Istarska Kreditna Banka UMAG d.d.

Annual Report • Apr 29, 2019

Godišnje izvješće za 2018. godinu

Sjedište:

Ernesta Miloša 1 52470 Umag Hrvatska

Kontakt:

tel. +385 52 702 300 fax: +385 52 702 388

Call centar:

tel.: +385 52 702 400 e-mail: callcentar@ikb.hr

Sadržaj

Osnovni podaci o Banci	4
Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2018. godini	11
Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja	17
Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora	26
Odgovornost za financijske izvještaje	27
Izvješće neovisnog revizora	28
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	35
Izvještaj o financijskom položaju	36
Izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici	37
Izvještaj o novčanom tijeku	38
Bilješke uz godišnje financijske izvještaje	39
Prilog godišnjem financijskom izvješću 125
Dopunski financijski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku 126
Ostale zakonske i regulatorne obveze 139

Osnovni podaci o Banci

Istarska kreditna banka Umag d.d. Umag (u nastavku: Banka) je banka s tradicijom poslovanja od 1956. godine, te danas zauzima značajni tržišni udio na regionalnom području Istarske županije, a posluje i u Primorsko-goranskoj županiji te u Gradu Zagrebu. Banka pruža sve vrste financijskih usluga pravnim osobama i stanovništvu u Republici Hrvatskoj. Banka ima oko 6.500 korporativnih klijenata i obrtnika te više od 40.000 aktivnih klijenata fizičkih osoba.

U svom poslovanju Banka pruža cjelokupnu paletu bankovnih usluga, u što je uključeno poslovanje s pravnim osobama i stanovništvom, poslovanje s inozemstvom te usluge investicijskog bankarstva.

Uprava i Nadzorni odbor

Uprava Banke:

Miro Dodić, dipl.oec., predsjednik Klaudija Paljuh, dipl.oec., članica mr.sc. Emanuela Vukadinović, članica

Nadzorni odbor

Milan Travan, dipl.oec., predsjednik Edo Ivančić, oec., zamjenik predsjednika Marijan Kovačić, dipl.oec., član Anton Belušić, dipl.oec., član Milenko Opačić, dipl.oec., član

Financijski pokazatelji

POKAZATELJI POSLOVANJA		2018.	2017.
	REZULTAT POSLOVANJA
Ukupan prihod	tis. kuna	134.161	148.463
Dobit prije oporezivanja	tis. kuna	28.936	31.892
Dobit poslije oporezivanja	tis. kuna	23.888	26.273
Porez na dobit	tis. kuna	5.048	5.619
Prinos po dionici	kuna	161,47	177,59
Prinos na aktivu ROA	%	0,84	0,97
Prinos na kapital ROE	%	8,58	9,92
	POKAZATELJI BILANCE
Ukupna imovina	tis. kuna	3.531.883	3.366.539
Kreditni portfelj - bruto	tis. kuna	1.747.201	1.749.734
Depoziti primljeni	tis. kuna	3.129.460	2.952.711
Dionički kapital i rezerve	tis. kuna	310.046	296.764
Aktiva po zaposlenom	tis. kuna	15.628	15.097
POKAZATELJI KAPITALA
Osnovni kapital	tis. kuna	296.711	283.380
Regulatorni kapital	tis. kuna	313.386	308.451
Stopa osnovnog kapitala	%	18,28	17,79
Stopa ukupnog kapitala	%	19,31	19,36
OSTALI POKAZATELJI
Broj radnika na dan 31. prosinca		240	244
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu (na bazi sati rada)		226	223

Napomena:

U 2017. i 2018. godini Istarska kreditna banka Umag d.d. nije primala javne subvencije.

Opis poslova

Stalna digitalizacija u bankarskom poslovanju te velika konkurencija među bankama rezultirala je novim proizvodima i širenjem bankovnog poslovanja zahvaljujući kojem su proizvodi i usluge postali dostupni većini kategorija klijenata. Stoga i Banka stalno unaprjeđuje kvantitetu i kvalitetu svojih proizvoda i usluga te znatno proširuje ponudu sukladno tehnološkim rješenjima.

Aktivnosti na poboljšanju aplikativnog sustava odnosno na uslugama namijenjenih klijentima (mobilno bankarstvo, internet bankarstvo, kartično poslovanje, mogućnost podizanja gotovine na rate, plaćanja na rate putem EFTPOS uređaja i dr.) provode se kontinuirano. U ovom segmentu naročito je bitno uspostavljanje novih tehnoloških rješenja za unaprjeđenja upravljanja poslovnim odnosima s klijentima, profitabilnošću, prodajnim kanalima te upravljanja proizvodima i uslugama.

U ponudi Banke postoji stotinjak različitih proizvoda i usluga, međutim ovo tržište je izuzetno živo i još uvijek postoje određeni segmenti poslovanja koje bi se moglo unaprijediti. To se prije svega odnosi na internet bankarstvo, odnosno mobilno bankarstvo za građane i poslovne subjekte te kartično poslovanje, kao i na pojednostavljivanje i ubrzavanje odnosno personaliziranje procesa odobravanja kredita. Banka je u 2018. godini uspješno provodila poslovnu suradnju s Obrtničkom komorom Istarske županije i Hrvatskom gospodarskom komorom, te s pojedinim jedinicama lokalne uprave.

Trenutno stanje proizvoda, odnosno otvorenih računa u ponudi Banke odnosi se na sljedeće:

Poslovni subjekti:

Svoje poslovanje putem Banke obavlja oko 6.500 poslovnih subjekata putem računa za redovno poslovanje, računa organizacijskog dijela i za posebne namjene. Veliki broj klijenata, njih gotovo polovina, koristi aplikaciju iKBnet Business kojom se platni promet obavlja preko interneta, a sve je veći broj korisnika mobilnog bankarstva za poslovne klijente. Pritom poslovni subjekti obavljaju preko 80 % transakcija u platnom prometu putem Bančine internet i mobilne aplikacije.

Trenutno je u otplati značajan broj kreditnih partija poslovnih subjekata, a značajni dio poslovanja odvija se putem EFTPOS uređaja, poslovnim kreditnim karticama, debitnim karticama te specijaliziranoj ponudi za mjenjače. Visoka likvidnost bankarskog sustava i snažna konkurencija znatno utječu na snižavanje aktivnih kamatnih stopa u sektoru poslovanja s poslovnim subjektima. Kako bi kamatne prihode zadržali na što višoj razini, kod kreditiranja u ovom segmentu se daje naglasak na kratkoročne plasmane, a istovremeno se u poslovnoj mreži vrši kontinuirana akvizicija novih klijenata na čitavom tržištu poslovanja Banke. Istovremeno je naglasak i na stalnoj disperziji rizika, smanjenju broja i iznosa velikih izloženosti te općenito kontroli koncentracija svih vrsta, od sektorskih do zemljopisnih. Također, sukladno poslovnoj politici Banke izuzetnu pažnju poklanjamo zadržavanju i pojačavanju kolateralnih pokrivenosti izloženosti po kreditnim plasmanima.

Dio poslovanja odnosi se na izdavanje garancija ili drugih jamstava te na trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta, i to instrumentima tržišta novca, prenosivim vrijednosnim papirima, odnosno stranim sredstvima plaćanja uključujući i mjenjačke poslove.

Stanovništvo:

U Banci ima otvoren tekući račun (multivalutni) gotovo 24.000 klijenata, a značajan dio poslovanja se odvija i putem žiro računa (naročito se to odnosi na iznajmljivače turističkih objekata i ostale samostalne djelatnosti). Internetsko bankarstvo za građane je u porastu, a od kraja 2014. godine u ponudi je i mobilno bankarstvo za građane. Od novijih proizvoda ističe se Junior start – komplet proizvoda za mlade.

Veliki broj građana, njih više od 11.000, još uvijek ima otvorene kunske ili devizne štedne knjižice. U ponudi Banke je poslovanje sa sefovima u svim većim poslovnicama, u otplati je više od 4.000 kreditnih partija, a otvoreno je oko 1.500 kreditnih kartica građana. Značajan je segment poslovanja s nerezidentima, i to kako za štednju po viđenju tako i za oročenja.

Krajem 2018. godine u Banci ima otvoreno ukupno oko 100.000 različitih partija računa građana i poslovnih subjekata koje se odnose na depozitno, kreditno i kartično poslovanje. Poslovna mreža Banke vrlo je dobro razvijena i pokriva područje čitave Istarske županije, dio Primorsko-goranske županije i grada Zagreba, i to kako s poslovnicama, tako i putem ostalih kanala prodaje odnosno putem bankomata, dnevno noćnih trezora i EFTPOS uređaja. U 2018. godini Banka je otvorila još jednu novu poslovnicu, te ih trenutno ima 26.

Stanovništvo ima veliki udio u depozitnoj osnovici Banke kao osnovnim izvorima sredstava. To je naročito izraženo u dijelu Banke u kojoj posluju starije poslovnice – Poreč, Umag i Novigrad, dok je u preostalom novijem dijelu Banke više razvijeno kreditno poslovanje. Potencijal za razvoj kreditnog poslovanja, kako sa stanovništvom tako i s poslovnim subjektima, postoji u čitavoj poslovnoj mreži.

U segmentu poslovanja sa stanovništvom Banka i dalje planira ulagati u razvoj poslovne mreže i usluge direktnog bankarstva putem internetskog i mobilnog bankarstva, a naročito u pružanje integriranih rješenja za osobno bankarstvo.

Poslovi Sektora Riznica i financijska tržišta i platnog prometa:

Vrlo visoka razina likvidnosti u financijskoj sustavu zemlje, te provođenje ekspanzivne monetarne politike Hrvatske narodne banke u mnogome je utjecalo na rad ovog Sektora tijekom čitave 2018. godine. Ovaj Sektor je u svom dijelu poslovanja nastavio trend smanjenja razine kamatnih stopa i produljenja ročnosti izvora financiranja, prije svega u vidu smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite u portfelju riznice. Viškovi kunske likvidnosti usmjeravani su primarno u državne obveznice na tržištu kapitala te u daljnji upis trezorskih zapisa.

U strukturi ukupnog portfelja vrijednosnih papira, državni dužnički vrijednosni papiri čine 92,3% portfelja, udio od 7,3% se odnosi na ulaganja u eskont mjenica i korporativne vrijednosne papire trgovačkih društava, dok ulaganja u vlasničke vrijednosnice čine svega 0,4% ukupnog portfelja vrijednosnih papira.

Funkcioniranje platnog prometa (nacionalnog i međunarodnog), putem mreže poslovnica Banke, u mreži poslovnica FINA-e, putem elektronskih plaćanja, koje obavljaju klijenti Banke i ostali sudionici u platnom prometu prati se u ovom Sektoru. Ukupno je obrađeno 1,295 milijuna naloga odnosno za 4% više od prethodne godine. Udio naloga izvršenih elektronskih putem iznosi više od 82%.

Vrijednost deviznog platnog prometa (priljeva i odljeva uključivši SEPA naloge) je u 2018. godini iznosila 1,97 milijardi kuna, odnosno više od 71.000 naloga. Evidentirano je povećanje vrijednosti ukupno izvršenog platnog prometa za 7%, a broja transakcija za 12% u odnosu na 2017. godinu. Posebno su važna značajna povećanja broja naloga klijenata zadanih putem IKBnet-a.

Banka je vodila računa o troškovima platnog prometa, pratila trendove na tržištu te klijentima nudila povoljne naknade za platne usluge. Posebno ističemo da je Banka tijekom 2018. godine razvijala i uvela novu uslugu SEPA izravna terećenja za platitelje i SEPA izravna terećenja za primatelje plaćanja te na taj način proširila i povećala kvalitetu usluga.

Poslovna mreža i kanali distribucije:

Prodajna mreža Banke krajem 2018. godine sastoji se od ukupno 26 poslovnica od kojih se 22 nalaze na području Istarske županije, 3 na području Primorsko-goranske županije i jedna u Gradu Zagrebu. Dostupnost Banke osigurana je putem ostalih kanala prodaje – IKBnet usluge internetskog i mIKB usluge mobilnog bankarstva, bankomata, dnevno-noćnih trezora te EFTPOS uređaja.

Banka ima ukupno 40 bankomata na kojima je omogućen prihvat Maestro, MasterCard, Visa, American Express i Diners Club kartice. Ukupan promet odnosi se na 500.000 transakcija u vrijednosti od 412 milijuna kuna. Banka ima instaliranih 347 EFTPOS uređaja, a tijekom 2018. godine izvršeno je 346 tisuća transakcija u vrijednosti od 119 milijuna kuna.

U stalnom je porastu broj korisnika internetskog i mobilnog bankarstva (IKBnet) za poslovne subjekte koji su tijekom 2018. godine povećani za 6%. Kod građana je također broj korisnika uvećan za 8% u odnosu na prethodnu godinu. Broj korisnika usluga mobilnog bankarstva kod poslovnih subjekata uvećan je za 41%, a kod građana za 37% u odnosu na stanje krajem 2017. godine.

Call centar Istarske kreditne banke također je na raspolaganju za davanje potrebnih poslovnih informacija.

Istarska kreditna banka Umag d.d. kontinuirano unaprjeđuje sve prodajne kanale i kanale distribucije, prati trendove moderne tehnologije i digitalnog bankarstva.

Organizacijska struktura i poslovna mreža

Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2018. godini

Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2018. godini

Zadovoljstvo mi je, u ime Uprave Istarske kreditne banke Umag d.d., predstaviti ključne pokazatelje o poslovanju i stanju Banke za 2018. godinu koje je potvrdilo revizorsko društvo Deloitte d.o.o. Zagreb.

Iako je 2018. godina bila vrlo zahtjevna za bankarski sektor, Istarska kreditna banka Umag d.d. poslovala je stabilno i uspješno te je poboljšala svoju poziciju na hrvatskom financijskom tržištu. Protekla poslovna godina treća je u razdoblju Strateškog plana poslovanja Banke u razdoblju od 2016. do 2020. godine. Okruženje u kojem se poslovanje odvijalo značajno je utjecalo na ostvarene rezultate poslovanja Banke u protekloj godini, pa u nastavku ukratko donosimo komentar osnovnih makroekonomskih pokazatelja.

Prema najavama i prognozama Europske komisije ekonomska aktivnost Republike Hrvatske u prošloj je godini donekle usporila, ali je zadržan pozitivan smjer. Naime, kao i u 2017. godini hrvatsko je gospodarstvo u 2018.godini poraslo za 2,8%. Značajan utjecaj na trendove imala je kriza u koncernu Agrokor koja se prenijela iz 2017. i na 2018. godinu. Negativna stavka odnosi se i na javne financije, gdje rast i dalje zaostaje, naročito radi spore dinamike povlačenja sredstava iz EU fondova. Stopa nezaposlenosti je pala i trenutno iznosi 9,4%, međutim ovdje značajan utjecaj ima i trend iseljavanja radno sposobnog stanovništva.

U narednom razdoblju osnovni izazovi odnose se na nastavak pozitivnih trendova uz jačanje investicijske i politike upravljanja likvidnošću kao preduvjetima rastućeg i sigurnog poslovanja u gospodarstvu. Rast domaće potrošnje i izvoza usluga utječe i na rast uvoza, a usporavanje rasta kod najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske predstavlja problem u izvoznim aktivnostima. Kao i u 2018. godini, tako se i u 2019. očekuje daljnje jačanje investicijske aktivnosti javnog sektora, što je djelomično pod utjecajem povlačenja sredstava iz EU fondova. Usporeni rast dolazaka i noćenja turista u ljetnim mjesecima nadomješten je produljenjem sezone. Turizam se pokazao kao najvažniji sektor u procesu gospodarskog oporavka, sa snažnim utjecajem i na ostale domaće sektore poput prerađivačke industrije, građevinarstva i transporta. Iz predstavljenih rezultata turističkog prometa za 2018. godinu ostvareno je 19,7 milijuna dolazaka (+6,6%) i 106,1 milijuna noćenja u Hrvatskoj (+3,9%).

Gotovo tijekom čitave godine, pa tako i krajem 2018. godine, iskazan je nastavak niske volatilnosti tečaja kune u odnosu na euro, na što je utjecao nastavak rasta izvoza roba i jačanje turističke aktivnosti. Istovremeno je i Hrvatska narodna banka višekratno intervenirala na deviznom tržištu. Rezultat svega je vrlo nizak tečaj eura, koji je na zadnji dan 2018. godine bio čak 1,3% niži od usporedivog za 2017. godinu, te ujedno na najnižoj razini od 2010. godine.

Dakle, visoka likvidnost, niske kamatne stope i ekspanzivni karakter monetarne politike obilježili su cijelu 2018. godinu. Prosječna godišnja stopa inflacije iznosi svega 1,5%, što je iskazano sukladno kretanju cijena energije, ali i najavljenom smanjivanju stope PDV-a na određene prehrambene artikle. Višak likvidnosti u nefinancijskom sustavu potiče priljev depozita klijenata u banke. Radi iskazanog pada cijena na tržištima kapitala, preferira se depozite ostaviti u bankama gdje su zaštićeni od gubitka nominalne vrijednosti ulaganja. Priljev depozita veći od mogućnosti plasmana u kredite doveo je do smanjenja kamata na depozite, što je dalje rezultiralo prelijevanjem oročenih depozita u depozite po viđenju.

Što se tiče kretanja portfelja kredita godišnja stopa rasta u segmentu stanovništva iznosi 6,2%, a kod poduzeća 3,1%. Na ukupan portfelj znatno je utjecalo čišćenje bilance banaka prodajom neprihodujućih kredita. Usklađivanje s regulativom o zaštiti osobnih podataka također je tijekom 2018. godine utjecalo na volumen prodaje kredita građanima. Istovremeno je pad kamatnih stopa na kredite povoljno utjecao na opterećenje zajmoprimaca troškovima kamata, a time i na naplatu kredita.

Hrvatski bankarski sustav i dalje je stabilan, visoko kapitaliziran i likvidan. Posljednji objavljeni nerevidirani podaci iskazuju adekvatnost kapitala bankarskog sustava preko 23,8%.

I tijekom 2018. godine Hrvatska narodna banka nastavila je voditi izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku uz provođenje raznih operacija te uz posebno aktivno provođenu politiku zaštite tečaja kune u odnosu na euro.

Poslovanje Istarske kreditne banke Umag d.d. u 2018. godini

U danim gospodarskim uvjetima, što određuje poslovanje i bankarskog sektora, u Istarskoj kreditnoj banci Umag d.d. poduzeto je niz mjera na prilagođavanju poslovanja Banke pa je Banka i u 2018. godini poslovala uspješno, stabilno i sigurno te ostvarila vrlo dobre financijske rezultate.

Iskazan je trend nastavka prodajnih aktivnosti na cjelokupnom području djelovanja Banke, vršene su aktivnosti na unaprjeđenju i razvoju proizvoda i usluga putem novog vlastitog informacijskog sustava, a posebno su poduzimane radnje za optimizaciju troškova u poslovanju. S obzirom na značajan utjecaj na poslovanje, kao i u prošlim godinama, velika pažnja posvećena je praćenju plasmana u cilju optimalnog upravljanja kreditnim rizikom.

Sukladno uključivanju u nove trendove poslovanja, s početkom 2018. godine Banka je uvela novi, moderniji vizualni identitet poštujući dosadašnju prepoznatljivost brenda Banke.

Po veličini aktive krajem rujna 2018. godine Banka zauzima 10. mjesto od ukupno 23 banke u Republici Hrvatskoj. Po veličini regulatornog kapitala i ukupne stope kapitala Banka zauzima 12. mjesto. Ukupna aktiva Banke na kraju 2018 godine iznosila je 3,53 milijarde kuna što je povećanje za 4,9% u odnosu na prethodnu godinu. Rast je u potpunosti ostvaren temeljem rasta primarnih izvora sredstava i zadržavanjem većeg dijela neto dobiti ostvarene u 2017. godini. Time je uvelike premašen plan veličine bilance.

U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti klijenata porasli su za gotovo 6% i iznose 3,13 milijardi kuna. U strukturi ukupnih depozita, depoziti stanovništva bilježe rast za 1,9% u odnosu na 31.12.2017. godine. Depoziti poslovnih subjekata porasli su za čak 15%. Tako na kraju godine na depozite stanovništva otpada 66%, a na depozite poslovnih subjekata 34% od ukupnih depozita klijenata. Navedeni rast proizašao je prvenstveno zbog visokog povjerenja štediša u Banku.

U segmentu kreditnog poslovanja ukupni bruto krediti klijentima su ostali gotovo nepromijenjeni, pri čemu su krediti stanovništvu porasli za 17%, dok su krediti poslovnim subjektima pali za 7%, pa se tako izmijenio i udio plasmana stanovništvu i poslovnim subjektima u ukupnim kreditima u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Veći dio porasta odnosi se na stambene kredite i kredite iznajmljivačima koji su osigurani adekvatnim nekretninama,što je bitno za buduće razdoblje u poslovanju. Udio bruto kredita stanovništvu u odnosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je za 4,8 postotnih bodova i sada iznosi 32,7%, dok je udio kredita poduzećima smanjen i iznosi 67,3%.

Zbog pomanjkanja kvalitetnih projekata za povećanje kreditnih plasmana dolazi do povećane likvidnosti koja je dobrim dijelom uložena u portfelj državnih vrijednosnih papira pa su ta ulaganja povećana za 13,2% u odnosu na početak godine. Najveći dio tih ulaganja odnosio se na ulaganja u državne vrijednosne papire - trezorske zapise.

Banka je dobro kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju 2018. godine iznosi 19,3%, a ukupno regulatorni kapital iznosi 313 milijuna kuna. U strukturi kapitala vidljivo je da se 296 milijuna odnosi na osnovni kapital, a 17 milijuna na dopunski kapital u vidu podređenih i hibridnih obveza koje je Banka ugovorila prethodnih godina.

Ukupan prihod Banke iznosi 134 milijuna kuna, a u strukturi poslovnih prihoda prihod od kamata ima udio od 62,6%, prihod od naknada, provizija i kupoprodaje valute 34,3%, dok ostali prihodi sudjeluju s 2,1% i uglavnom se odnose na izvanredne prihode.

Bruto dobit tekuće godine iznosi 28,9 milijuna kuna, a neto dobit 23,9 milijuna kuna. Neto dobit 2018. godine rasporedit će se dijelom za isplatu dividende dioničarima, a dijelom u rezerve Banke u cilju daljnjeg jačanja kapitala Banke. Ostvareni rezultati očituju se i u vrlo dobrom prinosu na kapital (ROE), gdje je Banka iskazala prinos veći od 8,6%, a prinos na imovinu (ROA) iznosio je za 2018. godinu 0,8%.

Kao i proteklih nekoliko godina, tako je i tijekom čitave 2018. godine iskazan negativan trend referentnih kamatnih stopa (EURIBOR i NRS), a to je direktno utjecalo na niže ostvarenje kamatnih prihoda. Jedan od razloga je i taj što se od ukupnih deviznih depozita, koji čine oko 60% svih depozita, sukladno zakonu minimalno 17% mora deponirati u visoko rangiranim inozemnim bankama, gdje umjesto da ino-banka plaća kamatu na depozite, kamatu mora plaćati deponent tj. Banka. Drugim riječima, Banka plaća kamatu štediši kod oročavanja i drugi put ino-banci, kod deponiranja novca u inozemstvu. Taj trend, koji se nastavlja iz 2015. godine, uvjetovao je i stalni pad kamatnih stopa na oročene depozite u Hrvatskoj. Možemo zaključiti da je i u uvjetima negativnih kamatnih stopa u inobankama, niskog, (i negativnog) EURIBOR-a i NRS-a i značajnog izdvajanja u rezervacije, Banka ostvarila vrlo dobre rezultate.

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

Na temelju članka 250.a stavak 4. i 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d. (u daljnjem tekstu: Društvo) dana 15. veljače 2019. godine daje sljedeću

IZJAVU O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Kao društvo čije su dionice uvrštene u kotaciju redovito tržište na Zagrebačkoj burzi d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. u skladu sa zakonskom regulativom, a u cilju uspostavljanja visokih kriterija korporativnog upravljanja, u svom poslovanju primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačke burze, ali primjenjuje i vlastita Načela korporativnog upravljanja.

Detaljnija obrazloženja vezana uz primjenu Kodeksa korporativnog upravljanja Društvo daje u Godišnjem upitniku koji dostavlja Zagrebačkoj burzi d.d. i HANFA-i zajedno s godišnjim financijskim izvještajima radi javne objave.

Društvo ne odstupa od pravila utvrđenih navedenim Kodeksom korporativnog upravljanja.

Društvo primjenjuje računovodstvene politike kojima su uređeni postupci i tehnike u iskazivanju imovine, obveza, prihoda i rashoda te sastavlja i objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće o stanju Društva u skladu s važećim propisima i standardima struke.

Društvo planira tijekom 2019. godine svoje poslovanje i rezultate poslovanja i dalje činiti transparentnima i dostupnima javnosti.

Uprava i Nadzorni odbor su tijekom 2018. godine ulagali potrebne napore u cilju održavanja adekvatnog korporativnog upravljanja imajući u vidu ustroj i organizaciju, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Društva, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima navedeni su u Godišnjem izvješću Društva kao i podaci o značajnim dioničarima Društva te o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Društva.

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

U skladu s odredbama Statuta Društva, Uprava Društva sastoji se od 3 (tri) člana. Članove Uprave kao i predsjednika Uprave imenuje Nadzorni odbor na vrijeme do 5 (pet) godina.

Za predsjednika ili člana Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.

Statut Društva može se izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine ako je za odluku o izmjeni Statuta glasovalo više od tri četvrtine ukupnog temeljnog kapitala Društva.

Djelovanje Uprave

Uprava Društva ima prava, dužnosti i obveze utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Društva. Uprava vodi poslove Društva i upravlja njegovom imovinom, i pritom je dužna i ovlaštena poduzeti sve radnje i donijeti sve odluke potrebne za uspješno vođenje poslova Društva i njegovo djelovanje.

U vođenju poslova Uprava Društva naročito osigurava da Društvo posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, da se sustavno prate rizici kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju odnosno usvajaju i primjenjuju procedure za upravljanje rizicima, sustavno prati, procjenjuje i primjenjuje strategija održavanja odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na rizike kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju, da funkcionira sustav unutarnjih kontrola za sva područja poslovanja Društva, nesmetano obavljaju poslovi revizije i kontrole, da Društvo vodi poslovne i druge knjige i poslovnu dokumentaciju, sastavlja knjigovodstvene dokumente, realno procjenjuje imovinu i obveze, sastavlja financijska i druga izvješća u skladu s računovodstvenim propisima i standardima te zakonom, te da izvješćuje i obavještava Hrvatsku narodnu banku sukladno propisima.

U skladu s potrebama u obavljanju svojih poslova, Uprava Društva osniva odbore ili druga tijela koja joj pomažu u radu. Stalne komisije koje djeluju u Društvu su Komisija za upravljanje aktivom i pasivom, te rizicima Banke, Kreditna komisija, Komisija za planiranje i upravljanje informatičkim tehnologijama i Komisija za procjenu prometne vrijednosti nekretnina na kojima se zasniva osiguranje odobrenih plasmana. Sustavom unutarnjih kontrola i postavljenih kontrolnih funkcija Banke detaljno se prati zakonitost, ispravnost, pravovaljanost i dokumentiranost procesa poslovanja, čime je Upravi osiguran adekvatan nadzor.

Uprava nije ovlaštena izdavati nove dionice Banke, a ovlaštena je odlučiti o stjecanju vlastitih dionica sukladno zakonu i Statutu.

Djelovanje Nadzornog odbora

U skladu sa Statutom Društva Nadzorni odbor ima pet članova koji između sebe biraju predsjednika i njegova zamjenika. Članove Nadzornog odbora bira Glavna skupština Društva. Za člana Nadzornog odbora može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.

Nadzorni odbor Društva imenuje i razrješuje članove Uprave, usmjerava poslovnu politiku, aktivno pridonosi njenoj realizaciji i nadzire vođenje poslova. Nadzorni odbor Društva razmatra izvješća koja se odnose na poslovnu politiku, financijske rezultate poslovanja, kvalitetu rizične aktive, upravljanje rizicima, rad unutarnje revizije i kontrole, kontrole usklađenosti, status otklanjanja nedostataka utvrđenih nadzorom središnje banke, vanjskih revizora i unutarnje revizije i kontrole, daje suglasnost na odluke i druge akte Uprave i drugih tijela Društva sukladno zakonu, aktima Društva i vlastitim odlukama, daje suglasnost na godišnje planove rada kontrolnih funkcija.

Kao pomoćno tijelo Nadzornog odbora u Društvu je osnovan i Odbor za rizike i reviziju, koji o svojim aktivnostima redovno izvješćuje Nadzorni odbor na njegovim sjednicama.

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

GODIŠNJI UPITNIK

OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU: KONTAKT OSOBA I BROJ TELEFONA:	Istarska kreditna banka Umag d.d. Emil Stella 052 702380 Tamara Vižintin 052 702310
DATUM ISPUNJAVANJA UPITNIKA:	15. veljače 2019. godine

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnose se na razdoblje od jedne poslovne godine, na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

Za pitanja koja su sadržana u upitniku potrebno je napisati obrazloženje samo onda ako pitanje to izričito traži.

Odgovori koji se nalaze u upitniku vrednuju se po određenom postotku, koji je iskazan na početku svakog poglavlja.

POSVEĆENOST PRINCIPIMA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj pitanja	Pitanje
Odgovor DA/NE	Objašnjenje

• 1 Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebačke burze? DA
• 2 Ima li društvo vlastiti kodeks korporativnog upravljanja? DA Društvo je usvojilo Načela korporativnog upravljanja.
• 3 Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva?

DA

4 Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja? DA

DIONIČARI I GLAVNA SKUPŠTINA

Odgovori na ovaj set pitanja nose 30% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

• 5 Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti) NE
• 6 Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas? (ako ne,objasniti) DA
• 7 Postoje li slučajevi kada je neki od dioničara tretiran drugačije? (ako da, objasniti) NE
• 8 Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti) DA
• 9 Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne objasniti) DA
• 10 Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja skupštine? (ako ne, objasniti) DA
• 11 Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koja se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti) DA
• 12 Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti)

DA

• 13 Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti) DA
• 14 Postoje li slučajevi kada su prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti) NE
• 15 Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti)
  • NE Nije bilo zahtjeva za korištenje takvih sredstava.
• 16 Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti) DA Sukladno Statutu Društva.
• 17 Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine? DA
• 18 Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)
  • NE Nije bilo takvih tužbi.

UPRAVNA I NADZORNA TIJELA

NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE: Miro Dodić, predsjednik Uprave; Klaudija Paljuh, članica Uprave; Emanuela Vukadinović, članica Uprave

NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE: Milan Travan, predsjednik Nadzornog odbora; Edo Ivančić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora; Marijan Kovačić, Anton Belušić i Milenko Opačić, članovi Nadzornog odbora

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

• 19 Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)
  • NE Sjednice i sva popratna dokumentacija radi veličine Banke i raspoloživosti članova Nadzornog odbora, mogu se organizirati odnosno sastaviti u vrlo kratkom, primjerenom roku. Uobičajeno se sjednice održavaju jedanput mjesečno.
• 20 Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? DA
• 21 Ima li društvo u svom nadzornom odboru odnosno upravnom odboru neovisne članove?(ako ne, objasniti)

DA

• 22 Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti) NE Postoji Strateški plan poslovanja.
• 23 Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? (ako ne, objasniti) NE Regulirano odlukom Glavne skupštine.
• 24 Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti) DA
• 25 Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni (u godišnjem financijskom izvješću)? (ako ne, objasniti)

NE Sukladno veličini i profilu rizičnosti Banke objavljuju se agregirani podaci.

• 26 Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana uprave odnosno izvršnih direktora, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni (u godišnjem financijskom izvješću)? (ako ne, objasniti) NE Sukladno veličini i profilu rizičnosti Banke objavljuju se agregirani podaci.
• 27 Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva odmah, a najkasnije tri radna dana od dana transakcije? (ako ne, objasniti) DA
• 28 Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne objasniti)

DA

29 Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva i samog društva?

NE Ne postoje.

30 Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odbora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)

NE Ne postoje.

31 Jesu li bitni elementi takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti)

NE Ne postoje.

• 32 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja?
  • NE Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i vrstu, opseg i složenost poslova koje kreditna institucija obavlja, zadatke Odbora za imenovanja izvršava Nadzorni odbor.
• 33 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje?
  • NE Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i vrstu, opseg i složenost poslova koje kreditna institucija obavlja, zadatke Odbora za primitke izvršava Nadzorni odbor.
• 34 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizijski odbor)?
  • DA Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju, vrstu, opseg i složenost poslova koje Banka obavlja, osnovan je jedinstveni Odbor za rizike i reviziju.
• 35 Je li većina članova komisije za reviziju iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)
  • NE Budući su svi članovi Odbora za rizike i reviziju članovi Nadzornog odbora primjenjuje se izuzeće od zahtjeva neovisnosti propisanog odredbama Zakona o reviziji.
• 36 Je li komisija za reviziju pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti) DA
• 37 Je li komisija za reviziju procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti) DA
• 38 Je li komisija za reviziju radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti) DA
• 39 Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija za reviziju izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti)
  • NE U Društvu postoji Odjel unutarnje revizije i kontrole
• 40 Je li komisija za reviziju nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti) DA
• 41 Je li komisija za reviziju pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti)
  • NE Po Zakonu o kreditnim institucijama usluge revizorskih kuća mogu se odnositi samo na poslove revizije
• 42 Je li komisija za reviziju izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti) NE Vanjska revizija je angažirana samo na poslovima revizije
• 43 Je li komisija za reviziju razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti) DA
• 44 Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti) DA
• 45 Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja? (ako ne, objasniti) DA
• 46 Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva? NE
• 47 Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)
  • NE Sukladno veličini i profilu rizičnosti Banke objavljuju se agregirani podaci. Nadzorni odbor Banke donosi i redovito preispituje temeljna načela Politike primitaka jednom godišnje. Time se ocjenjuje usklađenost provođenja politike primitaka s procedurama Banke vezanim uz primitke te s relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima. Primici se utvrđuju na pojedinačnoj osnovi za Upravu Banke, te na zbirnoj osnovi za više rukovodstvo i kontrolne funkcije.
• 48 Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)
  • NE Sukladno veličini i profilu rizičnosti Banke objavljuju se agregirani podaci. Nagradu za rad Nadzornog odbora i predsjednika Glavne skupštine određuje Glavna skupština Banke.
• 49 Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti)

DA

50 Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti) DA

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

Odgovori na ovo područje nose 10% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

• 51 Ima li društvo vanjskog revizora? DA
• 52 Je li vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom? NE
• 53 Pruža li vanjski revizor društva, sam ili putem povezanih osoba, društvu druge usluge? NE
• 54 Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti)

DA

55 Ima li društvo unutarnje revizore? (ako ne, objasniti)

DA

56 Ima li društvo ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti) DA

TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA

Odgovori na ovo poglavlje nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

• 57 Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima? DA
• 58 Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja? NE
• 59 Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi?

DA

• 60 Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protokom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom? DA
• 61 Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti)

NE

• 62 Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima? NE
• 63 Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti? DA

Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2018.

Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora

Odgovornost za financijske izvještaje

-

-

Deloitte d.o.o. ZagrebTower Radnička cesta 80 10 000 Zagreb Hrvatska OIB: 11686457780

Tel: +385 (0) 1 2351 900 Fax: +385 (0) 1 2351 999 www.deloitte.com/hr

Izvješće neovisnog revizora IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Vlasnicima banke Istarska kreditna banka Umag d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja Istarske kreditne banke Umag d.d. ("Banka"), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2018. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici i izvještaj o novčanom tijeku za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika.

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Banke na dan 31. prosinca 2018. godine i njenu financijsku uspješnost te njene novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima ("MRevS"). Naše odgovornosti prema tim standardima su detaljnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe ("IESBA Kodeks") i ispunili smo naše etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Ključna revizijska pitanja

revizorsko mišljenje.

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Društvo upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu: MBS 030022053; uplaćen temeljni kapital: 44.900,00 kuna; članovi uprave: Branislav Vrtačnik, Eric Daniel Olcott, Marina Tonžetić, Juraj Moravek, Dražen Nimčević; poslovna banka: Zagrebačka banka d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, 10 000 Zagreb, ž. račun/bank account no. 2360000-1101896313; SWIFT Code: ZABAHR2X IBAN: HR2723600001101896313; Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, 10 000 Zagreb, ž. račun/bank account no. 2340009–1110098294; SWIFT Code: PBZGHR2X IBAN: HR3823400091110098294; Raiffeisenbank Austria d.d., Petrinjska 59, 10 000 Zagreb, ž. račun/bank account no. 2484008–1100240905; SWIFT Code: RZBHHR2X IBAN: HR1024840081100240905.

Deloitte se odnosi na Deloitte Touche Tohmatsu Limited, skraćeno DTTL, poznat ipod nazivom "Deloitte Global", pravnu osobu osnovanu prema pravu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (izvorno "UK private company limited by guarantee"), i mrežu njegovih članova i s njima povezanih subjekata. DTTL i svaki njegov član su pravno odvojeni i samostalni subjekti. Usluge klijentima ne pruža DTTL. Detaljan opis DTTL-a i njegovih članova možete pronaći na adresi www.deloitte.com/hr/o-nama.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po kreditima klijentima i povezani učinci prelaska na MSFI 9

Vidjeti bilješku 3 za računovodstvene politike i procjene važne za umanjenje vrijednosti kredita klijentima te bilješke 7 i 21 za više informacija o ključnom revizijskom pitanju

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo pristupili ključnom revizijskom pitanju tijekom naše revizije
Od 1. siječnja 2018. godine izmijenjeni su zakonski zahtjevi za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj uvođenjem Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9 - Financijski instrumenti ("MSFI 9") koji je zamijenio do tada primjenjivi Međunarodni računovodstveni standard 39 - Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje.	Kako bismo odgovorili na rizike povezane s rezervacijama za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po kreditima klijentima, identificirane kao ključno revizijsko pitanje, dizajnirali smo revizijske postupke koji su nam omogućili pribavljanje dostatnih primjerenih revizijskih dokaza za naš zaključak o tom pitanju.
U cilju usklađivanja zakonskih zahtjeva za računovodstvo banaka s MSFI-jem 9, Hrvatska narodna banka izdala je Odluku o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka (NN 114/2017) i pružila dodatne smjernice za područje umanjenja vrijednosti MSFI-ja 9 u okviru zakonskog okvira izvješćivanja. Gotovo polovicu ukupne aktive Banke čine krediti klijentima. Na dan 31. prosinca 2018. godine bruto knjigovodstvena vrijednost kredita klijentima iznosila je 1.747 milijuna kuna. Pripadajuća rezervacija za umanjenje vrijednosti iznosila je 184 milijuna kuna. Povezani učinci prelaska na MSFI 9 (prvo usvajanje) po kreditima klijentima na dan 1. siječnja 2018. godine prikazani su u bilješci 2.1. Osnove sastavljanja, 2.1.2 Promjene računovodstvenih politika – pregled po kategorijama financijske imovine. Kreditni rizik jedan je od najvažnijih financijskih rizika kojima je Banka izložena u svome poslovanju. Utvrđivanje odgovarajućih metoda i modela za mjerenje i upravljanje kreditnim rizikom, od strane Uprave, predstavlja stoga jedno od najvažnijih područja pri očuvanju kapitala Banke. Kao dio procesa upravljanja kreditnim rizikom, priznavanje odgovarajućih rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po kreditima klijentima predstavljaju ključna razmatranja za Upravu Banke.	Proveli smo sljedeće revizorske postupke s obzirom na područje kredita klijentima: Pregled i provjera bančine • metodologije za priznavanje rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke te usporedba iste sa zahtjevima MSFI-ja 9 u okviru zakonskog okvira izvještavanja • Stjecanje razumijevanja kontrolnog okruženja i internih kontrola uspostavljenih od strane Uprave unutar procesa mjerenja umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke • Procjena adekvatnosti dizajna i provjera implementacije identificiranih internih kontrola relevantnih za proces mjerenja rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke • Testiranje operativne učinkovitosti identificiranih i relevantnih internih kontrola • Ocjenjivanje kvalitete povijesnih podataka koji se koriste za određivanje rizičnih parametara i ocjenjivanje prikladnosti IT elemenata i procesa obrade podataka • Razvrstavanje kredita klijentima na temelju dodijeljenog stupnja kreditnog rizika i relevantnih segmenata u svrhu odabira uzorka - za Stupanj 3, kriteriji za odabir pojedinačno procijenjenih kredita klijentima, uključivali su, ali nisu bili ograničeni na, procjenu kreditnog rizika klijenta, rizik industrije, dane kašnjenja itd.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo pristupili ključnom revizijskom pitanju tijekom naše revizije
Pri određivanju trenutka i iznosa umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po kreditima klijentima, Uprava Banke koristi statističke modele te određenu razinu prosudbe u pogledu sljedećih područja: Korištenje povijesnih podataka u • procesu određivanja rizičnih parametara • Procjena kreditnog rizika izloženosti Procjena dodjele stupnja kreditnog • rizika • Procjena značaja naknadnih promjena kreditnog rizika u svrhu utvrđivanja značajnog povećanja kreditnog rizika, što dovodi do promjena u stupnjevanju i potrebnog mjerenja očekivanih kreditnih gubitaka kroz životni vijek • Očekivani budući novčani tijekovi iz poslovanja Vrednovanje kolaterala i procjena • razdoblja realizacije Budući da određivanje odgovarajućih rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po kreditima klijentima zahtijeva korištenje složenih modela (ovisnih i o elementima IT-a) te određene razine prosudbe Uprave, na sam proces mjerenja očekivanih kreditnih gubitaka Uprava može imati određenog utjecaja. Ova činjenica, uz usvajanje MSFI-ja 9 u okvir zakonskog okvira izvještavanja za banke u Republici Hrvatskoj, dovela je do zaključka da rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po kreditima klijentima bude naše ključno revizijsko pitanje tijekom naše revizije financijskih izvještaja Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2018. godine.	• Provedba dokaznog testiranja nad priznavanjem i mjerenjem umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke na odabranom uzorku kredita klijentima raspoređenih u Stupanj 1 i Stupanj 2 kreditnog rizika, s naglaskom na: i. Modele koji se primjenjuju u fazi dodjele stupnja kreditnog rizika ii. Pretpostavke koje Uprava koristi u modelima mjerenja očekivanog kreditnog gubitka iii. Kriterije koji se koriste za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika iv. Pretpostavke koje se primjenjuju za izračun vjerojatnosti neispunjavanja obveze kroz životni vijek v. Metode primijenjene za izračun gubitka u slučaju neispunjenja obveze vi. Primijenjene metode za uključivanje podataka koji se odnose na buduće događaje Provođenje dokaznog testiranja nad • priznavanjem i mjerenjem umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke na odabranom uzorku pojedinačno procijenjenih neprihodujućih kredita klijentima raspoređenih u Stupanj 3 kreditnog rizika, koje je uključivalo:
	i. Procjenu financijskog položaja i uspješnosti komitenta prema najnovijim kreditnim izvješćima i dostupnim informacijama ii. Kritičku procjenu prosudbi i pretpostavki primijenjenih u izračunu i mjerenju očekivanih budućih novčanih tokova iz poslovanja,
	uzimajući u obzir utvrđeno financijsko stanje i uspješnost komitenta iii. Pregled i kritičku analizu procijenjene vrijednosti kolaterala i procijenjenog razdoblja realizacije
	iv. Kritičku procjenu diskontnih stopa korištenih u procjeni očekivanih novčanih tokova iz poslovanja i/ili kolaterala
	v. Ponovni izračun očekivanih kreditnih gubitaka primjenom vlastite prosudbe i pretpostavki o izračunu i usporedbadobivenih rezultata gubitaka od umanjenja po pojedinim uzorcima kredita klijentima s onima koje je Banka osigurala.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ostale informacije

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće Banke, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. U pogledu Izvješća Uprave o poslovanju i stanju Banke i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja koji su uključeni u Godišnje izvješće, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru uključuje li Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke i Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja potrebne objave navedene u člancima 21. i 22. Zakona o računovodstvu te sadrži li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja informacije navedene u članku 22. Zakona o računovodstvu.

Temeljem provedenih postupaka tijekom naše revizije, u mjeri u kojoj smo bili u mogućnost to procijeniti, izvještavamo sljedeće:

• 1. Informacije uključene u ostale informacije u skladu su, u svim značajnim odrednicama, s priloženim financijskim izvještajima,
• 1. Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke pripremljeno je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu,
• 1. Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja pripremljena je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 22. stavkom 1. točkama 3. i 4. Zakona o računovodstvu te uključuje informacije iz članka 22. stavka 1. točaka 2., 5., 6. i 7.

Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Banke i njezinog okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, nismo ustanovili značajne pogrešne prikaze u ostalim informacijama.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prikaz financijskih izvještaja u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka.

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza, uslijed prijevare ili pogreške, i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili skupno, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
• Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava.
• Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenoj osnovi.
• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i onima u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

-

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2018.

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Prihodi od kamata 6 84.006 Rashodi od kamata 6 (10.979) 6 Neto prihodi od kamata 73.027 Prihodi od naknada i provizija 32.932 32.200 Rashodi od naknada i provizija (4.429) Neto prihodi od naknada i provizija 8 28.503 Trošak umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke – 7 (13.644) neto Neto prihodi nakon troškova umanjenja 87.886 vrijednosti kredita Tečajne razlike – neto 9 14.471 15.005	Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	Bilješka	2018.	2017.
				99.456
				(18.359)
				81.097
				(4.868)
				27.332
				(19.983)
				88.446
10 - dobit ili gubitak – neto	Dobit/(gubitak) od imovine po fer vrijednosti kroz			688
Ostali poslovni prihodi 11 2.747				1.801
Troškovi zaposlenih 12 (40.998)				(39.418)
Opći i administrativni troškovi 13 (22.384)				(22.152)
Troškovi amortizacije 14 (4.893)				(4.866)
Ostali rashodi iz poslovanja 15 (7.893)				(7.612)
Dobit prije poreza na dobit 28.936				(31.892)
Porez na dobit 16 (5.048)				(5.619)
Neto dobit za godinu 23.888				26.273
Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak:
Stavke koje se kasnije ne prenose u dobit ili
gubitak
Neto dobit financijske imovine mjerene po fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit – 230				-
vlasnički vrijednosni papiri
Stavke koje se kasnije prenose u dobit ili gubitak Neto (gubitak) od povećanja/(smanjenja) fer
vrijednosti financijske imovine raspoložive za -				(645)
prodaju
Neto dobit financijske imovine mjerene po fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit – 354				-
dužnički vrijednosni papiri (neopoziva opcija)
Neto (gubitak) od promjene odgođene porezne (105)				-
imovine i obveza
Ukupno ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak) 479				(645)
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine 24.367				25.628
Zarada po dionici (u kunama) 17 161,47				177,59

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2018.

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Izvještaj o financijskom položaju	Bilješka	31. prosinca 2018.	31. prosinca 2017.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	18	831.184	738.016
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	19.1	-	562.580
Krediti i depoziti kod banaka	20	247.252	258.011
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit:
Trezorski zapisi Ministarstva financija	19.2	610.250	-
Obveznice	19.2	44.793	-
Vlasnički vrijednosni papiri (neopoziva opcija)	19.2	3.045	-
Krediti klijentima	21	1.563.099	1.570.963
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	22.1	-	152.142
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	23	-	14.485
Financijska imovina po amortiziranom trošku	22.2	165.875	-
Nematerijalna imovina	24	2.267	2.145
Nekretnine i oprema	25	39.213	41.315
Ulaganje u nekretnine	26	13.846	2.924
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji	28	5.923	19.621
Ostala imovina	27	4.233	3.281
Odgođena porezna imovina	16	903	1.056
Ukupna imovina		3.531.883	3.366.539
OBVEZE
Obveze prema bankama	29	39.381	55.517
Obveze prema klijentima	30	3.129.459	2.955.433
Hibridni financijski instrumenti	31	41.464	42.234
Ostale obveze	32	11.532	14.743
Obveze za porez na dobit	32	-	1.847
Ukupne obveze		3.221.836	3.069.774
DIONIČKAGLAVNICA
Dionički kapital	33	162.800	162.800
Premija na izdane dionice	33	197	197
Vlastite dionice	33	(91)	(91)
Zadržana dobit	34	109.396	95.868
Rezerve	34	37.745	37.991
Ukupna dionička glavnica		310.047	296.765
Ukupno dionička glavnica i obveze		3.531.883	3.366.539

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U VLASNIČKOJ GLAVNICI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2018.

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici	Dionički kapital	Vlastite dionice	Premija na izdane dionice	Nerealizirani dobici (gubici) – vlasnički vrijednosni papiri po fer vrijednosti	Nerealizirani dobici (gubici) – dužnički vrijednosni papiri po fer vrijednosti	Rezerve za odgođenu poreznu imovinu /obveze	Zakonske, statutarne i ostale rezerve	Zadržana dobit	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2017.	162.800	(91)	197	243	775	(139)	37.756	78.476	280.017
Neto dobit za godinu	-	-	-	-	-	-	-	26.273	26.273
Ostali sveobuhvatni gubitak	-	-	-	(233)	(450)	88	-	-	(645)
Ukupna sveobuhvatna dobit	-	-	-	(233)	(450)	88	-	26.273	25.628
Isplata dividende za 2016.	-	-	-	-	-	-	-	(8.880)	(8.880)
Stanje 31. prosinca 2017.	162.800	(91)	197	10	275	(51)	37.990	95.869	296.765
Utjecaj MSFI 9 – 1. siječnja 2018.							(725)
Stanje 1. siječnja 2018.	162.800	(91)	197	10	275	(51)	37.032	95.869	296.040
Neto dobit za godinu	-	-	-		-	-	-	23.888	23.888
Neto dobit/(gubitak) financijske imovine mjerene po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit – dužnički vrijednosni papiri	-	-	-	-	354	-	-	-	354
Neto dobit/(gubitak) financijske imovine mjerene po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit – vlasnički vrijednosni papiri	-	-	-	230	-	-	-	-	230
Neto dobit/(gubitak) od promjene odgođene porezne imovine i obveza	-	-	-	-	-	(105)	-	-	(105)
Ukupna sveobuhvatna dobit	-	-	-	230	354	(105)	-	23.888	24.367
Isplata dividende za 2017.	-	-	-	-	-	-	-	(10.360)	(10.360)
Stanje 31. prosinca 2018.	162.800	(91)	197	240	629	156	37.744	109.397	310.047

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2018.

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Izvještaj o novčanom tijeku	Bilješka	2018.	2017.
Novčani tijek od poslovnih aktivnosti
Dobit prije oporezivanja		28.936	31.892
Usklađenja za nenovčane stavke:
Amortizacija nekretnina i opreme i nematerijalne imovine	14	4.893	4.866
Povećanje rezerviranja za umanjenje vrijednosti	7	13.644	19.983
Nerealizirane tečajne razlike – neto	9	(143)	(874)
Promjene u fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju	10	-	(688)
Neto prihodi od kamata	6	(73.027)	(81.097)
Neto prihodi od naknada i provizija	8	(28.502)	(27.332)
Novčani tijekovi uporabljeni za poslovne aktivnosti prije promjena na poslovnim sredstvima i obvezama		(54.199)	(53.250)
- neto smanjenje sredstava kod HNB-a		(17.059)	(13.093)
- neto povećanje trezorskih zapisa, mjenica i obveznica		(94.752)	(11.952)
- neto smanjenje/(povećanje) kredita klijentima		2.483	(58.095)
- neto smanjenje/(povećanje) ostale imovine		12	(262)
- neto (smanjenje)/povećanje obveza prema bankama		(3.077)	2.721
- neto povećanje obveza prema klijentima		176.749	151.879
- neto smanjenje ostalih obveza		(15.448)	(10.679)
Naplaćene kamate		84.006	99.456
Plaćene kamate		(10.979)	(18.360)
Primljena dividenda		468	424
Naplaćene naknade i provizije		32.932	32.200
Plaćene naknade i provizije		(4.429)	(4.868)
Plaćeni porez na dobit		(5.616)	(3.723)
Neto novčana sredstva ostvarena iz poslovne aktivnosti		91.091	112.398
Novčani tijek iz investicijske aktivnosti
Kupovina nematerijalne imovine	24	(1.061)	(925)
Prodaja/(kupnja) nekretnina i opreme i ulaganja u nekretnine te imovine namijenjene prodaji	25,26,28	924	(8.221)
Neto novčana sredstva uporabljena za investicijske aktivnosti		(137)	(9.146)
Novčani tijek iz financijskih aktivnosti
(Smanjenje)/povećanje ostalih pozajmljenih sredstava	29	(15.780)	(17.863)
Povećanje od hibridnih financijskih instrumenata	31	(372)	-
Isplata dividendi		(10.360)	(8.880)
Neto novčana sredstva ostvarena iz/(uporabljena za) financijske aktivnosti		(26.512)	(26.743)
Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata		64.442	76.509
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	36	783.728	708.207
Neto novčani priljev iz poslovnih aktivnosti		91.091	112.398
Neto novčani odljev iz investicijskih aktivnosti		(137)	(9.146)
Neto novčani priljev / (odljev) iz financijskih aktivnosti		(26.512)	(26.743)
Efekt promjene tečajeva		(1.210)	(988)
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	36	846.960	783.728

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Bilješke uz godišnje financijske izvještaje BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Povijest i osnutak

Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag ("Banka") osnovana je 1956. godine, a registrirana je kao dioničko društvo dana 19. prosinca 1989. godine. Sjedište Banke je u Umagu, Ernesta Miloša 1, Hrvatska.

Osnovne djelatnosti Banke

• 1. primanje i plasiranje depozita,
• 1. primanje depozita po viđenju i oročenih depozita,
• 1. davanje dugoročnih i kratkoročnih kredita i izdavanje dugoročnih i kratkoročnih garancija Ministarstvu financija, tijelima lokalne uprave, trgovačkim društvima, privatnim osobama i drugim kreditnim institucijama koje se bave financijskim najmovima i transakcijama u stranoj valuti,
• 1. riznični poslovi na međubankarskom tržištu,
• 1. povjerenički poslovi i usluge investicijskog bankarstva,
• 1. platni promet u zemlji i inozemstvu,
• 1. pružanje bankarskih usluga putem razvijene mreže podružnica u Republici Hrvatskoj.

Tijela Banke i Uprava

GLAVNA SKUPŠTINA

Marijan Kovačić Predsjednik

NADZORNI ODBOR

Milan Travan	Predsjednik
Edo Ivančić	Zamjenik predsjednika
Marijan Kovačić	Član
Anton Belušić	Član
Milenko Opačić	Član

UPRAVA

Miro Dodić	Predsjednik
Klaudija Paljuh	Članica Uprave
Emanuela Vukadinović	Članica Uprave

Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2018. i 2017. godine prikazana je u bilješci 33.

Dionice Banke kotiraju na redovitom tržištu na Zagrebačkoj burzi.

Banka je predmet regulatornih zahtjeva Hrvatske narodne banke ("HNB"). Navedeni propisi uključuju limite i ostala ograničenja koja se odnose na minimalne zahtjeve adekvatnosti kapitala, klasifikaciju kredita i izvanbilančnih obveza i rezerviranja koja pokrivaju kreditni rizik, pozicije likvidnosti, kamatne stope i stranih valuta. Na kraju godine Banka je ispunjavala sve regulatorne zahtjeve.

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.

2.1 Osnove sastavljanja

Osnovne računovodstvene politike primijenjene u pripremi financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Tamo gdje se osnovne računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja ("MSFI") usvojenih u Europskoj uniji, u opisu računovodstvenih politika Banke može se pozivati na određene Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2018. godine.

Financijski izvještaji sastavljeni su sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj. Poslovanje bankarskog sektora u Hrvatskoj i poslovanje Banke provodi se u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama (NN br.159/2013,19/2015,102/2015,15/2018), prema kojem financijsko izvještavanje Banke propisuje HNB, koja predstavlja središnju nadzornu instituciju bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji izrađeni su sukladno navedenim propisima za banke.

Računovodstveni propisi na temelju kojih su pripremljeni ovi financijski izvještaji, odstupaju od MSFI-jeva kako u prezentaciji tako i u priznavanju i mjerenju. Potrebno je naglasiti sljedeće razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanje i mjerenje po MSFI:

• Sukladno odredbama Odluke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka propisani su minimalni iznosi umanjenja vrijednosti i rezerviranja za izloženosti klasificirane u A1 i A2 rizičnu skupinu od minimalno 0,8% iznosa bruto knjigovodstvene vrijednosti izloženosti u tim rizičnim podskupinama, osim na financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Također, istom Odlukom propisani su minimalni iznosi umanjenja vrijednosti i rezerviranja za izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza te povećanja umanjenja vrijednosti za dodatnih 5% potraživanja po glavnici za svakih daljnjih 180 dana kada naplata nije obavljena u roku od dvije godine računajući od dana kada je nastupio status neispunjavanja obveza. Obzirom na očekivane kreditne gubitke procijenjene internom metodologijom utjecaj primjene MSFI 9 nije bio značajan.

• Po izloženostima u statusu neispunjavanja obveza odgađa se priznavanje kamatnih prihoda u računu dobiti i gubitka do njihove naplate. Isti se evidentiraju u poslovnim knjigama na računima izvanbilančne evidencije.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

Međutim, prema HNB-ovoj Odluci o sadržaju revizije u kreditnim institucijama (NN, br. 1/2009., 75/2009) od kreditne institucije se traži da pripremi financijske izvještaje sukladno Zakonu o računovodstvu, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Kako nije moguće pripremiti jedne financijske izvještaje poštujući i pravila HNB-a i pravila MSFI-a, Uprava Banke je odlučila pripremiti financijske izvještaje sukladno pravilima HNB-a, odnosno sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, koji se temelje na pravilima koja su prezentirana u prethodnim odlomcima.

Financijski izvještaji sastoje se od izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o financijskom položaju, izvještaja o promjenama u vlasničkoj glavnici, izvještaja o novčanom tijeku te bilježaka uz godišnja financijska izvješća.Financijski izvještaji sastavljeni su primjenom metode povijesnog troška, osim revalorizacije određenih financijskih instrumenata po fer vrijednosti. Banka svoje troškove klasificira prema metodi troška. Financijski izvještaji prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu i izvještajnu valutu Banke. Na dan 31. prosinca 2018. godine, tečaj je bio 1 USD = 6,469192 HRK i 1 EUR = 7,417575 HRK (31. prosinca 2017.: 1 USD = 6,269733 HRK i 1 EUR = 7,513648 HRK).

Iznosi prikazani u financijskim izvještajima navedeni su u tisućama kuna. Objave rizika od financijskih instrumenata prikazane su u izvještaju o upravljanju financijskim rizicima u bilješci 3. Izvještaj o novčanom tijeku prikazuje promjene novca i novčanih ekvivalenata nastale tijekom razdoblja iz poslovnih aktivnosti, investicijskih aktivnosti i financijskih aktivnosti. Novac i novčani ekvivalenti uključuju visoko likvidna ulaganja. Bilješka 36 prikazuje u kojoj su stavci izvještaja o financijskom položaju uključeni novac i novčani ekvivalenti.

Novčani tijek od poslovnih aktivnosti utvrđuje se korištenjem neizravne metode. Stoga se neto dobit usklađuje s nenovčanim stavkama, kao što su dobici ili gubici od mjerenja, promjene u rezerviranjima, kao i promjene u potraživanjima i obvezama. Nadalje, svi prihodi i rashodi od novčanih transakcija koji se mogu pripisati ulagačkim ili financijskim aktivnostima se eliminiraju. Primljene ili plaćene kamate klasificiraju se kao novčani tijekovi od poslovnih aktivnosti. Novčani tijekovi od ulagačkih i financijskih aktivnosti utvrđuju se korištenjem izravne metode. Raspodjela novčanih tijekova u kategoriju poslovnih, investicijskih ili financijskih ovisi o poslovnom modelu Banke (upravljačkom pristupu).

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno Odlukama Hrvatske narodne banke i MSFIzahtijeva upotrebu određenih ključnih računovodstvenih procjena. Također se od Uprave zahtijeva da se služi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Banke. Promjene pretpostavki mogu imati značajan utjecaj na financijske izvještaje u razdoblju kada je došlo do takvih promjena. Uprava smatra da su navedene pretpostavke primjerene, te da stoga financijski izvještaji Banke realno i objektivno prikazuju njen financijski položaj i rezultate. Područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za ove financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava

Prva primjena novih izmjena postojećih standarda koji su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje

U tekućem razdoblju na snazi su sljedeći standardi, izmjene i dopune postojećih standarda te tumačenja koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS ") i usvojila ih je Europska unija:

• MSFI 9 "Financijski instrumenti", usvojen u Europskoj uniji 22. studenoga 2016. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.)
• MSFI 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" te izmjene MSFI-ja 15 "Datum stupanja MSFI-ja 15 na snagu", usvojeni u Europskoj uniji 22. rujna 2016. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.)
• Izmjene MSFI-ja 2 "Plaćanja temeljena na dionicama" Klasifikacija i mjerenje platnih transakcija temeljenih na dionicama, usvojen u Europskoj uniji 27. veljače 2018. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
• Izmjene MSFI-ja 4 "Ugovori o osiguranju" Primjena MSFI-ja 9 Financijski instrumenti u sprezi s MSFI-jem 4 Ugovori i osiguranju, usvojene u Europskoj uniji 3. studenoga 2017. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. ili ona u kojima se MSFI 9 "Financijski instrumenti" prvi put primjenjuje),
• Izmjene MSFI-ja 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" Pojašnjenje MSFI-ja 15 Prihodi od ugovora s kupcima, usvojene u Europskoj uniji 31. listopada 2017. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.).
• Izmjene MRS-a 40 "Ulaganja u nekretnine" Prijenos ulaganja u nekretnine, usvojene u Europskoj uniji 14. ožujka 2017. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
• Izmjene MSFI-ja 1 i MRS-a 28 pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2014.-2016." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1, MSFI 12 i MRS 28), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 7. veljače 2018. godine (izmjene MSFI-ja 1 i MRS-a 28 primjenjuju se na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. godine),
• MSFI 22 "Transakcije i predujmovi u stranim valutama", usvojen u Europskoj uniji 28. ožujka 2018. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),

Usvajanje navedenih izmjena postojećih standarda i tumačenja nije dovelo do materijalnih promjena u bančinim financijskim izvještajima.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava (nastavak)

Izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojene su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Na datum odobrenja financijskih izvještaja bili su objavljeni, ali ne i na snazi sljedeći novi standardi te izmjene postojećih standarda, koje je objavio OMRS i usvojila ih je Europska unija:

• MSFI 16 "Najmovi", usvojen u Europskoj uniji 31. listopada 2017. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.)
• Izmjene MSFI-ja 9 "Financijski instrumenti" Predujmovi sa značajkama negativne kompenzacije – usvojen u Europskoj Uniji 22. ožujka 2018 (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),
• OTMFI 23 "Nesigurnost u vezi s primjenom poreznih pravila na porez na dobit" usvojeno u Europskoj Uniji 23. listopada 2018 (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.).

Bankaje odabrala ne primjenjivati nove standarde, izmjene postojećih standarda i interpretacije prije datuma njihova stupanja na snagu. Banka očekuje da primjene ovih standarda i izmjena postojećih standarda ne dovode do materijalnih promjena financijskih izvještaja u razdoblju Prve primjene standarda, osim utjecaja MSFI 16 "Najmovi". Naime, Banka je provela analizu svih objekata u operativnom (poslovnom) najmu te provela inicijalnu procjenu učinka uvođenja MSFI 16. Banka nema imovine u financijskom najmu. Prilikom procjene učinka MSFI 16 na imovinu u poslovnom najmu Banka se rukovodila načelom materijalnosti. Ukupan učinak na povećanje imovine i obveza Banka procjenjuje na 2.985 tisuća kuna. Banka je provela analizu utjecaja uvođenja MSFI 15 i amandmana MSFI 9, te procjenjuje kako uvođenje istih neće imati utjecaj na izvještaj o financijskom položaju i račun dobiti i gubitka.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava (nastavak)

Novi standardi te izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio OMRS i koji još nisu usvojeni u Europskoj uniji

MSFI-jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja, koji još nisu usvojeni od strane Europske Unije do 1. ožujka 2019. godine (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve u cjelini):

• MSFI 14 "Regulativom propisane razgraničene stavke" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.) - Europska komisija odlučila je postupak preuzimanja ovog prijelaznog standarda odgoditi do objave njegove konačne verzije,
• MSFI 17 "Ugovori o osiguranju" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2021. godine),
• Izmjene MRSI 3 "Poslovne kombinacije" Definicija poslovanja (na snazi za poslovne kombinacije za koje je datum stjecanja na ili nakon početka prvog godišnjeg izvještajnog razdoblja koje počinje na dan ili nakon 1. siječnja 2020. godine i na stjecanje sredstava do kojih dolazi na ili nakon početka tog razdoblja).
• Izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" - Prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata te daljnje izmjene (prvotno određeni datum stupanja na snagu odgođen je do dovršetka projekta istraživanja na temu primjene metode udjela),
• Izmjene MRS-a 1 "Prezentacija financijskih izvještaja" i MRS-a 8 "Računovodstvene politike, promjene u računovodstvenim procjenama greškama" – definicija značajnosti (efektivno za godišnja razdoblja počevši na ili nakon 1. Siječnja 2020. Godine),
• Izmjene MRS-a 19 "Primanja zaposlenih" Izmjene, suženje prava, odnosno isplata iz planova primanja (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019. godine),
• Izmjene MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" Dugoročna ulaganja u pridružene subjekte i zajedničke pothvate (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava (nastavak)

Novi standardi te izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio OMRS i koji još nisu usvojeni u Europskoj uniji

• Izmjene raznih standarda zbog "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2015.-2017.", proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 3, MSFI 11, MRS 12 i MRS 23), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),
• Izmjene Uputa na konceptualni okvir u MSFI standardima (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020. godine).

Prema procjenama Banke, primjena navedenih novih standarda i izmjena postojećih standarda ne bi imala značajan materijalni utjecaj na financijske izvještaje.

Računovodstvo zaštite u portfelju financijske imovine i obveza čija načela nisu usvojena u EU i dalje je neregulirano.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.2 Promjene računovodstvenih politika – pregled po kategorijama financijske imovine

Prva primjena MSFI 9 utjecala je na izmjenu kategorija mjerenja. Kategorija imovine kredita i potraživanja i imovine u portfelju financijske imovine koja se drži do dosjeća (sukladno MRS 39) raspoređena je u kategoriju financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku. Kategorija imovine raspoložive za prodaju i financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitak (sukladno MRS 39) raspoređena je u kategoriju financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Banka je iskoristila neopozivu opciju razvrstavanja vlasničkih vrijednosnih papira u kategoriju financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Za pregled poslovnih modela vidjeti točku 2.4.5 skupine Financijskih instrumenata. Izmjena kategorija mjerenja uslijed uvođenja MSFI 9 je sljedeća:

	MRS 39		MSFI 9
	Kategorija mjerenja		Kategorija mjerenja
Financijska imovina
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	Amortizirani trošak (Krediti i potraživanja)	518.279	Amortizirani trošak	518.279
Krediti i depoziti kod banaka	Amortizirani trošak (Krediti i potraživanja)	258.011	Amortizirani trošak	258.011
Krediti klijentima	Amortizirani trošak (Krediti i potraživanja)	1.570.963	Amortizirani trošak	1.570.291
Dužnički vrijednosni papiri
Trezorski zapisi RH	Financijska imovina raspoloživa za prodaju	559.765	Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	559.765
	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	14.485	Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	14.485
Obveznice	Amortizirani trošak (Krediti i potraživanja)	152.142	Amortizirani trošak	152.142
Vlasnički vrijednosni papiri	Financijska imovina raspoloživa za prodaju	2.815	Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (neopoziva opcija)	2.815

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.2 Promjene računovodstvenih politika – pregled po kategorijama financijske imovine (nastavak)

Uvođenje MSFI 9 imalo je za posljedicu ponovno mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka za financijsku imovinu utjecaj čega je slijedeći:

Kategorija mjerenja	Umanjenje vrijednosti MRS 39	Reklasifikacija	Ponovno mjerenje	Očekivani kreditni gubici MSFI9
Krediti i potraživanja (MRS 39) / Financijska imovina po amortiziranom trošku (MSFI 9)
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	3.706	-	-	3.706
Krediti i depoziti kod banaka	1.839	-	-	1.839
Krediti klijentima	178.771	-	672	179.443
Ostala imovina	2.027	-	1	2.028
Ukupno	186.343	-	673	187.016
Drže do dospijeća (MRS 39) / Financijska imovina po amortiziranom trošku
Vrijednosni papiri	21.635	-	-	21.635
Izvanbilančne stavke
Nepovučena sredstva po kreditima, akreditivi i garancije	1.975	-	52	2.027
Ukupno	209.953	-	725	210.678

Ponovno mjerenje odnosi se isključivo na očekivane kreditne gubitke.

2.2 Ulaganja u podružnice

Podružnice su sva društva u kojima Banka, direktno ili indirektno, ima više od pola glasačkih prava ili na drugi način kontrolira poslovanje društava. Banka nema podružnica.

2.3 Strane valute

Transakcije i stanja u stranoj valuti

Transakcije u stranim valutama koje predstavljaju transakcije izražene u stranim valutama, ili koje se podmiruju u stranim valutama, preračunavaju se u funkcionalnu valutu koristeći tečaj na dan transakcije.

Monetarne stavke izražene u stranim valutama preračunavaju se tako da završni datum bude datum izvještavanja. Ako je dostupno nekoliko tečajeva, koristi se tečaj po kojem su budući novčani tijekovi u obliku određene transakcije ili stanja mogli biti podmireni da je došlo do tih novčanih tijekova. Nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po povijesnom trošku preračunavaju se prema tečaju na dan početnog priznavanja; nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po fer vrijednosti preračunavaju se koristeći tečaj na dan utvrđivanja fer vrijednosti.

Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim kad su odgođeni u glavnici kao dobici ili gubici od kvalificiranih instrumenata zaštite novčanog tijeka ili kvalificiranih instrumenata zaštite neto ulaganja.

Svi dobici i gubici od tečajnih razlika koji se priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti iskazani su u neto iznosu u odgovarajućoj stavci dobiti i gubitka.

U slučaju promjena fer vrijednosti monetarne imovine izražene u stranoj valuti koja je klasificirana kao raspoloživa za prodaju, javljaju se razlike u preračunu koje su rezultat promjena amortiziranog troška vrijednosnice i ostalih promjena knjigovodstvenog iznosa vrijednosnice.

2.4. Financijski instrumenti

2.4.1 Financijska imovina

Poslovni model može se odrediti prema slijedećem:

• 1. Poslovni model držanja radi naplate
• 1. Poslovni model držanja radi naplate i prodaje
• 1. Ostali poslovni modeli

Financijska imovina razvrstava se u sljedeće kategorije: financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ifinancijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku. Klasifikacija ovisi o vrsti financijske imovine, poslovnom modelu, te rezultatu SPPI testa (testa suštine novčanih tokova odnosno predstavljaju li isključivo plaćanje glavnice i kamate na nepodmireni dio glavnice) i benchmark testa, i utvrđuje se pri prvom knjiženju. Kupnja i prodaja financijske imovine redovnim putem se počinje, odnosno prestaje obračunavati na datum trgovanja. Kupoprodaja redovnim putem je kupoprodaja financijske imovine kojom imovina mora biti isporučena u rokovima utvrđenima propisom ili konvencijom na predmetnom tržištu. Financijska imovina se inicijalno vrednuje i priznaje po fer vrijednosti.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

(a) Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

Financijska imovina se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ako je stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku i/ili trgovanja odnosno ukoliko obilježja novčanih tokova ne predstavljaju isključivo plaćanje glavnice i kamate.

Dakle, u portfelj financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak klasificira se financijska imovina čiji poslovni model nije držanje radi naplate novčanih tokova ili držanje radi naplate novčanih tokova ili prodaje odnosno imovina koja se drži radi naplate novčanih tokova ili drži radi naplate novčanih tokova ili prodaje te koja nije prošla SPPI i benchmark test.

Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak početno se priznaje po fer vrijednosti.

Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak iskazuju se u računu dobiti i gubitka. Prihodi od dividendi se priznaju u računu dobiti i gubitka.

(b) Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ukoliko:

(a) u slučaju dužničkih financijskih instrumenata (trezorski zapisi i obveznice): ukoliko je poslovni model držanje radi naplate novčanih tokova ili prodaja, te ukoliko su obilježja novčanih tokova isključivo plaćanje glavnice i kamate. Dakle, dužnički financijski instrumenti klasificiraju se u model financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ukoliko je poslovni model držanja radi naplate i prodaje te ukoliko financijska imovina prolazi SPPI i benchmark test (b) u slučaju vlasničkih vrijednosnih papira: ukoliko je Banka iskoristila neopozivu opciju klasifikacije u ovaj portfelj. Isti se ne drže radi trgovanja.

Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit inicijalno se vrednuje po fer vrijednosti. Naknadno vrednovanje se provodi po fer vrijednosti i efekti se priznaju u ostalu sveobuhvatnu dobit. Kod dužničkih vrijednosnih papira, prilikom dospijeća ili prodaje efekti se prenose u račun dobiti i gubitka. Kod vlasničkih vrijednosnih papira, prilikom dospijeća ili prodaje efekti se ne prenose u račun dobiti i gubitka već se nastavljaju priznavati isključivo u kapitalu. Kamate se priznaju u računu dobiti i gubitka efektivnom kamatnom stopom za dužničke vrijednosne papire. Model očekivanih kreditnih gubitaka primjenjiv je za dužničke vrijednosne papire, ne i za vlasničke. Dividende se priznaju u računu dobiti i gubitka.

U izvještaju o financijskom položaju financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iskazuje se zasebno, i to po pojedinim kategorijama financijske imovine (trezorski zapisi, obveznice i vlasnički vrijednosni papiri).

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

(c) Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku

Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku ukoliko je poslovni model držanje radi naplate i ukoliko su obilježja novčanih tokova isključivo plaćanje glavnice i kamate.Dakle, u portfelj financijske imovine po amortiziranom trošku klasificira se financijska imovina čiji je poslovni model držanje radi naplate novčanih tokova i koji prolazi SPPI odnosno benchmark test. Banka u ovu imovinu klasificira kredite i potraživanja, te dužničke vrijednosne papire. Kamatni prihodi priznaju se metodom efektivne kamatne stope.

U izvještaju o financijskom položaju financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku iskazuje se zasebno, i to po pojedinim kategorijama financijske imovine (obveznice, krediti i potraživanja).

Model očekivanih kreditnih gubitaka

Uvođenjem MSFI 9 standarda dolazi do širenja osnovnog koncepta na kojem se temelji određivanje vrijednosti financijskih instrumenata koji se mjere metodom amortiziranog troška, na način da osim identifikacije i procjene visine nastalih kreditnih gubitaka, koncept uključuje i identifikaciju kreditnih gubitaka koji još uvijek (u trenutku vrednovanja predmetnog instrumenta) nisu nastali, ali Banka njihov nastanak tek očekuje u narednom razdoblju i to uz uvažavanje različitih makroekonomskih scenarija.

Očekivani kreditni gubici vezani uz određenu izloženost se procjenjuju na temelju očekivanih budućih novčanih tokova koji su vezani s predmetnim ugovorom, uključujući i iznose koje mogu nastati realizacijom relevantnih kolaterala. Svi očekivani novčani tokovi se svode na sadašnju vrijednost putem diskontiranja uz primjenu efektivne kamatne stope.

Uvođenjem ovog koncepta, kod kojeg iznos umanjenja vrijednosti predstavlja iznos očekivanih kreditnih gubitaka po financijskoj imovini, svakoj izloženosti dodjeljuje se određena ne-nulta vjerojatnost nastanka gubitka, što rezultira određenim iznosom umanjenja vrijednosti koji je različit od nule.

Izračun postotne vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka temelji se na standardnim parametrima kreditnog rizika:

• PD (Engl. Probability of Default) vjerojatnost nastupanja statusa neispunjavanja financijskih obaveza
• LGD (Engl. Loss Given Default) gubitak po nastupanju statusa neispunjavanja obaveza.

Za potrebe procjene vrijednosti PD parametra Banka je sve segmente kreditnih klijenata rasporedila u rejting klase. Svakoj rejting klasi koja se smatra homogenom skupinom je na odgovarajući način dodijeljena jednogodišnja vrijednost PD-a kao i pripadna višegodišnja ročna struktura PD-jeva koja je prilagođena očekivanim (projiciranim) vrijednostima relevantnih makroekonomskih faktora. Na taj način dobivene vrijednosti PD-a odražavaju trenutno nepristrano očekivanje Banke u vezi buduće stope neplaćanja.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

Gubitak po nastanku defaulta (LGD) predstavlja internu procjenu razine gubitka vezanog uz kreditnu izloženost u slučaju nastupa statusa neispunjavanja obaveza. Dobivene vrijednosti LGD-a se grupiraju po LGD–homogenim skupinama te se za svaku od njih procjenjuje reprezentativna vrijednost LGD parametra. Banka je procijenila vrijednost LGD parametra putem tzv. "work-out" metode procjene koja se temelji na analizi povijesnih slučajeva post-defaultne naplate. Kod svakog takvog slučaja se pripadni niz novčanih tokova do kojih dolazi tijekom procesa naplate (priljeva po osnovu uplata dužnika, naplata od novčanih sredstava dužnika i kolaterala vezanih uz izloženost, kao i odljeva vezanih uz interne i eksterne troškove samog procesa naplate) diskontira originalnom efektivnom kamatnom stopom, kako bi se dobila sadašnja vrijednost post-defaultne naplate. Ta vrijednost se zatim dijeli s vrijednošću pripadne izloženosti u trenutku nastanka defaulta, kako bi se dobila postotna stopa post-defaultne naplate (RR - Engl. Recovery Rate). LGD predmetnog plasmana se dobije oduzimajući taj iznos od 100%. Tako dobivene vrijednosti LGD-a se grupiraju u LGD-homogene skupine.

Izloženost u trenutku defaulta(EAD – Engl. Exposure at Default ) predstavlja ukupan iznos izloženosti za koji je potrebno kreirati ispravke vrijednosti. Vrijednost EAD-a izražena je kao linearna modifikacija postojeće bruto izloženosti koja uzima u obzir preostalu ročnost izloženosti te trenutnu nominalnu kamatnu stopu.

Banka pri procjeni rezerviranja za izvanbilančne stavke primjenjuje konverzijski faktor 1.

Vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka (ECL – Engl. Expected Credit Losses ) za izloženosti kod kojih nakon početnog priznavanja nije identificiran značajan porast kreditnog rizika od početnog priznavanja računa se kao 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak koji predstavlja dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci (rizična podskupina A1 – stage 1), dok se kod izloženosti kod kojih je nakon početnog priznavanja identificirano značajno povećanje kreditnog rizika na datum izvještavanja računaju cjeloživotni očekivani kreditni gubici (rizična podskupina A2 – stage 2). Za izloženosti podrizičnih skupina B i C (stage 3) očekivani kreditni gubici računaju se primjenom standardne DCF metode (metoda sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope).

Podjela izloženosti u rizične skupine

Financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku, uključujući i izvanbilančne izloženosti iz preuzetih obveza za kreditiranje i ugovora o financijskim garancijama, kao i financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, osim vlasničkih instrumenata, potraživanja za koje se primjenjuju uvjeti za umanjenje vrijednosti, Banka u svrhu procjene visine ispravaka vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke na temelju procjene razine kreditnih gubitaka, na izvještajne datume razvrstava u sljedeće kategorije:

• 1. rizična skupina A1
• 1. rizična skupina A2,
• 1. rizične skupine B (B1, B2, B3) i C.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

U rizičnu skupinu A1– raspoređuju se izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika (od trenutka početnog priznavanja). Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

U rizičnu skupinu A2 (povećana razina kreditnog rizika) – raspoređuju se izloženosti kod kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka. Banka kao indikatore za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika dužnika smatra: kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema Banci u trajanju duljem od 30 dana, a ne prelazi 90 dana, zatim blokadu dužnika u neprekidnom trajanju duljem od 30 dana u posljednjih 180 dana te značajno pogoršanje kreditnog rejtinga dužnika u odnosu na kreditni rejting u trenutku početnog priznavanja (za više od tri rejting klase).

U rizične skupine B i C (utvrđeno umanjenje vrijednosti) raspoređuju se izloženosti kod kojih su utvrđeni objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti. To su izloženosti kod kojih je nastupio status neispunjavanja obaveza sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. Banka izloženosti klasificirane kao distresne izloženosti također smatra izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija. Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B i C utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane spomenutom Odlukom.

2.4.2 Financijske obveze

Financijske obveze se klasificiraju ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili kao ostale financijske obveze. Financijske obveze Banke predstavljaju financijske obveze po amortiziranom trošku. Nema financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Financijske obveze se prestaju priznavati kada prestanu postojati.

(a) Obveze iskazane po amortiziranom trošku

U ovu kategoriju spadaju financijske obveze koje nisu iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i mjere se po amortiziranom trošku. Financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku su depoziti banaka i klijenata, obveze po kreditima i hibridni financijski instrumenti.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

2.4.3 Utvrđivanje fer vrijednosti

Kod vrijednosnih papira razvrstanih u portfelje koji podliježu vrednovanju po fer vrijednosti kada postoji kotirana cijena na burzi vrednovanje se provodi na temelju objavljene prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti. Prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti uzimaju se iz službenih izlistaja burze za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje. U slučaju da na dan vrednovanja postoji više prosječnih cijena financijske imovine koja se vrednuje izračunava se prosječna ponderirana cijena. U slučaju izostanka prosječne dnevne cijene na izlistaju o trgovanju na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti, fer vrijednost financijske imovine obračunava se na osnovu posljednje poznate dnevne prosječne cijene trgovanja u tekućemkalendarskom mjesecu. Za vrijednosne papire kojim se nije trgovalo tijekom tekućeg kalendarskog mjeseca od nastupajućeg dana vrednovanja, kao fer vrijednost uzima se posljednja utvrđena fer vrijednost u prethodnom kalendarskom mjesecu ukoliko je u tom mjesecu izvršeno trgovanje s promatranim vrijednosnim papirom.

Za vrijednosnice koje kotiraju na domaćem tržištu uzimaju se podaci kretanja cijena sa Zagrebačke burze ili drugog uređenog tržišta u zemlji, a za vrijednosnice koje kotiraju u inozemstvu uzimaju se podaci priznatih sudionika na tržištu kapitala u zemlji ili podaci na burzama u inozemstvu ili drugom uređenom tržištu u inozemstvu.

Za vrijednosne papire koji se vrednuju po fer vrijednosti, a kojima se nije trgovalo u prethodnom i tekućem kalendarskom mjesecu od dana vrednovanja kao i za one vrijednosne papire koji su uvršteni na burzama u inozemstvu, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na službenim internet stranicama renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala (Reuters ili Bloomberg i dr.), ili prema telefonskoj kotaciji zadnje ponude na kupnju renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala, ili na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na stranicama financijsko-informacijskih servisa renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala.

Fer vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske raspoređenih u portfelj financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit utvrđuje se na način da se početno vrednuju po fer vrijednosti koja je jednaka vrijednosti u trenutku stjecanja. Naknadno vrednovanje vrši se na način da se vrši amortizacija početno priznatog diskonta primjenom efektivne kamatne stope, a temeljem stvarnog preostalog razdoblja do dospijeća, tako se izračunati diskont priznaje kao sastavni dio kamatnog prihoda u račun dobiti i gubitka, tese fer vrijednost izračunava primjenom alternativnog modela na način da se kao diskontna stopa uzima stopa dobivena interpolacijom kamatnih stopa iz najnovije primarne aukcije Ministarstva financija koja prethodi datumu na koji se utvrđuje fer vrijednost za vrijednosni papir iste denominacije, a sukladno stvarnom preostalom razdoblju do dospijeća. Nerealizirani dobici/gubici proizašli iz usklađivanja sa fer vrijednošću priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, a tek realizirani efekti uključuju se u račun dobiti i gubitka.

Fer vrijednost za kredite i obveze prema bankama i klijentima utvrđuju se korištenjem modela sadašnje vrijednosti na temelju ugovorenih novčanih tijekova.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

2.4.4 Prestanak priznavanja

Financijska imovina prestaje se priznavati kad ugovorna prava na primanje novčanih tijekova od te imovine prestanu postojati ili je imovina prenesena te kada su preneseni i svi bitni rizici i koristi vlasništva (odnosno, ako Banka ne prenosi niti zadržava gotovo sve rizike i nagrade, Banka testira kontrolu kako bi se osiguralo da stalna uključenost na temelju bilo kojeg zadržanog prava kontrole ne sprječava prestanak priznavanja). Financijske obveze prestaju se priznavati kad su plaćene ili su na neki drugi način prestale postojati.

2.5 Skupine financijskih instrumenata

Banka klasificira financijske instrumente u skupine prema njihovoj prirodi uzimajući u obzir karakteristike navedenih financijskih instrumenata, poslovni model, SPPI odnosno benchmark test. Banka prilikom provođenja SPPI testa nije zabilježila slučaj nezadovoljavanja istog. Klasifikacija je prikazana u tablici u nastavku:

	Skupina (određuje Banka)	Podskupine		Poslovni model	SPPI test	Kategorija (prema MSFI 9)
	Investicijske vrijednosnice – Vlasničke i dužničke vrijednosnice	Dužničke vrijednosnice Vlasničke vrijednosnice (neopoziva opcija)		Držanje radi naplate novčanih tokova ili prodaje	DA Nije primjenjivo	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
	Krediti i depoziti kod banaka:			Držanje	DA
	- Depoziti bankama - Krediti bankama		radi naplate novčanih tokova
	Krediti i	Krediti	Prekoračenja	Držanje radi naplate novčanih tokova	DA	Financijska imovina po amortiziranom trošku
Financijska imovina	potraživanja	građanima (stanovništvo)	Kreditne kartice		DA
			Stambeni		DA
			Hipoteke		DA
			Ostalo		DA
			Obrtnici		DA
		Krediti poslovnim subjektima	Veliki poslovni subjekti		DA
			Mali i srednji poduzetnici		DA
			Ostali		DA
		Ostala potraživanja			DA
	Investicijske	Kotirane			DA
	vrijednosnice – Nekotirane Dužničke vrijednosnice				DA
Investicijske vrijednosnice – Dužničke i vlasničke vrijednosnice		Kotirane		Drži radi prodaje ili trgovanja	Nije primjenjivo	Financijska imovina po fer
		Nekotirane			Nije primjenjivo	vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka

	Skupina (određuje Banka)	Podskupina	Kategorija (prema MSFI 9)
	Obveze po kreditima Depoziti banaka
Financijske obveze	Depoziti klijenata	Građani Veliki poslovni subjekti Mali i srednji poduzetnici	Financijske obveze po amortiziranom trošku
	Hibridni instrumenti

2.5 Skupine financijskih instrumenata (nastavak)

Izvanbilančni	Preuzete obveze za kredite
financijski instrumenti	Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti

2.6 Prijeboj

Financijska sredstva i obveze se prebijaju i neto iznos se prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada postoji zakonsko pravo za prijeboj ustanovljenog iznosa ili postoji namjera za rješavanje na neto osnovi ili kad se ostvarena sredstva i obveze istodobno poravnavaju.

2.7 Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata za sve financijske instrumente koji nose kamatu priznaju se u sklopu 'Prihoda od kamata' ili 'Rashoda od kamata' u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti primjenom metode efektivne kamatne stope.

Metoda efektivne kamatne stope je metoda obračuna amortizacijskog troška financijskih sredstava ili obveza i priznaju se u prihode ili rashode na vremenski proporcionalnoj osnovi. Efektivna kamatna stopa je stopa koja točno diskontira procijenjene buduće novčane isplate ili uplate na knjigovodstvenu vrijednost financijskog sredstva ili obveze tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta ili, kada je prikladno, kraćeg razdoblja. Prilikom izračuna efektivne kamatne stope, Banka procjenjuje novčane tijekove uzimajući u obzir ugovorne uvjete financijskog instrumenta (npr. opciju predujma), ali ne razmatrajući buduće gubitke od kredita. Izračun uključuje sve naknade plaćene ili primljene između ugovornih stranaka, a koji čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i svih drugih premija ili diskonta.

Kada je vrijednost financijske imovine ili grupe sličnih financijskih sredstava umanjena, prihodi od kamata priznaju se primjenom kamatne stope koja se koristi za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja gubitka od umanjenja vrijednosti.

2.8 Prihodi od naknada i provizija

Naknade i provizije priznaju se kada nastanu i po izvršenju usluga. Naknade za odobravanje kredita, za koje postoji mogućnost povlačenja su odgođene po efektivnoj kamatnoj stopi (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznate kao usklađenje efektivne kamatne stope kredita. Naknade i provizije za pregovaranje ili sudjelovanje u pregovaranju o transakciji za treću stranku, kao što je stjecanje kredita, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili kupnja ili prodaja udjela, priznaju se po završetku pripadajuće transakcije.

Naknade i provizije obuhvaćaju uglavnom naknade za obavljanje platnog prometa, naknade za izdane garancije, otvorene akreditive i ostale usluge koje Banka pruža.

2.9 Prihodi od dividendi

Prihodi od dividendi priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

2.10 Umanjenje vrijednosti financijske imovine

(a) Imovina po amortiziranom trošku

Imovina podliježe procjeni radi umanjenja vrijednosti imovine zavisno od stupnja rizika.

Potraživanja po kreditima i predujmovima od klijenata raspoređuju se u rizične skupine te se po istima provodi procjena rizičnosti izloženosti te umanjenje vrijednosti i rezerviranja sukladno Pravilniku o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka, a što predstavlja raspoređivanje u odgovarajuću rizičnu skupinu sukladno MSFI 9. Raspoređivanje u rizične skupine te ponovna procjena rizičnosti izloženosti te umanjenja vrijednosti i rezerviranja provodi se tromjesečno.

Za potraživanja po kreditima i zajmovima koji su raspoređena u rizične skupine formiraju se ispravci vrijednosti koji se knjiže kao umanjenje potraživanja u bilanci Banke.

Naplaćeno rizično potraživanja smanjuje umanjenje vrijednosti i iskazuje se kao prihod po osnovi ukinutog umanjenja vrijednosti.

Konačan otpis potraživanja po kreditima provodi se na temelju Odluke Uprave Banke, zatvaranjem potraživanja i prethodno formiranog umanjenja vrijednosti odnosno isknjižavanjem iz bilance Banke. Otpisano potraživanja može se prenijeti u izvanbilančnu evidenciju gdje se do daljnjeg evidentira kao izvanbilančna pozicija.

Ako se potraživanje naplati u godini u kojoj je otpisano, naplaćeno potraživanje smatra se ostalim prihodom. Ako se potraživanje naplati u godinama koje slijede nakon godine u kojoj se izvršio otpis, naplaćeno potraživanje smatra se prihodom od naplate potraživanja otpisanih u prethodnim godinama. Kod imovine raspoređene u B ili C rizičnu skupinu Banka će evidentirati kamatne prihode na računima izvanbilančne evidencije te će ih priznati u računu dobiti i gubitka po naplati istih.

(b) Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Na svaki datum izvještavanja Banka procjenjuje i iskazuje ispravke vrijednosti odnosno rezerviranja za očekivane kreditne gubitke za dužničke instrumente koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Sve promjene za u iznosu rezerviranja za očekivane kreditne gubitke priznaju se u računu dobiti i gubitka.

2.10 Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

(c) Izvanbilančna izloženost

Na svaki izvještajni datum Banka u odgovarajuće rizične skupine raspoređuje izvanbilančne izloženosti na osnovi kojih je izložena kreditnom riziku. Pri procjeni očekivanih kreditnih gubitaka za izvanbilančne izloženosti Banka primjenjuje konverzijski faktor 1. Iznos očekivanih kreditnih gubitaka povezanih s izvanbilančnim obvezama knjiže se na teret troškova za razdoblje u kojemu je gubitak utvrđen te u korist odgovarajućeg računa rezerviranja u pasivi bilance.

2.11 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja vrijednosti kad događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost možda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdili novčani primici (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.

2.12 Nematerijalna imovina

Licence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (4 godine).

2.13 Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema iskazani su u izvještaju o financijskom položaju po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sastjecanjem imovine.

Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Banka imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u financijskom razdoblju u kojem su nastali. Zemljište se ne amortizira.

Amortizacija nekretnine i opreme tijekom 2018. i 2017. obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:

Nekretnine	33 godine
Računala	4 godine
Oprema i ostalo	5-15 godina
Vozila	4 godine
Ulaganja u tuđu imovinu	5-10 godina

Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva.

Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i iskazuju se kroz izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti.

2.14 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji ako će njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknađena putem prodaje prije nego stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji iskazuje se po knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, ovisno o tome koja je niža. Imovina mora biti raspoloživa za trenutnu prodaju u postojećem stanju i njena prodaja mora biti vrlo vjerojatna.

2.15 Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine odnose se na zemljišta i poslovne zgrade koje se drže u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i Banka se njime ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem se slučaju svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.

Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranje za umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Ulaganja u tijeku se ne amortiziraju. Amortizacija se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine na njenu preostalu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe (33 godine).

Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Banka od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti kada nastanu. Ukoliko Banka počne koristiti ove nekretnine, ona se reklasificiraju u nekretnine i opremu te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troška koji će se naknadno amortizirati.

2.16 Najmovi

Banka uglavnom ima ugovore o operativnim najmovima.

(a) Banka kao najmoprimac

Ukupna plaćanja po operativnim najmovima terete troškove poslovanja u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti primjenom pravocrtne metode tijekom razdoblja trajanja najma.

(b) Banka kao najmodavac

Najmovi u kojima najmodavac zadržava bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Imovina u operativnom najmu uključuje se u 'Ulaganja u nekretnine' u izvještaju o financijskom položaju. Imovina se amortizira po pravocrtnoj osnovi jednako kao i ostale stavke nekretnina i opreme. Prihod od najma priznaje se tijekom trajanja najma.

2.17 Novac i novčani ekvivalenti

U izvještaju o novčanom tijeku novac i novčani ekvivalenti uključuju stanja s originalnim rokom dospijeća kraćim od 90 dana od datuma stjecanja, uključujući novac i stanje na tekućim računima banaka, potraživanja od drugih banaka i trezorske zapise.

Umanjenje vrijednosti provodi se u skladu s internom metodologijom očekivanih kreditnih gubitaka.

2.18 Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Banka ne priznaje rezerviranja za buduće gubitke iz poslovanja.

Gdje postoje određene slične obveze, vjerojatnost da će za njihovo podmirenje biti potreban odljev sredstava određuje se razmatranjem kategorije obveza u cjelini. Rezerviranje se priznaje čak i ako je vjerojatnost odljeva sredstava u odnosu na bilo koju stavku koja se nalazi u istoj kategoriji obveza mala.

Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje prikazuje kao rashod od kamata.

2.19 Ugovori o financijskim garancijama

Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji nastaje kada dužnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama, financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda.

Umanjenje vrijednosti provodi se u skladu s internom metodologijom očekivanih kreditnih gubitaka.

2.20 Primanja zaposlenih

(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U tijeku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

2.20 Primanja zaposlenih (nastavak)

(b) Otpremnine

Obveze za otpremnine priznaju se kad Banka prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Banka priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana, bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine, kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom položaju, diskontiraju se na sadašnju vrijednost.

(c)Kratkoročna primanja zaposlenih

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja o financijskom položaju.

2.21 Poslovi u ime i za račun trećih osoba

Banka upravlja imovinom za i u korist pravnih i fizičkih osoba, te zaračunava naknadu za takve usluge. Ako navedena imovina ne predstavlja imovinu Banke, ista nije uključena u izvještaj o financijskom položaju.

2.22 Tekući i odgođeni porez na dobit

Na temelju hrvatskih zakonskih odredbi tekući porez na dobit obračunava se po stopi od 18%. Uprava povremeno razmatra pozicije u poreznim prijavama s obzirom na tumačenja primjenjivih poreznih odredbi. Po potrebi Uprava utvrđuje rezerviranja na temelju očekivanih isplata Poreznoj upravi.

Iznos odgođenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike između porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. Međutim, odgođeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit ili porezni gubitak. Odgođena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknađena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomično primjenjuju na datum izvještavanja o financijskom položaju.

Odgođena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive dobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za iskorištenje privremenih razlika.

2.23 Obveze po kreditima

Obveze po kreditima se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, iskazuju se po amortiziranom trošku.

2.23 Obveze po kreditima (nastavak)

Naknada plaćena prilikom ugovaranja obveza po kreditima priznaje se kao trošak transakcije kredita ukoliko će dio ili cjelokupna obveza po kreditima biti povučena. Ukoliko nema dokaza da će se dio ili cjelokupna obveza po kreditima povući, naknada se kapitalizira kao predujam za potrebe likvidnosti, te se amortizira tijekom razdoblja obveza po kreditima na koju se odnosi.

Obveze po kreditima se klasificiraju kao kratkoročne obveze,osim ako Banka ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom položaju.

2.24 Dionički kapital

Redovne i povlaštene dionice klasificirane su kao dionički kapital. Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, odbijaju se od dioničke glavnice umanjeno za sve povezane poreze. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke.

Raspodjela dividendi dioničarima Banke priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Banke.

2.25 Hibridni financijski instrumenti

Hibridni financijski instrumenti uključuju se u dopunski kapital Banke i koriste se u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.

2.26 Izvještavanje po poslovnim segmentima

Poslovni segmenti prikazuju se u skladu s internim izvještajima koji se dostavljaju donositelju glavnih poslovnih odluka. Donositelj glavnih poslovnih odluka je osoba ili grupa koja alocira resurse poslovnim segmentima i ocjenjuje poslovanje segmenata određenog društva. Banka je odredila Upravu Banke kao donositelja glavnih poslovnih odluka.

Prihodi i rashodi izravno povezani sa svakim segmentom uključuju se pri utvrđivanju rezultata poslovnog segmenta.

U skladu s MSFI 8, Banka ima sljedeće poslovne segmente: poslovanje s građanima i poslovanje s poslovnim subjektima.

BILJEŠKA 3 – UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA

Poslovne aktivnosti Banke izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a operativni rizici neizbježna su posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke.

Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno ažurira svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi oni odražavali promjene na tržištima, proizvodima i najbolju praksu. Postavljanjem limita za određene vrste rizika definirana je sklonost preuzimanju rizika.

Kontrolu upravljanja rizicima provodi Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima prema politikama koje je odobrila Uprava. Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima utvrđuje, procjenjuje i provodi zaštitu od financijskih rizika u uskoj suradnji s operativnim jedinicama Banke. Uprava definira pisana načela za cjelokupno upravljanje rizicima kao i pisane politike koje pokrivaju određena područja. Nadalje, Odjel unutarnje revizije i kontrole odgovoran je za neovisni pregled upravljanja rizicima i kontrolnog okruženja.

Najznačajnije vrste rizika su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizici. Tržišni rizik uključuje valutni rizik, kamatni rizik i ostale vrste cjenovnog rizika.

3.1 Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg dužnik nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određene grane djelatnosti koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu provedena rezerviranja na dan izvještaja o financijskom položaju. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita, dužničkih i ostalih vrijednosnih papira. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite – garancije i akreditivi. Kontrolu upravljanja kreditnim rizikom i kontrola rizika centralizirani su u obliku tima za upravljanje kreditnim rizikom u Odjelu upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima koji redovno izvještava Upravu Banke i voditelje svih poslovnih jedinica. Banka procjenjuje kreditnu sposobnost klijenata te u svrhu umanjenja kreditnog rizika uzima instrumente osiguranja.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika

(a) Krediti i potraživanja

Prilikom mjerenja kreditnog rizika kredita i potraživanja Banka procjenjuje njihovu kvalitetu i provodi klasifikaciju istih u odgovarajuće rizične skupine na temelju sljedećih kriterija:

• (1) kreditne sposobnosti dužnika,
• (2) urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema Banci i drugim vjerovnicima i
• (3) kvalitete instrumenata osiguranja po pojedinoj izloženosti .

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Banka kreditnu sposobnost dužnika procjenjuje temeljem sljedećih elemenata:

• (1) financijski položaj dužnika,
• (2) kvaliteta menadžmenta,
• (3) tržišni položaj dužnika,
• (4) potencijal poslovanja dužnika i
• (5) dužnikova izloženost valutnom i kamatnom riziku.

Ovisno o procjeni prethodno navedenih kriterija Banka sve plasmane dijeli u sljedeće kategorije:

• a. rizična skupina A, koja se sastoji od rizičnih podskupina A1 i A2,
• b. rizična skupina B, koja se sastoji od rizičnih podskupina B1, B2 i B3 i
• c. rizična skupina C.

Banka u rizičnu podskupina A1 (stupanj 1) raspoređuje kreditne izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12- mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

Banka u rizičnu podskupinu A2 (stupanj 2) raspoređuje kreditne izloženosti od kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka. Banka kao indikatore za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika dužnika smatra: kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema Banci u trajanju duljem od 30 dana, a ne prelazi 90 dana, zatim blokadu dužnika u neprekidnom trajanju duljem od 30 dana u posljednjih 180 dana te značajno pogoršanje kreditnog rejtinga dužnika u odnosu na kreditni rejting u trenutku početnog priznavanja (za više od tri rejting klase).

Banka u rizične skupine B i C (stupanj 3 - utvrđeno umanjenje vrijednosti) raspoređuje kreditne izloženosti u statusu neispunjavanja financijskih obveza. To su izloženosti kod kojih je nastupio status neispunjavanja obaveza sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. Banka izloženosti klasificirane kao distresne izloženostima također smatra izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija. Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B i C utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane spomenutom Odlukom.

(b) Dužnički vrijednosni papiri i ostali zapisi

Ulaganja u navedene vrijednosne papire i zapise smatra se načinom boljeg raspoređivanja i istovremeno održavanja raspoloživog izvora financiranja.

3.1.2 Kontrola ograničenja rizika i politike za njihovo ublažavanje

Banka upravlja i kontrolira koncentracije kreditnog rizika gdje god je takav rizik utvrđen, a osobito u pogledu pojedinih klijenata i grupa, gospodarskih sektora i zemalja.

U imovini i obvezama Banke značajna je koncentracija prema Republici Hrvatskoj ("RH"), kako slijedi:

	2018.	2017.
Sredstva kod Hrvatske narodne banke Trezorski zapisi RH	589.755 610.117	518.579 559.745
Obveznice Republike Hrvatske	292.979	127.157
Krediti	34.460	51.947
Odgođena porezna imovina	903	1.056
Ostala imovina	233	20
Obveza za porez	-	(1.847)
Ostale obveze	(484)	-
	1.527.963	1.256.357

Neizravna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca je sljedeća:

	2018.	2017.
Krediti za koje garantira RH i subjekti čiji je osnivač RH	119.052	161.519
Krediti trgovačkim društvima čiji je osnivač RH	14.035	16.826
Ostala imovina	233	20
Primljeni krediti HBOR-a	(39.371)	(55.151)
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka	(1.737)	(1.763)
Ostale obveze	(20)	-
	92.192	121.451

Izloženost prema bilo kojem zajmoprimcu, uključujući banke i brokere nadalje je ograničena podograničenjima koja pokrivaju bilančnu i izvanbilančnu izloženost, kao i dnevna ograničenja (rizik ispunjenja obveze) u odnosu na stavke kojima se trguje. Stvarna izloženost u odnosu na ograničenja svakodnevno se prate.

Izloženošću kreditnom riziku također se upravlja redovnom analizom sposobnosti zajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca u podmirivanju obveza otplate kamata i glavnice, te promjenom kreditnih ograničenja gdje je potrebno.

3.1.2 Kontrola ograničenja rizika i politike za njihovo ublažavanje (nastavak)

U nastavku navodimo daljnje specifične mjere kontrole i ublažavanja:

(a) Instrumenti osiguranja i ostala sredstva osiguranja

Banka koristi cijeli niz politika i postupaka u svrhu umanjenja kreditnog rizika. Najčešći od njih je uzimanje zaloga za predujmove, što je uobičajena praksa. Banka uvodi smjernice o prihvatljivosti specifičnih kategorija zaloga ili umanjenja kreditnih rizika. Najznačajnije vrste zaloga za kredite i potraživanja su kako slijedi:

• Zalog stambene imovine zalog stana, kuće, zgrade sa stanovima;
• Zalog poslovne imovine poslovni prostor;
• Zalog ostale imovine građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta;
• Zalog financijskih instrumenata kao što su dužnički i vlasnički vrijednosni papiri.

Dugoročna financijska sredstva i krediti poslovnim subjektima u pravilu su osigurani dok revolving krediti fizičkim osobama u pravilu nisu osigurani.

Zalog koji se drži kao osiguranje za svu financijsku imovinu osim za kredite utvrđen je na temelju vrste instrumenta. Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i ostali zapisi u pravilu nisu osigurani uz iznimku vrijednosnih papira s pokrićem u imovini i sličnih instrumenata koji su osigurani portfeljima financijskih instrumenata.

(b) Preuzete obveze

Prvenstvena svrha ovih instrumenata je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenta. Garancije i akreditivi imaju isti kreditni rizik kao i krediti.

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose kredita u obliku posudbi, garancija ili akreditiva. U pogledu kreditnog rizika na preuzete obveze kreditiranja, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu koji odgovara ukupno neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, potencijalni iznos gubitka manji je od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, budući da većina preuzetih obveza ovisi o održavanju specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata. Umanjenje vrijednosti preuzetih obveza provodi se u skladu s internom metodologijom očekivanih kreditnih gubitaka.

3.1.3 Politike umanjenja vrijednosti i rezerviranja

Sustav raspoređivanja plasmana po rizičnim skupinama koji je opisan u bilješci 3.1.1 više je usredotočen na raspoređivanje kreditne kvalitete od samog početka kreditnih i investicijskih aktivnosti. Za razliku od toga, rezerviranja za umanjenje vrijednosti priznaju se u svrhu financijskog izvještavanja samo za gubitke koji su očekivani na dan izvještaja o financijskom položaju na temelju objektivnog dokaza o umanjenju vrijednosti i očekivanih kreditnih gubitaka (bilješka 2.11).

Očekivani kreditni gubici iskazano u izvještaju o financijskom položaju na kraju godine temelji se na važećim zakonskim propisima. Tablica u nastavku prikazuje postotak bilančnih stavki Banke koje se odnose na kredite, te povezano očekivani kreditni gubici za svaku kategoriju internog ocjenjivanja Banke:

Ocjenjivanja Banke

	2018.
	Bruto krediti klijentima	Očekivani kreditni gubici
Stupanj 1	1.225.470	9.083
Stupanj 2	131.010	9.966
Stupanj 3	390.721	165.053
	1.747.201	184.102

Ocjenjivanja Banke

	2018.
	Bruto krediti klijentima (%)	Očekivani kreditni gubici (%)
Stupanj 1	70,14	4,93
Stupanj 2	7,50	5,41
Stupanj 3	22,36	89,66
	100,00	100,00

Ocjenjivanja Banke

		2017.
	Bruto krediti klijentima	Rezerviranje za umanjenje vrijednosti
Potpuno nadoknadivi plasmani	1.446.898	12.456
Djelomično nadoknadivi plasmani	275.352	138.831
Nenadoknadivi plasmani	27.484	27.484
	1.749.734	178.771

3.1.3 Politike umanjenja vrijednosti i rezerviranja (nastavak)

Ocjenjivanja Banke

		2017.
	Bruto krediti klijentima (%)	Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (%)
Potpuno nadoknadivi plasmani	82,69	6,98
Djelomično nadoknadivi plasmani	15,74	77,65
Nenadoknadivi plasmani	1,57	15,37
	100,00	100,00

Stupanj 1 i Stupanj 2 predstavljaju u potpunosti nadoknadive plasmane, dok Stupanj 3 predstavlja djelomično nadoknadive i u potpunosti nenadoknadive plasmane.

3.1.3 Politike umanjenja vrijednosti i rezerviranja (nastavak)

Politika Banke zahtijeva barem jednom godišnje ili češće, ako to nalažu pojedine okolnosti, pregled pojedine financijske imovine koja prelazi razinu materijalnosti. Očekivani kreditni gubici procjenjuju se temeljem internog modela očekivanih kreditnih gubitaka te sukladno odredbama Odluke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka, te se primjenjuju na sve značajne stavke. Procjena u pravilu obuhvaća postojeće zaloge (uključujući i ponovnu potvrdu svoje primjenjivosti) i očekivane primitke za pojedine stavke.

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita

	2018.	2017.
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi
na bilančnu imovinu je kako slijedi:
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	231.476	212.299
Krediti i depoziti kod banaka	247.252	258.011
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	227.549	177.105
- Hipotekarni krediti	20.042	20.411
- Stambeni krediti	269.534	238.492
- Krediti obrtnicima	103.193	110.382
- Ostalo	10.692	10.118
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	226.300	278.076
- Mali i srednji poduzetnici	637.918	652.784
- Ostali	67.871	83.595
Investicijski vrijednosni papiri
- Dužnički vrijednosni papiri	165.875	152.142
Ostala imovina	2.737	3.281
	2.210.439	2.196.696
	2018.	2017.
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi:
Financijske garancije i akreditivi	67.944	74.299
Preuzete kreditne i ostale povezane obveze	238.931	127.201
	306.875	201.500
Na dan 31. prosinca	2.517.314	2.398.196

Gornji pregled prikazuje maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2018. i 2017. godine ne uzimajući u obzir zalog ili ostale instrumente osiguranja kredita.U pogledu bilančne imovine, gore navedena izloženost temeljena je na bruto knjigovodstvenom iznosu pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih novčanih tokova koja je iskazana u izvještaju o financijskom položaju.

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

Kako je prikazano gore, 58,52% ukupne maksimalne bilančne izloženosti odnosi se na kredite klijentima (2017.: 65,50%); nadalje, 9,20% predstavlja ulaganja koja se drže kod Hrvatske narodne banke (2017.: 8,85%).

Analizom portfelja kredita klijentima ustanovljeno je sljedeće:

• 77,64 % portfelja, stupanj 1 i stupanj 2, (2017.:82,69% portfelja) kredita smatra se potpuno nadoknadivim;
• 22,36 % portfelja, stupanj 3, (2017.:17,31% portfelja) kredita smatra se djelomično nadoknadivim ili nenadoknadivim.

Koncentracija rizika financijske imovine uz izloženost kreditnom riziku

(a) Zemljopisni sektori

Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema zemljopisnoj regiji na dan 31. prosinca 2018. godine. Za potrebe ove tablice, Banka je alocirala izloženosti na regije prema zemljama sjedišta klijenata.

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	231.476	-	-	231.476
Krediti i depoziti kod banaka Krediti klijentima:	58.982	150.783	37.487	247.252
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	227.547	1	1	227.549
- Hipotekarni obrtnicima	20.042	-	-	20.042
- Stambeni krediti	269.534	-	-	269.534
- Krediti obrtnicima	103.193	-	-	103.193
- Ostalo	10.692	-	-	10.692
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	226.300	-	-	226.300
- Mali i srednji poduzetnici	637.918	-	-	637.918
- Ostali	67.871	-	-	67.871
Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri	165.875	-	-	165.875
Ostala imovina	2.725	9	3	2.737
Na dan 31. prosinca 2018.	2.022.155	150.793	37.491	2.210.439

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	67.944	-	-	67.944
Financijske garancije i akreditivi	238.931	-	-	238.931
Na dan 31. prosinca 2018.	306.875	-	-	306.875
	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	212.299	-	-	212.299
Krediti i depoziti kod banaka Krediti klijentima:	47.636	193.801	16.574	258.011
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	176.145	690	270	177.105
- Hipotekarni obrtnicima	20.411	-	-	20.411
- Stambeni krediti	238.492	-	-	238.492
- Krediti obrtnicima - Ostalo	110.382 10.118	- -	- -	110.382 10.118
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	278.076	-	-	278.076
- Mali i srednji poduzetnici	652.784	-	-	652.784
- Ostali	83.595	-	-	83.595
Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri	152.142	-	-	152.142
Ostala imovina	3.271	8	2	3.281
Na dan 31. prosinca 2017.	1.985.351	194.499	16.846	2.196.696

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	127.201	-	-	127.201
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne
obveze	74.299	-	-	74.299
Na dan 31. prosinca 2017.	201.500	-	-	201.500

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

(b) Gospodarski sektori poslovanja

Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditnom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema gospodarskim sektorima poslovanja klijenata.

2018. godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	Građani	Ukupno
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	231.476	-	-	-	-	-	-	231.476
Krediti i depoziti kod banaka	247.252	-	-	-	-	-	-	247.252
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
− Potrošački	-	-	-	-	-	-	227.549	227.549
− Hipotekarni	-	-	-	-	-	-	20.042	20.042
− Stambeni krediti	-	-	-	-	-	-	269.534	269.534
− Krediti obrtnicima	-	-	-	-	-	-	103.193	103.193
− Ostali	-	-	-	-	-	-	10.692	10.692
Krediti poslovnim subjektima:
− Veliki poslovni subjekti	-	125.481	4.995	75.968	14.035	5.821	-	226.300
− Mali i srednji poduzetnici	10.378	219.311	89.311	154.371	1.573	163.560	(586)	637.918
− Ostali	-	-	4.535	-	42.511	20.825	-	67.871
Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri	-	3.002	860	31.791	129.402	717	103	165.875
Ostala imovina	19	268	69	182	1.222	284	693	2.737
Na dan 31. prosinca 2018.	489.125	348.062	99.770	262.312	188.743	191.207	631.220	2.210.439

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

2018. godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	Građani	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	28	9.770	13.715	18.679	2.657	113.592	80.490	238.931
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	-	19.766	17.936	14.782	-	12.489	2.971	67.944
Na dan 31. prosinca 2018.	28	29.536	31.651	33.461	2.657	126.081	83.461	306.875

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

2017. godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	Građani	Ukupno
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	212.299	-	-	-	-	-	-	212.299
Krediti i depoziti kod banaka	258.011	-	-	-	-	-	-	258.011
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački	-	-	-	-	-	-	177.105	177.105
- Hipotekarni	-	-	-	-	-	-	20.411	20.411
- Stambeni krediti	-	-	-	-	-	-	238.492	238.492
- Krediti obrtnicima	-	-	-	-	-	-	110.382	110.382
- Ostali	-	-	-	-	-	-	10.118	10.118
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	-	161.145	16.282	71.774	-	28.875	-	278.076
- Mali i srednji poduzetnici	3.872	199.579	92.683	205.309	1.142	150.199	-	652.784
- Ostali	-	-	5.008	-	55.083	23.504	-	83.595
Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri	-	190	1.055	34.762	112.675	-	3.460	152.142
Ostala imovina	2.198	90	70	194	47	245	437	3.281
Na dan 31. prosinca 2017.	476.380	361.004	115.098	312.039	168.947	202.823	560.405	2.196.696

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

2017. godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	Građani	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	-	34.288	14.276	13.472	-	10.222	2.041	74.299
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	35	13.723	11.422	13.371	891	28.008	59.751	127.201
Na dan 31. prosinca 2017.	35	48.011	25.698	26.843	891	38.230	61.792	201.500

3.1.5 Krediti i potraživanja

Krediti i potraživanja sažeto se prikazuju kako slijedi:

	2018.
	Krediti klijentima	Krediti i depoziti kod banaka
Stupanj 1	1.225.470	247.318
Stupanj 2	131.010	-
Stupanj 3	390.721	-
Bruto	1.747.201	247.318
Umanjeno za: očekivane kreditne gubitke	(184.102)	(66)
Neto	1.563.099	247.252
Pojedinačno umanjena vrijednost	(184.102)	(66)
Ispravak vrijednosti portfelja	-	-
Ukupno	(184.102)	(66)

	2017.
	Krediti klijentima	Krediti i depoziti kod banaka
Rizična skupina A Rizične skupine B i C	1.446.898 302.836	259.850 -
Bruto	1.749.734	259.850
Umanjeno za: rezerviranje za umanjenje vrijednosti	(178.771)	(1.839)
Neto	1.570.963	258.011
Pojedinačno umanjena vrijednost	(166.316)	-
Ispravak vrijednosti portfelja	(12.455)	(1.839)
Ukupno	(178.711)	(1.839)

Krediti i potraživanja raspoređena u Stupanj 1 i Stupanj 2 smatraju se nadoknadivima (2017: Rizična skupina A), dok se Stupanj 3 smatra djelomično ili u potpunosti nenadoknadivim (2017: Rizična skupina B i C).

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

Ukupno očekivani kreditni gubici za kredite i potraživanja iznosi 184.102 tisuća kuna (2017.: 180.610 tisuća kuna). Daljnje informacije o rezerviranjima za umanjenje vrijednosti za kredite i depozite kod banaka i kredite klijentima nalaze se u bilješkama 20 i 21.

Stanje kredita i potraživanja Banke na 31. prosinac 2018. bilo je 1,4% manje u odnosu na 31. prosinac 2017. (2017.: 4,7 % više u odnosu na 2016.).

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

Tranzicija ispravaka vrijednosti tijekom 2018. godine prikazana je u slijedećoj tablici:

	2018.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2018.	10.206	2.047	167.190	179.443
Transferi:
Iz Stupnja 1 u Stupanj 2	(3.300)	8.040	-	4.740
Iz Stupnja 1 u Stupanj 3	(921)		1.715	794
Iz Stupnja 2 u Stupanj 1	703	(703)		-
Iz Stupnja 2 u Stupanj 3		(1.033)	1.357	324
Iz Stupnja 3 u Stupanj 1	732	-	(732)	-
Iz Stupnja 3 u Stupanj 2	112	-	(112)	-
Promjene PD-a/LGD-a/EADa	(3.997)	1.800	13.386	11.189
Stvorena financijska imovina	7.003	-	-	7.003
Prestanak priznavanja	(1.455)	(185)	(8.598)	(10.238)
Nenadoknađeni iznos tijekom godine	-	-	(9.153)	(9.153)
Stanje 31. prosinac 2018.	9.083	9.966	165.053	184.102

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

(a) Krediti svrstani u A1 rizičnu skupinu

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A1 su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 30 dana i nije utvrđeno značajno povećanje kreditnog rizika nakon početnog priznavanja te je njihova vrijednost umanjena na temelju 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

Pregled navedenih kredita dan je u nastavku:

31. prosinac 2018.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	2.858	14.036	-	515	-	-	-	17.409
- stambenim nekretninama	127.371	340	73.541	37.954	10.971	189.204	-	439.381
- drugim nekretninama	430.279	525	16.408	34.858	3.112	9.998	-	495.180
- novčanim depozitima	6.978	-	13.666	1.663	74	4.672	-	27.053
Ukupno	567.486	14.901	103.615	74.990	14.157	203.874	-	979.023
Neosigurani iznos	53.565	51.912	85.904	16.507	-	28.628	9.931	246.447
Ukupno krediti	621.051	66.813	189.519	91.497	14.157	232.502	9.931	1.225.470

31. prosinac 2017.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	131.400	16.826	-	1.918	-	-	-	150.144
- stambenim nekretninama	113.666	463	64.688	38.367	15.672	183.827	-	416.683
- drugim nekretninama	499.185	463	14.727	41.877	2.079	12.530	-	570.861
- novčanim depozitima	29.934	2	15.596	1.081	75	5.686	-	52.374
Ukupno	774.185	17.754	95.011	83.243	17.826	202.043	-	1.190.062
Neosigurani iznos	35.432	84.575	80.878	17.324	-	28.510	10.117	256.836
Ukupno krediti	809.617	102.329	175.889	100.567	17.826	230.553	10.117	1.446.898

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

(b) Krediti svrstani u A2 rizičnu skupinu

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A2 su plasmani kod kojih je zabilježeno povećanje kreditnog rizika u odnosu na početno priznavanje ili je zabilježeno kašnjenje u podmirivanju obveza dulje od 30 dana ali ne prelazi 90 dana, te je njihovo umanjenje provedeno na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	-	-	-	1.140	-	-	-	1.140
- stambenim nekretninama	14.843	-	28.094	4.415	2.128	26.027	-	75.507
- drugim nekretninama	28.125	-	2.840	395	849	2.216	-	34.425
- novčanim depozitima	114	-	423	-	-	290	-	827
Ukupno	43.082	-	31.357	5.950	2.977	28.533	-	111.899
Neosigurani iznos	3.813	1.140	7.176	763	-	5.523	695	19.110
Ukupno krediti	46.895	1.140	38.533	6.713	2.977	34.056	695	131.009

Nakon početnog priznavanja kredita fer vrijednost zaloga temelji se na tehnikama procjene vrijednosti koje se u pravilu koriste za pripadajuću imovinu. U nadolazećim razdobljima fer vrijednost se ažurira na temelju tržišne cijene ili pokazatelja slične imovine.

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

(c) Krediti svrstani u B i C rizične skupine

Krediti klijentima svrstani u B i C rizične skupine su plasmani čija je vrijednost pojedinačno umanjena. Ukupna vrijednost tih plasmana prije uključivanja novčanog tijeka od zaloga iznosi 390.721 tisuća kuna (2017.: 302.836 tisuća kuna). Unatoč kvalitetnom zalogu, zbog značajnog kašnjenja i pogoršanog financijskog položaja dužnika izvršeno je umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja.

Pregled bruto iznosa kredita prema kategorijama čija je vrijednost pojedinačno umanjena, te fer vrijednost pripadajućeg zaloga kojeg Banka drži kao osiguranje je kako slijedi:

31. prosinac 2018.

	Poslovni subjekti	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita	94.900	-	916	-	-	-	95.816
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	32.548	4.874	3.924	5.423	11.350	-	58.119
- drugim nekretninama	109.722	434	7.022	373	128	-	117.679
- novčanim depozitima	23.440	29	-	-	256	-	23.725
Ukupno	260.610	5.337	11.862	5.796	11.734	-	295.339
Neosigurani iznos	78.346	5.787	4.502	-	4.286	2.461	95.382
Ukupno krediti	338.956	11.124	16.364	5.796	16.020	2.461	390.721

31. prosinac 2017.

	Poslovni subjekti	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita	3.831	-	943	-	-	-	4.774
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	36.338	4.019	6.374	2.143	12.479	-	61.353
- drugim nekretninama	154.738	1.583	8.432	442	315	-	165.510
- novčanim depozitima	-	103	-	-	319	-	422
Ukupno	194.907	5.705	15.749	2.585	13.113	-	232.059
Neosigurani iznos	50.422	8.819	5.898	-	2.924	2.714	70.777
Ukupno krediti	245.329	14.524	21.647	2.585	16.037	2.714	302.836

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

(d) Krediti s promijenjenim bankovnim uvjetima

U aktivnosti restrukturiranja spadaju produženi aranžmani plaćanja, promjene i odgode plaćanja. Politike i procedure vezane za restrukturiranje temelje se na kriterijima koji, prema prosudbi Uprave Banke, ukazuju na to da će se plaćanje najvjerojatnije nastaviti. Navedene politike se stalno pregledavaju. Restrukturiranje se najčešće primjenjuje osobito na kredite za financiranje poslovnih subjekata.

3.1.6 Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i komercijalni zapisi i mjenice

Prema Moody'su Republika Hrvatska je u 2018. godini imala isti kreditni rejting kao u 2017. godini i isti je iznosio Ba2. Banka ne očekuje da će naplata trezorskih zapisa biti otežana jer se prvenstveno radi o kratkoročnim vrijednosnicama koje se po dospijeću redovito iskupljuju.

3.1.7 Preuzeta imovina u zamjenu za potraživanja

Na dan 31. prosinca preuzeta imovina u zamjenu za potraživanje je kako slijedi:

	Knjigovodstvena vrijednost
Vrsta imovine	2018.	2017.
Stambeni prostor	3.037	4.862
Zemljišta	11.615	12.749
Poslovni prostor	4.105	2.010
UKUPNO	18.757	19.621

Banka povremeno preuzima imovinu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja u ovršnom postupku. Banka stječe pravo vlasništva nad imovinom temeljem rješenja o namirenju. Vrijednost preuzete imovine evidentira se u poslovnim knjigama po fer vrijednosti pod kojom se podrazumijeva niža od slijedeće dvije vrijednosti: vrijednost iz rješenja o namirenju ili procijenjena vrijednost. Preuzeta imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao ostala imovina namijenjena prodaji, te se poduzimaju radnje o prodaji u što kraćim rokovima. U slučaju kada se preuzeta imovina daje u najam u izvještaju o financijskom položaju prikazuje se kao ulaganje u nekretnine.

U 2018. godini Banka je iznos od 5.923 tisuća kuna klasificirala kao imovinu namijenjenu prodaji, dok je ostatak od 12.834 tisuća kuna klasificirala kao ulaganja u nekretnine (u 2017. godini iznos od 19.621 tisuća kuna klasificiran je kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji).

3.2 Tržišni rizik

Banka je izložena tržišnim rizicima, a to je rizik da će fer vrijednost ili budući novčani tijekovi financijskog instrumenta varirati zbog promjena tržišnih cijena. Tržišni rizici nastaju na temelju otvorenih pozicija u kamatnim, valutnim i vlasničkim financijskim instrumentima, te su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama razine kolebljivosti tržišnih stopa ili cijena kao što su kamatne stope, kreditne marže, tečajevi stranih valuta i cijena vlasničkih vrijednosnih papira. Banka upravlja i kontrolira izloženost tržišnom riziku unutar prihvatljivih parametara kako bi osigurala solventonost te osigurala optimalan povrat na imovinu.

3.2.1 Tehnike mjerenja tržišnog rizika

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, Banka provodi strategiju zaštite od rizika. Zaštita se provodi redovitim praćenjem izloženosti svakog pojedinog rizika pomoću različitih modela mjerenja i praćenja tržišnih rizika te održavanja izloženosti unutar prihvatljivih granica.

3.2.2 Valutni rizik

Banka je izložena učincima fluktuacija tečajeva stranih valuta na svoj financijski položaj i na novčane tijekove. Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih te ulagačkih aktivnosti. Izloženost valutnom riziku prati se dnevno prema interno utvrđenim limitima izloženosti prema pojedinim valutama te ukupna valutna izloženost u svim valutama.

Banka upravlja valutnim rizikom postavljanjem načela i limita izloženosti stranim valutama i dnevnim praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava primarno nastojeći minimalizirati neusklađenost između stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući redovno dnevno poslovanje u granicama dnevnih potencijalnih gubitaka. Parametri se redovno pregledavaju u skladu s fluktuacijama tečajeva stranih valuta i korelacije između valuta.

Na dan 31. prosinca 2018. godine, da je euro ojačao za 4% (4% za 2017. godinu) u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 818 tisuća kuna manja (2017.: 641 tisuću kuna veća), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita, depozita i obveza po kreditima izraženih u eurima.

Na dan 31. prosinca 2018. godine, da je dolar ojačao za 10% (10% za 2017. godinu) u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 8 tisuća kuna veća (2017.: 39 tisuće kuna manja), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita, depozita i obveza po kreditima izraženih u dolarima.

Tablica u nastavku sažeto prikazuje izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. prosinca. Tablica prikazuje financijske instrumente Banke u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema valutama.

	HRK	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2018.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	682.277	144.832	1.231	2.844	831.184
Krediti i depoziti kod banaka	192	175.657	50.978	20.425	247.252
Krediti klijentima	312.008	1.230.838	7.659	12.594	1.563.099
Investicijski vrijednosni papiri:
- po fer vrijednosti	472.687	185.401	-	-	658.088
- po amortiziranom trošku	104.575	41.593	19.707	-	165.875
Ostala imovina	2.728	6	2	1	2.737
Ukupna financijska imovina	1.574.467	1.778.327	79.577	35.864	3.468.235
OBVEZE Obveze prema bankama	17.865	21.516	-	-	39.381
Obveze prema klijentima	1.271.499	1.744.916	79.485	33.559	3.129.459
Hibridni financijski instrumenti	11.000	30.464	-	-	41.464
Ostale obveze	9.637	1.875	14	6	11.532
Ukupne financijske obveze	1.310.001	1.798.771	79.499	33.565	3.221.836
Neto bilančna neusklađenost	264.466	(20.444)	78	2.299	246.399
Nepovučena sredstva po kreditima	79.470	161.195	-	-	240.665
Ukupna neto neusklađenost	343.936	140.751	78	2.299	487.064

Koncentracije valutnog rizika – bilančni i izvanbilančni financijski instrumenti

3.2.2 Valutni rizik (nastavak)

Koncentracije valutnog rizika – bilančni i izvanbilančni financijski instrumenti (nastavak)

	HRK	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2017.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	563.312	170.999	1.409	2.296	738.016
Krediti i depoziti kod banaka	582	217.151	20.791	19.487	258.011
Krediti klijentima	354.868	1.165.240	37.185	13.670	1.570.963
Investicijski vrijednosni papiri:
- raspoloživi za prodaju	397.426	165.154	-	-	562.580
- drže se do dospijeća	91.327	41.847	18.968	-	152.142
- po fer vrijednosti kroz RDG	14.485	-	-	-	14.485
Ostala imovina	3.232	44	4	1	3.281
Ukupna financijska imovina	1.425.232	1.760.435	78.357	35.454	3.299.478
OBVEZE
Obveze prema bankama	21.631	33.886	-	-	55.517
Obveze prema klijentima	1.130.982	1.711.311	78.730	34.410	2.955.433
Hibridni financijski instrumenti	11.000	31.234	-	-	42.234
Ostale obveze	16.538	38	14	1	16.591
Ukupne financijske obveze	1.180.151	1.776.469	78.744	34.411	3.069.775
Neto bilančna neusklađenost	245.081	(16.034)	(387)	1.043	229.703
Nepovučena sredstva po kreditima	75.014	53.553	-	-	128.567
Ukupna neto neusklađenost	320.095	37.519	(387)	1.043	358.270

3.2.3 Kamatni rizik

Kamatni rizik novčanog tijeka predstavlja rizik fluktuacije budućih novčanih tijekova financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Rizik fer vrijednosti kamatne stope predstavlja rizik fluktuacije vrijednosti financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Banka je izložena učincima fluktuacija važećih kamatnih stopa u pogledu rizika fer vrijednosti i rizika novčanog tijeka. Kamatne marže mogu se povećati kao rezultat takvih promjena, ali mogu i smanjiti gubitke u slučaju neočekivanih promjena. Uprava prihvaća ograničenja glede razine neusklađenosti visine kamatnih stopa koja može postojati. Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri primjenom analize neusklađenosti stavki aktive i pasive obzirom na mogućnost promjene kamatnih stopa (Repricing model) te osjetljivosti neto prihoda od kamata i ekonomske vrijednosti kapitala na promjene kamatnih stopa (Model procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke).

Na dan 31. prosinca 2018. godine, da su kamatne stope na imovini bile 5%, odnosno 0,18 postotnih poena više (2017.: 5%, odnosno 0,20 postotnih poena više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 1.851 tisuća kuna (2017.: 2.254 tisuća kuna) viša, uglavnom kao rezultat većih prihoda od kamata na plasmane s promjenjivim stopama.

Na dan 31. prosinca 2018. godine, da su kamatne stope na obvezama bile 10%, odnosno 0,08 postotnih poena više (2017.: 10%, odnosno 0,08 postotnih poena više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 1.622 tisuće kuna (2017.: 1.564 tisuće kuna) manja, uglavnom kao rezultat većih rashoda od kamata na obveze po depozitima s promjenjivim stopama.

U tablici u nastavku sažeto je prikazana izloženost Banke kamatnom riziku. U tablici je prikazana imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji.

3.2.3 Kamatni rizik (nastavak)

		Od 1- 3	Od 3 - 12	Od 1- 3	Iznad 3
Stanje 31. prosinca 2018.	Do 1 mj.	mj.	mj.	god.	god.	Beskamatno	Ukupno
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	231.528	-	-	-	-	599.656	831.184
Krediti i depoziti kod banaka	232.328	11.125	3.799	-	-	-	247.252
Krediti klijentima	112.263	59.285	352.431	324.475	714.645	-	1.563.099
Investicijski vrijednosni papiri:
- po fer vrijednosti	40.331	198.768	371.517	-	47.472	-	658.088
- po amortizacijskom trošku	31.091	1.425	12.784	18.095	102.480	-	165.875
Ostala imovina	-	-	-	-	-	2.737	2.737
Ukupna financijska imovina	647.541	270.603	740.531	342.570	864.597	602.393	3.468.2351
OBVEZE
Obveze prema bankama	368	2.329	7.316	11.660	17.708	-	39.381
Obveze prema klijentima	1.811.463	310.925	817.294	130.872	5.431	53.474	3.129.459
Hibridni financijski instrumenti	4.451	378	8.083	18.835	9.717	-	41.464
Ostale obveze	11.532	-	-	-	-	-	11.532
Ukupne financijske obveze	1.827.814	313.632	832.693	161.367	32.856	53.474	3.221.836
Neto bilančna neusklađenost	(1.180.273)	(43.029)	(92.162)	181.203	831.741	548.919	246.399
Nepovučena sredstva po kreditima	240.665	-	-	-	-	-	240.665
Ukupna neto neusklađenost	(939.608)	(43.029)	(92.162)	181.203	831.741	548.919	487.064

3.2.3 Kamatni rizik (nastavak)

	Do 1 mj.	Od 1- 3 mj.	Od 3 - 12 mj.	Od 1- 3 god.	Iznad 3 god.	Beskamatno	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2017.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	212.299	-	-	-	-	525.717	738.016
Krediti i depoziti kod banaka	258.011	-	-	-	-	-	258.011
Krediti klijentima	142.672	50.350	241.836	528.883	607.222	-	1.570.963
Investicijski vrijednosni papiri:
- raspoloživi za prodaju	29.999	94.968	314.692	120.086	2.835	-	562.580
- drže se do dospijeća	35.376	1.997	4.544	13.459	96.766	-	152.142
- po fer vrijednosti kroz RDG	-	133	-	-	14.352	-	14.485
Ostala imovina	-	-	-	-	-	3.281	3.281
Ukupna financijska imovina	678.357	147.448	561.072	662.428	721.175	528.998	3.299.478
OBVEZE
Obveze prema bankama	2.769	2.446	8.983	18.050	23.269	-	55.517
Obveze prema klijentima	1.519.753	338.681	908.626	126.055	707	61.611	2.955.433
Hibridni financijski instrumenti	-	376	-	20.331	21.527	-	42.234
Ostale obveze	16.591	-	-	-	-	-	16.591
Ukupne financijske obveze	1.539.113	341.503	917.609	164.436	45.503	61.611	3.069.775
Neto bilančna neusklađenost	(860.456)	(194,055)	(356.537)	497.992	675.672	467.387	229.703
Nepovučena sredstva po kreditima	127.201	-	-	-	-	-	127.201
Ukupna neto neusklađenost	(733.555)	(194.055)	(356.537)	497.992	675.672	467.387	356.904

3.3 Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je rizik da Banka neće biti u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze kada dospiju na plaćanje i zamijeniti sredstva prilikom njihovog povlačenja. Posljedica ovoga može biti nemogućnost podmirivanja obveza plaćanja deponentima, odnosno podmirivanja obveza kreditiranja.

3.3.1 Proces upravljanja rizikom likvidnosti

Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje novčanim izvorima koji se sastoje od prekonoćnih depozita, sredstava na tekućim računima, depozita koji dospijevaju, povlačenja sredstava kredita, garancije koje se podmiruju iz marži i ostalih iznosa na poziv. Banka ne održava novčane izvore da bi pokrila sve navedene potrebe jer je iz iskustva moguće s velikom pouzdanošću predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava. Uprava prihvaća korektivne faktore za najniže iznose sredstava koja dospijevaju, a koja su raspoloživa za podmirivanje iznosa plativih na poziv te najniže iznose međubankarskih i ostalih kredita za pokriće neočekivanih iznosa sredstava koja se povlače na zahtjev. Banka dnevno upravlja rezervama likvidnosti osiguravajući zadovoljenje potreba njenih klijenata. Osim poštivanje regulatornih zahtjeva propisanih od strane HNBa (npr. LCR, minimalno potrebna devizna potraživanja) Banka je propisala i interne limite za mjerenje i praćenje izloženosti riziku likvidnosti kao i indikatore za plan postupanja u kriznim situacijama.

3.3.2 Pristup financiranju

Izvore likvidnosti Banka redovno preispituje kako bi se održala raznolikost prema valuti, zemljopisnom području, davatelju sredstava, proizvodu i ročnosti.

3.3.3 Nederivativni novčani tijekovi

Tablica u nastavku prikazuje novčane tijekove koje Banka mora platiti na ime nederivativnih financijskih obveza prema preostalim ugovornim dospijećima na dan izvještaja o financijskom položaju. Iskazani iznosi u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tijekove, dok Banka upravlja rizikom likvidnosti temeljem očekivanih nediskontiranih novčanih priljeva.

	Do 1 mjeseca	Od 1-3 mjeseca	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2018.
OBVEZE
Obveze prema klijentima	1.805.760	313.638	836.964	140.660	34.620	3.131.642
Obveze prema bankama	401	2.509	7.790	12.547	18.476	41.723
Hibridni financijski instrumenti	4.644	710	9.539	20.637	10.056	45.586
Ostale obveze	11.532	-	-	-	-	11.532
Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća)	1.822.337	316.857	854.293	173.844	63.152	3.230.483
Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća)	1.248.942	270.603	740.532	342.571	864.597	3.467.245

3.3.3 Nederivativni novčani tijekovi (nastavak)

Iz analize ročne strukture imovine i obveza na dan 31. prosinca 2018. godine (pregled po dospijećima) iz gornje tablice proizlazi da su obveze koje dospijevaju u periodu do godine dana veće od imovine koja dospijeva u navedenom razdoblju i to za 733.410 tisuća kuna, te da koeficijent kumulativnog jaza likvidnosti do godine dana iznosi 0,75.

Međutim, pri sagledavanju navedenog jaza likvidnosti treba uzeti u obzir da nije potrebno da Banka po svim promatranim razredima dospijeća održava takve razine visokolikvidne imovine koja bi bila dovoljna za pokrivanje svih obveza već se nastoji predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava te se posebno promatraju obveze Banke po kojima se, iako dospijevaju, ne očekuju novčani odljevi, a to su prvenstveno transakcijski računi, štedni depoziti i oročeni depoziti. Banka redovito uzima u obzir navedene pretpostavke prilikom upravljanja rizikom likvidnosti.

	Do 1 mjeseca	Od 1-3 mjeseca	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2017.
OBVEZE
Obveze prema klijentima	1.520.179	340.350	916.054	164.654	19.900	2.961.137
Obveze prema bankama	2.803	2.629	9.673	19.189	24.332	58.626
Hibridni financijski instrumenti	207	755	1.760	23.445	22.563	48.730
Ostale obveze	14.795	-	-	-	-	14.795
Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća)	1.537.984	343.734	927.487	207.288	66.795	3.083.288
Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća)	1.192.265	158.639	564.978	662.429	721.176	3.299.487

Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti prikazana je sukladno ugovorenim dospijećima i uvećana za nedospjelu kamatu kod čijeg obračuna su korištene promjenljive kamatne stope koje su važile na dan 31. prosinca 2018. i 2017. godine. Sva prekoračenja su prikazana po očekivanom novčanom tijeku i uključena pod dospijeće 'Do 1 mjeseca'.

3.3.4 Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti

U imovinu koja je raspoloživa za podmirivanje svih obveza i za pokriće otvorenih preuzetih obveza po kreditima spadaju novac, računi kod središnje banke, stavke u tijeku naplate, te trezorski zapisi i drugi financijski instrumenti, mjenice, krediti i depoziti kod banaka, te krediti klijentima. U redovnom poslovanju, određeni broj kredita klijenata s ugovornim rokom otplate do godine dana bit će produžen. Nadalje, dužnički vrijednosni papiri te trezorski zapisi i mjenice mogu biti založeni kao osiguranje za obveze. Banka bi također bila u mogućnosti podmiriti nepredviđene novčane odljeve prodajom vrijednosnih papira.

3.3.5 Izvanbilančne stavke

(a) Obveze po kreditima

Datumi ugovornih iznosa izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke koji ju obvezuju na kreditiranje klijenata i drugih financijskih instrumenata (bilješka 37), prikazani su u tablici u nastavku.

(b) Ostali financijski instrumenti

Ostali financijski instrumenti (bilješka 37) također su prikazani u nastavku na temelju najranijeg ugovornog datuma dospijeća.

(c) Preuzete obveze

Buduća minimalna plaćanja prema neotkazivim ugovorima o poslovnom najmu, gdje je Banka najmoprimac, te ostale preuzete obveze prikazane su u tablici u nastavku (bilješka 37).

	Ne više od godine dana	Od 1 do 3 godine	Više od 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2018.
Preuzete obveze po kreditima	148.763	12.792	77.377	238.932
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti	51.243	10.208	6.493	67.944
Preuzete obveze po poslovnom najmu	1.238	1.687	1.163	4.088
Ukupno	201.244	24.687	85.033	310.964
Stanje 31. prosinca 2017.
Preuzete obveze po kreditima	94.637	7.341	25.223	127.201
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti	55.167	14.227	4.905	74.299
Preuzete obveze po poslovnom najmu	888	1.281	1.536	3.705
Ukupno	150.692	22.849	31.664	205.205

3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza

Dio financijske imovine Banke mjeri se po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja. U idućoj tablici prikazane su informacije o načinu utvrđivanja fer vrijednosti stavki financijske imovine i financijskih obveza, zajedno s metodama vrednovanja i korištenim ulaznim parametrima.

Financijska imovina i financijske obveze	Fer vrijednost na dan		Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Značajni nedostupni ulazni podaci	Nedostupni ulazni podaci u odnosu na fer vrijednost
	31. prosinca 2018.	31. prosinca 2017.
Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka – državne obveznice	-	Imovina 14.931	1. razina	Prosječna cijena kotirana na burzi za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje ili cijena zadnje ponude na međubankarskom tržištu.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Raspoloživo za prodaju– Trezorski zapisi	-	Imovina 559.745	2. razina	Fer vrijednost izračunava se prema najnovijim primarnim aukcijama Ministarstva financija.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Raspoloživo za prodaju – Vlasnički vrijednosni papiri	-	Imovina 2.389	3. razina	Najveći dio vlasničkih instrumenata nema kotiranu cijenu na aktivnom tržištu i njihova fer vrijednost ne može se pouzdano utvrditi, te se vrednuju po trošku stjecanja.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Trezorski zapisi	Imovina 610.250	-	2. razina	Fer vrijednost izračunava se prema najnovijim primarnim aukcijama Ministarstva financija.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Vlasnički i vrijednosni papiri	Imovina 2.368	-	3. razina	Najveći dio vlasničkih instrumenata nema kotiranu cijenu na aktivnom tržištu i njihova fer vrijednost ne može se pouzdano utvrditi, te se vrednuju po fer vrijednosti koja je jednaka trošku stjecanja.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Vlasnički i vrijednosni papiri	Imovina 677	-	1. razina	Prosječna cijena kotirana na burzi za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Obveznice	Imovina 44.793	-	1. razina	Prosječna cijena kotirana na burzi za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo

3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza (nastavak)

Fer vrijednost je cijena koja bi bila ostvarena na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, tj. izlazna cijena, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.

Financijski instrumenti koji nisu mjereni po fer vrijednosti

Uprava smatra da su knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza koji su u financijskim izvještajima iskazani po amortiziranom trošku približne njihovim fer vrijednostima.

3.4.1 Imovina i obveze po fer vrijednosti

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2018.
Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	-	-	-	-
Trezorski zapisi	-	610.250	-	610.250
Vlasnički i vrijednosni papiri	677	-	2.368	3.045
Obveznice	44.793	-	-	44.793
Ukupno imovina	44.793	610.250	3.045	658.088
Stanje 31. prosinca 2017.
Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	14.485	-	-	14.485
Trezorski zapisi: - raspoloživi za prodaju Investicijski vrijednosni papiri:	-	559.745	-	559.745
- raspoloživi za prodaju	446	-	2.389	2.835
Ukupno imovina	14.931	559.745	2.389	577.065

Investicijske vrijednosnice iskazuju se po trošku ulaganja i uključuju manje udjele u hrvatskim društvima, a odnose se na društvo za upravljanje mirovinskim fondom, Tržište novca Zagreb i ostala slična društva. Sva navedena društva predstavljaju strateška ulaganja čija se fer vrijednost ne može pouzdano mjeriti.Dionice Zagrebačke burze kotiraju na uređenom tržištu od 31. kolovoza 2016.godine, te se vrednuju po fer vrijednosti.

3.5 Koncentracija po vrstama kolaterala

	2018.	2017.
Poslovne nekretnine i zemljišta	647.285	736.371
Stambene nekretnine	573.007	478.035
Garancije i jamstva RH	114.367	151.326
Depoziti	51.603	52.796
Ostale garancije drugih ugovornih strana	-	3.593
Ukupno	1.386.262	1.422.121

3.5.1 Izloženost kreditnom riziku po djelatnostima

	2018.	2017.
Trgovina na veliko i malo	284.952	333.402
Prerađivačka industrija	382.744	397.757
Građevinarstvo	98.580	114.194
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	61.399	77.923
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	54.584	55.484
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja	10.445	3.909
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	46.234	37.584
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	24.440	23.039
Prijevoz i skladištenje	30.997	28.988
Poslovanje nekretninama	20.534	19.643
Opskrba vodom	21.580	29.655
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	14.314	16.365
Ostale uslužne djelatnosti	18.880	11.186
Umjetnost, zabava i rekreacija	1.909	4.613
Rudarstvo i vađenje	576	1.216
Informacije i komunikacija	1.070	1.162
Obrazovanje	650	803
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi	931	351
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	1.074.819	1.157.274
Bruto krediti stanovništvu	672.382	592.460
Pokrivenost kolateralom	1.386.262	1.422.121
Rezerviranja za umanjenje vrijednosti	184.102	178.771

3.6 Upravljanje kapitalom

Ciljevi Banke prilikom upravljanja kapitalom, koji predstavlja širi pojam od dioničke glavnice prikazane u izvještaju o financijskom položaju, su kako slijedi:

• 1. usklađivanje s kapitalnim zahtjevima koje određuju regulatori tržišta banaka na kojima posluje Banka;
• 1. održavanje sposobnosti Banke za nastavak daljnjeg poslovanja kako bi i dalje mogla osigurati prinos dioničarima i koristi drugim zainteresiranim strankama; te
• 1. održavanje snažne kapitalne osnove koja bi mogla podržati razvoj poslovanja.

Izračun regulatornog kapitala kreditnih institucija od 1. siječnja 2014. godine uređen je Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva. Uredba propisuje specifična pravila i uvjete u vezi s instrumentima regulatornoga kapitala. Cilj novog paketa je ojačati zahtjeve prema bankovnom kapitalu, uvodeći obvezni zaštitni sloj kapitala i diskrecijski protuciklički sloj kapitala.

Regulatorni kapital banke sastoji se od osnovnog kapitala i dopunskog kapitala. Potrebni regulatorni kapital je zbroj svih kapitalnih zahtjeva izračunat prema navedenoj Uredbi. Regulatorni kapital ne smije pasti ispod iznosa inicijalnog kapitala koji se zahtijevao u vrijeme izdavanja odobrenja za rad.

Osnovni kapital sastoji se od redovnog osnovnog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala. Pozicije redovnog osnovnog kapitala su:

• instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital (uplaćeni kapital, premija na dionice)
• zadržana dobit i akumulirana ostala sveobuhvatna dobit
• ostale rezerve i rezerve za opće bankovne rizike
• odbitci od stavki redovnog osnovnog kapitala koji se odnose na gubitak tekuće financijske godine i nematerijalnu imovinu.

Dodatni osnovni kapital odnosi se na sve instrumente kapitala i podređene kredite koji se priznaju kao dopunski kapital što je detaljno opisano u navedenoj Uredbi.

Dopunski kapital sadrži hibridne i podređene instrumente koji trebaju biti potpuno usklađeni. Na sve ove instrumente primjenjuje se zahtjev za amortiziranje u posljednjih pet godina do dospijeća.

Sukladno utvrđenoj visini osnovnog i regulatornog kapitala, te ukupnih iznosa izloženosti rizicima Banka izračunava svoje stope kapitala. Ukupna izloženost rizicima mjeri se na temelju hijerarhije šest rizičnih pondera koji se klasificiraju u skladu s prirodom pojedine imovine i klijenta, te odražavaju pripadajuću procjenu kreditnog, tržišnog i ostalih rizika, uzimajući u obzir sve primjerene zaloge ili garancije odnosno ostale priznate instrumente osiguranja. Sličan tretman ima izvanbilančna izloženost, uz određena usklađenja kako bi se prikazala nestabilna priroda potencijalnih gubitaka.

3.6 Upravljanje kapitalom (nastavak)

Stope kapitala utvrđuju se na slijedeći način:

• a) stopa redovnog osnovnog kapitala je omjer redovnog osnovnog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku;
• b) stopa osnovnog kapitala je omjer osnovnog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku;
• c) stopa ukupnog kapitala je omjer regulatornog kapitala institucije i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku.

Zahtijevana razina regulatornog kapitala mora u svakom trenutku ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

• (a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5 %;
• (b) stopa osnovnog kapitala od 6%;
• (c) stopa ukupnog kapitala od 8 %.

Osim za pokrivanje izloženosti pojedinim rizicima Banka je dužna održavati ukupni kapital na dovoljnoj razini i za pokrivanje pojedinih zaštitnih slojeva odnosno zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

Zaštitni slojevi kapitala imaju svrhu ojačati kapital u doba ekspanzije kako bi se mogao pokriti gubitak u doba recesije. To se odnosi na zaštitni sloj za očuvanje kapitala u visini od 2,5% ukupne izloženosti rizicima, te zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5% što ukupno iznosi 4% ukupne izloženosti rizicima. Time stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala za banke u Republici Hrvatskoj iznosi 12 %, dok je za Banku od strane Hrvatske narodne banke na temelju SREP procjene utvrđena stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala u visini od 14,3%.

Tablica u nastavku sažeto prikazuje sastav regulatornog kapitala i pokazatelje Banke za godine koje su završile 31. prosinca.

3.6 Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2018.
Redovni osnovni kapital
Uplaćene obične dionice	162.800
Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja	37.757
Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine)	85.508
Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende)	13.528
Kapitalna dobit	197
Odbici od redovnog osnovnog kapitala
Otkupljene vlastite dionice	91
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	12
Nematerijalna imovina	2.317
Nerealizirani gubitak	658
Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala	3.094
Redovni osnovni kapital Banke	296.711
Osnovni kapital	296.711
Dopunski kapital Banke
Hibridni financijski instrumenti	16.675
Dopunski kapital Banke	16.675
Regulatorni kapital	313.386
Ponderirana rizična aktiva	1.401.583
Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5)	221.142
Stopa redovnog osnovnog kapitala	18,28
Stopa osnovnog kapitala	18,28
Stopa ukupnog kapitala	19,31

3.6 Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2017.
Redovni osnovni kapital
Uplaćene obične dionice	162.800
Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja	37.757
Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine)	69.595
Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende) Kapitalna dobit	15.912 197
Odbici od redovnog osnovnog kapitala
Otkupljene vlastite dionice	91
Neotplaćeni krediti odobreni za kupnju dionica Banke	-
Nematerijalna imovina	2.195
Nerealizirani gubitak	19
Vrijednosno usklađenje zbog zahtjeva za bonitetno vrednovanje	577
Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala	2.882
Redovni osnovni kapital Banke	283.379
Osnovni kapital	283.379
Dopunski kapital Banke
Hibridni financijski instrumenti	25.071
Dopunski kapital Banke	25.071
Regulatorni kapital	308.450
Ponderirana rizična aktiva	1.361.605
Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5)	231.413
Stopa redovnog osnovnog kapitala	17,79
Stopa osnovnog kapitala	17,79
Stopa ukupnog kapitala	19,36

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE

Banka izrađuje procjene i stvara pretpostavke koje imaju utjecaja na iskazane iznose imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine. Procjene i pretpostavke se kontinuirano vrednuju i zasnivaju na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima.

(a) Gubici od umanjenja vrijednosti kredita

Banka najmanje tromjesečno pregledava svoj kreditni portfelj u svrhu procjene očekivanih kreditnih gubitaka. Banka je svojim internim aktima propisala indikatore za utvrđivanje povećanog kreditnog rizika dužnika koji se koriste za prijelaz izloženosti iz rizične podskupine A1 u rizičnu podskupinu A2. Banka je također internim aktima propisala kriterije za utvrđivanje statusa neispunjavanja obaveza. U svrhu adekvatnosti procjene očekivanih kreditnih gubitaka Banka je usvojila Metodologiju procjene očekivanih kreditnih gubitaka kojoj su detaljno propisani procesi i mehanizmi za potrebe razvoja i primjene metoda procjene očekivanih kreditnih gubitaka.

Prilikom određivanja da li je potrebno gubitak od umanjenja vrijednosti iskazati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, Banka procjenjuje o tome postoje li objektivni dokazi koji upućuju na postojanje smanjenja procijenjenog budućeg novčanog tijeka određenog portfelja kredita prije samog utvrđivanja smanjenja kod pojedinog kredita u tom portfelju. Ovi dokazi mogu uključivati podatke koji upućuju na nemogućnost izvršenja plaćanja od strane zajmoprimaca, odnosno na nacionalne ili lokalne gospodarske uvjete koji su povezani s neizvršenjem plaćanja. Uprava koristi procjene na temelju povijesnih podataka o gubicima koji se odnose na imovinu s karakteristikama kreditnog rizika, te objektivne dokaze o umanjenju vrijednosti koji sliče onima u portfelju koji se koriste prilikom planiranja budućih novčanih tijekova. Metodologija i pretpostavke korištene u procjeni iznosa i vremenskog trenutka budućih novčanih tijekova redovno se pregledavaju kako bi se smanjile razlike između procijenjenih i stvarnih gubitaka.

Da je neto sadašnja vrijednost procijenjenih novčanih tijekova bila veća za 2%, rezerviranja bi u 2018. godini bila procijenila za 5.094 tisuća kuna manje (2017.: 2.710 tisuća kuna manje).

(b) Izrada procjene i stvaranje pretpostavki

Izrada procjene i stvaranje pretpostavki koje imaju utjecaj na iskazane iznose ostale imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine objašnjeno je u računovodstvenim politikama i predstavljaju dio bilješki uz financijsko izvještavanje.

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA

(a) Po poslovnim segmentima

Temeljem upravljačkog pristupa MSFI-a 8, poslovni segmenti iskazuju se u skladu s internim izvještavanjem prema Upravi Banke (čija funkcija je donošenje glavnih poslovnih odluka) koja je odgovorna za alokaciju resursa na izvještajne segmente i ocjenu njihovih rezultata.

Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruža i to u dva glavna poslovna segmenta:

• Bankarstvo za građane uključuje transakcijske račune, štednju, depozite, kreditne i debitne kartice, potrošačke, stambene i druge kredite;
• Poslovno bankarstvo uključuje trajne naloge, transakcijske račune, depozite, prekoračenja po računima, kredite i ostale kreditne instrumente, devizne i derivativne proizvode.

Ostale poslovne aktivnosti Banke uključuju upravljanje sredstvima i trgovanje financijskim instrumentima. Nijedno od navedenog ne čini zaseban izvještajni segment.

Nije bilo promjena u izvještajnim segmentima tijekom godine.

5.1 Rezultati poslovanja segmenata

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2018. godine su kako slijedi:

	Poslovanje s građanima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ostalo	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2018.
Prihodi od kamata od vanjskih klijenta	30.232	47.335	6.439	84.006
Rashodi od kamata od vanjskih klijenta	(8.551)	(2.383)	(45)	(10.979)
Trošak umanjenja vrijednosti kredita	(7.064)	(14.386)	7.806	(13.644)
Neto prihodi od naknada i provizija	13.019	15.863	(379)	28.503
Ostali prihodi	136	1.321	1.289	2.746
Troškovi zaposlenih	(16.174)	(6.354)	(18.470)	(40.998)
Opći i administrativni troškovi	(8.803)	(3.526)	(10.054)	(22.383)
Amortizacija	(1.930)	(758)	(2.205)	(4.893)
Ostali troškovi poslovanja	(5.284)	(2.299)	(310)	(7.893)
Neto tečajne razlike	19.555	(1.760)	(3.319)	14.476
Neto rezultat imovine namijenjene trgovanju	-	-	(5)	(5)
Dobit iz poslovanja	15.136	33.053	(19.253)	28.936
Ukupna imovina	632.358	1.243.696	1.655.829	3.531.883
Ukupne obveze	2.102.140	1.112.140	7.556	3.221.836

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA (nastavak)

5.1 Rezultati poslovanja segmenata (nastavak)

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine su kako slijedi:

	Poslovanje s građanima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ostalo	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2017.
Prihodi od kamata od vanjskih klijenta	31.086	58.475	9.895	99.456
Rashodi od kamata od vanjskih klijenta	(13.944)	(4.118)	(297)	(18.359)
Trošak umanjenja vrijednosti kredita	(1.253)	(17.130)	(1.601)	(19.984)
Neto prihodi od naknada i provizija	12.532	15.118	(318)	27.332
Ostali prihodi	48	899	855	1.802
Troškovi zaposlenih	(15.577)	(6.241)	(17.600)	(39.418)
Opći i administrativni troškovi	(8.700)	(3.616)	(9.830)	(22.146)
Amortizacija	(1.923)	(770)	(2.173)	(4.866)
Ostali troškovi poslovanja	(5.516)	(1,738)	(364)	(7.618)
Neto tečajne razlike	26.277	(3.787)	(7.485)	15.005
Neto rezultat imovine namijenjene trgovanju	-	(8)	696	688
Dobit iz poslovanja	23.030	37.084	(28.222)	31.892
Ukupna imovina	557.857	1.345.267	1.463.446	3.366.590
Ukupne obveze	2.066.379	990.543	12.904	3.069.826

Zemljopisni podaci

Zemljopisni segment prikazan je u bilješci 3.1.4. Banka ostvaruje više od 99% svojih prihoda u Republici Hrvatskoj.

BILJEŠKA 6 – NETO PRIHODI OD KAMATA

Prihodi od kamata

2018.	2017.
Krediti i depoziti:
- klijentima 77.556	89.545
- kratkoročno oročena sredstva 187	40
- bankama -	1
- ostalo 12	17
Vrijednosni papiri
- po amortiziranom trošku 4.512	-
- po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 1.799	-
- koji se drže do dospijeća -	5.741
- raspoloživi za prodaju -	3.359
- koji se vrednuju po fer vrijednosti -	753
84.006	99.456
Rashodi od kamata
2018.	2017.
Obveze mjerene po amortizacijskom trošku:
- depoziti klijenata 9.606	16.409
- ostala pozajmljena sredstva 1.373	1.950
10.979	18.359

Naplaćeni kamatni prihodi na djelomično nadoknadive plasmane u 2018. godini iznose 11.169 tisuća kuna (2017.g.: 15.961 tisuća kuna).

BILJEŠKA 7 – TROŠAK UMANJENJA VRIJEDNOSTI ZA KREDITNE GUBITKE – NETO 2018. 2017. Novac i sredstva kod HNB-a Povećanje umanjenja vrijednosti - 2.367 Ukidanje umanjenja vrijednosti (3.620) (1.942) Krediti i depoziti kod banaka (bilješka 20) Povećanje umanjenja vrijednosti - 5.303 Ukidanje umanjenja vrijednosti (1.773) (5.302) Krediti klijentima (bilješka 21) Povećanje umanjenja vrijednosti 42.977 29.608 Ukidanje umanjenja vrijednosti (28.251) (30.450) Financijska imovina po amortiziranom trošku (bilješka 22) Povećanje umanjenja vrijednosti 5.327 20.855 Ukidanje umanjenja vrijednosti (1.107) (572) Ostala imovina (bilješka 27) Povećanje umanjenja vrijednosti 906 821 Ukidanje umanjenja vrijednosti (1.252) (438) Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37) Povećanje umanjenja vrijednosti 3.128 736 Ukidanje umanjenja vrijednosti (2.691) (1.003) 13.644 19.983

Poslovni modeli Banke i portfelji podrobnije su prikazani u 2.5. Skupine financijskih instrumenata. Pregled promjena iz umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke (sukladno MRS 39) u očekivane kreditne gubitke (sukladno MSFI 9) prikazan je u 2.1.2 Promjene računovodstvenih politika – pregled po kategorijama financijske imovine.

BILJEŠKA 8 – NETO PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA

Prihodi od naknada i provizija

	2018.	2017.
Platni promet	21.231	20.584
Kartično poslovanje	6.541	6.593
Garancije i akreditivi	2.050	2.142
Ostalo	3.110	2.881
	32.932	32.200

Rashodi od naknada i provizija

	2018.	2017.
Platni promet	2.556	2.425
Naknade po kartičnom poslovanju	1.483	2.019
Ostalo	390	424
	4.429	4.868

BILJEŠKA 9 – TEČAJNE RAZLIKE – NETO

	2018.	2017.
Neto pozitivne/(negativne) tečajne razlike nastale svođenjem pozicija imovine i obveza na srednji tečaj ukupno:
- krediti klijentima	(12.446)	(11.113)
- depoziti u bankama	(2.727)	(6.209)
- vrijednosnice	(2.290)	(3.088)
- novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	(2.119)	(1.230)
- obveze prema klijentima i HBOR-u	19.725	22.514
	143	874
Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja	14.328	14.131
	14.471	15.005

BILJEŠKA 10 – DOBIT/(GUBITAK) OD IMOVINE PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK – NETO

	2018.	2017.
Promjena fer vrijednosti imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	688
Neto dobitak od imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-
	-	688

BILJEŠKA 11 – OSTALI POSLOVNI PRIHODI

	2018.	2017.
Zakupnina /i/	695	695
Prihod od dividende	468	423
Prihod od otpisanih računa	84	32
Prihod od prodaje imovine	1.258	-
Prihod po sudskim nagodbama (bilješka 27)	-	50
Ostalo	242	601
	2.747	1.801

/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Detalji operativnih najmova gdje je Banka najmodavac nalaze se u bilješci 26.

BILJEŠKA 12 – TROŠKOVI ZAPOSLENIH

	2018.	2017.
Neto plaće	21.627	21.673
Troškovi mirovinskog osiguranja	6.182	6.219
Troškovi zdravstvenog osiguranja	4.463	4.563
Ostali doprinosi i porezi na plaće	3.851	3.996
Trošak prijevoza na posao i s posla	692	659
Trošak otpremnina	483	192
Troškovi božićnica i nagrada	1.799	678
Ostali troškovi zaposlenih	1.901	1.438
	40.998	39.418

Tijekom 2018. godine u Banci je bilo prosječno zaposleno 226 djelatnika (2017.: 223 djelatnika).

	2018.	2017.
Troškovi profesionalnih usluga	5.736	6.168
Troškovi čuvanja imovine	3.988	3.801
Troškovi održavanja	2.052	1.791
Troškovi telefona, pošte i prijevoza	1.759	1.821
Troškovi reklame i reprezentacije	1.608	1.626
Troškovi održavanja softvera	1.208	1.270
Troškovi najamnina /i/	1.376	1.211
Troškovi potrošnog materijala	1.106	1.261
Ostali opći i administrativni troškovi	550	251
Troškovi energije i vode	865	781
Osiguranje imovine	685	693
Troškovi usluga čišćenja	625	618
Troškovi donacija	360	335
Troškovi automobila	341	336
Otpisana potraživanja	43	90
Troškovi stručnog obrazovanja	82	99
	22.384	22.152

BILJEŠKA 13 – OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Za obveze po operativnom najmu gdje je Banka najmoprimac vidi bilješku 37.

Sukladno čl. 4 Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvješća (NN 95/15) ukupan iznos naknada koje je Banka platila revizorskom društvu, samostalnom revizoru i za druge usluge savjetovanja za 2018. godinu iznosi 608 tisuće kuna ( 2017. godinu iznosila je 593 tisuća kuna).

BILJEŠKA 14 – TROŠKOVI AMORTIZACIJE

	2018.	2017.
Amortizacija nekretnina i opreme (bilješka 25)	3.754	3.581
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 24)	939	987
Amortizacija ulaganja u nekretnine (bilješka 26)	200	298
	4.893	4.866

BILJEŠKA 15 – OSTALI RASHODI IZ POSLOVANJA

	2018.	2017.
Premija za osiguranje štednih uloga	6.599	6.839
Porezi i doprinosi iz prihoda	757	703
Ostalo	537	76
	7.893	7.618

BILJEŠKA 16 – POREZ NA DOBIT

	2018.	2017.
Priznato kroz dobit i gubitak
- porezni trošak tekuće godine	(5.000)	(5.570)
- odgođeni porezni (trošak)/ prihod	(48)	(49)
Porez na dobit	(5.048)	(5.619)
Dobit prije oporezivanja	28.936	31.892
Porez na dobit 18%	(5.208)	(5.740)
Neoporezivi prihodi	271	258
Porezno nepriznati rashodi	(111)	(137)
Učinak promjene stope poreza na dobit s 20% na 18% (s 1.1.2017. godine) na odgođene poreze	-	-
Porezni trošak priznat kroz dobit ili gubitak	5.048	(5.619)
Efektivna porezna stopa	17,45%	17,62%

			Iskazano u
	Početno	Iskazano	ostaloj	Zaključno
	stanje	kroz dobit	sveobuhvatnoj	stanje
2018.	1. siječnja	ili gubitak	dobiti	31. prosinca
Odgođena porezna imovina/(obveze) po:
Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijskoj imovini po fer	125	-	-	125
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(51)	-	(105)	(156)
Prihodi budućih razdoblja	982	(48)	-	934
	1.056	(48)	(105)	903
			Iskazano u
	Početno	Iskazano	ostaloj	Zaključno
	stanje	kroz dobit	sveobuhvatnoj	stanje
2017.	1. siječnja	ili gubitak	dobiti	31. prosinca
Odgođena porezna imovina/(obveze) po:
Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	125	-	125
Financijskoj imovini raspoloživoj za prodaju	(139)	-	88	(51)
Prihodi budućih razdoblja	1.156	(174)	-	982
	1.017	(49)	88	1.056

U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije Banke u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana te može uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava Banke nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.

BILJEŠKA 17 – ZARADA PO DIONICI

Osnovna

Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit podijeli s ponderiranim prosječnim brojem postojećih redovnih dionica za promatrano razdoblje bez vlastitih dionica.

	2018.	2017.
Dobit za godinu	23.888	26.273
Prosječni ponderirani broj dionica osim vlastitih dionica	147.943	147.943
Osnovna zarada po dionici - redovne i povlaštene (u kunama)	161,47	177,59

U 2018. godini raspoređena dividenda iznosi 70 kuna po dionici (2017. godina: 70 kuna) (Bilješka 35).

Razrijeđena

Razrijeđena dobit po dionici godinu je ista kao i osnovna jer Banka nije imala konvertibilnih instrumenata i opcija tijekom oba razdoblja.

BILJEŠKA 18 – NOVAC I SREDSTVA NA RAČUNU KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

	2018.	2017.
Novac u blagajni	241.429	219.737
Žiro računi	358.279	305.980
Sredstva uključena u novac i novčane ekvivalente (bilješka 36)	599.708	525.717
Obvezna minimalna rezerva: /i/
- u kunama	231.562	216.005
	231.562	216.005
Opće rezerve za moguće gubitke	(86)	(3.706)
	831.184	738.016
Očekivani kreditni gubici	2018.
Stanje 1. siječnja	3.706
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	-
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(3.620)
Stanje 31. prosinca	86
Opće rezerviranje za moguće gubitke		2017.
Stanje 1. siječnja		3.281
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita		425
Ukidanje umanjenja vrijednosti		-
Stanje 31. prosinca		3.706

/i/ Obvezna rezerva predstavlja iznos koji mora biti položen kod HNB-a. Obvezna rezerva se sastoji od kunskog dijela te se obračunava na mjesečnoj osnovi. Obvezna rezerva se ne može koristiti za svakodnevno poslovanje Banke.

BILJEŠKA 19 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

19.1. Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Kretanje financijske imovine raspoložive za prodaju može se prikazati kako slijedi:

	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2017.	602.443	3.068	605.511
Povećanja	574.361	-	574.361
Promjena fer vrijednosti	(500)	(233)	(733)
Smanjenja	(616.559)	-	(616.559)
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	559.745	2.835	562.580

19.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Kretanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit može se prikazati kako slijedi:

	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Obveznice	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	559.745	2.835	133	562.713
Povećanja	938.120	936	44.215	983.271
Promjena fer vrijednosti	(312)	231	666	585
Smanjenja	(887.303)	(957)	(221)	(888.481)
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	610.250	3.045	44.793	658.088

Kretanje ispravaka vrijednosti za financijska ulaganja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit:

Stanje na dan 1. siječnja 2018.	-
Povećanja	76
Smanjenja	(7)
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	69

U financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuju se trezorski zapisi Ministarstva financija, obveznice i vlasnički vrijednosni papiri za koje je iskorištena neopoziva opcija.

BILJEŠKA 19 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT (nastavak)

19.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak)

Financijski instrumenti za koje je Banka odabrala neopozivu opciju fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prikazani su zajedno s pripadajućom fer vrijednošću na izvještajni datum u Bilješci 3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza. Nadalje, u bilješci 2.1.2 Promjene računovodstvenih politika – pregled po kategorijama financijske imovine prikazana je fer vrijednost u trenutku odabira neopozive opcije. Banka je odabrala primijeniti neopozivu opciju obzirom da se navedeni vlasnički vrijednosni papiri drže iz strateških razloga. Tijekom 2018. godine Banka nije imala prestanak priznavanja vlasničkih financijskih instrumenata. Prihodi od dividendi po financijskoj imovini prikazani su u Bilješci 11 – Ostali poslovni prihodi, pod stavkom Prihod od dividende.

Trezorski zapisi su dužnički vrijednosni papiri izdani od Ministarstva financija Republike Hrvatske koji su u 2018. godini imali originalni rok dospijeća od šest i dvanaest mjeseci uz prosječnu efektivnu kamatnu stopu od 0,18%, dok su u 2017. godini bili izdani s istim originalnim rokovima, uz prosječnu kamatnu stopu od 0,59%.

BILJEŠKA 20 – KREDITI I DEPOZITI KOD BANAKA

	2018.	2017.
Depoziti u drugim bankama	247.300	259.446
Krediti drugim bankama	4	-
Novac na prijelaznom računu	14	404
Manje: rezerviranja za moguće gubitke	(66)	(1.839)
	247.252	258.011
Kratkoročni dio	247.252	258.011

Promjene na rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i depozitima kod banaka su kako slijedi:

Umanjenje vrijednosti za moguće gubitke	2017.
Stanje 1. siječnja Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	1.838 1
Stanje 31. prosinca	- 1.839

Očekivani kreditni gubici	2018.
Stanje 1. siječnja	1.839
	-
Smanjenje očekivanih kreditnih gubitaka	(1.773)
Stanje 31. prosinca	66

BILJEŠKA 21 – KREDITI KLIJENTIMA

	2018.	2017.
Krediti stanovništvu:
Potrošački krediti	239.174	193.127
Hipotekarni krediti	22.931	20.411
Stambeni krediti	282.578	246.589
Krediti obrtnicima	114.561	122.215
Ostali krediti	13.138	10.118
	672.382	592.460
Krediti poslovnim subjektima:
- veliki poslovni subjekti	244.465	293.466
- srednji i mali poduzetnici	762.401	779.602
	1.006.866	1.073.068
Ostali	67.953	84.206
Bruto krediti	1.747.201	1.749.734
Manje: Očekivani kreditni gubici	(184.102)	-
Ispravci vrijednosti za moguće gubitke	-	(178.771)
Neto	1.563.099	1.570.963
Kratkoročni dio	112.043	96.828
Dugoročni dio	1.451.056	1.474.135

Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima klijentima su kako slijedi:

Stanovništvo

	2018.		2017.
	Očekivani kreditni gubici	Posebno rezerviranje za moguće gubitke	Opće rezerviranje za moguće gubitke
Stanje 1. siječnja	35.953	30.898	4.326
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	12.519	3.255	958
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(5.459)	(2.861)	(358)
Nenadoknađeni iznos tijekom godine	(1.567)	(218)	(16)
Tečajne razlike	(74)	(31)	-
Stanje 31. prosinca	41.372	31.043	4.910

BILJEŠKA 21 – KREDITI KLIJENTIMA (nastavak)

Poslovni subjekti

	2018.		2017.
	Očekivani kreditni gubici	Posebno rezerviranje za moguće gubitke	Opća rezerviranje za moguće gubitke
Stanje 1. siječnja	142.818	149.006	6.936
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	30.458	23.018	2.378
Ukidanje umanjenja vrijednosti Nenadoknađeni iznos	(22.792)	(25.489)	(1.742)
tijekom godine	(7.586)	(11.077)	-
Tečajne razlike	(168)	(212)	-
Stanje 31. prosinca	142.730	135.246	7.572

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU

22.1. Financijska ulaganja koja se drže do dospijeće

	Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća
Stanje na dan 1. siječnja 2017.	133.973
Povećanja	91.587
Smanjenja	(51.783)
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	173.777
Manje: Rezerviranja za moguće gubitke	(21.635)
Neto financijska imovina koja se drži do dospijeća na dan 31. prosinca 2017.	152.142

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU (nastavak)

22.1. Financijska ulaganja koja se drže do dospijeće (nastavak)

Kretanja na općim rezerviranjima za moguće gubitke financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća mogu se prikazati kako slijedi:

Stanje na dan 1. siječnja 2017.	1.062
Povećanja	355
Smanjenja	(572)
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	845

Kretanja na posebnim rezerviranjima za moguće gubitke financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća mogu se prikazati kako slijedi:

Stanje na dan 1. siječnja 2017.	290
Povećanja	-
Smanjenja	20.500
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	20.790

22.2. Financijska imovina po amortiziranom trošku

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku

Stanje na dan 1. siječnja 2018.	173.777
Povećanja	48.048
Smanjenja	(30.095)
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	191.730
Manje: Rezerviranja za moguće gubitke	(25.855)
Neto financijska imovina po amortiziranom trošku na dan 31. prosinca 2018.	165.875

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU (nastavak)

22.2. Financijska imovina po amortiziranom trošku (nastavak)

Kretanje ispravaka vrijednosti za financijska ulaganja po amortiziranom trošku:

Stanje na dan 1. siječnja 2018.	21.635
Povećanja	5.327
Smanjenja	(1.107)
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	25.855

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku uključuju obveznice Republike Hrvatske, Hrvatske elektroprivrede d.d, Jadran - galenski laboratorij d.d., i mjenice.

Banka ima u svojim portfeljima obveznice izdavatelja Republike Hrvatske, nominirane u kunama (HRK) s dospijećem 2021. godine, 2022. godine, 2023. godine, 2026. Godine, 2028. Godine i 2029. godine, nominirane u kunama s valutnom klauzulom s dospijećem 2019. godine i 2032. godine, nominirane u američkim dolarima (USD) s dospijećem 2023. godine i 2024. godine, te obveznice nominirane u eurima s dospijećem 2022. godine i 2025. godine.

Banka također ima obveznice izdavatelja Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) nominirane u američkim dolarima (USD) s dospijećem 2022. godine i obveznice izdavatelja Jadran - galenski laboratorij d.d. (JGL) nominirane u kunama s dospijećem 2020. godine.

Mjenice su dužnički vrijednosni papiri koje su u 2018. godini izdane od strane različitih društava na različite rokove od kojih je najkraći do mjesec dana, a najduži jedanaest mjeseci (u 2017. godini bili su rokovi dospijeća od jedan do 11 mjeseci).

BILJEŠKA 23 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

	Obveznice Republike Hrvatske
Stanje 1. siječnja 2017.	-
Povećanje	13.956
Usklađenje fer vrijednosti	696
Smanjenje	(167)
Stanje 31. prosinca 2017.	14.485
BILJEŠKA 24 – NEMATERIJALNA IMOVINA
	Software
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2017.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	2.207
Povećanje	925
Amortizacija (bilješka 14)	(987)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	2.145
Stanje na dan 31. prosinca 2017.
Nabavna vrijednost	19.748
Ispravak vrijednosti	(17.603)
Neto knjigovodstvena vrijednost	2.145
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2018.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	2.145
Povećanje	1.061
Amortizacija (bilješka 14)	(939)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	2.267
Stanje na dan 31. prosinca 2018.
Nabavna vrijednost	20.805
Ispravak vrijednosti	(18.538)
Neto knjigovodstvena vrijednost	2.267

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2018. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

BILJEŠKA 25 – NEKRETNINE I OPREMA

	Zemljište i građevinski objekti	Računala	Namještaj i oprema	Motorna vozila	Ulaganja na tuđoj imovini	Imovina u pripremi	Ukupno
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2017.
Početno neto knjigovodstveno stanje	34.363	2.578	3.344	-	-	2.105	42.390
Povećanja	-	-	-	-	-	2.606	2.606
Donos		-	-	-	-	-	-
Prijenos iz imovine u pripremi	-	2070	267	526	-	(2.863)	-
Rashodovanje	-	(748)	(173)	(106)	-	-	(1.027)
Amortizacija (bilješka 14)	(1.496)	(1.294)	(748)	(43)	-	-	(3.581)
Isknjiženje amortizacije	-	748	173	106	-	-	1.027
Zaključno neto knjigovodstveno stanje	32.867	3.354	2.863	483	-	1.848	41.415
Stanje 31. prosinca 2017.
Nabavna vrijednost	54.622	18.236	20.130	2.850	4.099	1.848	101.785
Ispravak vrijednosti	(21.855)	(14.882)	(17.267)	(2.367)	(4.099)	-	(60.470)
Neto knjigovodstvena vrijednost	32.767	3.354	2.863	483	-	1.848	41.315
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2018.
Početno neto knjigovodstveno stanje	32.767	3.354	2.863	483	-	1.848	41.315
Povećanja	-	-	-	-	-	1.652	1.652
Prijenos iz imovine u pripremi	-	559	1.093	-	-	(1.652)	-
Rashodovanje	-	(853)	(336)	(655)	-	-	(1.844)
Amortizacija (bilješka 14)	(1.592)	(1.364)	(666)	(132)	-	-	(3.754)
Isknjiženje amortizacije	-	853	336	655	-	-	1.844
Zaključno neto knjigovodstveno stanje	31.175	2.549	3.290	351	-	1.848	39.213
Stanje 31. prosinca 2018.
Nabavna vrijednost	54.622	17.942	20.887	2.195	4.099	1.848	101.593
Ispravak vrijednosti	(23.447)	(15.393)	(17.597)	(1.844)	(4.099)	-	(62.380)
Neto knjigovodstvena vrijednost	31.175	2.549	3.290	351	-	1.848	39.213

BILJEŠKA 26 – ULAGANJA U NEKRETNINE

	Nekretnine
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2017.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	2.475
Prijenos na dugotrajnu imovinu namijenjenu prodaji (bilješka 28)	647
Amortizacija (bilješka 14)	(198)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	(2.924)
Stanje 31. prosinca 2017.	2.924
Nabavna vrijednost	7.026
Ispravak vrijednosti	(4.102)
Neto knjigovodstvena vrijednost	2.924
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2018.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	2.924
Donos sa imovine namijenjene prodaji (bilješka 28)	11.122
Prijenos na nekretninu i opremu (bilješka 25)	-
Amortizacija (bilješka 14)	(200)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	13.846
Stanje 31. prosinca 2018.
Nabavna vrijednost	18.148
Ispravak vrijednosti	4.302
Neto knjigovodstvena vrijednost	13.846

Na dan 31. prosinca 2018. i 2017. godine fer vrijednost ulaganja u nekretnine (poslovni prostor) je približna knjigovodstvenoj vrijednosti.

BILJEŠKA 26 – ULAGANJA U NEKRETNINE (nastavak)

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2017.
Ulaganja u nekretnine	-	-	2.924	2.924
Ukupno imovina	-	-	2.924	2.924
Stanje 31. prosinca 2018.
Ulaganja u nekretnine	-	-	13.846	13.846
Ukupno imovina	-	-	13.846	13.846

Nekretnine su iznajmljene trećim stranama sukladno ugovorima o operativnom najmu na razdoblje do 5 godina uz mogućnost produženja neograničeno. U 2018. godini Banka je ostvarila 695 tisuća kuna prihoda od najma (2017. godine isto 695 tisuća kuna). Tijekom godine nije bilo direktnih operativnih troškova koji su proizašli iz upotrebe ove imovine. Fer vrijednost ulaganja u nekretnine ne odstupa značajno od njihovih knjigovodstvenih vrijednosti.

Minimalni budući prihodi od najamnina sukladno ugovorima na 31. prosinca su kako slijedi:

	2018.	2017.
Do 1 godine	521	683
Od 1 do 5 godina	317	940
	838	1.623

BILJEŠKA 27 – OSTALA IMOVINA

	2018.	2017.
Potraživanja za naknade	3.213	3.159
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(2.001)	(2.144)
	1.212	1.015
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja
Potraživanja za unaprijed plaćene troškove	918	1.024
Sitni inventar	237	128
Ostalo	3.690	3.141
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(1.824)	(2.027)
	4.233	3.281
Kratkoročni dio	4.053	3.257
Dugoročni dio	180	24

Promjene u ispravku vrijednosti za moguće gubitke od potraživanja za naknade bile su kako slijedi:

	2018.	2017.
Stanje 1. siječnja	4.171	3.790
Usklađenje ispravka vrijednosti	-	-
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	906	821
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(1.252)	(438)
Nadoknađen iznos tijekom godine	-	(2)
Stanje 31. prosinca	3.825	4.171

BILJEŠKA 28 – DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

	2018.	2017.
Stanje 1. siječnja	19.621	14.653
Povećanje	7.737	11.903
Smanjenje	(10.313)	(6.288)
Prijenos (bilješka 26)	(11.122)	(647)
Stanje 31. prosinca	5.923	19.621

Imovina je preuzeta temeljem založnog prava koje je Banka imala nad nekretninama. Preuzeta imovina knjiži se prema vrijednosti iz Sudskog rješenja o dosudi, odnosno cijeni za koju Banka smatra da prikladno odražava tržišnu vrijednost nekretnina.

BILJEŠKA 29 – OBVEZE PREMA BANKAMA

	2018.	2017.
Obveze po kreditima HBOR-a	39.371	55.151
Obveze po depozitima	10	366
	39.381	55.517
Kratkoročni dio	10.014	14.198
Dugoročni dio	29.367	41.319

Sve obveze prema bankama imaju promjenjivu kamatnu stopu.

	2018.	2017.
Dugoročni krediti	29.367	41.319
Tekuće dospijeće dugoročnih kredita	10.004	13.832
	39.371	55.151

BILJEŠKA 30 – OBVEZE PREMA KLIJENTIMA

	2018.	2017.
Veliki poduzetnici
- sredstva na transakcijskim računima	16.284	3.390
- oročeni depoziti	95.013	84.957
Mali i srednji poduzetnici
- sredstva na transakcijskim računima	827.390	686.921
- oročeni depoziti	131.626	158.212
Građani
- sredstva na transakcijskim računima i depoziti po viđenju	794.445	631.392
- oročeni depoziti	1.264.701	1.390.561
	3.129.459	2.955.433
Kratkoročni dio	2.710.234	2.537.173
Dugoročni dio	419.225	418.260

Depoziti klijenata odnose se isključivo na financijske instrumente koji su klasificirani kao obveze po amortiziranom trošku.

Depoziti u iznosu od 1.232.327 tisuća kuna (2017.:1.349.929 tisuća kuna) imaju fiksne kamatne stope, dok svi ostali depoziti u iznosu od 1.897.132 tisuća kuna (2017.: 1.602.782 tisuća kuna) imaju varijabilne kamatne stope. Sukladno zakonskim propisima svi kratkoročni oročeni depoziti imaju fiksnu kamatnu stopu.

BILJEŠKA 31 – HIBRIDNI FINANCIJSKI INSTRUMENTI

	2018.	2017.
Građani	41.464	42.234
	41.464	42.234
Kretanja u hibridnim financijskim instrumentima	2018.	2017.
Stanje na dan 1. siječnja Smanjenje Tečajne razlike	42.234 (372) (398)	42.418 - (184)
Stanje na dan 31. prosinca	41.464	42.234

Hibridni financijski instrumenti predstavljaju dugoročno oročena sredstva građana na rok od 73 mjeseca. Uplatitelji su suglasni da uložena sredstva čine dopunski kapital te da u slučaju potrebe stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja ili pri stečaju i likvidaciji.

Prosječno ponderirana efektivna kamatna stopa na izdane hibridne instrumente iznosi 5,74 % (2017.: 5,74 %). Izdani hibridni instrumenti amortiziraju se u posljednjih pet godina do dospijeća temeljem linearne metode na temelju broja dana do dospijeća, te se neto iznos uključuje u regulatorni kapital. U nastavku su prikazani izdani hibridni instrumenti po preostalom dospijeću:

	Do 12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2018.
Preostalo dospijeće	12.912	18.835	9.717	41.464
Stanje 31. prosinca 2017.
Preostalo dospijeće	376	20.331	21.527	42.234

Na dan 31. prosinca 2018. godine iznos hibridnog kapitala koji se priznaje u regulatorni kapital Banke iznosio je 16.675 tisuća kuna (31. prosinca 2017.: 25.071 tisuća kuna). Tijekom 2019. godine dospijeva 12.912 tisuća kuna hibridnih instrumenata (2018. je dospjelo 372 tisuća kuna).

BILJEŠKA 32 – OSTALE OBVEZE

	2018.	2017.
Obveze za plaće i doprinose	4.352	4.065
Obveze prema dobavljačima	2.171	1.708
Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37)	2.412	1.975
Obveze za porez na dobit	-	1.847
Obveze za osiguranje štednih uloga	1.529	1.764
Prijelazni račun	666	4.455
Obveza za dividendu	302	273
Rezerviranja za sudske sporove	33	-
Ostalo	67	503
	11.532	16.590

BILJEŠKA 33 – DIONIČKI KAPITAL

	Broj izdanih dionica	Redovne dionice	Povlaštene dionice	Premije na izdane dionice	Vlastite dionice	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2018.	148.000	162.800	-	197	(91)	162.906
Prodaja dionica Stanje	- 148.000	- 162.800	- -	- 197	- (91)	- 162.906
31. prosinca 2018.

	Broj izdanih dionica	Redovne dionice	Povlaštene dionice	Premije na izdane dionice	Vlastite dionice	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2017. Prodaja dionica	148.000	159.471	3.329	197	(91)	162.906
	-	-	-	-	-	-
Pretvaranje povlaštenih u redovne dionice	-	3.329	(3.329)	-	-	-
Stanje 31. prosinca 2017.	148.000	162.800	-	197	(91)	162.906

BILJEŠKA 33 – DIONIČKI KAPITAL (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2018. godine nominalni registrirani, upisani i uplaćeni dionički kapital sadržavao je 148.000 redovnih dionica nominalne vrijednosti od 1.100 kuna po dionici.

Vlastite dionice umanjuju vlasničku glavnicu dioničara. Dobici i gubici od prodaje i kupovine vlastitih dionica evidentirani su u okviru premije za izdane dionice. Na dan 31. prosinca 2018. godine Banka je imala 57 vlastitih dionica u iznosu od 91 tisuću kuna (2017. također: 57 vlastitih dionica u iznosu od 91 tisuću kuna).

		2018.		2017.
Dioničar	Broj dionica	% udjela u dioničkom kapitalu	% glasačkih prava	Broj dionica	% udjela u dioničkom kapitalu	% glasačkih prava
Intercommerce d.o.o. Umag	25.403	17,16	17,17	25.403	17,16	17,17
Serfin d.o.o. Buje	16.083	10,87	10,87	15.068	10,18	10,19
Assicurazioni Generali s.p.a.	11.491	7,76	7,77	11.491	7,76	7,77
Marijan Kovačić	10.227	6,91	6,91	10.227	6,91	6,91
Terra Istriana Umag d.o.o.	8.435	5,70	5,70	9.424	6,37	6,37
Plava laguna d.d. Poreč	6.604	4,46	4,46	5.378	3,63	3,64
Branko Kovačić	6.600	4,46	4,46	6.600	4,46	4,46
Edo Ivančić	5.491	3,71	3,71	5.491	3,71	3,71
Nerio Perich	5.107	3,45	3,45	5.107	3,45	3,45
Milenko Opačić	5.027	3,40	3,40	5.027	3,40	3,40
Željko Paić	4.827	3,26	3,26	5.127	3,46	3,47
Vlastite dionice	57	0,04	0,00	57	0,04	0,00
Ostali dioničari	42.648	28,82	28,84	43.600	29,47	29,46
Ukupno	148.000	100,00	100,00	148.000	100,00	100,00

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

BILJEŠKA 34 – REZERVE I ZADRŽANA DOBIT

	2018.	2017.
Zakonske i statutarne rezerve	20.799	20.799
Ostale rezerve	16.946	17.192
Zadržana dobit	109.396	95.868
	147.141	133.859
Promjene na rezervama:
Zakonske i statutarne rezerve
Na početku godine	20.799	20.799
Na kraju godine	20.799	20.799
Rezerve iz revalorizacije ulaganja
Na početku godine	17.192	17.837
Neto promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit:
- dužničkih vrijednosnih papira	290	-
- vlasničkih vrijednosnih papira	189
Neto promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju		(645)
Utjecaj MSFI 9	(725)	-
Na kraju godine	16.946	17.192
Zadržana dobit
Na početku godine	95.868	78.475
Neto dobit za godinu	23.888	26.273
Dividenda za prošlu godinu	(10.360)	(8.880)
Na kraju godine	109.396	95.868

Sukladno hrvatskim zakonima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezerve ne dostigne 5% dioničkog kapitala Banke.

Statutarne rezerve se mogu koristiti za potrebe otkupa vlastitih dionica te za unos u rezerve za vlastite dionice.

U ostale rezerve u financijskom izvješću uključene su rezerve za opće bankovne rizike koje je Banka sukladno zakonskim propisima bila dužna izdvojiti iz neto dobiti određeni postotak ovisno o rastu imovine, te nerealizirani dobici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju.

BILJEŠKA 35 – DIVIDENDE

Obveze za dividende se ne obračunavaju sve dok ih ne odobri Glavna skupština dioničara Banke.

Na Skupštini koja će se održati 12.travnja 2019. godine, predložit će se dividenda u iznosu od 70,00 kuna po dionici za godinu koja je završila 31. prosinca 2018. godine (2017.: 70,00 kuna po redovnoj dionici). Ova odluka neće imati utjecaja na ove financijske izvještaje, već će obračunata dividenda biti računovodstveno iskazana u dioničkoj glavnici kao dio zadržane dobiti za godinu koja završava 31. prosinca 2018. godine.

BILJEŠKA 36 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

U svrhu prikaza izvještaja o novčanom tijeku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sljedeće iznose s originalnim dospijećem od najviše 90 dana:

	Bilješka	2018.	2017.
Novac i stanje na tekućim računima banaka	18	599.708	525.717
Potraživanja od banaka	20	247.252	258.011
		846.960	783.728

BILJEŠKA37 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE

Pravni sporovi

Banka je tuženik i tužitelj u nekoliko sudskih sporova koji proizlaze iz redovnog poslovanja.

Banka je u 2018. godine izdvojila 33 tisuće kuna za sudske sporove protiv Banke, dok je u 2017. godini izdvojila 50 tisuća kuna.

Preuzete obveze za investicije

Na dan 31. prosinca 2018. i 2017. godine Banka nije imala obveze za kapitalne investicije.

Obveze po kreditima, garancije i ostali financijski instrumenti

U sljedećoj tablici navedeni su ugovoreni iznosi izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke:

	2018.	2017.
Garancije	66.875	72.813
Nepovučena sredstva po kreditima	207.714	101.691
Nepovučena sredstva po kreditima na tekućim računima	32.951	26.875
Akreditivi	1.747	2.095
Manje: rezerviranja za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama (bilješka 32)	(2.412)	(1.975)
	306.875	201.499

BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE (nastavak)

Kretanja po rezervama za moguće gubitke mogu se prikazati:

	2018.	2017.
Stanje 1. siječnja	1.975	2.242
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	3.128	736
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(2.691)	(1.003)
Stanje 31. prosinca	2.412	1.975

Osnovna je svrha ovih instrumenata osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim strankama, nose kreditni rizik kao i zajmovi.

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita, garancija ili akreditiva. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s ispunjavanjem specifičnih kreditnih uvjeta od strane klijenata.

Garancije, neopozivi akreditivi i nepovučena odobrena kreditna sredstva podliježu provjerama kreditnog rizika i kreditnim politikama sličnim onima koje se primjenjuju prilikom odobrenja kredita. Uprava Banke vjeruje da je tržišni rizik povezan s garancijama, neopozivim akreditivima i neiskorištenim odobrenim kreditima minimalan.

Preuzete obveze po poslovnom najmu

Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:

	2018.	2017.
Do 1 godine	1.114	888
Od 2 do 5 godina	3.939	1.824
Preko 5 godina	1.213	993
	6.266	3.705

Banka ima u zakupu ukupno dvadeset i sedam poslovnih prostora (devet poslovnica, sedamnaest prostora za bankomate i jedan reklamni prostor) kao najmoprimac, s preostalim rokom trajanja ugovora od 5 mjeseci, pa do ugovora na neodređeno vrijeme. Cijene najma ugovorene su prema tržišnim cijenama ili na temelju drugih uvjeta najmodavatelja. Po isteku najma postoji mogućnost automatskog produljenja ili produljenja na temelju dogovora ugovornih strana.

BILJEŠKA 38 – TRANSAKCIJE S OSOBAMA U POSEBNOM ODNOSU S BANKOM

Osobe u posebnom odnosu s Bankom su osobe sukladno Zakonu o kreditnim institucijama. Povezane osobe su one u kojima jedna stranka upravlja drugom strankom ili ima značajan utjecaj na donošenje financijskih ili poslovnih odluka druge stranke. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom dio su redovitog poslovanja. Vrijednosti tih transakcija na kraju godine su sljedeće:

	Ključno rukovodstvo i njihove povezane osobe		Nadzorni odbor i njihove povezane osobe
	2018.	2017.	2018.	2017.
Krediti
Na početku godine	3.378	3.544	16.031	14.795
Povećanje	1.405	446	6.726	6.565
Smanjenje	(1.435)	(612)	(8.082)	(5.329)
Na dan 31. prosinca	3.348	3.378	14.675	16.031
Prihodi od kamata	266	160	676	778
Depoziti
Na početku godine	6.042	5.410	35.015	37.063
Povećanje / (smanjenje)	868	632	(2.121)	(2.048)
Na dan 31. prosinca	6.910	6.042	32.894	35.015
Rashodi od kamata	20	36	950	989
Isplaćena dividenda	271	237	4.043	3.473

Naknade managementu
	2018.	2017.
Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja	3.535	3.196

BILJEŠKA 39 – SREDSTVA KOJIMA SE UPRAVLJA U IME I ZA RAČUN TREĆIH OSOBA

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih i fizičkih osoba. Rizike i koristi povezane s tom imovinom snose te treće osobe i u skladu s tim, imovina nije uključena u izvještaj o financijskom položaju Banke.

Neto imovina i obveze kojima Banka upravlja u ime trećih stranaka može se prikazati kako slijedi:

	2018.	2017.
Imovina
- Dani krediti građanima	1.863	1.887
- Ostalo	609	612
Ukupna imovina	2.472	2.499
Obveze
- Financijske institucije	1.863	1.887
- Ostalo	609	612
Ukupne obveze	2.472	2.499

BILJEŠKA 40 – DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Nema značajnih događaja nakon datuma bilance.

Prilog godišnjem financijskom izvješću

Dopunski financijski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

Temeljni financijski izvještaji pripremljeni sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija

BILANCA

	2018.	2017.
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju	799.977	746.817
Novac u blagajni	241.500	219.737
Novčana potraživanja od središnjih banaka	358.256	303.838
Ostali depoziti po viđenju	200.221	223.242
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja	-	-
Izvedenice	-	-
Vlasnički instrumenti	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-
Krediti i predujmovi	-	-
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-
Vlasnički instrumenti	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-
Krediti i predujmovi	-	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-
Krediti i predujmovi	-	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	658.061	577.065
Vlasnički instrumenti	3.045	2.835
Dužnički vrijednosni papiri	655.016	574.230
Krediti i predujmovi	-	-
Financijska imovina po amortiziranom trošku	2.010.711	1.974.483
Dužnički vrijednosni papiri	165.903	152.143
Krediti i predujmovi	1.844.808	1.822.340
Izvedenice – računovodstvo zaštite	-	-
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	-	-
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-
Materijalna imovina	41.938	42.472
Nematerijalna imovina	2.317	2.195
Porezna imovina	1.135	1.127
Ostala imovina	18.567	23.562
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	-	-
Ukupna imovina	3.532.706	3.367.721

BILANCA (nastavak)

	2018.	2017.
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja	-	-
Izvedenice	-	-
Kratke pozicije	-	-
Depoziti	-	-
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-
Ostale financijske obveze	-	-
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-
Depoziti	-	-
Izdani dužnički papiri	-	-
Ostale financijske obveze	-	-
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku	3.210.387	3.051.044
Depoziti	3.210.012	3.050.731
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-
Ostale financijske obveze	375	313
Izvedenice – računovodstvo zaštite	-	-
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	-	-
Rezervacije	2.445	1.975
Porezne obveze	-	1.931
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	-	-
Ostale obveze	9.828	16.007
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	-	-
Ukupne obveze	3.222.660	3.070.957
Kapital Temeljni kapital	162.800	162.800
Premija za dionice	197	197
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	-	-
Ostali vlasnički instrumenti	-	-
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	-12	-
Zadržana dobit	85.508	69.595
Revalorizacijske rezerve	-	-
Ostale rezerve	37.756	37.990
(-) Trezorske dionice	-91	-91
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	23.888	26.273
(-) Dividende tijekom poslovne godine	-	-
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	-	-
Ukupno kapital	310.046	296.764
Ukupno obveze i kapital	3.532.706	3.367.721

Račun dobiti i gubitka

	2018.	2017.
Kamatni prihodi	84.006	99.456
(Kamatni rashodi)	10.969	18.359
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	-	-
Prihodi od dividende	468	424
Prihodi od naknada i provizija	32.932	32.200
(Rashodi od naknada i provizija)	4.429	4.868
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	14.323	14.123
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto	-	-
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto	138	874
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	-	-
Ostali prihodi iz poslovanja	2.279	1.328
(Ostali rashodi iz poslovanja)	7.937	6.983
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto	110.811	118.195
(Administrativni rashodi)	63.338	61.454
(Amortizacija)	4.893	4.866
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto	-	-
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)	389	-262
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	13.255	20.245
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	-	-
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	-	-
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	-	-
Udio dobiti ili ( – ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	28.936	31.892
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti)	5.048	5.619
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	23.888	26.273
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	-	-
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti)	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	23.888	26.273
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	-	-
Pripada vlasnicima matičnog društva	23.888	26.273

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

	2018.	2017.
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	23.888	26.273
Ostala sveobuhvatna dobit	-	-
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak	-	-
Materijalna imovina	-	-
Nematerijalna imovina	-	-
Aktuarski dobici ili ( – ) gubici od mirovinskih planova pod pokroviteljstvom poslodavca	-	-
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	-	-
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	-	-
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	-	-
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	-	-
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	-	-
Preračunavanje stranih valuta	-	-
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]	-	-
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	-	-
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak	-	-
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	23.888	26.273
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	-	-
Pripada vlasnicima matičnog društva	23.888	26.273

Izvještaj o promjenama kapitala

	Kapital	Premija na dionice	Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	Zadržana dobit	Ostale rezerve	Trezorske dionice	Dobit ili (-) gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva	Ukupno
Početno stanje [prije prepravljanja]	162.800	197	-	69.829	37.756	(91)	26.273	296.764
Učinci ispravaka pogrešaka	-	-	-	-	-	-	-	-
Učinci promjena računovodstvenih politika	-	-	(12)	-	-	-	-	(12)
Početno stanje [tekuće razdoblje]	162.800	197	(12)	69.829	37.756	(91)	26.273	296.752
Izdavanje redovnih dionica	-	-	-	-	-	-	-	-
Izdavanje povlaštenih dionica	-	-	-	-	-	-	-	-
Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata	-	-	-	-	-	-	-	-
Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata	-	-	-	-	-	-	-	-
Pretvaranje dugovanja u vlasničke instrumente	-	-	-	-	-	-	-	-
Redukcija kapitala	-	-	-	-	-	-	-	-
Dividende	-	-	-	-	-	-	(10.360)	(10.360)
Kupnja trezorskih dionica	-	-	-	-	-	-	-	-
Prodaja ili poništenje trezorskih dionica	-	-	-	-	-	-	-	-
Reklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih instrumenata u obveze	-	-	-	-	-	-	-	-
Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u vlasničke instrumente	-	-	-	-	-	-	-	-
Prijenosi između komponenata vlasničkih instrumenata	-	-	-	-	-	-	-	-
Povećanje ili ( – ) smanjenje vlasničkih instrumenata kao posljedica poslovnih kombinacija	-	-	-	15.679	-	-	(15.913)	(234)
Plaćanja temeljena na dionicama	-	-	-	-	-	-	-	-
Ostalo povećanje ili ( – ) smanjenje vlasničkih instrumenata	-	-	-	-	-	-	-	-
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	-	-	-	-	-	-	23.888	23.888
Završno stanje [tekuće razdoblje]	162.800	197	(12)	85.508	37.757	(91)	23.888	310.046

Izvještaj o novčanim tokovima

	2018.	2017.
Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi
Naplaćene kamate i slični primici	71.935	77.499
Naplaćene naknade i provizije	27.501	27.854
(Plaćene kamate i slični izdaci)	-10.979	-18.360
(Plaćene naknade i provizije)	-975	-928
(Plaćeni troškovi poslovanja)	-70.194	-70.335
Neto dobici/(gubici) od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka	5	-688
Ostali primici	-	-
(Ostali izdaci)	-	-
Poslovne aktivnosti prema indirektnoj metodi
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	28.936	31.892
Usklađenja:
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	13.644	19.984
Amortizacija	4.893	4.866
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-148	-874
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine	-	-
Ostale nenovčane stavke	-	-
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	-17.093	-14.628
Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	-3.195	-1.289
Krediti i predujmovi ostalim komitentima	2.483	-58.095
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	-120.606	-33.587
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	-	-
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	-1.258	-4.064
Depoziti od financijskih institucija	-	-
Transakcijski računi ostalih komitenata	169.612	111.958
Štedni depoziti ostalih komitenata	149.246	138.434
Oročeni depoziti ostalih komitenata	-142.110	-98.514
Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	-	-
Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti	-4.673	-10.673
Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	12.071	21.958
Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	468	424
Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	-	-
(Plaćeni porez na dobit)	-5.359	-4.005
Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti	104.204	118.829

Izvještaj o novčanim tokovima (nastavak)

	2018.	2017.
Ulagačke aktivnosti
Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine	-9.648	-9.146
Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-
Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti	-	-
Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	-	-
Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti	-	-
Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti	-9.648	-9.146
Financijske aktivnosti
Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	-15.780	-17.862
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira	-	-
Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala	-372	-
Povećanje dioničkoga kapitala	-	-
(Isplaćena dividenda)	-10.332	-8.855
Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	-	-
Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti	-26.484	-26.717
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	68.072	82.966
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	783.733	708.207
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	-4.845	-7.439
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	846.960	783.734

Usklađenje temeljnih financijskih izvještaja pripremljenih sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija

A) USKLAĐENJE BILANCE

	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju	799.977	1.078.436	278.459
Novac u blagajni	241.500	249.964	-8.464
Novčana potraživanja od središnjih banaka	358.256	581.220	-222.964
Ostali depoziti po viđenju	200.221	247.252	-47.031
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja	-	-	-
Izvedenice	-	-	-
Vlasnički instrumenti	-	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Krediti i predujmovi	-	-	-
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-	-
Vlasnički instrumenti	-	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Krediti i predujmovi	-	-	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Krediti i predujmovi	-	-	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	658.061	658.088	-27
Vlasnički instrumenti	3.045	3.045	-
Dužnički vrijednosni papiri	655.016	655.043	-27
Krediti i predujmovi	-	-	-
Financijska imovina po amortiziranom trošku	2.010.711	1.728.974	281.737
Dužnički vrijednosni papiri	165.903	165.875	28
Krediti i predujmovi	1.844.808	1.563.099	281.709
Izvedenice – računovodstvo zaštite	-	-	-
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	-	-	-
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-	-
Materijalna imovina	41.938	41.937	1
Nematerijalna imovina	2.317	2.267	50
Porezna imovina	1.135	903	232
Ostala imovina	18.567	21.278	-2.711
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	-	-	-
Ukupna imovina	3.532.706	3.531.883	823

A) USKLAĐENJE BILANCE (nastavak)

	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja	-	-	-
Izvedenice	-	-	-
Kratke pozicije	-	-	-
Depoziti	-	-	-
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Ostale financijske obveze	-	-	-
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-	-
Depoziti	-	-	-
Izdani dužnički papiri	-	-	-
Ostale financijske obveze	-	-	-
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku	3.210.387	3.210.304	83
Depoziti	3.210.012	3.210.304	-292
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Ostale financijske obveze	375	-	375
Izvedenice – računovodstvo zaštite	-	-	-
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	-	-	-
Rezervacije	2.445	-	2.445
Porezne obveze	-	-	-
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	-	-	-
Ostale obveze	9.828	11.532	-1.704
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	-	-	-
Ukupne obveze	3.222.660	3.221.836	824
Kapital
Temeljni kapital	162.800	162.800	-
Premija za dionice	197	197	-
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	-	-	-
Ostali vlasnički instrumenti	-	-	-
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	-12	-	-12
Zadržana dobit	85.508	109.396	-23.888
Revalorizacijske rezerve	-	-	-
Ostale rezerve	37.756	37.745	11
(-) Trezorske dionice	-91	-91	-
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	23.888	-	23.888
(-) Dividende tijekom poslovne godine	-	-	-
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	-	-	-
Ukupno kapital	310.046	310.047	-1
Ukupno obveze i kapital	3.532.706	3.531.883	823

A) USKLAĐENJE BILANCE (nastavak)

Razlike u ukupnoj aktivi i pasivi bilance objavljene u godišnjem financijskom izvještaju na dan 31.12.2018. godine (u nastavku GI) u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a (u nastavku: GFI) u iznosu od 823 tisuće kn proizlazi iz sljedećih stavki:

• Na prijelaznim računima u ukupnom iznosu od 823 tisuće kn.

Razlika u pozicijama bilance Banke objavljene u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnosi se na sljedeće kategorije:

• Na poziciji Novac u blagajni GI u iznosu od 8.464 tisuće kn za novčana sredstva na računima platnog prometa koja se u GFI prikazuju na stavci Novčana potraživanja od središnjih banaka,
• Na poziciji Novčana potraživanja od središnjih banaka GFI razlika od 222.964 tisuće kn se odnosi na prethodnu stavku te na izdvojenu obveznu pričuvu kod središnje banke u iznosu od 231.528 tisuća kn koja su prikazana u GFI stavci krediti i predujmovi,
• Na poziciji Ostali depoziti po viđenju GFI-a razlika od 47.031 tisuća kn koja se prikazuju na stavci Krediti i depoziti kod banaka GI
• Na poziciji Financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit GFI (Dužnički vrijednosni papiri) 27 tisuća kn u odnosu stavku Financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit GI
• Na poziciji Financijske imovine po amortiziranom trošku GFI (Dužnički vrijednosni papiri) -27 tisuća kn u odnosu stavku Financijske imovine po amortiziranom trošku GI
• Na poziciji Nematerijalne imovine GFI za 50 tisuća kn u odnosu na poziciju Ostala imovina GI
• Na poziciji Porezne imovine GFI za 232 tisuće kn u odnosu na poziciju Ostala imovina GI
• Na poziciji Financijskih obveza po amortiziranom trošku GFI za 83 tisuće kn u odnosu na Obveze prema bankama, klijentima i po hibridnim financijskim instrumentima, i to za -292 za poziciju Depozita GI (prikazuju se u Ostalim obvezama u GI), 375 za poziciju Ostale financijske obveze (prikazuju se u Ostalim obvezama u GI)
• Na poziciji Rezerve GFI za 2.445 koja se prikazuju na Ostalim obvezama u GI.

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJA O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI

Račun dobiti i gubitka	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
Kamatni prihodi	84.006	84.006	-
(Kamatni rashodi)	10.969	10.979	-10
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	-	-	-
Prihodi od dividende	468	-	468
Prihodi od naknada i provizija	32.932	32.932	-
(Rashodi od naknada i provizija)	4.429	4.429	-
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-	-
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	14.323	14.471	-148
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-	-
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-	-
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto	-	-	-
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto	138	-	138
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	-	-	-
Ostali prihodi iz poslovanja	2.279	2.747	-468
(Ostali rashodi iz poslovanja)	7.936	7.893	43
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto	110.811	110.855	-44
(Administrativni rashodi)	63.338	63.382	-44
(Amortizacija)	4.893	4.893	-
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto	-	-	-
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)	389	-	389
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	13.255	13.644	-389
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	-	-	-
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	-	-	-
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	-	-	-
Udio dobiti ili ( – ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	-	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	-	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	28.936	28.936	-
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti)	5.048	5.048	-
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	23.888	23.888	-
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	-	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	23.888	23.888	-
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	-	-	-
Pripada vlasnicima matičnog društva	23.888	23.888	-

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJA O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (nastavak)

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	23.888	23.888	-
Ostala sveobuhvatna dobit	-	-	-
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak	-	-	-
Materijalna imovina	-	-	-
Nematerijalna imovina	-	-	-
Aktuarski dobici ili ( – ) gubici od mirovinskih planova pod pokroviteljstvom poslodavca	-	-	-
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-	-
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	-	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	-	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	-	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	-	-	-
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	-	-	-
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	-	-	-
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	-	-	-
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	-	-	-
Preračunavanje stranih valuta	-	-	-
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]	-	-	-
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	-	-	-
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-	-
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak	-	-	-
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	23.888	23.888	-
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	-	-	-
Pripada vlasnicima matičnog društva	23.888	23.888	-

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJA O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (nastavak)

Razlike pozicija računa dobiti i gubitka objavljenih u GI u odnosu na strukturu i sadržaj GFI odnose se na slijedeće stavke:

• Pozicija Kamatni rashodi GFI razlikuje se za 10 tisuća kn u odnosu na poziciju Rashodi od kamata GI,
• Pozicija Prihod od dividende GFI razlikuje se za 468 tisuća kn koji se prikazuju u Ostalim poslovnim prihodima GI,
• Dobici ili ( ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja GFI razlikuje se za -148 tisuća kn u odnosu na stavke Tečajne razlike i Rezultat od imovine namijenjene trgovanju GI,
• Tečajne razlike [dobit ili ( ) gubitak] GFI razlikuje se za 138 tisuća kn koje su prikazane na poziciji Tečajne razlikama u GI
• Pozicija ostali rashodi iz poslovanja GFI razlikuje se za 43 tisuće kn u odnosu na stavku Ostali prihodi iz poslovanja GI,
• Administrativni rashodi GFI razlikuju se za neto -44 u odnosu na stavke Troškovi zaposlenih, Opći i administrativni troškovi GI
• Na poziciji (Rezervacije ili ( ) ukidanje rezervacija) GFI za 389 tisuća kn koje se prikazuju u stavci Trošak umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke - neto GI

C) USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA

Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanom tijeku objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju od onih koje su definirane propisanom strukturom i sadržajem HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:

• u godišnjem financijskom izvještaju se u novac i novčane ekvivalente na početku i na kraju godine iskazuju stavke gotovine i ekvivalenata gotovine s rokom dospijeća do 90 dana, dok se u izvještaju propisanom od strane HNB-a iskazuju samo stavke gotovine.

D) USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O PROMJENAMA KAPITALA

U izvještaju o promjenama kapitala objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju nema razlika u odnosu na HNB standard.

Ostale zakonske i regulatorne obveze

Banka sukladno odredbi članka 164. stavka 1. i 2. Zakona o kreditnim institucijama objavljuje sljedeće podatke:

Banka obavlja na području Republike Hrvatske sljedeće bankovne i financijske usluge:

• primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun
• primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
• odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskih instrumentima (forfeiting)
• otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
• financijski najam (leasing)
• izdavanje garancija ili drugih jamstava
• trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: instrumentima tržišta novca, prenosivim vrijednosnim papirima, - stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove,
• platne usluge u skladu sa posebnim zakonima:
  • usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
  • usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
  • usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
  • izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,– izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,– izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
  • usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:
  • izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,– izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,– izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
  • usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata
  • usluge novčanih pošiljaka
• usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
• izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem usluga u skladu s posebnim zakonom
• iznajmljivanje sefova
• posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
• sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanju usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala
• investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
  • izvršavanje naloga za račun klijenta, trgovanje za vlastiti račun,- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
• obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje
• izdavanje elektroničkog novca

Banka posluje kroz 5 poslovnih centara: PC Umag-Buje-Novigrad, PC Poreč-Pazin, PC Pula-Rovinj-Labin, PC Rijeka-Buzet i PC Zagreb na području Istarske županije, Primorsko-goranske županije i Grada Zagreba odnosno Zagrebačke županije, i to kroz poslovnu mrežu od dvadeset i pet podružnica i poslovnica (Podružnica Umag-sjedište, Poslovnica Robna kuća Umag, Poslovnica Savudrija, Poslovnica Brtonigla, Poslovnica Novigrad, Poslovnica Buje, Podružnica Poreč, Poslovnica Poreč-Aldo Negri, Poslovnica Tržnica Poreč, Poslovnica Vrsar, Poslovnica Višnjan, Poslovnica Tar, Poslovnica Pazin, Poslovnica Žminj, Poslovnica Motovun, Podružnica Pula, Poslovnica Pula-Robna kuća, Poslovnica Veruda, Poslovnica Fažana, Poslovnica Rovinj, Poslovnica Labin, Podružnica Rijeka, Poslovnica Opatija, Poslovnica Viškovo, Poslovnica Buzet, Poslovnica Zagreb).

U nastavku Banka objavljuje ostale podatke sukladno odredbi članka 164. Zakona o kreditnim institucijama:

___________ ___________	2018. u tisućama kuna
Ukupni prihodi	134.161
Dobit prije oporezivanja	28.936
Porez na dobit ______________	5.048
Broj radnika na dan 31. prosinca 2018. godini	240
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu (plaćeni sati rada) u 2018. godini ______________	226

U 2018. godini Banka nije primala javne subvencije.