Istarska Kreditna Banka UMAG d.d.

Annual Report • Apr 29, 2020

		OPĆI PODACI ZA IZDAVATELJE
Razdoblje izvještavanja:		01.01.2019	do	31.12.2019
Godina:		2019
		Godišnji financijski izvještaji
Matični broj (MB):	03463958	članice izdavatelja:	Oznaka matične države	HR
Matični broj subiekta (MBS):	040001029
Osobni identifikacijski broj (OIB):	65723536010		LEI:	213800SRX7OTZCOYXQ97
Šifra ustanove:	2232
Tvrtka izdavatelja: ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG D.D.
Poštanski broj i mjesto:	52470		UMAG
Ulica i kućni broj: ERNESTA MILOŠA 1
Adresa e-pošte: izvjescivanje@ikb.hr
Internet adresa: www.ikb.hr
Broj zaposlenih (krajem 248 izvještajnog razdoblja):
Konsolidirani izvještaj: KN		(KN-nije konsolidirano/KD-konsolidirano)
Revidirano: RD		(RN-nije revidirano/RD-revidirano)
Tvrtke ovisnih subjekata (prema MSFI):			Sjedište:		MB:
Knjigovodstveni servis:	Ne	(Da/Ne)
Osoba za kontakt: LARISA FARAGUNA RACMAN				(tvrtka knjigovodstvenog servisa)
Telefon: 052/702-333		(unosi se samo prezime i ime osobe za kontakt)
Adresa e-pošte: izvjescivanje@ikb.hr
Revizorsko društvo: DELOITTE D.O.O.
Ovlašteni revizor: Marina Tonžetić	(tvrtka revizorskog društva)
	(ime i prezime)

Naziv pozicije	AOP oznaka	Zadnji dan prethodne poslovne godine	Tekuće razdoblje
$\mathbf{1}$	$\overline{2}$	3	4
Imovina Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (od 2. do 4.)	001	799.977.520	758.051.135
Novac u blagajni	002	241.500.230	240.999.438
Novčana potraživanja od središnjih banaka	003	358.256.206	378.694.827
Ostali depoziti po viđenju	004	200.221.084	138.356.870
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (od 6. do 9.)	005	0	$\bf{0}$
Izvedenice Vlasnički instrumenti	006 007	$\overline{0}$ 0	$\mathbf 0$ $\bf 0$
Dužnički vrijednosni papiri	008	0	0
Krediti i predujmovi	009	0	0
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 11. do 13.)	010	0	1.605.960
Vlasnički instrumenti	011	0	309.836
Dužnički vrijednosni papiri	012	0	1.296.124
Krediti i predujmovi	013	0	$\bf{0}$
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (15. + 16.)	014	$\overline{0}$	$\bf{0}$
Dužnički vrijednosni papiri	015	0	$\bf{0}$
Krediti i predujmovi	016	0	$\mathbf{0}$
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (od 18. do 20.)	017	658.061.047	675.535.880
Vlasnički instrumenti	018	3.045.427	3.041.237
Dužnički vrijednosni papiri	019	655.015.620	672.494.643
Krediti i predujmovi Financijska imovina po amortiziranom trošku (22. + 23.)	020 021	0 2.010.710.608	0 2.163.435.882
Dužnički vrijednosni papiri	022	165.902.581	153.100.422
Krediti i predujmovi	023	1.844.808.027	2.010.335.460
Izvedenice - računovodstvo zaštite	024	0	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	025	0	$\mathbf{0}$
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	026	0	$\mathbf{0}$
Materijalna imovina	027	41.937.597	42.077.337
Nematerijalna imovina	028	2.317.253	2.427.694
Porezna imovina	029	1.135.166	334.434
Ostala imovina	030	18.566.972	18.740.076
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	031	0	$\overline{0}$
Ukupna imovina (1. + 5. + 10. + 14. + 17. + 21. + od 24. do 31.)	032		3.532.706.163 3.662.208.398
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (od 34. do 38.)	033	$\overline{0}$	$\mathbf{O}$
Izvedenice	034	0	$\overline{0}$
Kratke pozicije	035 036	0 0	$\mathsf{O}\xspace$ $\mathsf{O}\xspace$
Depoziti Izdani dužnički vrijednosni papiri	037	$\overline{0}$	$\overline{0}$
Ostale financijske obveze	038	0	$\overline{0}$
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 40. do 42.)	039	$\overline{0}$	$\overline{0}$
Depoziti	040	0	$\Omega$
Izdani dužnički vrijednosni papiri	041	0	$\overline{0}$
Ostale financijske obveze	042	$\Omega$	$\overline{0}$
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (od 44. do 46.)	043		3.210.387.165 3.311.571.567
Depoziti	044	3.210.011.710	3.309.148.227
Izdani dužnički vrijednosni papiri	045	0	$\Omega$
Ostale financijske obveze	046	375.455	2.423.340
Izvedenice - računovodstvo zaštite	047	0	$\Omega$
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	048	0	$\overline{0}$
Rezervacije	049	2.445.369	1.977.100
Porezne obveze	050	0	2.014.229
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	051	0	$\mathbf{0}$
Ostale obveze	052	9.827.498	12.266.186
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	053	0	$\mathbf{0}$

Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.)	054		3.222.660.032 3.327.829.082
Kapital
Temeljni kapital	055	162.800.000	162.800.000
Premija na dionice	056	197.108	181.091
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	057
Ostali vlasnički instrumenti	058		$\Omega$
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	059	$-12.043$	4.614.027
Zadržana dobit	060	85,508,108	99.035.706
Revalorizacijske rezerve	061		$\Omega$
Ostale rezerve	062	37.756.561	37.756.561
(-) Trezorske dionice	063	$-91.200$	0
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	064	23.887.597	29.991.931
(-) Dividende tijekom poslovne godine	065
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	066		0
Ukupno kapital (od 55. do 66.)	067	310.046.131	334.379.316
Ukupno obveze i kapital (54. + 67.)	068		3.532.706.163 3.662.208.398

Naziv pozicije		Isto razdoblje prethodne godine	Tekuće razdoblje
1	$\overline{2}$	$\overline{3}$	$\overline{A}$
Kamatni prihodi	001	84.006.198	80.882.252
(Kamatni rashodi)	002	10.968.706	6.543.380
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	003
Prihodi od dividende	004	467.586	492.011
Prihodi od naknada i provizija	005	32.932.072	33.819.951
(Rashodi od naknada i provizija)	006	4.429.427	4.309.322
Dobici ili (-) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	007	0	0
Dobici ili (-) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	008	14.322.911	14.782.726
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	009	0	$-938.016$
Dobici ili ( - ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	010	0	0
Dobici ili (-) gubici od računovodstva zaštite, neto	011	$\Omega$
Tečajne razlike [dobit ili ( - ) gubitak], neto	012	137.612	687.595
Dobici ili (-) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	013	O
Ostali prihodi iz poslovanja	014	2.279.000	1.864.000
(Ostali rashodi iz poslovanja)	015	7.936.077	7.956.801
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. - 2. - 3. + 4. + 5. - 6. + od 7. do $14. - 15.$	016	110.811.169	112.781.016
(Administrativni rashodi)	017	63.338.178	64.139.406
(Amortizacija)	018	4.892.915	5.652.984
Dobici ili (-) gubici zbog promjena, neto (Rezervacije ili ( - ) ukidanje rezervacija)	019 020	388.574	$-438.472$
(Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj	021	13.255.463	6.756.440
imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak) (Umanjenje vrijednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u	022	0	$\Omega$
društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva) (Umanjenje vrijednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti po	023	0	$\overline{0}$
nefinancijskoj imovini)	024	$\mathbf 0$	$\overline{0}$
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku Udio dobiti ili (-) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i
pridružena društva obračunatih metodom udiela Dobit ili (-) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane	025	0	$\overline{0}$
kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se Dobit ili (-) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	026 027	0 28.936.039	$\overline{0}$ 36.670.658
$(16. - 17. - 18. + 19. - 0d 20.$ do $23. + 0d 24.$ do $26.$ )
(Porezni rashodi ili (-) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti) Dobit ili (-) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	028	5.048.442	6.678.727
$(27, -28)$	029	23.887.597	29.991.931
Dobit ili (-) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (31. - 32.)	030	$\overline{0}$	$\Omega$
Dobit ili (-) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	031	0	$\mathbf{O}$
(Porezni rashodi ili (-) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti)	032	0	$\Omega$
Dobit ili (-) gubitak tekuće godine (29. + 30.; 34. + 35.)	033	23.887.597	29.991.931
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	034	0	$\Omega$
Pripada vlasnicima matičnog društva	035	23.887.597	29.991.931
IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
Dobit ili (-) gubitak tekuće godine	036	23.887.597	29.991.931
Ostala sveobuhvatna dobit (38. + 50.)	037	479.149	4.626.071
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (od 39. do 45. $+48. +49.1$	038 039	188.887 0	$-3.468$ $\mathbf{0}$
Materijalna imovina Nematerijalna imovina	040	$\mathbf 0$	$\mathbf{0}$
Aktuarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod	041	0	$\bf{0}$
pokroviteljstvom Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	042	$\bf{0}$	$\mathbf{0}$
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava	043	0	$\mathbf{0}$
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	044	230.535	$-4.230$
Dobici ili (-) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata	045	$\bf{0}$	$\bf{0}$
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer	046	$\overline{\mathbf{0}}$	$\bf{0}$

Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer	047		$\mathbf{0}$
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti	048		$\Omega$
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	049	$-41.648$	762
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (od 51. do 58.	050	290.262	4.629.539
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	051		$\bf{0}$
Preračunavanje stranih valuta	052		$\overline{0}$
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]	053		$\Omega$
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	054		$\Omega$
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	055	353.978	5.645.779
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	056
Udiel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	057		$\mathbf{0}$
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili $(-)$ qubitak	058	$-63.716$	$-1.016.240$
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (36. + 37.; 60. + 61.)	059	24.366.746	34.618.002
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	060		$\Omega$
Pripada vlasnicima matičnog društva	061	24.366.746	34.618.002

Obveznik: Istarska kreditna banka Umag d.d.
Naziv pozicije	AOP oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Na izvještajni datum tekućeg razdoblja
$\overline{\mathbf{1}}$	$\overline{2}$	3	$\overline{\mathbf{4}}$
Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi
Naplaćena kamata i slični primici	001	0	0
Naplaćene naknade i provizije	002	$\mathbf{0}$	$\mathbf 0$
(Plaćena kamata i slični izdaci)	003	0	$\mathbf 0$
(Plaćene naknade i provizije)	004	0	$\mathbf 0$
(Plaćeni troškovi poslovanja)	005	0	$\mathbf 0$
Neto dobici / gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u		0	$\mathbf{0}$
računu dobiti i gubitka	006
Ostali primici	007	$\mathbf 0$	$\mathbf 0$
(Ostali izdaci)	008	$\bf{0}$	$\overline{0}$
Poslovne aktivnosti prema indirektnoj metodi
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	009	28.936.039	36.670.658
Usklađenja:
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	010	13.644.036	6.323.968
Amortizacija	011	4.892.915	5.652.984
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	012	0	937.434
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine	013	0
Ostale nenovčane stavke	014	$-142.494$	$-687.595$
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	015	$-17.058.612$	$-10.099.690$
Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	016	$-3.076.984$	$-10.104$
Krediti i predujmovi ostalim komitentima	017	2.483.355	-198.740.524
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz
ostalu sveobuhvatnu dobit	018	$-18.146.058$	$-17.474.830$
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	019	0	0
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	020	$\mathbf 0$	$\Omega$
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	021	0	$-1.606.487$
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	022	$-76.606.098$	12.801.665
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	023	$-80.357.000$	$-83.738.000$
Depoziti od financijskih institucija	024	$\Omega$
Transakcijski računi ostalih komitenata	025	169.612.393	152.317.378
Štedni depoziti ostalih komitenata	026	149.246.168	150.695.568
Oročeni depoziti ostalih komitenata	027	-142.109.698	-177.617.280
Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	028	$\Omega$
Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti	029	$-3.252.388$	14.538.961
Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	030	84.006.198	80.882.252
Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	031	467.586	492.011
Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	032	$-10.978.854$	$-6.543.380$
(Plaćeni porez na dobit)	033	$-5.615.882$	$-4.886.119$
	034	95.944.622	$-40.091.130$
Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti (od 1. do 33.)
Ulagačke aktivnosti Primici od prodaje / plaćanja za kupnju materijalne i nematerijalne	035	$-137.000$	$-3.343.633$
imovine Primici od prodaje / plaćanja za kupnju ulaganja u podružnice,
pridružena društva i zajedničke pothvate Primici od naplate / plaćanja za kupnju vrijednosnih papira i drugih	036	0	0
financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća	037	0	0
Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	038	0	0
Ostali primici / plaćanja iz ulagačkih aktivnosti	039	$\Omega$	$\Omega$
Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (od 35. do 39.)	040	$-137.000$	$-3.343.633$
Financijske aktivnosti
Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	041	$-15.780.442$	$-13.326.285$
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira	042	$\Omega$
Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala	043	$-372.449$	$-12.837.190$
Povećanje dioničkoga kapitala	044	$\mathbf 0$
(Isplaćena dividenda)	045	$-10.360.000$	$-10.328.226$
Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	046	$-1.222.643$	$-1.201.334$
Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti (od 41. do 46.)	047	$-27.735.534$	$-37.693.035$

Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata (34. + 40. + 47.	048	68.072.088	$-81.127.798$
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja	049	783.733.856	846.960.000
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	050	$-4.845.944$	3.040.804
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja (48. + 49. + 50.)	051	846.960.000	768.873.006

						Raspodjeljivo imateljima kapitala matice							Manjinski udjel
Opis pozicije	AOP oznaka	Kapital	Premija na dionice	instrumenti vlasnički kapitala Izdani osim	strumenti lasnički Ostali н	ntevrludos Akumulirana a dobit ostala ē,	Zadržana dobit	Revalorizacijs ke rezerve	Ostale rezerve	Trezorske dionice	gubitak koji vlasnicima matičnog pripada društva Dobit III	Dividende poslovne tijekom godine	sveobuhvatn Akumulirana a dobit ostala	Ostale stavke	Ukupno
	σ	œ		LF)	$\overline{c}$		$\infty$	$\bullet$	Ξ		s	$13$	ш	$\frac{15}{2}$	16
očetno stanje [prije prepravljanja]	001	162.800.000	197.108	$\circ$	$\circ$	.043 $\sim$ 7	.108 .508. 85.	$\overline{\circ}$	561 37.756.	200 $-91$	597 23.887	$\circ$	$\circ$	$\overline{\circ}$	310.046.131
lčinci ispravaka pogrešaka	002	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
lčinci promjena računovodstvenih politika	003	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
očetno stanje [tekuće razdoblje] (1. +2. +3.)	004	162.800.000	197.108	$\circ$	$\circ$	$-12.043$	508.108 85.	$\circ$	37.756.561	$-91.200$	23.887.597	$\circ$	$\circ$	$\circ$	310.046.13
zdavanje redovnih dionica	005	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
rdavanje povlaštenih dionica	006	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
zdavanje ostalih vlasničkih instrumenata	007	$\circ$	$\circ$	$\circ$	0	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
zvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih nstrumenata	008	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
retvaranje dugovanja u vlasničke instrumente	009	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
ledukcija kapitala	010	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
ividende	011	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	226 $-10.328$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$-10.328.22$
upnja / prodaja trezorskih dionica	012	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
rodaja ili poništenje trezorskih dionica	013	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
eklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih istrumenata u obveze	014	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
eklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u asničke instrumente	015	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
rijenosi između komponenata vlasničkih instrumenata	016	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	527.597 ω. $\overline{ }$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	169. $-13.527$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
laćanja temeljena na dionicama	017	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$
stalo povećanje ili (-) smanjenje vlasničkih nstrumenata	018	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	0.328.226 $\overline{ }$	$\circ$	$\circ$	200 $\overline{5}$	$-10.360.000$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	59.426
kupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	019	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	4.626.07	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\overline{\circ}$	29.991.931	$\circ$	$\circ$	$\circ$	34.618.002
ovećanje ili (-) smanjenje vlasničkih instrumenata ao posliedica poslovnih kombinacija	020	$\circ$	$-16.017$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$\circ$	$-16.017$
avršno stanje [tekuće razdoblje] (od 4. do 20.)	021	162.800.000	181.091	$\overline{\phantom{0}}$	$\bullet$	4.614.028	99.035.705	$\bullet$	37.756.561	$\overline{\phantom{0}}$	29.991.931	$\bullet$	$\bullet$	$\overline{\bullet}$	334.379.31

Istarska kreditna banka Umag d.d.

Godišnje izvješće za 2019. godinu

Veljača, 2020.

Sjedište:

Ernesta Miloša 1 52470 Umag Hrvatska

Kontakt:

tel. +385 52 702 300 fax: +385 52 702 388

Call centar:

tel.: +385 52 702 400 e-mail: callcentar@ikb.hr

Sadržaj

Osnovni podaci o Banci 4
Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2019. godini 12
Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja 19
Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora 29
Odgovornost za financijske izvještaje 30
Izvješće neovisnog revizora 31
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 38
Izvještaj o financijskom položaju 39
Izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici 40
Izvještaj o novčanom tijeku 42
Bilješke uz godišnje financijske izvještaje 44
Prilog godišnjem financijskom izvješću 130
Dopunski financijski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku 131
Ostale zakonske i regulatorne obveze 144

Osnovni podaci o Banci

Istarska kreditna banka Umag d.d. Umag (u nastavku: Banka) je banka s tradicijom poslovanja od 1956. godine, te danas zauzima značajni tržišni udio na regionalnom području Istarske županije, a posluje i u Primorsko-goranskoj županiji te u Gradu Zagrebu. Banka pruža sve vrste financijskih usluga pravnim osobama i stanovništvu u Republici Hrvatskoj. Banka ima oko 6.500 korporativnih klijenata i obrtnika te više od 40.000 aktivnih klijenata fizičkih osoba.

U svom poslovanju Banka pruža cjelokupnu paletu bankovnih usluga, u što je uključeno poslovanje s pravnim osobama i stanovništvom, poslovanje s inozemstvom te usluge investicijskog bankarstva.

Uprava, Nadzorni odbor i Odbor za rizike i reviziju

Uprava Banke:

Miro Dodić, dipl.oec., predsjednik Klaudija Paljuh, dipl.oec., članica mr.sc. Emanuela Vukadinović, članica

Nadzorni odbor i Odbor za rizike i reviziju

Milan Travan, dipl.oec., predsjednik Edo Ivančić, oec., zamjenik predsjednika Marijan Kovačić, dipl.oec., član Anton Belušić, dipl.oec., član Milenko Opačić, dipl.oec., član

Financijski pokazatelji

POKAZATELJI POSLOVANJA		2019.	2018.
	REZULTAT POSLOVANJA
Ukupan prihod	tis. kuna	132.528	134.161
Dobit prije oporezivanja	tis. kuna	36.671	28.936
Dobit poslije oporezivanja	tis. kuna	29.992	23.888
Porez na dobit	tis. kuna	6.679	5.048
Prinos po dionici	kuna	202,71	161,47
Prinos na aktivu ROA 1)	%	1,02	0,84
Prinos na kapital ROE 2)	%	10,16	8,58
	POKAZATELJI BILANCE
Ukupna imovina	tis. kuna	3.662.208	3.531.883
Kreditni portfelj - bruto	tis. kuna	1.946.710	1.747.201
Depoziti primljeni	tis. kuna	3.254.855	3.129.460
Dionički kapital i rezerve	tis. kuna	334.379	310.046
Aktiva po zaposlenom	tis. kuna	16.277	15.628
POKAZATELJI KAPITALA
Osnovni kapital	tis. kuna	320.175	296.711
Regulatorni kapital	tis. kuna	329.692	313.386
Stopa osnovnog kapitala	%	18,02	18,28
Stopa ukupnog kapitala	%	18,56	19,31
	OSTALI POKAZATELJI
Broj radnika na dan 31. prosinca		248	240
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu (na bazi sati rada)		225	226

Napomena:

U 2018. i 2019. godini Istarska kreditna banka Umag d.d. nije primala javne subvencije.

……………………………………………….

¹⁾ Prinos na aktivu ROA izračunat je stavljanjem u odnos dobiti prije oporezivanja i prosječne imovine Banke

²⁾ Prinos na kapital ROE izračunat je stavljanjem u odnos dobiti nakon oporezivanja i prosječnog kapitala Banke

Opis poslova

U eri digitalizacije banke su suočene s novim trendovima kojima se moraju prilagoditi, bilo da samostalno razvijaju nova rješenja za bolje korisničko iskustvo klijenata ili surađuju s fintech tvrtkama i koriste njihova inovativna rješenja. Stoga kontinuirano prate domaće i strano tržište kako bi znale prepoznati potrebe klijenata, te se ovisno o standardima i promjenama na tržištu i potrebama klijenata kreiraju ponude. Digitalizacija napreduje sve bržim koracima i već se sada mogu predvidjeti potrebe budućih generacija. Banke trebaju klijentima olakšati financijsko poslovanje i na tome se stalno radi. Korištenjem modernih tehnologija nude se jednostavna, brza i sigurna rješenja, a nove digitalne generacije traže potpuno online poslovanje, za njih ne postoji poslovnica.

Kao u čitavom bankarskom sustavu tako se i u Istarskoj kreditnoj banci Umag d.d. aktivnosti na poboljšanju aplikativnog sustava provode kontinuirano, naročito u dijelu koji se odnosi na usluge namijenjene klijentima (mobilno bankarstvo, internetsko bankarstvo, kartično poslovanje, mogućnost podizanja gotovine na rate, plaćanja na rate putem EFTPOS uređaja i dr.). U ovom segmentu naročito je bitno uspostavljanje novih tehnoloških rješenja za unaprjeđenja upravljanja poslovnim odnosima s klijentima, profitabilnošću, prodajnim kanalima te upravljanja proizvodima i uslugama.

U ponudi Banke postoji stotinjak različitih proizvoda i usluga, međutim ovo tržište je izuzetno živo i neprestano se javljaju određeni segmenti poslovanja koje se mora unaprijediti. To se prije svega odnosi na osobno i internetsko, odnosno mobilno bankarstvo te kartično poslovanje, kao i na pojednostavljivanje i ubrzavanje odnosno personaliziranje procesa odobravanja kredita.

Banka je u 2019. godini uspješno provodila poslovnu suradnju s Obrtničkom komorom Istarske županije i Hrvatskom gospodarskom komorom Istarske županije, te s pojedinim jedinicama lokalne uprave.

Trenutno stanje proizvoda, odnosno otvorenih računa u ponudi Banke odnosi se na sljedeće:

Poslovni subjekti:

Svoje poslovanje putem Banke obavlja oko 6.000 poslovnih subjekata putem 6.499 računa za redovno poslovanje, računa organizacijskog dijela i računa za posebne namjene. Veliki broj klijenata, njih gotovo tri četvrtine, koristi aplikaciju iKBnet Business kojom se platni promet obavlja preko interneta, a sve je veći broj korisnika mobilnog bankarstva za poslovne klijente. Pritom poslovni subjekti obavljaju preko 85% transakcija u platnom prometu putem Bančine internetske i mobilne aplikacije.

Trenutno je u otplati više od 1.800 kreditnih partija, a značajni dio poslovanja odvija se EFT POS uređajima, poslovnim kreditnim karticama, debitnim karticama te specijaliziranom ponudom za mjenjače.

Visoka likvidnost bankarskog sustava i snažna konkurencija znatno utječu na snižavanje aktivnih kamatnih stopa u sektoru poslovanja s poslovnim subjektima. Kako bi kamatne prihode zadržali na što višoj razini, kod kreditiranja u ovom segmentu daje se naglasak na kratkoročne plasmane, a u poslovnoj mreži se vrši kontinuirana akvizicija novih klijenata na čitavom tržištu poslovanja Banke. Istovremeno je naglasak i na stalnoj disperziji rizika, smanjenju broja i iznosa velikih izloženosti te općenito kontroli koncentracije svih vrsta, od sektorskih do geografskih. Također, sukladno poslovnoj politici Banke izuzetnu pažnju poklanjamo zadržavanju i pojačavanju kolateralnih pokrivenosti izloženosti po kreditnim plasmanima.

Dio poslovanja odnosi se na izdavanje garancija ili drugih jamstava te na trgovanje na uređenom tržištu putem Referade za trgovanje vrijednosnim papirima, na trgovanje stranim sredstvima plaćanja i na mjenjačke poslove.

Stanovništvo:

U Banci ima otvorenih tekućih ili žiroračuna (multivalutnih) za više od 32 tisuće klijenata. Napominjemo da se sve više prometa odvija putem žiroračuna za iznajmljivače turističkih objekata i ostale samostalne djelatnosti. Internetsko bankarstvo za građane je u porastu, a od kraja 2014. godine u ponudi je i mobilno bankarstvo za građane za koje je tijekom 2019. godine iskazan znatno veći rast. Od ostalih, novijih proizvoda ističe se otvorena štednja i otvorena dječja štednja. Međutim, još uvijek veliki broj građana, njih više od 11 tisuća, ima otvorene kunske ili devizne štedne knjižice. U ponudi Banke je poslovanje sa sefovima u svim većim poslovnicama, u otplati je više od 4.400 kreditnih partija, a istovremeno imamo više od 1.760 korisnika kreditnih kartica građana. Značajan je segment poslovanja s nerezidentima, i to kako za štednju po viđenju tako i za oročenja.

Poslovna mreža Banke vrlo je dobro razvijena i pokriva područje čitave Istarske županije, dio Primorsko-goranske županije i grada Zagreba, i to kako s poslovnicama, tako i putem ostalih kanala prodaje odnosno putem bankomata, dnevno noćnih trezora i EFT POS uređaja. Banka trenutno ima 26 poslovnica, mrežu od 39 bankomata i više od 400 EFT POS uređaja.

Stanovništvo ima veliki udio u depozitnoj osnovici Banke kao osnovnim izvorima sredstava. To je naročito izraženo u dijelu Banke u kojoj posluju starije poslovnice – Poreč, Umag i Novigrad, dok je u preostalom, novijem dijelu Banke više razvijeno kreditno poslovanje. Potencijal za razvoj kreditnog poslovanja sa stanovništvom i poslovnim subjektima postoji u čitavoj poslovnoj mreži.

U segmentu poslovanja sa stanovništvom Banka i dalje planira ulagati u razvoj poslovne mreže i usluge direktnog bankarstva putem internetskog i mobilnog bankarstva, a naročito u pružanje integriranih rješenja za osobno bankarstvo.

Platni promet i poslovi riznice:

Vrlo visoka razina likvidnosti u financijskom sustavu zemlje, te provođenje ekspanzivne monetarne politike Hrvatske narodne banke u mnogome je utjecalo na aktivnosti u ovoj domeni poslovanja tijekom čitave 2019. godine. Nastavljen je trend smanjenja razine kamatnih stopa na oročene depozite u portfelju riznice. Viškovi kunske likvidnosti usmjeravani su primarno u državne obveznice na tržištu kapitala, te u daljnji upis trezorskih zapisa.

U strukturi ukupnog portfelja vrijednosnih papira, državni dužnički vrijednosni papiri čine 98,2% portfelja, a preostali udio od 1,8% odnosi se na ostala ulaganja do dospijeća u trgovačka društva, ulaganja u vlasničke vrijednosnice i ulaganja u eskont mjenica.

Funkcioniranje platnog prometa (nacionalnog i međunarodnog), putem mreže poslovnica Banke, bankomata, dnevno-noćnih trezora, u mreži poslovnica FINA-e, putem elektronskih plaćanja, koje obavljaju klijenti Banke i ostali sudionici u platnom prometu prati se u ovom Sektoru. U dijelu koji se odnosi na kunski platni promet ukupno je obrađeno 1,288 milijuna naloga, a udio naloga izvršenih elektronskih putem iznosi više od 84,8% s trendom rasta.

Vrijednost deviznog platnog prometa (priljeva i odljeva uključivši SEPA naloge) je u 2019. godini iznosio više od 2 milijarde kuna, odnosno više od 80 tisuća naloga čime se iskazuju povećanja kako u broju transakcija tako i u vrijednostima. Posebno su važna značajna povećanja broja naloga klijenata zadanih putem internetskog bankarstva.

Banka je vodila računa o troškovima platnog prometa, pratila trendove na tržištu te klijentima nudila povoljne naknade za platne usluge, a posebno ističemo korištenje usluge SEPA izravnih terećenja, u svojstvu platitelja te u svojstvu primatelja plaćanja.

Poslovna mreža i kanali distribucije:

Prodajna mrežu Banke krajem 2019. godine sastoji se od ukupno 26 poslovnice od kojih se 22 nalaze na području Istarske županije, tri na područje Primorsko goranske županije i jedna u Gradu Zagrebu. Dostupnost Banke osigurana je putem ostalih kanala prodaje –IKB net usluge internetskog i mIKB usluge mobilnog bankarstva, bankomata, dnevno-noćnih trezora te EFTPOS terminala.

Banka ima ukupno 39 bankomata na kojima je omogućen je prihvat Maestro, MasterCard, VISA, AmericanExpress kartice i Diners Club kartice. Ukupan promet odnosi se na 506 tisuća transakcija u vrijednosti od 424 milijuna kuna.

Banka ima instaliranih 408 EFTPOS terminala, a tijekom 2019. godine izvršeno je 441 tisuća transakcija u vrijednosti od 142 milijuna kuna.

U stalnom porastu je broj korisnika internetskog i mobilnog bankarstva (IKB net) za poslovne subjekte koji su tijekom 2019. godine povećani za 6% odnosno čak 55% za mobilno bankarstvo.

Kod građana nije došlo do značajnije promjene u broju korisnika internetskog bankarstva, međutim istovremeno je broj korisnika usluga mobilnog bankarstva gotovo udvostručen u odnosu na stanje krajem 2018. godine.

Call centar Istarske kreditne banke također je na raspolaganju za davanje potrebnih poslovnih informacije.

Istarska kreditna banka kontinuirano unapređuje sve prodajne kanale i kanale distribucije, prati trendove moderne tehnologije i digitalnog bankarstva. Aktivnost Istarske kreditne banke Banke je usmjerena na stvaranje moderne financijske institucije gdje se primarno nastoje prepoznati buduće potrebe klijenata na način da Banka samostalno ili u partnerstvu s drugima osmišljava nova rješenja i nove usluge.

Organizacijska struktura i poslovna mreža

Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2019. godini

Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2019. godini

Zadovoljstvo mi je, u ime Uprave Istarske kreditne banke Umag d.d., predstaviti ključne pokazatelje o poslovanju i stanju Banke za 2019 . godinu.

Tijekom vrlo izazovne 2019. godine za bankarski sektor, Istarska kreditna banka Umag d.d. poslovala je stabilno i uspješno uz iskazanu zavidnu profitabilnost i rast bilance Banke. Okruženje u kojem se poslovanje odvijalo značajno je utjecalo na ostvarene rezultate poslovanja Banke u protekloj godini, pa u nastavku ukratko donosimo komentar osnovnih kretanja pokazatelja u okruženju.

Sukladno pokazateljima Hrvatske narodne banke ekonomska aktivnost Republike Hrvatske u prošloj je godini bila uspješna. Gospodarski rast iznosi oko 3%, a prosječna godišnja inflacija potrošačkih cijena iznosi 0,8%. Usporavanje globalnoga gospodarskog rasta i pad cijena sirove nafte djelovali su na nastavak slabljenja globalnih inflacijskih pritisaka. Tako očekivana inflacija u europodručju u 2019. godini iznosi samo 1,2%, a u 2020. godini mogla bi pasti na 1,0%.

U HNB-u procjenjuju da bi višak na tekućem i kapitalnom računu mogao u ovoj godini biti veći nego prošle godine zahvaljujući rastu izvoza usluga, jačem korištenju EU-ovih fondova i rastu prihoda od osobnih doznaka.

U takvom makroekonomskom okruženju HNB namjerava i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava, uz istodobno održavanje nominalnog tečaja kune prema euru stabilnim. Nastavak stabilnog i umjerenog rasta BDP-a, smanjivanje broja nezaposlenih i pad bruto inozemnog duga doprinijeli su bankarskom sektoru u dijelu rasta plasmana privatnom sektoru.

Važan korak koji će obilježiti 2020. godinu su aktivnosti za ulazak u tečajni mehanizam ERM II. To je svakako prijeloman korak na putu Republike Hrvatske ka uvođenju eura. Namjera je HNB-a i Vlade RH da ispune mjere predviđene Akcijskim planom do sredine godine, kako bi se odluka o ulasku Hrvatske u ERM II, kao i o uspostavi bliske suradnje između HNB-a i Europske središnje banke, mogla donijeti u drugoj polovini 2020. godine.

Povijesno niske kamatne stope u Hrvatskoj podržane su iznimno niskim kamatnim stopama na inozemnim financijskim tržištima, što se posebno odnosi na europodručje. Takav bi se trend trebao nastaviti barem još neko vrijeme. U posljednjih godinu dana nastavljen je trend smanjenja kamatnih stopa pri čemu kamatne stope na štednju u kunama i dalje ostaju konkurentnije u odnosu na štednju u eurima. Trend pada kamatnih stopa posljedica je globalnih trendova i politika centralnih banaka te visoke likvidnosti bankarskog sustava i nastavka razmjerno niske potražnje za kreditima. Trend kojem svjedočimo jasno je vidljiv i u ostalim zemljama EU-a.

Slijedom navedenog, uvjeti financiranja domaćih sektora u drugoj polovini 2019. nastavili su se poboljšavati. Tako je, primjerice, kod stanovništva zabilježen daljnji pad kamatnih stopa na dugoročne stambene kredite s valutnom klauzulom, čime se prosječna kamatna stopa na tu vrstu kredita prvi put spustila ispod 3%.

U bankarstvu današnjice najviše se raspravlja o temama kako ostvariti što bolje korisničko iskustvo putem digitalnih kanala, modernizaciji poslovnica, primjeni direktnog, standardiziranog pristupa u bankarstvu, sigurnosti i zaštiti u informatičkom poslovanju tj. naprednim rješenjima za sigurnost u poslovanju te drugačijem pristupu mobilnom plaćanju. To je slučaj s Payment Services Directive 2 - PSD2 koji je tijekom godine ušao u punu primjenu jer su institucije koje upravljaju računima korisnika (banke) morale javnima učiniti sučelja koja omogućavaju pristup računima.

Banka trenutno radi na modernizaciji i unaprjeđenju postojećih usluga direktnog bankarstva, što se odnosi na automatizaciju kupoprodaje valute putem interneta za poslovne subjekte, unaprjeđenje mobilnog bankarstva s novim funkcionalnostima te plaćanje revolving kreditnim računom (Mastercard kartica) putem internetskog bankarstva za fizičke osobe. Intenzivno se radi na uvađanju novih proizvoda kao što su NIAS - sustav za pristup uslugama sustava e-Građani putem vjerodajnica Banke, SEPA Instant payment – brza plaćanja u kunama u RH putem mobilne aplikacije (za fizičke i pravne osobe), te 3D Secure putem IKB mTokena za potvrdu kartičnih transakcija obavljenih na internetu.

IKB U 2019. GODINI

Istarska kreditna banka Umag d.d. je i u 2019. godini ostala stabilna banka s veoma dobrim poslovnim učinkom i ostvarenim rastom dobiti u odnosu na proteklu godinu.

Slijedeći strategiju rasta i održivosti kao neodvojivi dio poslovanja, Banka je zadržala svoju poziciju na bankarskom tržištu RH uz kontinuiran rast ukupne bilance Banke veći od 3,7 %. Iskazan je trend nastavka komercijalnih aktivnosti na cjelokupnom području djelovanja Banke, vršene su aktivnosti na unapređenju i razvoju proizvoda i usluga putem novog vlastitog informacijskog sustava, a posebno su poduzimane radnje za optimizaciju troškova u poslovanju. S obzirom na značajan utjecaj na poslovanje, kao i u prošlim godinama, velika pažnja posvećena je praćenju plasmana u cilju optimalnog upravljanja kreditnim rizikom.

I tijekom protekle godine u fokusu poslovnih aktivnosti Banke su bili klijenti, kako poslovni subjekti tako i građani, uz nastojanje da im se pruže usluge koje očekuju. Značajno je povećano korištenje novih kanala prodaje putem digitalizacije, a kroz razne inovativne usluge klijentima se olakšavalo svakodnevno bankarsko poslovanje. Ipak, Banka nije zanemarila ni tradicionalne kanale poslovanja te je zadržano poslovanje s 26 poslovnica, 39 bankomata i 408 EFTPOS uređaja.

Ukupna aktiva Banke na kraju 2019. godine iznosila je 3,66 milijardi kuna odnosno iskazan je porast veći od 130 milijuna kuna. Rast je u potpunosti ostvaren temeljem rasta primarnih izvora sredstava i zadržavanjem većeg dijela neto dobiti ostvarene u 2018. godini. Time je uvelike premašen plan veličine bilance.

Ukupni depoziti klijenata iznose 3,26 milijardi kuna. U strukturi ukupnih depozita, depoziti stanovništva bilježe rast za 4,6% u odnosu na 31.12.2018. godine. Depoziti poslovnih subjekata porasli su za 2,9%. Tako na kraju godine na depozite stanovništva otpada 66%, a na depozite poslovnih subjekata 34% od ukupnih depozita klijenata. Navedeni rast proizašao je prvenstveno iz visokog povjerenja štediša u Banku.

• milijuni kuna -

Kreditni portfelj na kraju 2019. godine iznosio je 1,94 milijarde kuna, dok su povećanjem depozita za 128 milijuna kuna, odnosno 4,1% u odnosu na godinu prije, klijenti još jednom pokazali svoje povjerenje u našu Banku.

U segmentu kreditnog poslovanja ukupni bruto krediti klijentima su značajno povećani, pri čemu su krediti stanovništvu porasli za čak 22%, a krediti poslovnim subjektima za 6%. Slijedom bržeg rasta kredita stanovništva u posljednje dvije poslovne godine došlo je do izmjene udjela plasmana stanovništvu i poslovnih subjekata u ukupnim kreditima u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Udio bruto kredita stanovništvu u odnosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je i sada iznosi 34%, dok je udio kredita poslovnim subjektima smanjen i iznosi 66%.

Dakle, Banka je kroz kontinuirano strukturiranje ponude kredita po konkurentnim uvjetima ostvarila značajan rast kreditnih plasmana stanovništvu, posebno stambenih i kredita iznajmljivačima. Kod poslovnih subjekata u većoj domeni razvija se kreditiranje tekućeg poslovanja malih i srednjih poduzetnika.

• • milijuni kuna -

- - milijuni kuna -
------------------------	--

S obzirom na otežane uvjete kreditiranja koji su obilježili čitavu 2019. godinu, a sve radi povećanja profitabilnosti, Banka je povećala ulaganja u portfelj vrijednosnica na ukupno 829 milijuna kuna, što je za 4,9% više od stanja početkom godine. Najveći dio tih ulaganja odnosio se na ulaganja u državne vrijednosne papire - trezorske zapise i obveznice RH.

Banka je dobro kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju 2019. godine iznosi 18,56%, a ukupno regulatorni kapital iznosi 329 milijuna kuna. U strukturi kapitala vidljivo je da se 320 milijuna odnosi na osnovni kapital, a 9 milijuna na dopunski kapital u vidu podređenih i hibridnih obveznica koje je Banka izdala prethodnih godina.

Ukupan prihod Banke iznosi 132,5 milijuna kuna. U strukturi poslovnih prihoda kamatni prihod ima udio od 61%, prihod od naknada, provizija i kupoprodaje valute 37,2%, dok ostali prihodi sudjeluju s 1,8% i uglavnom se odnose na izvanredne prihode.

Pad kamatnih prihoda posljedica je kontinuiranog smanjivanja aktivnih kamatnih stopa odnosno njihovog usklađivanja s cijenama konkurencije tijekom cijele godine, a znatnim dijelom je rezultat kontinuiranog pada NRS-a uslijed kojeg je izvršeno smanjenje kamatnih stopa u sektoru kredita za stanovništvo na kredite u otplati ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom.

Značajan utjecaj na visinu dobiti imaju i ukupni troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke, koji su po svim osnovama iznosili 7,2 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu Banka je značajno smanjila udio loših kredita u ukupnim kreditima.

Bruto dobit tekuće godine iznosi 36,7 milijuna kuna, a neto dobit 30,0 milijuna kuna. Neto dobit 2019. godine rasporedit će se dijelom za isplatu dividende dioničarima, a dijelom u rezerve Banke u cilju daljnjeg jačanja kapitala Banke. Ostvareni rezultati očituju se i u vrlo dobrom prinosu na kapital (ROE), gdje je Banka iskazala prinos veći od 10,16%, a prinos na imovinu (ROA) iznosio je za 2019. godinu 1,02%.

• • milijuni kuna -

Što se tiče opsega poslovanja Banka je zabilježila porast transakcijskih računa stanovništva i poslovnih subjekata, te naročito korisnika mobilnog bankarstva. Trend smanjivanja transakcija u poslovnicama nastavlja se u korist transakcija provedenih putem direktnog bankarstva. Tijekom godine Banka je također izvršila prelazak na beskontaktnu tehnologiju dijela kartičnog poslovanja te na taj način nastavlja s ulaganjima u nove tehnologije i rješenja.

Iskazani rezultati poslovanja u velikoj su mjeri efekt dobrog i odgovornog upravljanja rizicima. Razina stupnja izloženosti Banke rizicima kontinuirano se kreće unutar zakonskih i interno definiranih limita. Fokus poslovanja Banke je i dalje bio na onim najznačajnijim rizicima koji se odnose na kreditni i tržišni rizik, te rizik likvidnosti i operativni rizik. Upravljanje rizicima Banka je osigurala putem ugrađenih sustava internih akata i internih kontrola, zatim putem organizacije rada i korištenjem kontrolnih mehanizama koji uključuju koncentraciju i procjenu rizika te preuzimanje rizika po pojedinim poslovnim područjima. Sustav upravljanja rizicima postavljen je u skladu s regulatornim zahtjevima, a učinkovitost upravljanja rizicima postiže se stalnim unaprjeđenjem procesa te primjenom kontrolne metodologije i modela.

ZAKLJUČAK

Banka je u zahtjevnom regulatornom i gospodarskom okruženju ostvarila poboljšanje svog financijskog položaja i osnažila kapitalnu osnovicu, čime su osigurani uvjeti za daljnji rast i nastavak jačanja tržišne pozicije. Povećana razina poslovnih aktivnosti Banke u 2019. godini uz dobru naplatu dospjelih potraživanja dovela je do ostvarenja iskazane dobiti.

Strategija Banke, odnosno Plan poslovanja za 2020. godinu, utvrđuje nastavak poslovanja uz jačanje komercijalnih i prodajnih aktivnosti prema građanima i prema poslovnim subjektima jer je to osnovni prioritet za razvoj. Očekujemo i u 2020. godini daljnji rast kreditne aktivnosti, i u dijelu poslovanja s pravnim i s fizičkim osobama, uz zadržavanje niskih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Preokret u segmentu visine aktivnih i pasivnih kamatnih stopa ne očekuje se prije kraja 2020. godine.

Cilj Banke je, radi održavanja visine profitabilnosti, daljnje povećavanje kamatonosne aktive na način da i u 2020. godini prioriteti ostaju poticanje kreditne aktivnosti, aktivnosti na naplati dospjelih potraživanja odnosno smanjenje neprihodujućih kredita i daljnja kontrola općih i administrativnih troškova. Osnovne aktivnosti koje će se provoditi u tom cilju su rast kreditnog portfelja uz daljnje poboljšanje strukture u korist smanjenja NPL plasmana te održavanje postojeće efikasnosti poslovanja, a sve u cilju rasta operativne dobiti Banke.

Uvažavajući sve navedeno, u razdoblju koje je pred nama želimo dodatno osnažiti svoju tržišnu poziciju, pratiti i implementirati suvremene tehnologiju te ostvariti dobar poslovni rezultat.

Sve aktivnosti koje se planiraju provoditi tijekom 2020. godine podređene su mogućoj krizi koja se očekuje krajem 2020. godine.

Banka će na području svog djelovanja i dalje aktivno sudjelovati u gospodarskom razvoju pružanjem kvalitetnih usluga, partnerskih rješenja za naše klijente, povećanjem efikasnosti poslovanja i uvođenjem novih tehnologija te pružanjem savjeta našim klijentima u realizaciji njihovih zahtjeva.

Na kraju, koristim ovu priliku da izrazim svoju zahvalnost svim našim klijentima i poslovnim partnerima na ukazanom povjerenju i suradnji koja nas obvezuje na dodatno unapređenje poslovnog odnosa. Također izražavam zahvalnost dioničarima i članovima Nadzornog odbora na iznimnoj suradnji i podršci te svim zaposlenicima Banke na trudu i zalaganju.

Predsjednik Uprave Miro Dodić, dipl.oec.

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

Na temelju članka 250.a stavak 4. i 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d. (u daljnjem tekstu: Društvo) dana 14. veljače 2020. godine daje sljedeću

IZJAVU O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Kao društvo čije su dionice uvrštene u kotaciju redovito tržište na Zagrebačkoj burzi d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. u skladu sa zakonskom regulativom, a u cilju uspostavljanja visokih kriterija korporativnog upravljanja, u svom poslovanju primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačke burze, ali primjenjuje i vlastita Načela korporativnog upravljanja.

Detaljnija obrazloženja vezana uz primjenu Kodeksa korporativnog upravljanja Društvo daje u Godišnjem upitniku koji dostavlja Zagrebačkoj burzi d.d. i HANFA-i zajedno s godišnjim financijskim izvještajima radi javne objave.

Društvo ne odstupa od pravila utvrđenih navedenim Kodeksom korporativnog upravljanja.

Društvo primjenjuje računovodstvene politike kojima su uređeni postupci i tehnike u iskazivanju imovine, obveza, prihoda i rashoda te sastavlja i objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće o stanju Društva u skladu s važećim propisima i standardima struke.

Društvo planira tijekom 2020. godine svoje poslovanje i rezultate poslovanja i dalje činiti transparentnima i dostupnima javnosti.

Uprava i Nadzorni odbor su tijekom 2019. godine ulagali potrebne napore u cilju održavanja adekvatnog korporativnog upravljanja imajući u vidu ustroj i organizaciju, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Društva, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima navedeni su u Godišnjem izvješću Društva kao i podaci o značajnim dioničarima Društva te o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Društva.

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

U skladu s odredbama Statuta Društva, Uprava Društva sastoji se od 3 (tri) člana. Članove Uprave kao i predsjednika Uprave imenuje Nadzorni odbor na vrijeme do 5 (pet) godina.

Za predsjednika ili člana Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.

Statut Društva može se izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine ako je za odluku o izmjeni Statuta glasovalo više od tri četvrtine ukupnog temeljnog kapitala Društva.

Djelovanje Uprave

Uprava Društva ima prava, dužnosti i obveze utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Društva. Uprava vodi poslove Društva i upravlja njegovom imovinom, i pritom je dužna i ovlaštena poduzeti sve radnje i donijeti sve odluke potrebne za uspješno vođenje poslova Društva i njegovo djelovanje.

U vođenju poslova Uprava Društva naročito osigurava da Društvo posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, da se sustavno prate rizici kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju odnosno usvajaju i primjenjuju procedure za upravljanje rizicima, sustavno prati, procjenjuje i primjenjuje strategija održavanja odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na rizike kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju, da funkcionira sustav unutarnjih kontrola za sva područja poslovanja Društva, nesmetano obavljaju poslovi revizije i kontrole, da Društvo vodi poslovne i druge knjige i poslovnu dokumentaciju, sastavlja knjigovodstvene dokumente, realno procjenjuje imovinu i obveze, sastavlja financijska i druga izvješća u skladu s računovodstvenim propisima i standardima te zakonom, te da izvješćuje i obavještava Hrvatsku narodnu banku sukladno propisima.

U skladu s potrebama u obavljanju svojih poslova, Uprava Društva osniva odbore ili druga tijela koja joj pomažu u radu. Stalne komisije koje djeluju u Društvu su Komisija za upravljanje aktivom i pasivom, te rizicima Banke, Kreditna komisija, Komisija za planiranje i upravljanje informatičkim tehnologijama i Komisija za procjenu prometne vrijednosti nekretnina na kojima se zasniva osiguranje odobrenih plasmana. Sustavom unutarnjih kontrola i postavljenih kontrolnih funkcija Banke detaljno se prati zakonitost, ispravnost, pravovaljanost i dokumentiranost procesa poslovanja, čime je Upravi osiguran adekvatan nadzor.

Uprava nije ovlaštena izdavati nove dionice Banke, a ovlaštena je odlučiti o stjecanju vlastitih dionica sukladno zakonu i Statutu.

Djelovanje Nadzornog odbora

U skladu sa Statutom Društva Nadzorni odbor ima pet članova koji između sebe biraju predsjednika i njegova zamjenika. Članove Nadzornog odbora bira Glavna skupština Društva. Za člana Nadzornog odbora može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.

Nadzorni odbor Društva imenuje i razrješuje članove Uprave, usmjerava poslovnu politiku, aktivno pridonosi njenoj realizaciji i nadzire vođenje poslova. Nadzorni odbor Društva razmatra izvješća koja se odnose na poslovnu politiku, financijske rezultate poslovanja, kvalitetu rizične aktive, upravljanje rizicima, rad unutarnje revizije i kontrole, kontrole usklađenosti, status otklanjanja nedostataka utvrđenih nadzorom središnje banke, vanjskih revizora i unutarnje revizije i kontrole, daje suglasnost na odluke i druge akte Uprave i drugih tijela Društva sukladno zakonu, aktima Društva i vlastitim odlukama, daje suglasnost na godišnje planove rada kontrolnih funkcija.

U Društvu je osnovan Odbor za rizike i reviziju, a Nadzorni odbor izvršava zadatke Odbora za primitke i Odbora za imenovanja.

Politika raznolikosti

Politika raznolikosti koja se primjenjuje u vezi s članovima upravljačkih i nadzornih tijela utvrđena je i provodi se u skladu s Bančinom Politikom o ciljanoj strukturi Uprave Banke i Politikom o ciljanoj strukturi Nadzornog odbora .

Sukladno odredbama članka 250.a stavka 4. i članka 272.p Zakona o trgovačkim društvima, ova Izjava je sastavni dio Godišnjeg izvješća o stanju Društva za 2019. godinu. Sastavni dio ove Izjave je popunjeni Godišnji upitnik o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja HANFA-e i Zagrebačke burze d.d. koji sadrži sve odgovore i potrebna razjašnjenja.

Predsjednik Uprave Miro Dodić, dipl.oec.

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

GODIŠNJI UPITNIK

OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU: KONTAKT OSOBA I BROJ TELEFONA:	Istarska kreditna banka Umag d.d. Emil Stella 052 702380 Tamara Vižintin 052 702310
DATUM ISPUNJAVANJA UPITNIKA:	14. veljače 2020. godine

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnose se na razdoblje od jedne poslovne godine, na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

Za pitanja koja su sadržana u upitniku potrebno je napisati obrazloženje samo onda ako pitanje to izričito traži.

Odgovori koji se nalaze u upitniku vrednuju se po određenom postotku, koji je iskazan na početku svakog poglavlja.

POSVEĆENOST PRINCIPIMA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj pitanja Pitanje Odgovor DA/NE Objašnjenje

1 Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebačke burze?

DA

2 Ima li društvo vlastiti kodeks korporativnog upravljanja?

DA Društvo je usvojilo Načela korporativnog upravljanja.

3 Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva?

DA

4 Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja? DA

DIONIČARI I GLAVNA SKUPŠTINA

Odgovori na ovaj set pitanja nose 30% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

• 5 Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti) NE
• 6 Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas? (ako ne,objasniti) DA
• 7 Postoje li slučajevi kada je neki od dioničara tretiran drugačije? (ako da, objasniti) NE
• 8 Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti) DA
• 9 Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne objasniti) DA
• 10 Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja skupštine? (ako ne, objasniti) DA
• 11 Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koja se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti)

DA

12 Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti)

DA

• 13 Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti) DA
• 14 Postoje li slučajevi kada su prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti) NE
• 15 Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti) NE Nije bilo zahtjeva za korištenje takvih sredstava.
• 16 Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti)

• DA Sukladno Statutu Društva.

• 17 Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine? DA

• 18 Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)
• NE Nije bilo takvih tužbi.

UPRAVNA I NADZORNA TIJELA

NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE:

Miro Dodić, predsjednik Uprave; Klaudija Paljuh, članica Uprave; Emanuela Vukadinović, članica Uprave

NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE: Milan Travan, predsjednik Nadzornog odbora; Edo Ivančić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora; Marijan Kovačić, Anton Belušić i Milenko Opačić, članovi Nadzornog odbora

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

• 19 Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)
• NE Sjednice i sva popratna dokumentacija radi veličine Banke i raspoloživosti članova Nadzornog odbora, mogu se organizirati odnosno sastaviti u vrlo kratkom, primjerenom roku. Uobičajeno se sjednice održavaju jedanput mjesečno.
• 20 Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? DA
• 21 Ima li društvo u svom nadzornom odboru odnosno upravnom odboru neovisne članove? (ako ne, objasniti) DA
• 22 Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti) NE Postoji Strateški plan poslovanja.
• 23 Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? (ako ne, objasniti) NE Regulirano odlukom Glavne skupštine.
• 24 Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti) DA
• 25 Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni (u godišnjem financijskom izvješću)? (ako ne, objasniti)
• NE Sukladno veličini i profilu rizičnosti Banke objavljuju se agregirani podaci.

26 Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana uprave odnosno izvršnih direktora, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni (u godišnjem financijskom izvješću)? (ako ne, objasniti)

NE Sukladno veličini i profilu rizičnosti Banke objavljuju se agregirani podaci.

27 Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva odmah, a najkasnije tri radna dana od dana transakcije? (ako ne, objasniti)

DA

28 Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne objasniti) DA

29 Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva i samog društva?

• NE Ne postoje.
• 30 Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odbora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)

NE Ne postoje.

31 Jesu li bitni elementi takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti)

NE Ne postoje.

• 32 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja?
• NE Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i vrstu, opseg i složenost poslova koje kreditna institucija obavlja, zadatke Odbora za imenovanja izvršava Nadzorni odbor
• 33 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje?
• NE Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i vrstu, opseg i složenost poslova koje kreditna institucija obavlja, zadatke Odbora za primitke izvršava Nadzorni odbor
• 34 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizijski odbor)? DA Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju, vrstu, opseg i složenost poslova koje Banka obavlja, osnovan je jedinstveni Odbor za rizike i reviziju.
• 35 Je li većina članova komisije za reviziju iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)
• NE Budući su svi članovi Odbora za rizike i reviziju članovi Nadzornog odbora primjenjuje se izuzeće od zahtjeva neovisnosti propisanog odredbama Zakona o reviziji.

• 36 Je li komisija za reviziju pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti) DA

• 37 Je li komisija za reviziju procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti) DA

• 38 Je li komisija za reviziju radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti) DA
• 39 Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija za reviziju izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti) NE U Društvu postoji Odjel unutarnje revizije i kontrole
• 40 Je li komisija za reviziju nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti) DA
• 41 Je li komisija za reviziju pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti)
• NE Po Zakonu o kreditnim institucijama usluge revizorskih kuća mogu se odnositi samo na poslove revizije
• 42 Je li komisija za reviziju izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti)
• NE Vanjska revizija je angažirana samo na poslovima revizije
• 43 Je li komisija za reviziju razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti)
• DA
• 44 Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti) DA
• 45 Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja? (ako ne, objasniti) DA
• 46 Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva?

• NE Nadzorni odbor podliježe godišnjoj procjeni primjerenosti sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i podzakonskim propisima.

• 47 Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)

• NE Sukladno veličini i profilu rizičnosti Banke objavljuju se agregirani podaci. Nadzorni odbor Banke donosi i redovito preispituje temeljna načela Politike primitaka jednom godišnje. Time se ocjenjuje usklađenost provođenja politike primitaka s procedurama Banke vezanim uz primitke te s relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima. Primici se utvrđuju na pojedinačnoj osnovi za Upravu Banke, te na zbirnoj osnovi za više rukovodstvo i kontrolne funkcije.
• 48 Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)
• NE Sukladno veličini i profilu rizičnosti Banke objavljuju se agregirani podaci. Nagradu za rad Nadzornog odbora i predsjednika Glavne skupštine određuje Glavna skupština Banke.
• 49 Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti)

DA

50 Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti) DA

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE Odgovori na ovo područje nose 10% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

• 51 Ima li društvo vanjskog revizora? DA
• 52 Je li vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom? NE
• 53 Pruža li vanjski revizor društva, sam ili putem povezanih osoba, društvu druge usluge?

NE

54 Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti)

DA

55 Ima li društvo unutarnje revizore? (ako ne, objasniti)

DA

56 Ima li društvo ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti) DA

TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA

Odgovori na ovo poglavlje nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

• 57 Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima? DA
• 58 Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja? NE
• 59 Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi? DA
• 60 Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protokom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom? DA
• 61 Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti) NE
• 62 Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima? NE
• 63 Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti? DA

Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine

Odgovornost za financijske izvještaje

Temeljem važećeg hrvatskog Zakona o računovodstvu Uprava je dužna osigurati da financijski izvještaji za svaku financijsku godinu budu pripremljeni u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata Istarske kreditne banke Umag d.d. ("Banka"), za navedeno razdoblje.

Uprava razumno očekuje da Banka ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo trajnosti poslovanja pri izradi financijskih izvještaja.

Pri izradi financijskih izvještaja Uprava je odgovorna:

• da se odaberu i potom dosljedno primjenjuju odgovarajuće računovodstvene politike;
• da prosudbe i procjene budu razumne i oprezne;
• da se primjenjuju važeći računovodstveni standardi te
• da se financijski izvještaji pripreme po načelu trajnosti poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Banka nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj Banke, kao i njihovu usklađenost sa zakonskom računovodstvenom regulativom. Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Banke, te stoga i za poduzimanje razumnih mjera radi sprečavanja i otkrivanja pronevjera i ostalih nezakonitosti. Uprava je dužna podnijeti na usuglašavanje Nadzornom odboru Godišnje izvješće Banke koje uključuje godišnje financijske izvještaje. Ukoliko se Nadzorni odbor usuglasi s godišnjim financijskim izvještajima , time su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor Banke.

Potpisali u ime Uprave:

1. veljače 2020.

Miro Dodić Klaudija Paljuh Emanuela Vukadinović Predsjednik Uprave Članica Uprave Članica Uprave Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag Ernesta Miloša 1 52470 Umag Hrvatska

Deloitte d.o.o. ZagrebTower Radnička cesta 80 10 000 Zagreb Hrvatska OIB: 11686457780

Tel: +385 (0) 1 2351 900 Fax: +385 (0) 1 2351 999 www.deloitte.com/hr

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Vlasnicima banke Istarska kreditna banka Umag d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja Istarske kreditne banke Umag d.d. ("Banka"), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2019. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici i izvještaj o novčanom tijeku za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika.

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Banke na dan 31. prosinca 2019. godine i njenu financijsku uspješnost te njene novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima ("MRevS"). Naše odgovornosti prema tim standardima su detaljnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe ("IESBA Kodeks") i ispunili smo naše etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po kreditima klijentima

Vidjeti bilješku 3 za računovodstvene politike i procjene važne za umanjenje vrijednosti kredita klijentima te bilješke 7 i 21 za više informacija o ključnom revizijskom pitanju

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo pristupili ključnom revizijskom pitanju tijekom naše revizije
Kreditni rizik jedan je od najvažnijih financijskih rizika kojima je Banka izložena u svome poslovanju. Utvrđivanje odgovarajućih metoda i modela za mjerenje i upravljanje kreditnim rizikom, od strane Uprave, predstavlja stoga jedno od najvažnijih područja pri očuvanju kapitala Banke. Kao dio procesa upravljanja kreditnim rizikom, priznavanje odgovarajućih rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po kreditima klijentima predstavljaju ključna razmatranja za Upravu Banke. Pri određivanju trenutka i iznosa umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po kreditima klijentima, Uprava Banke koristi statističke modele te određenu razinu prosudbe u pogledu sljedećih područja: Korištenje povijesnih podataka u • procesu određivanja rizičnih parametara • Procjena kreditnog rizika izloženosti Procjena dodjele stupnja kreditnog • rizika • Procjena značaja naknadnih promjena kreditnog rizika u svrhu utvrđivanja značajnog povećanja kreditnog rizika, što dovodi do promjena u stupnjevanju	Kako bismo odgovorili na rizike povezane s rezervacijama za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po kreditima klijentima, identificirane kao ključno revizijsko pitanje, dizajnirali smo revizijske postupke koji su nam omogućili pribavljanje dostatnih primjerenih revizijskih dokaza za naš zaključak o tom pitanju. Proveli smo sljedeće revizorske postupke s obzirom na područje kredita klijentima: Pregled i provjera bančine metodologije za • priznavanje rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke te usporedba iste sa zahtjevima MSFI-ja 9 u okviru zakonskog okvira izvještavanja • Stjecanje razumijevanja kontrolnog okruženja i internih kontrola uspostavljenih od strane Uprave unutar procesa mjerenja umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke • Procjena adekvatnosti dizajna i provjera implementacije identificiranih internih kontrola relevantnih za proces mjerenja rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke • Testiranje operativne učinkovitosti identificiranih i relevantnih internih kontrola Ocjenjivanje kvalitete povijesnih podataka koji • se koriste za određivanje rizičnih parametara i ocjenjivanje prikladnosti IT elemenata i procesa obrade podataka
i potrebnog mjerenja očekivanih kreditnih gubitaka kroz životni vijek • Očekivani budući novčani tijekovi iz poslovanja • Vrednovanje kolaterala i procjena razdoblja realizacije	• Razvrstavanje kredita klijentima na temelju dodijeljenog stupnja kreditnog rizika i relevantnih segmenata u svrhu odabira uzorka - za Stupanj 3, kriteriji za odabir pojedinačno procijenjenih kredita klijentima, uključivali su, ali nisu bili ograničeni na, procjenu kreditnog rizika klijenta, rizik industrije, dane kašnjenja itd.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo pristupili ključnom revizijskom pitanju tijekom naše revizije
Budući da određivanje odgovarajućih rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po kreditima klijentima zahtijeva korištenje složenih modela (ovisnih i o elementima IT-a) te određene razine prosudbe Uprave, na sam	• Provedba dokaznog testiranja nad priznavanjem i mjerenjem umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke na odabranom uzorku kredita klijentima raspoređenih u Stupanj 1 i Stupanj 2 kreditnog rizika, s naglaskom na: i. Modele koji se primjenjuju u fazi dodjele
proces mjerenja očekivanih kreditnih	stupnja kreditnog rizika
gubitaka Uprava može imati određenog utjecaja. Ova činjenica, uz usvajanje MSFI-ja 9 u okvir zakonskog okvira	ii. Pretpostavke koje Uprava koristi u modelima mjerenja očekivanog kreditnog gubitka
izvještavanja za banke u Republici	iii. Kriterije koji se koriste za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika
Hrvatskoj, dovela je do zaključka da rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po kreditima	iv. Pretpostavke koje se primjenjuju za izračun vjerojatnosti neispunjavanja obveze kroz životni vijek
klijentima bude naše ključno revizijsko pitanje tijekom naše revizije financijskih	v. Metode primijenjene za izračun gubitka u slučaju neispunjenja obveze
izvještaja Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine.	vi. Primijenjene metode za uključivanje podataka koji se odnose na buduće događaje
	vii.Ponovno izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka na određenom uzorku
	• Provođenje dokaznog testiranja nad priznavanjem i mjerenjem umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke na odabranom uzorku pojedinačno procijenjenih neprihodujućih kredita klijentima raspoređenih u Stupanj 3 kreditnog rizika, koje je uključivalo:
	i. Procjenu financijskog položaja i uspješnosti komitenta prema najnovijim kreditnim izvješćima i dostupnim informacijama
	ii. Kritičku procjenu prosudbi i pretpostavki primijenjenih u izračunu i mjerenju očekivanih budućih novčanih tokova iz poslovanja, uzimajući u obzir utvrđeno financijsko stanje i uspješnost komitenta
	iii. Pregled i kritičku analizu procijenjene vrijednosti kolaterala i procijenjenog razdoblja realizacije
	iv. Kritičku procjenu diskontnih stopa korištenih u procjeni očekivanih novčanih tokova iz poslovanja i/ili kolaterala
	v. Ponovni izračun očekivanih kreditnih gubitaka primjenom vlastite prosudbe i pretpostavki o izračunu i usporedba dobivenih rezultata gubitaka od umanjenja po pojedinim uzorcima kredita klijentima s onima koje je Banka osigurala.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ostale informacije

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće Banke, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. U pogledu Izvješća Uprave o poslovanju i stanju Banke i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja koji su uključeni u Godišnje izvješće, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru uključuje li Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke i Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja potrebne objave navedene u člancima 21. i 22. Zakona o računovodstvu te sadrži li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja informacije navedene u članku 22. Zakona o računovodstvu.

Temeljem provedenih postupaka tijekom naše revizije, u mjeri u kojoj smo bili u mogućnost to procijeniti, izvještavamo sljedeće:

• 1. Informacije uključene u ostale informacije u skladu su, u svim značajnim odrednicama, s priloženim financijskim izvještajima,
• 1. Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke pripremljeno je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu,
• 1. Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja pripremljena je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 22. stavkom 1. točkama 3. i 4. Zakona o računovodstvu te uključuje informacije iz članka 22. stavka 1. točaka 2., 5., 6. i 7.

Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Banke i njezinog okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, nismo ustanovili značajne pogrešne prikaze u ostalim informacijama.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prikaz financijskih izvještaja u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka.

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza, uslijed prijevare ili pogreške, i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili skupno, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
• Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava.
• Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenoj osnovi.
• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i onima u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

Izvještavanje sukladno ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevima Glavna skupština Banke nas je imenovala revizorom Banke 12. travnja 2019. godine za potrebe

revizije priloženih financijskih izvještaja. Naš neprekinuti angažman traje ukupno 7 godina te se odnosi na razdoblje 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2019. godine.

• Potvrđujemo sljedeće: • naše revizorsko mišljenje o priloženim financijskim izvještajima dosljedno je s dodatnim
• izvješćem izdanim revizorskom odboru Banke 26. veljače 2020. godine, u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća;

• prilikom obavljanja revizije nisu pružane nedozvoljene nerevizijske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća.

Banci nismo, uz usluge zakonske revizije, pružili druge usluge, osim onih usluga koje su objavljene u Godišnjem izvješću. Na temelju Odluke Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (Narodne novine 42/18, dalje u tekstu "Odluka") Uprava Banke izradila je obrasce koji su prikazani u dodatku ovim financijskim izvješćima, a sadrže bilancu stanja na dan

1. prosinca 2019. godine, račun dobiti i gubitka, izvještaj o kretanjima kapitala i izvještaj o novčanim tijekovima za godinu tada završenu kao i bilješke o uskladama s financijskim izvješćima. Za ove obrasce i pripadajuće bilješke o uskladama odgovara Uprava Banke, te ne predstavljaju sastavni dio financijskih izvješća sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u

Republici Hrvatskoj, već su propisani Odlukom. Financijske informacije u obrascima su izvedene iz osnovnih financijskih izvješća Banke.

Deloitte d.o.o. Zagreb, 26. veljače 2020. godine Radnička cesta 80,

Republika Hrvatska

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2019. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	Bilješka	2019.	2018.
Prihodi od kamata	6	80.882	84.006
Rashodi od kamata	6	(6.543)	(10.979)
Neto prihodi od kamata	6	74.339	73.027
Prihodi od naknada i provizija		33.820	32.932
Rashodi od naknada i provizija		(4.311)	(4.429)
Neto prihodi od naknada i provizija	8	29.509	28.503
Trošak umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke – neto	7	(6.318)	(13.644)
Neto prihodi nakon troškova umanjenja vrijednosti kredita		97.530	87.886
Tečajne razlike – neto	9	15.470	14.471
Gubitak od imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak – neto	10	(937)	-
Ostali poslovni prihodi	11	2.356	2.747
Troškovi zaposlenih	12	(42.759)	(40.998)
Opći i administrativni troškovi	13	(21.425)	(22.384)
Troškovi amortizacije	14	(5.653)	(4.893)
Ostali rashodi iz poslovanja	15	(7.911)	(7.893)
Dobit prije poreza na dobit		36.671	28.936
Porez na dobit	16	(6.679)	(5.048)
Neto dobit za godinu		29.992	23.888
Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak: Stavke koje se kasnije ne prenose u dobit ili gubitak
Neto dobit financijske imovine mjerene po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit – vlasnički vrijednosni papiri		(4)	230
Stavke koje se kasnije prenose u dobit ili gubitak Neto dobit financijske imovine mjerene po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit –		5.645	354
dužnički vrijednosni papiri (neopoziva opcija) Neto (gubitak) od promjene odgođene porezne		(1.016)	(105)
imovine i obveza Ukupno ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak)		4.625	479
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine		34.617	24.367
Zarada po dionici – osnovna i razrijeđena (u kunama i lipama)	17	202,71	161,47

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2019.

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

	Bilješka	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	18	861.291	831.184
Krediti i depoziti kod banaka	20	149.152	247.252
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit:
Trezorski zapisi Ministarstva financija	19	593.940	610.250
Obveznice	19	78.554	44.793
Vlasnički vrijednosni papiri (neopoziva opcija)	19	3.041	3.045
Krediti klijentima	21	1.755.074	1.563.953
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	23	1.607	-
Financijska imovina po amortiziranom trošku	22	153.100	165.875
Nematerijalna imovina	24	2.378	2.267
Nekretnine i oprema	25	38.187	39.213
Imovina s pravom korištenja	40	1.959	-
Ulaganje u nekretnine	26	13.054	13.846
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji	28	6.009	5.923
Ostala imovina	27	4.528	4.233
Odgođena porezna imovina	16	334	903
Ukupna imovina		3.662.208	3.532.737
OBVEZE
Obveze prema bankama	29	26.045	39.381
Obveze prema klijentima	30	3.254.855	3.129.459
Hibridni financijski instrumenti	31	28.627	41.464
Ostale obveze	32	14.321	12.386
Obveze po imovini s pravom korištenja	41	1.997	-
Obveze za porez na dobit	32	1.984	-
Ukupne obveze		3.327.829	3.222.690
DIONIČKAGLAVNICA
Dionički kapital	33	162.800	162.800
Premija na izdane dionice	33	181	197
Vlastite dionice	33	-	(91)
Zadržana dobit	34	129.028	109.396
Rezerve	34	42.370	37.745
Ukupna dionička glavnica		334.379	310.047
Ukupno dionička glavnica i obveze		3.662.208	3.532.737

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U VLASNIČKOJ GLAVNICI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2019.

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

	Dio nič ki kap ita l	Vla stit e dio nic e	Pr ija em na izd ane dio nic e	Ne lizi i rea ran dob ici (gu bic i) las nič ki – v vri je dn i osn iri fer pap po vri je dn i ost	Ne lizi i rea ran dob ici (gu bic i) užn – d ičk i vri je dn i osn iri fer pap po vri je dn i ost	Re zer ve za od đen go u po rez nu im ovi nu /ob vez e	Za kon ske , e i sta tut arn će rez erv e z a o p izik ba nk ovn e r e i os tal o	drž Za an a dob it	Uk up no
Sta nje 1. sije čnj a 20 18.	162 .80 0	( 91)	197	10	275	51) (	37. 032	95. 869	296 .04 0
Ne to d obi din t za go u	-	-	-		-	-	-	23. 888	23. 888
Ne to d obi t/(g ubi tak ) fin ijs ke im ovi anc ne mj fer ere ne po vrij edn i kr alu ost ost oz obu hva do bit tnu sve – duž nič ki v rije dno sni iri pap	-	-	-	-	354	-	-	-	354
Ne to d obi t/(g ubi tak ) fin ijs ke im ovi anc ne mj fer ere ne po vrij edn i kr alu ost ost oz obu hva do bit tnu sve – vla sni čki ije dno sni vr iri pap	-	-	-	230	-	-	-	-	230
Ne to d obi t/(g ubi tak ) o d mj od đen pro ene go e e im ovi i por ezn ne obv eza	-	-	-	-	-	( 105 )	-	-	( 105 )
Uk up na obu hv a d obi atn t sve Isp lata div ide nde za	-	-	-	230	354	( 105 )	-	23. 888 ( 10. 360 )	24. 367 ( 10. 360 )
20 17. Sta nje 31 inc . p ros a 20 18.	- 162 .80 0	- ( 91)	- 197	- 240	- 629	- ( 156 )	- 37. 032	109 .39 6	310 .04 7

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U VLASNIČKOJ GLAVNICI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2019.

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

	Dio nič ki kap ita l	stit Vla e dio nic e	Pr ija em na izd ane dio nic e	Ne lizi i rea ran dob ici (gu bic i) nič ki las – v vri je dn i osn iri fer pap po vri je dn i ost	Ne lizi i rea ran dob ici (gu bic i) užn ičk i – d vri je dn i osn iri fer pap po vri je dn i ost	Re zer ve za od đen go u por ezn u im ovi nu /ob vez e	Za kon ske , e i sta tut arn će rez erv e z a o p ba nk izik ovn e r e i os tal o	drž Za an a dob it	Uk up no
Sta nje 1. sije čnj a 20 19.	162 .80 0	( 91)	197	240	629	( 156 )	37. 032	109 .39 6	310 .04 7
to d obi din Ne t za go u	-	-	-		-	-	-	29. 992	29. 992
to d obi t/(g ubi tak ) Ne fin ijs ke im ovi anc ne mj fer ere ne po vrij edn i kr alu ost ost oz obu hva do bit tnu sve – duž nič ki v rije dno sni iri pap to d obi ubi tak Ne t/(g )	-	-	-	-	5.6 45	-	-	-	5.6 45
fin ijs ke im ovi anc ne mj fer ere ne po vrij edn i kr alu ost ost oz obu hva do bit tnu sve – vla sni čki ije dno sni vr iri pap	-	-	-	( 4)	-	-	-	-	( 4)
Ne to d obi t/(g ubi tak ) o d mj od đen pro ene go e e im ovi i por ezn ne obv eza	-	-	-	-	-	( 1.0 16)	-	-	( 1.0 16)
Uk up na obi obu hv atn a d t sve	-	-	-	( 4)	5.6 45	( 1.0 16)	-	29. 992	34. 617
daj last itih dio nic Pro a v a	-	91	( 16)	-	-	-	-	-	75
lata div ide nde Isp za 20 18.	-	-	-	-	-	-	-	360 ( 10. )	360 ( 10. )
Sta nje 31 osi . pr nca 20 19.	162 .80 0	-	181	236	6.2 74	( 1.1 72)	37. 032	129 .02 8	334 .37 9

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2019. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

	Bilješka	2019.	2018.
Novčani tijek od poslovnih
aktivnosti Dobit prije oporezivanja		36.671	28.936
Usklađenja za nenovčane stavke:
Amortizacija nekretnina i opreme i nematerijalne imovine	14	5.653	4.893
Povećanje rezerviranja za umanjenje vrijednosti	7	6.324	13.644
Nerealizirane tečajne razlike – neto	9	(688)	(143)
Promjene u fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju	10	937	-
Profit od prodaje dugotrajne imovine		771	764
Neto prihodi od kamata	6	(74.339)	(73.027)
Neto prihodi od naknada i provizija	8	(29.509)	(28.502)
Novčani tijekovi uporabljeni za poslovne aktivnosti prije promjena na poslovnim sredstvima i obvezama		(54.180)	(53.435)
- neto smanjenje sredstava kod HNB-a		(10.100)	(17.059)
- neto povećanje trezorskih zapisa, mjenica i obveznica		(6.279)	(94.752)
- neto smanjenje/(povećanje) kredita klijentima		(198.741)	2.483
- neto smanjenje/(povećanje) ostale imovine		(1.013)	(752)
- neto (smanjenje)/povećanje obveza prema bankama		(10)	(3.077)
- neto povećanje obveza prema klijentima		125.396	176.749
- neto povećanje/(smanjenje) ostalih obveza		7.995	(14.226)
Naplaćene kamate		80.882	84.006
Plaćene kamate		(6.543)	(10.979)
Naplaćene naknade i provizije		33.820	32.932
Plaćene naknade i provizije		(4.311)	(4.429)
Plaćeni porez na dobit		(4.886)	(5.616)
Neto novčana sredstva ostvarena iz poslovne aktivnosti		(37.970)	91.845
Novčani tijek iz investicijske aktivnosti
Kupovina nematerijalne imovine	24	(945)	(1.061)
Kupovina nekretnine i opreme i
ulaganja u nekretnine	25,26	(2.921)	(12.774)
Otuđenje nekretnine i opreme i ulaganja u nekretnine	25,26	608	0
Povećanje dugotrajne imovine namijenjene prodaji	28	(5.496)	(7.737)
Smanjenje dugotrajne imovine namijenjene prodaji	28	(5.410)	21.435
Neto novčana sredstva uporabljena za investicijske aktivnosti		(3.344)	(137)

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2019. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Novčani tijek iz financijskih aktivnosti
Smanjenje ostalih pozajmljenih sredstava	29	(13.326)	(15.780)
Povećanje od hibridnih financijskih instrumenata	31	(12.837)	(372)
Isplata dividendi		(10.328)	(10.360)
Primljena dividenda		492	468
Otplate po ugovorima o najmu		1.201	1.222
Neto novčana sredstva uporabljena za financijske aktivnosti		(37.200)	(27.266)
Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata		(78.514)	64.442
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	36	846.960	783.728
Neto novčani (odljev)/priljev iz poslovnih aktivnosti		(37.970)	91.845
Neto novčani odljev iz investicijskih aktivnosti		(3.344)	(137)
Neto novčani priljev / (odljev) iz financijskih aktivnosti		(37.200)	(27.266)
Efekt promjene tečajeva		427	(1.210)
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	36	768.873	846.960

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Povijest i osnutak

Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag ("Banka") osnovana je 1956. godine, a registrirana je kao dioničko društvo dana 19. prosinca 1989. godine. Sjedište Banke je u Umagu, Ernesta Miloša 1, Hrvatska.

Osnovne djelatnosti Banke

• 1. primanje i plasiranje depozita,
• 1. primanje depozita po viđenju i oročenih depozita,
• 1. davanje dugoročnih i kratkoročnih kredita i izdavanje dugoročnih i kratkoročnih garancija Ministarstvu financija, tijelima lokalne uprave, trgovačkim društvima, privatnim osobama i drugim kreditnim institucijama koje se bave financijskim najmovima i transakcijama u stranoj valuti,
• 1. riznični poslovi na međubankarskom tržištu,
• 1. povjerenički poslovi i usluge investicijskog bankarstva,
• 1. platni promet u zemlji i inozemstvu,
• 1. pružanje bankarskih usluga putem razvijene mreže podružnica u Republici Hrvatskoj.

Tijela Banke i Uprava

GLAVNA SKUPŠTINA

Marijan Kovačić Predsjednik

NADZORNI ODBOR I ODBOR ZA RIZIKE I REVIZIJU

Milan Travan	Predsjednik
Edo Ivančić	Zamjenik predsjednika
Marijan Kovačić	Član
Anton Belušić	Član
Milenko Opačić	Član

UPRAVA

Miro Dodić	Predsjednik
Klaudija Paljuh	Članica Uprave
Emanuela Vukadinović	Članica Uprave

Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2019. i 2018. godine prikazana je u bilješci 33.

Dionice Banke kotiraju na redovitom tržištu na Zagrebačkoj burzi.

Banka je predmet regulatornih zahtjeva Hrvatske narodne banke ("HNB"). Navedeni propisi uključuju limite i ostala ograničenja koja se odnose na minimalne zahtjeve adekvatnosti kapitala, klasifikaciju kredita i izvanbilančnih obveza i rezerviranja koja pokrivaju kreditni rizik, pozicije likvidnosti, kamatne stope i stranih valuta. Na kraju godine Banka je ispunjavala sve regulatorne zahtjeve.

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.

2.1 Osnove sastavljanja

Osnovne računovodstvene politike primijenjene u pripremi financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Tamo gdje se osnovne računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja usvojenih u Europskoj uniji ("MSFI"), u opisu računovodstvenih politika Banke može se pozivati na određene Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2019. godine.

Financijski izvještaji sastavljeni su sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj. Poslovanje bankarskog sektora u Hrvatskoj i poslovanje Banke provodi se u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama (NN br.159/2013,19/2015,102/2015,15/2018), prema kojem financijsko izvještavanje Banke propisuje HNB, koja predstavlja središnju nadzornu instituciju bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji izrađeni su sukladno navedenim propisima za banke.

Računovodstveni propisi na temelju kojih su pripremljeni ovi financijski izvještaji, odstupaju od MSFI-jeva kako u prezentaciji tako i u priznavanju i mjerenju. Potrebno je naglasiti sljedeće razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanje i mjerenje po MSFI:

• Sukladno odredbama Odluke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka propisani su minimalni iznosi umanjenja vrijednosti i rezerviranja za izloženosti klasificirane u A1 i A2 rizičnu skupinu od minimalno 0,8% iznosa bruto knjigovodstvene vrijednosti izloženosti u tim rizičnim podskupinama, osim na financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Također, istom Odlukom propisani su minimalni iznosi umanjenja vrijednosti i rezerviranja za izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza te povećanja umanjenja vrijednosti za dodatnih 5% potraživanja po glavnici za svakih daljnjih 180 dana kada naplata nije obavljena u roku od dvije godine računajući od dana kada je nastupio status neispunjavanja obveza. Obzirom na očekivane kreditne gubitke procijenjene internom metodologijom utjecaj primjene MSFI 9 nije bio značajan.

• Po izloženostima u statusu neispunjavanja obveza odgađa se priznavanje kamatnih prihoda u računu dobiti i gubitka do njihove naplate. Isti se evidentiraju u poslovnim knjigama na računima izvanbilančne evidencije.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

Međutim, prema HNB-ovoj Odluci o sadržaju revizije u kreditnim institucijama (NN, br. 1/2009., 75/2009) od kreditne institucije se traži da pripremi financijske izvještaje sukladno Zakonu o računovodstvu, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Kako nije moguće pripremiti jedne financijske izvještaje poštujući i pravila HNB-a i pravila MSFI-a, Uprava Banke je odlučila pripremiti financijske izvještaje sukladno pravilima HNB-a, odnosno sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, koji se temelje na pravilima koja su prezentirana u prethodnim odlomcima.

Financijski izvještaji sastoje se od izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o financijskom položaju, izvještaja o promjenama u vlasničkoj glavnici, izvještaja o novčanom tijeku te bilježaka uz godišnja financijska izvješća. Financijski izvještaji sastavljeni su primjenom metode povijesnog troška, osim revalorizacije određenih financijskih instrumenata po fer vrijednosti. Banka svoje troškove klasificira prema metodi troška. Financijski izvještaji prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu i izvještajnu valutu Banke. Na dan 31. prosinca 2019. godine, tečaj je bio 1 USD = 6,649911 HRK i 1 EUR = 7,442580 HRK, 31. prosinca 2018. godine, tečaj je bio 1 USD = 6,469192 HRK i 1 EUR = 7,417575 HRK

Iznosi prikazani u financijskim izvještajima navedeni su u tisućama kuna. Objave rizika od financijskih instrumenata prikazane su u izvještaju o upravljanju financijskim rizicima u bilješci 3. Izvještaj o novčanom tijeku prikazuje promjene novca i novčanih ekvivalenata nastale tijekom razdoblja iz poslovnih aktivnosti, investicijskih aktivnosti i financijskih aktivnosti. Novac i novčani ekvivalenti uključuju visoko likvidna ulaganja. Bilješka 36 prikazuje u kojoj su stavci izvještaja o financijskom položaju uključeni novac i novčani ekvivalenti.

Novčani tijek od poslovnih aktivnosti utvrđuje se korištenjem neizravne metode. Stoga se neto dobit usklađuje s nenovčanim stavkama, kao što su dobici ili gubici od mjerenja, promjene u rezerviranjima, kao i promjene u potraživanjima i obvezama. Nadalje, svi prihodi i rashodi od novčanih transakcija koji se mogu pripisati ulagačkim ili financijskim aktivnostima se eliminiraju. Primljene ili plaćene kamate klasificiraju se kao novčani tijekovi od poslovnih aktivnosti. Novčani tijekovi od ulagačkih i financijskih aktivnosti utvrđuju se korištenjem izravne metode. Raspodjela novčanih tijekova u kategoriju poslovnih, investicijskih ili financijskih ovisi o poslovnom modelu Banke (upravljačkom pristupu).

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno Odlukama Hrvatske narodne banke i MSFI zahtijeva upotrebu određenih ključnih računovodstvenih procjena. Također se od Uprave zahtijeva da se služi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Banke. Promjene pretpostavki mogu imati značajan utjecaj na financijske izvještaje u razdoblju kada je došlo do takvih promjena. Uprava smatra da su navedene pretpostavke primjerene, te da stoga financijski izvještaji Banke realno i objektivno prikazuju njen financijski položaj i rezultate. Područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za ove financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava

Prva primjena novih izmjena postojećih standarda koji su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje

U nastavku slijede novi standardi, izmjene postojećih standarda i nova tumačenja koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojeni su u Europskoj uniji te su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje:

• MSFI 16 "Najmovi", usvojen u Europskoj uniji 31. listopada 2017. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),
• izmjene MSFI-ja 9 "Financijski instrumenti" Predujmovi s negativnom naknadom, usvojene u Europskoj uniji 22. ožujka 2018. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),
• izmjene MRS-a 19 "Primanja zaposlenih" Izmjene, suženje prava, odnosno isplata iz planova primanja, usvojene u Europskoj uniji 13. ožujka 2019. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),
• izmjene MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" Dugoročna ulaganja u pridružene subjekte i zajedničke pothvate, usvojene u Europskoj uniji 8. veljače 2019. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),
• izmjene raznih standarda uslijed "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2015. 2017.", proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 3, MSFI 11, MRS 12 i MRS 23), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 14. ožujka 2019. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),
• OTMFI 23 "Nesigurnost u vezi s primjenom poreznih pravila na porez na dobit" usvojen u Europskoj Uniji 23. listopada 2018. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.).

Usvajanje novih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja nije dovela do značajnih promjena u financijskim izvještajima Banke.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava (nastavak)

Izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojene su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Na datum odobrenja ovih financijskih izvještaja bile su objavljene, ali ne i na snazi sljedeće izmjene postojećih standarda, koje je objavio OMRS i usvojene su u Europskoj uniji:

• izmjene MRS-a 1 "Prezentacija financijskih izvještaja" i MRS-a 8 "Računovodstvene politike, promjene u računovodstvenim procjenama greškama" – Definicija značajnosti, usvojene u Europskoj uniji 29. studenoga 2019. (na snazi za godišnja razdoblja počevši na ili nakon 1. siječnja 2020.),
• izmjene MSFI-ja 9 "Financijski instrumenti", MRS-a 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" te MSFI-ja 7 "Financijski instrumenti: objavljivanje" - Reforma referentnih kamatnih stopa, usvojene u Europskoj uniji 15. studenoga 2020. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.),
• izmjene upućivanja na Konceptualni okvir u MSFI-jevima, usvojene u Europskoj uniji 29. studenoga 2019. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.).

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava (nastavak)

Novi standardi te izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio OMRS i koji još nisu usvojeni u Europskoj uniji

MSFI-jevi trenutačno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih standarda i izmjena postojećih standarda, o čijem usvajanju Europska unija još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve koje je izdao OMRS):

• MSFI 14 "Regulativom propisane razgraničene stavke" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.) - Europska komisija odlučila je postupak preuzimanja ovog prijelaznog standarda odgoditi do objave njegove konačne verzije,
• MSFI 17 "Ugovori o osiguranju" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2021.),
• izmjene MSFI 3 "Poslovna spajanja" Definicija poslovanja (na snazi za poslovna spajanja za koje je datum stjecanja na ili nakon početka prvog godišnjeg izvještajnog razdoblja koje počinje na dan ili nakon 1. siječnja 2020. i na stjecanje sredstava do kojih dolazi na ili nakon početka tog razdoblja),
• izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" - Prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata te daljnje izmjene (prvotno određeni datum stupanja na snagu odgođen je do dovršetka projekta istraživanja na temu primjene metode udjela).

Banka očekuje da usvajanje ovih novih standarda i izmjene postojećih standarda neće dovesti do značajnih promjena u financijskim izvještajima Banke u razdoblju prve primjene standarda.

Računovodstvo zaštite u pogledu portfelja financijske imovine i obveza čija načela EU još uvijek nije usvojio i dalje nije regulirano.

Prema procjenama Banke, primjena računovodstva zaštite na portfelj financijske imovine ili obveza u skladu s MRS-om 39: "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" ne bi dovela do značajnih promjena u financijskim izvještajima ako se primijeni na datum izvještavanja.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.2 Utjecaj prve primjene MSFI 16 Najmovi

U tekućem razdoblju, Banka je primijenila MSFI 16 koji je u primjeni za izvještajna razdoblja koja započinju na dan ili nakon 01. siječnja 2019. godine.

MSFI 16 uvodi nove ili izmijenjene zahtjeve vezane uz računovodstvo najmova. Značajne izmjene koje uvodi MSFI 16 za najmoprimce jesu: uklanjanje razlike između financijskog i operativnog najma i priznavanje imovine s pravom uporabe i obveze za najam na samom početku najma, s izuzećem kratkoročnih najmova i najmova male vrijednosti (uz mogućnost odabira primjene izuzeća). Za najmodavce MSFI 16 ne uvodi značajne novine. Podrobnije o računovodstvenim politikama koje Banka primjenjuje a koje su posljedica MSFI 16 u točki 2.16 Najmovi.

U nastavku donosimo pregled utjecaja prve primjene MSFI 16 na Godišnje izvješće.

Datum prve primjene MSFI-a 16 za Banku je 1. siječnja 2019. godine. Banka je primijenila MSFI 16 po principu "retroaktivno s kumulativnim učinkom početne primjene standarda, priznatim na datum prve primjene" na način da je imovina po najmu priznata u iznosu koji je jednak obvezi po najmu.

(a) Utjecaj izmijenjene definicije najma

Izmjena definicije najma uglavnom se odnosi na koncept kontrole. MSFI 16 definira najam na osnovi kontrole najmoprimca nad imovinom u određenom vremenskom razdoblju u zamjenu za naknadu. Navedeno je u suprotnosti sa dosadašnjom definicijom MRS-a 17 koja se temeljila na konceptu "rizika i nagrade".

Banka je provela analizu sve imovine kojom raspolaže temeljem ugovora o najmu odnosno zakupu na dan 1. siječnja 2019. Izmjena definicije MSFI 16 nije značajno utjecala na izmjenu definicije i obuhvata najma za Banku.

(b) Utjecaj na evidentiranje najmova zajmoprimca

MSFI 16 izmijenio je način na koji Banka evidentira najmove i to na način da priznaje imovinu s pravom korištenja kao vlastitu imovinu i obveze, početno ju priznavajući kao sadašnju vrijednost budućih novčanih tokova koji proizlaze iz ugovora o najmu, uzimajući u obzir i eventualne predujmove. Sadašnja vrijednost računa se primjenom kamatne stope određene ugovorom o najmu ili inkrementalnom (graničnom) stopom. Banka priznaje amortizaciju po imovini s pravom korištenja i kamatu sadržanu u obroku najamnine u izvješću o sveobuhvatnoj dobiti. Dodatno, Banka u izvješću o novčanom tijeku priznaje u financijskim aktivnostima dio glavnice i kamate koji je sadržan u obroku najamnine.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.2 Utjecaj prve primjene MSFI 16 Najmovi (nastavak)

Banka je iskoristila opciju kojom troškove po kratkoročnim najmovima (kraće od 12 mjeseci) i najmove male vrijednosti priznaje linearnom metodom u visini obroka najamnine. Imovinom male vrijednosti smatra imovina za koju su udovoljeni sljedeći uvjeti:

• a) radi se o informatičkoj, električnoj i sličnoj opremi koju Banka smatra sitnim inventarom ili sitnom imovinom,
• b) radi se o materijalnoj imovini koja je površinom manja od 5 m2,
• c) radi se o materijalnoj imovini čija je vrijednost manja od 35 tisuća kuna.

Banka nije imala financijskih najmova u svom portfelju.

(c) Utjecaj na evidentiranje najmova zajmodavca

MSFI 16 nije suštinski izmijenio način na koji Banka evidentira najmove u kojima je najmodavac.

(d) Financijski učinak prve primjene MSFI 16

Prosječna inkrementalna kamatna stopa koju Banka primjenjuje na najmove iznosi 3,75%. Banka je izračun inkrementalne kamatne stope provela za svaku nekretninu u najmu, uzimajući u obzir nerizičnu kamatnu stopu (za pojedinu valutu zaduživanja), ekonomske uvjete, razliku u trošku financiranja Banke za investicije, ročnost najma te lokaciju nekretnine.

Prva primjena MSFI-a 16 utjecala je na povećanje imovine i obveza za 2.647 tisuća kuna.

2.2 Ulaganja u podružnice

Podružnice su sva društva u kojima Banka, direktno ili indirektno, ima više od pola glasačkih prava ili na drugi način kontrolira poslovanje društava. Banka nema podružnica.

2.3 Strane valute

Transakcije i stanja u stranoj valuti

Transakcije u stranim valutama koje predstavljaju transakcije izražene u stranim valutama, ili koje se podmiruju u stranim valutama, preračunavaju se u funkcionalnu valutu koristeći tečaj na dan transakcije.

Monetarne stavke izražene u stranim valutama preračunavaju se tako da završni datum bude datum izvještavanja. Ako je dostupno nekoliko tečajeva, koristi se tečaj po kojem su budući novčani tijekovi u obliku određene transakcije ili stanja mogli biti podmireni da je došlo do tih novčanih tijekova. Nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po povijesnom trošku preračunavaju se prema tečaju na dan početnog priznavanja; nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po fer vrijednosti preračunavaju se koristeći tečaj na dan utvrđivanja fer vrijednosti.

Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim kad su odgođeni u glavnici kao dobici ili gubici od kvalificiranih instrumenata zaštite novčanog tijeka ili kvalificiranih instrumenata zaštite neto ulaganja.

Svi dobici i gubici od tečajnih razlika koji se priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti iskazani su u neto iznosu u odgovarajućoj stavci dobiti i gubitka.

U slučaju promjena fer vrijednosti monetarne imovine izražene u stranoj valuti koja je klasificirana kao raspoloživa za prodaju, javljaju se razlike u preračunu koje su rezultat promjena amortiziranog troška vrijednosnice i ostalih promjena knjigovodstvenog iznosa vrijednosnice.

2.4. Financijski instrumenti

2.4.1 Financijska imovina

Poslovni model može se odrediti prema slijedećem:

• 1. Poslovni model držanja radi naplate
• 1. Poslovni model držanja radi naplate i prodaje
• 1. Ostali poslovni modeli

Financijska imovina razvrstava se u sljedeće kategorije: financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku. Klasifikacija ovisi o vrsti financijske imovine, poslovnom modelu, te rezultatu SPPI testa (testa suštine novčanih tokova odnosno predstavljaju li isključivo plaćanje glavnice i kamate na nepodmireni dio glavnice) i benchmark testa, i utvrđuje se pri prvom knjiženju. Kupnja i prodaja financijske imovine redovnim putem se počinje, odnosno prestaje obračunavati na datum trgovanja. Kupoprodaja redovnim putem je kupoprodaja financijske imovine kojom imovina mora biti isporučena u rokovima utvrđenima propisom ili konvencijom na predmetnom tržištu. Financijska imovina se inicijalno vrednuje i priznaje po fer vrijednosti.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

(a) Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

Financijska imovina se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ako je stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku i/ili trgovanja odnosno ukoliko obilježja novčanih tokova ne predstavljaju isključivo plaćanje glavnice i kamate.

Dakle, u portfelj financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak klasificira se financijska imovina čiji poslovni model nije držanje radi naplate novčanih tokova ili držanje radi naplate novčanih tokova ili prodaje odnosno imovina koja se drži radi naplate novčanih tokova ili drži radi naplate novčanih tokova ili prodaje te koja nije prošla SPPI i benchmark test.

Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak početno se priznaje po fer vrijednosti.

Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak iskazuju se u računu dobiti i gubitka. Prihodi od dividendi se priznaju u računu dobiti i gubitka.

(b) Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ukoliko:

(a) u slučaju dužničkih financijskih instrumenata (trezorski zapisi i obveznice): ukoliko je poslovni model držanje radi naplate novčanih tokova ili prodaja, te ukoliko su obilježja novčanih tokova isključivo plaćanje glavnice i kamate. Dakle, dužnički financijski instrumenti klasificiraju se u model financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ukoliko je poslovni model držanja radi naplate i prodaje te ukoliko financijska imovina prolazi SPPI i benchmark test (b) u slučaju vlasničkih vrijednosnih papira: ukoliko je Banka iskoristila neopozivu opciju klasifikacije u ovaj portfelj. Isti se ne drže radi trgovanja.

Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit inicijalno se vrednuje po fer vrijednosti. Naknadno vrednovanje se provodi po fer vrijednosti i efekti se priznaju u ostalu sveobuhvatnu dobit. Kod dužničkih vrijednosnih papira, prilikom dospijeća ili prodaje efekti se prenose u račun dobiti i gubitka. Kod vlasničkih vrijednosnih papira, prilikom dospijeća ili prodaje efekti se ne prenose u račun dobiti i gubitka već se nastavljaju priznavati isključivo u kapitalu. Kamate se priznaju u računu dobiti i gubitka efektivnom kamatnom stopom za dužničke vrijednosne papire. Model očekivanih kreditnih gubitaka primjenjiv je za dužničke vrijednosne papire, ne i za vlasničke. Dividende se priznaju u računu dobiti i gubitka.

U izvještaju o financijskom položaju financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iskazuje se zasebno, i to po pojedinim kategorijama financijske imovine (trezorski zapisi, obveznice i vlasnički vrijednosni papiri).

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

(c) Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku

Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku ukoliko je poslovni model držanje radi naplate i ukoliko su obilježja novčanih tokova isključivo plaćanje glavnice i kamate. Dakle, u portfelj financijske imovine po amortiziranom trošku klasificira se financijska imovina čiji je poslovni model držanje radi naplate novčanih tokova i koji prolazi SPPI odnosno benchmark test. Banka u ovu imovinu klasificira kredite i potraživanja, te dužničke vrijednosne papire. Kamatni prihodi priznaju se metodom efektivne kamatne stope.

U izvještaju o financijskom položaju financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku iskazuje se zasebno, i to po pojedinim kategorijama financijske imovine (obveznice, krediti i potraživanja).

Model očekivanih kreditnih gubitaka

Uvođenjem MSFI 9 standarda dolazi do širenja osnovnog koncepta na kojem se temelji određivanje vrijednosti financijskih instrumenata koji se mjere metodom amortiziranog troška, na način da osim identifikacije i procjene visine nastalih kreditnih gubitaka, koncept uključuje i identifikaciju kreditnih gubitaka koji još uvijek (u trenutku vrednovanja predmetnog instrumenta) nisu nastali, ali Banka njihov nastanak tek očekuje u narednom razdoblju i to uz uvažavanje različitih makroekonomskih scenarija.

Očekivani kreditni gubici vezani uz određenu izloženost se procjenjuju na temelju očekivanih budućih novčanih tokova koji su vezani s predmetnim ugovorom, uključujući i iznose koje mogu nastati realizacijom relevantnih kolaterala. Svi očekivani novčani tokovi se svode na sadašnju vrijednost putem diskontiranja uz primjenu efektivne kamatne stope.

Uvođenjem ovog koncepta, kod kojeg iznos umanjenja vrijednosti predstavlja iznos očekivanih kreditnih gubitaka po financijskoj imovini, svakoj izloženosti dodjeljuje se određena ne-nulta vjerojatnost nastanka gubitka, što rezultira određenim iznosom umanjenja vrijednosti koji je različit od nule.

Izračun postotne vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka temelji se na standardnim parametrima kreditnog rizika:

• PD (Engl. Probability of Default) vjerojatnost nastupanja statusa neispunjavanja financijskih obaveza
• LGD (Engl. Loss Given Default) gubitak po nastupanju statusa neispunjavanja obaveza.

Za potrebe procjene vrijednosti PD parametra Banka je sve segmente kreditnih klijenata rasporedila u rejting klase. Svakoj rejting klasi koja se smatra homogenom skupinom je na odgovarajući način dodijeljena jednogodišnja vrijednost PD-a kao i pripadna višegodišnja ročna struktura PD-jeva koja je prilagođena očekivanim (projiciranim) vrijednostima relevantnih makroekonomskih faktora. Na taj način dobivene vrijednosti PD-a odražavaju trenutno nepristrano očekivanje Banke u vezi buduće stope neplaćanja.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

Gubitak po nastanku defaulta (LGD) predstavlja internu procjenu razine gubitka vezanog uz kreditnu izloženost u slučaju nastupa statusa neispunjavanja obaveza. Dobivene vrijednosti LGD-a se grupiraju po LGD–homogenim skupinama te se za svaku od njih procjenjuje reprezentativna vrijednost LGD parametra. Banka je procijenila vrijednost LGD parametra putem tzv. "work-out" metode procjene koja se temelji na analizi povijesnih slučajeva post-defaultne naplate. Kod svakog takvog slučaja se pripadni niz novčanih tokova do kojih dolazi tijekom procesa naplate (priljeva po osnovu uplata dužnika, naplata od novčanih sredstava dužnika i kolaterala vezanih uz izloženost, kao i odljeva vezanih uz interne i eksterne troškove samog procesa naplate) diskontira originalnom efektivnom kamatnom stopom, kako bi se dobila sadašnja vrijednost post-defaultne naplate. Ta vrijednost se zatim dijeli s vrijednošću pripadne izloženosti u trenutku nastanka defaulta, kako bi se dobila postotna stopa post-defaultne naplate (RR - Engl. Recovery Rate). LGD predmetnog plasmana se dobije oduzimajući taj iznos od 100%. Tako dobivene vrijednosti LGD-a se grupiraju u LGD-homogene skupine.

Izloženost u trenutku defaulta(EAD – Engl. Exposure at Default ) predstavlja ukupan iznos izloženosti za koji je potrebno kreirati ispravke vrijednosti. Vrijednost EAD-a izražena je kao linearna modifikacija postojeće bruto izloženosti koja uzima u obzir preostalu ročnost izloženosti te trenutnu nominalnu kamatnu stopu.

Banka pri procjeni rezerviranja za izvanbilančne stavke primjenjuje konverzijski faktor 1.

Vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka (ECL – Engl. Expected Credit Losses ) za izloženosti kod kojih nakon početnog priznavanja nije identificiran značajan porast kreditnog rizika od početnog priznavanja računa se kao 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak koji predstavlja dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci (rizična podskupina A1 – stage 1), dok se kod izloženosti kod kojih je nakon početnog priznavanja identificirano značajno povećanje kreditnog rizika na datum izvještavanja računaju cjeloživotni očekivani kreditni gubici (rizična podskupina A2 – stage 2). Za izloženosti podrizičnih skupina B i C (stage 3) očekivani kreditni gubici računaju se primjenom standardne DCF metode (metoda sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope).

Podjela izloženosti u rizične skupine

Financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku, uključujući i izvanbilančne izloženosti iz preuzetih obveza za kreditiranje i ugovora o financijskim garancijama, kao i financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, osim vlasničkih instrumenata, potraživanja za koje se primjenjuju uvjeti za umanjenje vrijednosti, Banka u svrhu procjene visine ispravaka vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke na temelju procjene razine kreditnih gubitaka, na izvještajne datume razvrstava u sljedeće kategorije:

• 1. rizična skupina A1
• 1. rizična skupina A2,
• 1. rizične skupine B (B1, B2, B3) i C.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

U rizičnu skupinu A1– raspoređuju se izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika (od trenutka početnog priznavanja). Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

U rizičnu skupinu A2 (povećana razina kreditnog rizika) – raspoređuju se izloženosti kod kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka. Banka kao indikatore za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika dužnika smatra: kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema Banci u trajanju duljem od 30 dana, a ne prelazi 90 dana, zatim blokadu dužnika u neprekidnom trajanju duljem od 30 dana u posljednjih 180 dana te značajno pogoršanje kreditnog rejtinga dužnika u odnosu na kreditni rejting u trenutku početnog priznavanja (za više od tri rejting klase).

U rizične skupine B i C (utvrđeno umanjenje vrijednosti) raspoređuju se izloženosti kod kojih su utvrđeni objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti. To su izloženosti kod kojih je nastupio status neispunjavanja obaveza sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. Banka izloženosti klasificirane kao distresne izloženosti također smatra izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija. Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B i C utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane spomenutom Odlukom.

2.4.2 Financijske obveze

Financijske obveze se klasificiraju ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili kao ostale financijske obveze. Financijske obveze Banke predstavljaju financijske obveze po amortiziranom trošku. Nema financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Financijske obveze se prestaju priznavati kada prestanu postojati.

(a) Obveze iskazane po amortiziranom trošku

U ovu kategoriju spadaju financijske obveze koje nisu iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i mjere se po amortiziranom trošku. Financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku su depoziti banaka i klijenata, obveze po kreditima i hibridni financijski instrumenti.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

2.4.3 Utvrđivanje fer vrijednosti

Kod vrijednosnih papira razvrstanih u portfelje koji podliježu vrednovanju po fer vrijednosti kada postoji kotirana cijena na burzi vrednovanje se provodi na temelju objavljene prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti. Prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti uzimaju se iz službenih izlistaja burze za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje. U slučaju da na dan vrednovanja postoji više prosječnih cijena financijske imovine koja se vrednuje izračunava se prosječna ponderirana cijena. U slučaju izostanka prosječne dnevne cijene na izlistaju o trgovanju na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti, fer vrijednost financijske imovine obračunava se na osnovu posljednje poznate dnevne prosječne cijene trgovanja u tekućem kalendarskom mjesecu. Za vrijednosne papire kojim se nije trgovalo tijekom tekućeg kalendarskog mjeseca od nastupajućeg dana vrednovanja, kao fer vrijednost uzima se posljednja utvrđena fer vrijednost u prethodnom kalendarskom mjesecu ukoliko je u tom mjesecu izvršeno trgovanje s promatranim vrijednosnim papirom.

Za vrijednosnice koje kotiraju na domaćem tržištu uzimaju se podaci kretanja cijena sa Zagrebačke burze ili drugog uređenog tržišta u zemlji, a za vrijednosnice koje kotiraju u inozemstvu uzimaju se podaci priznatih sudionika na tržištu kapitala u zemlji ili podaci na burzama u inozemstvu ili drugom uređenom tržištu u inozemstvu.

Za vrijednosne papire koji se vrednuju po fer vrijednosti, a kojima se nije trgovalo u prethodnom i tekućem kalendarskom mjesecu od dana vrednovanja kao i za one vrijednosne papire koji su uvršteni na burzama u inozemstvu, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na službenim internetskim stranicama renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala ili prema telefonskoj kotaciji zadnje ponude na kupnju renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala, ili na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na stranicama financijsko-informacijskih servisa renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala.

Fer vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske raspoređenih u portfelj financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit utvrđuje se na način da se početno vrednuju po fer vrijednosti koja je jednaka vrijednosti u trenutku stjecanja. Naknadno vrednovanje vrši se na način da se vrši amortizacija početno priznatog diskonta primjenom efektivne kamatne stope, a temeljem stvarnog preostalog razdoblja do dospijeća, tako se izračunati diskont priznaje kao sastavni dio kamatnog prihoda u račun dobiti i gubitka, te se fer vrijednost izračunava primjenom alternativnog modela na način da se kao diskontna stopa uzima stopa dobivena interpolacijom kamatnih stopa iz najnovije primarne aukcije Ministarstva financija koja prethodi datumu na koji se utvrđuje fer vrijednost za vrijednosni papir iste denominacije, a sukladno stvarnom preostalom razdoblju do dospijeća. Nerealizirani dobici/gubici proizašli iz usklađivanja sa fer vrijednošću priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, a tek realizirani efekti uključuju se u račun dobiti i gubitka.

Fer vrijednost za kredite i obveze prema bankama i klijentima utvrđuju se korištenjem modela sadašnje vrijednosti na temelju ugovorenih novčanih tijekova.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

2.4.4 Prestanak priznavanja

Financijska imovina prestaje se priznavati kad ugovorna prava na primanje novčanih tijekova od te imovine prestanu postojati ili je imovina prenesena te kada su preneseni i svi bitni rizici i koristi vlasništva (odnosno, ako Banka ne prenosi niti zadržava gotovo sve rizike i nagrade, Banka testira kontrolu kako bi se osiguralo da stalna uključenost na temelju bilo kojeg zadržanog prava kontrole ne sprječava prestanak priznavanja). Financijske obveze prestaju se priznavati kad su plaćene ili su na neki drugi način prestale postojati.

2.5 Skupine financijskih instrumenata

Banka klasificira financijske instrumente u skupine prema njihovoj prirodi uzimajući u obzir karakteristike navedenih financijskih instrumenata, poslovni model, SPPI odnosno benchmark test. Banka prilikom provođenja SPPI testa nije zabilježila slučaj nezadovoljavanja istog. Klasifikacija je prikazana u tablici u nastavku:

	Skupina (određuje Banka)	Podskupine		Poslovni model	SPPI test	Kategorija (prema MSFI 9)
	Investicijske	Dužničke vrijednosnice		Držanje	DA	Financijska
	vrijednosnice – Vlasničke i dužničke vrijednosnice	Vlasničke vrijednosnice (neopoziva opcija)		radi naplate novčanih tokova ili prodaje	Nije primjenjivo	imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
	Krediti i depoziti kod banaka:			Držanje	DA
	- Depoziti bankama			radi naplate novčanih
	- Krediti bankama			tokova
	Krediti i	Krediti	Prekoračenja		DA
	potraživanja	građanima (stanovništvo)	Kreditne kartice		DA	Financijska imovina po amortiziranom trošku
		Krediti poslovnim subjektima	Stambeni		DA
Financijska			Hipoteke		DA
imovina			Ostalo	Držanje radi naplate novčanih tokova	DA
			Obrtnici		DA
			Veliki poslovni subjekti		DA
			Mali i srednji poduzetnici		DA
			Ostali		DA
		Ostala potraživanja			DA
	Investicijske	Kotirane			DA
	vrijednosnice – Dužničke vrijednosnice	Nekotirane			DA
	Investicijske vrijednosnice –	Kotirane		Drži radi prodaje ili trgovanja	Nije primjenjivo	Financijska imovina po fer
	Dužničke i vlasničke vrijednosnice	Nekotirane			Nije primjenjivo	vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka

	Skupina (određuje Banka)	Podskupina	Kategorija (prema MSFI 9)
	Obveze po kreditima
	Depoziti banaka
Financijske obveze		Građani	Financijske obveze po
	Depoziti klijenata	Veliki poslovni subjekti	amortiziranom trošku
		Mali i srednji poduzetnici
	Hibridni instrumenti

2.5 Skupine financijskih instrumenata (nastavak)

Izvanbilančni	Preuzete obveze za kredite
financijski instrumenti	Garancije, akreditivi i ostali financijski instrumenti

2.6 Prijeboj

Financijska sredstva i obveze se prebijaju i neto iznos se prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada postoji zakonsko pravo za prijeboj ustanovljenog iznosa ili postoji namjera za rješavanje na neto osnovi ili kad se ostvarena sredstva i obveze istodobno poravnavaju.

2.7 Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata za sve financijske instrumente koji nose kamatu priznaju se u sklopu 'Prihoda od kamata' ili 'Rashoda od kamata' u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti primjenom metode efektivne kamatne stope.

Metoda efektivne kamatne stope je metoda obračuna amortizacijskog troška financijskih sredstava ili obveza i priznaju se u prihode ili rashode na vremenski proporcionalnoj osnovi. Efektivna kamatna stopa je stopa koja točno diskontira procijenjene buduće novčane isplate ili uplate na knjigovodstvenu vrijednost financijskog sredstva ili obveze tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta ili, kada je prikladno, kraćeg razdoblja. Prilikom izračuna efektivne kamatne stope, Banka procjenjuje novčane tijekove uzimajući u obzir ugovorne uvjete financijskog instrumenta (npr. opciju predujma), ali ne razmatrajući buduće gubitke od kredita. Izračun uključuje sve naknade plaćene ili primljene između ugovornih stranaka, a koji čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i svih drugih premija ili diskonta.

Kada je vrijednost financijske imovine ili grupe sličnih financijskih sredstava umanjena, prihodi od kamata priznaju se primjenom kamatne stope koja se koristi za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja gubitka od umanjenja vrijednosti.

2.8 Prihodi od naknada i provizija

Naknade i provizije priznaju se kada nastanu i po izvršenju usluga. Naknade za odobravanje kredita, za koje postoji mogućnost povlačenja su odgođene po efektivnoj kamatnoj stopi (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznate kao usklađenje efektivne kamatne stope kredita. Naknade i provizije za pregovaranje ili sudjelovanje u pregovaranju o transakciji za treću stranku, kao što je stjecanje kredita, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili kupnja ili prodaja udjela, priznaju se po završetku pripadajuće transakcije.

Naknade i provizije obuhvaćaju uglavnom naknade za obavljanje platnog prometa, naknade za izdane garancije, otvorene akreditive i ostale usluge koje Banka pruža.

2.9 Prihodi od dividendi

Prihodi od dividendi priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

2.10 Umanjenje vrijednosti financijske imovine

(a) Imovina po amortiziranom trošku

Imovina podliježe procjeni radi umanjenja vrijednosti imovine zavisno od stupnja rizika.

Potraživanja po kreditima i predujmovima od klijenata raspoređuju se u rizične skupine te se po istima provodi procjena rizičnosti izloženosti te umanjenje vrijednosti i rezerviranja sukladno Pravilniku o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka, a što predstavlja raspoređivanje u odgovarajuću rizičnu skupinu sukladno MSFI 9. Raspoređivanje u rizične skupine te ponovna procjena rizičnosti izloženosti te umanjenja vrijednosti i rezerviranja provodi se tromjesečno.

Za potraživanja po kreditima i zajmovima koji su raspoređena u rizične skupine formiraju se umanjenja vrijednosti koji se knjiže kao umanjenje potraživanja u bilanci Banke.

Naplaćeno rizično potraživanja smanjuje umanjenje vrijednosti i iskazuje se kao prihod po osnovi ukinutog umanjenja vrijednosti.

Konačan otpis potraživanja po kreditima provodi se na temelju Odluke Uprave Banke, zatvaranjem potraživanja i prethodno formiranog umanjenja vrijednosti odnosno isknjižavanjem iz bilance Banke. Otpisano potraživanja može se prenijeti u izvanbilančnu evidenciju gdje se do daljnjeg evidentira kao izvanbilančna pozicija.

Ako se potraživanje naplati u godini u kojoj je otpisano, naplaćeno potraživanje smatra se ostalim prihodom. Ako se potraživanje naplati u godinama koje slijede nakon godine u kojoj se izvršio otpis, naplaćeno potraživanje smatra se prihodom od naplate potraživanja otpisanih u prethodnim godinama. Kod imovine raspoređene u B ili C rizičnu skupinu Banka će evidentirati kamatne prihode na računima izvanbilančne evidencije te će ih priznati u računu dobiti i gubitka po naplati istih.

(b) Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Na svaki datum izvještavanja Banka procjenjuje i iskazuje umanjenja vrijednosti odnosno rezerviranja za očekivane kreditne gubitke za dužničke instrumente koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Sve promjene za u iznosu rezerviranja za očekivane kreditne gubitke priznaju se u računu dobiti i gubitka.

2.10 Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

(c) Izvanbilančna izloženost

Na svaki izvještajni datum Banka u odgovarajuće rizične skupine raspoređuje izvanbilančne izloženosti na osnovi kojih je izložena kreditnom riziku. Pri procjeni očekivanih kreditnih gubitaka za izvanbilančne izloženosti Banka primjenjuje konverzijski faktor 1. Iznos očekivanih kreditnih gubitaka povezanih s izvanbilančnim obvezama knjiže se na teret troškova za razdoblje u kojemu je gubitak utvrđen te u korist odgovarajućeg računa rezerviranja u pasivi bilance.

2.11 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja vrijednosti kad događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost možda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdili novčani primici (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.

2.12 Nematerijalna imovina

Licence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (4 godine).

2.13 Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema iskazani su u izvještaju o financijskom položaju po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.

Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Banka imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u financijskom razdoblju u kojem su nastali. Zemljište se ne amortizira.

Amortizacija nekretnine i opreme tijekom 2019. i 2018. obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:

Građevinski objekti	33 godine
Računala	4 godine
Namještaj i oprema	5-15 godina
Motorna vozila	4 godine
Ulaganja na tuđu imovinu	5-10 godina

Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva.

Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i iskazuju se kroz izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti.

2.14 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji ako će njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknađena putem prodaje prije nego stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji iskazuje se po knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, ovisno o tome koja je niža. Imovina mora biti raspoloživa za trenutnu prodaju u postojećem stanju i njena prodaja mora biti vrlo vjerojatna.

2.15 Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine odnose se na zemljišta i poslovne zgrade koje se drže u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i Banka se njime ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem se slučaju svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.

Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranje za umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Ulaganja u tijeku se ne amortiziraju. Amortizacija se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine na njenu preostalu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe (33 godine).

Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Banka od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti kada nastanu. Ukoliko Banka počne koristiti ove nekretnine, ona se reklasificiraju u nekretnine i opremu te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troška koji će se naknadno amortizirati.

2.16 Najmovi

Banka uglavnom ima ugovore o operativnim najmovima.

(a) Banka kao najmoprimac

Banka provjerava sadrži li pojedini ugovor elemente ugovora o najmu prilikom sklapanja ugovora. Banka priznaje imovinu s pravom korištenja i odgovarajuću obvezu po najmu za sve ugovore u kojima je najmoprimac, osim za kratkoročne ugovore (kraće od 12 mjeseci) i za ugovore male vrijednosti kod kojih se ne priznaje imovina i obveze već ukupna plaćanja po najmu terete troškove poslovanja u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti primjenom pravocrtne metode tijekom razdoblja trajanja najma.

Obveze po najmu početno se priznaje kao sadašnja vrijednost ugovorenih budućih plaćanja po najmu, diskontiranih korištenjem kamatne stope sadržane u ugovore ili ukoliko ista nije dostupna korištenjem inkrementalne kamatne stope. Protekom vremena obveze se umanjuju za iznos koji predstavlja provedena plaćanja (diskontirana primjenjivom stopom).

Imovina sa pravom korištenja početno se priznaje u visini obveza po najmu, te se protekom vremena priznaje amortizacija primjenom linearne metode.

2.16 Najmovi (nastavak)

(b) Banka kao najmodavac

Najmovi u kojima najmodavac zadržava bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Imovina u operativnom najmu uključuje se u 'Ulaganja u nekretnine' u izvještaju o financijskom položaju. Imovina se amortizira po pravocrtnoj osnovi jednako kao i ostale stavke nekretnina i opreme. Prihod od najma priznaje se tijekom trajanja najma.

2.17 Novac i novčani ekvivalenti

U izvještaju o novčanom tijeku novac i novčani ekvivalenti uključuju stanja s originalnim rokom dospijeća kraćim od 90 dana od datuma stjecanja, uključujući novac i stanje na tekućim računima banaka, potraživanja od drugih banaka i trezorske zapise.

Umanjenje vrijednosti provodi se u skladu s internom metodologijom očekivanih kreditnih gubitaka.

2.18 Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Banka ne priznaje rezerviranja za buduće gubitke iz poslovanja.

Gdje postoje određene slične obveze, vjerojatnost da će za njihovo podmirenje biti potreban odljev sredstava određuje se razmatranjem kategorije obveza u cjelini. Rezerviranje se priznaje čak i ako je vjerojatnost odljeva sredstava u odnosu na bilo koju stavku koja se nalazi u istoj kategoriji obveza mala.

Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje prikazuje kao rashod od kamata.

2.19 Ugovori o financijskim garancijama

Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji nastaje kada dužnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama, financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda.

Umanjenje vrijednosti provodi se u skladu s internom metodologijom očekivanih kreditnih gubitaka.

2.20 Primanja zaposlenih

(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U tijeku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

2.20 Primanja zaposlenih (nastavak)

(b) Otpremnine

Obveze za otpremnine priznaju se kad Banka prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Banka priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana, bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine, kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa.

(c)Kratkoročna primanja zaposlenih

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza . Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja o financijskom položaju.

2.21 Poslovi u ime i za račun trećih osoba

Banka upravlja imovinom za i u korist pravnih i fizičkih osoba, te zaračunava naknadu za takve usluge. Ako navedena imovina ne predstavlja imovinu Banke, ista nije uključena u izvještaj o financijskom položaju.

2.22 Tekući i odgođeni porez na dobit

Na temelju hrvatskih zakonskih odredbi tekući porez na dobit obračunava se po stopi od 18%. Uprava povremeno razmatra pozicije u poreznim prijavama s obzirom na tumačenja primjenjivih poreznih odredbi. Po potrebi Uprava utvrđuje rezerviranja na temelju očekivanih isplata Poreznoj upravi.

Iznos odgođenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike između porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. Međutim, odgođeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit ili porezni gubitak. Odgođena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknađena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomično primjenjuju na datum izvještavanja o financijskom položaju.

Odgođena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive dobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za iskorištenje privremenih razlika.

2.23 Obveze po kreditima

Obveze po kreditima se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, iskazuju se po amortiziranom trošku.

2.23 Obveze po kreditima (nastavak)

Naknada plaćena prilikom ugovaranja obveza po kreditima priznaje se kao trošak transakcije kredita ukoliko će dio ili cjelokupna obveza po kreditima biti povučena. Ukoliko nema dokaza da će se dio ili cjelokupna obveza po kreditima povući, naknada se kapitalizira kao predujam za potrebe likvidnosti, te se amortizira tijekom razdoblja obveza po kreditima na koju se odnosi.

Obveze po kreditima se klasificiraju kao kratkoročne obveze,osim ako Banka ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom položaju.

2.24 Dionički kapital

Redovne dionice klasificirane su kao dionički kapital. Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, odbijaju se od dioničke glavnice umanjeno za sve povezane poreze. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke.

Raspodjela dividendi dioničarima Banke priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Banke.

2.25 Hibridni financijski instrumenti

Hibridni financijski instrumenti uključuju se u dopunski kapital Banke i koriste se u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.

2.26 Izvještavanje po poslovnim segmentima

Poslovni segmenti prikazuju se u skladu s internim izvještajima koji se dostavljaju donositelju glavnih poslovnih odluka. Donositelj glavnih poslovnih odluka je osoba ili grupa koja alocira resurse poslovnim segmentima i ocjenjuje poslovanje segmenata određenog društva. Banka je odredila Upravu Banke kao donositelja glavnih poslovnih odluka.

Prihodi i rashodi izravno povezani sa svakim segmentom uključuju se pri utvrđivanju rezultata poslovnog segmenta.

U skladu s MSFI 8, Banka ima sljedeće poslovne segmente: poslovanje s građanima i poslovanje s poslovnim subjektima.

BILJEŠKA 3 – UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA

Poslovne aktivnosti Banke izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a operativni rizici neizbježna su posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke.

Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno ažurira svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi oni odražavali promjene na tržištima, proizvodima i najbolju praksu. Postavljanjem limita za određene vrste rizika definirana je sklonost preuzimanju rizika.

Kontrolu upravljanja rizicima provodi Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima prema politikama koje je odobrila Uprava. Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima utvrđuje, procjenjuje i provodi zaštitu od financijskih rizika u uskoj suradnji s operativnim jedinicama Banke. Uprava definira pisana načela za cjelokupno upravljanje rizicima kao i pisane politike koje pokrivaju određena područja. Nadalje, Odjel unutarnje revizije i kontrole odgovoran je za neovisni pregled upravljanja rizicima i kontrolnog okruženja.

Najznačajnije vrste rizika su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizici. Tržišni rizik uključuje valutni rizik, kamatni rizik i ostale vrste cjenovnog rizika.

3.1 Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg dužnik nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određene grane djelatnosti koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu provedena rezerviranja na dan izvještaja o financijskom položaju. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita, dužničkih i ostalih vrijednosnih papira. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite – garancije i akreditivi. Kontrolu upravljanja kreditnim rizikom i kontrola rizika centralizirani su u obliku tima za upravljanje kreditnim rizikom u Odjelu upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima koji redovno izvještava Upravu Banke i voditelje svih poslovnih jedinica. Banka procjenjuje kreditnu sposobnost klijenata te u svrhu umanjenja kreditnog rizika uzima instrumente osiguranja.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika

(a) Krediti i potraživanja

Prilikom mjerenja kreditnog rizika kredita i potraživanja Banka procjenjuje njihovu kvalitetu i provodi klasifikaciju istih u odgovarajuće rizične skupine na temelju sljedećih kriterija:

• (1) kreditne sposobnosti dužnika,
• (2) urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema Banci i drugim vjerovnicima i
• (3) kvalitete instrumenata osiguranja po pojedinoj izloženosti .

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Banka kreditnu sposobnost dužnika procjenjuje temeljem sljedećih elemenata:

• (1) financijski položaj dužnika,
• (2) kvaliteta menadžmenta,
• (3) tržišni položaj dužnika,
• (4) potencijal poslovanja dužnika i
• (5) dužnikova izloženost valutnom i kamatnom riziku.

Ovisno o procjeni prethodno navedenih kriterija Banka sve plasmane dijeli u sljedeće kategorije:

• a. rizična skupina A, koja se sastoji od rizičnih podskupina A1 i A2,
• b. rizična skupina B, koja se sastoji od rizičnih podskupina B1, B2 i B3 i
• c. rizična skupina C.

Banka u rizičnu podskupina A1 (stupanj 1) raspoređuje kreditne izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12- mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

Banka u rizičnu podskupinu A2 (stupanj 2) raspoređuje kreditne izloženosti od kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka. Banka kao indikatore za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika dužnika smatra: kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema Banci u trajanju duljem od 30 dana, a ne prelazi 90 dana, zatim blokadu dužnika u neprekidnom trajanju duljem od 30 dana u posljednjih 180 dana te značajno pogoršanje kreditnog rejtinga dužnika u odnosu na kreditni rejting u trenutku početnog priznavanja (za više od tri rejting klase).

Banka u rizične skupine B i C (stupanj 3 - utvrđeno umanjenje vrijednosti) raspoređuje kreditne izloženosti u statusu neispunjavanja financijskih obveza. To su izloženosti kod kojih je nastupio status neispunjavanja obaveza sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. Banka izloženosti klasificirane kao distresne izloženostima također smatra izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija. Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B i C utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane spomenutom Odlukom.

(b) Dužnički vrijednosni papiri i ostali zapisi

Ulaganja u navedene vrijednosne papire i zapise smatra se načinom boljeg raspoređivanja i istovremeno održavanja raspoloživog izvora financiranja.

3.1.2 Kontrola ograničenja rizika i politike za njihovo ublažavanje

Banka upravlja i kontrolira koncentracije kreditnog rizika gdje god je takav rizik utvrđen, a osobito u pogledu pojedinih klijenata i grupa, gospodarskih sektora i zemalja.

U imovini i obvezama Banke značajna je koncentracija prema Republici Hrvatskoj ("RH"), kako slijedi:

	2019.	2018.
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	620.475	589.755
Trezorski zapisi RH	593.876	610.117
Obveznice Republike Hrvatske	232.378	292.979
Krediti	17.300	34.460
Odgođena porezna imovina	334	903
Ostala imovina	9	233
Obveza za porez	(2.023)	-
Ostale obveze	(462)	(484)
	1.461.887	1.527.963

Neizravna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca je sljedeća:

	2019.	2018.
Krediti za koje garantira RH i subjekti čiji je osnivač RH	53.282	119.052
Krediti trgovačkim društvima čiji je osnivač RH	44.349	14.035
Ostala imovina	3	233
Primljeni krediti HBOR-a	(26.045)	(39.371)
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka	(1.856)	(1.737)
Ostale obveze	-	(20)
Obveze prema klijentima	(6.518)	-
	63.215	92.192

Izloženost prema bilo kojem zajmoprimcu, uključujući banke, nadalje je ograničena podograničenjima koja pokrivaju bilančnu i izvanbilančnu izloženost, kao i dnevna ograničenja (rizik ispunjenja obveze) u odnosu na stavke kojima se trguje. Stvarna izloženost u odnosu na ograničenja svakodnevno se prate.

Izloženošću kreditnom riziku također se upravlja redovnom analizom sposobnosti zajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca u podmirivanju obveza otplate kamata i glavnice, te promjenom kreditnih ograničenja gdje je potrebno.

3.1.2 Kontrola ograničenja rizika i politike za njihovo ublažavanje (nastavak)

U nastavku navodimo daljnje specifične mjere kontrole i ublažavanja:

(a) Instrumenti osiguranja i ostala sredstva osiguranja

Banka koristi cijeli niz politika i postupaka u svrhu umanjenja kreditnog rizika. Najčešći od njih je uzimanje zaloga za predujmove, što je uobičajena praksa. Banka uvodi smjernice o prihvatljivosti specifičnih kategorija zaloga ili umanjenja kreditnih rizika. Najznačajnije vrste zaloga za kredite i potraživanja su kako slijedi:

• Zalog stambene imovine zalog stana, kuće, zgrade sa stanovima;
• Zalog poslovne imovine poslovni prostor;
• Zalog ostale imovine građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta;
• Zalog financijskih instrumenata kao što su dužnički i vlasnički vrijednosni papiri;
• Zalog novčanog depozita.

Dugoročna financijska sredstva i krediti poslovnim subjektima u pravilu su osigurani dok revolving krediti fizičkim osobama u pravilu nisu osigurani.

Zalog koji se drži kao osiguranje za svu financijsku imovinu osim za kredite utvrđen je na temelju vrste instrumenta. Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i ostali zapisi u pravilu nisu osigurani uz iznimku vrijednosnih papira s pokrićem u imovini i sličnih instrumenata koji su osigurani portfeljima financijskih instrumenata.

(b) Preuzete obveze

Prvenstvena svrha ovih instrumenata je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenta. Garancije i akreditivi imaju isti kreditni rizik kao i krediti.

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose kredita u obliku posudbi, garancija ili akreditiva. U pogledu kreditnog rizika na preuzete obveze kreditiranja, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu koji odgovara ukupno neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, potencijalni iznos gubitka manji je od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, budući da većina preuzetih obveza ovisi o održavanju specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata. Umanjenje vrijednosti preuzetih obveza provodi se u skladu s internom metodologijom očekivanih kreditnih gubitaka.

3.1.3 Politike umanjenja vrijednosti i rezerviranja

Sustav raspoređivanja plasmana po rizičnim skupinama koji je opisan u bilješci 3.1.1 više je usredotočen na raspoređivanje kreditne kvalitete od samog početka kreditnih i investicijskih aktivnosti. Za razliku od toga, rezerviranja za umanjenje vrijednosti priznaju se u svrhu financijskog izvještavanja samo za gubitke koji su očekivani na dan izvještaja o financijskom položaju na temelju objektivnog dokaza o umanjenju vrijednosti i očekivanih kreditnih gubitaka (bilješka 2.11).

Očekivani kreditni gubici iskazano u izvještaju o financijskom položaju na kraju godine temelji se na važećim zakonskim propisima. Tablica u nastavku prikazuje postotak bilančnih stavki Banke koje se odnose na kredite, te povezano očekivani kreditni gubici za svaku kategoriju internog ocjenjivanja Banke:

Ocjenjivanja Banke

	2019.		2018.
	Bruto krediti klijentima	Očekivani kreditni gubici	Bruto krediti klijentima	Očekivani kreditni gubici
Stupanj 1	1.487.159	9.116	1.226.324	9.083
Stupanj 2	147.815	11.784	131.010	9.966
Stupanj 3	311.822	170.822	390.721	165.053
	1.946.796	191.722	1.748.055	184.102

Ocjenjivanja Banke

		2019.	2018.
	Bruto krediti klijentima	Očekivani kreditni gubici	Bruto krediti klijentima	Očekivani kreditni gubici
	(%)	(%)	(%)	(%)
Stupanj 1	76,39	4,75	70,15	4,93
Stupanj 2	7,59	6,15	7,49	5,41
Stupanj 3	16,02	89,10	22,36	89,66
	100,00	100,00	100,00	100,00

Stupanj 1 i Stupanj 2 predstavljaju u potpunosti nadoknadive plasmane, dok Stupanj 3 predstavlja djelomično nadoknadive i u potpunosti nenadoknadive plasmane.

3.1.3 Politike umanjenja vrijednosti i rezerviranja (nastavak)

Politika Banke zahtijeva barem jednom godišnje ili češće, ako to nalažu pojedine okolnosti, pregled pojedine financijske imovine koja prelazi razinu materijalnosti. Očekivani kreditni gubici procjenjuju se temeljem internog modela očekivanih kreditnih gubitaka te sukladno odredbama Odluke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka, te se primjenjuju na sve značajne stavke. Procjena u pravilu obuhvaća postojeće zaloge (uključujući i ponovnu potvrdu svoje primjenjivosti) i očekivane primitke za pojedine stavke.

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita

	2019.	2018.
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi
na bilančnu imovinu je kako slijedi:
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	241.570	231.476
Krediti i depoziti kod banaka	149.152	247.252
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	285.395	227.549
- Hipotekarni krediti	16.890	20.042
- Stambeni krediti	338.928	269.534
- Krediti obrtnicima	124.413	103.193
- Ostalo	12.088	10.692
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	177.673	226.300
- Mali i srednji poduzetnici	754.522	638.772
- Ostali	45.165	67.871
Investicijski vrijednosni papiri
- Dužnički vrijednosni papiri	153.100	165.875
Ostala imovina	2.981	2.737
	2.301.877	2.211.293
	2019.	2018.
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi:
Financijske garancije i akreditivi	59.377	67.944
Preuzete kreditne i ostale povezane obveze	218.570	238.931
	277.947	306.875
Na dan 31. prosinca	2.579.824	2.518.168

Gornji pregled prikazuje maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2019. i 2018. godine ne uzimajući u obzir zalog ili ostale instrumente osiguranja kredita. U pogledu bilančne imovine, gore navedena izloženost temeljena je na bruto knjigovodstvenom iznosu pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih novčanih tokova koja je iskazana u izvještaju o financijskom položaju.

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

Kako je prikazano gore, 68,03% ukupne maksimalne bilančne izloženosti odnosi se na kredite klijentima (2018.: 62,10%); nadalje, 9,36% predstavlja ulaganja koja se drže kod Hrvatske narodne banke (2018.: 9,19%).

Analizom portfelja kredita klijentima ustanovljeno je sljedeće:

• 83,97% portfelja, stupanj 1 i stupanj 2, (2018.: 77,64% portfelja) kredita smatra se potpuno nadoknadivim;
• 16,03% portfelja, stupanj 3, (2018.: 22,36% portfelja) kredita smatra se djelomično nadoknadivim ili nenadoknadivim.

Koncentracija rizika financijske imovine uz izloženost kreditnom riziku

(a) Zemljopisni sektori

Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema zemljopisnoj regiji na dan 31. prosinca 2019. godine. Za potrebe ove tablice, Banka je alocirala izloženosti na regije prema zemljama sjedišta klijenata.

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Sredstva kod Hrvatske narodne banke Krediti i depoziti kod banaka	241.570 35.719	- 71.063	- 42.370	241.570 149.152
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
Potrošački krediti - - Hipotekarni obrtnicima - Stambeni krediti - Krediti obrtnicima - Ostalo	285.390 16.890 338.928 124.413 12.088	2 - - - -	3 - - - -	285.395 16.890 338.928 124.413 12.088
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti - Mali i srednji poduzetnici - Ostali	177.674 754.522 45.165	- - -	- - -	177.673 754.522 45.165
Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri Ostala imovina	153.100 2.971	- 6	- 4	153.100 2.981
Na dan 31. prosinca 2019.	2.188.429	71.071	42.377	2.301.877

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	59.377	-	-	59.377
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	218.570	-	-	218.570
Na dan 31. prosinca 2019.	277.947	-	-	276.947
	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Sredstva kod Hrvatske narodne banke Krediti i depoziti kod banaka	231.476 58.982	150.783	- - 37.487	231.476 247.252
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	227.547		1 1	227.549
- Hipotekarni obrtnicima	20.042		- -	20.042
- Stambeni krediti	269.534		- -	269.534
- Krediti obrtnicima	103.193		- -	103.193
- Ostalo	10.692		- -	10.692
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	226.300		- -	226.300
- Mali i srednji poduzetnici	638.772		- -	638.772
- Ostali	67.871		- -	67.871
Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri	165.875		- -	165.875
Ostala imovina	2.725		9 3	2.737
Na dan 31. prosinca 2018.	2.023.009	150.793	37.491	2.211.293

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne	67.944	-	-	67.944
obveze	238.931	-	-	238.931
Na dan 31. prosinca 2018.	306.875	-	-	306.875

3.1.4Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

(b) Gospodarski sektori poslovanja

Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditnom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema gospodarskim sektorima poslovanja klijenata.

20 19 od ina . g	Fin cij sk e ins an tit ije uc	Pr oiz dn ja vo	Ne kr ine etn	Ve lep da ja i ro aja lop rod ma	i sek Ja vn tor	Os ri po tal i se kto nja slo va	Gr ađ i an	Uk up no
Sre dst ko d H tsk dn va rva e n aro e ba nk e	1.5 24 70	-	-	-	-	-	-	24 1.5 70
Kr edi ti i de zit i k od ba nak po a Kr edi ti k lije nti ma :	35 .54 9	-	-	-	-	-	11 3.6 04	14 9.1 52
edi ti s niš Kr tan tvu ov : oša čk i − P otr	-	-	-	-	-	-	28 5.3 95	28 5.3 95
ipo tek i − H arn	-	-	-	-	-	-	16 .89 0	16 .89 0
− S be ni kre dit i tam	-	-	-	-	-	-	33 8.9 28	33 8.9 28
− K red iti ob ici rtn ma	-	-	-	-	-	-	124 .41 3	12 4.4 13
− O li sta	-	-	-	-	-	-	12 .08 8	12 .08 8
Kr edi ti p osl nim bje kti ov su ma :
eli ki slo i su bje kti − V po vn	-	9.9 67	48 .59 8	18 .65 3	-	100 .45 5	-	17 7.6 73
− M ali i s red nj i p od ici etn uz	10 .98 5	21 7.4 80	12 8.5 39	157 .52 0	8.4 56	21 4.2 42	17 .30 0	75 4.5 22
− O li sta	86	11 .53 5	8.2 82	9.6 73	47 9	15 .11 0	-	45 .16 5
Inv icij ski ije dn i p iri est vr osn ap – du žn ičk i v rije dn i p iri osn ap	-	3.0 03	96	35 3	-	6.7 43	142 .90 5	15 3.1 00
Os tal a i vin mo a	1.3 02	20 6	95	22 1	73	51 9	56 5	2.9 81
Na da n 3 1. osi a 2 01 9. pr nc	28 9.4 91	24 2.1 91	18 5.6 10	18 6.4 20	9.0 08	33 7.0 69	1.0 52 .08 8	2.3 01 .87 7

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

20 19 din . go a	Fin cij sk e ins an titu cij e	oiz ja Pr dn vo	ine Ne kr etn	Ve lep rod aja i lop rod aja ma	i se Ja kto vn r	Os ri po tal i se kto slo nja va	Gr i ađ an	Uk up no
ob a k red ite i o le kre dit Pre ete sta uz vez e z ne ob vez e	66	.76 42 8	9.7 03	5 29 .78	95 9.0	55 .17 8	5 71 .97	21 8.5 70
Fin ijs ke cij e i ak red itiv i anc ga ran	-	10 .40 5	20 .42 8	13 .70 9	-	14 .22 4	61 1	59 .37 7
Na da n 3 1. osi a 2 01 9. pr nc	66	53 .17 3	30 .13 1	43 .49 4	9.0 95	69 .40 2	72 .58 6	27 7.9 47

3.1.4Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

20 18 od ina . g	Fin cij sk e ins an tit ije uc	Pr oiz dn ja vo	Ne kr ine etn	ja i Ve lep da ro ja lop da ma ro	Ja i se kto vn r	Os ri po i se tal kto nja slo va	Gr ađ i an	Uk up no
Sre dst ko d H tsk dn va rva e n aro e ba nk e	23 1.4 76	-	-	-	-	-	-	23 1.4 76
Kr edi ti i de zit i k od ba nak po a Kr edi ti k lije nti ma :	24 7.2 52	-	-	-	-	-	-	24 7.2 52
Kr edi ti s niš tan tvu ov :
čki - P oša otr	-	-	-	-	-	-	7.5 22 49	22 7.5 49
- H ipo tek i arn	-	-	-	-	-	-	20 .04 2	20 .04 2
- S be ni kre dit i tam	-	-	-	-	-	-	26 9.5 34	26 9.5 34
- K red iti ob ici rtn ma	-	-	-	-	-	-	10 3.1 93	10 3.1 93
- O li sta	-	-	-	-	-	-	10 .69 2	10 .69 2
Kr edi ti p osl nim bje kti ov su ma :
eli ki slo i su bje kti - V po vn		125 .48 1	4.9 95	75 .96 8	14 .03 5	5.8 21	-	22 6.3 00
- M ali i s red nj i p od ici etn uz	10 .37 8	21 9.3 11	89 .31 1	154 .37 1	1.5 73	16 3.8 28	-	63 8.7 72
- O li sta	-	-	4.5 35	-	42 .51 1	20 .82 5	-	67 .87 1
icij ski ije dn i p iri Inv est vr osn ap – d už nič ki vri je dn i p iri osn ap	-	3.0 02	86 0	31 .79 1	12 9.4 02	71 7	10 3	16 5.8 75
Os tal a i vin mo a	19	26 8	69	182	1.2 22	28 4	69 3	2.7 37
Na da n 3 1. osi a 2 01 8. pr nc	48 9.1 25	34 8.0 62	99 .77 0	26 2.3 12	18 8.7 43	19 1.4 75	63 1.8 06	2.2 11 .29 3

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

20 18 ina od . g	Fin cij sk e ins an tit ije uc	oiz ja Pr dn vo	ine Ne kr etn	Ve lep rod aja i ja lop da ma ro	i sek Ja vn tor	Os ri po tal i se kto nja slo va	Gr i ađ an	Uk up no
ob kre dit i ale Pre ete ost vez e za e uz kre dit ob ne vez e	28	9.7 70	13 .71 5	18 .67 9	2.6 57	11 3.5 92	80 .49 0	23 8.9 31
Fin ijs ke cij e i ak red itiv i anc ga ran	-	19 .76 6	17 .93 6	14 .78 2	-	12 .48 9	2.9 71	67 .94 4
Na da n 3 1. osi a 2 01 8. pr nc	28	29 .53 6	31 .65 1	33 .46 1	2.6 57	12 6.0 81	83 .46 1	30 6.8 75

3.1.5 Krediti i potraživanja

Krediti i potraživanja sažeto se prikazuju kako slijedi:

	2019.		2018.
	Krediti klijentima	Krediti i depoziti kod banaka	Krediti klijentima	Krediti i depoziti kod banaka
Stupanj 1	1.487.159	149.221	1.226.324	247.318
Stupanj 2	147.815	-	131.010	-
Stupanj 3	311.822	-	390.721	-
Bruto	1.946.796	149.221	1.748.055	247.318
Umanjeno za: očekivane kreditne gubitke	(191.722)	(69)	(184.102)	(66)
Neto	1.755.074	149.152	1.563.953	247.252

Krediti i potraživanja raspoređena u Stupanj 1 i Stupanj 2 smatraju se nadoknadivima, dok se Stupanj 3 smatra djelomično ili u potpunosti nenadoknadivim.

Ukupno očekivani kreditni gubici za kredite i potraživanja iznosi 191.722 tisuća kuna (2018.: 184.102 tisuća kuna). Daljnje informacije o rezerviranjima za umanjenje vrijednosti za kredite i depozite kod banaka i kredite klijentima nalaze se u bilješkama 20 i 21.

Stanje kredita i potraživanja Banke na 31. prosinac 2019. bilo je 5,01% više u odnosu na 31. prosinac 2018. (2018.: 1,02 % manje odnosu na 2017.).

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

Tranzicija ispravaka vrijednosti tijekom 2019. godine prikazana je u slijedećoj tablici:

	2019.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2019.	9.083	9.966	165.053	184.102
Transferi:
Iz Stupnja 1 u Stupanj 2	(3.263)	7.459	-	4.196
Iz Stupnja 1 u Stupanj 3	(51)	-	223	172
Iz Stupnja 2 u Stupanj 1	286	(2.814)	-	(2.528)
Iz Stupnja 2 u Stupanj 3	-	(1.192)	1.351	159
Iz Stupnja 3 u Stupanj 1	22	-	(251)	(229)
Iz Stupnja 3 u Stupanj 2	-	282	(214)	68
Promjena rizičnih parametara	(1.490)	(676)	10.852	8.686
Novonastala financijska imovina	6.055	-	-	6.055
Prestanak priznavanja	(1.527)	(1.239)	(4.241)	(7.007)
Nenadoknađeni iznos tijekom godine	-	-	(1.951)	(1.951)
Stanje 31. prosinac 2019.	9.115	11.786	170.822	191.723

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

	2018.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2018.	10.206	2.047	167.190	179.443
Transferi:
Iz Stupnja 1 u Stupanj 2	(3.300)	8.040	-	4.740
Iz Stupnja 1 u Stupanj 3	(921)	-	1.715	794
Iz Stupnja 2 u Stupanj 1	703	(703)	-	-
Iz Stupnja 2 u Stupanj 3		(1.033)	1.357	324
Iz Stupnja 3 u Stupanj 1	732	-	(732)	-
Iz Stupnja 3 u Stupanj 2	112	-	(112)	-
Promjena rizičnih parametara	(3.997)	1.800	13.386	11.189
Novonastala financijska imovina	7.003	-	-	7.003
Prestanak priznavanja	(1.455)	(185)	(8.598)	(10.238)
Nenadoknađeni iznos tijekom godine	-	-	(9.153)	(9.153)
Stanje 31. prosinac 2018.	9.083	9.966	165.053	184.102

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

(a) Krediti svrstani u A1 rizičnu skupinu

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A1 su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 30 dana i nije utvrđeno značajno povećanje kreditnog rizika nakon početnog priznavanja te je njihova vrijednost umanjena na temelju 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

Pregled navedenih kredita dan je u nastavku:

31. prosinac 2019.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	50.964	-	-	385	-	-	-	51.349
- stambenim nekretninama	125.843	739	117.290	38.425	9.724	251.015	-	543.036
- drugim nekretninama	484.353	6.868	13.535	40.055	3.150	14.043	100	562.104
- novčanim depozitima	4.027	-	10.988	1.573	74	3.873	-	20.535
Ukupno	665.187	7.607	141.813	80.438	12.948	268.931	100	1.177.024
Neosigurani iznos	52.328	77.588	108.820	26.801	283	33.266	11.049	310.135
Ukupno krediti	717.515	85.195	250.633	107.239	13.231	302.197	11.149	1.487.159

31. prosinac 2018.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti	obrtnicima Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	2.858	14.036	-	515	-	-	-	17.409
- stambenim nekretninama	127.371	340	73.541	37.954	10.971	189.204	-	439.381
- drugim nekretninama	430.279	525	16.408	34.858	3.112	9.998	-	495.180
- novčanim depozitima	6.978	-	13.666	1.663	74	4.672	-	27.053
Ukupno	567.486	14.901	103.615	74.990	14.157	203.874		979.023
Neosigurani iznos	54.419	51.912	85.904	16.507	-	28.628	9.931	247.301
Ukupno krediti	621.905	66.813	189.519	91.497	14.157	232.502	9.931	1.226.324

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

(b) Krediti svrstani u A2 rizičnu skupinu

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A2 su plasmani kod kojih je zabilježeno povećanje kreditnog rizika u odnosu na početno priznavanje ili je zabilježeno kašnjenje u podmirivanju obveza dulje od 30 dana ali ne prelazi 90 dana, te je njihovo umanjenje provedeno na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka.

31.prosinac 2019

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	-	-	-	1.016	-	-	-	1.016
- stambenim nekretninama	32.232	-	24.370	8.063	1.275	28.962	-	94.902
- drugim nekretninama	30.033	-	1.076	2.487	219	2.400	-	36.215
- novčanim depozitima	123	-	109	-	-	525	-	757
Ukupno	62.388	-	25.555	11.566	1.494	31.887	-	132.890
Neosigurani iznos	1.469	128	7.067	1.484	-	3.919	858	14.925
Ukupno krediti	63.857	128	32.622	13.050	1.494	35.806	858	147.815

31.prosinac 2018

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama
drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	-	-	-	1.140	-	-	-	1.140
- stambenim nekretninama	14.843	-	28.094	4.415	2.128	26.027	-	75.507
- drugim nekretninama	28.125	-	2.840	395	849	2.216	-	34.425
- novčanim depozitima	114	-	423	-	-	290	-	827
Ukupno	43.082	-	31.357	5.950	2.977	28.533	-	111.899
Neosigurani iznos	3.813	1.140	7.176	763	-	5.523	695	19.110
Ukupno krediti	46.895	1.140	38.533	6.713	2.977	34.056	695	131.009

Nakon početnog priznavanja kredita fer vrijednost zaloga temelji se na tehnikama procjene vrijednosti koje se u pravilu koriste za pripadajuću imovinu. U nadolazećim razdobljima fer vrijednost se ažurira na temelju tržišne cijene ili pokazatelja slične imovine.

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

(c) Krediti svrstani u B i C rizične skupine

Krediti klijentima svrstani u B i C rizične skupine su plasmani čija je vrijednost pojedinačno umanjena. Ukupna vrijednost tih plasmana prije uključivanja novčanog tijeka od zaloga iznosi 311.821 tisuća kuna (2018.: 390.721 tisuća kuna). Unatoč kvalitetnom zalogu, zbog značajnog kašnjenja i pogoršanog financijskog položaja dužnika izvršeno je umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja.

Pregled bruto iznosa kredita prema kategorijama čija je vrijednost pojedinačno umanjena, te fer vrijednost pripadajućeg zaloga kojeg Banka drži kao osiguranje je kako slijedi:

31. prosinac 2019.

	Poslovni subjekti	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita	-	-	918	-	-	-	918
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	37.015	6.047	3.850	5.088	10.318	-	62.317
- drugim nekretninama	137.868	1.524	6.464	212	-	-	146.067
- novčanim depozitima	-	59	-	-	190	-	249
Ukupno	174.883	7.630	11.232	5.300	10.508	-	209.551
Neosigurani iznos	85.742	6.546	4.500	-	3.020	2.460	102.269
Ukupno krediti	260.625	14.176	15.732	5.300	13.528	2.460	311.821

31. prosinac 2018.

	Poslovni subjekti	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita	94.900	-	916	-	-	-	95.816
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	32.548	4.874	3.924	5.423	11.350	-	58.119
- drugim nekretninama	109.722	434	7.022	373	128	-	117.679
- novčanim depozitima	23.440	29	-	-	256	-	23.725
Ukupno	260.610	5.337	11.862	5.796	11.734	-	295.339
Neosigurani iznos	78.346	5.787	4.502	-	4.286	2.461	95.382
Ukupno krediti	338.956	11.124	16.364	5.796	16.020	2.461	390.721

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

(d) Krediti s promijenjenim bankovnim uvjetima

U aktivnosti restrukturiranja spadaju produženi aranžmani plaćanja, promjene i odgode plaćanja. Politike i procedure vezane za restrukturiranje temelje se na kriterijima koji, prema prosudbi Uprave Banke, ukazuju na to da će se plaćanje najvjerojatnije nastaviti. Navedene politike se stalno pregledavaju. Restrukturiranje se najčešće primjenjuje osobito na kredite za financiranje poslovnih subjekata.

3.1.6 Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i komercijalni zapisi i mjenice

Prema Moody'su Republika Hrvatska je u 2019. godini imala isti kreditni rejting kao u 2018. godini i isti je iznosio Ba2. Banka ne očekuje da će naplata trezorskih zapisa biti otežana jer se prvenstveno radi o kratkoročnim vrijednosnicama koje se po dospijeću redovito iskupljuju.

3.1.7 Preuzeta imovina u zamjenu za potraživanja

Na dan 31. prosinca preuzeta imovina u zamjenu za potraživanje je kako slijedi:

Vrsta imovine	Knjigovodstvena vrijednost
	2019.	2018.
Stambeni prostor	2.537	3.037
Zemljišta	12.071	11.615
Poslovni prostor	3.589	4.105
UKUPNO	18.197	18.757

Banka povremeno preuzima imovinu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja u ovršnom postupku. Banka stječe pravo vlasništva nad imovinom temeljem rješenja o namirenju. Vrijednost preuzete imovine evidentira se u poslovnim knjigama po fer vrijednosti pod kojom se podrazumijeva niža od slijedeće dvije vrijednosti: vrijednost iz rješenja o namirenju ili procijenjena vrijednost. Preuzeta imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao ostala imovina namijenjena prodaji, te se poduzimaju radnje o prodaji u što kraćim rokovima. U slučaju kada se preuzeta imovina daje u najam u izvještaju o financijskom položaju prikazuje se kao ulaganje u nekretnine.

U 2019. godini Banka je iznos od 6.009 tisuća kuna klasificirala kao imovinu namijenjenu prodaji, dok je ostatak od 12.188 tisuća kuna klasificirala kao ulaganja u nekretnine (u 2018. godini iznos od 5.923 tisuća kuna klasificiran je kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji, dok je ostatak od 12.834 tisuća kuna klasificiran kao ulaganja u nekretnine).

3.2 Tržišni rizik

Banka je izložena tržišnim rizicima, a to je rizik da će fer vrijednost ili budući novčani tijekovi financijskog instrumenta varirati zbog promjena tržišnih cijena. Tržišni rizici nastaju na temelju otvorenih pozicija u kamatnim, valutnim i vlasničkim financijskim instrumentima, te su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama razine kolebljivosti tržišnih stopa ili cijena kao što su kamatne stope, kreditne marže, tečajevi stranih valuta i cijena vlasničkih vrijednosnih papira. Banka upravlja i kontrolira izloženost tržišnom riziku unutar prihvatljivih parametara kako bi osigurala solventnost te osigurala optimalan povrat na imovinu.

3.2.1 Tehnike mjerenja tržišnog rizika

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, Banka provodi strategiju zaštite od rizika. Zaštita se provodi redovitim praćenjem izloženosti svakog pojedinog rizika pomoću različitih modela mjerenja i praćenja tržišnih rizika te održavanja izloženosti unutar prihvatljivih granica.

3.2.2 Valutni rizik

Banka je izložena učincima fluktuacija tečajeva stranih valuta na svoj financijski položaj i na novčane tijekove. Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih te ulagačkih aktivnosti. Izloženost valutnom riziku prati se dnevno prema interno utvrđenim limitima izloženosti prema pojedinim valutama te ukupnoj valutnoj izloženosti u svim valutama.

Banka upravlja valutnim rizikom postavljanjem načela i limita izloženosti stranim valutama i dnevnim praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava primarno nastojeći minimalizirati neusklađenost između stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući redovno dnevno poslovanje u granicama dnevnih potencijalnih gubitaka. Parametri se redovno pregledavaju u skladu s fluktuacijama tečajeva stranih valuta i korelacije između valuta.

Na dan 31. prosinca 2019. godine, da je euro ojačao za 4% (4% za 2018. godinu) u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 1.121 tisuća kuna manja (2018.: 818 tisuća kuna manja), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita, depozita i obveza po kreditima izraženih u eurima.

Na dan 31. prosinca 2019. godine, da je dolar ojačao za 10% (10% za 2018. godinu) u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 8 tisuća kuna veća (2018.: 8 tisuća kuna veća), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita, depozita i obveza po kreditima izraženih u dolarima.

Tablica u nastavku sažeto prikazuje izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. prosinca. Tablica prikazuje financijske instrumente Banke u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema valutama.

	HRK	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2019.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	667.939	188.444	1.322	3.586	861.291
Krediti i depoziti kod banaka	171	76.066	50.981	21.934	149.152
Krediti klijentima	386.367	1.350.512	6.686	11.509	1.755.074
Investicijski vrijednosni papiri:
- po fer vrijednosti	548.784	126.752	-	-	675.536
- po amortiziranom trošku	71.804	61.039	20.257	-	153.100
Ostala imovina	2.947	32	1	1	2.981
Ukupna financijska imovina	1.678.012	1.802.845	79.247	37.030	3.597.134
OBVEZE
Obveze prema bankama	12.923	13.122	-	-	26.045
Obveze prema klijentima	1.346.224	1.793.695	79.155	35.782	3.254.856
Hibridni financijski instrumenti	6.500	22.127	-	-	28.627
Ostale obveze	12.384	1.914	16	7	14.321
Ukupne financijske obveze	1.378.031	1.830.858	79.171	35.789	3.323.849
Neto bilančna neusklađenost	299.981	(28.013)	76	1.241	273.285
Nepovučena sredstva po kreditima	156.521	63.630	-	-	220.151
Ukupna neto neusklađenost	456.502	35.617	76	1.241	493.436

Koncentracije valutnog rizika – bilančni i izvanbilančni financijski instrumenti

3.2.2 Valutni rizik (nastavak)

Koncentracije valutnog rizika – bilančni i izvanbilančni financijski instrumenti (nastavak)

	HRK	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2018.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	682.277	144.832	1.231	2.844	831.184
Krediti i depoziti kod banaka	192	175.657	50.978	20.425	247.252
Krediti klijentima	312.862	1.230.838	7.659	12.594	1.563.953
Investicijski vrijednosni papiri:
- po fer vrijednosti	472.687	185.401	-	-	658.088
- po amortiziranom trošku	104.575	41.593	19.707	-	165.875
Ostala imovina	2.728	6	2	1	2.737
Ukupna financijska imovina	1.575.321	1.778.327	79.577	35.864	3.469.089
OBVEZE Obveze prema bankama	17.865	21.516	-	-	39.381
Obveze prema klijentima	1.271.499	1.744.916	79.485	33.559	3.129.459
Hibridni financijski instrumenti	11.000	30.464	-	-	41.464
Ostale obveze	10.491	1.875	14	6	12.386
Ukupne financijske obveze	1.310.855	1.798.771	79.499	33.565	3.222. 690
Neto bilančna neusklađenost	264.466	(20.444)	78	2.299	246.399
Nepovučena sredstva po kreditima	79.470	161.195	-	-	240.665
Ukupna neto neusklađenost	343.936	140.751	78	2.299	487.064

3.2.3 Kamatni rizik

Kamatni rizik novčanog tijeka predstavlja rizik fluktuacije budućih novčanih tijekova financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Rizik fer vrijednosti kamatne stope predstavlja rizik fluktuacije vrijednosti financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Banka je izložena učincima fluktuacija važećih kamatnih stopa u pogledu rizika fer vrijednosti i rizika novčanog tijeka. Kamatne marže mogu se povećati kao rezultat takvih promjena, ali mogu i smanjiti gubitke u slučaju neočekivanih promjena. Uprava prihvaća ograničenja glede razine neusklađenosti visine kamatnih stopa koja može postojati. Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri primjenom analize nerazmjera, analize izračuna procjene promjene ekonomske vrijednosti, analize kretanja pokazatelja profitabilnosti i analize kretanja prosječnih kamatnih stopa i kamatne marže, a u skladu s interno propisanim procedurama.

Na dan 31. prosinca 2019. godine, da su kamatne stope na imovini bile 5%, odnosno 0,16 postotnih poena više (2018.: 5%, odnosno 0,18 postotnih poena više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 1.619 tisuća kuna (2018.: 1.851 tisuća kuna) viša, uglavnom kao rezultat većih prihoda od kamata na plasmane s promjenjivim stopama.

Na dan 31. prosinca 2019. godine, da su kamatne stope na obvezama bile 10%, odnosno 0,04 postotnih poena više (2018.: 10%, odnosno 0,05 postotnih poena više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 928 tisuće kuna (2018.: 1.155 tisuće kuna) manja, uglavnom kao rezultat većih rashoda od kamata na obveze po depozitima s promjenjivim stopama.

U tablici u nastavku sažeto je prikazana izloženost Banke kamatnom riziku. U tablici je prikazana imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji.

3.2.3 Kamatni rizik (nastavak)

	Do 1 m j.	O d 1- 3 j. m	O d 3 - 1 2 j. m	O d 1- 3 d. g o	Izn d 3 a d. g o	Be ka tn s ma o	U ku p no
S j 3 1. in 2 0 1 9. ta n e p ro s ca
I M O V I N A
No i s ds ko d Hr ke dn tv ts va c re a va n ar o e ba ke n	5 2 4 1. 7 0	-	-	-	-	6 1 9. 7 2 1	6 8 1. 2 9 1
d it i i de it i ko d ba ka Kr e p oz na	1 4 5. 3 4 0	-	3. 8 1 2	-	-	-	1 4 9. 1 5 2
d it i k l i j im Kr t e en a	5. 5 5 1 1 3	5. 6 7 7 0	6 6 5 2 8. 9	6 3 3. 9 7 3	9 3 1. 2 9 1	-	5 5. 1. 7 0 7 4
In ic i j k i v i j dn i p ir i: st ve s r e os n ap
fer i j dn i t - p o vr e os	3 0. 3 3 5	9 3. 1 5 8	4 3. 9 1 9 7	1 0. 4 2 3	6 0 1 7. 7	-	6 5. 5 3 6 7
iza i j ko š ku t tro - p o a m or c s m	6 9 8	1. 0 2 1	3. 5 1 9	6 7. 2 4 0	8 0. 6 2 2	-	1 5 3. 1 0 0
Os la im in ta ov a	-	-	-	-	-	2. 9 8 1	2. 9 8 1
ku f in i j ka im in U p na an c s ov a	5 3 3. 2 9 8	1 6 9. 9 3 9	4 9. 9 4 5 7	4 4 1. 6 3 6	1. 0 9. 6 1 4 7	6 2 2. 0 2 7	3. 5 9 1 3 4 7.
O B V E Z E
O bv ba ka ez e p re m a n m a	-	2. 2 1 7	4. 1 7 9	7. 6 5 0	1 1. 9 9 9	-	2 6. 0 4 5
bv k l i j im O t ez e p re m a en a	6 2. 0 1 1. 3 0	5 5 3 2. 3 7	5 7 8. 9 1 7	5. 1 1 3 0 7	6. 5 1 9 1	-	5 5 6 3. 2 4. 8
H i br i dn i f in i j k i in i str t an c s um en	2. 9 0 3	2. 8 5 1	1. 4 8 9	1 3. 8 6 8	7. 5 1 6	-	2 8. 6 2 7
Os le bv ta o ez e	1 4. 3 2 1	-	-	-	-	-	1 4. 3 2 1
ku f in i j ke bv U p ne an c s o ez e	5 2. 0 2 8. 8 4	5 5 3 7. 4 2	6 5. 5 5 7 8	6. 5 1 3 8 2	6. 3 4 3 0	-	3. 3 2 3. 8 4 9
Ne b i la čn k la đe to t n a n eu s no s	( 1. 4 9 5. 2 8 6 )	( 1 8 7. 4 8 6 )	( 1 4. 6 4 0 )	3 0 4. 8 1 1	1. 0 4 3. 1 8 4	6 2 2. 7 0 2	2 7 3. 2 8 5
če i im Ne ds kr d tv t p ov u na sr e a p o e a	2 2 0. 1 1 5	-	-	-	-	-	2 2 0. 1 1 5
U ku k la to đe t p na n e n eu s no s	( 1. 2 7 5. 1 3 5 )	( 1 8 7. 4 8 6 )	( 1 4. 6 4 0 )	3 0 4. 8 1 1	1. 0 4 3. 1 8 4	6 2 2. 7 0 2	4 9 3. 4 3 6

3.2.3 Kamatni rizik (nastavak)

	1 m j. Do	O 1- 3 d j. m	O 3 - 1 2 d j. m	O 1- 3 d d. o	3 Izn d a d. o	Be ka tn s ma o	U ku no
S j 3 1. in 2 0 1 8. ta n e p ro s ca				g	g		p
O A I M V I N
i s ds ko d ke dn No Hr tv ts va c re a va n ar o e ba ke n	2 3 1. 5 2 8	-	-	-	-	5 9 9. 6 5 6	8 3 1. 1 8 4
Kr d it i i de it i ko d ba ka e p oz na	2 3 2. 3 2 8	5 1 1. 1 2	3. 7 9 9	-	-	-	5 2 4 7. 2 2
d it i k l i j im Kr t e en a	1 1 3. 1 1 7	5 9. 2 8 5	3 5 2. 4 3 1	3 2 4. 4 5 7	1 4. 6 4 5 7	-	1. 5 6 3. 9 5 3
In ic i j k i v i j dn i p ir i: st ve r e os n ap s
fer i j dn i t - p o vr e os	4 0. 3 3 1	1 9 8. 7 6 8	3 7 1. 5 1 7	-	4 7. 4 7 2	-	6 5 8. 0 8 8
iza i j ko ku š t tro - p o a m or c s m	3 1. 0 9 1	5 1. 4 2	1 2. 7 8 4	5 1 8. 0 9	1 0 2. 4 8 0	-	6 5. 5 1 8 7
Os la im in ta ov a	-	-	-	-	-	2. 7 3 7	2. 7 3 7
U ku f in i j ka im in p na an c s ov a	6 4 8. 3 9 5	2 7 0. 6 0 3	7 4 0. 5 3 1	3 4 2. 5 7 0	8 6 4. 5 9 7	6 0 2. 3 9 3	3. 4 6 9. 0 8 9
O B V E Z E
O bv ba ka ez e p re m a n m a	3 6 8	2. 3 2 9	7. 3 1 6	1 1. 6 6 0	1 7. 7 0 8	-	3 9. 3 8 1
O bv k l i j im t ez e p re m a en a	1. 8 1 1. 4 6 3	3 1 0. 9 2 5	8 1 2 9 4 7.	1 3 0. 8 2 7	5. 4 3 1	5 3. 4 4 7	3. 1 2 9. 4 5 9
i br i dn i f in i j k i in i H str t an c s um en	5 4. 4 1	3 7 8	8. 0 8 3	5 1 8. 8 3	9. 7 1 7	-	6 4 1. 4 4
Os le bv ta o ez e	1 2. 3 8 6	-	-	-	-	-	1 2. 3 8 6
ku f in i j ke bv U p ne an c s o ez e	1. 8 2 8. 6 6 8	3 1 3. 6 3 2	8 3 2. 6 9 3	1 6 1. 3 6 7	3 2. 8 5 6	5 3. 4 4 7	3. 2 2 2. 6 9 0
Ne b i la čn k la đe to t n a n eu s no s	( 1. 1 8 0. 2 7 3 )	( 4 3. 0 2 9 )	( 9 2. 1 6 2 )	1 8 1. 2 0 3	8 3 1. 7 4 1	5 4 8. 9 1 9	2 4 6. 3 9 9
Ne če ds kr d i im tv t p ov u na sr e a p o e a	2 4 0. 6 6 5	-	-	-	-	-	2 4 0. 6 6 5
U ku k la đe to t p na n e n eu s no s	( ) 9 3 9. 6 0 8	( ) 4 3. 0 2 9	( ) 9 2. 1 6 2	1 8 1. 2 0 3	8 3 1. 7 4 1	5 4 8. 9 1 9	4 8 7. 0 6 4

3.3 Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je rizik da Banka neće biti u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze kada dospiju na plaćanje i zamijeniti sredstva prilikom njihovog povlačenja. Posljedica ovoga može biti nemogućnost podmirivanja obveza plaćanja deponentima, odnosno podmirivanja obveza kreditiranja.

3.3.1 Proces upravljanja rizikom likvidnosti

Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje novčanim izvorima koji se sastoje od prekonoćnih depozita, sredstava na tekućim računima, depozita koji dospijevaju, povlačenja sredstava kredita, garancije koje se podmiruju iz marži i ostalih iznosa na poziv. Banka ne održava novčane izvore da bi pokrila sve navedene potrebe jer je iz iskustva moguće s velikom pouzdanošću predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava. Uprava prihvaća korektivne faktore za najniže iznose sredstava koja dospijevaju, a koja su raspoloživa za podmirivanje iznosa plativih na poziv te najniže iznose međubankarskih i ostalih kredita za pokriće neočekivanih iznosa sredstava koja se povlače na zahtjev. Banka dnevno upravlja rezervama likvidnosti osiguravajući zadovoljenje potreba njenih klijenata. Osim poštivanje regulatornih zahtjeva propisanih od strane HNBa (npr. LCR, minimalno potrebna devizna potraživanja) Banka je propisala i interne limite za mjerenje i praćenje izloženosti riziku likvidnosti kao i indikatore za plan postupanja u kriznim situacijama.

3.3.2 Pristup financiranju

Izvore likvidnosti Banka redovno preispituje kako bi se održala raznolikost prema valuti, zemljopisnom području, davatelju sredstava, proizvodu i ročnosti.

3.3.3 Nederivativni novčani tijekovi

Tablica u nastavku prikazuje novčane tijekove koje Banka mora platiti na ime nederivativnih financijskih obveza prema preostalim ugovornim dospijećima na dan izvještaja o financijskom položaju. Iskazani iznosi u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tijekove, dok Banka upravlja rizikom likvidnosti temeljem očekivanih nediskontiranih novčanih priljeva.

	Do 1 mjeseca	Od 1-3 mjeseca	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2019.
OBVEZE
Obveze prema klijentima	2.089.094	274.300	759.454	115.523	16.920	3.255.291
Obveze prema bankama	267	2.085	4.488	8.259	12.445	27.544
Hibridni financijski instrumenti	3.983	2.071	2.308	14.872	7.541	30.775
Ostale obveze	14.288	62	-	-	-	14.350
Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća)	2.107.632	278.518	766.250	138.654	36.906	3.327.960
Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća)	1.184.259	137.987	750.002	441.635	1.084.205	3.598.089

3.3.3 Nederivativni novčani tijekovi (nastavak)

Iz analize ročne strukture imovine i obveza na dan 31. prosinca 2019. godine (pregled po dospijećima) iz gornje tablice proizlazi da su obveze koje dospijevaju u periodu do godine dana veće od imovine koja dospijeva u navedenom razdoblju i to za 1.079.646 tisuća kuna, te da koeficijent kumulativnog jaza likvidnosti do godine dana iznosi 0,66.

Međutim, pri sagledavanju navedenog jaza likvidnosti treba uzeti u obzir da nije potrebno da Banka po svim promatranim razredima dospijeća održava takve razine visokolikvidne imovine koja bi bila dovoljna za pokrivanje svih obveza već se nastoji predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava te se posebno promatraju obveze Banke po kojima se, iako dospijevaju, ne očekuju novčani odljevi, a to su prvenstveno transakcijski računi, štedni depoziti i oročeni depoziti. Banka redovito uzima u obzir navedene pretpostavke prilikom upravljanja rizikom likvidnosti.

Do 1 mjeseca	Od 1-3 mjeseca	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
					3.131.642
					41.723
					45.586
12.386	-	-	-	-	12.386
1.823.191	316.857	854.293	173.844	63.152	3.231.337
1.249.796	270.603	740.532	342.571	864.597	3.468.099
	1.805.760 401 4.644	313.638 2.509 710	836.964 7.790 9.539	140.660 12.547 20.637	34.620 18.476 10.056

Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti prikazana je sukladno ugovorenim dospijećima i uvećana za nedospjelu kamatu kod čijeg obračuna su korištene promjenljive kamatne stope koje su važile na dan 31. prosinca 2019. i 2018. godine. Sva prekoračenja su prikazana po očekivanom novčanom tijeku i uključena pod dospijeće 'Do 1 mjeseca'.

3.3.4 Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti

U imovinu koja je raspoloživa za podmirivanje svih obveza i za pokriće otvorenih preuzetih obveza po kreditima spadaju novac, računi kod središnje banke, stavke u tijeku naplate, te trezorski zapisi i drugi financijski instrumenti, mjenice, krediti i depoziti kod banaka, te krediti klijentima. U redovnom poslovanju, određeni broj kredita klijenata s ugovornim rokom otplate do godine dana bit će produžen. Nadalje, dužnički vrijednosni papiri te trezorski zapisi i mjenice mogu biti založeni kao osiguranje za obveze. Banka bi također bila u mogućnosti podmiriti nepredviđene novčane odljeve prodajom vrijednosnih papira.

3.3.5 Izvanbilančne stavke

(a) Obveze po kreditima

Datumi ugovornih iznosa izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke koji ju obvezuju na kreditiranje klijenata i drugih financijskih instrumenata (bilješka 37), prikazani su u tablici u nastavku.

(b) Ostali financijski instrumenti

Ostali financijski instrumenti (bilješka 37) također su prikazani u nastavku na temelju najranijeg ugovornog datuma dospijeća.

(c) Preuzete obveze

Buduća minimalna plaćanja prema neotkazivim ugovorima o poslovnom najmu, gdje je Banka najmoprimac, te ostale preuzete obveze prikazane su u tablici u nastavku (bilješka 37).

	Ne više od godine dana	Od 1 do 3 godine	Više od 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2019.
Preuzete obveze po kreditima	138.549	27.901	52.120	218.570
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti	36.707	18.713	3.957	59.377
Preuzete obveze po poslovnom najmu	2.179	2.525	418	5.122
Ukupno	177.435	49.139	56.495	283.069
Stanje 31. prosinca 2018.
Preuzete obveze po kreditima	148.763	12.792	77.377	238.932
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti	51.243	10.208	6.493	67.944
Preuzete obveze po poslovnom najmu	1.238	1.687	1.163	4.088
Ukupno	201.244	24.687	85.033	310.964

3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza

Dio financijske imovine Banke mjeri se po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja. U idućoj tablici prikazane su informacije o načinu utvrđivanja fer vrijednosti stavki financijske imovine i financijskih obveza, zajedno s metodama vrednovanja i korištenim ulaznim parametrima.

Fin ijs ka im ina i anc ov fin ijs ke ob anc vez e	rije dn da Fe ost r v na n		zin a f Ra er vri je dn i ost	tod red ja i g lav ni ula zni da ci Me a v no van po	jn i n ed ni Zn ača ost up ula i p od aci zn	do i u laz ni da ci Ne stu pn po dn fe rije dn ost u o osu na r v
	31 osi a 2 01 9. . pr nc	31 osi a 2 01 8. . pr nc
Fin ijs ka im ina ko ja anc ov se dn uje fe rije dn i k ost vre po r v roz rač do bit i il i g ub itk un a	ina Im ov 1.6 07	-	3. ina raz	jve ći dio in ko tira Na str ata um en ne ma nu cij ak tiv trž išt u i nj iho fer enu na no m va vri je dn ož zd dit i, t ost tvr ne m e s e p ou an o u e dn uju fe rije dn i te lje ost se vre po r v me m cje pro ne	Nij rim jen j ivo e p	do i ja vi da ci Ne stu pn po o ko tira noj cij eni
Tr rsk i z isi ezo ap	Im ina ov 59 3.9 40	Im ina ov 61 0.2 50	2. ina raz	Fe rije dn iz rač ost r v un av a s e p rem a naj vij im im im kc ija no pr arn au ma Mi nis a f ina ija tar stv nc	Nij rim jen j ivo e p	Nij rim jen j ivo e p
Vl ičk i i vri je dn i p iri asn osn ap	Im ina ov 2.3 68	Im ina ov 2.3 68	3. ina raz	Na jve ći dio vl ičk ih ins tru ta asn me na ne ma ko tira cij ak tiv trž ištu i n j iho nu enu na no m va fer ije dn ož zd vrd iti, ost ut vr ne m e s e p ou ano dn uju fe rije dn i k oja je te ost se vre po r v je dn ak ku stj nja roš a t eca	Nij rim jen j ivo e p	Ne do i ja vi da ci stu pn po o ko tira noj cij eni
Vl ičk i i vri je dn i p iri asn osn ap	ina Im ov 67 3	ina Im ov 67 7	azi 1. r na	sje ije ko tira bu rzi dnj i Pro čn a c na na na za za da ja jes koj od i n t rgo van u m ecu em se pr ov u dn anj vre ov e.	Nij rim jen j ivo e p	Nij rim jen j ivo e p
Ob nic vez e	Im ina ov 78 .55 4	Im ina ov 44 .79 3	1. r azi na	Pro sje čn ije ko tira bu rzi dnj i a c na na na za za da ja jes koj od i n t rgo van u m ecu u em se pr ov dn anj vre ov e.	Nij rim jen j ivo e p	Nij rim jen j ivo e p

3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza (nastavak)

Fer vrijednost je cijena koja bi bila ostvarena na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, tj. izlazna cijena, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.

Financijski instrumenti koji nisu mjereni po fer vrijednosti

Uprava smatra da su knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza koji su u financijskim izvještajima iskazani po amortiziranom trošku približne njihovim fer vrijednostima.

3.4.1 Imovina i obveze po fer vrijednosti

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2019.
Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	-	-	1.607	1.607
Trezorski zapisi	-	593.940	-	593.940
Vlasnički i vrijednosni papiri	673	-	2.368	3.041
Obveznice	78.554	-	-	78.554
Ukupno imovina	79.227	593.940	3.975	677.142
	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2018.
Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	-	-	-	-
Trezorski zapisi	-	610.250	-	610.250
Vlasnički i vrijednosni papiri	677	-	2.368	3.045
Obveznice	44.793	-	-	44.793
Ukupno imovina	45.470	610.250	2.368	658.088

Investicijske vrijednosnice iskazuju se po trošku ulaganja i uključuju manje udjele u hrvatskim društvima, a odnose se na društvo za upravljanje mirovinskim fondom, Tržište novca Zagreb i ostala slična društva. Sva navedena društva predstavljaju strateška ulaganja čija se fer vrijednost ne može pouzdano mjeriti. Dionice Zagrebačke burze kotiraju na uređenom tržištu od 31. kolovoza 2016. godine, te se vrednuju po fer vrijednosti.

3.4.1 Imovina i obveze po fer vrijednosti (nastavak)

Kretanje po financijskoj imovini razine 3 prikazano je u nastavku:

	Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Vlasnički vrijednosni papiri
Stanje 1. siječnja 2019.	-	2.368
Povećanje
Stjecanje	2.544	-
Smanjenje
Gubici priznati u izvještaju o dobiti ili gubitku	(937)	-
Stanje 31. prosinca 2019.	1.607	2.368

	Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Vlasnički vrijednosni papiri
Stanje 1. siječnja 2018.	-	2.368
Povećanje
Stjecanje	-	-
Smanjenje
Gubici priznati u izvještaju o dobiti ili gubitku	-	-
Stanje 31. prosinca 2018.	-	2.368

3.5 Koncentracija po vrstama kolaterala

	2019.	2018.
Poslovne nekretnine i zemljišta	744.386	647.285
Stambene nekretnine	700.255	573.007
Garancije i jamstva RH	53.283	114.367
Depoziti	21.541	51.603
Ukupno	1.519.465	1.386.262

3.5.1 Izloženost kreditnom riziku po djelatnostima

	2019.	2018.
Trgovina na veliko i malo	243.429	284.952
Prerađivačka industrija	279.878	382.744
Građevinarstvo	173.917	98.580
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	125.199	61.399
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	1.444	54.584
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja	11.133	11.299
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	94.863	46.234
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	25.901	24.440
Prijevoz i skladištenje	44.048	30.997
Poslovanje nekretninama	34.006	20.534
Opskrba vodom	30.346	21.580
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	11.648	14.314
Ostale uslužne djelatnosti	10.042	18.880
Umjetnost, zabava i rekreacija	5.205	1.909
Rudarstvo i vađenje	477	576
Informacije i komunikacija	3.982	1.070
Obrazovanje	20.893	650
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi	3.919	931
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom	6.991	-
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	1.127.321	1.075.673
Bruto krediti stanovništvu	819.475	672.382
Pokrivenost kolateralom	1.519.465	1.386.262
Rezerviranja za umanjenje vrijednosti	191.722	184.102

3.6 Upravljanje kapitalom

Ciljevi Banke prilikom upravljanja kapitalom, koji predstavlja širi pojam od dioničke glavnice prikazane u izvještaju o financijskom položaju, su kako slijedi:

• 1. usklađivanje s kapitalnim zahtjevima koje određuju regulatori tržišta banaka na kojima posluje Banka;
• 1. održavanje sposobnosti Banke za nastavak daljnjeg poslovanja kako bi i dalje mogla osigurati prinos dioničarima i koristi drugim zainteresiranim strankama; te
• 1. održavanje snažne kapitalne osnove koja bi mogla podržati razvoj poslovanja.

Izračun regulatornog kapitala kreditnih institucija od 1. siječnja 2014. godine uređen je Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva. Uredba propisuje specifična pravila i uvjete u vezi s instrumentima regulatornoga kapitala. Cilj novog paketa je ojačati zahtjeve prema bankovnom kapitalu, uvodeći obvezni zaštitni sloj kapitala i diskrecijski protuciklički sloj kapitala.

Regulatorni kapital banke sastoji se od osnovnog kapitala i dopunskog kapitala. Potrebni regulatorni kapital je zbroj svih kapitalnih zahtjeva izračunat prema navedenoj Uredbi. Regulatorni kapital ne smije pasti ispod iznosa inicijalnog kapitala koji se zahtijevao u vrijeme izdavanja odobrenja za rad.

Osnovni kapital sastoji se od redovnog osnovnog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala. Pozicije redovnog osnovnog kapitala su:

• instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital (uplaćeni kapital, premija na dionice)
• zadržana dobit i akumulirana ostala sveobuhvatna dobit
• ostale rezerve i rezerve za opće bankovne rizike
• odbitci od stavki redovnog osnovnog kapitala koji se odnose na gubitak tekuće financijske godine i nematerijalnu imovinu.

Dodatni osnovni kapital odnosi se na sve instrumente kapitala i podređene kredite koji se priznaju kao dopunski kapital što je detaljno opisano u navedenoj Uredbi.

Dopunski kapital sadrži hibridne i podređene instrumente koji trebaju biti potpuno usklađeni. Na sve ove instrumente primjenjuje se zahtjev za amortiziranje u posljednjih pet godina do dospijeća.

Sukladno utvrđenoj visini osnovnog i regulatornog kapitala, te ukupnih iznosa izloženosti rizicima Banka izračunava svoje stope kapitala. Ukupna izloženost rizicima mjeri se na temelju hijerarhije šest rizičnih pondera koji se klasificiraju u skladu s prirodom pojedine imovine i klijenta, te odražavaju pripadajuću procjenu kreditnog, tržišnog i ostalih rizika, uzimajući u obzir sve primjerene zaloge ili garancije odnosno ostale priznate instrumente osiguranja. Sličan tretman ima izvanbilančna izloženost, uz određena usklađenja kako bi se prikazala nestabilna priroda potencijalnih gubitaka.

3.6 Upravljanje kapitalom (nastavak)

Stope kapitala utvrđuju se na slijedeći način:

• a) stopa redovnog osnovnog kapitala je omjer redovnog osnovnog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku;
• b) stopa osnovnog kapitala je omjer osnovnog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku;
• c) stopa ukupnog kapitala je omjer regulatornog kapitala institucije i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku.

Zahtijevana razina regulatornog kapitala mora u svakom trenutku ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

• (a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5 %;
• (b) stopa osnovnog kapitala od 6%;
• (c) stopa ukupnog kapitala od 8 %.

Osim za pokrivanje izloženosti pojedinim rizicima Banka je dužna održavati ukupni kapital na dovoljnoj razini i za pokrivanje pojedinih zaštitnih slojeva odnosno zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

Zaštitni slojevi kapitala imaju svrhu ojačati kapital u doba ekspanzije kako bi se mogao pokriti gubitak u doba recesije. To se odnosi na zaštitni sloj za očuvanje kapitala u visini od 2,5% ukupne izloženosti rizicima, te zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5% što ukupno iznosi 4% ukupne izloženosti rizicima. Time stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala za banke u Republici Hrvatskoj iznosi 12 %, dok je za Banku od strane Hrvatske narodne banke na temelju SREP procjene utvrđena stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala u visini od 14,5% (2018.: 14,3 %).

Tablica u nastavku sažeto prikazuje sastav regulatornog kapitala i pokazatelje Banke za godine koje su završile 31. prosinca.

3.6 Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2019.
Redovni osnovni kapital
Uplaćene obične dionice	162.800
Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja	37.757
Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine)	99.036
Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende)	18.892
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	4.614
Kapitalna dobit	181
Odbici od redovnog osnovnog kapitala
Usklađenje zbog bonitetnog filtera	677
Nematerijalna imovina	2.428
Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala	3.105
Redovni osnovni kapital Banke	320.175
Osnovni kapital	320.175
Dopunski kapital Banke
Hibridni financijski instrumenti	9.517
Dopunski kapital Banke	9.517
Regulatorni kapital	329.692
Ponderirana rizična aktiva	1.579.538
Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5)	196.791
Stopa redovnog osnovnog kapitala	18,02
Stopa osnovnog kapitala	18,02
Stopa ukupnog kapitala	18,56

3.6 Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2018.
Redovni osnovni kapital
Uplaćene obične dionice	162.800
Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja	37.757
Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine)	85.508
Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende)	13.528
Kapitalna dobit	197
Odbici od redovnog osnovnog kapitala
Otkupljene vlastite dionice	91
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	12
Nematerijalna imovina	2.317
Usklađenje zbog bonitetnog filtera	658
Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala	3.094
Redovni osnovni kapital Banke	296.711
Osnovni kapital	296.711
Dopunski kapital Banke
Hibridni financijski instrumenti	16.675
Dopunski kapital Banke	16.675
Regulatorni kapital	313.386
Ponderirana rizična aktiva	1.401.583
Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5)	221.142
Stopa redovnog osnovnog kapitala	18,28
Stopa osnovnog kapitala	18,28
Stopa ukupnog kapitala	19,31

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE

Banka izrađuje procjene i stvara pretpostavke koje imaju utjecaja na iskazane iznose imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine. Procjene i pretpostavke se kontinuirano vrednuju i zasnivaju na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima.

(a) Gubici od umanjenja vrijednosti kredita

Banka najmanje tromjesečno pregledava svoj kreditni portfelj u svrhu procjene očekivanih kreditnih gubitaka. Banka je svojim internim aktima propisala indikatore za utvrđivanje povećanog kreditnog rizika dužnika koji se koriste za prijelaz izloženosti iz rizične podskupine A1 u rizičnu podskupinu A2. Banka je također internim aktima propisala kriterije za utvrđivanje statusa neispunjavanja obaveza. U svrhu adekvatnosti procjene očekivanih kreditnih gubitaka Banka je usvojila Metodologiju procjene očekivanih kreditnih gubitaka kojoj su detaljno propisani procesi i mehanizmi za potrebe razvoja i primjene metoda procjene očekivanih kreditnih gubitaka.

Prilikom određivanja da li je potrebno iskazati gubitak od umanjenja vrijednosti, Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi koji upućuju na postojanje smanjenja procijenjenog budućeg novčanog tijeka određenog portfelja kredita prije samog utvrđivanja smanjenja kod pojedinog kredita u tom portfelju. Ovi dokazi mogu uključivati podatke koji upućuju na nemogućnost izvršenja plaćanja od strane zajmoprimaca, odnosno na nacionalne ili lokalne gospodarske uvjete koji su povezani s neizvršenjem plaćanja. Uprava koristi procjene na temelju povijesnih podataka o gubicima koji se odnose na imovinu s karakteristikama kreditnog rizika, te objektivne dokaze o umanjenju vrijednosti koji sliče onima u portfelju koji se koriste prilikom planiranja budućih novčanih tijekova. Metodologija i pretpostavke korištene u procjeni iznosa i vremenskog trenutka budućih novčanih tijekova redovno se pregledavaju kako bi se smanjile razlike između procijenjenih i stvarnih gubitaka.

Da je pri procjeni rezervacija pretpostavljena neto sadašnja vrijednost procijenjenih novčanih tijekova bila veća za 2%, rezerviranja bi u 2019. godini bila procjena za 2.822 tisuća kuna manje (2018.: 5.094 tisuća kuna manje).

(b) Izrada procjene i stvaranje pretpostavki

Izrada procjene i stvaranje pretpostavki koje imaju utjecaj na iskazane iznose ostale imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine objašnjeno je u računovodstvenim politikama i predstavljaju dio bilješki uz financijsko izvještavanje.

Procjene se kontinuirano vrednuju i zasnivaju se na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima. Banka izrađuje procjene i stvara pretpostavke vezane za budućnost. Proizašle računovodstvene procjene su, po definiciji, u rijetkim slučajevima izjednačene sa stvarnim rezultatima.

U nastavku se navode procjene i pretpostavke koje bi mogle uzrokovati rizik usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini.

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE (nastavak)

(b) Izrada procjene i stvaranje pretpostavki (nastavak)

Sudski sporovi

Rezerviranja za sudske tužbe i postupke iskazuju se na temelju procjene Uprave vezane za potencijalne gubitke nakon savjetovanja s odvjetnikom. Na temelju takvih saznanja u razumnoj mjeri se procjenjuju mogući rezultati sudskih sporova i iskazuje rezerviranje ako se procjene potencijalni gubitci koji bi nastali po završetku sudskih postupaka ili izvansudskih nagodbi. Iznos rezervacija prikazan je u bilješci 32.

Rezervacije za godišnji odmor

Trošak neiskorištenih godišnjih odmora mora se iskazati na teret razdoblja (godine) u kojem je pravo na godišnji odmor nastalo, a ne u kojem razdoblju će se koristiti i kada će biti isplaćena naknada. Neiskorišteni godišnji odmori mogu se prenijeti u iduću kalendarsku godinu i trebaju se iskoristiti ili biti isplaćeni do kraja prvog polugodišta iduće godine (kratkoročna rezerviranja). Iznos rezervacija prikazan je u bilješci 32.

Odgođena porezna imovina i obveze

Odgođena porezna imovina i obveze vrednuju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će biti primjenjive na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje da će se te privremene razlike povratiti ili namiriti. Banka plaća porez na dobit od 18% na oporezivu dobit, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Odgođena porezna imovina prikazana je u bilješci 16.

Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina se procjenjuju radi utvrđivanja smanjenja vrijednosti u slučajevima kad okolnosti ukazuju na činjenicu da se knjigovodstvena vrijednost imovine neće moći nadoknaditi. U slučajevima gdje knjigovodstvena vrijednost premašuje nadoknadiv iznos iskazuje se gubitak u računu dobiti i gubitka po stavkama nekretnina i opreme i nematerijalne imovine koja je proknjižena po trošku stjecanja ili se tretira kao smanjenje revalorizacijske rezerve imovine knjižene po revaloriziranom iznosu ako gubitak nastao smanjenjem vrijednosti ne premašuje iznos revalorizacijskog viška. Ovisno o tome koji je veći, nadoknadivi iznos je iznos neto prodajne cijene imovine ili njegova upotrebna vrijednost.

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA

(a) Po poslovnim segmentima

Temeljem upravljačkog pristupa MSFI-a 8, poslovni segmenti iskazuju se u skladu s internim izvještavanjem prema Upravi Banke (čija funkcija je donošenje glavnih poslovnih odluka) koja je odgovorna za alokaciju resursa na izvještajne segmente i ocjenu njihovih rezultata.

Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruža i to u dva glavna poslovna segmenta:

• Bankarstvo za građane uključuje transakcijske račune, štednju, depozite, kreditne i debitne kartice, potrošačke, stambene i druge kredite;
• Poslovno bankarstvo uključuje trajne naloge, transakcijske račune, depozite, prekoračenja po računima, kredite i ostale kreditne instrumente, devizne i derivativne proizvode.

Ostale poslovne aktivnosti Banke uključuju upravljanje sredstvima i trgovanje financijskim instrumentima. Nijedno od navedenog ne čini zaseban izvještajni segment.

Nije bilo promjena u izvještajnim segmentima tijekom godine.

5.1 Rezultati poslovanja segmenata

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine su kako slijedi:

	Poslovanje s građanima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ostalo	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2019.
Prihodi od kamata od vanjskih klijenta	32.299	42.726	5.857	80.882
Rashodi od kamata od vanjskih klijenta	(4.420)	(1.291)	(832)	(6.543)
Trošak umanjenja vrijednosti kredita	(1.460)	(4.859)	1	(6.318)
Neto prihodi od naknada i provizija	13.541	16.402	(434)	29.509
Ostali prihodi	-	2.322	34	2.356
Troškovi zaposlenih	(15.166)	(6.622)	(20.971)	(42.759)
Opći i administrativni troškovi	(7.819)	(3.572)	(10.034)	(21.425)
Amortizacija	(1.761)	(769)	(3.123 )	(5.653)
Ostali troškovi poslovanja	(5.613)	(1.851)	(447)	(7.911)
Neto tečajne razlike	2.696	8.678	4.096	15.470
Neto rezultat imovine namijenjene trgovanju	-	(937)	-	(937)
Dobit iz poslovanja	12.297	50.227	(25.853)	36.671
Ukupna imovina	778.656	1.138.208	1.745.353	3.662.217
Ukupne obveze	2.182.384	1.129.120	16.334	3.327.838

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA (nastavak)

5.1 Rezultati poslovanja segmenata (nastavak)

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2018. godine su kako slijedi:

	Poslovanje s građanima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ostalo	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2018.
Prihodi od kamata od vanjskih klijenta	30.232	47.335	6.439	84.006
Rashodi od kamata od vanjskih klijenta	(8.551)	(2.383)	(45)	(10.979)
Trošak umanjenja vrijednosti kredita	(7.064)	(14.386)	7.806	(13.644)
Neto prihodi od naknada i provizija	13.019	15.863	(379)	28.503
Ostali prihodi	136	1.321	1.289	2.746
Troškovi zaposlenih	(16.174)	(6.354)	(18.470)	(40.998)
Opći i administrativni troškovi	(8.803)	(3.526)	(10.054)	(22.383)
Amortizacija	(1.930)	(758)	(2.205)	(4.893)
Ostali troškovi poslovanja	(5.284)	(2.299)	(310)	(7.893)
Neto tečajne razlike Neto rezultat imovine namijenjene	19.555	(1.760)	(3.319)	14.476
trgovanju	-	-	(5)	(5)
Dobit iz poslovanja	15.136	33.053	(19.253)	28.936
Ukupna imovina	632.358	1.243.696	1.655.829	3.531.883
Ukupne obveze	2.102.140	1.112.140	7.556	3.221.836

Zemljopisni podaci

Zemljopisni segment prikazan je u bilješci 3.1.4. Banka ostvaruje više od 99% svojih prihoda u Republici Hrvatskoj.

BILJEŠKA 6 – NETO PRIHODI OD KAMATA

Prihodi od kamata
	2019.	2018.
Krediti i depoziti:
- klijentima	74.136	77.556
- kratkoročno oročena sredstva	289	187
- ostalo	32	12
Vrijednosni papiri
- po amortiziranom trošku	5.282	4.512
- po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	1.143	1.739
	80.882	84.006
Rashodi od kamata
	2019.	2018.
Obveze mjerene po amortizacijskom trošku:
- depoziti klijenata	5.262	9.606
- ostala pozajmljena sredstva	1.191	1.373
- operativni najam	90	-
	6.543	10.979

Naplaćeni kamatni prihodi na djelomično nadoknadive plasmane u 2019. godini iznose 10.922 tisuća kuna (2018. g.: 11.169 tisuća kuna).

BILJEŠKA 7 – TROŠAK UMANJENJA VRIJEDNOSTI ZA KREDITNE GUBITKE – NETO

	2019.	2018.
Novac i sredstva kod HNB-a
Povećanje umanjenja vrijednosti	124	-
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(118)	(3.620)
Ukupno povećanje/(ukidanje) umanjenja vrijednosti	6	(3.620)
Krediti i depoziti kod banaka (bilješka 20)
Povećanje umanjenja vrijednosti	157	-
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(156)	(1.773)
Ukupno povećanje/(ukidanje) umanjenja vrijednosti	1	(1.773)
Krediti klijentima (bilješka 21)
Povećanje umanjenja vrijednosti	66.460	42.977
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(57.052)	(28.251)
Ukupno povećanje/(ukidanje) umanjenja vrijednosti	9.408	14.726
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku (bilješka 22)
Povećanje umanjenja vrijednosti	61	5.327
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(3.073)	(1.107)
Ukupno povećanje/(ukidanje) umanjenja vrijednosti	(3.012)	4.220
Financijska ulaganja FVOSD (bilješka 22)
Povećanje umanjenja vrijednosti	113	76
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(91)	(7)
Ukupno povećanje/(ukidanje) umanjenja vrijednosti	22	69
Ostala imovina (bilješka 27)
Povećanje umanjenja vrijednosti	1.868	906
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(1.536)	(1.252)
Ukupno povećanje/(ukidanje) umanjenja vrijednosti	332	(346)
Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37)
Povećanje umanjenja vrijednosti	7.526	3.059
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(7.965)	(2.691)
Ukupno povećanje/(ukidanje) umanjenja vrijednosti	439	437
Ukupan trošak umanjenja	6.318	13.644

Poslovni modeli Banke i portfelji podrobnije su prikazani u 2.5. Skupine financijskih instrumenata.

BILJEŠKA 8 – NETO PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA

Prihodi od naknada i provizija

	2019.	2019.
Platni promet	22.147	21.231
Kartično poslovanje	6.757	6.541
Garancije i akreditivi	1.733	2.050
Ostalo	3.183	3.110
	33.820	32.932
Rashodi od naknada i provizija
	2019.	2018.
Platni promet	2.176	2.556
Naknade po kartičnom poslovanju	1.793	1.483
Ostalo	342	390
	4.311	4.429

BILJEŠKA 9 – TEČAJNE RAZLIKE – NETO

	2019.	2018.
Neto pozitivne/(negativne) tečajne razlike nastale svođenjem pozicija imovine i obveza na srednji tečaj ukupno:
- krediti klijentima	6.701	(12.446)
- depoziti u bankama	2.242	(2.727)
- vrijednosnice	849	(2.290)
- novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	799	(2.119)
- obveze prema klijentima i HBOR-u	(9.903)	19.725
	688	143
Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja	14.782	14.328
	15.470	14.471

Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja odnose se na neto efekte značajnih razlika nastalih kupoprodajom deviza i stranih sredstava plaćanja koje rezultiraju iz razlike između različitih vrsta tečajeva na dan transakcije (razlike kupovnog ili prodajnog tečaja u odnosu na srednji tečaj).

BILJEŠKA 10 – DOBIT/(GUBITAK) OD IMOVINE PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK – NETO

	2019.	2018.
Promjena fer vrijednosti imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	(937)	-
Neto (gubitak) od imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	(937)	-

Kretanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka prikazano je u bilješci 23.

BILJEŠKA 11 – OSTALI POSLOVNI PRIHODI

	2019.	2018.
Zakupnina /i/	709	695
Prihod od dividende	492	468
Prihod od otpisanih računa	144	84
Prihod od prodaje imovine	790	1.258
Prihod po sudskim nagodbama (bilješka 27)	33	-
Ostalo	188	242
	2.356	2.747

/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Detalji operativnih najmova gdje je Banka najmodavac nalaze se u bilješci 26.

BILJEŠKA 12 – TROŠKOVI ZAPOSLENIH

	2019.	2018.
Neto plaće	22.106	21.627
Troškovi mirovinskog osiguranja	6.306	6.182
Troškovi zdravstvenog osiguranja	5.001	4.463
Ostali doprinosi i porezi na plaće	3.207	3.851
Trošak prijevoza i prehrane	1.780	692
Trošak otpremnina	120	483
Troškovi božićnica i nagrada	1.534	1.799
Ostali troškovi zaposlenih	2.705	1.901
	42.759	40.998

Tijekom 2019. godine u Banci je bilo prosječno zaposleno 225 djelatnika (2018.: 226 djelatnika).

	2019.	2018.
Troškovi profesionalnih usluga	5.827	5.736
Troškovi čuvanja imovine	4.149	3.988
Troškovi održavanja	1.705	2.052
Troškovi telefona, pošte i prijevoza	1.942	1.759
Troškovi reklame i reprezentacije	1.393	1.608
Troškovi održavanja softvera	1.226	1.208
Troškovi najamnina /i/	625	1.376
Troškovi potrošnog materijala	1.045	1.106
Ostali opći i administrativni troškovi	555	550
Troškovi energije i vode	805	865
Osiguranje imovine	728	685
Troškovi usluga čišćenja	677	625
Troškovi donacija	276	360
Troškovi automobila	312	341
Izvanredni rashodi	44	43
Troškovi stručnog obrazovanja	116	82
	21.425	22.384

BILJEŠKA 13 – OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora koji nije evidentiran kao imovina s pravom korištenja. Za obveze po operativnom najmu gdje je Banka najmoprimac vidi bilješku 37.

Ukupan iznos naknada koje je Banka platila revizorskom društvu, samostalnom revizoru i za druge usluge savjetovanja drugim savjetodavnim društvima za 2019. godinu iznosi 575 tisuća kuna (za 2018. godinu iznosio je 608 tisuća kuna).

BILJEŠKA 14 – TROŠKOVI AMORTIZACIJE

	2019.	2018.
Amortizacija nekretnina i opreme (bilješka 25)	3.946	3.754
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 24)	834	939
Amortizacija ulaganja u nekretnine (bilješka 26)	185	200
Amortizacija imovine s pravom korištenja (bilješka 40)	688	-
	5.653	4.893

BILJEŠKA 15 – OSTALI RASHODI IZ POSLOVANJA

	2019.	2018.
Premija za osiguranje štednih uloga	7.070	6.599
Porezi i doprinosi iz prihoda	730	757
Ostalo	111	537
	7.911	7.893

BILJEŠKA 16 – POREZ NA DOBIT

	2019.	2018.
Priznato kroz dobit i gubitak
- porezni trošak tekuće godine	(7.126)	(5.000)
odgođeni porezni (trošak)/ prihod -	447	(48)
Porez na dobit	(6.679)	(5.048)
Dobit prije oporezivanja	36.671	28.936
Porez na dobit 18%	(6.601)	(5.208)
Neoporezivi prihodi	98	271
Porezno nepriznati rashodi	(176)	(111)
Porezni trošak priznat kroz dobit ili gubitak	6.679	5.048
Efektivna porezna stopa	18,21%	17,45%

Početno stanje 1. siječnja	Iskazano kroz dobit ili gubitak	Iskazano u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Zaključno stanje 31. prosinca
125	-	-	125
(51)	-	(105)	(156)
982	(48)	-	934
1.056	(48)	(105)	903

2019.	Početno stanje 1. siječnja	Iskazano kroz dobit ili gubitak	Iskazano u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Zaključno stanje 31. prosinca
Odgođena porezna imovina/(obveze) po:
Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijskoj imovini po fer	125	-	-	125
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(156)	-	(1.016)	(1.172)
Prihodi budućih razdoblja	934	447	-	1.381
	903	447	(1.016)	334

U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije Banke u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana te može uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava Banke nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.

BILJEŠKA 17 – ZARADA PO DIONICI

Osnovna

Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit podijeli s ponderiranim prosječnim brojem postojećih redovnih dionica za promatrano razdoblje bez vlastitih dionica.

	2019.	2018.
Dobit za godinu	29.992	23.888
Prosječni ponderirani broj dionica osim vlastitih dionica	147.953	147.943
Osnovna zarada po dionici - redovne (u kunama)	202,71	161,47

U 2019. godini raspoređena dividenda iznosi 75 kuna po dionici (2018. godina: 70 kuna) (Bilješka 35).

Razrijeđena

Razrijeđena dobit po dionici za godinu ista je kao i osnovna.

BILJEŠKA 18 – NOVAC I SREDSTVA NA RAČUNU KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

	2019.	2018.
Novac u blagajni	241.000	241.429
Žiro računi	378.721	358.279
Sredstva uključena u novac i novčane ekvivalente (bilješka 36)	619.721	599.708
Obvezna minimalna rezerva: /i/
- u kunama	241.662	231.562
	241.662	231.562
Opće rezerve za moguće gubitke	(92)	(86)
	861.291	831.184
Očekivani kreditni gubici	2019.	2018.
Stanje 1. siječnja	86	3.706
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	6	-
Ukidanje umanjenja vrijednosti	-	(3.620)
Stanje 31. prosinca	92	86

/i/ Obvezna rezerva predstavlja iznos koji mora biti položen kod HNB-a. Obvezna rezerva se sastoji od kunskog dijela te se obračunava na mjesečnoj osnovi. Obvezna rezerva se ne može koristiti za svakodnevno poslovanje Banke.

BILJEŠKA 19 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

Kretanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit može se prikazati kako slijedi:

	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Obveznice	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	610.250	3.045	44.793	658.088
Povećanja	1.090.753	494	29.301	1.120.547
Promjena fer vrijednosti	83	(4)	5.562	5.641
Smanjenja	(1.107.146)	(494)	(1.102)	(1.108.742)
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	593.940	3.041	78.554	675.535

	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Obveznice	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	559.745	2.835	133	562.713
Povećanja	938.120	936	44.215	983.271
Promjena fer vrijednosti	(312)	231	666	585
Smanjenja	(887.303)	(957)	(221)	(888.481)
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	610.250	3.045	44.793	658.088

Kretanje ispravaka vrijednosti za financijska ulaganja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit:

Stanje na dan 1. siječnja 2019.	69
Povećanja	113
Smanjenja	(91)
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	91
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	-
Povećanja	76
Smanjenja	(7)
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	69

U financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuju se trezorski zapisi Ministarstva financija, obveznice i vlasnički vrijednosni papiri za koje je iskorištena neopoziva opcija.

BILJEŠKA 19 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT (nastavak)

Vlasnički vrijednosni papiri za koje je Banka odabrala neopozivu opciju fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prikazani su zajedno s pripadajućom fer vrijednošću na izvještajni datum u Bilješci 3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza. Nadalje, u bilješci 2.1.2 Promjene računovodstvenih politika – pregled po kategorijama financijske imovine prikazana je fer vrijednost u trenutku odabira neopozive opcije. Banka je odabrala primijeniti neopozivu opciju obzirom da se navedeni vlasnički vrijednosni papiri drže iz strateških razloga. Tijekom 2018. godine Banka nije imala prestanak priznavanja vlasničkih financijskih instrumenata. Prihodi od dividendi po financijskoj imovini prikazani su u Bilješci 11 – Ostali poslovni prihodi, pod stavkom Prihod od dividende.

Trezorski zapisi su dužnički vrijednosni papiri izdani od Ministarstva financija Republike Hrvatske koji su u 2019. godini imali originalni rok dospijeća od dvanaest mjeseci uz prosječnu efektivnu kamatnu stopu od 0,07%, dok su u 2018. godini bili izdani s istim originalnim rokovima, uz prosječnu kamatnu stopu od 0,18%.

BILJEŠKA 20 – KREDITI I DEPOZITI KOD BANAKA

	2019.	2018.
Depoziti u drugim bankama	148.916	247.300
Krediti drugim bankama	170	4
Novac na prijelaznom računu	134	14
Manje: rezerviranja za moguće gubitke	(68)	(66)
	149.152	247.252
Kratkoročni dio	149.152	247.252

Promjene na rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i depozitima kod banaka su kako slijedi:

Očekivani kreditni gubici	2019.	2018.
Stanje 1. siječnja	66	1.839
Povećanje	157	-
Smanjenje očekivanih kreditnih gubitaka	(156)	(1.773)
Tečajne razlike	1	-
Stanje 31. prosinca	68	66

BILJEŠKA 21 – KREDITI KLIJENTIMA

	2019.	2018.
Krediti stanovništvu:
Potrošački krediti	297.430	239.174
Hipotekarni krediti	20.025	22.931
Stambeni krediti	351.532	282.578
Krediti obrtnicima	136.021	114.561
Ostali krediti	14.467	13.138
	819.475	672.382
Krediti poslovnim subjektima:
- veliki poslovni subjekti	201.107	244.465
- srednji i mali poduzetnici	876.700	763.255
	1.077.807	1.007.720
Ostali	49.514	67.953
Bruto krediti	1.946.796	1.748.055
Manje: Očekivani kreditni gubici	(191.722)	(184.102)
Neto	1.755.074	1.563.953
Kratkoročni dio	151.285	112.897
Dugoročni dio	1.603.789	1.451.056

Razrada za izvanbilančne stavke prikaza je unutar bilješke 37. Promjene u rezerviranjima za očekivane gubitke po kreditima klijentima su kako slijedi:

Stanovništvo

	2019.	2018.
	Očekivani kreditni gubici	Očekivani kreditni gubici
Stanje 1. siječnja	41.372	35.953
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	22.184	12.519
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(21.020)	(5.459)
Nenadoknađeni iznos tijekom godine	(828)	(1.567)
Tečajne razlike	52	(74)
Stanje 31. prosinca	41.760	41.372

BILJEŠKA 21 – KREDITI KLIJENTIMA (nastavak)

Poslovni subjekti

	2019.	2018.
	Očekivani kreditni gubici	Očekivani kreditni gubici
Stanje 1. siječnja	142.730	142.818
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	44.276	30.458
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(36.032)	(22.792)
Nenadoknađeni iznos tijekom godine	(1.123)	(7.586)
Tečajne razlike	111	(168)
Stanje 31. prosinca	149.962	142.730

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku

Stanje na dan 1. siječnja 2019.	191.774
Povećanja	47.933
Smanjenja	(86.243)
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	153.464
Manje: Rezerviranja za moguće gubitke	(364)
Neto financijska imovina po amortiziranom trošku na dan 31. prosinca 2019.	153.100
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	173.821
Povećanja	48.048
Smanjenja	(30.095)
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	191.774
Manje: Rezerviranja za moguće gubitke	(25.899)
Neto financijska imovina po amortiziranom trošku na dan 31. prosinca 2018.	165.875

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU (nastavak)

Kretanje ispravaka vrijednosti za financijska ulaganja po amortiziranom trošku:

Stanje na dan 1. siječnja 2019.	25.899
Povećanja	61
Smanjenja	(3.073)
Nenadoknađeni iznos	(22.523)
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	364
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	21.679
Povećanja	5.327
Smanjenja	(1.107)
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	25.899

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku uključuju obveznice Republike Hrvatske, Hrvatske elektroprivrede d.d., Jadran - galenski laboratorij d.d., i mjenice.

Banka ima u svojim portfeljima obveznice izdavatelja Republike Hrvatske, nominirane u kunama (HRK) s dospijećem 2021. godine, 2022. godine, 2023. godine, 2026. godine, 2028. godine i 2029. godine, nominirane u kunama s valutnom klauzulom s dospijećem 2019. godine i 2032. godine, nominirane u američkim dolarima (USD) s dospijećem 2023. godine i 2024. godine, te obveznice nominirane u eurima s dospijećem 2022. godine i 2025. godine.

Banka također ima obveznice izdavatelja Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) nominirane u američkim dolarima (USD) s dospijećem 2022. godine i obveznice izdavatelja Jadran - galenski laboratorij d.d. (JGL) nominirane u kunama s dospijećem 2020. godine.

Mjenice su dužnički vrijednosni papiri koje su u 2019. godini izdane od strane različitih društava na različite rokove od kojih je najkraći do mjesec dana, a najduži jedanaest mjeseci (u 2018. godini bili su rokovi dospijeća od jedan do 11 mjeseci).

Nenadoknađeni iznos financijske imovine po amortiziranom trošku u 2019. godini rezultat je sklapanja nagodbe sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Nagodba je sklopljena s pojedinim povezanim društvima koja zajedno čine Grupu Agrokor. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koja se odnosi na navedenu Nagodbu opisana je u bilješci 23.

BILJEŠKA 23 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

Stanje 1. siječnja 2019.	-
Povećanje	3.942
Usklađenje fer vrijednosti	(2.335)
Smanjenje	-
Stanje 31. prosinca 2019.	1.607
Stanje 1. siječnja 2018.	-
Povećanje	-
Usklađenje fer vrijednosti	-
Smanjenje	-
Stanje 31. prosinca 2019.	-

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka sastoji se u 2019. godini od vrijednosnih papira izdavatelja Fortenova Group TopCo B.V.. U 2018. godini Banka nije raspolagala financijskom imovinom koju je razvrstavala u portfelj financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

BILJEŠKA 24 – NEMATERIJALNA IMOVINA

	Software
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2018.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	2.145
Povećanje	1.061
Amortizacija (bilješka 14)	(939)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	2.267
Stanje na dan 31. prosinca 2018.
Nabavna vrijednost	20.805
Ispravak vrijednosti	(18.538)
Neto knjigovodstvena vrijednost	2.267
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2019.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	2.267
Povećanje	945
Amortizacija (bilješka 14)	(834)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	2.378
Stanje na dan 31. prosinca 2019.
Nabavna vrijednost	21.750
Ispravak vrijednosti	(19.372)
Neto knjigovodstvena vrijednost	2.378

BILJEŠKA 25 – NEKRETNINE I OPREMA

	j i šte i Ze l m ins i đe k g ra v j i b kt o e	ču Ra la na	Na j šta j i m e op re ma	M oto rn a i la vo z	j U lag an a n a j đo tu im in i ov	Im ina ov u ip i p r re m	U ku p no
in j j š i 3 1. inc 2 0 1 9. Za d ko la g o u a e z av r p ro s a
če kn j ig ds j Po tno to tve st ne ov o no an e	3 1. 1 5 7	2. 5 4 7	3. 2 9 1	3 5 2	-	1. 8 4 8	3 9. 2 1 3
Po ća j ve n a	-	-	-	-	-	2. 9 2 1	2. 9 2 1
Pr i j iz im ine ip i en os ov u p r rem	4 1 7	6 5 2	5 5 3	1. 1 3 0	-	( 2. 7 5 2 )	-
Ra ho do j s va n e	-	( 4 4 9 )	( 4 6 3 )	-	-	-	( 9 1 2 )
Am iza i j ( b i l j š ka 1 4 ) ort c a e	( 2. 0 2 3 )	5 ( 1. 2 0 )	5 ( 6 3 )	5 5 ( 1 )	-	-	( 3. 9 4 6 )
Is kn j i že j iza i j rt n e a mo c e	-	4 4 9	4 6 2	-	-	-	9 1 1
k l j kn j ig ds j Za čn eto tve st u o n ov o no an e	5 6 2 9. 9	1. 9 9 4	3. 2 8 0	1. 3 2 7	-	2. 0 1 7	3 8. 1 8 7
St j 3 1. in 2 0 1 9. an e p ro s ca
Na ba i j dn t vn a v r e os	0 3 9 5 5.	1 8. 9 2 5	2 1. 4 4 1	3. 3 2 6	-	2. 0 1 7	1 0 0. 4 1 5
k v i j dn i Isp t rav a r e os	( 2 5. 4 0 ) 7	( 1 6. 5 9 8 )	( 1 8. 1 6 1 )	( 1. 9 9 9 )	-	-	( 6 2. 2 2 8 )
j ig i j Ne to kn ds tve dn t ov o na vr e os	2 9. 5 6 9	1. 9 9 4	3. 2 8 0	1. 3 2 7	-	2. 0 1 7	3 8. 1 8 7
in j j š i inc Za d ko la 3 1. 2 0 1 8. g o u a e z av r p ro s a
kn j ig ds j Po če tno to tve st ne ov o no an e	6 3 2. 7 7	5 3. 3 2	6 2. 8 4	4 8 4	-	1. 8 4 8	5 4 1. 3 1
Po ća j ve n a	-	-	-	-	-	1. 6 5 2	1. 6 5 2
Pr i j iz im ine ip i en os ov u p r rem	-	5 5 9	1. 0 9 3	-	-	( 1. 6 5 2 )	-
Ra ho do j s va n e	-	( 8 5 3 )	( 3 3 6 )	( 6 5 5 )	-	-	( 1. 8 4 4 )
Am iza i j ( b i l j š ka 1 4 ) ort c a e	( 1. 5 9 2 )	( 1. 3 6 4 )	( 6 6 6 )	( 1 3 2 )	-	-	( 3. 7 5 4 )
kn j i j iza i j Is že rt n e a mo c e	-	5 8 3	6 3 3	6 5 5	-	-	1. 8 4 4
Za k l j čn kn j ig ds j eto tve st u o n ov o no an e	3 1. 1 7 5	2. 4 5 7	3. 2 9 1	3 2 5	-	1. 8 4 8	3 9. 2 1 3
St j 3 1. in 2 0 1 8. an e p ro s ca
Na ba i j dn t vn a v r e os	5 4. 6 2 2	1 7. 9 4 0	2 0. 8 8 8	2. 1 9 6	4. 0 9 9	1. 8 4 8	1 0 1. 5 9 3
Isp k v i j dn i t rav a r e os	( 2 3. 4 4 7 )	( 1 5. 3 9 3 )	( 1 7. 5 9 7 )	( 1. 8 4 4 )	( 4. 0 9 9 )	-	( 6 2. 3 8 0 )
Ne kn j ig ds i j dn to tve t ov o na vr e os	3 1. 1 7 5	2. 5 4 7	3. 2 9 1	3 5 2	-	1. 8 4 8	3 9. 2 1 3

BILJEŠKA 26 – ULAGANJA U NEKRETNINE

	Nekretnine
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2018.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	2.924
Donos sa imovine namijenjene prodaji (bilješka 28)	11.122
Prijenos na nekretninu i opremu (bilješka 25)	-
Amortizacija (bilješka 14)	(200)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	13.846
Stanje 31. prosinca 2018.
Nabavna vrijednost	18.148
Ispravak vrijednosti	4.302
Neto knjigovodstvena vrijednost	13.846
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2019.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	13.846
Prodano	(607)
Amortizacija (bilješka 14)	(185)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	13.054
Stanje 31. prosinca 2019.
Nabavna vrijednost	17.541
Ispravak vrijednosti	4.487
Neto knjigovodstvena vrijednost	13.054

Na dan 31. prosinca 2019. i 2018. godine fer vrijednost ulaganja u nekretnine (poslovni prostor) je približna knjigovodstvenoj vrijednosti.

BILJEŠKA 26 – ULAGANJA U NEKRETNINE (nastavak)

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2019.
Ulaganja u nekretnine	-	-	13.054	13.054
Ukupno imovina	-	-	13.054	13.054
Stanje 31. prosinca 2018.
Ulaganja u nekretnine	-	-	13.846	13.846
Ukupno imovina	-	-	13.846	13.846

Nekretnine su iznajmljene trećim stranama sukladno ugovorima o operativnom najmu na razdoblje do 5 godina uz mogućnost produženja neograničeno. U 2019. godini Banka je ostvarila 709 tisuća kuna prihoda od najma (2018. godine isto 695 tisuća kuna). Tijekom godine nije bilo direktnih operativnih troškova koji su proizašli iz upotrebe ove imovine. Fer vrijednost ulaganja u nekretnine ne odstupa značajno od njihovih knjigovodstvenih vrijednosti.

Minimalni budući prihodi od najamnina sukladno ugovorima na 31. prosinca su kako slijedi:

	2019.	2018.
Do 1 godine	428	521
Od 1 do 5 godina	425	317
	853	838

BILJEŠKA 27 – OSTALA IMOVINA

	2019.	2018.
Potraživanja za naknade	3.721	3.213
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(2.130)	(2.001)
	1.591	1.212
Potraživanja za unaprijed plaćene troškove	1.356	918
Sitni inventar	99	237
Ostalo	3.317	3.690
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(1.835)	(1.824)
	4.528	4.233
Kratkoročni dio	4.528	4.053
Dugoročni dio	-	180

Promjene u ispravku vrijednosti za moguće gubitke od potraživanja za naknade bile su kako slijedi:

	2019.	2018.
Stanje 1. siječnja	3.825	4.171
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	1.868	906
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(1.536)	(1.252)
Nenadoknađen iznos tijekom godine	(192)	-
Stanje 31. prosinca	3.965	3.825

BILJEŠKA 28 – DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

	2019.	2018.
Stanje 1. Siječnja	5.923	19.621
Povećanje	5.496	7.737
Smanjenje	(5.410)	(10.313)
Prijenos (bilješka 26)	-	(11.122)
Stanje 31. prosinca	6.009	5.923

Imovina je preuzeta temeljem založnog prava koje je Banka imala nad nekretninama. Preuzeta imovina knjiži se prema vrijednosti iz Sudskog rješenja o dosudi, odnosno cijeni za koju Banka smatra da prikladno odražava tržišnu vrijednost nekretnina.

BILJEŠKA 29 – OBVEZE PREMA BANKAMA

	2019.	2018.
Obveze po kreditima HBOR-a	26.045	39.371
Obveze po depozitima	- 26.045	10 39.381
Kratkoročni dio	6.396	10.014
Dugoročni dio	19.649	29.367

Sve obveze prema bankama imaju promjenjivu kamatnu stopu.

	2019.	2018.
Dugoročni krediti	19.649	29.367
Tekuće dospijeće dugoročnih kredita	6.396	10.014
	26.045	39.381

BILJEŠKA 30 – OBVEZE PREMA KLIJENTIMA

	2019.	2018.
Veliki poduzetnici
sredstva na transakcijskim računima -	18.963	16.284
- oročeni depoziti	33.022	95.013
Mali i srednji poduzetnici
- sredstva na transakcijskim računima	932.679	827.390
- oročeni depoziti	116.434	131.626
Građani
- sredstva na transakcijskim računima i depoziti po viđenju	989.587	794.445
oročeni depoziti -	1.164.170	1.264.701
	3.254.855	3.129.459
Kratkoročni dio	3.122.635	2.710.234
Dugoročni dio	132.220	419.225

Depoziti klijenata odnose se isključivo na financijske instrumente koji su klasificirani kao obveze po amortiziranom trošku.

Depoziti u iznosu od 777.799 tisuća kuna (2018.: 1.232.327 tisuća kuna) imaju fiksne kamatne stope, dok svi ostali depoziti u iznosu od 2.477.056 tisuća kuna (2018.: 1.897.132 tisuća kuna) imaju varijabilne kamatne stope. Sukladno zakonskim propisima svi kratkoročni oročeni depoziti imaju fiksnu kamatnu stopu.

BILJEŠKA 31 – HIBRIDNI FINANCIJSKI INSTRUMENTI

	2019.	2018.
Građani	28.627	41.464
	28.627	41.464
Kretanja u hibridnim financijskim instrumentima	2019.	2018.
Stanje na dan 1. siječnja	41.464	42.234
Smanjenje	(12.912)	(372)
Tečajne razlike	75	(398)
Stanje na dan 31. prosinca	28.627	41.464

Hibridni financijski instrumenti predstavljaju dugoročno oročena sredstva građana na rok od 73 mjeseca. Uplatitelji su suglasni da uložena sredstva čine dopunski kapital te da u slučaju potrebe stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja ili pri stečaju i likvidaciji.

Prosječno ponderirana efektivna kamatna stopa na izdane hibridne instrumente iznosi 5,23 % (2018.: 5,74 %). Izdani hibridni instrumenti amortiziraju se u posljednjih pet godina do dospijeća temeljem linearne metode na temelju broja dana do dospijeća, te se neto iznos uključuje u regulatorni kapital. U nastavku su prikazani izdani hibridni instrumenti po preostalom dospijeću:

	Do 12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2019. Preostalo dospijeće	7.242	13.868	7.517	28.627
Stanje 31. prosinca 2018.
Preostalo dospijeće	12.912	18.835	9.717	41.464

Na dan 31. prosinca 2019. godine iznos hibridnog kapitala koji se priznaje u regulatorni kapital Banke iznosio je 9.517 tisuća kuna (31. prosinca 2018.: 16.675 tisuća kuna). Tijekom 2020. godine dospijeva 7.242 tisuća kuna hibridnih instrumenata (tijekom 2019. godine dospjelo je 12.912 tisuća kuna).

	2019.	2018.
Obveze za plaće i doprinose	4.872	4.352
Obveze prema dobavljačima	2.113	2.171
Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37)	1.977	2.412
Obveze za porez na dobit	1.984	-
Obveze za osiguranje štednih uloga	1.856	1.529
Prijelazni račun	2.349	1.520
Obveza za dividendu	330	302
Rezerviranja za sudske sporove	-	33
Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore	740	-
Ostalo	94	67
Ostale obveze	14.321	12.386
	2019.	2018.
Obveze za porez na dobit	1.984	-

BILJEŠKA 32 – OSTALE OBVEZE I OBVEZE ZA POREZ NA DOBIT

BILJEŠKA 33 – DIONIČKI KAPITAL

	Broj izdanih dionica	Redovne dionice	Premije na izdane dionice	Vlastite dionice	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2019.	148.000	162.800	197	(91)	162.906
Prodaja dionica	-	-	(16)	91	75
Stanje 31. prosinca 2019.	148.000	162.800	181	-	162.981

	Broj izdanih dionica	Redovne dionice	Premije na izdane dionice	Vlastite dionice	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2018.	148.000	162.800	197	(91)	162.906
Prodaja dionica	-	-	-	-	-
Stanje 31. prosinca 2018.	148.000	162.800	197	(91)	162.906

BILJEŠKA 33 – DIONIČKI KAPITAL (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2019. godine nominalni registrirani, upisani i uplaćeni dionički kapital sadržavao je 148.000 redovnih dionica nominalne vrijednosti od 1.100 kuna po dionici (nepromijenjeno u odnosu na 2018. godinu) .

Dobici i gubici od prodaje i kupovine vlastitih dionica evidentirani su u okviru premije za izdane dionice. Na dan 31. prosinca 2019. godine Banka nije imala vlastitih dionica (2018.: 57 vlastitih dionica u iznosu od 91 tisuću kuna).

	2019.			2018.
Dioničar	Broj dionica	% udjela u dioničkom kapitalu	% glasačkih prava	Broj dionica	% udjela u dioničkom kapitalu	% glasačkih prava
Intercommerce d.o.o. Umag	25.403	17,16	17,16	25.403	17,16	17,17
Serfin d.o.o. Buje	19.116	12,92	12,92	16.083	10,87	10,87
Assicurazioni Generali s.p.a.	11.491	7,76	7,76	11.491	7,76	7,77
Marijan Kovačić	10.227	6,91	6,91	10.227	6,91	6,91
Plava laguna d.d. Poreč	6.604	4,46	4,46	6.604	4,46	4,46
Branko Kovačić	6.600	4,46	4,46	6.600	4,46	4,46
Edo Ivančić	5.951	4,02	4,02	5.491	3,71	3,71
Terra Istriana Umag d.o.o.	5.735	3,88	3,88	8.435	5,70	5,70
Nerio Perich	5.107	3,45	3,45	5.107	3,45	3,45
Milenko Opačić	5.027	3,40	3,40	5.027	3,40	3,40
Vlastite dionice	-	-	-	57	0,04	0,00
Ostali dioničari	46.739	31,58	31,58	47.475	32,08	32,10
Ukupno	148.000	100,00	100,00	148.000	100,00	100,00

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

BILJEŠKA 34 – REZERVE I ZADRŽANA DOBIT

	2019.	2018.
Zakonske i statutarne rezerve	20.799	20.799
Ostale rezerve	21.571	16.946
Zadržana dobit	129.028	109.396
	171.398	147.141
Promjene na rezervama:
Zakonske i statutarne rezerve
Na početku godine	20.799	20.799
Na kraju godine	20.799	20.799
Rezerve iz revalorizacije ulaganja
Na početku godine	16.946	17.192
Neto promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit:
- dužničkih vrijednosnih papira	4.629	290
vlasničkih vrijednosnih papira -	(4)	189
Utjecaj MSFI 9	-	(725)
Na kraju godine	21.571	16.946
Zadržana dobit
Na početku godine	109.396	95.868
Neto dobit za godinu	29.992	23.888
Dividenda za prošlu godinu	(10.360)	(10.360)
Na kraju godine	129.028	109.396

Sukladno hrvatskim zakonima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezerve ne dostigne 5% dioničkog kapitala Banke.

Statutarne rezerve se mogu koristiti za potrebe otkupa vlastitih dionica te za unos u rezerve za vlastite dionice.

U ostale rezerve u financijskom izvješću uključene su rezerve za opće bankovne rizike koje je Banka sukladno zakonskim propisima bila dužna izdvojiti iz neto dobiti određeni postotak ovisno o rastu imovine, te nerealizirani dobici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju.

BILJEŠKA 35 – DIVIDENDE

Obveze za dividende se ne obračunavaju sve dok ih ne odobri Glavna skupština dioničara Banke.

Na Skupštini koja će se održati 17. travnja 2020. godine, predložit će se dividenda u iznosu od 75,00 kuna po dionici za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine (2018.: 70,00 kuna po redovnoj dionici). Ova odluka neće imati utjecaja na ove financijske izvještaje, već će obračunata dividenda biti računovodstveno iskazana u dioničkoj glavnici kao dio zadržane dobiti za godinu koja završava 31. prosinca 2019. godine.

BILJEŠKA 36 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

U svrhu prikaza izvještaja o novčanom tijeku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sljedeće iznose s originalnim dospijećem od najviše 90 dana:

	Bilješka	2019.	2018.
Novac i stanje na tekućim računima banaka	18	619.721	599.708
Potraživanja od banaka	20	149.152	247.252
		768.873	846.960

BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE

Pravni sporovi

Banka je tuženik i tužitelj u nekoliko sudskih sporova koji proizlaze iz redovnog poslovanja.

Banka nije u 2019. godine izdvojila rezerve za sudske sporove protiv Banke, dok je u 2018. godini izdvojila 33 tisuća kuna.

Preuzete obveze za investicije

Na dan 31. prosinca 2019. i 2018. godine Banka nije imala obveze za kapitalne investicije.

Obveze po kreditima, garancije i ostali financijski instrumenti

U sljedećoj tablici navedeni su ugovoreni iznosi izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke:

	2019.	2018.
Garancije	58.531	66.875
Nepovučena sredstva po kreditima	179.826	207.498
Nepovučena sredstva po kreditima na tekućim računima	40.125	32.951
Akreditivi	1.242	1.747
Ostale potencijalne obveze	200	216
Manje: rezerviranja za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama (bilješka 32)	(1.977)	(2.412)
	277.947	306.875

BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE (nastavak)

Kretanja po rezervama za moguće gubitke mogu se prikazati:

	2019.	2018.
Stanje 1. siječnja	2.412	1.975
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	7.526	3.059
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(7.965)	(2.691)
Tečajne razlike	4	69
Stanje 31. prosinca	1.977	2.412

Osnovna je svrha ovih instrumenata osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim strankama, nose kreditni rizik kao i zajmovi.

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita, garancija ili akreditiva. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s ispunjavanjem specifičnih kreditnih uvjeta od strane klijenata.

Garancije, neopozivi akreditivi i nepovučena odobrena kreditna sredstva podliježu provjerama kreditnog rizika i kreditnim politikama sličnim onima koje se primjenjuju prilikom odobrenja kredita. Uprava Banke vjeruje da je tržišni rizik povezan s garancijama, neopozivim akreditivima i neiskorištenim odobrenim kreditima minimalan.

Preuzete obveze po poslovnom najmu

Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:

	2019.	2018.
Do 1 godine	2.179	1.114
Od 2 do 5 godina	2.525	3.939
Preko 5 godina	418	1.213
	5.122	6.266

Banka ima u zakupu ukupno dvadeset i sedam poslovnih prostora (devet poslovnica, sedamnaest prostora za bankomate i jedan reklamni prostor) kao najmoprimac, s preostalim rokom trajanja ugovora od 5 mjeseci, pa do ugovora na neodređeno vrijeme. Cijene najma ugovorene su prema tržišnim cijenama ili na temelju drugih uvjeta najmodavatelja. Po isteku najma postoji mogućnost automatskog produljenja ili produljenja na temelju dogovora ugovornih strana.

BILJEŠKA 38 – TRANSAKCIJE S OSOBAMA U POSEBNOM ODNOSU S BANKOM

Osobe u posebnom odnosu s Bankom su osobe sukladno Zakonu o kreditnim institucijama. Povezane osobe su one u kojima jedna stranka upravlja drugom strankom ili ima značajan utjecaj na donošenje financijskih ili poslovnih odluka druge stranke. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom dio su redovitog poslovanja. Vrijednosti tih transakcija na kraju godine su sljedeće:

	Ključno rukovodstvo i njihove povezane osobe			Nadzorni odbor i njihove povezane osobe
	2019.	2018. 2019.		2018.
Krediti
Na početku godine Povećanje	3.348 2.135	3.378 1.405	14.675 5.939	16.031 6.726
Smanjenje Na dan 31. Prosinca	(2.069) 3.414	(1.435) 3.348	(8.019) 12.595	(8.082) 14.675
Prihodi od kamata	133	266	463	676
Depoziti
Na početku godine Povećanje / (smanjenje)	6.910 516	6.042 868	32.894 (855)	35.015 (2.121)
Na dan 31. prosinca	7.426	6.910	32.039	32.894
Rashodi od kamata Isplaćena dividenda	11 270	20 271	673 3.920	950 4.043
Naknade managementu			2019.	2018.
Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja ključnog rukovodstva			9.610	9.396

Bruto naknade isplaćene Nadzornom odboru iznose 683 tisuće kuna (u 2018. godini iznosila je 671 tisuću kuna).

BILJEŠKA 39 – SREDSTVA KOJIMA SE UPRAVLJA U IME I ZA RAČUN TREĆIH OSOBA

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih i fizičkih osoba. Rizike i koristi povezane s tom imovinom snose te treće osobe i u skladu s tim, imovina nije uključena u izvještaj o financijskom položaju Banke.

Neto imovina i obveze kojima Banka upravlja u ime trećih stranaka može se prikazati kako slijedi:

	2019.	2018.
Imovina
Dani krediti građanima -	1.208	1.863
- Ostalo	533	609
Ukupna imovina	1.741	2.472
Obveze
- Financijske institucije	1.208	1.863
- Ostalo	533	609
Ukupne obveze	1.741	2.472

BILJEŠKA 40 – IMOVINA S PRAVOM KORIŠTENJA

Banka kao najmoprimac ugovara dugoročne najmove poslovnih prostora, te ih priznaje kao vlastitu imovinu (primjenjive računovodstvene politike navedene u bilješci 2.16 Najmovi).

	2019.	2018.
Stanje 31. prosinca 2018.	-	-
Učinak prve primjene MSFI 16	2.642	-
Stanje 1. siječnja 2019.	2.642	-
Povećanje	-	-
Smanjenje	-	-
Amortizacija	(688)	-
Tečajne razlike	5	-
Stanje 31. prosinca 2019.	1.959	-

BILJEŠKA 41 – OBVEZE PO IMOVINI S PRAVOM KORIŠTENJA

Banka kao najmoprimac ugovara dugoročne najmove poslovnih prostora, te obveze po istima priznaje kao vlastitu obvezu (primjenjive računovodstvene politike navedene u bilješci 2.16 Najmovi).

	2019.
Stanje 31. prosinca 2018.	-
Učinak prve primjene MSFI 16	2.642
Stanje 1. siječnja 2019.	2.642
Povećanje	-
Smanjenje	(650)
Tečajne razlike	5
Stanje 31. prosinca 2019.	1.997
Buduća ročnost obaveza iznosi:
Do 1 godine	637
Od jedne do dvije godine	510
Od dvije do tri godine	293
Od tri do pet godina	254
Preko pet godina	303
Ukupno	1.997

Kamatni troškovi za obveze po imovini s pravom korištenja u 2019. godini iznose 90 tisuća kuna (vidi Bilješku 6).

BILJEŠKA 42 – DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Banka je nakon datuma bilance sklopila ugovor o prodaji preuzete imovine, klasificirane kao Ulaganja u nekretnine, u iznosu od 1.066 tisuća kuna. Nema drugih značajnih događaja nakon datuma bilance.

Od 1. siječnja 2020. godine prestaje obveza održavanja umanjenja vrijednosti po izloženostima klasificiranim u stupanj 1 i stupanj 2 od minimalno 0,8% iznosa bruto knjigovodstvene vrijednosti izloženosti. Uprava Banke procjenjuje efekte na očekivane kreditne gubitke koji bi trebali biti priznati tijekom 2020. godine.

Prilog godišnjem financijskom izvješću

Temeljni financijski izvještaji pripremljeni sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija

BILANCA

	2019.	2018.
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju	758.051	799.977
Novac u blagajni	240.999	241.500
Novčana potraživanja od središnjih banaka	378.695	358.256
Ostali depoziti po viđenju	138.357	200.221
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja	-	-
Izvedenice	-	-
Vlasnički instrumenti	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-
Krediti i predujmovi	-	-
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	1.606	-
Vlasnički instrumenti	310	-
Dužnički vrijednosni papiri	1.296	-
Krediti i predujmovi	-	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-
Krediti i predujmovi	-	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	675.536	658.061
Vlasnički instrumenti	3.041	3.045
Dužnički vrijednosni papiri	672.495	655.016
Krediti i predujmovi	-	-
Financijska imovina po amortiziranom trošku	2.163.436	2.010.711
Dužnički vrijednosni papiri	153.100	165.903
Krediti i predujmovi	2.010.336	1.844.808
Izvedenice – računovodstvo zaštite	-	-
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	-	-
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-
Materijalna imovina	42.077	41.938
Nematerijalna imovina	2.428	2.317
Porezna imovina	334	1.135
Ostala imovina	18.740	18.567
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	-	-
Ukupna imovina	3.662.208	3.532.706

BILANCA (nastavak)

	2019.	2018.
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja	-	-
Izvedenice	-	-
Kratke pozicije	-	-
Depoziti	-	-
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-
Ostale financijske obveze	-	-
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-
Depoziti	-	-
Izdani dužnički papiri	-	-
Ostale financijske obveze	-	-
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku	3.311.571	3.210.387
Depoziti	3.309.148	3.210.012
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-
Ostale financijske obveze	2.423	375
Izvedenice – računovodstvo zaštite	-	-
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	-	-
Rezervacije	1.977	2.445
Porezne obveze	2.014	-
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	-	-
Ostale obveze	12.267	9.828
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	-	-
Ukupne obveze	3.327.829	3.222.660
Kapital
Temeljni kapital	162.800	162.800
Premija za dionice	181	197
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	-	-
Ostali vlasnički instrumenti	-	-
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	4.614	12
Zadržana dobit	99.036	85.508
Revalorizacijske rezerve	-	-
Ostale rezerve	37.756	37.756
(-) Trezorske dionice	-	(91)
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	29.992	23.888
(-) Dividende tijekom poslovne godine	-	-
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	-	-
Ukupno kapital	334.379	310.046
Ukupno obveze i kapital	3.662.208	3.532.706

Račun dobiti i gubitka

	2019.	2018.
Kamatni prihodi	80.882	84.006
(Kamatni rashodi)	6.543	10.969
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	-	-
Prihodi od dividende	492	468
Prihodi od naknada i provizija	33.820	32.932
(Rashodi od naknada i provizija)	4.309	4.429
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	14.783	14.323
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	(938)	-
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto	-	-
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto	687	138
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	-	-
Ostali prihodi iz poslovanja	1.864	2.279
(Ostali rashodi iz poslovanja)	7.957	7.937
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto	112.781	110.811
(Administrativni rashodi)	64.139	63.338
(Amortizacija)	5.653	4.893
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto	-	-
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)	(438)	389
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	6.756	13.255
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	-	-
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	-	-
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	-	-
Udio dobiti ili ( – ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	36.671	28.936
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti)	6.679	5.048
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	29.992	23.888
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	-	-
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti)	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	29.992	23.888
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	-	-
Pripada vlasnicima matičnog društva	29.992	23.888

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

	2019.	2018.
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	29.992	-
Ostala sveobuhvatna dobit	4.626	479
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak	(3)	189
Materijalna imovina	-	-
Nematerijalna imovina	-	-
Aktuarski dobici ili ( – ) gubici od mirovinskih planova pod pokroviteljstvom poslodavca	-	-
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(4)	231
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	-	-
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	-	-
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	1	(42)
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	4.629	290
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	-	-
Preračunavanje stranih valuta	-	-
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]	-	-
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	-	-
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	5.645	354
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak	(1.016)	(64)
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	34.618	479
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	-	-
Pripada vlasnicima matičnog društva	34.618	479

DOPUNSKI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA HRVATSKU NARODNU BANKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2019. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Izvještaj o promjenama kapitala

			Ak uli um ran a				bit ili (- ) g ub k k Do ita oj i	ide nd Div e
	l Ka ita p	Pre mi ja na dio nic e	ala ost ob uh tna sve va do bit	drž Za an a do bit	tal Os e rez erv e	rsk Tre zo e dio nic e	da vl ipa icim pr asn a tič dru štv ma no g a	ko tije m slo po vn e din go e	Uk up no
čet je [pr ije lja nja ] Po st no an pr ep rav	16 2.8 00	19 7	( 12 )	85 .50 8	37 6 .75	( 91 )	23 .88 8	-	31 0.0 46
Uč ka ša ka inc i is pra va po gre	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Uč aču dst nih liti ka inc i p jen rom a r no vo ve po	-	-	-	-	-	-	-	-	-
čet [ uć ] Po je tek azd ob lje st no an e r	16 2.8 00	19 7	( ) 12	85 .50 8	37 .75 6	( ) 91	23 .88 8	-	31 0.0 46
Izd red nih di je ica av an ov on	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Izd vla šte nih di je ica av an po on	-	-	-	-	-	-	-	-	-
ali h v las nič kih Izd je in ost str ata av an um en	-	-	-	-	-	-	-	-	-
rša ili ek ali h iz da nih vl ičk ih Izv nje ist ost va asn ins tru nat me a	-	-	-	-	-	-	-	-	-
du vla ičk Pre je nja e i tva nst te ran go va u sn rum en	-	-	-	-	-	-	-	-	-
du kci ka la Re ja ita p	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Div ide nd e	-	-	-	( 8) 10 .32	-	-	-	-	( 8) 10 .32
rsk ih dio Ku ja nic tre pn zo a	-	-	-	-	-	-	-	-	-
da ili p išt rsk ih dio Pro ja je nic tre on en zo a	-	-	-	-	-	-	-	-	-
kla sif ika fin kih vla ičk ih Re cija cijs in iz str ata an um en sn ob ins tru nat me a u ve ze	-	-	-	-	-	-	-	-	-
kla sif ika fin kih ob Re cija cijs in iz str ata an um en ve za u vla ičk e i nst te sn rum en	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Pri jen i iz đu ko vl ičk ih ata os me mp on en asn ins tru nat me a	-	-	-	13 .52 8	-	91	( 8) 13 .52	-	91
eća ( – ) sm nič Pov nje ili anj enj las kih in str ata e v um en kao slje dic osl nih ko mb ina cija po a p ov	-	( ) 16	-	-	-	-	-	-	( ) 16
Pla ća nja lje dio nic te me na na am a	-	-	-	-	-	-	-	-	-
tal eća ili ( – ) s vl ičk ih Os nje nje nje o p ov ma asn ins tru nat me a	-	-	-	10 .32 8	-	-	( 0) 10 .36		( ) 32
Uk ob uh do bit ku će din vat te up na sve na go e	-	-	4.6 26	-	-	-	29 .99 2	-	34 .61 8
vrš je [ tek uće zdo blj e] Za st no an ra	16 2.8 00	18 1	4.6 14	99 .03 6	37 .75 6	-	29 .99 2		33 4.3 79

Izvještaj o novčanim tokovima

	2019.	2018.
Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi
Naplaćene kamate i slični primici	-	-
Naplaćene naknade i provizije	-	-
(Plaćene kamate i slični izdaci)	-	-
(Plaćene naknade i provizije)	-	-
(Plaćeni troškovi poslovanja)	-	-
Neto dobici/(gubici) od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka	-	-
Ostali primici	-	-
(Ostali izdaci)	-	-
Poslovne aktivnosti prema indirektnoj metodi
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	36.671	28.936
Usklađenja:	-
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	6.324	13.644
Amortizacija	5.653	4.893
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	937	-
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine	-	-
Ostale nenovčane stavke	(688)	(143)
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	(10.100)	(17.059)
Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	(10)	(3.077)
Krediti i predujmovi ostalim komitentima	(198.741)	2.483
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(17.475)	(18.146)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	(1.606)	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	12.802	(76.606)
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	(83.738)	(80.357)
Depoziti od financijskih institucija	-	-
Transakcijski računi ostalih komitenata	152.317	169.612
Štedni depoziti ostalih komitenata	150.696	149.246
Oročeni depoziti ostalih komitenata	(177.617)	(142.109)
Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	-	-
Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti	14.538	(3.247)
Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	80.882	(84.006)
Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	492	468
Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	(6.543)	(10.979)
(Plaćeni porez na dobit)	(4.886)	(5.616)
Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti	(40.092)	95.949

Izvještaj o novčanim tokovima (nastavak)

	2019.	2018.
Ulagačke aktivnosti
Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine	(3.344)	(137)
Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-
Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti	-	-
Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	-	-
Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti	-	-
Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti	(3.344)	(137)
Financijske aktivnosti
Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	(13.326)	(15.780)
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira	-	-
Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala	(12.837)	(372)
Povećanje dioničkoga kapitala	-	-
(Isplaćena dividenda)	(10.328)	(10.360)
Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	(1.201)	(1.222)
Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti	(37.692)	(27.734)
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	(81.128)	68.078
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	846.960	783.728
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	3.041	(4.846)
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	768.873	846.960

Usklađenje temeljnih financijskih izvještaja pripremljenih sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija

A) USKLAĐENJE BILANCE

	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju	758.051	1.010.443	(252.392)
Novac u blagajni	240.999	241.000	(1)
Novčana potraživanja od središnjih banaka	378.695	620.291	(241.596)
Ostali depoziti po viđenju	138.357	149.152	(10.795)
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja	-	-	-
Izvedenice	-	-	-
Vlasnički instrumenti	-	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Krediti i predujmovi	-	-	-
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	1.606	1.607	(1)
Vlasnički instrumenti	310	310	-
Dužnički vrijednosni papiri	1.296	1.297	(1)
Krediti i predujmovi	-	-	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Krediti i predujmovi	-	-	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	675.536	675.535	1
Vlasnički instrumenti	3.041	3.041	-
Dužnički vrijednosni papiri	672.495	672.494	1
Krediti i predujmovi	-	-	-
Financijska imovina po amortiziranom trošku	2.163.436	1.908.174	255.262
Dužnički vrijednosni papiri	153.100	153.100	-
Krediti i predujmovi	2.010.336	1.755.074	255.262
Izvedenice – računovodstvo zaštite	-	-	-
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	-	-	-
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-	-
Materijalna imovina	42.077	38.187	3.890
Nematerijalna imovina	2.428	2.378	50
Porezna imovina	334	334	-
Ostala imovina	18.740	25.550	(6.810)
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	-	-	-
Ukupna imovina	3.662.208	3.662.208	-

A) USKLAĐENJE BILANCE (nastavak)

	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja	-	-	-
Izvedenice	-	-	-
Kratke pozicije	-	-	-
Depoziti	-	-	-
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Ostale financijske obveze	-	-	-
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-	-
Depoziti	-	-	-
Izdani dužnički papiri	-	-	-
Ostale financijske obveze	-	-	-
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku	3.311.571	3.309.527	2.044
Depoziti	3.309.148	3.309.527	(379)
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Ostale financijske obveze	2.423	-	2.423
Izvedenice – računovodstvo zaštite	-	-	-
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	-	-	-
Rezervacije	1.977	-	1.977
Porezne obveze	2.014	1.984	30
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	-	-	-
Ostale obveze	12.267	16.318	(4.051)
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	-	-	-
Ukupne obveze	3.327.829	3.327.829	-
Kapital
Temeljni kapital	162.800	162.800	-
Premija za dionice	181	181	-
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	-	-	-
Ostali vlasnički instrumenti	-	-	-
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	4.614	-	4.614
Zadržana dobit	99.036	129.028	(29.992)
Revalorizacijske rezerve	-	-	-
Ostale rezerve	37.756	42.370	(4.614)
(-) Trezorske dionice	-	-	-
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	29.992	-	29.992
(-) Dividende tijekom poslovne godine	-	-	-
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	-	-	-
Ukupno kapital	334.379	334.379	-
Ukupno obveze i kapital	3.662.208	3.662.208	-

A) USKLAĐENJE BILANCE (nastavak)

Razlike u ukupnoj aktivi i pasivi bilance objavljene u godišnjem financijskom izvještaju na dan 31.12.2019. godine (u nastavku GI) u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a (u nastavku: GFI) odnose se na sljedeće stavke:

Razlika u pozicijama bilance Banke objavljene u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnosi se na sljedeće kategorije:

• Na poziciji Novčana potraživanja od središnjih banaka GFI razlika od 241.596 tisuća kuna odnosi se na izdvojenu obveznu pričuvu kod središnje banke u iznosu od 241.626 tisuća kuna koja je prikazana u GFI poziciji krediti i predujmovi, kao i ostala razlika od 66 tisuća kuna.

• Na poziciji Ostali depoziti po viđenju GFI-a razlika od 10.795 tisuća kuna prikazuje se na poziciji Krediti i predujmovi.

• Na poziciji Materijalne i Nematerijalne imovine GFI razlika od 3.890 i 50 tisuća kuna je prikazana na poziciji Ostala imovina.

• Na poziciji Financijskih obveza po amortiziranom trošku GFI razlike od (379), 2.423, 1.977 i 30 tisuća kuna prikazane su na poziciji Ostale obveze.

• Na poziciji Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit razlika od 4.614 tisuća kuna prikazana je na poziciji Ostale rezerve.

• Na poziciji Zadržana dobit razlika od 29.992 tisuća kuna prikazana je na poziciji Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva.

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJA O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI

Račun dobiti i gubitka	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
Kamatni prihodi	80.882	80.882	-
(Kamatni rashodi)	6.543	6.543	-
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	-	-	-
Prihodi od dividende	492	-	492
Prihodi od naknada i provizija	33.820	33.820	-
(Rashodi od naknada i provizija)	4.309	4.311	(2)
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-	-
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	14.783	15.470	(687)
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	(938)	(937)	(1)
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-	-
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto	-	-	-
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto	687	-	687
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	-	-	-
Ostali prihodi iz poslovanja	1.864	2.356	(492)
(Ostali rashodi iz poslovanja)	7.957	7.911	46
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto	112.781	112.826	(45)
(Administrativni rashodi)	64.139	64.184	(45)
(Amortizacija)	5.653	5.653	-
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto	-	-	-
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)	(438)	-	(438)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	6.756	6.318	438
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	-	-	-
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	-	-	-
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	-	-	-
Udio dobiti ili ( – ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	-	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	-	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	36.671	36.671	-
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti)	6.679	6.679	-
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	29.992	29.992	-
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	-	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	29.992	29.992	-
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	-	-	-
Pripada vlasnicima matičnog društva	29.992	29.992	-

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJA O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (nastavak)

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	29.992	29.992	-
Ostala sveobuhvatna dobit	4.626	4.625	1
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak	(3)	(4)	1
Materijalna imovina	-	-	-
Nematerijalna imovina	-	-	-
Aktuarski dobici ili ( – ) gubici od mirovinskih planova pod pokroviteljstvom poslodavca	-	-	-
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-	-
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	-	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(4)	(4)	-
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	-	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	-	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	-	-	-
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	-	-	-
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	1	-	1
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	4.629	4.629	-
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	-	-	-
Preračunavanje stranih valuta	-	-	-
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]	-	-	-
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	-	-	-
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	5.645	5.645	-
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-	-
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-	-
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak	(1.016)	(1.016)	-
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	34.618	34.617	1
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	-	-	-
Pripada vlasnicima matičnog društva	34.618	34.617	1

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJA O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (nastavak)

Razlike pozicija računa dobiti i gubitka objavljenih u GI u odnosu na strukturu i sadržaj GFI odnose se na sljedeće stavke:

• Pozicija Prihod od dividende GFI razlikuje se za 492 tisuća kuna, a prikazana je na poziciji Ostali prihodi iz poslovanja,
• Pozicija Dobici ili ( ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja GFI razlikuje se za 687 tisuća kuna, a prikazana je na poziciji Tečajne razlike,
• Pozicija Ostali rashodi iz poslovanja GFI razlikuje se za 46 tisuća kuna, a prikazana je na poziciji Administrativni rashodi,
• Na poziciji (Rezervacije ili ( ) ukidanje rezervacija) GFI se razlikuje za 438 tisuća kuna, a prikazuje se na stavci Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini.

C) USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA

Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanom tijeku objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju od onih koje su definirane propisanom strukturom i sadržajem HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:

• u godišnjem financijskom izvještaju se u novac i novčane ekvivalente na početku i na kraju godine iskazuju stavke gotovine i ekvivalenata gotovine s rokom dospijeća do 90 dana, dok se u izvještaju propisanom od strane HNB-a iskazuju samo stavke gotovine.

D) USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O PROMJENAMA KAPITALA

U izvještaju o promjenama kapitala objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju nema razlika u odnosu na HNB standard.

Ostale zakonske i regulatorne obveze

Banka sukladno odredbi članka 164. stavka 1. i 2. Zakona o kreditnim institucijama objavljuje sljedeće podatke:

Banka obavlja na području Republike Hrvatske sljedeće bankovne i financijske usluge:

• 1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun
• 1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
• 1. odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskih instrumentima (fortfeiting)
• 1. otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
• 1. financijski najam (leasing)
• 1. izdavanje garancija ili drugih jamstava
• 1. trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta:
• a) instrumentima tržišta novca,
• b) prenosivim vrijednosnim papirima,
• c) stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
• 1. usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
• 1. izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom
• 1. iznajmljivanje sefova
• 1. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
• 1. sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanju usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala
• 1. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
• a) izvršavanje naloga za račun klijenta,
• b) trgovanje za vlastiti račun,
• c) usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa,
• d) usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
• 1. obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje
• 1. platne usluge u skladu s posebnim zakonima:
• a) usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
• b) usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
• c) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
  • izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
  • izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
  • izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge

Ostale zakonske i regulatorne obveze (nastavak)

• d) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:
• izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
• izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
• izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
• usluge izdavanja I/ili prihvaćanja platnih instrumenata
• e) usluge novčanih pošiljaka
• f) izdavanje elektroničkog novca
• g) usluge iniciranja plaćanja
• h) usluge informiranja o računu
• 1. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
• a) zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, izvršavanje naloga za račun klijenta,
• b) trgovanje za vlastiti račun,
• c) usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa,
• d) usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2., 3., 6. i 7. Zakona o tržištu kapitala

Banka posluje kroz 5 poslovnih centara: PC Umag-Buje-Novigrad, PC Poreč-Pazin, PC Pula-Rovinj-Labin, PC Rijeka-Buzet i PC Zagreb na području Istarske županije, Primorsko-goranske županije i Grada Zagreba odnosno Zagrebačke županije, i to kroz poslovnu mrežu od dvadeset i šest podružnica i poslovnica (Podružnica Umag-sjedište, Poslovnica Robna kuća Umag, Poslovnica Savudrija, Poslovnica Brtonigla, Poslovnica Novigrad, Poslovnica Buje, Podružnica Poreč, Poslovnica Poreč-Aldo Negri, Poslovnica Tržnica Poreč, Poslovnica Vrsar, Poslovnica Višnjan, Poslovnica Tar, Poslovnica Pazin, Poslovnica Žminj, Poslovnica Motovun, Podružnica Pula, Poslovnica Pula-Robna kuća, Poslovnica Veruda, Poslovnica Fažana, Poslovnica Rovinj, Poslovnica Labin, Podružnica Rijeka, Poslovnica Opatija, Poslovnica Viškovo, Poslovnica Buzet, Poslovnica Zagreb).

Ostale zakonske i regulatorne obveze (nastavak)

U nastavku Banka objavljuje ostale podatke sukladno odredbi članka 164. Zakona o kreditnim institucijama:

______________	2019. u tisućama kuna
Ukupni prihodi	132.528
Dobit prije oporezivanja	36.671
Porez na dobit ______________	6.679
Broj radnika na dan 31. prosinca 2019. godini Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu	248
(plaćeni sati rada) u 2019. godini ______________	225

__________________________________________________________________________

U 2019. godini Banka nije primala javne subvencije.