Hrvatska Poštanska Banka d.d.

Annual Report • Apr 3, 2018

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, dioničko društvo

Godišnje izvješće za 2017. godinu

Zagreb, ožujak 2018.

Sadržaj

Uvod	5
Misija, vizija i korporativne vrijednosti
Osnovni financijski pokazatelji
Izvješće predsjednika Uprave o stanju
Uprava Hrvatske poštanske banke	11
Poslovno okruženje	13 – 16
Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo	17 – 52
Društvena odgovornost	53 – 56
Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja	58 – 59
Kodeks korporativnog upravljanja – Godišnji upitnik	60 – 63
Organizacijska struktura Hrvatske poštanske banke	64 – 66
Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci	67 – 68
Opis poslovanja ovisnih društava	69 – 73
Financijska izvješća i neovisno revizorsko mišljenje
Odgovornosti Uprave za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja	75
Izvješće neovisnog revizora
Konsolidirani financijski izvještaji:
Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju	83
Konsolidirani račun dobiti i gubitka	84
Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	85
Konsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama	86
Konsolidirani izvještaj o novčanom toku	87
Odvojeni financijski izvještaji:
Odvojeni izvještaj o financijskom položaju	88
Odvojeni račun dobiti i gubitka	89
Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	90
Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama	91
Odvojeni izvještaj o novčanom toku	92
Bilješke uz financijske izvještaje	93 – 221
Propisani izvještaji za Hrvatsku narodnu banku
Poslovna mreža i kontakti	237 – 244

Uvod

Godišnje izvješće obuhvaća sažetak financijskih informacija, opis poslovanja te revidirane financijske izvještaje zajedno s neovisnim revizorskim mišljenjem za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine na hrvatskom jeziku.

Pravni status

Godišnje izvješće uključuje godišnje financijske izvještaje pripremljene u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj te revidirane u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima.

Godišnje izvješće je pripremljeno u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Zakonom o trgovačkim društvima koji zahtijevaju izvješćivanje dioničara na godišnjoj skupštini dioničara od strane Uprave društva. Prema Zakonu o računovodstvu temeljni financijski izvještaji su izvještaj o financijskom položaju, račun dobiti i gubitka s izvještajem o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama, izvještaj o novčanom toku i bilješke uz financijske izvještaje, a Zakon o trgovačkim društvima, u skladu s člankom 250.a i 250.b, propisuje obvezu podnošenja godišnjeg izvješća o stanju Banke i ostalih članica HPB Grupe.

Skraćenice

U Godišnjem izvješću Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo spominje se kao «Banka» ili «HPB», Grupa Hrvatske poštanske banke kao «HPB Grupa» ili samo «Grupa», Hrvatska narodna banka navodi se kao «HNB», Republika Hrvatska kao «RH», a Hrvatska banka za obnovu i razvitak navodi se kao «HBOR».

Tečajna lista

U svrhu preračunavanja iznosa u stranim valutama u kunske iznose korišteni su sljedeći srednji tečajevi HNB-a:

31. prosinca 2017.	1 EUR = 7,513648 KN	1 USD = 6,269733 KN
31. prosinca 2016.	1 EUR = 7,557787 KN	1 USD = 7,168536 KN

VIZIJA

Najveća bankarska grupa u hrvatskom vlasništvu, koja na najbolji način brine o klijentima, dioničarima i zajednici.

MISIJA

Kroz izvrsnost klijentima pružamo vrhunsku uslugu, a vlasnicima dugoročno održivi povrat na kapital.

Osnovni financijski pokazatelji

u milijunima kuna

Grupa	2017.	2016. (prepravljeno)	2015.	2014.	2013.
Osnovni pokazatelji
Dobit/(gubitak) za godinu	8	183	125	(629)	36
Operativna dobit	373	383	322	307	259
Ukupna aktiva	20.048	19.686	18.014	17.570	18.598
Zajmovi komitentima	11.141	11.554	10.298	10.474	11.754
Primljeni depoziti	17.208	16.534	14.851	14.459	15.103
Dionički kapital i rezerve	1.911	1.893	1.779	843	1.445
Ostali pokazatelji
Prinos na dionički kapital	0,65%	15,68%	7,01%	-65,11%	3,70%
Prinos na aktivu	0,04%	0,97%	0,69%	-3,58%	0,19%
poslovanja1u Omjer troškova prihodu iz poslovanja	55,19%	53,74%	59,50%	60,36%	63,90%

Banka	2017.	2016. (prepravljeno)	2015.	2014.	2013.
Osnovni pokazatelji
Dobit/(gubitak) za godinu	8	181	123	(635)	42
Operativna dobit	372	379	321	300	266
Ukupna aktiva	19.777	19.286	17.691	17.351	18.357
Zajmovi komitentima	10.979	11.398	10.185	10.335	11.656
Primljeni depoziti	16.952	16.282	14.649	14.254	14.885
Dionički kapital i rezerve	1.905	1.887	1.779	845	1.453
Ostali pokazatelji
Prinos na dionički kapital	0,69%	14,92%	10,14%	-65,73%	4,39%
Prinos na aktivu	0,04%	0,94%	0,70%	-3,66%	0,23%
poslovanja1 Omjer troškova u prihodu iz poslovanja	54,37%	53,72%	58,88%	60,15%	62,48%
Regulatorni / Jamstveni kapital	1.654	1.520	1.534	645	1.573
Adekvatnost kapitala	18,10%	15,66%	15,85%	6,65%	13,51%

1 opći i administrativni troškovi, amortizacija i ostali troškovi

Izvješće predsjednika Uprave o stanju

Poštovani dioničari, poslovni partneri, klijenti,

1. godinu obilježili su efekti povezani s pogoršanjem boniteta grupe Agrokor što je osjetila i HPB. Veći dio godine, kao i krajem i 2016. godine rast je bio ograničen zbog adekvatnosti kapitala, no godinu smo ipak uspjeli završiti s pozitivnim rezultatom, ostvarenom neto dobiti od 8,3 milijuna kuna. To je ujedno bila i godina u kojoj smo nastavili s ostvarenjem strateških smjernica razvoja koje se sastoje od modernizacije poslovne mreže i digitalizacije Banke, ali i korištenja nekih drugih prilika na tržištu.

Da bolje odgovorimo na potrebe naših klijenata, u 2017. smo proveli reogranizaciju u kojoj su novoformirani sektor specijaliziran za poslovanje sa srednjim i malim poduzećima, odjel za digitalni marketing i e-poslovnica.

Nastavljamo aktivno sudjelovati u digitalnoj transformaciji bankarske industrije, pa smo tako prvi na hrvatskom tržištu uveli uslugu podizanja gotovine na bankomatima bez kartice, tzv. e-gotovina. Ništa manje bitne su i web stranice, kao točka prvog dodira klijenata s HPB, koje smo redizajnirali u 2017. godini i učinili pristupačnijima našim klijentima koji su skloniji korištenju tog kanala korištenja i informiranja o bankarskim uslugama.

U 2017. godini je napravljena rekonstrukcija i obnova 4 poslovnice (Poreč, Zagreb – Jurišićeva, Vinkovci, Makarska), jedna je poslovnica novootvorena (Solin), a 5 poslovnica je preseljeno i konstruirano na novim lokacijama koje su pristupačnije i kvalitetnije u smislu frekvencije klijenata (Velika Gorica, Bjelovar, Rijeka, Zagreb – Gajnice, Beli Manastir). Domaće izdanje, hrvatski dizajn i proizvodi obilježja su naših poslovnica koje postaju sve više moderne i funkcionalne.

U 2017. godini Banka je obilježila 26. godišnjicu rada, te smo tom prilikom redefinirali misiju, viziju i korporativne vrijednosti kako bismo osigurali ispunjenje ciljeva zbog kojih postojimo – biti najveća bankarska grupa u hrvatskom vlasništvu, koja na najbolji način brine o klijentima, dioničarima i zajednici, a da pritom pruža vrhunsku uslugu te ostvaruje dugoročno održivi povrat na kapital.

Komentar financijskih rezultata Hrvatske poštanske banke

Proteklu godinu obilježila su rezerviranja za gubitke po izloženostima Agrokoru. Ipak, godinu smo završili s pozitivnim rezultatom, s ostvarenom neto dobiti od 8,3 milijuna kuna. Pritom je Banka uspjela bitno poboljšati svoje temeljne prihode. Tako neto kamatni prihod iznosi 531,3 milijuna kuna i u odnosu na 2016. godinu veći je za 3,3 posto unatoč padu kamatnih prihoda (za 8,0% ili 57,5 milijuna kuna) budući da su kamatni troškovi značajnije smanjeni (za 36,2% ili 74,4 milijuna kuna), kroz optimizaciju strukture izvora i niže kamatne stope. Neto prihod od provizija i naknada iznosi 192,1 milijuna kuna što je za 4% ili 7,4 milijuna kuna više nego prošle godine. Banka je ostvarila porast provizija, pri čemu se izdvaja rast u segmentu stanovništva i kartičnog poslovanja (+25,2%) uslijed većeg broja korisnika i transakcija na bankomatima, te provizija od garancija i akreditiva (+2,9%) nastavno na dinamičnost uvozno-izvoznih poslova hrvatskih kompanija u post-recesijskom razdoblju.

Napori Banke da se u uvjetima kada eksterni faktori ograničavaju profitabilnost – ostvare interna poboljšanja koja bi barem djelomično ublažila te efekte reflektiraju se u gotovo jednakim operativnim troškovima (+0,8%), iako su u 2017. pokrenute mnogobrojne inicijative i projekti, te započet proces dokapitalizacije.

Operativna dobit iznosi 372,4 milijuna kuna, što je 6,7 milijuna kuna ili 1,8 posto manje u odnosu na 2016. godinu manjih uslijed manjih jednokratnih efekata od prodaje vrijednosnih papira.

Rezerviranja su skočila za 59,3% što je isključiva posljedica rezerviranja za izloženost prema grupi Agrokor i povezanim osobama. Nastavno na provedena rezerviranja, pokrivenost neprihodujućih kredita (tzv. "NPL") ne odstupa materijalno u odnosu na razinu utvrđenu krajem 2016., te iznosi 59,8 posto (2016.: 62,5%). Volumen neprihodujućih kredita je pritom održan na jednakoj razini kao i 2016. s obzirom da su kvarenja neutralizirana prodajom dospjelih nenaplaćenih potraživanja čime je umanjen njihov teret na financijski položaj, te oslobođena likvidnost za plasmane.

Makroekonomsko okruženje

Bruto domaći proizvod

u %	2010	2011	2012	2013	2014	2015	2016	2017
BDP - realna stopa rasta	(1,4%)	(0,3%)	(2,2%)	(0,6%)	(0,1%)	2,3%	3,2%	2,8%
Doprinos rastu BDP:
potrošnja kućanstava	(0,9pp)	0,2pp	(1,8pp)	(1,0pp)	(0,9pp)	0,6pp	2,0pp	2,0pp
potrošnja države	(0,1pp)	(0,1pp)	(0,2pp)	0,1pp	0,2pp	(0,2pp)	0,4pp	0,4pp
bruto investicije u fiksni kapital	(3,4pp)	(0,3pp)	(1,5pp)	0,3pp	(0,6pp)	1,7pp	0,9pp	1,2pp
neto izvoz	3,1pp	(0,1pp)	1,1pp	-	1,2pp	0,3pp	(0,1pp)	(0,8pp)
Ostalo	(0,1pp)	-	0,2pp	-	-	(0,1pp)	-	-

Dekompozicija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) po sastavnicama

Izvor: DZS, www.dzs.hr (MSI Bruto domaći proizvod, obrazac 12.1.1.4.), obrada HPB

Rast realnog BDP-a usporio je u 2017. godini u odnosu na ekspanzivnu 2016. godinu, ali i dalje raste. Najveći doprinos snažnijem rastu dala osobna potrošnja (2,0 pp) čemu su doprinijeli rast potrošnje u turizmu i nastavak stabilnog rasta trgovine na malo povezano s poboljšanjem pouzdanja potrošača te porastom raspoloživog dohotka nastavno na reformu poreza na dohodak početkom 2017. godine. Nadalje, doprinos bruto investicija bio je 1,2 pp uslijed oporavka investicijske klime i građevinskih radova, poglavito stambenih jedinica, gdje je porast dozvola za izgradnju i dogradnju u porastu za posto 30 posto. Doprinos državne potrošnje od 0,4 pp najveći je u posljednjih devet godina što je djelomično rezultat rasta rashoda za zaposlene unutar sektora opće države, a djelomično rast ostalih rashoda iz državnog proračuna. Doprinos neto izvoza u 2017. bio je negativan drugu godinu zaredom te se produbio na 0,8 p.p., što ukazuje na brži rast uvoza od izvoza uslijed blagog jačanja HRK prema EUR. Snažnijem rastu uvoza doprinijeli su i problemi najveće domaće maloprodajne kompanije i posljedična supstitucija nekih domaćih proizvoda uvoznima od strane domaćih potrošača.

Cijene

Indeks potrošačkih cijena (međugodišnje stope promjene)

Izvor: HNB, www.hnb.hr (standardni prezentacijski format, obrazac h-rs_10), obrada HPB

Nakon deflacije od 2014. do 2016. godine, u 2017. inflacija je ponovno oživjela pa je prosječna stopa inflacije (YoY) iznosila 1,1%. Pritom su najviše porasle cijene restorana i hotela (+5,2%) te prijevoza (+3,1%). Međutim, najveći utjecaj na rast ukupnih cijena imao je rast cijena hrane (+2,9%) zbog najvišeg relativnog značaja u izračunu indeksa potrošačkih cijena. Nasuprot tome, cijene stanovanja, vode, električne energije i ostalih goriva padaju (-2,7%), što je ujedno i razlog zašto je temeljna inflacija u bržem porastu od ukupnog indeksa.

Zaposlenost

Izvor: DZS, www.dzs.hr (ZAPOSLENOST – ADMINISTRATIVNI IZVORI, obrazac 9.2.3.), obrada HPB

Stopa nezaposlenosti je padala tijekom većeg dijela 2017. godine. U lipnju, srpnju i rujnu je iznosila 10,8% što je najniža zabilježena stopa nezaposlenosti otkad postoje mjerenja DZS-a, što proizlazi iz činjenice da sve više ljudi izlazi iz aktivnog stanovništva zbog nemogućnosti zaposlenja u djelatnosti za koju ne posjeduju adekvatno zanimanje, dok za određena zanimanja ne postoji potražnja na tržištu rada. Nakon oporavka zaposlenosti u proteklom razdoblju, u 2017. je došlo do ponovnog pada zaposlenosti koja je u prosjeku manja za 0,7 posto u odnosu na 2016. godinu.

Javne financije

U prva tri kvartala 2017. godini prihodi konsolidirane opće države iznosili su 120,9 milijardi kuna, što je 0,8% više nego prethodne godine. Glavni razlog za bolje prihode jest nastavak rasta ekonomske aktivnosti koja je dovela do viših indirektnih poreza (+4,4%) uslijed jačanja potrošnje i rekordne turstičke sezone (samo 3Q 2017. bio je za 8,1% bolji od istog razdoblja 2016.).

Razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda konsolidirane opće države

Izvor: HNB, www.hnb.hr (nefinancijski računi opće države, obrazac h-i_1), obrada HPB

Rashodi konsolidirane opće države su u prva tri kvartala 2017. iznosili 120,1 milijardi kuna što je 1,3% manje nego u istom razdoblju 2016. godine. Razlozi smanjenja ukupnih rashoda je pad subvencija i ostalih tekućih transfera za preko 30 posto. Kako se s druge strane prihodi prikupljaju dobro, u trećem kvartalu 2017. ostvaren je operativni suficit konsolidirane opće države na najvećoj razini u posljednja 63 kvartala (=3,2 milijarde kuna viška prihoda u odnosu na rashode).

Poslovno okruženje

Bilanca kreditnih institucija u RH

Broj kreditnih institucija na hrvatskom tržištu se uslijed prestanka poslovanja manjih banaka kontinuirano smanjuje, pa je tako sa stanjem na dan 31.12.2017. na tržištu poslovalo 24 poslovne banke, jedna štedna banka i 5 stambenih štedionica. Pritom 5 najvećih banaka zauzima gotovo ¾ tržišta. Karakteristika tržišta u regiji srednje i istočne Europe je da dominantan udio imaju banke u stranom vlasništvu, pri čemu Hrvatska nije iznimka. Tako banke i stambene štedionice u inozemnom vlasništvu čine 90,1 posto ukupne imovine sektora kreditnih institucija, a među njima dominiraju banke s područja Europske Unije, u talijanskom (najveća Zagrebačka banka d.d. je u vlasništvu Unicredita, a druga najveća Privredna banka Zagreb d.d. je u vlasništvu Intese Sanpaolo) i austrijskom vlasništvu (treća najveća Erste & Steiermärkische Banka u vlasništvu je EGB AG, a četvrta najveća Raiffeisenbank Austria u vlasništvu je RBI AG).

HPB je jedna od tri preostale državne banke, pri čemu druga CROATIA BANKA d.d. čini tek 0,6% imovine sustava, a Jadranska banka d.d. ima tržišni udio od 0,4 posto. Na dan 31.12.2017. HPB zauzima sedmo mjesto među RH kreditnim institucijama po veličini aktive.

Kreditne institucije – pregled odabranih pokazatelja 2015. – 2017.

Imovina, tržišni udjeli i adekvatnost kapitala banaka

	U milijunima HRK	2015	2016	2017	Δ y-o-y %	Trž. udio	Adekvatnost kapitala
1	Zagrebačka banka	105.997	105.131	102.188	(2,8%)	25,60%	27,75%
2	Privredna banka Zagreb	69.733	72.439	75.881	+4,8%	19,01%	23,15%
3	Erste & Steiermärkische Bank	58.995	56.119	57.206	+1,9%	14,33%	22,36%
4	Raiffeisenbank Austria	31.198	31.424	31.386	(0,1%)	7,86%	22,48%
5	Splitska banka	27.067	27.045	26.873	(0,6%)	6,73%	21,77%
6	Addiko Bank	25.557	21.099	21.199	+0,5%	5,31%	27,84%
7	Hrvatska Poštanska Banka	17.713	19.358	19.800	+2,3%	4,96%	18,03%
	- udio u ukupnoj imovini	4,42%	4,88%	4,96%
8	OTP Banka Hrvatska	15.883	15.790	19.621	+24,3%	4,91%	16,53%
9	Sberbank	9.736	9.266	8.885	(4,1%)	2,23%	19,84%
10	Kreditna Banka Zagreb	3.470	3.551	3.383	(4,7%)	0,85%	16,73%
	Prvih 10	365.349	361.222	366.422	+1,4%	91,78%	23,56%
	Ostale kreditne institucije	35.817	35.311	32.800	(7,1%)	8,22%	19,00%
	Ukupno	401.166	396.533	399.222	+0,7%		23,23%

Izvor: HNB, www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2015. i 31.12.2016., nerevidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2017.)

Ukupna imovina hrvatskog bankarskog sektora bila je u porastu od 1999. do 2012. godine, ali je od 2008. nadalje primijećeno usporavanje rasta imovine uslijed financijske krize i usporavanja gospodarstva. Zbog stalnih negativnih pritisaka na tržištu i značajnog porasta loših kredita, ukupna imovina sektora u 2012. po prvi put se smanjila od 1999. godine, a pad je nastavljen u narednim godinama, sve do 2017. kada dolazi do blagog porasta od 0,7%, čime je prekinut trend smanjenja imovine. Rast bilance uglavnom proizlazi iz prirasta likvidnih sredstava uslijed porasta domaće pasive, prvenstveno depozita koji su porasli za 3,4 posto. Nasuprot tome, krediti nastavljaju padati pri čemu se taj pad ubrzao u 2017., uslijed prodaje dospjelih nenaplaćenih potraživanja i refinanciranja kreditnog duga države drugim oblicima dugoročnog financiranja.

Ipak, banke nastavljaju dominantno financirati stanovništvo, pri čemu krediti stanovništvu čine 47,1% ukupnih kredita (+3,2 pp y-o-y). Krediti nefinancijskim poduzećima čine 31,1% ukupnog volumena uz rasta za 1,3 p.p. u 2017., a udio kredita državi se smanjuje te sa stanjem na dan čini 15,8% ukupnih kredita.

Loši krediti trenutno čine 13,9 posto ukupnih kredita, što je značajno više nego u vremenu prije krize, ali se kontinuirano smanjuju uslijed prodaje potraživanja nebankovnim financijskim institucijama i specijalistima.

Povijesno gledano hrvatski sektor kreditnih institucija je u posljednjem desetljeću bio među najbolje kapitaliziranima u Europi, a adekvatnost kapitala sektora je u 2017. još povećana – na 23,2%.

Profitabilnost kreditnih institucija u RH

Unatoč stagnantnoj bilanci, banke su do 2015. ostvarivale pozitivne i visoke stope profita/povrata, te su financijsku krizu prošle relativno neoštećene, zahvaljujući regulatoru i monetarnoj politici koja je zahtijevala visoku razinu kapitaliziranosti banaka prije početka krize.

Nakon gubitka u 2015., induciranog konverzijom kredita uz valutnu klauzulu, i povezanim otpisima, banke su nastavile s profitabilnim poslovanjem u 2016. godini, dok je 2017. bila obilježena negativnim efektima zbog pogoršanja boniteta Agrokora. Ipak, ukupna dobit prije poreza u 2017. iznosila je 4,1 milijardu HRK, što je još uvijek respektabilno s obzirom na ispravke vrijednosti formirane u godini. Time je nastavljen pozitivan trend poslovanja nakon rekordnih 6,2 milijarde HRK bruto dobiti u 2016. koja je bila pod utjecajem jednokratnih efekata prodaje vrijednosnih papira (transakcija VISA Europe). Pritom je bitno spomenuti da unatoč izostanku jednokratnih prihoda u 2017. kakvi su bili zabilježeni u 2016. (pad ostalih nekamatnih prihoda za 20,1%), u porastu su i neto kamatni prihodi i neto prihodi od provizija i naknada – za 1,1 i 4,6%, respektivno. Isto tako, kreditne institucije su u 2017. smanjile troškove za 1,9 posto, pa je operativna dobit smanjena za samo 2,5 posto.

Ukupna profitabilnost sektora u 2017. se gotovo u potpunosti odnosi na prvih 10 banaka, koje su u 2017. ostvarile je 4,2 milijarde HRK dobiti prije oporezivanja. Ostale banke izvan uzorka top 10 banaka ostvarile su zanemariv profit nakon 2 godine uzastopnih gubitaka.

	Dobit prije poreza i povrat na osnovni kapital*
			dobit prije poreza		Povrat na osnovni kapital*
U milijunima HRK		2015	2016	2017	2016	2017
1	Zagrebačka banka	(662)	2.127	1.006	13,0%	8,5%
2	Privredna banka Zagreb	208	1.982	1.673	17,3%	13,9%
3	Erste & Steiermärkische Bank	(1.241)	830	812	14,2%	12,8%
4	Raiffeisenbank Austria	(311)	585	475	15,8%	12,8%
5	Splitska banka	155	468	19	14,5%	0,6%
6	Addiko Bank	(2.456)	79	153	3,5%	6,4%
7	Hrvatska Poštanska Banka	127	162	9	10,6%	0,6%
	- udio u ukupnoj dobiti	-	2,60%	0,21%
8	OTP Banka Hrvatska	(155)	152	165	9,4%	9,8%
9	Sberbank	(245)	70	(147)	6,2%	(13,7%)
10	Kreditna banka Zagreb	9	17	26	7,0%	10,0%
	Prvih 10	(4.571)	6.472	4.191	14,3%	9,0%
	Ostale kreditne institucije	(402)	(245)	16	(8,3%)	0,6%
	Ukupno	(4.973)	6.227	4.207	12,9%	8,5%

Tablica 1. Profitabilnost bankovnog sektora 2015. – 2017.

Izvor: HNB, www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2015. i 31.12.2016., nerevidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2017.)

*povrat na osnovni kapital izračunava se kao omjer dobiti prije oporezivanja i prosječnog osnovnog kapitala (godišnji prosjek 31.12. tekuće i 31.12. prethodne godine)

Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Povijest i razvoj Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Osnivanje Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo, početkom devedesetih godina, rezultat je višemjesečnog rada skupine entuzijasta i stručnjaka Hrvatske pošte i telekomunikacija (dalje u tekstu: "HPT"), koji su poznavajući dobre prakse rada i poslovanje poštanskih banaka u Europi, u novonastalim političkim okolnostima oživotvorili ideju poštanske banke u samostalnoj Hrvatskoj.

Banka je osnovana u listopadu 1991. godine sa sjedištem u Zagrebu, a prva poslovna adresa bila je u Tkalčićevoj ulici br. 7. Dionice Banke upisalo je i preuzelo 50 osnivača/dioničara, poslovnih partnera HPT-a, koji je bio najveći dioničar i koji je osigurao prostor i prve kadrove za rad. Kao "univerzalna bankarska organizacija", Banka je registrirana kako bi obavljala "sve novčane, depozitne, kreditne i garancijske poslove s pravnim osobama i sve bankarske poslove s pučanstvom, uključujući i poslove platnog prometa", te je krajem listopada 1991. godine upisana u sudski registar.

Polazeći od potreba građana i privrednih subjekata za bankarskim uslugama, osobito u nizu sredina u kojima nema poslovnica banaka i oslanjajući se na mrežu od tadašnjih 1.100 šaltera HPT-a u kojima su pružane bankarske usluge, Banka je započela s prikupljanjem depozita građana, depozita privatnih poduzetnika i pravnih osoba – poslovnih partnera HPT-a. Prvi klijenti Banke bili su radnici HPT-a kojima su se plaće isplaćivale putem štednih knjižica.

U svibnju 1992. Banka je počela obavljati devizni platni promet s inozemstvom i prikupljati prve devizne depozite. Tijekom te godine, prednosti novoosnovane banke, osim osnivača i poslovnih partnera HPT-a, počeli su prepoznavati i manji privatni poduzetnici koji se uključuju u depozitnu sferu Banke.

Uredbom o naplati dugova odnosno potraživanja plasiranih sredstava Poštanske štedionice Beograd – filijale za Hrvatsku, Zagreb, (od 25. ožujka 1992. godine, NN 15/92), Banka je imenovana pravnim sljednikom te filijale što je dalo značajan doprinos formiranju potencijala i poslova Banke (zamjena štednih knjižica i tekućih računa, preuzimanje štediša i deponenata, naplata potraživanja).

Prve godine rada Banke u ratnim okolnostima obilježio je pad ukupne privredne i investicijske aktivnosti u Hrvatskoj, pad životnog standarda, visoka stopa inflacije (pa i hiperinflacija), monetarna nedisciplina, povećanje fiskalnih davanja. Ove okolnosti su okončane donošenjem Stabilizacijskog programa u svibnju 1995. godine koji zaustavlja inflaciju i stabilizira tečaj DEM. Banka je tijekom tih godina prvenstveno obavljala poslove sa stanovništvom, prikupljala dinarska odnosno kunska sredstva građana, isplaćivala plaće i mirovine, a viškove sredstava plasirala na tržište novca i kratkoročno kreditirala obrtne potrebe gospodarskih subjekata, prvenstveno HPT-a, njegovih poslovnih partnera i osnivača Banke. Čak i u tim složenim okolnostima poslovanja, Banka je bilježila stalni rast bilančne sume i ostvarivala dobit te vodila stalnu brigu o revalorizaciji i očuvanju vrijednosti kapitala osnivača i depozita klijenata i ulagača.

Godine 1995. kupljena je zgrada u Jurišićevoj 4, pa sjedište Banke seli na tu poslovnu adresu. Iste godine usklađeni su i akti banke sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Više od deset godina od osnivanja, do otvaranja podružnice u Splitu u travnju 2003. godine, jedine poslovnice Banke bile su u Zagrebu, najprije u Praškoj ulici i Ulici kralja Držislava (od lipnja 1995. do prosinca 1999. godine), a zatim u Jurišićevoj 4. U srpnju 2005. godine Banka je osnovala HPB-nekretnine, društvo s ograničenom odgovornošću za promet nekretninama i graditeljstvo i HPB Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim fondovima, čime je formirana Grupa Hrvatske poštanske banke, koja je tijekom 2006. godine upotpunjena osnivanjem HPB-Stambene štedionice, dioničko društvo za stambenu štednju. Banka je kao nadređeno društvo u Grupi Hrvatske poštanske banke, ujedno i stopostotni vlasnik svih triju društava. Osim navedenih društava kćeri, u kojima je Banka osnivač i stopostotni vlasnik, Banka je između 2015. i 2017. imala kontrolni vlasnički udio (58,2%) u društvu H1 TELEKOM dioničko društvo, stečen temeljem predstečajne nagodbe.

Javnom ponudom dionica Banke u rujnu 2015. godine, dionički je kapital Banke povećan za 550 milijuna kuna mješovitim ulaganjem privatnog i javnog kapitala. U dioničarsku strukturu Banke ulaze mirovinski fondovi, investicijski fondovi i ostali privatni investitori, koji su uplatili ukupno 305,9 milijuna kuna, putem čega stječu vlasnički udio u temeljnom kapitalu Banke od 25,5%. Republika Hrvatska uplatila je 244,1 milijun kuna, pa se vlasnički udio Republike Hrvatske i poveznih osoba smanjio s 99% na 74,5%. Na ovaj način, Banka postaje banka kreditna institucija s najdiverzificiranijom dioničarskom strukturom među velikim bankama u Hrvatskoj.

Danas poslovnu mrežu Izdavatelja čini 11 regionalnih centara za gospodarstvo (dva u Zagrebu, Split, Dubrovnik, Pula, Varaždin, Osijek, Rijeka, Čakovec, Zadar i Bjelovar), 8 regionalnih centara za stanovništvo (Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Varaždin, Osijek, Rijeka i Zadar), 48 poslovnica i 6 ispostava rasprostranjenih na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Tržišno pozicionirana i konkurentski profilirana, Banka je danas jedina bankarska institucija koja omogućuje temeljne financijske usluge građanima na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, sveobuhvatni financijski servis državnoj upravi te podršku hrvatskom gospodarstvu, osobito u segmentu malog i srednjeg poduzetništva. U suradnji s HP-Hrvatskom poštom d.d., dostupnost proizvoda i usluga Izdavatelja osigurana je i kroz mrežu poštanskih ureda u svim značajnim mjestima u državi.

Kao najveća banka u domaćem vlasništvu, Banka je svojim strateškim usmjerenjem okrenuta poslovanju sa stanovništvom na cijelom državnom teritoriju te praćenju i poticanju razvoja nacionalnog gospodarstva, poglavito u segmentu malog i srednjeg poduzetništva. Strateške odrednice razvoja Banke usmjerene su na povećanje tržišnog udjela na bankarskom tržištu te razvoj organizacije i poslovnih procesa u skladu s najboljom svjetskom praksom. Banka je usmjerena na uvođenje novih i atraktivnih proizvoda i usluga za stanovništvo, a poseban naglasak stavljen je na kreiranje i inoviranje financijsko poslovne ponude prilagođene karakteristikama i potrebama malih i srednjih poduzetnika.

Djelatnost Hrvatske poštanske banke

Banka obavlja sve bankovne i financijske usluge od kojih se glavne djelatnosti i stvarne aktivnosti odnose na poslovanje sa stanovništvom i poslovanje s gospodarstvom, a najznačajnije među njima su kako slijedi:

• sve vrste depozitnih i kreditnih proizvoda i usluga za pravne i fizičke osobe u domaćoj i stranoj valuti
• usluge transakcijskog poslovanja (kunski i devizni platni promet)
• usluge izdavanje garancija, avala i drugih oblika jamstava
• usluge factoringa, financijskog najma (leasing)
• usluge kupoprodaje i druge usluge vezane za vrijednosne papire
• ostali bankovni proizvodi i usluge (sefovi, Western Union usluge).

Zakonodavni okvir

Uvjeti za osnivanje i poslovanje Banke kao kreditne institucije u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o kreditnim institucijama ("Narodne novine" broj 159/2013, 19/2015, 102/2015, 15/2018) i Zakonom o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj 152/2011, 111/2012, 68/2013 i 110/2015).

Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o tržištu kapitala ("Narodne novine" broj 88/2008, 146/2008, 74/2009, 54/2013, 159/2013, 18/2015 i 110/2015), podzakonskim propisima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, kao i EU regulativom kojom se jedinstveno uređuje tržište kapitala na području cijele Europske unije, a pružanje usluga platnog prometa koje Banka obavlja uređuje Zakon o platnom prometu ("Narodne novine" broj 133/2009 i 136/2012), uključujući i pripadajuće podzakonske propise. Za poslovanje Banke osobito su relevantni podzakonski propisi Hrvatske narodne banke kao nadležnog regulatora kojima se uređuje osnovna djelatnost Banke i poslovanje vezano uz osnovnu djelatnost.

Hrvatska narodna banka, osim navedene normativne aktivnosti, nadležna je i za nadzor kreditnih institucija, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je za nadzor pružanja investicijskih usluga i aktivnosti i obavljanje pomoćnih usluga. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kontrolira ispunjavanje obveza kreditnih institucija iz Zakona o osiguranju depozita ("Narodne novine" 82/2015), dok u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom provodi pravila i određuje postupke i instrumente za sanaciju kreditnih institucija sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ("Narodne novine" broj 19/2015). Agencija za zaštitu osobnih podataka nadzire ispunjavanje svih prava i obaveza iz područja zaštite osobnih podataka temeljem Zakona o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine", broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11; 106/12) kojim se Banci, utvrđuju obveze i odgovornosti u procesu obrade osobnih podataka vezano za primjenu propisa koji su obuhvaćeni zakonskim okvirom zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj uz odgovarajuću primjenu mjera informacijske sigurnosti.

Banka u svome poslovanju primjenjuje regulativu Europske unije koju čine objavljene uredbe Europske unije koje su usvojili Europski parlament i Vijeće, od kojih je najznačajnija Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenata i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 ("Službeni list" EU L 176/2013), te delegirane i provedbene uredbe Europske komisije čije odredbe se izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj u poslovanju kreditnih institucija, kao i druge relevantne propise koji uređuju poslovanje pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, kao i pravnih osoba i kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu u kojem se njihovo poslovanje obavlja sa inozemstvom (primjerice, propisi drugih država i međunarodni ugovori koji se tiču sprječavanja pranja novca, plaćanja u međunarodnom platnom prometu i drugo).

Banka kao obveznik Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizama (NN broj 108/2017) u svojem poslovanju poduzima mjere, radnje i postupanja propisana ovim Zakonom radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te provođenja preventivnih mjera u svrhu sprječavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma.

S obzirom da je Republika Hrvatska izravno ili putem društava u njenom vlasništvu većinski vlasnik dionica Banke, Banka kao relevantnu primjenjuje i posebnu zakonsku/podzakonsku regulativu za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu.

Opis HPB Grupe i položaja koji Banka ima u Grupi

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo nije članica koncerna u smislu Zakona o trgovačkim društvima.

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo dio je grupe povezanih osoba u smislu Zakona o kreditnim institucijama i stopostotni je član u sljedećim društvima, s kojima čini HPB Grupu:

• HPB Invest d.o.o., sa sjedištem u RH, Zagreb, za upravljanje investicijskim fondovima
• HPB-nekretnine d.o.o., sa sjedištem u RH, Zagreb, za promet nekretninama i graditeljstvo
• HPB-Stambena štedionica d.d., sa sjedištem u RH, Zagreb, za stambenu štednju

Struktura HPB Grupe

Vlasnička struktura Hrvatske poštanske banke d.d.

Dioničar	Vlasnički udio
Republika Hrvatska (Ministarstvo državne imovine)	42,43%
HP Hrvatska pošta d.d.	11,93%
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka	8,98%
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (Ministarstvo državne imovine)	8,76%
Prosperus Invest d.o.o., za Prosperus FGS	4,94%
PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF (kategorija B)	4,12%
ERSTE d.o.o. za ERSTE PLAVI OMF (kategorija B)	3,90%
Allianz ZB d.o.o., za AZ OMF (kategorija B)	2,88%
CROATIA osiguranje d.d.	2,47%
Fond za financiranje razgradnje NEK	2,36%
RAIFFEISEN D.D., za Raiffeisen OMF (kategorija B)	2,20%
Manjinski dioničari	4,99%
Trezorske dionice	0,04%
Izvor: SKDD

Na dan 31. prosinca 2017. godine vlasnička struktura Banke je kako slijedi:

Republika Hrvatska, putem Ministarstva državne imovine i ostalih državnih institucija i pravnih osoba pod njenom kontrolom, drži udio od 74,5% u dioničkom kapitalu i glasačkim pravima Društva na datum 31.12.2017. godine.

Dionica HPB-R-A

Dionica HPB uvrštena je u Službeno tržište Zagrebačke burze. Zadnja cijena po dionici krajem izvještajnog razdoblja 2017. godine iznosila je 506,00 kuna (trgovinski dan 29.12.2017.), što predstavlja pad od 32,6 posto u usporedbi sa zadnjom zabilježenom cijenom u 2016. godini (=751,00 kuna na trgovinski dan 30.12.2016.).

Trgovanje dionicom HPB-R-A tijekom izvještajnog razdoblja bilo je kako slijedi:

Pregled poslovanja i financijski pregled

Banka je u 2017. godini ostvarila neto dobit nakon poreza u iznosu od 8,3 milijuna kuna.

Neto dobit/(gubitak)

Operativna dobit prije rezerviranja iznosi 372,4 milijuna kuna. Rezerviranja za gubitke po zajmovima i ostalim vrijednosnim usklađenjima financijske i nefinancijske imovine iznose 349,8 milijuna kuna, dok rezerviranja za obveze i troškove iznose 10,1 milijun kuna.

Operativna dobit (prije rezerviranja)

U 2017. godini ukupni neto prihodi iz poslovanja su neznatno niži od prošlogodišnjih (-0,38 posto). Neto prihod od kamata u iznosu od 531,3 milijuna kuna generira udio od 65,1 posto u ukupnim prihodima iz poslovanja.

Struktura neto prihoda iz poslovanja za razdoblje 1.1.- 31.12.2017.

Kontinuirana optimizacija troškovima je rezultirala je manjom razinom ukupnih troškova u usporedbi s prethodnim razdobljima, pri čemu je Banka između 2014. i 2017. smanjila izdatke za usluge i ostale opće i administrativne troškove (za 5,3%), te amortizaciju (za 17,4%). Troškovi zaposlenika zadržani su na gotovo istoj razini unatoč rastu volumena i tržišnog udjela. S druge strane, kontinuiranim prirastom depozita te uvođenjem novog regulatornog izdvajanja za sanacijski doprinos (od 2015.) troškovi osiguranja pasive su porasli za 45,4%. Banka će nastaviti ulagati napore kako bi se troškovima upravljalo što efikasnije.

Upravljanje troškovima 2014. – 2017.

C/I pokazatelj iznosi 54,37 posto.

Omjer troškova i prihoda iz poslovanja (C/I indikator) u %

Krajem 2017. godine aktiva Banke je iznosila 19.777 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 491 milijun kuna (+2,5 posto) u odnosu na 2016. godinu. Sa 56 posto zajmovi i potraživanja od komitenata čine najznačajniji udio u strukturi aktive. Udio obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke, zajmova i potraživanja od banaka i ostalih novčanih sredstava iznosi 25 posto. Slijedi financijska imovina raspoloživa za prodaju sa udjelom od 16 posto.

Struktura aktive

Ukupni neto krediti iznosili su 10.979 milijuna kuna i u odnosu na 2016. godinu manjii su za 419 milijuna kuna. Promatrajući strukturu neto kredita udio kredita pravnim osobama iznosi 55,6 posto, a udio kredita stanovništvu sada iznosi 44,4 posto.

Struktura i kretanje neto kredita

A vista depoziti su u 2017.godini porasli za 18% čime je porastao i njihov udio u strukturi pasive na 42,9 posto čime je nadmašio udio oročenih depozita (42,8 posto).

Struktura pasive

Tijekom 2017. godine depoziti komitenata su porasli za 4,9 posto (779,7 milijuna kuna) u odnosu na 2016. godinu. Rast ukupnih depozita (uključujući i depozite banaka) iznosi 670,4 milijuna kuna ili 4,1 posto.

Kretanje i struktura depozita

Rastom tijekom 2017. godine depoziti po viđenju su, osim u ukupnoj pasivi, preuzeli najveći udio i u ukupnim depozitima – sa 44,2 na 50,1 posto. Udio oročenih depozita se tako smanjio za 5,9 postotnih bodova te iznosi 49,9 posto.

Opis poslovanja poslovnih segmenata

Poslovanje sa stanovništvom

Poslovanje sa stanovništvom HPB obavlja putem vlastite poslovne mreže koju čini 8 regionalnih centara, 48 poslovnica i 6 ispostava, te putem distributivnog kanala Hrvatske pošte više od 1.000 poštanskih ureda raspoređenih na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

U 2017. godini Banka je unaprijedila prodajnu mrežu preseljenjem određenih poslovnica na kvalitetnije lokacije, otvaranjem nove poslovnice u Solinu te preuređenjem nekoliko poslovnica. Banka je ujedno nastavila s razvojem i unapređenjima distribucijskih kanala direktnog bankarstva uvođenjem online zahtjeva za kredite i karticama te postavljanjem gotovo 100 novih bankomata. Na kraju 2017. godine Banka je raspolagala vlastitom mrežom od 498 bankomata i 2.207 EFTPOS terminala.

Nastavljen je razvoj suradnje sa strateškim partnerom Hrvatskom poštom projektima integracije sustava. Dodatno je unaprijeđena i suradnja s Croatia osiguranjem uz rekordnu prodaju polica osiguranja.

U 2017. godini akvizirana je 31 tisuća novih klijenata. Banka je ostvarila dobre rezultate prodajom preko 150 tisuća proizvoda uz ugovaranje 32 tisuće novih tekućih računa. Navedeno je rezultiralo povećanjem prihoda od naknada segmenta stanovništva i kartičnog poslovanja u odnosu na 2016. godinu.

U ukupnoj strukturi glavnice depozita, depoziti stanovništva čine 55,2 posto. U prošloj godini porasli su 1% te su na dan 31. prosinca 2017. godine iznosili 9,1 milijardu kuna. Od toga, depoziti po viđenju iznosili su 3,6 milijardi kuna te su u godini porasli 22%, a oročeni depoziti iznose 5,6 milijarde kuna i smanjeni su 9 posto. Rast depozita rezultat je kvalitetne usluge, lojalnosti klijenata, vrhunske promidžbe i prepoznavanje banke kao sigurnog financijskog čimbenika u bankarstvu Hrvatske.

Ukupni bruto kreditni portfelj stanovništva na kraju 2017. godine iznosio je 5,2 milijarde kuna. U strukturi ukupnih bruto kredita komitentima, krediti stanovništvu čine 41,9 posto. U strukturi ukupnih kredita stanovništvu najveći dio čine nenamjenski krediti, a povećan je udio stambenih kredita. Ukupno je 2017. plasirano 1,1 milijardi kuna novog kreditnog volumena, a preko 40% čine plasmani stambenih kredita. Ovakav rezultat omogućen je ponudom stambenih kredita po konkurentnim cijenama, osobito kunskih s fiksnom kamatnom stopom.

Postignuti rezultati ostvareni su prije svega maksimalnim doprinosom prodajnog osoblja, lojalnošću postojećih te akvizicijom novih klijenata, predanim radom na kvaliteti usluge, poboljšanjem međusektorske suradnje i unapređenjem procesa podrške.

HPB lider u inovacijama, novosti u 2017.

• Uvedena e- poslovnica
• Online kreditni zahtjev
• Online zahtjev za kreditne kartice
• Usluga "e-gotovina"

Redovitim praćenjem tržišta, aktivnosti konkurencije te novih trendova, razvijani su proizvodi koji Banku diferenciraju na tržištu i potvrđuju da svojom ponudom konkurira najvećim bankama na tržištu, a za digitalne proizvode je i lider u inovacijama. Uvedena je e-poslovnica s punim opsegom poslovanja, kako bi uslužili klijente koji žele koristiti isključivo digitalne kanale. Nakon što je omogućeno otvaranje tekućeg računa online, isto je 2017. omogućeno i za kredite i kreditne kartice. Nakon predodobrenih kredita u 2017. su klijentima ponuđene i predodobrene kartice. Klijentima je omogućena usluga "e-gotovine" unutar HPB mbanking usluge – koja klijentima omogućava podizanja gotovine s bankomata bez uporabe kartice. Banka ovime pruža mogućnost komunikacije s klijentima na suvremen način. Banka će nastaviti razvijati nove proizvode u skladu s potrebama i željama klijenata u skladu s uvjerenjem da su klijenti uvijek na prvom mjestu.

Započet je projekt segmentacije klijenata s ciljem unapređenja servisnog modela banke. Nastavljen je razvoj CRM sustava odnosno nadzora i upravljanja interakcijom s klijetima.

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa stanovništvom:

Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge
Računi	Tekući račun Osnovni račun Prebacivanje računa za plaćanje Žiro račun Devizni račun Dječji račun Escrow račun SuperSmart HPB račun
Štednja m o	Štednja po viđenju Motiv Plus štednja Oročena kunska štednja Oročena devizna štednja Oročena štednja s višekratnim uplatama Dječja štednja (HPB Kockica) Rentna štednja
ništv v o n sta a s nju a v slo o p u e g slu u di i Krediti o v Proiz	Stambeni krediti Stambeni kredit u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope Stambeni kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope Zeleni stambeni krediti u kunama Zeleni stambeni krediti uz valutnu klauzulu EUR Stambeni krediti u kunama Stambeni krediti uz valutnu klauzulu EUR POS stambeni kredit u kunama (Program A) POS stambeni kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR (Program A) Stambeni kredit u kunama na temelju Zakona o subvencioniranju stambenih kredita Stambeni kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR na temelju Zakona o subvencioniranju stambenih kredita Namjenski krediti Kredit za pripremu turističke sezone u kunama Kredit za pripremu turističke sezone uz valutnu klauzulu EUR Kredit za zatvaranje obveza u kunama Kredit za zatvaranje obveza uz valutnu klauzulu EUR Kredit za podmirenje dopuštenog prekoračenja Studentski kredit za školarinu Studentski kredit za znanje, sport i putovanje Namjenski kredit za POS gradnju Potrošački kredit Bontech d.o.o. Nenamjenski krediti Nenamjenski gotovinski kredit u kunama Nenamjenski gotovinski kredit uz valutnu klauzulu EUR Nenamjenski kredit u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope Nenamjenski kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope Nenamjenski kredit za umirovljenike u kunama Nenamjenski kredit za umirovljenike uz valutnu klauzulu EUR HPB Fiksacijski kredit Lombardni kredit na osnovi stambene štednje u HPB Stambenoj štedionici Lombardni kredit uz zalog oročenog depozita Nenamjenski hipotekarni kredit u kunama Nenamjenski hipotekarni kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR

Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge
	Debit MasterCard beskontaktna kartica
	Pošta & HPB MasterCard kartica
	Maestro kartica tekućeg računa
	Maestro kartica žiro računa
	VISA Electron kartica tekućeg računa
Kartice	VISA Prepaid kartica s nadoplatom
	VISA Prepaid kartica za mlade
	VISA kartica na rate
	MasterCard kreditna kartica (revolving)
	MasterCard kartica s odgodom plaćanja (charge)
	Zlatna MasterCard kartica
	Internet bankarstvo
	mHPB mobilno bankarstvo
Elektroničko	Sms/e-mail usluga
bankarstvo	e-Građani
	eRačun
	e-gotovina
	HPB Kombinacija (Aktiv/Senior/Diplomac)
	Dinamička konverzija valute na bankomatima
	HPB usluge u HP-u i FINA-i
Ostalo	Sefovi
	Trajni nalozi
	Izravno terećenje
	SEPA Direct Debit – SEPA izravno terećenje
	Western Union

Poslovanje s pravnim osobama

Poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom

Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom pruža bankovne usluge za oko 1.000 klijenata, pri čemu se teži neprestanom unapređenju usluga i uvođenju inovacija kako bi se što bolje zadovoljile potrebe klijenata.

1. godinu karakterizira rast klijenata u segmentu poslovanja s jedinicama lokalne uprave i samouprave.

Razina bruto kredita pravnih osoba Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom iznosi 5,7 milijardi kuna. Pritom rezervacije iznose 629,7 milijuna kuna. U strukturi bruto kredita pravnim osobama dominantan udio imaju krediti trgovačkim društvima i republičkim fondovima, pri čemu HPB nastavlja podržavati poduzeća i djelatnosti koje generiraju vrijednost za gospodarstvo.

Ukupni depoziti pravnih osoba Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom (bez depozita banaka) na 31.12.2017. godine iznosili su 4,9 milijardi kuna, pri čemu depoziti po viđenju iznose 3,2 milijardi kuna i primarno se odnose na klijente iz segmenta Središnje države. Zabilježeni porast depozita rezultirao je značajnijom akvizicijom klijenata u lokalnoj upravi te velikim kompanijama.

U 2017. godini Banka je bila suočena s velikim izazovom općeg smanjenja kamatnih stopa na tržištu, a što je kompenzirala kvalitetnim mjerama u dijelu upravljanja volumenima kredita i kamatnim troškom u dijelu depozita. Postojeći kratkoročni izvori ograničavaju dugoročno financiranje, pogotovo kod volumenom značajnih transakcija. Velike sustave obilježava iznimna konkurencija, smanjena potražnja te značajna likvidnost, zbog čega su kamatne stope i naknade u kontinuiranom opadanju, a ukupni prihod se kreira kroz značajan volumen.

Uspješna poslovna suradnja s HBOR-om i HAMAG-BICRO-m po svim programima, kao i suradnja s EBRDom nastavlja se i dalje.

U 2017. godini zaključena je suradnja s EIB-om iz kojih linija se, osim SME segmenta, kreditira i MID CAP segment do 3.000 zaposlenih te javna i lokalna uprava i samouprava.

Nastavljeno je s razvojem novih proizvoda pa je tako, između ostalog, dizajniran i novi proizvod, sukladno zakonskoj obavezi integriranja sustava elektronske evidencije otpada, namijenjen kreditiranju komunalnih društava koja se bave zbrinjavanjem otpada.

Kao i do sada, Sektor će i u idućem razdoblju nastaviti intenzivno surađivati i pružati kreditnu potporu velikim gospodarskim subjektima, državnim jedinicama, kao i jedinicama lokalne uprave. Fokus će biti na porastu nekamatnih prihoda uz neprestano poboljšanje kvalitete i širenje lepeze usluga.

U pripremi su novi proizvodi za poslovne subjekte: novi jamstveni fondovi u suradnji s EIF-om, redizajn Internet bankarstva za poslovne subjekte, unaprjeđenje platno-prometnih rješenja, kao i uspostava HPB EU Deska i specijalizirane organizacijske jedinice za projektno financiranje.

Poslovanje s pravnim osobama

Poslovanje s malim i srednjim poduzećima

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima osnovan je u zadnjem kvartalu 2017. godine radi pružanja cjelovitih financijskih rješenja za male i srednje poduzetnike.

Osnivanjem Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima stvorena je podloga da budemo kvalitetniji pružatelj usluge malim i srednjim poduzećima obzirom su oni ključni pokretači hrvatskog gospodarstva.

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima pruža bankovne usluge za oko 8.000 klijenata, pri čemu se teži neprestanom unapređenju usluga i uvođenju inovacija kako bi se što bolje zadovoljile potrebe klijenata.

Bruto plasmani poslovnih subjekata Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima iznosili su na dan 31.12.2017. godine 1,7 milijardi kuna, dok se na ispravke vrijednosti odnosi 537,4 milijuna kuna. U strukturi bruto kredita poslovnih subjekata dominantan udio imaju krediti segmenta mali (45,6%), zatim segmenta mikro (26,8%) i segmenta srednjih poduzeća (26,5%).

Ukupni depoziti poslovnih subjekata Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima iznosili su na dan 31.12.2017. godine 1,37 milijardi kuna, pri čemu depoziti po viđenju iznose 663 milijuna kuna, a oročeni depoziti 709 milijuna kuna. U strukturi oročenih depozita dominantan udio imaju oročeni depoziti u segmentu srednji (64,6%), dok je kod depozita po viđenju dominantan udio u segmentu mikro (64,9%).

U 2017. godini Banka je i u ovom sektoru bila suočena sa velikim izazovom smanjenja kamatnih stopa na tržištu, što je kompenzirala kvalitetnim upravljanjem kreditnim portfeljem i optimiziranjem depozitnih kamatnih stopa.

Mreža Regionalnih centara za male i srednje poduzetnike koji se nalaze u svim većim hrvatskim gradovima u 2017. godini velikim je dijelom renovirana pa veličinom i izgledom odgovara potrebama naših klijenata poduzetnika, kao npr. Regionalni centar u Rijeci za čije su uređenje zaslužni hrvatski arhitekti, hrvatski dizajneri i hrvatski proizvođači.

U 2017. godini otvoren je i novi Regionalni centar u Bjelovaru - time je HPB postala još dostupnija poslovnim subjektima, posebno malim i srednjim poduzetnicima kojima želi postati banka prvog izbora.

Novosti u 2017.

• Posebna ponuda za turističke i poljoprivredne poduzetnike
• Projekt "Educiramo poduzetnike"

HPB je usmjerena na uvođenje novih i atraktivnih proizvoda i usluga, a poseban naglasak stavljen je na inovacije u financijsko-poslovnoj ponudi. Naglasak je na kvalitetnim, brzim i dostupnim uslugama, a primjenom novih tehnologija cilj je postići dostupnost što većeg broja usluga, 24/7, s naglaskom na mobilne uređaje i digitalno bankarstvo, ponuditi kvalitetnu uslugu i u konačnici povećati razinu zadovoljstva klijenata.

Hrvatska poštanska banka nudi financijska rješenja za poduzetnike prilagođena pojedinim industrijama te smo u 2017. godini kreirali posebnu ponudu za turističke i poljoprivredne poduzetnike.

U 2017. godini Hrvatska poštanska banka pokrenula je projekt financijske pismenosti za male i srednje poduzetnike. Program edukacije osmišljen je kao vodič za jednostavnije i uspješnije poslovanje – od pokretanja posla, izrade poslovnog plana, priprema za investicijske kredite, važnosti financijskih izvješća itd. do analize zaduženosti i traženja boljih financijskih rješenja. Strateško pozicioniranje HPBa kao banke za cjelovita financijska rješenja za male i srednje poduzetnike pretpostavlja i pružanje edukativnih i savjetodavnih usluga. Projekt Educiramo poduzetnike primjer je dobre bankarske prakse gdje se poduzetnicima omogućava da na jednom mjestu steknu znanja o poslovanju, financijama, dobiju pravne, financijske, računovodstvene savjete.

U cilju poticanja i razvoja kvalitetnije poduzetničke inicijative, HPB aktivno surađuje s HAMAG BICROom, HBOR-om, ministarstvima i jedinicama lokalne i područne samouprave kao i sa EBRD-om i EIBom u različitim posebnim programima kreditiranja kako bi našim klijentima omogućili što povoljnije uvjete financiranja.

Opća paleta proizvoda koje HPB nudi poduzetnicima obogatit će se uvođenjem poduzetničkih paketa u ponudu Banke kako bi poduzetnici mogli odabrati usluge koje najbolje odgovaraju njihovom poslovanju.

Kako bi klijentima osigurali najbolju i najkvalitetniju uslugu usmjereni smo i na osmišljavanje inovativnih digitalnih rješenja kao na primjer on-line otvaranje transakcijskih računa i on-line zahtjev za kredit s ciljem optimizacije poslovanja klijenata u budućnosti.

I dalje nam je u fokusu klijentima omogućiti pristupačnost naših usluga putem 11 Regionalnih centara te kroz suradnju s partnerima, Hrvatskom poštom i FINA-om, kako bi bili na raspolaganju klijentima diljem Hrvatske.

U cilju poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, Hrvatska poštanska banka koristi sinergiju svih poslovnih područja unutar Banke, ali i eksternih strateških partnera i ostalih institucija.

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja s poslovnim subjektima:

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge
	Platni promet	Transakcijski račun Cash pooling Escrow račun Gotovinski platni promet Bezgotovinski platni promet Izvješćivanje o stanju i promjenama na računu Podaci o solventnosti (BON2) SEPA Izvršenje platnih naloga s inozemstvom EFTPOS E-commerce
a m kti bje u s m ni v slo o p s nju a v slo o p u e g slu u di i o v Proiz	Kreditiranje malog poduzetništva	Kratkoročno financiranje Krediti za obrtna sredstva (poboljšanje likvidnosti) Krediti za obrtna sredstva temeljem ustupa potraživanja bonitetnih društava u zemlji Revolving kredit Eskont mjenica bonitetnih izdavatelja Dozvoljeno prekoračenje na računu poslovnih subjekata Krediti za pripremu turističke sezone Krediti za financiranje zaliha šećera, pšenice ili druge robe Dugoročno financiranje Krediti za trajna obrtna sredstva Krediti za financiranje izvoza Krediti za kupnju strojeva i opreme Krediti za kupnju, izgradnju, rekonstrukciju i uređenje poslovnih prostora i objekata Krediti za financiranje stambene izgradnje Agro krediti pravnim osobama Krediti za razvoj turističke djelatnosti Posebni kreditni programi – u suradnji s HBOR-om Program kreditiranja pripreme i naplate izvoznih poslova Program kreditiranja turističkog sektora Program kreditiranja pripreme turističke sezone Program Turizam - EBRD (kreditiranje izvoznika u turističkom sektoru iz sredstava EBRD-a) Program kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na području posebne državne skrbi Program kreditiranja pripreme poljoprivredne proizvodnje Program kreditiranja gospodarstva (veliki projekti u poljoprivredi) Program kreditiranja gospodarstva Program kreditiranja nove proizvodnje Program kreditiranja brodarstva Program kreditiranja ženskog poduzetništva Program kreditiranja poduzetništva mladih Program kreditiranja poduzetnika početnika Program kreditiranja razvitka malog i srednjeg poduzetništva Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije Program kreditiranja energetske obnove zgrada Program kreditiranja komunalne infrastrukture Program kreditiranja pronalazaka Program kreditiranja financijskog restrukturiranja Program kreditiranja trajnih obrtnih sredstava za osnaženje poslovanja Program kreditiranja za poboljšanje likvidnosti Program kreditiranja proizvodnje Program kreditiranja projekata kandidata za IPARD Mjeru 101. i Mjeru 103. te ostalih kandidata za projekte u poljoprivredi i ribarstvu koji se sufinanciraju sredstvima iz EU fondova Program kreditiranja projekata kandidata za IPARD Mjeru 302. NOVI kreditni program – Kreditiranje obrtnih sredstava NOVI kreditni program – Kreditiranje investicijskih ulaganja Posebni kreditni programi – krediti u suradnji s MINPO, gradom Zagrebom i županijama – Mjera 1 Hrvatska poštanska banka potpisala je Ugovor o provedbi Programa "Kreditom do uspjeha 2014, Mjera 1 - Kreditom do konkurentnosti" s Ministarstvom poduzetništva i obrta i županijama Posebni kreditni programi – u suradnji s HAMAG-BICRO "EU Početnik" "Rastimo zajedno" "Poljoprivrednici" Posebni kreditni programi – ostali Krediti u suradnji s Udruženjem obrtnika grada Zagreba Kreditne linije za članove Hrvatske odvjetničke komore Kratkoročni krediti članovima Hrvatske odvjetničke komore Dopuštenje po transakcijskom računu članovima Hrvatske odvjetničke komore Dugoročni krediti članovima Hrvatske odvjetničke komore Poslovne suradnje Paket Croatia Poduzetnik Ponuda za članove Hrvatske komore dentalne medicine

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge
a m kti bje u s m ni v slo o p s nju a v slo o p u e g	Kreditiranje velikih tvrtki	Kratkoročno financiranje Financiranje izvoza Revolving krediti Krediti prema načelu revolvinga na bazi deviznog priljeva Financiranje obrtnih sredstava Financiranje likvidnosti Prekoračenje po računu Financiranje zaliha pšenice, šećera ili druge robe temeljem zaloga na zalihama Financiranje pripreme turističke sezone na bazi ustupa potraživanja iz alotmanskih ugovora Otkup potraživanja bonitetnih društava Dugoročno financiranje Krediti za trajna obrtna sredstva Krediti za financiranje izvoza Krediti za kupnju strojeva i opreme Krediti za kupnju, izgradnju, rekonstrukciju i uređenje poslovnih prostora i objekata Krediti za financiranje stambene izgradnje Krediti za razvoj turističke djelatnosti Posebni kreditni programi – u suradnji s HBOR-om Zeleni kredit za poduzetnike Ponuda za izvoznike Dugoročni namjenski kredit u kunama uz valutnu klauzulu vezanu uz EUR Dugoročni namjenski kredit u eurima
	Garancije i dokumentarni poslovi	Dugoročni namjenski kredit u kunama Činidbene garancije Platežne garancije Kontragarancije i supergarancije Nostro (uvozni) akreditivi Loro (izvozni) akreditivi Stand by akreditivi Dokumentarne naplate
slu u di i	Kartice	VISA Business electron VISA Bonus plus VISA Prepaid business kartica VISA Business
o v	Elektroničko bankarstvo	mHPB mToken Internet bankarstvo SMS usluga
Proiz	Depoziti	Oročeni depoziti u kunama i valuti Depoziti po viđenju u kunama i valuti
	Pisma namjere	Neobvezujuće pismo namjere Obvezujuće pismo namjere
	Ostalo	Croatia osiguranje Paket Croatia poduzetnik Proizvodi HPB Investa Usluge koje pružaju HPB Nekretnine

Poslovanje Sektora financijskih tržišta

Riznica

Visoka likvidnost na europskom i hrvatskom tržištu obilježila je 2017. godinu. Posljedično prinosi na dužničke vrijednosne papire i kamate na novčanom tržištu su i tijekom većeg dijela godine bili blizu povijesno najnižih razina s izuzetkom US tržišta gdje je FED u tri navrata povećao referentnu kamatnu stopu za ukupno 75 baznih bodova.

U uvjetima u kojima ECB i dalje samo naznačava mogućnost prestanka mjera kvantitativnog popuštanja, a na domaćem tržištu višak likvidnosti u sustavu bilježi nove najviše razine, glavni izazov predstavljalo je upravljanje rezervama likvidnosti u smislu kreiranja adekvatnog portfelja likvidnih instrumenata sa odgovarajućom razinom prinosa.

Padajući prinosi na aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija RH kao i pad prinosa novčanih fondova usmjerio je ulaganja najvećim dijelom u instrumente s fiksnim prinosom.

Iako je Banka i dalje jedan od najznačajnijih sudionika na domaćem novčanom tržištu, u uvjetima izrazito visoke likvidnosti sustava koja se očituje i kroz pad ZIBOR stopa, značajniju aktivnost Banka je imala uglavnom na strani plasmana viškova u ograničenim razdobljima sezonski nešto izraženije potražnje za kunama.

Banka s obzirom na tako visoku likvidnost nije sudjelovala na redovnim repo aukcijama HNB-a, kao ni u strukturnim repo operacijama koje je HNB održavao tijekom 2017. godine te je uspješno održavala propisane koeficijente i omjere likvidnosti.

Banka je u dijelu trgovanju devizama i prihodima od tečajnih razlika u 2017. godini ostvarila dobar rezultat iako je trgovanje i dalje obilježeno sužavanjem spreadova.

U dijelu prodaje rizničnih proizvoda i dijelu trgovanja devizama Banka je povećala aktivnost u suradnji sa korporativnim klijentima kroz ugovaranje spot i terminskih kupoprodaja deviza.

U dijelu poslovanja s gotovim novcem Banka je i dalje jedan od najznačajnijih sudionika. Uz široku mrežu poslovnica i ovlaštenih mjenjača Banke, kroz suradnju s FINA gotovinskim servisima Banka nudi konkurentnu uslugu u trgovanju i opskrbi gotovim novcem.

Investicijsko bankarstvo

Poslovanje u dijelu investicijskog bankarstva bilo je obilježeno pripremama za usklađenje i primjenu zahtjeva iz "Markets in Financial Instruments Directive" 2014/65/EU, "Markets in Financial Instruments Regulation" No 600/2014 (MiFIR), zajedno sa pripadajućim provedbenim i regulatornim Tehničkim standardima (sve zajedno MiFID II), regulativom. Cilj nove regulative je dodatno povećati razinu transparentnosti i zaštite investitora na financijskim tržištima, primjena od siječnja 2018. godine.

Banka svojim klijentima nudi uslugu posredovanja pri kupoprodaji financijskih instrumenata na domaćem, regionalnim i svjetskim tržištima kapitala uz mogućnost elektroničkog sustava trgovanja i zadavanja naloga. Nakon optimističnog početka 2017. godine na Zagrebačkoj burzi prometi i aktivnost značajno su u ostatku godine bili obilježeni poteškoćama velikog korporativnog sustava koji se prelio na aktivnosti na domaćem tržištu kapitala. U dijelu brokerskog poslovanja i poslova upravljanja imovinom Banka bilježi slične trendove u prometima i ostvarenim prinosima kao i ostatak tržišta.

Banka je i tijekom 2017. godine sudjelovala kao suaranžer u izdanjima obveznica Ministarstva financija RH na domaćem tržištu.

U dijelu usluga skrbništva i depozitara mirovinskih i investicijskih fondova Banka kontinuirano unaprjeđuje i usklađuje usluge s brojnim regulatornim zahtjevima i promjenama te i u tom segmentu bilježi rast imovine pod uslugom skrbništva i depozitara.

Pregled proizvoda i usluga u segmentu financijskih tržišta:

	Proizvodi	Opis proizvoda
tržišta kih cijs n a fin ktora e S e g slu u di i o v	Trgovanje na domaćem tržištu	Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na domaćem tržištu Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diverzifikaciju portfelja na nekoliko dionica
	Trgovanje na regionalnim tržištima	Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na tržištima Crne Gore, Srbije, Makedonije te Bosne i Hercegovine Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diverzifikaciju portfelja na nekoliko dionica
	Trgovanje na svjetskim tržištima	Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na vodećim svjetskim tržištima kapitala Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diverzifikaciju portfelja na nekoliko dionica
	Upravljanje portfeljem	Usluga upravljanja portfeljem je specijalizirana usluga koja korisnicima omogućava da svoja novčana sredstva povjere Banci na upravljanje Usluga je namijenjena osobama koje u skladu s vlastitim ciljevima i ograničenjima žele investirati u vrijednosne papire i druge financijske instrumente na rok duži od godine dana radi ostvarivanja dodatnog prinosa Svaki mjesec, a po potrebi i češće klijenti primaju izvještaj o svim aktivnostima i promjenama vrijednosti financijskih instrumenata u svom portfelju, odnosno izvještaj o kretanju vrijednosti uloženih sredstava
Proiz	Investicijske usluge	Investicijske usluge podrazumijevaju usluge investicijskog savjetovanja te one vezane uz savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima, te druge usluge iz segmenta investicijskog bankarstva
	Izdavanje vrijednosnih papira	Banka obavlja poslove izdavanja za sljedeće financijske instrumente: a) dužničke financijske instrumente - kratkoročne (komercijalni zapisi) i dugoročne (obveznice) b) vlasničke financijske instrumente - dionice Pri izdavanju financijskih instrumenata Banka nudi usluge koje pokrivaju cjelokupni postupak izdavanja, odnosno obuhvaćaju sve poslove vezane uz organiziranje, pripremu i provođenje upisa i uplate vrijednosnica, kao i druge poslove za potrebe izdavatelja s ciljem ostvarenja uspješnog upisa i uplate

	Proizvodi	Opis proizvoda
tržišta kih cijs n a fin ktora e S e g slu u di i o v Proiz	Skrbništvo nad vrijednosnim papirima	Osnovu skrbništva čine prvenstveno poslovi u vezi s pohranom imovine i provedbom namire transakcija te praćenje korporativnih aktivnosti Korisnici usluga skrbništva su aktivni sudionici tržišta kapitala, investicijski i mirovinski fondovi i ostali institucionalni investitori te fizičke i pravne osobe koje svoju imovinu ulažu u financijske instrumente Usluge skrbništva: pohrana i čuvanje imovine, namire transakcija financijskih instrumenata po nalogu klijenta, utvrđivanje vrijednosti imovine, obavješćivanje o aktivnostima dioničkih društava, naplata prihoda od financijskih instrumenata i izvješćivanje, zastupanje na godišnjim skupštinama dioničara, obavješćivanje o izmjenama zakonskih propisa
	Usluga depozitara UCITS/AIF investicijskog i mirovinskog fonda	Depozitar je kreditna institucija sa sjedištem u RH ili podružnica kreditne institucije druge države članice , osnovana u RH, koja ima odobrenje HNB-a (ili nadležnog tijela te države članice) za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, a kojoj su povjereni : - kontrolni poslovi fonda - praćenje tijeka novca fonda - poslovi pohrane imovine fonda Depozitar vodi račune za imovinu fonda i odjeljuje svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te društva za upravljanje, kontrolira da se imovina fonda ulaže sa regulatornim odredbama i aktima društva, izvješćuje Regulatora o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti imovine fonda i cijene udjela, izvršava naloge društva za upravljanje u vezi sa transakcijama sa imovinom fonda, izvješćuje o korporativnim akcijama, pruža usluge glasovanja na skupštinama društva, zaprima uplate prihoda i prava dospjelih u korist fonda, osigurava da se prihodi fonda koriste u skladu sa regulatornim odredbama i aktima društva, prijavljuje Regulatoru svako ozbiljnije ili teže kršenje zakonskih odredbi i odredbi akata društava.
	Moj broker - Web Trader	Moj broker – Web Trader usluga omogućuje trgovanje vrijednosnim papirima i praćenje stanja portfelja putem interneta, neovisno o radnom vremenu brokera Banke Mogućnosti: - zadavanje naloga kupnje i/ili prodaje financijskih instrumenata na ZSE - otkazivanje ili mijenjanje naloga - provjera stanja vlastitog portfelja - uvid u stanje i promete vlastitog brokerskog računa - pregled cijena dionica na ZSE s 50 najboljih ponuda na burzi u realnom vremenu - sigurnost razmjene podataka
	Kratkoročni kunski krediti za kupnju financijskih instrumenata (Margin krediti)	Kratkoročni kunski kredit za kupnju financijskih instrumenata za fizičke osobe i pravne subjekte, s namjenom kupnje financijskih instrumenata koji su uvršteni na Listu financijskih instrumenata za margin kredite, a sukladno dnevno utvrđenim limitima ulaganja za pojedini financijski instrument Rok otplate kredita do 12 mjeseci Kredit se odobrava u iznosu do 100% vrijednosti založenih financijskih instrumenata, minimalno 50.000,00, a maksimalno 2.000.000,00kn
	Kupoprodaja deviza - spot	Korisnici proizvoda: Domaće i strane fizičke i pravne osobe te financijske institucije Namjena proizvoda: - Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun - Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva - Konverzija stranih valuta
	Kupoprodaja deviza - forward	Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije Namjena proizvoda: - Kupoprodaja stranih valuta po unaprijed dogovorenom tečaju na datum valute veći od dva radna dana od datuma dogovaranja - Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun - Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva - Konverzija stranih valuta

37

	Proizvodi	Opis proizvoda
	FX Swap	Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije Namjena proizvoda: - Ugovor o istovremenoj kupnji i prodaji deviza po unaprijed dogovorenim tečajima. Sastoji se od jedne spot i jedne forward transakcije suprotnog predznaka. - SWAP ugovor predstavlja zamjenu dvije valute do dospijeća kada se ponovno razmjenjuju
	Trgovanje efektivnim novcem	Namjena: trgovanje efektivnim novcem upravlja se gotovinom u poziciji Banke, dakle predstavlja održavanje zaliha efektivnoga stranog i domaćeg novca na optimalnoj razini
	Dani depoziti	Korisnici proizvoda: Banke Namjena: kratkoročno financiranje Rokovi: Ugovori o danom depozitu uglavnom se dogovaraju na rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti i dulje rokove Način raspolaganja: Sredstva su raspoloživa na datum valute do datuma dospijeća ugovorenog depozita
	Primljeni depoziti	Korisnici proizvoda: Domaće i strane Banke i financijske institucije Namjena: Ostvarivanje prinosa na slobodna kunska ili devizna novčana sredstva Rokovi: Ugovori o depozitu novčanog tržišta dogovaraju se na fiksni rok, uglavnom do godinu dana Način raspolaganja: Za vrijeme trajanja depozita nije moguće koristiti sredstva; Razročenja su moguća kod financijskih institucija s kojima postoji ugovor o prijevremenom razročenju
	Repo krediti/Obrnuti repo krediti	Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije Namjena: - Ugovor u kojem jedna strana transferira neki oblik financijske imovine (vrijednosni papir) u korist druge u zamjenu za novčana sredstva. U isto vrijeme se dogovara da se na utvrđeni datum u budućnosti napravi suprotna transakcija. - Ugovor se provodi kroz dvije transakcije: jednu kupnju i jednu prodaju vrijednosnog papira po unaprijed dogovorenoj cijeni - Predstavlja posudbu vrijednosnog papira jednoj ugovornoj strani a novčanih sredstava drugoj - Repo ugovor je strukturiran tako da sve koristi kao i pripadajući rizici držanja vrijednosnog papira ostaju na originalnom vlasniku - Obrnuti repo ugovor predstavlja dvije suprotne transakcije od onih u repu ugovoru Rokovi: Repo ugovori dogovaraju se uglavnom kao i depoziti tržišta novca na rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti ih i na dulji period
	Trgovanje vrijednosnim papirima (obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, dionice)	Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije Namjena: Ulaganje slobodnih novčanih sredstava kupnjom dužničkih vrijednosnih papira s fiksnim prinosima izdanim od strane države, lokalnih uprava, gradova ili poduzeća Rokovi: - Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove do godinu dana - Dugoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove dulje od godinu dana

Poslovanje Sektora izravnog bankarstva

a) Direkcija kartičnog poslovanja

Banka je krajem 2017. godine u svojem portfelju imala 17 različitih kartičnih proizvoda te je izdano ukupno 728.950 kartica što je porast od 0,3% u odnosu na 2016. godinu. Od ukupnog broja izdanih kartica 99% odnosi se na kartice izdane fizičkim osobama, a 1% izdano je pravnim osobama.

Tijekom 2017. godine ostvareno je ukupno 21,5 milijuna transakcija od čega 19,2 milijuna karticama banke. Porast broja transakcija karticama banke je 7% u odnosu na 2016. godinu. Porast broja transakcija stranim karticama u prihvatnoj mreži banke iznosi 39% u odnosu na 2016 godinu.

Banka je krajem 2017. godine imala ukupno 498 bankomata od čega su 347 bankomata u prihvatnoj mreži Banke, a 151 bankomat u prihvatnoj mreži partnera. Nastavljen je proces optimizacije bankomatske mreže Banke. Broj bankomatskih transakcija porastao je za 6%. Broj EFTPOS terminala povećan je na 2.207 terminala uz povećanje broja transakcija od 27%.

U 2017. godini nastavljena je poslovna suradnja s partnerom na poslovima izgradnje i upravljanja specijaliziranom bankomatskom mrežom te je instalirano novih 100 bankomata. Broj transakcija stranim karticama na bankomatima specijalizirane DCC mreže u 2017. godini bio je 627.723 transakcija što je porast od 390% u odnosu na 2016.

U 2017. godini u kartičnom sustavu Banke razvijena je transakcijska infrastruktura za implementaciju nove usluge - e-gotovina (podizanje gotovine bez kartice putem mobilnog bankarstva), u EFTPOS funkcionalnosti uvedena je transakcija pred-autorizacije, kartični sustav povezan je s Corvus IPG sustavom te je proširena mogućnost prihvata kartica kod e-commerce trgovaca.

Većim dijelom je realiziran projekt unaprijeđenja procesa izdavanja kartica kojim se značajno smanjuju troškovi izrade i distribucije kartica, povećava sigurnost radi slanja neaktivnih kartica. Aktivacija kartica klijentima je omogućena korištenjem različitih kanala čime se, osim povećanja iskoristivosti samih kanala, otvaraju mogućnosti direktnog individualnog pristupa klijentu. Značajan cilj projekta je i rasterećenje u operativnom postupanju poslovne mreže. U sklopu projekta produljen je i rok važenja kartice na četiri godine čime se dodatno smanjuju troškovi.

Banka je u 2017. godini realizirala poslovnu suradnju s Hrvatskim telekomom u pokretanju pilot projekta zamjene telefonskih govornica novim multifunkcijskim samouslužnim uređajima "Vendomat" gdje je Banka prihvatitelj kartičnih plaćanja. Pilot projekt pokrenut je u Zadru.

Tijekom 2017. godine proveden je postupak analize kartičnog sustava te se odluka o daljnjim koracima očekuje tijekom 2018. godine.

b) Direkcija izravnog bankarstva

1. Internetsko bankarstvo:

Krajem 2017. godine, broj korisnika Internet bankarstva za fizičke osobe iznosi 68.712 što je povećanje od 6,61% u odnosu na 2016. godinu. Broj transakcija u 2017. godini iznosi 786.289, što predstavlja pad od 11,56% u odnosu na 2016. godinu. Volumen transakcija u 2017. godini iznosi 802.336.527,79 kn što je povećanje od 12,35% u odnosu na 2016. godinu.

Na dan 31.12.2017. godine broj poslovnih subjekata koji imaju ugovorenu uslugu Internet bankarstva iznosi 5.427 što je povećanje od 17,62% u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno je smanjen i broj transakcija (-18,56 posto) i volumen transakcija (-23,83 posto).

2. Mobilno bankarstvo

Krajem 2017. godine, broj korisnika iznosi 70.588 korisnika što je povećanje za 21,46% u odnosu na 2016. godinu (58.114). Broj transakcija iznosi 470.558, što je povećanje za 72,52% kn u odnosu na 2016. godinu (272.749). Volumen transakcija u 2017. godini iznosi 361.625.056,13 kn, što je povećanje za 62,29% u odnosu na 2016. godinu.

3. SMS

Krajem 2017. godine, broj korisnika iznosi 90.451, što je pad od -1,72% u odnosu na 2016. godinu (92.037). Broj poruka poslanih u 2017. godini iznosi 9.258.665 što je povećanje za 5,03% u odnosu na 2016. godinu.

1. Email:

Krajem 2017. godine, broj korisnika iznosi 6.180, što je povećanje od 15,90% u odnosu na 2016. godinu.

1. SMS i email:

Krajem 2017. godine, broj korisnika iznosi 13.680, što je povećanje za 18,84% u odnosu na 2016. godinu.

Realizirani projekti:

• e-poslovnica pokrenut je projekt virtualne poslovnice. Nova usluga koja korisnicima omogućava obavljanje Bankarskih usluga bez dolaska u poslovnicu. Komunikacija se obavlja putem chata / videochata / audiochata te omogućuje potpisivanje svih dokumenata naprednim elektroničkim potpisom koji izdaje FINA
• novi dizajn mobilnog bankarstva i proširene funkcionalnosti
• eGotovina nova funkcionalnost mobilnog bankarstva koja omogućuje podizanje gotovine na bankomatu bez kartice
• Implementacija SEPA izravnog terećenja
• c) Kontakt centar

U 2017. godini prema Kontakt centru je upućeno ukupno 264.416 poziva, s uspješnošću preuzimanja poziva od 72,15%.

Prema govornom automatu HPB-a (IVR) u 2017. godini upućeno je 1.133.313 poziva od čega se 93,88% upita odnosilo na provjeru stanja računa/kartica, dok se ostatak odnosio na sve ostale opcije dostupne na govornom automatu.

U 2017. godini Kontakt centar je obradio 16.305 e-mailova, 2.786 upita pristiglih putem IB-a za građane i 794 upita pristiglih putem IB za poslovne subjekte.

Od svibnja 2017. je na govornom automatu dodana opcija preslušavanja stanja po zaštićenim računima 35, što je imalo za svrhu rasterećenje agenata tih vrsta poziva.

Sustav unutarnjih kontrola i unutarnja revizija

Unutarnje kontrole predstavljaju razumno jamstvo da će se ostvariti poslovni ciljevi na predviđeni način u zadanim rokovima uz primjenu važeće regulative.

Unutarnje kontrole su sastavni dio upravljačkih procesa menadžmenta i svih zaposlenika Banke. Osnova načela sustava unutarnjih kontrola koja se odražavaju kroz:

• jasne linije odgovornosti,
• razdvajanje dužnosti i poslova,
• specifične kontrolne postupke i
• funkciju unutarnje revizije.

Menadžment i svi zaposlenici su odgovorni za implementaciju i provedbu elemenata sustava unutarnjih kontrola. Elementi sustava unutarnjih kontrola opisani su u internim aktima i provedbenim dokumentima poslovnih područja, a poseban naglasak na kontrolnim aktivnostima koje imaju ulogu u prevenciji i ranom otkrivanju slabosti i nedostataka.

Unutarnja revizija daje neovisnu ocjenu adekvatnosti i učinkovitosti unutarnjih kontrola svakog revidiranog područja.

Unutarnja revizija

Unutarnja revizija organizirana je kao samostalan neovisan organizacijski dio koji se temelji na strukovnim načelima unutarnjeg revidiranja uz pripadajuću zakonsku regulativu. Upravljanje i odgovornost funkcije unutarnje revizije određeno je načelom dualne odgovornosti pri čemu administrativno odgovara Upravi a funkcionalno Nadzornom odboru odnosno Revizorskom odboru.

Poveljom unutarnje revizije određena je neovisnost i organizacijska samostalnost funkcije unutarnje revizije. Pristup podacima, informacijama osobama i prostorima je izravan i neograničen.

Eksterno vrednovanje funkcije unutarnje revizije provodi se sukladno standardima internog revidiranja, a posljednje je provedeno u 2016. godini.

U skladu s općim standardima unutarnje revizije i zakonske regulative postupci unutarnje revizije se provode kroz četiri faze: planiranje, provedba ispitivanja, izvješćivanje i praćenje rezultata.

Planiranje se temelji na dokumentiranoj procjeni rizika, a Godišnji plan rada usvaja Uprava uz prethodnu suglasnost Revizorskog odbora i Nadzornog odbora.

Unutarnja revizija pokriva sva poslovna područja Banke i strukturno je podijeljena na reviziju područja poslovanja sa stanovništvom, područje upravljanja rizicima, opću reviziju, reviziju informacijskog sustava te reviziju područja financijskih tržišta.

Izvješćivanje o rezultatima revidiranih područja dostavlja se odgovornoj osobi predmeta revizije, nadležnom članu Uprave revidiranog područja, Upravi i Revizorskom odboru. Svako pojedinačno izvješće podnosi se na sjednicu Uprave te se na taj način osigurava da je Uprava primila na znanje rezultate revizije, predložene preporuke i mjere te rokove za ispunjenje preporuke i mjera.

Unutarnja revizija izrađuje Izvješće o radu na polugodišnjoj i kvartalnoj razini i dostavlja ga Upravi, revizorskom odboru i Nadzornom odboru, dok se kvartalna izvješća o radu dostavljaju Upravi i Revizorskom odboru.

Izvješće o radu sadrži informacije o ostvarenju godišnjeg plana rada, sažetak najznačajnijih činjenica utvrđenih tijekom obavljenih revizija, preporuke te status izvršenja i otklanjanja preporuka i mjera utvrđenih tijekom obavljanja revizije.

Plan razvoja Hrvatske poštanske banke

Republika Hrvatska je naš vlasnik, a njeni građani i poslovni subjekti su naši postojeći i budući klijenti, i čine zajednicu za koju mi stvaramo korist. Hrvatska poštanska banka štiti interese svojih dioničara, opravdano povjerenje klijenata te čvrsto provodi svoju viziju najveće bankarske grupe u hrvatskom vlasništvu koja na najbolji način brine o klijentima, dioničarima i zajednici. Pritom je determinanta optimalnog scenarija razvoja HPB-a balans održivog rasta i profitabilnosti.

Presjek strateških smjernica razvoja

Cilj nam je modernizirati fizičku mrežu poslovnica, te su u tom smislu već poduzete aktivnosti rekonstrukcije i obnove poslovnica temeljem domaćeg dizajna, materijala i proizvoda. Osim obnove, kontinuirano će se optimizirati i lokacija poslovnica prema potražnji i frekvenciji korisnika.

Digitalizacija postaje način korporativnog života. Ona omogućava bolje prepoznavanje potreba klijenata, ali i niže troškove poslovanja. Novo vrijeme traži temeljitu promjenu načina razmišljanja, odnosa prema troškovima i načina komunikacije. Veliki angažman ulažemo kako bismo odgovorili na izazove novog doba.

HP - Hrvatska pošta d.d. predstavlja najveći razlikovni potencijal HPB-a je dobra dugogodišnja suradnja sa HP-om čiji su potencijali tek djelomično realizirani. Ugovorna, informatička i vlasnička povezanost temelj su za izgradnju najveće mreže poslovnica za ugovaranje i prodaju financijskih proizvoda u Republici Hrvatskoj, a prilika su i neposredni kontakti poštara sa klijentima diljem naše zemlje.

Banka bazira svoje planove na organskom rastu. Međutim, u ovisnosti od prilika, a u skladu sa konsolidacijom kreditnih institucija u Hrvatskoj i Svijetu, komercijalno povoljne prilike za akviziciju manjih banaka ćemo razmotriti u ovisnosti o raspoloživom kapitalu te volji dioničara.

Demografski trendovi su neumoljjivi, te dijaspora stoga predstavlja sve veći potencijal kako se broj stanovnika u našoj domovini smanjuje. Na taj način Banka bi mogla iskoristiti priliku pružati usluge korisnicima koji rade u inozemstvu, te njihovim obiteljima u Hrvatskoj, za što smo spremni razviti posebnu paletu kreditno depozitnih i platnoprometnih proizvoda.

Operativni kontekst u kojem poslujemo karakteriziraju sve veće potrebe klijenata. Posvećenost klijentu, podizanje kvalitete usluge i proizvoda naša je temeljna korporativna vrijednost – brinemo se za stvarnu dobrobit klijenata i njihove potrebe, imajući na umu da su sve zahtjevniji, zaštićeniji, informiraniji i osjetljiviji na cijenu. Transparentnost i poslovanje s klijentima u dobroj vjeri naš je prioritet.

HPB u posljednjih nekoliko godina raste značajno brže od prosjeka tržišta. Rast tržišnih udjela u skladu s mogućnostima nam ostaje cilj i u budućnosti – posebice u poslovanju s građanima, malim i srednjim poduzetništvom i jedinicama lokalne uprave. Konkurencija utječe na cijene proizvoda i usluga, ali navedeno pridonosi rastu efikasnosti i kvalitete. Kvalitetna usluga uz poštenu cijenu put je prema novim klijentima, a rast je samo refleksija kvalitetnog rada.

Izvor za sektor: HNB, www.hnb.hr (agregirana mjesečna statistička izvješća kreditnih institucija za razdoblja od 12/14. – 12/17.)

Našu strategiju temeljimo na ljudskom, financijskom i intelektualnom kapitalu.

LJUDSKI KAPITAL

• naši zaposlenici su naša najjača komparativna prednost u ostvarenju strategije
• da stvorimo vrijednost za dioničare i zajednicu ulažemo u razvoj postojećih i selekciju ekspertnih kadrova izvana

FINANCIJSKI KAPITAL

• izvori koje su nam vlasnici povjerili su nam dragocjeni, ali i neophodni za zadovoljavanje svih regulatornih omjera
• naša je odgovornost da ostvarimo adekvatan i održiv prinos za naše dioničare

INTELEKTUALNI KAPITAL

• izraziti napor ulažemo u razvoj novih usluga, aktivnu politiku cijena i optimizaciju procesa, kako bismo se prilagodili vremenu u kojem živimo i rafiniranim potrebama klijenata
• state-of-the-art IT infrastruktura

Segment poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom

Strateški fokus Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom ("Sektor") je na intenzivnom širenju poslovne suradnje s postojećim klijentima i akviziciji novih, temeljeno na najboljoj bankarskoj praksi. Pri tome će se posebna pažnja posvećivati ravnoteži između komercijalnih prilika koje pružaju tržišta te potrebe Banke da slijedi svoj konzervativni pristup kad se govori o upravljanju rizicima. Ultimativni cilj Sektora je osigurati Banci umjeren rast na dugi rok u svom području djelovanja bez izlaganja situacijama koje bi mogle imati potencijalno štetan utjecaj na njezino poslovanje.

Krajem 2017. godine novom reorganizacijom Sektor se primarno zadužuje za poslovanje s velikim klijentima, središnjom državom te jedinicama lokalne uprave i samouprave te njihovim povezanim društvima. Cilj ovog pristupa je primjena takvog specijalističkog modela prodaje i vođenja poslovnog odnosa koji će na najkvalitetniji način odgovoriti na potrebe i očekivanja klijenata. Time će doći do izražaja sposobnost Banke da kreira optimalne kombinacije komercijalnih funkcionalnosti u sprezi s rizičnim profilom za svaku pojedinu segmentiranu skupinu klijenata.

Dodatno, nikako se neće zanemariti pristup klijentima sukladno njihovoj pripadnosti gospodarskim granama, a što će dovesti do dodatne specijalizacije usmjerene na povećanje kvalitete ukupnog poslovnog odnosa s klijentima. Pri tome će se voditi računa o maksimumima granskih izloženosti kreditom riziku, sve sukladno makroekonomskim pokazateljima predmetnih grana djelatnosti.

Ciljane akvizicijske skupine klijenata čine svi bonitetni klijenti koji imaju otvoren račun i stabilan poslovni odnos u drugim bankama - veliki sustavi, tijela državne i lokalne uprave. Spomenuti Bančin pristup segmentacije klijenata pružit će mogućnost ponude najkvalitetnijih rješenja novim klijentima uz zadržavanje prijeko potrebne razine sigurnosti u dijelu upravljanja rizicima.

Koristeći različite akvizicijske alate - baze klijenata, pred selekciju, prodajne akcije i sl. - omogućit će se pristup novim klijentima i proširenje odnosa s postojećim. Bančin plan u tom smislu je u potpunosti uskladiti kvalitetu kreditnog procesa, razine ovlaštenja u odobravanju za pojedine proizvode i segmente klijenata te ponudu produktnih rješenja visoke razine fleksibilnosti. Automatizacija i digitalizacija trendovi su koje je Banka već prigrlila kako bi išla u korak sa svjetskim trendovima te stvorila suvremenu prodajnu infrastrukturu. Razvojni procesi su u tijeku i u narednom periodu se očekuje uvođenje niza automatiziranih usluga temeljenih na mobilnim tehnologijama. Time Banka osigurava brže i jednostavnije poslovanje poduzetnicima uz kvalitetno upravljanje poslovnim odnosom na dugi rok.

Jedno od težišta Sektora biti će i dalje na proširenju poslovne suradnje i kreditiranju onih klijenata i gospodarskih grana koje u najvećoj mjeri doprinose povećanju BDP-a hrvatskog gospodarstva - proizvodne djelatnosti, izvoznici, prerađivačke industrije i proizvodnje energije. Pri tome, kao imperativ kvalitetnog upravljanja rizicima, sam po sebi se nameće individualni pristup svakom klijentu u procjeni njegove ukupne financijske kvalitete, potencijala industrijske grane u kojoj djeluje te potencijala specifične poslovne transakcije u koju ulazi.

U želji za postizanjem što kvalitetnijeg položaja na tržištu, pružanja najbolje usluge klijentima te optimiranja prihoda, Sektor će iskoristiti priliku za razvoj suradnje s Hrvatskom poštom d.d. kao strateškim partnerom, pogotovo u dijelu povećanja broja klijenata iz sfere Jedinica lokalne uprave i samouprave i povezanih tvrtki. Značajan potencijal distributivnih kanala Hrvatske pošte d.d. Banci pruža veliku priliku za povećanje volumena prodaje njezinih proizvoda i usluga, u prvom redu u dijelu platnog prometa i kartičnih proizvoda čime će se utjecati na povećanje nekamatnog prihoda.

Banka će i nadalje nastaviti razvijati poslovni odnos s FINA-om kao jednim od najdominantnijih partnera kad je riječ o ukupnom platnom prometu i prihodu koji ova poslovna linija generira. U pripremi su aktivnosti vezane uz unapređenje poslovanja u dijelu upravljanja gotovinom, povećanja broja dnevno-noćnih trezora te manipulacije gotovinom u suradnji s velikim klijentima koji imaju potrebu deponiranja iste na njihovim lokacijama. Posebna pažnja posvetit će se daljnjem unapređenju šalterskog poslovanja klijenata Banke putem FINA-a kroz zajedničke projekte koji bi trebali klijentima omogućiti lakše disponiranje njihovim sredstvima nakon izvršenih uplata na lokacijama FINA-e.

U depozitnom poslovanju naglasak će biti na širenju transakcijskog poslovanja s velikim poduzećima i korporacijama, ali i nastavku dobre suradnje s državnim i javnim poduzećima, jedinicama lokalne samouprave i tvrtki u njihovom vlasništvu. Pri tome će se i nadalje naglasak stavljati na optimalni odnos kamatnog troška i potreba Banke za likvidnošću koju će plasirati klijentima na tržištu. U tom kontekstu, visoke kamatne stope po depozitima kontinuirano se snižavaju bez štetnih posljedica po ukupnu depozitnu sferu Sektora i Banke. Banka je u dijelu poslovanja s gospodarstvom prepoznata kao partner od strane klijenata koji joj ukazuju svoje povjerenje kroz kontinuirani pritok novih oročenih i a-vista depozita.

U budućim razdobljima, promjenom makroekonomskih trendova u gospodarstvu, stabilizacijom te početkom konzistentnog ekonomskog oporavka, očekuje se veća investicijska aktivnost te potražnja za kreditnim sredstvima. Kako bi adekvatno odgovorila na potražnju s tržišta, Banka je unutar Sektora uspostavila novu organizacijsku jedinicu specijaliziranu za projektna financiranja te se u narednom razdoblju očekuje ekipiranje s djelatnicima koji imaju nužna specijalistička znanja za pružanje potrebne razine kvalitete klijentima i ekspertize u ocjenjivanju projekata, unapređenja procesa te uvođenje novih i unapređenje postojećih proizvoda financiranja.

Značajan iskorak u pružanju usluga klijentima je i uspostavljanje EU deska koji ima za cilj omogućiti sve usluge klijentima vezano uz ovu tematiku te je u tu svrhu potrebno razviti kreditne i garantne proizvode. Osigurat će se suradnja s konzultantima za EU fondove, vanjskim agencijama i tijelima Vlade.

Ambicija Sektora i Banke u dijelu poslovanja s gospodarstvom je biti siguran partner klijentima koji će svojom ekspertizom pozitivno utjecati na njihovo poslovanje uz ostvarenje kontinuiranog rasta svoje profitabilnosti te visokog stupnja zaštite i sigurnosti svojih portfelja. To će biti glavne vodilje u poslovanju u predstojećem periodu čime se osigurava etabliranje Hrvatske poštanske banke kao jedne od vodećih kreditnih institucija na tržištu.

Segment poslovanja s malim i srednjim poduzećima

Hrvatska poštanska banka se sve uspješnije pozicionira kao banka malih i srednjih poduzetnika te je krajem 2017. godine radi bolje specijalizacije osnovan Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima čime je stvorena podloga da budemo kvalitetniji pružatelj usluge malim i srednjim poduzećima s obzirom su oni ključni pokretači hrvatskog gospodarstva.

Strateški fokus novoosnovanog Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima je dugoročni održivi rast i povećanje tržišnog udjela Banke. Cilj Sektora je olakšati pristup financijskim i ostalim instrumentima malim i srednjim poduzećima kako bi se održale povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi. Poboljšan pristup financiranju za mala i srednja poduzeća u svim fazama njihovog razvoja zahtijeva uspostavljanje modela financiranja i poslovanja koji odgovaraju na suvremene poslovne potrebe poduzetnika.

U cilju poticanja olakšavanja poslovanja poduzetnika, smanjenja administracije i snižavanja troškova Hrvatska poštanska banka od 1. srpnja 2017. godine svojim poslovnim klijentima omogućava poslovanje bez upotrebe pečata. Uvođenjem jednostavnijeg poslovanja s klijentima, uključujući ukidanje upotrebe pečata, HPB podržava Vladine reforme za stvaranje modernog poslovnog okruženja uz uštede u javnom i privatnom sektoru.

Obzirom se tržišni uvjeti, poslovne okolnosti i zakonodavni okvir poslovanja svakodnevno mijenjaju, brza sposobnost prilagodbe i inovacije od presudne su važnosti za zadržavanje postojećih i akviziciju novih klijenata.

Stvaranje okruženja za jednostavnije i jeftinije poslovanje, rasterećenje poduzetništva, poticanje investicija i inovacija, digitalizacija trendovi su koje je Banka već prigrlila kako bi išla u korak sa svjetskim trendovima te stvorila suvremenu prodajnu infrastrukturu.

Hrvatska poštanska banka aktivno radi na optimizaciji poslovnih procesa i uvođenju digitalnih tehnoloških rješenja. Tehnološka rješenja integrirana su u proizvode banke te generiraju dodanu vrijednost klijentima kojima Banka osigurava brže i jednostavnije poslovanje.

Aplikacija HPB-a za mobilno bankarstvo je dobitnica nagrade MIXX -Best Tech& Innovation za najbolju mobilnu aplikaciju i tu uslugu stalno poboljšavamo za poslovne korisnike.

Korisnicima koji internetskom bankarstvu za poslovne subjekte pristupaju s karticom ili USB uređajem omogućena je prijava putem ostalih preglednika, osim Internet Explorera, poput Mozilla Firefoxa ili Google Chroma.

U 2017. godini predstavljen je novi vizualni izgled web stranica Hrvatske poštanske banke te je time unaprijeđena funkcionalnost, struktura i sadržaj stranica u cilju dvosmjerne komunikacije s klijentima.

U budućim razdobljima, promjenom makroekonomskih trendova u gospodarstvu, stabilizacijom te početkom konzistentnog ekonomskog oporavka, očekuje se veća investicijska aktivnost te potražnja za kreditnim sredstvima. Kako bi adekvatno odgovorila na potražnju s tržišta, Banka je spremna provesti dodatne organizacijske prilagodbe, unapređenja procesa te uvođenje novih i unaprjeđenje postojećih proizvoda financiranja.

U cilju poticanja i razvoja kvalitetnije poduzetničke inicijative, HPB aktivno surađuje s HAMAG BICROom, Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR-om), ministarstvima i jedinicama lokalne i područne samouprave kao i sa EBRD-om i EIB-om u različitim posebnim programima kreditiranja kako bi našim klijentima omogućili što povoljnije uvjete financiranja.

U suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) osigurali smo financijski paket od 10 milijuna EUR namijenjen financiranju malih i srednjih poduzetnika, poduzetnica i projekata energetske učinkovitosti.

Europska investicijska banka (EIB) i Hrvatska poštanska banka (HPB) potpisale su Sporazum o kreditu vrijednom 20 milijuna eura. Kreditna linija je namijenjena malim i srednjim poduzećima – tvrtkama koje imaju do 250 zaposlenih kao i srednje kapitaliziranim poduzećima (MidCap), od 250 do 3.000 zaposlenih.

Temeljem suradnje s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) imamo u ponudi razne jamstvene programe s ciljem poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a sudjelujemo i u provedbi financijskog instrumenta sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" (ESIF pojedinačna jamstva).

U 2017. godini Hrvatska poštanska banka uključila se u novi Jamstveni program "Poljoprivrednici" HAMAG BICRO-a u cilju olakšavanja pristupa financiranju subjektima malog gospodarstva koji ulažu u djelatnost poljoprivrede.

Hrvatska poštanska banka nudi cjelovita financijska rješenja za poduzetnike prilagođena pojedinim industrijama, a ciljanom ponudom proizvoda i usluga namijenjenima fokus industrijama doprinosimo povećanju BDP-a hrvatskog gospodarstva. Specijalističkim pristupom želimo doprinijeti povećanju kvalitete ukupnog poslovnog odnosa s klijentima. U 2017. godini kreirali smo posebnu ponudu proizvoda i usluga za turističke i poljoprivredne poduzetnike.

Strateška smjernica za naredno razdoblje je snažna diversifikacija portfelja u smislu povećanja udjela malih i srednjih društava, te mikro klijenata. Time će se osigurati veća fleksibilnost Banke u upravljanju portfeljima, manja koncentracija i uravnoteženiji rast.

U želji za postizanjem što kvalitetnijeg položaja na tržištu, pružanja najbolje usluge klijentima te optimiranja prihoda, Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima će iskoristiti priliku za daljnji razvoj suradnje s Hrvatskom poštom d.d. kao strateškim partnerom u prvom redu u dijelu platnog prometa i kartičnih proizvoda koristeći distributivni kanal Hrvatske pošte d.d.

Banka će i nadalje nastaviti razvijati poslovni odnos s FINA-om kao jednim od najdominantnijih partnera kad je riječ o ukupnom platnom prometu koji ova poslovna suradnja generira, a posebna pažnja posvetit će se daljnjem unapređenju šalterskog poslovanja klijenata Banke putem FINA-a kroz zajedničke projekte koji bi trebali klijentima omogućiti lakše disponiranje njihovim sredstvima nakon izvršenih uplata na lokacijama FINA-e.

Suradnja na području upravljanja gotovinom povjerena je partneru FINA gotovinski servisi d.o.o. koji osim prijevoza vrijednosnih pošiljaka za Banku obavlja i usluge zaprimanja, obrade, pohrane i izdavanja gotovog novca za Banku, ali i u ime i za račun Banke za klijente Banke, a u narednom periodu u planu je dodano intenziviranje suradnje.

U depozitnom poslovanju naglasak će biti na širenju transakcijskog poslovanja s mikro, malim i srednjim poduzećima. Banka je u dijelu poslovanja s malim i srednjim poduzećima prepoznata kao partner od strane klijenata koji joj ukazuju svoje povjerenje kroz kontinuirani pritok novih oročenih depozita i depozita po viđenju.

Prilike za napredak vidimo u području EU fondova za jačanje poduzetništva, financiranju inovativnih i izvoznih poduzeća koja su zbog svoje fleksibilnosti i dinamičnosti prepoznata kao ključni izvor inovacija u gospodarstvu.

Ambicija Sektora i Banke u dijelu poslovanja s malim i srednjim poduzećima je biti kvalitetan i siguran partner klijentima koji će svojom ekspertizom pozitivno utjecati na njihovo poslovanje uz ostvarenje kontinuiranog rasta te visokog stupnja zaštite i sigurnosti svojih portfelja. To će biti glavne vodilje u poslovanju u predstojećem periodu čime se osigurava etabliranje Hrvatske poštanske banke kao jedne od vodećih kreditnih institucija na tržištu za pružanje kvalitetne usluge malim i srednjim poduzećima.

Segment poslovanja sa stanovništvom

HPB je u 2017. nastavila s rastom u segmentu poslovanja sa stanovništvom, primarno u stambenom kreditiranju i razvoju digitalnih proizvoda i kanala distribucije. Navedeno pred nas stavlja veliku odgovornost, pa će Banka nastaviti s razvojem novih te unapređenjem postojećih usluga kako bi planiranu dinamiku ostvarila u narednom razdoblju. Osim toga, cilj je kao i prethodnih godina diversificirati klijentsku strukturu akvizicijom mlađih dobnih skupina, te klijenata s većim primanjima, u cilju povećanja cross-selling potencijala.

HPB je svjestan kako depozitno-kreditni proizvodi nisu dovoljni, nego je ključno pratiti najbitnije trendove i neprestano unapređivati postojeće proizvode i uvoditi nove prema željama i potrebama tržišta te trendovima u industriji. Najbitniji proizvodi s kojima izlazimo na tržište najvećim su dijelom povezani sa suvremenim trendovima, modernim aplikacijama i digitalizacijom. Ciljano idemo prema distribuciji svih proizvoda putem svih kanala. Planiran je nastavak integracije CRM-a i direktnih kanala.

Optimizacija mreže i kanala ponude ostaje kontinuirano u fokusu.

Značajan dio resursa biti će usmjeren na unapređenje procesa, prodajnih i izvještajnih aplikacija. U procesima naplate po računima fizičkih osoba razvijamo aplikativnu podršku i automatizirane izvještaje. Značajni resursi planirani su i za potrebe modernizacije i optimizacije kreditnog procesa.

Nakon što je prethodnih godina uveden novi model poslovne suradnje s Hrvatskom poštom, orijentirani smo na optimizaciju procesa s ciljem kvalitetnijeg upravljanja prodajom. Kontinuirano radimo na proširenju ponude, edukaciji djelatnika i unapređenju kvalitete usluge klijentima koji bankarsku uslugu koriste u eksternaliziranom kanalu HP.

Cjenovna politika u fokusu je svih poslovnih segmenata, pa tako i u segmentu poslovanja sa stanovništvom. Kako je u planu porast transakcijskih računa i stanja na računima, kao i oročenih depozita, biti će potrebno pronaći adekvatni balans između prihvatljive cijene za klijenta i optimalne cijene za Banku. Ovo valja postići u okvirima sve izraženijih regulatornih zahtjeva.

Segment financijskih tržišta

Osiguranje likvidnosti i upravljanje portfeljima u cilju osiguranja podrške stabilnom poslovanju Banke i njenih klijenata je najvažniji dio aktivnosti financijskih tržišta. U uvjetima visoke likvidnosti na domaćam tržištu izazov predstavlja održavanje odgovarajuće razine likvidnih dužničkih papira sa odgovarajućim prinosima i s tim povezano ostvarenje kamatnih prihoda po portfelju.

Na domaćem novčanom tržištu očekujemo i dalje visoku razinu likvidnosti kroz 2018. godinu uz niske kamatne stope. Banka će nastojati iskoristiti razdoblja sezonski izraženije potražnje za kunama za intenziviranje trgovanja na novčanom tržištu kroz kratkoročne depozite i repo poslove.

Porast BDP-a te priljev sredstava iz fondova EU trebao bi barem blago povećati ukupne volumene trgovanja devizama sa korporativnim klijentima. Kako bi se neutralizirali negativni učinci daljnjeg sužavanja spreadova i u cilju ostvarenja poslovnih planova nužna je tijesna suradnja sa ostalim poslovnim segmentima Banke u cilju uspješnog upravljanja otvorenom deviznom pozicijom i ostvarenja željenih volumena i prihoda na poslovima trgovanja devizama.

Obzirom na najave ECB-a o mogućem prestanku otkupa obveznica na tržištu, očekujemo da će u većem dijelu godine euribor stope i dalje biti u negativnom teritoriju što stavlja pritisak na kupnju likvidnih dužničkih vrijednosnih papira a u cilju smanjenja troškova koje banka ima na sredstva u devizama kod ino banaka i na računu kod HNB-a.

S druge strane od početka 2018. godine primjetan je rast prinosa na referentnoj eurskoj krivulji obveznica te će biti izazovno pozicioniranje u dužničkim vrijednosnim papirima s obzirom na očekivani daljni rast prinosa i posljedično pad cijena obveznica.

Na strani mjenjačkih poslova, zaustavljen je silazni trend koji je bio evidentan posljednjih nekoliko godina čemu je posebno doprinijela odlična turistička sezona kad se ostvaruje najveći dio prihoda, pa u slučaju izostanka egzogenih šokova, očekujemo nastavak dobre profitabilnosti do ulaska Republike Hrvatske u EMU.

Na tržištu kapitala očekujemo konačno rješavanje problema povezanih sa najznačajnijim korporativnih sustavom u RH, što bi sa očekivanim nastavakom rasta gospodarstva trebalo rezultirati povećanjem volumena trgovanja na Zagrebačkoj burzi. U segmentu investicijskog bankarstva aktivnosti će biti usmjerene na širenje mreže klijenata i rast prihoda po osnovu naknada od investicijskih usluga i skrbništva.

Upravljanje rizicima

HPB upravlja rizicima kroz sustav upravljanja rizicima kojeg čini skup postupaka i metoda ustanovljenih s ciljem utvrđivanja, mjerenja, praćenja, ovladavanja i upravljanja rizicima kojima je HPB izložen ili bi mogao biti izložen. Svrha uspostave sustava kontrole rizika je ovladati rizicima te umanjiti njihove neželjene posljedice na najmanju moguću mjeru te na taj način osigurati stabilnost poslovanja HPB-a (uključujući i ispunjenje svih preuzetih obaveza). Bitno je napomenuti da unatoč uspostavljenom sustavu upravljanja rizicima HPB (a niti jedna druga kreditna institucija) nije u mogućnosti u potpunosti ukloniti niti jedan rizik kojem je izložen. Sustav upravljanja rizicima se redovito ažurira uključujući njegove kvalitativne i kvantitativne komponente, a uspostavljen je uvažavajući sljedeća načela u preuzimanju i upravljanju rizicima:

• Definiranje prihvatljivih razina izloženosti rizicima u poslovanju na osnovi utvrđivanja i propisivanja internih limita izloženosti pojedinačnim rizicima, uključujući usklađenost s regulatornim ograničenjima,
• Kontinuirano poboljšanje postupaka i procedura utvrđivanja, mjerenja, procjene, ovladavanja i praćenja rizika kojima je HPB izložen u poslovanju,
• Kontinuirani razvoj metoda i postupaka mjerenja i praćenja izloženosti rizicima, u skladu s razvojem funkcije kontrole rizika i razvojem odgovarajuće informatičke podrške.

HPB po prirodi svog posla pri svakom ugovaranju poslovne suradnje s klijentima preuzima na sebe različite rizike. Pri preuzimanju (i upravljanju rizicima) HPB ima sljedeće ciljeve:

• Osiguravanje stabilnog i sigurnog rasta primjenom učinkovitog sustava upravljanja rizicima,
• Poboljšanje profila rizičnosti,
• Osiguravanje primjene sveobuhvatnog sustava upravljanja HPB Grupom na osnovi primjene usklađenih postupaka i procedura na razini svih članica HPB Grupe.

S obzirom na opseg i složenost svojih poslova HPB je definirao značajne rizike koje preuzima na sebe koji se kroz sustav upravljanja rizicima najdetaljnije prate, a to su:

• Kreditni rizik,
• Tržišni rizici,
• Likvidnosni rizik,
• Kamatni rizik u knjizi banke,
• Operativni rizik.

Kreditni rizik

Kreditni rizik jest rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema kreditnoj instituciji. Ovaj rizik HPB preuzima kao dio redovnih poslovnih aktivnosti i to je ujedno najznačajniji rizik za HPB (i za sve kreditne institucije).

Sukladno navedenom, najveća je pažnja posvećena upravo upravljanju kreditnim rizikom kroz propisane politike, procedure i ostale interne akte Banke.

Cilj upravljanja kreditnim rizikom je osigurati kvalitetni kreditni portfelj, zaradu i rast plasmana uz maksimalizaciju stope povrate s prihvatljivom razinom odnosa između rizika i zarade, te njihovog odnosa prema cijeni izvora sredstava.

Upravljanje kreditnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• ovlaštena tijela (Kreditni odbor) i osobe,
• operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih poslova u okviru kreditnog procesa,
• Sektor upravljanja rizicima.

Sklonost preuzimanju kreditnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti kreditnom riziku.

U svrhu kontrole i upravljanja kreditnim rizikom prate se različiti parametri rizika (npr. kreditna sposobnost dužnika, urednost u podmirenju obaveza prema HPB, kvaliteta instrumenata osiguranja, adekvatnost regulatornog i internog kapitala, kvaliteta portfelja) te se izrađuju različite procjene (npr. procjena kreditnog rizika plasmana prije odobrenja, procjena nadoknadivosti plasmana).

S ovim rizikom su usko povezani rizik koncentracije te valutno inducirani kreditni rizik i kamatno inducirani kreditni rizik te ih HPB smatra cjelinom te na taj način i upravlja ovim rizicima.

Tržišni rizik

• Tržišni rizici jesu pozicijski, valutni i robni rizik.
• Pozicijski rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, kod izvedenoga financijskog instrumenta, promjene cijene odnosne varijable.
• Valutni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valute i/ili promjene cijene zlata.
• Robni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.

Upravljanje tržišnim rizicima u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih poslova riznice u poslovima trgovanja,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
• Sektor upravljanja rizicima.

Sklonost preuzimanju tržišnih rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti tržišnim rizicima. S ciljem ovladavanja tržišnim rizicima uspostavljeni su odgovarajući limiti na razini portfelja, pod-portfelja i instrumenta u odnosu na (ovisno o prirodi financijskog instrumenta) određene mjere izloženosti tržišnim rizicima. Također, uspostavljeni su i stop-loss limiti po pojedinom vlasničkom vrijednosnom papiru klasificiranom kao imovina namijenjena trgovanju.

Kod mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti tržišnim rizicima koristi se metodologija koja se temelji na metodi rizičnosti vrijednosti (VaR), trajanju i PV01 (interni model).

Likvidnosni rizik

• Likvidnosni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti kreditne institucije da podmiri svoje novčane obveze o dospijeću. Likvidnosni rizik je usko povezan sa sljedeća dva rizika i Banka ih smatra jednom cjelinom u smislu upravljanja rizicima:
• Rizik financiranja likvidnosti (engl. funding liquidity risk) jest rizik da kreditna institucija neće biti u stanju uspješno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat.
• Rizik tržišne likvidnosti (engl. market liquidity risk) jest rizik koji proizlazi iz nemogućnosti kreditne institucije da jednostavno napravi prijeboj pozicija (engl. offset) ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni, zbog tržišnog poremećaja ili zbog nedovoljne dubine tržišta.

Upravljanje likvidnosnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• Ured za upravljanje aktivom i pasivom,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (Pododbor za likvidnost),
• Sektor upravljanja rizicima,
• Sektor financijskih tržišta.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti likvidnosnom riziku temelji se na izračunu koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR), izračunu pokazatelja izloženosti strukturnoj likvidnosti uključujući praćenje i izvještavanje o stabilnim izvorima financiranja (NSFR) te dodatnim nadzornim parametrima za izvješćivanje o likvidnosti (ALMM).

Sklonost preuzimanju likvidnosnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti likvidnosnom riziku. S ciljem ovladavanja likvidnosnim rizikom uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na koeficijent likvidnosti te limiti za pokazatelje strukturne likvidnosti. Također, uspostavljeni su limiti utvrđeni Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima Hrvatske narodne banke.

Kamatni rizik u knjizi banke

Kamatni rizik u knjizi banke jest rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa, a koje utječu na stavke u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
• Sektor upravljanja rizicima,
• Ured za upravljanje aktivom i pasivom.

Sklonost preuzimanju kamatnog rizika u knjizi banke određena je uspostavljenim limitima izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke temelji se na internom sustavu mjerenja promjene ekonomske vrijednosti izračunate kao 99 percentil pripisanih jednodnevnih promjena kamatnih stopa tijekom razdoblja od 5 godina skaliranih na godinu od 240 dana, (uvažavajući pritom donju granicu simulacije paralelnih promjena kamatnih stopa od 2 postotna boda) za sve valute koje čine 5% ili više bilančne imovine Banke, dok za ostale valute Banka koristi pojednostavljeni izračun procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke propisan HNB-ovom Odlukom o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke. Također se izračunava izloženost kamatnom riziku iz perspektive zarade.

S ciljem ovladavanja kamatnim rizikom u knjizi banke uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te u odnosu na promjenu (smanjenje) neto kamatnih prihoda.

Operativni rizik

Operativni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi i sustava ili iz vanjskih događaja, uključujući pravni rizik.

• Upravljanje operativnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:
• Upravu,
• strukturu upravljanja operativnim rizikom (Menadžer operativnog rizika, Osobe za podršku upravljanju operativnim rizikom, Osobe za vezu),
• Odbor za upravljanje operativnim rizikom,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
• Ured za korporativnu sigurnost,
• Ured za usklađenje poslovanja,
• Sektor upravljanja rizicima.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti operativnom riziku temelji se na prikupljanju i analizi podataka o događajima uslijed operativnog rizika, samoprocjeni rizika i kontrola, procjeni rizika informacijskog sustava, rezultatima analize utjecaja na poslovanje uzimajući u obzir implementirani plan kontinuiteta poslovanja te procjenu rizika povezanih s eksternalizacijom. Također, provodi se procjena utjecaja uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti.

S ciljem ovladavanja operativnim rizikom HPB-u u prvom redu primjenjuje mjere smanjenja izloženosti operativnom riziku kroz sustav internih kontrola te mjere prijenosa utvrđenog rizika (osiguranje) u slučajevima gdje je to primjereno. Osim toga, uspostavljen je sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja.

Ostali rizici

Ostali rizici, iako su prisutni u poslovanju HPB-a, manje su značajni od prethodno opisanih te su metodologija i način njihovog upravljanja i ovladavanja manje kompleksni nego li za značajnije rizike (prethodno opisane).

Koncentracijski rizik jest rizik koji proizlazi iz svake pojedinačne, izravne ili neizravne, izloženosti prema jednoj osobi, grupi povezanih osoba odnosno središnjoj drugoj ugovornoj strani ili skupa izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, uključujući posebno rizike povezane s velikim neizravnim kreditnim izloženostima prema pojedinom davatelju kolaterala koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja kreditne institucije ili materijalno značajnu promjenu njezina profila rizičnosti.

Rizik vrijednosti kolaterala jest rizik koji proizlazi iz nepovoljnog kretanja tržišta i potražnje za imovinom koja predstavlja kolateral i koju je potrebno unovčiti radi naplate potraživanja.

Rizik države jest rizik da odgovarajuća tijela ili središnja banka neće moći ili neće htjeti podmiriti obveze prema drugim državama i vjerovnicima u tim državama i da ostali dužnici u toj državi neće moći podmiriti obveze prema vjerovnicima izvan te države.

Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okružju i slično.

Upravljački rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zato što kreditna institucija zbog svoje veličine ima ograničen kapacitet za uspostavljanje sofisticiranih upravljačkih mehanizama, sustava i kontrola.

Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju ili "CVA" znači prilagodbu vrijednosti portfelja transakcija s drugom ugovornom stranom vrednovanog po srednjoj tržišnoj vrijednosti (ovaj rizik se odnosi na sve OTC izvedene instrumente za sve poslovne aktivnosti, osim kreditnih izvedenica koje se priznaju radi smanjenja iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za kreditni rizik). Prilagodba kreditnom vrednovanju odražava trenutnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika druge ugovorne strane za instituciju, ali ne odražava trenutačnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika institucije za drugu ugovornu stranu.

Banka redovito pravi i izvještava o riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju koji s obzirom na opseg poslovanja Banke nije značajan.

Rizik usklađenosti jest rizik od izricanja mogućih mjera i kazni te rizik od nastanka značajnoga financijskoga gubitka ili gubitka ugleda, što ga kreditna institucija može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima.

Poslovni rizik jest negativna, neočekivana promjena obujma poslovanja i/ili profitnih marži koja može dovesti do značajnih gubitaka i na taj način umanjiti tržišnu vrijednost kreditne institucije. Prije svega do poslovnog rizika može doći zbog značajnog pogoršanja tržišnog okružja i promjena u tržišnom natjecanju ili ponašanju potrošača.

Pravni rizik jest rizik koji nastaje zbog mogućnosti da neispunjene ugovorne obveze, pokrenuti sudski postupci protiv kreditne institucije kao i donesene poslovne odluke za koje se ustanovi da su neprovedive negativno utječu na poslovanje ili financijski položaj kreditne institucije.

Regulatorni rizik je rizik promjene regulative iz područja koje uređuje poslovanja kreditnih institucija, što može imati za utjecaj promjenu poslovanja ili promjenu profitabilnosti Banke.

Društvena odgovornost

Hrvatska poštanska banka kao najveća banka u domaćem vlasništvu svojim društveno odgovornim poslovanjem nastoji povećati standarde društvenog razvoja, potaknuti i druge na sudjelovanje te doprinijeti općoj dobrobiti hrvatskog društva.

HPB potiče napredak hrvatskog društva različitim aktivnostima i projektima koji uključuju brigu za zaposlenike i ulaganje u njihov razvoj, transparentno poslovanje, povećanje dostupnosti, pružanje potpore zajednici u kojoj posluje putem donacija i sponzorstava te brigu o očuvanju okoliša.

Ulaganje u razvoj zaposlenika

Hrvatska poštanska banka je tijekom 2017. godine nastavila provoditi aktivnosti na području zaštite, edukacije i brige o svim zaposlenicima Banke.

Banka vodi računa o stručnosti i obrazovanju svojih zaposlenika, podržava i promovira cjeloživotno obrazovanje čime utječe na stvaranje dodatne vrijednosti tvrtke te svakom zaposleniku omogućava stjecanje potrebnih stručnih i regulatornih znanja.

Nastavljeno je sustavno provođenje potrebnih edukacija, programski i sadržajno prilagođenih novim zaposlenicima – pripravnicima koji po završetku edukacijskih programa polažu pripravnički ispit na osnovu kojeg se definira njihov daljnji radni status te ih se usmjerava prema poslovnim područjima gdje mogu postići najbolje rezultate.

Transparentna interna komunikacija

Zaposlenici Banke redovito su informirani o svim novostima iz poslovanja Banke putem internog portala te internog glasila Moja HPBanka. Glasilo izlazi u elektronskom formatu četiri puta godišnje, a prati i prenosi važna događanja unutar HPB Grupe, intervjue, priloge o humanitarnom djelovanju zaposlenika, informacije o novim zaposlenicima, akcijama i novim proizvodima Banke, ali i zanimljive ležernije teme.

Na internom portalu Intranetu se redovito objavljuju svi akti i odluke Banke, kao i sve ostale novosti i obavijesti relevantne za kvalitetan rad zaposlenika. Intranet je mjesto na kojem zaposlenici mogu dobiti sve važne informacije i upute vezane uz poslovanje Banke, načine stručnog usavršavanja, upoznati druge organizacijske jedinice Banke, postaviti pitanje Upravi i slično. Svaka organizacijska jedinica na ovom portalu ima zajednički prostor (timsku stranicu) za dijeljenje sadržaja i ostalih materijala potrebnih u svakodnevnom radu. Cilj internih kanala je poboljšati vertikalnu i horizontalnu komunikaciju unutar Banke te omogućiti zaposlenicima koji rade diljem Hrvatske da upoznaju svoje kolege. Intranet i interno glasilo redovito se unaprjeđuju i razvijaju kako bi zaposlenicima ponudili sve više sadržaja i novih funkcionalnosti, a s tim je ciljem 2017. godine provedena anketa zadovoljstva zaposlenika internom komunikacijom u Banci.

Povećanje dostupnosti

Kroz projekt 'Banka u Pošti' HPB je zajedno s Hrvatskom poštom u 2017. postala najveći distributivni kanal osnovnih bankarskih proizvoda i usluga u Hrvatskoj s više od 200 poslovnica i ureda. U Financijskim kutcima koji u poštanskim uredima rade kao bankarska poslovnica u malom moguće je ugovoriti sve veći broj usluga HPB-a, uključujući gotovinski kredit. Velika vrijednost ove suradnje je približavanje bankarskih usluga klijentima u najmanjim mjestima u zemlji po istim uvjetima kao u poslovnicama Banke.

Projekti financijske pismenosti

S ciljem povećanja svijesti o važnosti dobrog upravljanja financijama građana, gospodarstvenika i sudionika u javnom sektoru i političkom životu, Hrvatska poštanska banka je u 2017. godini provela niz aktivnosti u sklopu projekta financijske edukacije. Kao društveno odgovorna institucija HPB je kroz različite programe promovirala značaj financijske odgovornosti i pismenosti za različite skupine klijenata. Kako bi pridonijela poboljšanju financijske pismenosti, posebno učenika i studenata, Banka je posljednjih godina provodila različita istraživanja o važnosti pravovremene i cjelovite informiranost građana, poznavanju financijskih rizika te kvalitetnom upravljanju osobnim financijama, a rezultate istraživanja je prezentirala javnosti.

Kako bi dodatno pridonijela financijskoj pismenosti građana HPB je krajem 2017. pokrenula edukativne 'Kavice s HPB-om' u svojoj centralnoj zagrebačkoj poslovnici u Jurišićevoj. Riječ je o projektu u kojem bankari u ležernoj atmosferi klijente savjetuju kako bolje upravljati novcem i odgovaraju na njihova pitanja o financijama.

Odgovornost prema okolišu

Hrvatska poštanska banka zalaže se za promicanje značaja zdravog okoliša i održivog razvoja. Banka smatra da je okolišna i društvena održivost temeljni aspekt za ostvarivanje rezultata koji su u skladu s njenim ciljevima te da se projekti u kojima se potiče okolišna i društvena održivost u vrhu prioriteta. Vodeći se time, u 2017. usvojena je Okolišna i društvena politika kojom se definira način tretiranja okolišnih i društvenih učinaka projekata koje Banka financira i to promicanjem i poticanjem programa koji donose velike okolišne i društvene koristi.

Pokretanjem inicijative Zelenog ureda 2012. godine, Hrvatska poštanska banka opredijelila se biti institucija koja pametno i racionalno gospodari energijom i otpadom potičući ekološki odgovorno ponašanje kod svojih zaposlenika, poslovnih partnera i zajednice u kojoj posluje. U aktivnostima Zelenog ureda važno mjesto pripada edukaciji zaposlenika s ciljem smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš te povećanja efikasnosti korištenja resursa u svakodnevnom uredskom poslovanju. Edukacijom se podiže svijest i motivacija u smjeru promjene ponašanja prema potrošnji energije i ostalog materijala u uredima. Provođenjem takvih mjera, osim smanjenja troškova i negativnog utjecaja na okoliš, povećava se kvaliteta rada zaposlenika.

Hrvatska poštanska banka nabavlja najsuvremeniju tehnološku opremu u smislu ekološke učinkovitosti, a elektronički otpad zbrinjava se sukladno zakonskim odredbama i ugovorima s dobavljačima.

HPB je tijekom 2017. u sklopu obnavljanja informacijske infrastrukture zamijenila značajan dio centralne računalne opreme novom opremom znatno veće energetske učinkovitosti. Također, provedeno je preseljenje primarnog i sekundarnog podatkovnog centra iz vlastitih prostora u specijalizirane prostore za podatkovne centre sa znatno većom energetskom učinkovitošću i ekološkom prihvatljivošću. Među najprioritetnije projekte

uvršteno je ubrzanje i pojednostavljenje kreditnog procesa u kojem će se upotrebom informacijske tehnologije smanjiti broj koraka u procesu kao i opseg dokumentacije koju proces proizvodi. Ovo je samo jedan od primjera značajne digitalizacije poslovnih procesa HPBa kojom se uz olakšavanje poslovanja s klijentima smanjuje potrošnja papira, energije, otpada te time pozitivno utječe na očuvanje okoliša.

Suzbijanje korupcije

Sukladno Strategiji suzbijanja korupcije Hrvatske poštanske banke za razdoblje od 2015. do 2020. godine, Banka provodi aktivnosti vezane za promicanje integriteta i transparentnosti poslovanja kroz unaprjeđenje korporativnog upravljanja, odnosa i komunikacije s klijentima, usklađivanje poslovanja sa zakonima, propisima i standardima, unaprjeđenje sustava unutarnjih kontrola i rada kontrolnih funkcija te unaprjeđenje etičkog ponašanja i postupanja.

Kao jedan od ključnih elemenata čuvanja poslovnog integriteta Banke i poboljšanja transparentnosti poslovanja, Banka je donijela Politiku prijava nepravilnosti koja uređuje situacije u kojima zaposlenici Banke podnose prijavu kojom upozoravaju na opasnost od nezakonitog/protupravnog ponašanja. U 2017. godini nije bilo prijava nepravilnosti niti od strane klijenata niti od strane zaposlenika Banke.

S ciljem unapređenja odnosa i komunikacije s klijentima, u Banci postoji Ured za upravljanje kvalitetom usluge koji upravlja kvalitetom usluga prema klijentima kroz kontinuirano provođenje mjerenja i istraživanja zadovoljstva klijenata i predlaganje unapređenja nadležnim poslovnim područjima za poboljšanje kvalitete usluge. Ovaj Ured upravlja i procesom rješavanja reklamacija, prigovora i ostalih zahtjeva klijenata.

Kao obveznik provođenja mjera i aktivnosti propisanih Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma Banka je tijekom 2017. godine na području sprječavanja pranja novca ili financiranja terorizma dosljedno provodila mjere i aktivnosti propisane zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona, sustavno radila na razvoju i unapređenju programske podrške u području otkrivanja i sprječavanja pranja novca ili financiranja terorizma, organizirala i provela niz edukacija za zaposlenike.

Potpora zajednici

Hrvatska poštanska banka društveno je odgovorna institucija svjesna svog utjecaja na okruženje, kao i činjenice da djelovanje i poslovanje u društvu podrazumijeva i konstantnu brigu i poštovanje prema njemu. Jedan od načina djelovanja kojim Banka iskazuje društvenu odgovornost je pružanje potpore zajednici putem donacija i sponzorstava.

Podržavamo projekte na lokalnoj i nacionalnoj razini koji potiču stvaranje novih vrijednosti u cilju promoviranja znanja, sporta, izvrsnosti te čuvanja kulturnog nasljeđa naše domovine. Posebna briga se posvećuje i humanitarnim udrugama i akcijama.

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Primjena kodeksa korporativnog upravljanja

Sukladno odredbama članka 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor izjavljuju da Banka dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojeg su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza. Također, Banka primjenjuje i Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 132/2017) krajem 2017. godine.

Sastavni dio ove izjave čini Godišnji upitnik za poslovnu 2017. godinu, dostupan i na internetskoj stranici Banke, koji odražava praksu korporativnog upravljanja u Banci u odnosu na preporuke sadržane u Kodeksu, sa obrazloženjima vezanim uz određena odstupanja.

Uz preporuke navedenih kodeksa, a u skladu s regulativom kreditnih institucija, aktivno se radi na stalnom unaprjeđivanju korporativnog upravljanja u Banci, imajući u vidu ustroj i organizaciju Banke, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Banke, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.

Opis osnovnih obilježja provođenja unutarnjeg nadzora u društvu i upravljanja rizicima u odnosu na financijsko izvještavanje nalazi se u opisu poslovanja Banke u bilješci 2.

Značajni imatelji dionica i ograničenja prava iz dionica

Republika Hrvatska najznačajniji je pojedinačni dioničar Banke sa 42,43% dionica Banke te zajedno sa Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, HP - Hrvatskom poštom d.d., Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, te Fondom NEK drži preko 74% posto temeljnog kapitala i glasačkih prava na glavnoj skupštini.

U skladu sa Statutom Banke, pravo glasa nije ograničeno niti postoje ograničenja za ostvarenje prava glasa.

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

U skladu sa Statutom Banke Uprava Banke sastoji se od najmanje dva do najviše pet članova, a odluku o broju članova donosi Nadzorni odbor. Članove i predsjednika Uprave odlukom imenuje Nadzorni odbor za najviše pet godina, s time da ih može ponovno imenovati bez ograničenja. Članom Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje banaka i koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke. Nadzorni odbor svojom odlukom može opozvati predsjednika i članove Uprave kada za to postoji važan razlog, a predsjednik i članovi Uprave, u pisanom obliku mogu dati ostavku.

Statut se može izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine. Odluka se smatra donesenom ako je za nju glasovalo tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj skupštini. Prijedlog odluke o izmjeni Statuta Uprava podnosi Nadzornom odboru koji je ovlašten prihvatiti prijedlog i uputiti ga Glavnoj skupštini na odlučivanje.

Sastav i djelovanje Nadzornog odbora

Nadzorni odbor ima najviše sedam članova koje bira i opoziva Glavna skupština. Za člana Nadzornog odbora može biti izabrana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje banaka i koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana Nadzornog odbora.

Ovlasti Nadzornog odbora regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Banke. Kao svoja pomoćna tijela Nadzorni odbor osnovao je Revizorski odbor, Odbor za primitke, Odbor za imenovanja i Odbor za rizike.

Nadzorni odbor Banke djeluje u sastavu:

• mr.oec. Marijana Miličević, predsjednik
• dr.sc. Željko Lovrinčević, zamjenik predsjednika
• mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, član

Članovi Nadzornog odbora Banke su imenovani na Glavnoj skupštini 30.01.2017. godine, te im je mandat započeo po dobivanju prethodne suglasnosti HNB-a sukladno uvjetima iz ZOKI-a i to 11.02.2017. godine, a prvotno su imenovani na razdoblje od najviše šest mjeseci. Na Glavnoj skupštini 29.05.2017. godine članovi Nadzornog odbora su imenovani na razdoblje od 4 godine po dobivanju prethodne suglasnosti HNB-a, koja je prethodnu suglasnost dala.

U razdoblju od 01.02.2017. do 10.02.2017. odnosno do početka mandata gore navedenog sastava Nadzornog odbora, Nadzorni odbor djelovao je sukladno Rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu broj: R1- 395/16 od 01.02.2017. godine u sastavu:

• Dražen Kobas, predsjednik
• dr.sc. Nada Karaman Aksentijević, zamjenik predsjednika
• Niko Raič, član

Članovi Nadzornog odbora nisu imatelji dionica Banke.

Sastav i djelovanje Uprave

Ovlasti, dužnosti i odgovornosti Uprave Banke u vođenju poslova Banke te zastupanju i predstavljanju Banke utvrđene su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Statutom Banke i Poslovnikom o radu Uprave Banke. Uprava Banke u skladu s potrebama poslovnih procesa osniva stalne i povremene odbore i povjerenstva. Stalni odbori Banke su Kreditni odbor, Odbor za upravljanje aktivom i pasivom i Odbor za upravljanje operativnim rizikom.

U 2017. godini Uprava je djelovala u sastavu kako slijedi:

• Tomislav Vuić, predsjednik Uprave
• Mladen Mrvelj, član Uprave
• Domagoj Karadjole, član Uprave.

Članovi Uprave nisu imatelji dionica Banke.

Opis politike raznolikosti

Sukladno Etičkom kodeksu, Banka cijeni i poštuje prirodne i kulturalne razlike među ljudima. Svi zaposlenici su ravnopravni bez obzira na spol, dob, nacionalnost, etničko podrijetlo, religijsku pripadnost, jezik, socijalni i ekonomski status.

Svi zaposlenici imaju jednaku priliku za uspjeh u Banci a njihov položaj ovisi isključivo o radnim rezultatima i uspješnosti svakog pojedinca.

Prilikom odabira članova Uprave, Nadzornog odbora i ostalih članova ključnog poslovodstva ne provodi se diskriminacija po spolu, starosti niti po bilo kojoj drugoj osnovi. Banka oduvijek ima zastupljen relativno visok broj žena među ključnim poslovodstvom, a također i osobe različitih dobnih skupina, obrazovnih usmjerenja, znanja i vještina te specifičnih radnih iskustava. Banka nastoji i dalje provoditi ovakvu politiku spolne, dobne i profesionalne diverzificiranosti.

Kolektivno iskustvo članova ključnog poslovodstva Banke sastoji se od uravnotežene kombinacije potrebnih znanja i vještina da bi se ispunile odgovornosti svih funkcija i ostvarili ciljevi Banke.

Struktura ključnog poslovodstva	broj tijekom	broj tijekom	udio tijekom	udio tijekom
po spolu	2016.	2017.	2016.	2017.
Muškarci	23	24	53,50%	55,81%
Žene	20	19	46,50%	44,19%

GODIŠNJI UPITNIK

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji. POSVEĆENOST PRINCIPIMA KRPORATIVNOG UPRAVLJANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se

1. Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebačke burze?

DA

2. Ima li društvo vlastiti kodeks korporativnog upravljanja?

NE

3. Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva?

DA

4. Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja?

DA

DIONIČARI I GLAVNA SKUPŠTINA

5. Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti)

NE

6. Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas? (ako ne, objasniti)

DA

7. Postoje li slučajevi kada je neki od dioničara tretiran drugačije? (ako da, objasniti)

NE

8. Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti)

DA

9. Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne, objasniti)

NE Nije bilo takvih zahtjeva

10. Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja skupštine? (ako ne, objasniti)

DA

11. Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koja se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti)

DA

12. Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti)

DA

13. Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti)

DA

14. Postoje li slučajevi kada su prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti)

NE

15. Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti)

NE Nije bilo takvih zahtjeva od strane dioničara

• 16. Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu), kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti)
• DA Radi optimalne organizacije i pripreme glavne skupštine potrebna je prijava za sudjelovanje, a ovjera potpisa davatelja punomoći je potrebna radi utvrđivanja valjanosti ovlaštenja za glasovanje tj. donošenje odluka
• 17. Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine?

DA

18. Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)

NE Odluke nisu pobijane

UPRAVNA I NADZORNA TIJELA

§ NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE: Tomislav Vuić, predsjednik Uprave

Domagoj Karadjole, član Uprave

Mladen Mrvelj, član Uprave

• § NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE: mr.oec. Marijana Milićević, predsjednik NO dr.sc. Željko Lovrinčević, zamjenik predsjednika NO mr.sc. Marijana Vuraić Kudelja, član NO
• 19. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

DA

20. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada?

GODIŠNJI UPITNIK

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

• 21. Ima li društvo u nadzornom odboru odnosno upravnom odboru neovisne članove? (ako ne, objasniti)
• DA Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama Nadzorni odbor Banke mora imati jednog neovisnog člana
• 22. Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti)
• NE Zbog propisa koji uređuju imenovanje predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i dugih osoba u pravnim osobama od strateškog i posebnog državnog interesa
• 23. Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? (ako ne, objasniti)
• NE Odlukom Glavne skupštine naknada članovima Nadzornog odbora utvrđena je u iznosu koji je propisan Odlukom Vlade RH o iznosu naknade članovima nadzornih odbora i upravnih vijeća
• 24. Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti)

DA

• 25. Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana uprave odnosno izvršnih direktora, uključujući i strukuru naknade, javno objavljeni (u godišnjem financijskom izvješću)? (ako ne, objasniti)
• NE Podaci o naknadama članova Uprave, višeg rukovodstva te povezanih osoba objavljuju se u agregiranim iznosima u posebnoj bilješci u Godišnjem izvješću pripremljenom sukladno Međunaro-dnim standardima financijskog izvješćivanja, a koje je dostupno na internetskoj stranici Banke
• 26. Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukuru naknade, javno objavljeni (u godišnjem financijskom izvješću)? (ako ne, objasniti)
• NE Podaci o primanjima članova Nadzornog odbora na pojedinačnoj osnovi javno se objavljuju objavom Odluke Glavne skupštine kojom se utvrđuje naknada za njihov rad
• 27. Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva odmah, a najkasnije tri radna dana od dana transakcije? (ako ne, objasniti)
• NE Članovi Nadzornog odbora nisu imatelji dionica.
• 28. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe

jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti)

• NE Agregirani podaci o transakcijama s povezanim stranama navode se u sklopu Godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja
• 29. Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva i samog društva?
• DA Ugovori postoji u dijelu uobičajenih poslovnih aktivnosti
• 30. Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)

DA Da, ukoliko je prethodno odobrenje potrebno

• 31. Jesu li bitni elementi takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti)
• NE Agregirani podaci o transakcijama s povezanim stranama navode se u sklopu Godišnjeg izvješća pripremlje-nog sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja
• 32. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja?

DA

33. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje?

DA

34. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizijski odbor)?

DA

• 35. Je li većina članova komisije za reviziju iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)
• NE Članovi komisija imenuju se iz redova članova Nadzornog odbora a Nadzorni odbor sukladno Zakonu o kreditnim institucijama mora imati jednog neovisnog člana
• 36. Je li komisija za reviziju pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti)

DA

37. Je li komisija za reviziju procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti)

GODIŠNJI UPITNIK

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

• 38. Je li komisija za reviziju radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti)
• DA Revizorski odbor prati učinkovitost sustava unutarnje revizije kroz pojedinačna i kvartalna izvješća i izvješća o praćenju izvršenja preporuka unutarnje revizije, a sukladno ZOKIju osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije unutarnje revizije može biti imenovana ili zamijenjena samo uz suglasnost Nadzornog odbora
• 39. Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija za reviziju izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti)
• NE U Banci postoji funkcija unutarnje revizije
• 40. Je li komisija za reviziju nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti)

DA

41. Je li komisija za reviziju pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti)

DA

• 42. Je li komisija za reviziju izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti)
• NE Isto je propisano zakonskom regulativom
• 43. Je li komisija za reviziju razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti)

DA

44. Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora, na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti)

DA

45. Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja? (ako ne, objasniti)

DA

46. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva?

• NE Banka objavljuje agregirani podatak o transakcijama s povezanim stranama kao i visini naknada za rukovodstvo Banke u sklopu godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja
• 48. Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)
• NE vidjeti odgovor pod 47
• 49. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti)
• NE vidjeti odgovor pod 47
• 50. Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti)

DA

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

51. Ima li društvo vanjskog revizora?

DA

52. Je li vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom?

NE

53. Pruža li vanjski revizor društva, sam ili putem povezanih osoba, društvu druge usluge?

DA

• 54. Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti)
• NE Revizor je obavio reviziju financijskih izvješća Banke i ovisnih društava u skladu s ugovorom utvrđenim cjenovnim uvjetima usklađenim s općim uvjetima svog poslovanja. Za nerevizijske usluge vidjeti bilješku 33. Godišnjih financijskih izvještaja.
• 55. Ima li društvo unutarnje revizore? (ako ne, objasniti)

DA

56. Ima li društvo ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti)

GODIŠNJI UPITNIK

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA

57. Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima?

DA

• 58. Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja?
• NE Svi važni događaji odnosno propisane informacije javno se objavljuju odmah nakon utvrđenja točnih datuma istih
• 59. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi?

DA

60. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom?

DA

61. Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti)

NE

62. Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima?

NE Sastanci nisu održani jer je odgođena dokapitalizacija Banke.

63. Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik, po njihovom najboljem saznanju, u cijelosti istiniti?

Organizacijska struktura Hrvatske poštanske banke

Poslovanje Banke organizacijski je ustrojeno kroz 21 organizacijskih jedinica - 11 ureda i 10 sektora. U nastavku je prikazana organizacijska shema Banke:

Organizacijske jedinice Banke podijeljene su u četiri temeljna poslovna područja i to:

• 1. područje stručne podrške Upravi,
• 1. prihodovno područje,
• 1. područje operativne podrške poslovanju,
• 1. područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama.

Poslovno područje funkcionalno i tehnološki povezuje određene organizacijske jedinice Banke radi efikasnijeg upravljanja i organiziranja poslovanja Banke.

1. PODRUČJE STRUČNE PODRŠKE UPRAVI podrazumijeva grupe poslova kojima je svrha dati Upravi stručnu podršku u ostvarivanju poslovnih ciljeva i organiziranju i vođenju Banke.

Područje stručne podrške Upravi obuhvaća:

• Ured unutarnje revizije,
• Ured za usklađenost i podršku Upravi,
• Ured za korporativne komunikacije,
• Ured za organizaciju i upravljanje projektima,
• Ured za upravljanje ljudskim resursom,
• Ured za marketing,
• Ured za korporativnu sigurnost,
• Ured za upravljanje kvalitetom usluge,
• Ured za pravne poslove,
• Ured za nabavu i opće poslove i
• Ured za upravljanje aktivom i pasivom

Ured unutarnje revizije je organizacijska jedinica Banke koja ocjenjuje sustav unutarnjih kontrola, upravljanje rizicima, ocjenjuje funkciju praćenja usklađenosti te obavlja reviziju informacijskog sustava.

Ured za usklađenost i podršku Upravi je organizacijska jedinica koja pruža podršku u radu tijelima Banke, prati regulativu, brine o usklađenosti poslovanja Banke s regulativom te upravlja sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Banci.

Ured za korporativne komunikacije je organizacijska jedinica koja upravlja korporativnim komunikacijama Banke i članica HPB Grupe.

Ured za organizaciju i upravljanje projektima je organizacijska jedinica koja analizira i unaprjeđuje organizaciju i poslovne procese te upravlja projektima.

Ured za upravljanje ljudskim resursom je organizacijska jedinica Banke koja se bavi pribavljanjem, razvojem i nagrađivanjem zaposlenika Banke te regulira radno-pravne odnose sa zaposlenicima i državnim tijelima.

Ured za marketing je organizacijska jedinica Banke koja priprema i provodi marketinške i promotivne aktivnosti za Banku.

Ured za korporativnu sigurnost je organizacijska jedinica Banke koja brine o sigurnosti informacijskog sustava Banke, ljudi i imovine Banke te zaštiti na radu i zaštiti od požara.

Ured za upravljanje kvalitetom usluge je organizacijska jedinica Banke koja upravlja kvalitetom usluge Banke prema njezinim klijentima kroz kontinuirano provođenje mjerenja i istraživanja zadovoljstva klijenata i predlaganja unaprjeđenja za poboljšanje kvalitete usluge.

Ured za pravne poslove je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove pravne podrške svim organizacijskim jedinicama Banke.

Ured za nabavu i opće poslove je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove nabave, upravlja imovinom Banke te obavlja ostale opće poslove.

Ured za upravljanje aktivom i pasivom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove upravljanja aktivom i pasivom, otvorenim valutnim stavkama, pozicijama tržišnog rizika i pozicijama rizika likvidnosti.

2. PRIHODOVNO PODRUČJE podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavlja prodaja svih proizvoda i usluga Banke.

Prihodovno područje obuhvaća:

• Sektor poslovanja sa stanovništvom,
• Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom,
• Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima,
• Sektor financijskih tržišta i
• Sektor izravnog bankarstva

Sektor poslovanja sa stanovništvom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima stanovništvu pruža bankarske i financijske usluge te koordinira rad regionalnih centara za stanovništvo i poslovnica Banke i društva HP - Hrvatska pošta d.d. kao kanala distribucije.

Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima uspostavlja poslovne odnosa s klijentima Banke u domeni poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom.

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima je organizacijska jedinica koja posluje na tržištu i na tržišnim principima uspostavlja poslovne odnose s klijentima u domeni poslovanja s SME poduzećima.

Sektor financijskih tržišta je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove trgovanja financijskim instrumentima u ime i za račun Banke, upravlja likvidnošću i deviznom pozicijom Banke te pruža investicijske usluge i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih pomoćnih usluga u okviru djelatnosti Banke u ime i za račun klijenta.

Sektor izravnog bankarstva je organizacijska jedinica Banke koja u organizacijskom smislu nosi odgovornost za neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke/Grupe te kartično poslovanje (ATM, POS, WEB, CC, mBanking i eBanking, kartično poslovanje).

3. PODRUČJE OPERATIVNE PODRŠKE POSLOVANJU podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavlja podrška prodaji proizvoda i usluga i ukupnom poslovanju Banke.

Područje podrške poslovanju obuhvaća:

• Sektor podrške poslovanju i
• Sektor informatike

Sektor podrške poslovanju je organizacijska jedinica Banke koja pruža operativnu podršku organizacijskim jedinicama prihodovnog područja, obavlja poslove domaćeg i inozemnog platnog prometa, upravljanja gotovinom te poslove opskrbe poslovne mreže Banke i Hrvatske pošte gotovinom.

Sektor informatike je organizacijska jedinica Banke koja pruža informatičku podršku svim organizacijskim dijelovima Banke.

4. PODRUČJE UPRAVLJANJA RIZICIMA, NAPLATOM I FINANCIJAMA podrazumijeva grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi upravljanja rizicima, naplate potraživanja Banke i upravljanja financijama.

Područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama obuhvaća:

• Sektor upravljanja rizicima,
• Sektor upravljanja naplatom i
• Sektor upravljanja financijama

Sektor upravljanja rizicima je organizacijska jedinica Banke koja identificira, mjeri odnosno procjenjuje, prati i kontrolira sve rizike kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, u cilju smanjenja potencijalne izloženosti svim oblicima rizika te osiguranja stabilnosti i djelotvornosti poslovanja.

Sektor upravljanja naplatom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove restrukturiranja potraživanja te poslove rane i prisilne naplate potraživanja.

Sektor upravljanja financijama je organizacijska jedinica Banke koja upravlja računovodstvenim sustavom Banke, obavlja poslove propisanog izvještavanja, financijske kontrole i razvija sustav upravljačkog izvještavanja.

Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci

Tijekom 2017. godine Banka je nastavila razvijati pozitivne prakse u upravljanju ljudskim resursom u skladu sa svojom strategijom i korporativnim vrijednostima.

Razvoj inovativnih digitalnih kanala poslovanja podržan je odabirom i zapošljavanjem novih kadrova sa specifičnim kompetencijama i iskustvima te razvojem kompetencija postojećih zaposlenika koji mogu uspješno slijediti trendove digitalizacije u bankarstvu te utjecati na razvoj digitalne kulture u Banci.

Razvojni programi usmjereni su na podizanje razine stručnosti i vještina zaposlenika, osobito prihodovnih područja s ciljem podizanja kvalitete usluge, zaštite potrošača i primjerenog upravljanja rizicima. Ulaganjem u razvoj mentorstva i internog trenerstva značajno se podigla kvaliteta i intenzitet internih edukacija.

U 2017. godini uspješno su implementirani moduli HRIS aplikacije koji podržavaju proces upravljanja učinkom te proces upravljanja znanjima i vještinama zaposlenika što je posebno značajno uzimajući u obzir da na oba procesa značajno utječe regulativa vezana uz upravljanje rizicima i zaštitu potrošača.

U fokusu su i programi razvoja leadershipa i menadžerskih vještina za sve razine rukovoditelja te proces identificiranja i razvoja nasljednika za ključne pozicije u Banci.

Banka je i u 2017. godini pokrenula aktivnosti s ciljem obnove certifikata "Poslodavac Partner".

Pregled kretanja broja zaposlenih u Banci 2014. – 2017.

Broj zaposlenika	31.12.2014.	31.12.2015.	31.12.2016.	31.12.2017.
Broj na temelju sati rada	850	823	833	842
Broj na kraju razdoblja	1.084	1.067	1.067	1.122

Sva radna mjesta u Banci nalaze su u Republici Hrvatskoj.

Struktura zaposlenika u Hrvatskoj poštanskoj banci po spolu, na 31.12.2017.:

Kvalifikacijska struktura zaposlenika u Banci 2014. – 2017.

U kvalifikacijskoj strukturi dominantan udio imaju zaposlenici s visokom ili višom stručnom spremom, ovisno o složenosti posla i radnog mjesta.

Stručna sprema	31.12.2014.	31.12.2015.	31.12.2016.	31.12.2017.
MR.SC./DR.SC.	15	15	16	14
VSS	436	445	446	475
VŠS	170	169	169	187
SSS	460	436	435	444
PKV/KV/VKV	3	2	1	1
Ukupno	1.084	1.067	1.067	1.122

Pregled broja zaposlenih u Hrvatskoj poštanskoj banci po godinama radnog staža, na 31.12.2017.:

Opis poslovanja ovisnih društava

HPB Invest d.o.o.

HPB Invest d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je društvo osnovano sa svrhom osnivanja i upravljanja UCITS fondovima. HPB Invest d.o.o. na dan 31.12.2017. upravlja s 5 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (novčani: HPB Novčani fond, HPB Euronovčani fond, obveznički: HPB Obveznički fond, mješoviti: HPB Global fond i dionički fond: HPB Dionički fond) ¹ .

Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom pod upravljanjem HPB Investa d.o.o. na dan 31. prosinca 2017. godine iznosi 815 milijuna kuna (2016: 773 milijuna kuna). Prosječna imovina u 2017. je iznosila 777 milijuna kuna, a u godini prije je bila 593 milijuna kuna. Najveći rast imovine zabilježio je HPB Obveznički fond.

Struktura imovine fondova pod upravljanjem je kako slijedi:

Fond	Imovina pod upravljanjem ' 000 kn	Prinos na dan 31.12.2017. u %
HPB Dionički fond	29.869	-2,52%
HPB Global fond	86.703	2,51%
HPB Novčani fond	350.227	0,10%
HPB Obveznički fond	330.738	4,09%
HPB Euronovčani	17.511	0,00%

Tržišni udio Društva u imovini investicijskih fondova iznosio je na kraju 2017. godine 4,41%, u odnosu na 4,19% koliko je iznosio na kraju 2016. Društvo time potvrđuje svoju ambicioznost te utvrđuje stabilnu poziciju među vodećim društvima za upravljanje investicijskim fondovima u Hrvatskoj.

Ukupna bilanca na dan 31. prosinca 2017. godine iznosi 7.796.800 kuna. Društvo je na dan 31.12.2017. godine ostvarilo neto dobit u iznosu od 1.589.628,89 kuna. Na kraju 2017. godine Društvo je zapošljavalo 11 djelatnika.

¹ U 2018. godini osnovan je novi mješoviti fond naziva HPB Bond Plus.

Plan razvoja

HPB Invest d.o.o., društvo za upravljanje UCITS fondovima i dalje će biti posvećeno profesionalnom upravljanju imovinom te visokoj kvaliteti usluge, kako bi svojim klijentima osiguralo očuvanje te održivi rast vrijednosti njihove financijske imovine. Uz kontinuirano ulaganje u razvojnu politiku Društva, koja podrazumijeva kontinuirana profesionalna, kadrovska, organizacijska i tehnološka unapređenja, uz sve zahtjevnije pravno i regulativno usklađivanje poslovanja, HPB Invest d.o.o. će dugoročno osiguravati atraktivnu paletu fondova i ulagačkih proizvoda, koji uz profesionalno upravljanje te primjerene prinose mogu zadovoljiti sve potrebe ulagača, ovisno o njihovim investicijskim ciljevima, horizontu ulaganja te sklonostima riziku.

Izloženost rizicima

Društvo posebno prati i mjeri sljedeće rizike: kreditni rizik, rizik likvidnosti, operativni rizik, rizik sukoba interesa i reputacijski rizik. Navedeni rizici čine ukupni profil rizičnosti Društva.

Društvo je zauzelo konzervativan stav kod upravljanja svojom imovinom ulažući je isključivo u bankovne depozite, dužničke vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i novčane fondove. Iz tog je razloga profil rizičnosti Društva nisko rizičan, odnosno 1.

Na datum izvještaja Društvo nije bilo izloženo značajnom tržišnom riziku i riziku likvidnosti. Glavnina izloženosti Društva kreditnom riziku na datum izvještaja o financijskom položaju proizlazi iz fer vrijednosti instrumenta čija je pozitivna vrijednost na taj dan izvještavanja prikazana u izvještaju o financijskom položaju.

Društvo je izloženo operativnom riziku kroz svoje redovno poslovanje. Društvo upravlja operativnim rizikom na način da se kvartalno izvještava Upravu Društva o događajima koji se mogu kvalificirati kao operativni rizik za Društvo.

Rizici koji mogu utjecati na redovno poslovanje Društva su rizik smanjenja imovine pod upravljanjem uslijed povlačenja sredstava klijenata i rizik smanjenja imovine pod upravljanjem uslijed pada vrijednosti imovine.

Društvo posebnu važnost pridaje unutarnjem sustavu kontrole kako bi se mogla pratiti učinkovitost poslovanja, usklađenost sa zakonskom regulativom, praćenje i otkrivanje rizika kojima je Društvo izloženo.

HPB-Stambena štedionica d.d.

HPB-Stambena štedionica d.d. (u daljnjem tekstu: Štedionica) je kreditna institucija koja se bavi prikupljanjem dugoročne namjenske štednje s ciljem rješavanja stambenih potreba štediša, odobravanjem stambenih kredita uz fiksne kamatne stope i uz financijsku potporu države.

U 2017. godini zabilježen je rast kreditne aktivnosti u odnosu na 2016. godinu (2,9%) uz sniženje kamatnih stopa na kredite za međufinanciranje kao i na redovne kredite. Prikupljanje depozita bilježi nastavak pozitivnog trenda iz 2016. godine (7,8%). Tijekom 2017. godine Štedionica je zaključila 8.912 ugovora o stambenoj štednji, a kao primarni kanal prodaje definirana je Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo. Uz primarni kanal ugovore je moguće zaključiti putem Hrvatske pošte d.d. i u sjedištu Štedionice.

Vrijednost odobrenih stambenih kredita je 168,8 milijun kuna i rasla je za 5,3 milijuna kuna u odnosu na kraj prethodne godine.

Vrijednost prikupljenih depozita iznosila je 302 milijuna kuna što je porast od 21,9 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu.

Na dan 31. prosinca 2017. godine ukupna imovina Štedionice iznosila je 353,3 milijuna kuna (2016. 331,9 milijuna kuna) i povećana je za 6,5% tijekom 2017. godine.

Štedionica je u protekloj godini ostvarila neto dobit u iznosu od 315 tisuća kuna.

Na kraju 2017. godine Društvo je zapošljavalo 18 djelatnika.

Plan razvoja

Planiranim razvojem poslovanja, Štedionica ima za cilj ostvarenje pozitivnih učinaka na rezultat cijele HPB Grupe, te jačanje tržišnog položaja i rezultata same Štedionice. To se prvenstveno planira učiniti stalnim razvojem suradnje s poslovnom mrežom Banke.

Izloženost rizicima

Sustav upravljanja rizicima u Štedionici definiran je internim aktima za upravljanje rizicima, organizacijskim ustrojem s definiranim ovlastima i odgovornostima za upravljanje rizicima i ostvaruje se kroz proces upravljanja rizicima, te djelotvoran sustav unutarnjih kontrola. Štedionica iskazuje toleranciju prema riziku utvrđujući ciljani profil rizičnosti pri čemu uzima u obzir i zahtjeve za primjerenost (adekvatnost) raspoloživog regulatornog kapitala.

Najznačajnije vrste rizika kojima je Štedionica izložena su: kamatni rizik u knjizi banke, rizik likvidnosti, tržišni rizici, kreditni rizik i operativni rizik.

Štedionica je izložena kamatnom riziku u knjizi banke u mjeri u kojoj kamatonosna imovina i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima. Većina kamatonosne imovine i ukupne kamatonosne obveze Štedionice imaju fiksnu kamatnu stopu pa se s posebnom pažnjom pristupa praćenju kamatnog rizika.

Kreditnom riziku je Štedionica izložena kroz aktivnosti vezane uz kreditiranje i investiranje. Individualna procjena kreditnog rizika Štedionici osigurava odobravanje plasmana komitentima u ovisnosti o njihovoj kreditnoj sposobnosti, kvaliteti i vrijednosti instrumenata osiguranja i dosadašnje urednosti u podmirivanju obveza.

Upravljanje likvidnosnim rizikom ostvaruje se operativnim upravljanjem dnevnom likvidnošću, operativnim upravljanjem kratkoročnom likvidnošću te upravljanjem strukturnom likvidnošću.

Za utvrđivanje i procjenjivanje izloženosti operativnom riziku Štedionica prikuplja i analizira unutarnje podatke o događajima uslijed operativnog rizika, samoprocjenu izloženosti operativnom riziku i samoprocjenu kvalitete kontrola, procjenu rizika povezanih s eksternalizacijom, procjenu rizika informacijskog sustava i analizu utjecaja nedostupnosti resursa na kritične procese u okviru upravljanja kontinuitetom poslovanja.

Izloženost Štedionice rizicima tijekom cijele godine kretala se unutar zakonski definiranih limita.

HPB-nekretnine d.o.o.

HPB-nekretnine d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je društvo specijalizirano za poslovanje nekretninama koje je osnovano u kolovozu 2005. godine te je u stopostotnom vlasništvu HPB d.d.. Temeljni kapital Društva iznosi 0,49 milijuna kuna.

Osnovne poslovne aktivnosti Društva su procjena vrijednosti nekretnina, usluge savjetovanja i posredovanja u prometu nekretnina te poslovanje i upravljanje nekretninama.

Bilanca HPB-nekretnina d.o.o. na dan 31. prosinca 2017. godine iznosi 9,96 milijuna kuna, a neto dobit ostvarena u protekloj godini je 860,2 tisuća kuna. Na kraju 2017. godine Društvo je imalo 11 zaposlenih.

Plan razvoja

U idućem razdoblju naglasak će biti na daljnjem podizanju kvalitete usluga i brzini realizacije za postojeće klijente i akvizicija novih klijenata na poslovnom tržištu. Društvo će graditi svoju razvojnu i poslovnu politiku na očekivanom tržišnom porastu potražnje za njegovim specifičnim uslugama, kao i ispitivanju tržišnog potencijala za nove savjetodavne i inženjerske usluge za koje je Društvo stručno ekipirano, pridonoseći tako prepoznatljivosti i sinergijskom efektu poslovanja HPB Grupe.

Izloženost rizicima

Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Društvo izloženo su tržišni rizik i rizik likvidnosti. Tržišni rizik podrazumijeva teško predvidivi volumen potražnje za specifičnim uslugama Društva, prvenstveno za uslugama procjene vrijednosti nekretnina, a s time je povezan i rizik likvidnosti radi visokog udjela usluga u proizvodima Društva. Društvo upravlja rizicima u skladu s propisanim politikama i procedurama Hrvatske poštanske banke d.d. opisanim u bilješci 2.

Društvo je vlasnik dvije nekretnine, jedne u Osijeku, a druge u Vinkovcima. Vlasništvo nekretnine u Vinkovcima predstavlja rizik u poslovanju jer se radi o udjelu vlasništva 357/900 u poslovnoj zgradi ukupne površine oko 10.000 m² koja je u lošem građevinskom stanju. Moguće je očekivati u narednom razdoblju potrebu za cjelovitom rekonstrukcijom što podrazumijeva značajnu investiciju s obzirom na ukupni volumen poslovanja Društva.

Dana 17. siječnja 2018. godine prodan je manji dio nekretnine u Vinkovcima, površine 111,23 m² (od ukupno 3.508 m² ), upis prodaje u zemljišne knjige je u tijeku.

Grupa

u '000 kn	Bilješke	31.12.2017.	31.12.2016. (prepravljeno)	01.01.2016. (prepravljeno)
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	5	3.451.044	1.554.612	1.630.115
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.300.269	1.300.796	1.279.570
Zajmovi i potraživanja od banaka	7	113.832	182.087	261.913
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	8	883.998	1.019.441	1.019.694
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	9	2.581.351	2.753.938	2.221.310
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	10	72.417	444.825	571.764
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11	11.141.393	11.554.215	10.298.014
Imovina namijenjena prodaji	12	20.000	89.349	7.930
Nekretnine i oprema	14	135.831	140.764	142.236
Ulaganja u nekretnine	15	79.832	96.518	9.568
Nematerijalna imovina	16	110.861	107.360	117.010
Neto odgođena porezna imovina	17	34.365	40.729	10.750
Pretplaćeni porez na dobit		460	348	371
Ostala imovina	18	122.437	400.952	398.952
UKUPNO IMOVINA		20.048.090	19.685.934	17.969.197
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	19	-	3.641	-
Depoziti banaka	20	399.790	509.133	357.639
Depoziti komitenata	21	16.807.937	16.024.804	14.493.594
Uzeti krediti	22	672.883	726.660	1.005.383
Rezervacije za obveze i troškove	23	73.427	60.787	36.723
Obveza za porez na dobit		418	58	-
Ostale obveze	24	182.818	467.439	341.903
UKUPNO OBVEZE		18.137.273	17.792.522	16.235.242
KAPITAL I REZERVE
Dionički kapital	25	1.214.775	1.214.775	1.214.775
Kapitalni dobitak	25	-	-	-
Vlastite dionice	25	(477)	(477)	(477)
Rezerva za vlastite dionice	25	4.477	4.477	477
Zakonska rezerva	25	15.709	6.161	-
Ostale rezerve	25	443.030	358.306	358.306
Rezerva za fer vrijednosti	25	94.257	84.690	82.089
Revalorizacijska rezerva	25	779	839	877
Zadržana dobit	25	138.267	224.641	77.908
UKUPNO KAPITAL I REZERVE		1.910.817	1.893.412	1.733.955
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE		20.048.090	19.685.934	17.969.197

Konsolidirani račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

		2017.	2016. (prepravljeno)	2016. (prethodno izvješteno)
	Bilješke	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Prihod od kamata i slični prihodi	26	676.898	733.389	733.389
Rashod od kamata i slični rashodi	27	(139.434)	(213.940)	(213.940)
Neto prihod od kamata		537.464	519.449	519.449
Prihod od naknada i provizija	28	535.096	508.934	508.934
Rashod od naknada i provizija	29	(328.188)	(310.183)	(310.183)
Neto prihod od naknada i provizija		206.908	198.751	198.751
Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica
po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica	30	10.472	26.249	26.249
raspoloživih za prodaju Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja	31	30.213	48.596	48.596
stranim valutama		38.157	43.408	43.408
Ostali prihodi iz poslovanja	32	9.213	1.526	10.082
Prihod od trgovanja i ostali prihodi		88.055	119.779	128.335
Prihod iz poslovanja		832.427	837.979	846.535
Opći i administrativni troškovi	33	(415.092)	(409.497)	(409.497)
Amortizacija	14,15,16	(44.333)	(45.416)	(45.416)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i ostale imovine	34	(349.416)	(201.293)	(201.293)
Rezerviranja za obveze i troškove	23	(10.426)	(25.384)	(25.384)
Troškovi poslovanja		(819.267)	(681.590)	(681.590)
DOBIT PRIJE POREZA		13.160	156.389	164.945
Porezni (trošak)/prihod	35	(5.262)	27.098	25.558
DOBIT ZA GODINU		7.898	183.487	190.503

Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

'u 000 kuna	01.01. – 31.12. 2017.	01.01. – 31.12. 2016. (prepravljeno)
Neto dobit za godinu	7.898	183.487
Ostala sveobuhvatna dobit
Stavke koje se kasnije ne prenose na račun dobiti i gubitka
Revalorizacijske rezerve	(73)	(73)
Porez na dobit na stavke koje kasnije ne mogu biti reklasificirane	13	35
	(60)	(38)
Stavke koje se kasnije prenose na račun dobiti i gubitka
Nerealizirani dobitak od imovine raspoložive za prodaju	18.	45.506
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju	(6.745)	(44.836)
Porez na dobit na stavke koje kasnije mogu biti reklasificirane	(2.194)	1.931
	9.996	2.601
Neto ostala sveobuhvatna dobit za godinu	9.936	2.563
Ukupna sveobuhvatna dobit, neto od poreza	17.834	186.050
u '000 kn		01.01. – 31.12.

	01.01. – 31.12. 2017.	2016. (prepravljeno)
Dobit/(gubitak) tekuće godine	7.898	183.487
Vlasnicima Društva	7.898	183.487
Zarada/(gubitak) po dionici	3,90 kn	90,66 kn
Iz aktivnih i ukinutih dijelova poslovanja:
Osnovna (u HRK po dionici)	3,90 kn	90,66 kn
Razrijeđena (u HRK po dionici)	3,90 kn	90,66 kn

Konsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

Grupa	Dionički kapital	Kapitalni dobitak	Vlastite dionice	Rezerve za vlastite dionice	Ostale rezerve	Rezerva za fer vrijednost	Revalorizacijska rezerva	Zadržana dobit	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 01. siječnja 2016. (prethodno izvješteno)	1.214.775	-	(477)	477	358.306	82.089	877	122.784	1.778.831
Prepravljanje								(44.876)	(44.876)
Stanje na dan 01. siječnja 2016. (prepravljeno)	1.214.775	-	(477)	477	358.306	82.089	877	77.908	1.733.955
Revalorizacijska rezerva Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za							(73)		(73)
prodaju						45.506			45.506
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju						(44.836)			(44.836)
Odgođeni porez						1.931	35		1.966
Neto dobit za 2016. (prepravljeno)								183.487	183.487
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2016. godinu	-	-	-	-	-	2.601	(38)	183.487	186.050
Raspodjela dobiti iz 2015.									-
- prijenos u zakonske rezerve					6.161			(6.161)	-
- prijenos u rezerve za vlastite dionice				4.000				(4.000)	-
- isplata dividende								(30.762)	(30.762)
Ostale promjene								4.169	4.169
Stanje na dan 31. prosinca 2016. (prepravljeno)	1.214.775	-	(477)	4.477	364.467	84.690	839	224.641	1.893.412
Stanje na dan 01. siječnja 2017.	1.214.775	-	(477)	4.477	364.467	84.690	839	224.641	1.893.412
Revalorizacijska rezerva							(73)		(73)
Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju						18.935			18.935
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju						(6.745)			(6.745)
Odgođeni porez						(2.194)	13		(2.181)
Ostale promjene						(429)			(429)
Neto dobit za 2017.								7.898	7.898
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2017. godinu	-	-	-	-	-	9.567	(60)	7.898	17.405
Raspodjela dobiti iz 2016.									-
- prijenos u zakonske i ostale rezerve					94.272			(94.272)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	1.214.775	-	(477)	4.477	458.739	94.257	779	138.267	1.910.817

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

u '000 kn	Bilješke	01.01. – 31.12. 2017.	01.01. – 31.12. 2016. (prepravljeno)	01.01. – 31.12. 2016. (prethodno izvješteno)
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
(Gubitak)/dobit prije poreza		13.160	156.389	164.945
Usklađenja:
- amortizacija	14,15,16	44.333	45.416	45.416
- (dobit)/gubitak od tečajnih razlika	32	(1.771)	3.874	(4.682)
- gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i ostale imovine	34	349.416	201.293	201.293
- gubici od rezerviranja za obveze i troškove	23	10.426	25.384	25.384
- neto nerealizirani dobici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	30	(6.940)	(25.655)	(25.655)
Promjene u poslovnoj imovini i obvezama
Neto povećanje zajmova i potraživanja od banaka		24.661	13.253	13.253
Neto priljev/(odljev) financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		142.383	25.908	25.908
Neto (povećanje) zajmova i potraživanja od komitenata		237.918	(1.500.963)	(1.500.963)
Neto smanjenje/(povećanje) ostale imovine		85.321	88.969	97.523
Neto (smanjenje)/povećanje depozita banaka		(109.343)	151.494	151.494
Neto povećanje depozita komitenata		781.740	1.532.603	1.532.603
Neto (smanjenje)/povećanje ostalih obveza Neto (odljev)/ priljev novca iz poslovnih aktivnosti		(97.157)	5.329	5.329
prije oporezivanja		1.474.147	723.293	731.848
Plaćeni porez na dobit		(1.342)	(172)	(171)
Neto (odljev)/ priljev novca iz poslovnih aktivnosti		1.472.805	723.121	731.677
Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti
Kupnja nekretnina, opreme i nematerijalne imovine		(42.719)	(42.415)	(42.415)
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju		469.370	731.876	731.876
Stjecanje financijske imovine raspoložive za prodaju		(269.123)	(1.263.834)	(1.263.834)
Dospijeće financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća		188.606	128.028	128.028
Primici od dividende		975	827	827
Neto priljev/(odljev) novca iz ulagačkih aktivnosti		347.109	(445.518)	(445.518)
Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti
Izdaci za dividendu		-	(30.762)	(30.762)
Povećanje uzetih kredita		161.450	80.604	80.604
Otplata uzetih kredita		(215.227)	(359.327)	(359.327)
Povećanje temeljnog kapitala		-	-	-
Neto (odljev) novca iz financijskih aktivnosti		(53.777)	(309.485)	(309.485)
Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca Neto povećanje/(smanjenje) novca i ekvivalenata		(4.815)	813	813
novca		1.761.322	(31.069)	(22.513)
Novac i ekvivalenti novca na početku godine	38	3.171.169	3.202.238	3.247.114
Novac i ekvivalenti novca na kraju izvještajnog razdoblja	38	4.932.491	3.171.169	3.224.601

Odvojeni izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2017.

u '000 kn	Bilješke	31.12.2017.	31.12.2016. (prepravljeno)	01.01.2016. (prepravljeno)
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	5	3.451.044	1.554.584	1.630.052
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.300.269	1.300.796	1.279.570
Zajmovi i potraživanja od banaka	7	113.832	182.087	261.913
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	8	743.172	874.450	900.943
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	9	2.581.351	2.753.938	2.221.310
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	10	72.417	444.825	571.764
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11	10.979.108	11.397.810	10.184.719
Imovina namijenjena prodaji	12	20.000	89.349	7.930
Ulaganja u ovisna društva	13	45.490	45.490	45.490
Nekretnine i oprema	14	135.576	140.622	142.150
Ulaganja u nekretnine	15	70.748	87.209	-
Nematerijalna imovina	16	110.664	107.052	116.850
Neto odgođena porezna imovina	17	33.974	40.281	10.224
Pretplaćeni porez na dobit		460	253	81
Ostala imovina	18	118.990	267.140	273.509
UKUPNO IMOVINA		19.777.095	19.285.886	17.646.506
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Depoziti banaka Depoziti komitenata Uzeti krediti Rezervacije za obveze i troškove Obveza za porez na dobit Ostale obveze	19 20 21 22 23 24	- 399.790 16.552.454 672.883 72.955 - 173.723	3.641 509.133 15.772.722 726.660 60.674 - 325.606	- 357.639 14.291.102 1.005.383 36.592 - 221.401
UKUPNO OBVEZE		17.871.805	17.398.436	15.912.117
KAPITAL I REZERVE
Dionički kapital	25	1.214.775	1.214.775	1.214.775
Kapitalni dobitak	25	-	-	-
Vlastite dionice	25	(477)	(477)	(477)
Rezerva za vlastite dionice	25	4.477	4.477	477
Zakonska rezerva	25	15.575	6.161	-
Ostale rezerve	25	443.030	358.306	358.306
Rezerva fer vrijednosti	25	94.257	84.690	82.089
Revalorizacijska rezerva	25	779	839	877
Zadržana dobit	25	132.874	218.679	78.341
UKUPNO KAPITAL I REZERVE		1.905.290	1.887.450	1.734.388
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE		19.777.095	19.285.886	17.646.506

Odvojeni račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

		2017.	2016. (prepravljeno)	2016. (prethodno izvješteno)
	Bilješke	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Prihod od kamata i slični prihodi	26	662.753	720.255	720.255
Rashod od kamata i slični rashodi	27	(131.418)	(205.858)	(205.858)
Neto prihod od kamata		531.335	514.397	514.397
Prihod od naknada i provizija	28	520.964	493.880	493.880
Rashod od naknada i provizija	29	(328.837)	(309.110)	(309.110)
Neto prihod od naknada i provizija		192.127	184.770	184.770
Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica	30	12.668	23.587	23.587
raspoloživih za prodaju Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja	31	30.213	48.596	48.596
stranim valutama		38.157	43.408	43.408
Ostali prihodi iz poslovanja	32	11.650	4.507	13.063
Prihod od trgovanja i ostali prihodi		92.688	120.098	128.654
Prihod iz poslovanja		816.150	819.265	827.821
Opći i administrativni troškovi	33	(399.896)	(395.050)	(395.050)
Amortizacija	14,15,16	(43.868)	(45.053)	(45.053)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i ostale imovine	34	(349.794)	(200.622)	(200.622)
Rezerviranja za obveze i troškove	23	(10.132)	(25.370)	(25.370)
Troškovi poslovanja		(803.690)	(666.095)	(666.095)
DOBIT PRIJE POREZA		12.460	153.170	161.726
Porezni (trošak)/prihod	35	(4.127)	28.091	26.551
DOBIT ZA GODINU		8.333	181.261	188.277

Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

	2017.	2016. (prepravljeno)
	000 kn	000 kn
Neto dobit za godinu	8.333	181.261
Ostala sveobuhvatna dobit
Stavke koje se kasnije ne prenose na račun dobiti i gubitka
Revalorizacijske rezerve	(73)	(73)
Porez na dobit na stavke koje kasnije ne mogu biti reklasificirane	13	35
	(60)	(38)
Stavke koje se kasnije prenose na račun dobiti i gubitka
Nerealizirani dobitak od imovine raspoložive za prodaju	18.935	45.506
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju	(6.745)	(44.836)
Porez na dobit na stavke koje kasnije mogu biti reklasificirane	(2.194)	1.931
	9.996	2.601
Neto ostali sveobuhvatni dobit za godinu	9.936	2.563
Ukupna sveobuhvatna dobit, neto od poreza	18.269	183.824

	2017.	2016. (prepravljeno)
	000 kn	000 kn
Dobit tekuće godine	8.333	181.261
Vlasnicima Društva	8.333	181.261

Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

u '000 kuna	Dionički kapital	Kapitalni dobitak	Vlastite dionice	Rezerve za vlastite dionice	Ostale rezerve	Rezerva za fer vrijednost	Revalorizacijska rezerva	Zadržana dobit	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 01. siječnja 2016. (prethodno izvješteno)	1.214.775	-	(477)	477	358.306	82.089	877	123.217	1.779.264
Prepravljanje								(44.876)	(44.876)
Stanje na dan 01. siječnja 2016. (prepravljeno)	1.214.775	-	(477)	477	358.306	82.089	877	78.341	1.734.388
Revalorizacijska rezerva							(73)		(73)
Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju						45.506			45.506
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju						(44.836)			(44.836)
Odgođeni porez						1.931	35		1.966
Neto dobit za 2016. (prepravljeno)								181.261	181.261
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2016. godinu	-	-	-	-	-	2.601	(38)	181.261	183.824
Raspodjela dobiti iz 2015.									-
- prijenos u zakonske rezerve					6.161			(6.161)	-
- prijenos u rezerve za vlastite dionice				4.000				(4.000)	-
- isplata dividende								(30.762)	(30.762)
Stanje na dan 31. prosinca 2016. (prepravljeno)	1.214.775	-	(477)	4.477	364.467	84.690	839	218.679	1.887.450
Stanje na dan 01. siječnja 2017.	1.214.775	-	(477)	4.477	364.467	84.690	839	218.679	1.887.450
Revalorizacijska rezerva							(73)		(73)
Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju						18.935			18.935
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju						(6.745)			(6.745)
Odgođeni porez						(2.194)	13		(2.181)
Ostale promjene						(429)			(429)
Neto dobit za 2017.								8.333	8.333
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2017. godinu	-	-	-	-	-	9.567	(60)	8.333	17.840
Raspodjela dobiti iz 2016.									-
- prijenos u zakonske i ostale rezerve					94.138			(94.138)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	1.214.775	-	(477)	4.477	458.605	94.257	779	132.874	1.905.290

Odvojeni izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

		2017.	2016. (prepravljeno)	2016. (prethodno izvješteno)
	Bilješke	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
Dobit prije poreza		12.460	153.170	161.726
Usklađenja:
- amortizacija	14,15,16	43.868	45.053	45.053
- dobit od tečajnih razlika - gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i	32	(1.747)	4.100	(4.456)
ostale imovine	34	349.794	200.622	200.622
- gubici od rezerviranja za obveze i troškove	23	10.132	25.370	25.370
- neto nerealizirani (dobici) od financijske imovine po fer vrijednosti kroz RDG	30	(9.142)	(23.228)	(23.228)
Promjene u poslovnoj imovini i obvezama
Neto smanjenje zajmova i potraživanja od banaka		21.461	13.253	13.253
Neto priljev financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		140.420	49.721	49.721
Neto (povećanje)/smanjenje zajmova i
potr. od komitenata Neto (povećanje)/smanjenje ostale		243.634	(1.478.186)	(1.478.186)
imovine Neto (smanjenje)/povećanje depozita		84.493	(10.131)	(1.575)
banaka		(109.343)	151.494	151.494
Neto povećanje/(smanjenje) depozita komitenata		779.732	1.481.620	1.481.620
Neto povećanje/(smanjenje) ostalih obveza		(96.010)	106.558	106.558
Neto (odljev)/priljev novca iz poslovnih aktivnosti prije
oporezivanja		1.469.752	719.416	727.972
Plaćeni porez na dobit		(207)	(171)	(171)
Neto (odljev)/priljev novca iz poslovnih aktivnosti		1.469.545	719.245	727.801
Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti Kupnja nekretnina, opreme i
nematerijalne imovine		(42.434)	(42.034)	(42.034)
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju		1.440.049	731.875	731.875
Stjecanje financijske imovine raspoložive za prodaju		(1.239.801)	(1.263.834)	(1.263.834)
Dospijeće financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća		188.606	128.028	128.028
Primici od dividendi		4.175	4.327	4.327
Neto odljev novca iz ulagačkih aktivnosti		350.595	(441.638)	(441.638)
Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti
Izdaci za dividendu		-	(30.762)	(30.762)
Povećanje uzetih kredita		161.450	80.604	80.604
Otplata uzetih kredita		(215.227)	(359.327)	(359.327)
Povećanje temeljnog kapitala		-	-	-
Neto priljev novca iz financijskih aktivnosti		(53.777)	(309.485)	(309.485)
Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca		(4.982)	813	813
Neto (smanjenje)/ povećanje novca i ekvivalenata novca		1.761.381	(31.065)	(22.509)
Novac i ekvivalenti novca na početku godine	38	3.171.110	3.202.175	3.247.051
Novac i ekvivalenti novca na kraju godine	38	4.932.491	3.171.110	3.224.542

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo Zagreb ("Banka") je dioničko društvo osnovano i sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u Zagrebu, Jurišićeva 4. Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo ("Grupa").

Banka kontrolira slijedeća ovisna društva koje čine HPB Grupu:

			Vlasništvo na dan 31 prosinca 2017. godine
	Industrija	Država	%
HPB Invest d.o.o.	Upravljanje investicijskim fondovima	Hrvatska	100,00
HPB-nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100,00
HPB-Stambena štedionica d.d.	Stambena štedionica	Hrvatska	100,00

Osim ulaganja u ovisna društva, u konsolidirani financijski položaj na dan 31. prosinca 2016. bilo je uključeno i ovisno društvo H1 Telekom d.d. koje je tada bilo klasificirano kao ulaganje namijenjeno prodaji sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.

Društvo H1 TELEKOM d.d. sklopilo je ugovor o pripajanju s društvom OT-Optima Telekom d.d. 29. srpnja 2016. godine. Temeljem ugovora, H1 TELEKOM d.d. kao pripojeno društvo, pripaja se OT-Optimi Telekomu d.d. kao društvu preuzimatelju, prijenosom cjelokupne imovine i svih prava i obveza, bez provođenja postupka likvidacije pripojenog društva.

Na temelju rješenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja od 9. lipnja 2017. godine, postupak pripajanja okončan je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt-17/26830 1. kolovoza 2017. godine, te su s danom izdavanja ovih izvještaja u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu izvršene korporativne akcije izdavanja novih dionica OT-Optime Telekoma koje je Banka dobila u zamjenu za dionice H1 TELEKOMA d.d. koje je posjedovala.

Financijski položaj društva H1 TELEKOM d.d. stoga na izvještajni dan više nije uključen u konsolidirane financijske izvještaje HPB Grupe, jer je isto nastavilo postojati u društvu pripajatelju OT-Optima Telekom d.d., gdje Banka ima manjinski vlasnički udio, te nisu ispunjeni uvjeti propisani MSFI 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" da bi isto bilo dio konsolidiranih financijskih izvještaja HPB Grupe.

Pregled ulaganja u HPB ovisna društva prikazan je u bilješci 13., dok je osnova za konsolidaciju opisana u bilješci 1., točka e).

Ovi financijski izvještaji obuhvaćaju odvojene i konsolidirane financijske izvještaje Banke kao što je definirano MSFI 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i Međunarodnim računovodstvenim standardom 27 "Odvojeni financijski izvještaji".

Ovi financijski izvještaji odobreni su od strane Uprave dana 26. ožujka 2018. godine za podnošenje Nadzornom odboru.

Glavne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, u opisu računovodstvenih politika Grupe, može se pozvati na pojedine Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2017. godine.

Priloženi financijski izvještaji sastavljeni su prema zakonskim zahtjevima i isključivo kao informacija opće naravi i nisu namijenjeni ni jednoj točno određenoj svrsi ili transakciji. Stoga se korisnicima preporučuje da se u donošenju bilo kakve odluke ne oslanjaju isključivo na njih te da prije donošenja odluke provedu druga ispitivanja.

a) Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji pripremljeni su sukladno zakonskoj računovodstvenoj regulativi primjenjivoj na banke u Hrvatskoj. Financijsko izvještavanje Banke i Grupe propisuje Hrvatska narodna banka ("HNB") koja predstavlja središnju nadzornu instituciju banaka u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji pripremljeni su sukladno navedenim bankarskim propisima.

Računovodstveni propisi HNB-a temelje se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija. Osnovne razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanjem i mjerenjem po Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja su sljedeće:

• Iako Banka i Grupa obračunavaju umanjenje vrijednosti kredita pravnim osobama kao sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tokova, diskontiranih originalnom efektivnom kamatnom stopom instrumenta, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, HNB zahtijeva da amortizacija izračunatog diskonta bude prikazana u računu dobiti i gubitka kao promjena u gubicima od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata te ostale imovine, umjesto kao kamatni prihod, kako je propisano MSFI.
• Suspendirana kamata predstavlja već obračunatu nenaplaćenu kamatu na aktivu za koju je prepoznato pojedinačno umanjenje vrijednosti. U trenutku reklasifikacije Banka i Grupa provode puni ispravak vrijednosti obračunate nenaplaćene kamate na teret računa dobiti i gubitka, obustavljaju daljnji obračun u izvještaju o financijskom položaju te kamatu vode u vanbilančnoj evidenciji, sve do trenutka dok dužnik ne izvrši gotovinsku uplatu. Ovaj računovodstveni postupak na izvještajni datum nije bio u skladu s MRS-om 18 "Prihodi" te MRS-om 39 "Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje" koji zahtijevaju da se prihod od kamata na financijsku imovinu, čija je vrijednost umanjena, obračunava koristeći metodu efektivne kamatne stope. Nakon izdavanja ovih izvještaja na snagu je stupio novi međunarodni standard financijskog izvještavanja koji propisuje klasifikaciju, mjerenje i umanjenje financijske imovine – MSFI 9, te nova domaća regulativa koja propisuje izračun kreditnih gubitaka, čime je ova neusklađenost najvećim dijelom eliminirana osim za dio izloženosti gdje je protek vremena od nastupanja statusa neispunjenja obveza dulji od dvije godine.
• Sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija koja je stupila na snagu 01. listopada 2013. godine, HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI). Nakon izdavanja ovih izvještaja na snagu je stupio novi međunarodni standard financijskog izvještavanja koji propisuje klasifikaciju, mjerenje i umanjenje financijske imovine – MSFI 9, te nova domaća regulativa koja propisuje izračun kreditnih gubitaka, čime je ova neusklađenost eliminirana.
• Sukladno Odluci HNB o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije koja je stupila na snagu 31. ožujka 2010., HNB propisuje minimalne iznose koje je kreditna institucija dužna rezervirati za sporove koji se vode protiv iste. Prema Odluci, kreditna institucija dužna je sudski spor rasporediti u rizične skupine i ovisno o vjerojatnosti gubitka spora tome formirati odgovarajuća rezerviranja. Međutim, u određenim okolnostima iznosi rezerviranja koje propisuje HNB mogu se razlikovati od rezerviranja izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

Primijenjene računovodstvene politike jednake su kao i pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine.

b) Osnove za izradu izvještaja

Ovi izvještaji predstavljaju financijsko izvješće Banke i Grupe koje je opće namjene. Financijski izvještaji su bili pripremljeni za izvještajno razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2017. godine, i sukladni su važećim računovodstvenim propisima primjenjivim u Republici Hrvatskoj.

Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, imovinu raspoloživu za prodaju, derivativne financijske instrumente te nekretnine i preuzetu imovinu, osim one za koju ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po revaloriziranom iznosu, amortiziranom ili povijesnom trošku.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim odvojenim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MRS-a 17 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

• Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.
• Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i
• Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Sastavljanje financijskih izvještaja zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika te iskazane iznose imovine i obveza te objavu potencijalnih obveza na datum pripreme financijskih izvještaja, kao i na iznose prihoda i rashoda za razdoblje. Procjene i povezane pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima, te informacijama dostupnim na datum pripreme financijskih izvještaja, rezultat čega čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije direktno vidljiva iz drugih izvora. Stvarni se rezultati mogu razlikovati od ovih procjena.

Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su nastale ako utječu isključivo na to razdoblje, odnosno u razdoblju u kojem su nastale i budućim razdobljima ako utječu na sadašnje i buduće razdoblje.

Prosudbe rukovodstva kod primjene odgovarajućih standarda koji imaju značajan učinak na financijske izvještaje i procjene sa rizikom značajnog usklađenja u narednoj godini, opisane su u bilješci 3.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda

(I) Novi i izmijenjeni Međunarodni standardi financijskog izvještaja koji se odnose na izvještajno razdoblje s ocjenom utjecaja na financijske izvještaje:

Računovodstvene politike primijenjene prilikom pripreme ovih financijskih izvještaja su konzistentne onima primijenjenim prilikom pripreme godišnjih konsolidiranih i odvojenih financijskih izvještaja Grupe i Banke na dan 31. prosinca 2016., osim usvajanja novih standarda primjenjivih od 1. siječnja 2017. godine. Grupa i Banka nisu ranije usvojili niti jedan drugi standard, izmjenu ili interpretaciju koja je objavljena, ali nije još na snazi.

Iako su ove izmjene primjenjive prvi put za 2017. godinu iste nemaju značajan utjecaj na konsolidirane i odvojene polugodišnje financijske izvještaje Grupe i Banke. Priroda i utjecaj ovih promjena objavljeni su u nastavku:

Izmijenjeni MRS 12 Porezi na dobit (na snazi za razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017. godine) - Priznavanje odgođene porezne imovine za nerealizirane gubitke. Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("IASB") je zaključio da se različitost u praksi oko priznavanja odgođene porezne imovine koja se odnosi na neki dužnički instrument mjeren po fer vrijednosti može uglavnom pripisati neizvjesnosti oko primjene nekih od načela u MRS-u 12. Društva su obvezna primijeniti ovu izmjenu retrospektivno.

Grupa i Banka primijenile su retrospektivno ovu izmjenu. Unatoč tome, ova izmjena nema utjecaja na financijski položaj i uspješnost Banke i Grupe s obzirom da Banka niti Grupa nemaju odbitne privremene razlike ili imovinu koja je u opsegu ovih izmjena.

Izmijenjeni MRS 7 Izvještaj o novčanim tokovima (na snazi za razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017. godine) – inicijativa u vezi objavljivanja. Izmjene i dopune imaju za cilj da subjekti daju objave koje korisnicima financijskih izvještaja omogućuju procjenu promjena u obvezama koje nastaju iz financijskih aktivnosti, uključujući promjene koje nastaju iz novčanih tokova i nenovčanih promjena. Nakon početne primjene, društva nisu obvezna objaviti komparativne informacije za prethodna razdoblja.

Ove izmjene nisu imale značajni utjecaj na financijske izvještaje Grupe.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(II) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, koji stupaju na snagu nakon izvještajnog razdoblja:

MSFI 9 "Financijski instrumenti", usvojen u Europskoj uniji 22. prosinca 2016. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. uz dopuštenu raniju primjenu).

Standard zamjenjuje MRS 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" te sadrži zahtjeve koji se odnose na priznavanje i mjerenje, umanjenje vrijednosti, prestanak priznavanja te računovodstvo zaštite općenito.

Klasifikacija i mjerenje - MSFI 9 uvodi novi pristup klasifikaciji financijske imovine, zasnovan na obilježjima tijeka novca te poslovnom modelu u sklopu kojeg se vodi određena financijska imovina. Novim modelom uvodi se i jedinstveni model umanjenja vrijednosti, koji vrijedi za sve financijske instrumente.

Umanjenje vrijednosti - MSFI 9 uvodi novi model umanjenja vrijednosti zasnovan na očekivanim gubitcima, koji nalaže pravodobnije evidentiranje očekivanih kreditnih gubitaka.

Računovodstvo zaštite - MSFI 9 donosi znatno izmijenjen model računovodstva zaštite, prema kojem treba objaviti više informacija o aktivnostima upravljanja rizicima.

Banka i njena ovisna društva su u 2016. godine pokrenule projekt uvođenja MSFI-ja 9, te su ga uspješno implementirale s početkom primjene od 01.01.2018. godine.

Projektom su realizirane sljedeće aktivnosti:

• analiza jazova između postojećeg stanja i zahtjeva MSFI-ja 9 u području klasificiranja i mjerenja,
• određivanje poslovnih modela, i implementacija istih u procese Banke,
• određivanje karakteristika ugovorenog tijeka novca,
• provedba testa o ugovorenom tijeku novca (tzv. SPPI test),
• analiza kvantitativnog utjecaja MSFI-ja 9,
• izrada funkcionalnih specifikacija za odgovarajuće aplikacijsko rješenje, odnosno uvođenje odgovarajućeg softvera,
• izrada metodologije umanjenja vrijednosti prema poslovnim modelima Banke izrada modela za izračunavanje rizičnih parametara za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka prema MSFI-ju 9.

Banka i tijekom 2018. godine nastavlja s Projektom na način da se vrši kontrola ulaznih podataka, provjera primjerenosti metodologije u sklopu Bančinih redovnih aktivnosti.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(II) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, koji stupaju na snagu nakon izvještajnog razdoblja (nastavak)

Utjecaj standarda u dijelu klasifikacije i mjerenja

U kontekstu klasifikacije i mjerenja, Banka i njeno ovisno društvo HPB-Stambena štedionica definirale su poslovne modele i udovoljile drugim zahtjevima MSFI-ja 9 u pogledu analize strukture i karakteristika financijskih instrumenata u portfeljima financijske imovine, kako bi na primjeren način isti bili klasificirani u trenutku prve primjene.

MSFI 9 navodi tri poslovna modela:

• Poslovni model držanja radi naplate ugovornih tijekova novca (dalje: poslovni model držanja radi naplate): Isključivo financijska imovina koja se stječe s namjenom držanja radi naplate te se alocira u odgovarajući poslovni model se mjeri po amortizacijskom trošku uz uvjet da je ta imovina prošla SPPI test,
• Poslovni model držanja radi naplate ugovorenih tijekova novca i prodaje financijske imovine (dalje: poslovni model držanja radi naplate i prodaje): Financijska imovina koja se stječe s namjenom držanja radi naplate i prodaje te se alocira u odgovarajući poslovni model će se mjeriti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit također uz uvjet prolaska SPPI testa,
• Ostali poslovni modeli koji ne zadovoljavaju kriterije prvih dvaju modela (uključujući portfelj instrumenata koji se drže radi trgovanja) (dalje: ostali poslovni modeli): Sva ostala imovina koja se ne stječe s namjerom držanja u jednom od prethodna dva poslovna modela će se mjeriti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,

Vlasnički vrijednosni papiri koji su unutar djelokruga primjene MSFI 9 se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka bez obzira na poslovni model niti se nad njima provodi SPPI test s obzirom da nemaju ugovorene novčane tokove koji predstavljaju plaćanje glavnice i kamate. Iznimno Banka može odabrati opciju mjerenja navedenih instrumenata po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit no u tom slučaju nerealizirani kumulirani dobitak/gubitak u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti se ne prenosi u trenutku realizacije u račun dobiti i gubitka uz iznimku isplaćenih dividendi koje po primitku odmah ulaze u račun dobiti i gubitka.

Uzimajući u obzir dosadašnju praksu namjene stjecanja financijske imovine u dijelu kreditnog poslovanja isti se sukladno MRS-u 39 raspoređivao u kategoriju zajmova i potraživanja (dalje u tekstu ZiP) koji su se vrednovali po amortizacijskom trošku. Takva praksa upućuje na to da će i u budućnosti predmetne organizacijske jedinice stjecati imovinu s namjenom da se drži radi naplate što će uz uvjet prolaska SPPI testa značiti i njihovo raspoređivanje u kategoriju financijske imovine koja se mjeri po amortizacijskom trošku. Osim navedenog, ne očekuje se da će Banka prilikom stjecanja kredita isto raditi s namjerom da ih proda, a što bi onda uvjetovalo raspoređivanje u neku od preostalih kategorija. Prikaz poslovnog modela i segmenta s poveznicom na kategoriju financijske imovine sukladno MRS-u 39 se nalazi u nastavku (za Banku):

Segment	Grupa financijske imovine	MRS 39	Mogući poslovni model prema MSFI-ju 9
Sektor poslovanja sa stanovništvom	Krediti fizičkim osobama	Zajmovi i potraživanja	Poslovni model držanja radi naplate
Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom	Krediti poslovnim subjektima	Zajmovi i potraživanja	Poslovni model držanja radi naplate
Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima	Krediti poslovnim subjektima	Zajmovi i potraživanja	Poslovni model držanja radi naplate

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(II) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, koji stupaju na snagu nakon izvještajnog razdoblja (nastavak)

Sektor financijskih tržišta stječe različite oblike financijske imovine, pri čemu namjena za njihovo stjecanje nije jednoznačna. Naime, sukladno MRS-u 39 imovina koju stječe Sektor financijskih tržišta se raspoređuje u ostale portfelje koje predmetni Standard za to predviđa. U kontekstu primjene MSFI 9 model stjecanja financijske imovine te njihovo raspoređivanje po poslovnim modelima bit će alocirano između Sektora financijskih tržišta te Ureda za upravljanje aktivom i pasivom.

Sektor financijskih tržišta prilikom odlučivanja o stjecanju financijske imovine istu može rasporediti u jedan od tri poslovna modela kako ih definira MSFI 9. Internim aktom Sektor financijskih tržišta pobliže opisuje uvjete i način stjecanja financijske imovine te njihovog raspoređivanja u pojedine kategorije sukladno odabranom poslovnom modelu.

Odbor za upravljanje aktivom i pasivom na prijedlog Ureda za upravljanje aktivnom i pasivom donosi odluke o stjecanju financijske imovine u poslovnom modelu držanja radi naplate i prodaje. Ulaganja povezana s tim poslovnim modelom će proizlaziti iz investiranja Banke u financijske instrumente s ciljem upravljanja likvidnosti – generalna strategija. Transakcije povezane s navedenim poslovnim modelom provodi Sektor financijskih tržišta po nalogu Ureda za upravljanje aktivom i pasivom. Banka raspoređuje financijske instrumente u ovom poslovnom modelu prije svega sa ciljem održavanja regulatornih obveza i propisanih omjera ili rezervi likvidnosti u skladu sa internim i eksternim limitima. Sukladno navedenom, najveći dio financijske imovine Banke i Grupe implementacijom MSFI 9 bit će vrednovan po fer vrijednosti s promjenama priznatim kroz ostalu sveobuhvatnu dobit te klasificiran u poslovni model držanje radi naplate i prodaje.

Iz aspekta klasifikacije i mjerenja, primjena ovog standarda imat će značajan učinak na financijske izvještaje Banke i Grupe, s obzirom da će se utvrditi različiti kriteriji klasifikacije imovine u modele u odnosu na dosadašnju praksu prema MRS 39. Rukovodstvo Grupe pokrenulo je potrebne aktivnosti da se osiguraju svi potrebni podaci i metodologija za pripremu izvještaja u budućim razdobljima.

U pogledu efekata na financijski položaj, Grupa je provela testiranje cijelog postojećeg portfelja, te je utvrđeno da kreditna izloženost (portfelj kredita i potraživanja) s neto knjigovodstvenom vrijednosti 26.508 tisuća kuna (sa stanjem na dan 31.12.2017.) nije prošla SPPI test. Učinak promjene fer vrednovanja tih izloženosti po prosudbi rukovodstva nije materijalan jer se najveći dio istih nalazi u skupini djelomično nadoknadivih ili nenadoknadivih kredita.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(II) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, koji stupaju na snagu nakon izvještajnog razdoblja (nastavak)

Utjecaj standarda u dijelu umanjenja vrijednosti

U području umanjenja vrijednosti, Banka je utvrdila metodologiju za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka i modeliranje rizičnih parametara, koji obuhvaćaju sve parametre potrebne za projiciranje očekivanja o budućim čimbenicima.

Metodologijom umanjenja vrijednosti Banka definira povećanje kreditnog rizika temeljem promjene u kreditnoj sposobnosti dužnika, urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema kreditnoj instituciji i drugim vjerovnicima te kvaliteti instrumenata osiguranja. Istim je definirana i podjela sukladno Standardu na STAGE1, STAGE2 i STAGE3, pri čemu je raspored definiran kako slijedi:

• u STAGE3 Banka raspoređuje izloženosti koje su sukladno odredbama internog akta koji uređuje raspored izloženosti po stupnjevima u statusu neispunjavanja obveza,
• u STAGE2 Banka raspoređuje izloženosti koje su sukladno odredbama internog akta koji uređuje raspored izloženosti po stupnjevima u statusu značajnog povećanja kreditnog rizika,
• u STAGE1 Banka raspoređuje preostale izloženosti.

Banka utvrđuje potrebno umanjenje vrijednosti temeljeno na izračunu očekivanih gubitaka pri čemu odabrani pristup i vremenski horizont u budućnosti na koji se izračunati kreditni gubici odnose ovise o statusu i tipu izloženosti. Kalkulacija očekivanih kreditnih gubitaka temelji se na izračunu rizičnih parametre. Isti su modelirani temeljem povijesnih podataka (5-godišnja vremenska serija).

Za potrebe modeliranja rizičnog parametra PD, odnosno vjerojatnosti nastanka statusa neispunjenja obveza, Banka je definirala 10 segmenata. Prilikom modeliranja rizičnog parametra PD, Banka koristi pristup temeljen na migracijskim matricama za izloženosti prema pravnim osobama i izloženosti prema fizičkim osobama. Isto tako, definirane su skupine putem kojih se provodi analiza migracije između tih skupina i nastanka statusa neispunjenja obveza. Za izloženosti prema fizičkim osobama, Banka je definirala skupine temeljem broja dana kašnjenja, dok su za izloženosti prema pravnim osobama skupine definirane na osnovu financijske pozicije klijenata.

Pristup temeljen na vanjskom investicijskom rejtingu koji objavljuju kreditne rejting agencije korišten je prilikom izračuna PD rizičnog parametra za izloženosti prema Republici Hrvatskoj i za izloženosti prema financijskim institucijama.

Rizični parametar LGD definiran je za 6 segmenata i procijenjen je na temelju transakcija nakon datuma nastanka statusa neispunjenja obveza. Svaka transakcija diskontira se na datum nastanka statusa neispunjenja obveza relevantnom diskontnom stopom, a diskontni faktor ovisi o vintage intervalu kojem pripada transakcija. Za izloženosti iz portfelja bankovnih financijskih institucija i središnjih država korišteni su godišnji izvještaji o stopama nastanka statusa neispunjenja obveza i stopama naplate koje objavljuju kreditne rejting agencije

Svrha procjene očekivanih kreditnih gubitaka nije procijeniti najgori mogući niti najbolji mogući scenarij, nego ta procjena uvijek odražava mogućnost nastanka kreditnog gubitka, kao i mogućnost da kreditni gubitak neće nastati čak ni kada je izostanak kreditnog gubitka najvjerojatniji ishod.

Iz aspekta umanjenja vrijednosti, primjena ovog standarda imat će značajan učinak na kapital Banke i Grupe. Inicijalni efekt prelaska s MRS 39, odnosno prve primjene MSFI 9 na zadržanu dobit u kapitalu je umanjenje u iznosu 57.233 tisuće kuna. Učinak ove promjene na adekvatnost kapitala neće biti materijalan u prvoj i drugoj godini primjene, s obzirom da je odlučila primijeniti prijelazna uređenja u pogledu ublažavanja učinka uvođenja MSFI-ja 9 na regulatorni kapital utvrđena Uredbom (EU) br. 2017/2395 o izmjeni Uredbe (Eu) 575/2013 u pogledu prijelaznih uređenja za ublažavanje učinka uvođenja MSFI-ja 9 na regulatorni kapital. Ukoliko bi se ukupni efekt uzeo jednokratno u obzir pri izralunu adekvatnosti kapitala, isti bi umanjio stopu adekvatnosti kapitala za 0,69 postotnih poena.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(II) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, koji stupaju na snagu nakon izvještajnog razdoblja (nastavak)

Utjecaj standarda u dijelu objave financijskih informacija

Iz aspekta objave, primjena ovog standarda imat će značajan učinak na financijske izvještaje Banke i Grupe. Rukovodstvo Grupe na vrijeme je pokrenulo potrebne aktivnosti da se osiguraju svi potrebni podaci i metodologija za pripremu izvještaja u budućim razdobljima.

MSFI 15 "Prihodi od ugovora s kupcima", usvojen u Europskoj uniji u rujnu 2016. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.). Učinci ovog standarda odnose se na formiranje modela priznavanja prihoda iz ugovora s kupcima.

Uz sadašnju poslovnu strategiju uvođenje navedenog MSFI-ja neće imati utjecaja na Banku i Grupu nakon početne primjene.

MSFI 16 "Najmovi", usvojen u Europskoj uniji u listopadu 2017. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.). Standard nije još usvojen u Europskoj uniji. Standard utvrđuje načela priznavanja, mjerenja, iskazivanja i objavljivanja vezana uz najmove, za obje ugovorne strane, za najmoprimca i za najmodavca.

Banka i Grupa trenutno ocjenjuju učinak uvođenja navedenog MSFI-ja na financijski položaj i rezultte Banke i Grupe kao i na poslovne procese.

(III) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, a koji još nisu usvojeni i na snazi:

U tijeku je odobrenje određenog broja izmjena standarda od strane nadležnih tijela pri Europskoj komisiji. MSFI-jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (IASB), izuzev sljedećih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja, o čijem usvajanju Europska unija na dan 29. ožujka 2018. godine još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve u cjelini):

• Izmjene MSFI-ja 2 "Plaćanja temeljena na dionicama" – "Klasifikacija i mjerenje platnih transakcija temeljenih na dionicama",
• Izmjene MSFI-ja 4 "Ugovori o osiguranju" "Primjena MSFI-ja 9 'Financijski instrumenti' u sprezi s MSFIjem 4 'Ugovori i osiguranju'",
• Izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" – prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata te daljnje izmjene,
• MSFI 17 "Ugovori o osiguranju", novi standard za ugovore o osiguranju, kojim prestaje važiti MSFI 4.
• Izmjene MRS 28 "Dugoročna ulaganja u pridružene subjekte i zajedničke pothvate",
• Izmjene MRS-a 40 "Ulaganja u nekretnine" "Prijenos ulaganja u nekretnine",

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(III) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, a koji još nisu usvojeni i na snazi (nastavak)

• Izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2014.-2016." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1, MSFI 12 i MRS 28), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta,
• Izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2015.-2017." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MRS 12, MRS 23 i MRS 28),
• Tumačenje IFRIC-a 22 "Transakcije i predujmovi u stranim valutama",
• Tumačenje IFRIC-a 23 "Nesigurnost u vezi s primjenom poreznih pravila na porez na dobit"

Uz sadašnju poslovnu strategiju uvođenje navedenih MSFI-jeva neće imati utjecaja na Banku i Grupu nakon početne primjene.

c) Funkcionalna i prezentacijska valuta

Financijski izvještaji Banke i Grupe prezentirani su u kunama (HRK ili kn) koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije navedeno drugačije).

d) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja

Grupa i Banka su u 2017. godini napravile ispravak greške u određenim pozicijama financijskih izvještaja vezano za povijesna razdoblja. Sukladno MRS 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, prepravljeni su financijski izvještaji koji se odnose na prethodno razdoblje.

Ispravak se odnosi na umanjenje zadržane dobiti za pogrešno knjižene tečajne razlike u poslovima deviznog platnog prometa za poslovni odnos s inozemnim partnerom, u razdoblju od 01.01.2011. – 31.12.2015. godine, te na ispravak dobiti razdoblja od 01.01. – 31.12.2016. za pogrešno knjižene tečajne razlike u prethodno spomenutim poslovima.

U tekućem razdoblju je navedeni iznos koji se odnosi na prethodna razdoblja ispravljen, greška u knjiženjima otklonjena i račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01. – 31.12.2017. odražava ispravne efekte predmetnih transakcija.

d) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja (nastavak)

Efekti ispravka prikazani su u nastavku.

Utjecaj na izvještaj o financijskom položaju na dan 01. siječnja 2016.: (u tisućama kuna)

			Grupa
	Stanje 01.01.2016.	Učinci prepravljanja	Stanje 01.01.2016.
Stavka	- prije prepravljanja		- nakon prepravljanja
IMOVINA
Ostala imovina	443.828	(44.876)	398.952
Instrumenti u postupku naplate	122.424	(44.876)	77.548
KAPITAL I REZERVE
Zadržana dobit	122.784	(44.876)	77.908

Utjecaj na izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2016.: (u tisućama kuna)

			Grupa
	Stanje 31.12.2016.	Učinci prepravljanja	Stanje 31.12.2016.
Stavka	- prije prepravljanja		- nakon prepravljanja
IMOVINA
Ostala imovina	454.384	(53.432)	400.952
Instrumenti u postupku naplate	220.731	(53.432)	167.299
Neto odgođena porezna imovina	39.189	1.540	40.729
KAPITAL I REZERVE
Zadržana dobit	276.533	(51.892)	224.641

d) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja (nastavak)

Utjecaj na izvještaj o financijskom položaju na dan 01. siječnja 2016.: (u tisućama kuna)

Stanje 01.01.2016.
- nakon prepravljanja
273.509
77.517
78.341

Utjecaj na izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2016.: (u tisućama kuna)

			Banka
	Stanje 31.12.2016.	Učinci prepravljanja	Stanje 31.12.2016.
Stavka	- prije prepravljanja		- nakon prepravljanja
IMOVINA
Ostala imovina	320.572	(53.432)	267.140
Instrumenti u postupku naplate	220.700	(53.432)	167.268
Neto odgođena porezna imovina	38.741	1.540	40.282
KAPITAL I REZERVE
Zadržana dobit	270.571	(51.892)	218.679

d) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja (nastavak)

Utjecaj na račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.:

(u tisućama kuna)			Grupa
Stavka	01.01. - 31.12.2016.	Učinci prepravljanja	01.01. - 31.12.2016.
	- prije prepravljanja		- nakon prepravljanja
PRIHOD OD TRGOVANJA I OSTALI PRIHODI	128.335	(8.556)	119.779
Ostali prihodi iz poslovanja	10.082	(8.556)	1.526
Neto dobit po tečajnim razlikama od revalorizacije monetarne imovine i
obveza	4.682	(8.556)	(3.874)
DOBIT PRIJE POREZA	164.945	(8.556)	156.389
Porezni prihod	25.558	1.540	27.098
DOBIT ZA GODINU	190.503	(7.016)	183.487

Utjecaj na račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.:

	(u tisućama kuna)
--	-------------------	--

(u tisućama kuna)			Banka
Stavka	01.01. - 31.12.2016. - prije prepravljanja	Učinci prepravljanja	01.01. - 31.12.2016. - nakon prepravljanja
PRIHOD OD TRGOVANJA I OSTALI PRIHODI	128.654	(8.556)	120.098
Ostali prihodi iz poslovanja Neto dobit po tečajnim razlikama od revalorizacije monetarne imovine i	13.063	(8.556)	4.507
obveza	4.456	(8.556)	(4.100)
DOBIT PRIJE POREZA	161.726	(8.556)	153.170
Porezni prihod	26.551	1.540	28.091
DOBIT ZA GODINU	188.277	(7.016)	181.261

d) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja (nastavak)

Utjecaj na izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.:

(u tisućama kuna)			Grupa
Stavka	01.01. - 31.12.2016. - prije prepravljanja	Učinci prepravljanja	01.01. - 31.12.2016. - nakon prepravljanja
Neto dobit/(gubitak) za godinu	190.503	(7.016)	183.487
Neto ostala sveobuhvatna dobit za godinu	2.563	-	2.563
Ukupna sveobuhvatna dobit / (gubitak), neto od poreza	193.066	(7.016)	186.050
Dobit/(gubitak) tekuće godine	190.503	(7.016)	183.487
Vlasnicima Društva	190.503	(7.016)	183.487
Zarada/(gubitak) po dionici
Iz aktivnih i ukinutih dijelova poslovanja:
Osnovna (u HRK po dionici)	94,13 kn	(3,47 kn)	90,66 kn
Razrijeđena (u HRK po dionici)	94,13 kn	(3,47 kn)	90,66 kn

d) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja (nastavak)

Utjecaj na izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.:

(u tisućama kuna)			Banka
Stavka	01.01. - 31.12.2016. - prije prepravljanja	Učinci prepravljanja	01.01. - 31.12.2016. - nakon prepravljanja
Neto dobit/(gubitak) za godinu	188.277	(7.016)	181.261
Neto ostala sveobuhvatna dobit za godinu	2.563	-	2.563
Ukupna sveobuhvatna dobit / (gubitak), neto od poreza	190.840	(7.016)	183.824
Dobit/(gubitak) tekuće godine	188.277	(7.016)	181.261
Vlasnicima Društva	188.277	(7.016)	181.261
Zarada/(gubitak) po dionici
Iz aktivnih i ukinutih dijelova poslovanja:
Osnovna (u HRK po dionici)	93,03 kn	(3,47 kn)	89,56 kn
Razrijeđena (u HRK po dionici)	93,03 kn	(3,47 kn)	89,56 kn

d) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja (nastavak)

Značajne reklasifikacije iznosa ili stavaka unutar financijskih izvještaja u izvještajnom razdoblju su kako slijedi:

(I) sa stanjem na dan 31.12.2017. provedena je reklasifikacija 140.807 tisuća kuna (31.12.2016.: 57.636 tisuća kuna) udjela ostalih sudionika u sindiciranim kreditima iz stavke Ostala imovina unutar imovine u stavku Ostale obveze unutar obveza. Navedeni iznos predstavlja potraživanje od korisnika kredita u dijelu koji se odnosi na ostale sudionike u financiranju. Na ovaj način su reklasifikacijom predmetnih potraživanja netirane korespodentne obveze prema ostalim sudionicima financiranja, u dijelu koji oni financiraju. Povijesne informacije nisu prepravljane.

U prethodnom izvještajnom razdoblju izvršene su reklasifikacije kako slijedi:

(I) reklasifikacija 81.419 tisuća kuna iz zajmova i potraživanja u financijsku imovinu namijenjenu prodaji. Kako je Banka za predmetni portfelj reklasificiranih potraživanja sklopila ugovor o prodaji, do primitka ugovorenog iznosa od prodaje i prelaska ekonomskih koristi na kupca, što se dogodilo u siječnju 2017. godine, Banka je ovu imovinu klasificirala sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Nakon primitka u novcu, predmetna imovina prenijeta je kupcu te je stanje predmetne imovine na dan 31.12.2017. u financijskim izvještajima Grupe 0.

(II) Grupa je krajem 2016. godine reklasificirala materijalnu imovinu bruto knjigovodstvene vrijednosti 186.017 tisuća kuna, koja je bila preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, u ulaganja u nekretnine. Umanjenje vrijednosti koje se odnosi na reklasificiranu imovinu iznosi 98.808 tisuća kuna, pa neto knjigovodstvena vrijednost te imovine iznosi 87.209 tisuća kuna. Predmetna imovina je prethodno bila klasificirana kao namijenjena prodaji, ali zbog dugotrajnosti držanja u portfelju i nemogućnosti prodaje u razumnom roku više nisu bili ispunjeni kriteriji da ista bude klasificirana sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Bruto knjigovodstvena vrijednost predmetne imovine na dan 31.12.2017. godine u financijskim izvještajima Grupe je 184.227 tisuća kuna, a umanjenje vrijednosti iznosi 70.748 tisuća kuna.

e) Osnova za konsolidaciju

Financijski izvještaji prikazani su za Banku i Grupu. Financijski izvještaji Grupe sastoje se od konsolidiranih financijskih izvještaja matičnog društva i njenih ovisnih društava nad kojima ima kontrolu: HPB Nekretnina d.o.o., društva za promet nekretninama, HPB Investa d.o.o., društva za upravljanje investicijskim fondovima, HPB Stambene štedionice d.d., specijalizirane financijske institucije, koja se bavi prikupljanjem depozita od domaćih fizičkih osoba i odobravanjem subvencioniranih stambenih kredita hrvatskim državljanima na području Republike Hrvatske. Sva ovisna društva su u 100% - tnom vlasništvu matičnog društva, te su sva osnovana i sa sjedištem u Hrvatskoj.

U konsolidirani financijski položaj na dan 31. prosinca 2016. uključeni su i rezultati društva H1 TELEKOM d.d., u kojem je Banka imala većinski vlasnički udio (58,17 posto), stečen u procesu predstečajne nagodbe kroz zamjenu potraživanja za ulog, i klasificiran je kao imovina namijenjena prodaji.

Društvo H1 TELEKOM d.d. sklopilo je ugovor o pripajanju s društvom OT-Optima Telekom d.d. 29. srpnja 2016. godine. Temeljem ugovora, H1 TELEKOM d.d. kao pripojeno društvo, pripaja se OT-Optimi Telekomu d.d. kao društvu preuzimatelju, prijenosom cjelokupne imovine i svih prava i obveza, bez provođenja postupka likvidacije pripojenog društva.

e) Osnova za konsolidaciju (nastavak)

Na temelju rješenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja od 9. lipnja 2017. godine, postupak pripajanja okončan je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt-17/26830 1. kolovoza 2017. godine, te su s danom izdavanja ovih izvještaja u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu izvršene korporativne akcije izdavanja novih dionica OT-Optime Telekoma koje je Banka dobila u zamjenu za dionice H1 TELEKOMA d.d. koje je posjedovala.

Financijski položaj društva H1 TELEKOM d.d. stoga na izvještajni dan više nije uključen u konsolidirane financijske izvještaje HPB Grupe, jer je isto nastavilo postojati u društvu pripajatelju OT-Optima Telekom d.d., gdje Banka ima manjinski vlasnički udio, te nisu ispunjeni uvjeti propisani MSFI 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" da bi isto bilo dio konsolidiranih financijskih izvještaja HPB Grupe.

Ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku, umanjenom za eventualne gubitke od umanjenja vrijednosti uz iznimku ulaganja u H1 TELEKOM d.d. koje je u povijesnim razdobljima bilo iskazano po nižoj od knjigovodstvene i fer vrijednosti, u odvojenim financijskim izvještajima Banke.

Ulaganja u ovisna društva konsolidiraju se u konsolidiranim financijskim izvještajima Grupe.

Ovisna društva

Ovisna društva su sva društva kojima upravlja Banka. Ovisna društva se konsolidiraju, odnosno prestaju se konsolidirati od trenutka u kojem Banka stekne, odnosno izgubi kontrolu nad njima. Prihodi i rashodi ovisnih društava stečenih ili otuđenih tijekom godine uključuju se u konsolidirani izvještaj o dobiti i gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti od datuma na koji je Banka stekla kontrolu do datuma prestanka kontrole. Dobit ili gubitak te svaka komponenta ostale sveobuhvatne dobiti razdvajaju se na dio koji pripada vlasnicima Banke i dio koji pripada vlasnicima nekontrolirajućih udjela. Ukupna sveobuhvatna dobit ovisnih društava se pripisuje vlasnicima Banke i vlasnicima nekontrolirajućih udjela, čak i ako time dolazi do negativnog salda nekontrolirajućih udjela. U financijskim izvještajima ovisnih društava su po potrebi provedena usklađenja radi usuglašavanja njihovih računovodstvenih politika s drugim članicama Grupe.

Transakcije eliminirane pri konsolidaciji

Prilikom konsolidacije, imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi među članovima Grupe eliminiraju se u cijelosti..

Metoda troška ulaganja koristi se za evidentiranje stjecanja ovisnih društava od strane Grupe. Trošak stjecanja ovisnih društava mjeri se po fer vrijednosti dane imovine, izdanih vlasničkih instrumenata i nastalih ili preuzetih obveza na datum razmjene. Stečena prepoznatljiva imovina i obveze i preuzete potencijalne obveze u poslovnim kombinacijama početno se vrednuju po fer vrijednosti na datum stjecanja, neovisno o veličini manjinskog interesa. Veći troškovi stjecanja od fer vrijednosti udjela Grupe u stečenoj prepoznatljivoj neto imovini, uključujući i nematerijalnu imovinu, rezultiraju nastankom goodwilla.

Ukoliko su troškovi stjecanja manji od fer vrijednosti neto imovne stečenog ovisnog društva, razlika se priznaje izravno u računu dobiti i gubitka.

Stanja među članicama Grupe, svi nerealizirani dobici i gubici te prihodi i rashodi koji proizlaze iz transakcija među članicama Grupe, eliminiraju se pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja.

f) Prihod i rashod od kamata

Prihod i rashod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka kako nastaje za sve kamatonosne financijske instrumente, uključujući one koji se mjere po amortiziranom trošku i one raspoložive za prodaju, primjenom metode efektivne kamatne stope. Takav prihod i rashod se prikazuje kao prihod od kamata i sličan prihod ili rashod od kamata i slični troškovi u računu dobiti i gubitka. Prihod i rashod od kamata također uključuje prihod i rashod od naknada i provizija na kredite komitentima ili uzete kredite od banaka, premije ili amortizaciju diskonta i ostale razlike između početne neto knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegove vrijednosti na datum dospijeća, priznate metodom efektivne kamatne stope. Prihod i rashod od kamata na svu imovinu i obveze kojima se trguje prikazan je kao kamatni prihod ili kamatni trošak.

g) Prihod i rashod od naknada i provizija

Prihod i rashod od naknada i provizija proizlazi iz financijskih usluga pruženih i primljenih uglavnom obuhvaća naknade domaćeg i međunarodnog platnog prometa, izdavanja garancija i akreditiva, kartičnog poslovanja i ostalih usluga Banke i Grupe. Prihodi i rashodi od naknada i provizija priznaju se u računu dobiti i gubitka po obavljanju pojedine usluge.

Naknade po kreditima za koje je vjerojatno da će biti povučeni se razgraničavaju (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznaju kao korekcija efektivne kamatne stope na kredit. Naknade po kreditima za koje nije vjerojatno da će biti povučeni, priznaju se tijekom roka korištenja sredstava. Naknade po sindiciranim kreditima priznaju se kao prihod kada je sindiciranje okončano i kada Banka i Grupa ne zadržavaju niti jedan dio kreditnog paketa za sebe ili zadržava dio po istoj efektivnoj kamatnoj stopi kao i drugi sudionici. Naknade za upravljanje portfeljem i ostale usluge savjetovanja i upravljanja priznaju se temeljem predmetnog ugovora o obavljanju usluge. Naknade za upravljanje ulaganjima koje se odnose na upravljanje investicijskim fondovima priznaju se kako nastaju tijekom razdoblja pružanja usluge. Isti princip primjenjuje se za usluge skrbništva koje se kontinuirano pružaju tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

h) Prihod od dividendi

Prihod od dividendi od vlasničkih vrijednosnica priznaje se u računu dobiti i gubitka u trenutku nastanka prava na primitak dividende.

i) Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i vrijednosnica raspoloživih za prodaju

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke od derivativnih financijskih instrumenata, dužničkih vrijednosnica kojima se trguje te ostalih financijskih instrumenata priznatih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica raspoloživih za prodaju uključuju realizirane dobitke i gubitke od financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju.

(i) Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i vrijednosnica raspoloživih za prodaju (nastavak)

Financijska imovina raspoloživa za prodaju preispituje se na kraju svakog izvještajnog razdoblja kako bi se utvrdilo postojanje pokazatelja o eventualnom umanjenju. Financijska imovina je umanjena ako postoji objektivan dokaz da je na procijenjene buduće novčane tokove ulaganja utjecao jedan događaj ili više njih nakon početnog priznavanja financijskog sredstva.

Kod vlasničkih udjela iz portfelja raspoloživog za prodaju, značajan ili dugotrajniji pad fer vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegove nabavne vrijednosti se smatra objektivnim dokazom umanjenja.

Objektivan dokaz umanjenja može uključiti:

• značajne financijske poteškoće kod izdavatelja ili druge ugovorne strane, ili
• kršenje ugovora, primjerice kašnjenje u plaćanju ili neplaćanje kamata ili glavnice, ili
• izgledno pokretanje stečaja ili financijskog restrukturiranja kod dužnika, ili
• nestanak aktivnog tržišta za predmetnu financijsku imovinu zbog financijskih poteškoća.

Grupa je u izvještajnom razdoblju provela umanjenje vrijednosti vlasničkih vrijednosnica temeljem preporuke supervizora, u iznosu 1.032 tisuće kuna (2016.: 0), na teret računa dobiti i gubitka.Gubitak od umanjenja vrijednosti vlasničkih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju koji je prethodno priznat u računu dobiti i gubitka ne može se naknadno priznati kao prihod u računu dobiti i gubitka. Svako naknadno povećanje fer vrijednosti nakon umanjenja, evidentira se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Vezano za dužničke vrijednosne papire u portfelju raspoloživom za prodaju, umanjenja vrijednosti se mogu naknadno ukinuti u računu dobiti i gubitka ukoliko postoje dokazi da postoje objektivni dokazi povećanja fer vrijednosti vezano za događaj koji je nastao nakon priznavanja umanjenja.

j) Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama

Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke nastalih s osnove trgovanja spot transakcijama u stranim valutama.

k) Strane valute

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u kune primjenom tečaja na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti na dan izvještaja preračunavaju se u kune po tečaju koji se primjenjuje na dan pripreme financijskih izvještaja. Tečajne razlike nastale zbog preračunavanja priznaju se u računu dobiti i gubitka. Nemonetarna imovina i obveze, denominirani u stranoj valuti koje se vode po fer vrijednosti preračunavaju se u kune po tečaju na dan kada je njihova fer vrijednost utvrđena. Nemonetarna imovina te stavke koje se mjere po povijesnom trošku u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju koji se primjenjuje na datum transakcije i vode se u domaćoj valuti, te se ponovno ne preračunavaju.

Fer vrijednost monetarne imovine raspoložive za prodaju nominirane u stranoj valuti određuje se u valuti u kojoj je imovina nominirana i zatim preračunava po promptnom tečaju na kraju izvještajnog razdoblja. Tečajne razlike nastale preračunavanjem i priznate u dobit i gubitak utvrđuju se na temelju amortiziranog troška monetarnog sredstva. Ostale tečajne razlike iskazuju se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.

l) Financijski instrumenti

i) Klasifikacija

Banka i Grupa raspoređuju svoje financijske instrumente u sljedeće kategorije: po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, zajmovi i potraživanja, raspoloživi za prodaju te koji se drže do dospijeća. Klasifikacija ovisi o namjeri zbog koje su financijski instrumenti stečeni. Uprava određuje klasifikaciju financijskih instrumenata prilikom početnog priznavanja.

Financijska imovina i financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Ova kategorija sadrži dvije potkategorije: financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući derivativne financijske instrumente) i financijski instrumenti koje je Uprava početno priznala po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Banka priznaje financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kada se:

• imovinom i obvezama upravlja, vrednuje ili interno prikazuje na osnovi fer vrijednosti,
• priznavanjem eliminira ili značajno umanjuje računovodstvena neusklađenost koja bi u protivnom nastala, ili
• imovina i obveze sadrže ugrađeni derivativ koji značajno mijenja novčane tokove koji bi inače proizlazili iz ugovora. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuje vlasničke vrijednosnice, dužničke vrijednosnice, udjele u investicijskim fondovima i derivativne financijske instrumente koji se drže radi trgovanja.

Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja uključuju nederivativnu financijsku imovinu koja ima fiksna ili odrediva plaćanja te koja ne kotira na aktivnom tržištu. Zajmovi i potraživanja nastaju kada Banka i Grupa odobravaju novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuju kredite i potraživanja od banaka, kredite i potraživanja od komitenata, kao i obveznu pričuvu kod Hrvatske narodne banke.

Financijski instrumenti koji se drže do dospijeća

Ova kategorija obuhvaća nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaćanjima i fiksnim dospijećem koja ne odgovara definiciji i karakteristikama zajmova i potraživanja za koju Banka i Grupa imaju pozitivnu namjeru i sposobnost držanja do dospijeća. U ovu kategoriju uključene su dužničke vrijednosnice.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Ova kategorija obuhvaća nederivativnu financijsku imovinu koja je određena kao raspoloživa za prodaju ili nije definirana kao zajmovi i potraživanja, ulaganja koja se drže do dospijeća ili financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Financijska imovina definirana kao raspoloživa za prodaju se namjerava držati neodređeno vrijeme, ali može biti prodana za potrebe za likvidnost, ili u slučaju promjene kamatnih stopa, promjene u tečajevima ili cijenama vlasničkih vrijednosnica. Imovina raspoloživa za prodaju uključuje dužničke i vlasničke vrijednosnice.

Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze obuhvaćaju sve financijske obveze koje nisu raspoređene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

l) Financijski instrumenti (nastavak)

ii) Priznavanje i prestanak priznavanja

Kupnja i prodaja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se drži do dospijeća i imovine raspoložive za prodaju, priznaju se na datum namire. Zajmovi i potraživanja i financijske obveze po amortiziranom trošku priznaju se kada su dani ili primljeni.

Banka i Grupa prestaju priznavati financijske instrumente (u cijelosti ili djelomično) kada njezina prava na primitak novčanih tokova od financijskog instrumenta isteknu ili kada izgube kontrolu nad ugovornim pravima tog financijskog instrumenta.

Navedeno se događa kada Banka i Grupa suštinski prenesu sve rizike i povrate od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, dospjela ili predana. Banka i Grupa prestaju priznavati financijske obveze samo kada prestanu postojati, tj. kada su ispunjene, otkazane ili zastarjele. Ukoliko se uvjeti financijske obveze značajno promijene, Banka i Grupa će prestati priznavati tu obvezu i istovremeno priznati novu financijsku obvezu s novim uvjetima.

Realizirani gubici i dobici od prodaje financijskih instrumenata izračunavaju se primjenom metode prosječnog ponderiranog troška.

iii) Početno i naknadno mjerenje

Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj, u slučaju financijske imovine ili financijske obveze koja se ne vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, za transakcijske troškove koji su izravno povezani sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijskih obveza.

Nakon početnog priznavanja, Banka i Grupa vrednuju financijske instrumente po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka te financijsku imovinu raspoloživu za prodaju po njihovim fer vrijednostima, bez umanjenja za troškove prodaje. Instrumenti koji nemaju kotiranu tržišnu cijenu na aktivnom tržištu te čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi, početno se priznaju po trošku stjecanja, a naknadno se vrednuju primjenom internih modela utvrđivanja fer vrijednosti.

Zajmovi i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća te financijske obveze koje nisu klasificirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka vrednuju se po amortiziranom trošku.

iv) Dobici i gubici

Dobici ili gubici proizašli od promjene fer vrijednosti financijske imovine ili financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Dobici ili gubici proizašli od promjene fer vrijednosti od monetarne imovine raspoložive za prodaju priznaju se izravno u kapitalu i rezervama i objavljuju u izvještaju o promjenama u kapitalu i rezervama. Gubici od umanjenja vrijednosti, dobici i gubici iz tečajnih razlika, kamatni prihod, amortizacija premije ili diskonta monetarne imovine raspoložive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka. Tečajne razlike od vlasničkih instrumenata predstavljaju dio fer vrijednosti tih instrumenata i priznaju se u kapitalu i rezervama.

Prihod od dividendi se priznaje u računu dobiti i gubitka. Prilikom prodaje ili drugačijeg prestanka priznavanja imovine raspoložive za prodaju, svi kumulativni dobici ili gubici od instrumenta prenose se u račun dobiti i gubitka.

Dobici ili gubici od financijskih instrumenata koji se vrednuju po amortiziranom trošku mogu također nastati prilikom prestanka priznavanja ili umanjenja vrijednosti financijskog instrumenta i priznaju se u računu dobit i gubitka.

l) Financijski instrumenti (nastavak)

v) Određivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednost financijskih instrumenata koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj cijeni. Ukoliko ne postoji aktivno tržište za financijski instrument, ili ako se, zbog bilo kojeg drugog razloga, fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi na temelju tržišne cijene, Banka utvrđuje fer vrijednost korištenjem internog modela procjene fer vrijednosti. Takav model podrazumijeva korištenje cijena koje su postignute na zadnjoj obavljenoj transakciji sličnog financijskog instrumenta te analizi diskontiranih novčanih tokova, maksimalno koristeći tržišne pokazatelje te minimalno se oslanjajući na specifičnosti subjekta. Tamo gdje su korištene tehnike diskontiranja novčanih tokova, procijenjeni novčani tokovi su temeljeni na najboljoj procjeni poslovodstva pri čemu je diskontna stopa tržišna stopa.

Fer vrijednost derivativnih instrumenata kojima se ne trguje procjenjuje se temeljem iznosa primitaka ili izdataka koje bi Banka i Grupa imale u slučaju prodaje ugovora na datum pripreme financijskih izvještaja, uzimajući u obzir trenutne tržišne uvjete, vlastiti kreditni rizik te kreditnu sposobnost druge ugovorne strane.

vi) Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Umanjenje vrijednosti imovine za koju je prepoznato umanjenje vrijednosti

Na datum izvještaja o financijskom položaju sva se financijska imovina preispituje, kako bi se ustanovilo postojanje objektivnih razloga za umanjenje vrijednosti. Ukoliko postoje takvi pokazatelji, procjenjuje se nadoknadivi iznos.

Banka i Grupa procjenjuju i provode umanjenje vrijednosti cjelokupne financijske imovine, osim financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Ukoliko postoji objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, kumulativni gubitak od umanjenja vrijednosti, koji se utvrđuje kao razlika između troška stjecanja i sadašnje fer vrijednosti umanjene za gubitke od umanjenja vrijednosti te financijske imovine koji su prethodno priznati u računu dobiti i gubitka, uklanja se iz kapitala i rezervi i priznaje u računu dobiti i gubitka. Gubici od umanjenja vrijednosti vlasničkih instrumenata priznati u računu dobiti i gubitka ne poništavaju se kroz račun dobiti i gubitka

Ako se, u narednom razdoblju, fer vrijednost dužničkih instrumenata klasificiranih kao raspoloživi za prodaju poveća, i povećanje se može objektivno povezati s događajem nastalim nakon priznavanja umanjenja vrijednosti u računu dobiti i gubitka, gubitak od umanjenja vrijednosti se poništava kroz račun dobiti i gubitka.

Nadoknadivi iznos financijske imovine koja se vrednuje po amortiziranom trošku izračunava se kao sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova, diskontiranih postotnom godišnjom stopom instrumenta. Kratkoročni iznosi se ne diskontiraju. Ispravci vrijednosti za nenaplativost se formiraju u odnosu na bruto knjigovodstvenu vrijednost kredita komitentima čija je vrijednost identificirana kao umanjena temeljem redovnih preispitivanja stanja, kako bi se umanjila knjigovodstvena vrijednost kredita do nadoknadivog iznosa (ili niže ukoliko to zahtijevaju propisi HNB-a). Očekivani novčani tokovi za portfelj procjenjuju se temeljem prethodnog iskustva uzimajući u obzir kreditni rejting komitenata kojima su odobreni krediti i kašnjenja u naplati redovnih ili zateznih kamata. Povećanje umanjenja vrijednosti priznaje se u računu dobiti i gubitka. Ukoliko je kredit nenaplativ, a sve pravne procedure su dovršene te je poznat konačni iznos gubitka, kredit se direktno otpisuje. Ukoliko se u sljedećem razdoblju iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji, a umanjenje se direktno može povezati s događajem koji se dogodio nakon otpisa, otpisani iznos se tada prihoduje u računu dobiti i gubitka.

l) Financijski instrumenti (nastavak)

vi) Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

Umanjenje imovine za koju nije prepoznato umanjenje vrijednosti

Uz navedene gubitke od umanjenja vrijednosti imovine za koju je prepoznato umanjenje vrijednosti, Banka sukladno internoj metodologiji priznaje latentne gubitke u računu dobiti i gubitka, na bilančne i izvanbilančne izloženosti podložne kreditnom riziku, pri čemu razina ispravaka vrijednosti nije niža od 0,80% ukupnog stanja plasmana i izvanbilančnih izloženosti u skladu s regulativom HNB-a.

Na datum pripreme financijskih izvještaja, dužničke vrijednosnice vrednovane po fer vrijednosti koje su početno priznate kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili financijska imovina raspoloživa za prodaju isključene su iz osnovice za izračun takvih rezervacija.

vii) Reklasifikacija

Banka i Grupa imaju mogućnost reklasifikacije određenih financijskih instrumenata iz financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u kategoriju financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju ili portfelj koji se drži do dospijeća, u skladu s odredbama MSFI-a.

m) Specifični financijski instrumenti

Novac i ekvivalenti novca

Novac i ekvivalenti novca uključuju novac u blagajni, novac kod Hrvatske narodne banke, plasmane kod drugih banaka s originalnim rokom dospijeća do tri mjeseca ili kraće te instrumente u postupku prijeboja i namire.

Derivativni financijski instrumenti

Banka i Grupa koriste derivativne financijske instrumente kako bi ekonomski zaštitila svoju izloženost tečajnom riziku te riziku promjene kamatnih stopa koji proizlaze iz poslovnih, financijskih te ulagačkih aktivnosti. U skladu sa svojom politikom ulaganja, Banka i Grupa ne drže niti izdaje derivativne financijske instrumente u svrhu špekulativnog trgovanja. Računovodstvo zaštite nije se primjenjivalo. Sukladno tome, svi derivativni instrumenti klasificirani su kao financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Derivativni financijski instrumenti uključuju devizne ugovore, terminske ugovore, ročnice i ostale financijske derivative te se inicijalno priznaju po fer vrijednosti koja predstavlja plaćeni iznos za stjecanje instrumenta, umanjen za transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, derivativi se vrednuju po fer vrijednosti. Fer vrijednost se utvrđuje na temelju kotirane tržišne cijene ili, ukoliko je prikladnije, diskontiranog novčanog toka. Svi derivativni instrumenti iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer vrijednost pozitivna, te kao obveze ako je njihova fer vrijednost negativna.

Neki hibridni ugovori sadrže derivativnu i nederivativnu komponentu. U tim se slučajevima derivativna komponenta naziva ugrađeni derivativ. Osim kada nije u suprotnosti sa zahtjevima HNB-a, kada ekonomske karakteristike i rizici ugrađenih derivativa nisu blisko vezani za osnovni ugovor i kad se hibridni ugovor sam po sebi ne vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ugrađeni se derivativ tretira kao zaseban derivativ i klasificira po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, uz priznavanje svih nerealiziranih dobitaka i gubitaka u računu dobiti i gubitka, osim ako se fer vrijednosti ne mogu pouzdano mjeriti.

Promjene u fer vrijednosti derivativa uključuju se u dobitke umanjene za gubitke od trgovanja vrijednosnicama.

m) Specifični financijski instrumenti (nastavak)

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice koje Banka i Grupa posjeduju u svrhu kratkoročnog stjecanja dobiti klasificirani su po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina raspoloživa za prodaju, te se vrednuju po fer vrijednosti. Trezorski zapisi te dužničke vrijednosnice za koje Banka ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća, klasificirani su kao imovina koja se drži do dospijeća.

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove klasificiraju se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina raspoloživa za prodaju.

Plasmani bankama

Plasmani bankama su klasificirani kao zajmovi i potraživanja te se vrednuju po amortiziranom trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti.

Krediti komitentima

Krediti komitentima prikazani su neto od gubitaka od umanjenja vrijednosti i preostalog nerazgraničenog dijela naknade zaračunate prilikom odobrenja kredita. Kupljeni krediti koje Banka i Grupa imaju namjeru i mogućnost držati do dospijeća klasificiraju se kao imovina koja se drži do dospijeća.

U skladu s odredbama HNB-a, amortizacija diskonta od umanjenja vrijednosti uključuje se u gubitke od umanjenja vrijednosti.

Ulaganja u ovisna društva

U odvojenim financijskim izvještajima Banke, ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku ulaganja.

Uzeti krediti

Kamatonosni uzeti krediti inicijalno se priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortiziranom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja kredita kao kamata. Iznos se naknadno umanjuje za nerazgraničeni dio naknade plaćene prilikom odobrenja kredita.

Ugovori s pravom reotkupa i povezane transakcije

Banka i Grupa ulaze u ugovore o ponovnoj kupnji/(prodaji) suštinski istih ulaganja ili povezane transakcije prodaje uz reotkup na određeni datum u budućnosti po fiksnoj cijeni. Izdaci temeljem tih ugovora priznaju se kao dani krediti bankama ili komitentima. Također se evidentira da su kupljena potraživanja osigurana odgovarajućim vrijednosnicama iz ugovora o reotkupu. Ulaganja prodana temeljem ugovora o reotkupu i nadalje se priznaju u izvještaju o financijskom položaju i iskazuju u skladu s računovodstvenom politikom za odnosnu financijsku imovinu po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti, kako je prikladno. Primici od prodaje ulaganja prikazuju se kao obveze prema bankama ili komitentima.

Razlika između iznosa koji se plaća kod prodaje i iznosa koji se plaća kod reotkupa razgraničava se kroz razdoblje transakcije i uključuje u prihod ili rashod od kamata.

n) Porez na dobit

Rashod temeljem poreza na dobit je zbroj tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti tekućeg razdoblja. Oporeziva dobit razlikuje se od dobiti prije poreza iskazane u računu dobiti i gubitka te izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama, kao ni stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi.

Odgođeni porezi priznaju se temeljem razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima i pripadajućih poreznih osnovica korištenih za izračunavanje oporezive dobiti. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju po svim privremenim oporezivim razlikama, a odgođena porezna imovina priznaje se do visine vjerojatnog iznosa oporezive dobiti raspoložive za korištenje odbitnih privremenih razlika i prenesenog poreznog gubitka. Odgođene porezne obveze i odgođena porezna imovina se ne priznaju ako privremena razlika proizlazi iz prvog knjiženja ostale imovine i ostalih obveza (osim u slučaju poslovnog spajanja) iz transakcije koja ne utječe ni na oporezivu niti na knjigovodstvenu dobit.

Odgođene porezne obveze se priznaju i temeljem oporezivih privremenih razlika povezanih s ulaganjima u ovisna i pridružena društva te udjelima u zajedničkim pothvatima, izuzev u slučaju kad je Banka u mogućnosti utjecati na poništenje privremene razlike i kad je vjerojatno da se privremena razlika neće poništiti u doglednoj budućnosti. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz odbitnih privremenih razlika povezanih s takvim ulaganjima i udjelima se priznaje samo do iznosa oporezive dobiti za koji je vjerojatno da će biti na raspolaganju i omogućiti korištenje olakšice temeljem privremenih razlika i ako se njihovo poništenje očekuje u doglednoj budućnosti.

Knjigovodstvena vrijednost odgođene porezne imovine provjerava se na kraju svakog izvještajnog razdoblja i umanjuje za iznos za koji više nije vjerojatno da će biti raspoloživ kao dostatna oporeziva dobit koja bi omogućila povrat cijelog ili dijela porezne imovine.

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze obračunavaju se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze, odnosno realizacije sredstva a na temelju poreznih stopa i poreznih zakona koji su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi ili u postupku donošenja.

Utvrđivanje odgođenih poreznih obveza i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje bi proizašle iz načina na koji Banka i Grupa na kraju izvještajnog razdoblja očekuju ostvariti povrat knjigovodstvenog iznosa svoje imovine, odnosno podmiriti knjigovodstveni iznos svojih obveza.

Vrednovanje odgođene porezne obveze i imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji Banka očekuje, na datum izvještaja o financijskom položaju, naplatu ili namiru neto knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza.

Odgođena porezna imovina i obveze se ne diskontiraju te se klasificiraju kao dugoročna imovina i/ili obveze u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještaja, Banka i Grupa ponovno procjenjuju nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine.

o) Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema su materijalna imovina koja se drži s namjerom upotrebe u svrhu pružanja usluga ili druge administrativne svrhe.

Priznavanje i mjerenje

Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretnine se iskazuju po revaloriziranom iznosu koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se provodi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum pripreme financijskih izvještaja. Fer vrijednost zemljišta utvrđena je od strane neovisnog sudskog procjenitelja.

Svako povećanje proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada se iskazuje u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, izuzev u mjeri u kojoj poništava smanjenje proizašlo iz revalorizacije istog sredstva koje je prethodno priznato u dobit i gubitak, u kom slučaju se povećanje odobrava u dobit i gubitak do iznosa prethodno iskazanog smanjenja. Smanjenje knjigovodstvenog iznosa proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada tereti dobit i gubitak u iznosu razlike iznad stanja u revalorizacijskoj pričuvi koje se odnosi na prethodnu revalorizaciju istog sredstva. Amortizacija se priznaje u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe dijelova nekretnine i opreme. Zemljišta se ne amortiziraju.

Oprema se mjeri po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti.

Očekivani vijek upotrebe prikazan je u nastavku:

2017.	2016.
40 godina	40 godina
3 godine	3 godine
3-4 godine	3-4 godine
5 godina	5 godina
10 godina	10 godina

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

p) Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine obuhvaćaju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom prodaje istih i/ili zarade od najamnine. Ulaganja u nekretnine inicijalno su iskazana po trošku nabave, uključujući transakcijske troškove. Sva ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se godišnje temeljeno na procjeni neovisnog procjenjitelja, te se eventualni gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje u računu dobiti i gubitka. Dobici u računu dobiti i gubitka povrh prethodno priznatih umanjenja vrijednosti se iskazuju po prestanku priznavanja.

q) Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina vodi se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenja vrijednosti. Trošak proizašao iz aktivnosti razvoja priznaje se kao nematerijalna imovina ukoliko su ispunjeni svi zahtjevi sukladno MRS-u 38 "Nematerijalna imovina".

Banka i Grupa imaju namjeru u budućnosti započeti s kapitalizacijom internih troškova djelatnika povezanih s projektima, uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi sukladno MRS-u 38. Tokom 2016. godine započete su pripremne aktivnosti povezane s realizacijom navedenog. Korisni vijek tako razvijene nematerijalne imovine će odgovarati procijenjenom vremenu korištenja te očekivanom trajanju pritjecanja budućih ekonomskih koristi povezanih s tim osnovnim sredstvom.

Amortizacija se obračunava linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka trajanja nematerijalne imovine. Troškovi održavanja nematerijalne imovine priznaju se kao trošak po nastanku.

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se po linearnoj metodi tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine kao što slijedi:

	2017.	2016.
Ulaganja na tuđoj imovini	raspon*	4 godine
Software	3-10 godina	3-10 godina
Licence	3-10 godina	3-10 godina

*Grupa je, u sklopu sveobuhvatnog snimanja procesa, analizirala ugovore o najmu poslovnih prostora koje koristi za obavljanje svoje djelatnosti. Slijedom toga, analiziran je i životni vijek trajanja ulaganja u poboljšanja funkcionalnosti tih prostora. Utvrđeno je da neovisno o trajanju ugovora, životni vijek ulaganja u poboljšanje funkcionalnosti tih prostora bio 4 godine, te se amortizirao po stopi od 25 posto. Međutim, ugovori o najmu poslovnih prostora sa zakupodavcima uglavnom su zaključeni na dulje rokove od životnog vijeka ulaganja u poboljšanje tih prostora. S obzirom na navedeno, kao i uzimajući u obzir moderne metode i kvalitetan materijal korišten pri poboljšanju prostora, rukovodstvo Grupe procijenilo je da bi korisni vijek trajanja ulaganja radi poboljšanja funkcionalnosti tuđih nekretnina i opreme trebao odgovarati ugovorenom roku trajanja ugovora o najmu i shodno tome je promijenjena stopa amortizacije. Za ostalu tuđu imovinu gdje je ugovor o najmu sklopljen na rok kraći od 4 godine, primjenjuje se stopa amortizacije od 25% koliko je i zakonski propisana kao maksimalna. Za ugovore o najmu sklopljene na neodređeni rok, primjenjuje se stopa od 10 posto, a koja je utvrđena s obzirom da je medijan prosječnog vremena trajanja ugovora o najmu 10 godina. Da nije došlo do promjene navedene amortizacijske stope, trošak amortizacije u 2017. godini bio bi veći za 4,2 milijuna kuna.

r) Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Nadoknadiva vrijednost nekretnina i opreme, ulaganja u nekretnine te nematerijalne imovine je vrijednost veća od fer vrijednosti imovine umanjenje za troškove prodaje i vrijednosti imovine u upotrebi. Za potrebe određivanja umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najmanje jedinice čiji se novčani tokovi mogu zasebno identificirati ("jedinice koje stvaraju novac"). U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu ili za jedinicu koja generira novac.

Nefinancijska imovina kod koje je došlo do umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum pripreme financijskih izvještaja kako bi se utvrdila mogućnost smanjenja gubitka od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

s) Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Banka i Grupa će materijalnu imovinu preuzetu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja početno priznati kao imovinu namijenjenu prodaji u skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja 5 (MSFI 5) i njegovim odredbama. Samo iznimno, ako se utvrdi da preuzeta imovina može koristiti obavljanju vlastitih poslovnih aktivnosti Banke i Grupe, može se pri stjecanju donijeti odluka o upotrebi iste i tretmanu u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 16. Za nekretnine kod kojih je utvrđeno da više ne ispunjavaju uvjete za priznavanje prema MSFI 5, iste će se reklasificirati kao Ulaganja u nekretnine u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 40.

Banka i Grupa početno priznaju (klasificiraju) dugotrajnu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji ako će njezina vrijednost biti nadoknađena prodajom, umjesto njezinim korištenjem u svrhu obavljanja poslovnih aktivnosti putem troška amortizacije. Takva imovina se prije inicijalne klasifikacije mjeri po fer vrijednosti sukladno primjenjivim standardima za vrstu imovine, umanjeno za troškove prodaje

Naknadno mjerenje imovine namijenjene za prodaju provodi se po nižoj vrijednosti između trenutne knjigovodstvene vrijednosti i fer tržišne vrijednosti umanjene za troškove prodaje.

Ukoliko nastupe događaji koji mogu produžiti razdoblje za dovršenje prodaje isto ne isključuje imovinu od klasificiranja imovine kao namijenjene prodaji ukoliko su se dogodile okolnosti izvan kontrole Banke i Grupe i ako postoje dokazi da će Banka i Grupa i nadalje u skladu s planiranim nastaviti prodaju iste.

Banka i Grupa ne provode amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji.

Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine Banka i Grupa priznaju u računu dobiti i gubitka.

Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznati će se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje.

Ukoliko se utvrdi da dugotrajna imovina klasificirana kao imovina namijenjena prodaji ne udovoljava kriterijima početnog priznavanja Banka i Grupa prestaju priznavati navedenu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji.

Banka i Grupa prestaju priznavati imovinu namijenjenu prodaji i u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak ili gubitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.

t) Rezervacije za obveze i troškove

Rezervacije se priznaju kad Banka i Grupa ima sadašnju obvezu kao posljedicu prošlih događaja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa koji sadrže ekonomske koristi radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Rezervacije se također izdvajaju za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku na skupnoj osnovi.

Iznos procijenjenih rezervacija za obveze i troškove predstavlja najbolju procijenu izdataka potrebnih za podmirivanje sadašnjih obveza na datum izvještaja. Dostatnost rezervacija se utvrđuje temeljem uvida u pojedinačne stavke, nedavnih ostvarenih gubitaka, postojećih gospodarstvenih okolnosti, karakteristika rizika različitih kategorija transakcija, kao i drugih relevantnih čimbenika.

Rezervacije se ukidaju samo za one troškove za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako odljev ekonomskih koristi za podmirenje obveza više nije vjerojatan, rezervacija se ukida.

u) Operativni najam

Najam kod kojeg Banka i Grupa kao davatelj najma zadržavaju suštinski sve rizike i koristi vezane uz vlasništvo uključuje se u materijalnu i nematerijalnu imovinu po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Prihod od najma imovine u operativnom najmu priznaje se u računu dobiti i gubitka po linearnoj metodi tijekom trajanja najma.

Banka i Grupa unajmljuju poslovni prostor za obavljanje poslovanja. Plaćanja po operativnom najmu priznaju se u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom trajanja najma. Poticaji kod najma priznaju se u računu dobiti i gubitka kao sastavni dio ukupnog troška najma. Banka i Grupa nemaju ugovora o operativnom najmu s otkaznim rokom duljim od 1 godine.

v) Primanja zaposlenih

Doprinosi za mirovinsko osiguranje

Banka i Grupa uplaćuju doprinose u obvezne mirovinske fondove prema obvezanoj ugovornoj osnovi. Banka i Grupa nemaju drugih obveza plaćanja nakon uplate doprinosa. Doprinosi se priznaju kao trošak priznat kao primanja zaposlenih u razdoblju u kojem nastaju.

Rezervacije za otpremnine i jubilarne nagrade

Prilikom obračuna rezervacija za otpremnine i jubilarne nagrade, Banka i Grupa diskontiraju očekivane buduće novčane tokove koji se odnose na obveze, koristeći diskontne stope koje, prema mišljenju poslovodstva, najbolje predstavljaju vrijednost novca.

Plan naknada u vlasničkim instrumentima

Banka i Grupa ima propisanu politiku dodjele vlasničkih instrumenata, ali da ne vodi plan naknada iz vlasničkih instrumenata jer se preduvjeti za isplatu takvih naknada za poslovnu 2016. godinu, tekuće razdoblje ili naredne periode još nisu ispunili.

w) Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital iskazan je u kunama po nominalnoj vrijednosti. Iznos naknade plaćene za reotkup upisanog kapitala, uključujući direktne zavisne troškove, priznaje se kao umanjenje kapitala i rezervi te se klasificira kao vlastite dionice.

Dividende

Dividende se priznaju kao obveza unutar razdoblja u kojem su objavljene.

Zadržana dobit

Dobit za godinu, zadržana nakon raspodjele, prenosi se u rezerve, u skladu s odlukom Glavne skupštine.

Gubitak razdoblja tereti akumuliranu zadržanu dobit. Eventualni preostali gubitak raspoređuje se sukladno regulativi primjenjivoj na trgovačka društva u RH.

Zarada po dionici

Banka prikazuje zaradu ili gubitak po dionici na svoje redovne dionice. Zarada ili gubitak po dionici se računa dijeleći pripadajuću neto dobit ili gubitak redovnim dioničarima Banke sa prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja.

x) Izvanbilančne preuzete i potencijalne obveze

U okviru redovnog poslovanja Banka i Grupa sklapaju ugovore kojima preuzimaju izvanbilančne kreditne obveze i koje vodi u izvanbilančnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvaćaju garancije, akreditive i neiskorištene okvirne kredite. Banka i Grupa navedene preuzete financijske obveze iskazuju u izvještaj o financijskom položaju ako i kad iste postanu plative.

y) Poslovi u ime i za račun trećih osoba

Banka i Grupa upravljaju sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva. Ti iznosi ne predstavljaju imovinu Banke i Grupe te su isključeni iz izvještaja o financijskom položaju. Za pružene usluge Banka i Grupa obračunavaju naknadu koja se razgraničava u računu dobiti i gubitka.

Ovisno društvo Banke također upravlja sa šest otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom: HPB Dionički fond, HPB Global fond, HPB Novčani fond, HPB Obveznički fond, HPB Euronovčani fond i HPB Bond Plus fond (od siječnja 2018. godine).

Imovina investicijskih fondova kojima upravlja ovisno društvo nije dio konsolidiranih financijskih izvješća Grupe.

Ulaganje matičnog društva u investicijske fondove od strane matičnog društva vrednuje se po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.

z) Izvještavanje po segmentu

Segment je jedinstvena komponenta Grupe i Banke čija je djelatnost ponuda proizvoda ili usluga (poslovni segment) kojima ostvaruje ekonomske koristi ili troškove, što uključuje i transakcije s ostalim dijelovima Grupe i Banke. Grupa u ovim financijskim izvještajima nije primjenjivala interne transferne cijene pri određivanju uspješnosti segmenata, što je alat koji primjenjuje u upravljačkom izvještavanju.

Grupa je identificirala četiri glavna segmenta: bankarstvo s pravnim osobama – koje se dijeli na dva podsegmenta (poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom, poslovanje s malim i srednjim poduzećima), bankarstvo s fizičkim osobama, poslovanje na financijskim tržištima (uključujući riznicu i investicijsko bankarstvo sa skrbništvom) te izravno bankarstvo. Opis poslovnih segmenata i njihov financijski pregled prikazan je u Bilješci 4. ovih financijskih izvještaja.

Poslovanje Grupe, ukupna imovina, kao i većina klijenata smješteni su u Hrvatskoj.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA

U ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Banke i Grupe rizicima i opisane su metode koje rukovodstvo koristi za prepoznavanje, mjerenje i upravljanje rizicima u cilju očuvanja kapitala. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi banke, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik promjene tečaja, rizik promjene kamatnih stopa i cijena financijskih instrumenata.

Na razini Banke i Grupe postoji cjeloviti sustav upravljanja rizicima definiran internim aktima i postavljenim limitima za Banci prihvatljive razine rizika i nadgledanjem njihove implementacije. Limiti su u pravilu postavljeni u odnosu na iznos priznatog kapitala te se primjenjuju na sve vrste rizika. Pored navedenog, Banka utvrđuje limite za potencijalne gubitke mjerene Value-at-Risk tehnikama za izloženost tržišnom riziku. Razvijaju se također interne metode i modeli za upravljanje drugim vrstama rizika.

Odgovornost za uspostavljenje okvira za upravljanje rizicima Banke i Grupe u nadležnosti je Uprave Banke koja ovlasti za upravljanje rizicima prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, Kreditni odbor i Odbor za upravljanje operativnim rizikom.

2.1 Kreditni rizik

Banka i Grupa su izložene kreditnom riziku kroz aktivnosti kreditiranja i investiranja te kroz aktivnosti garantno dokumentarnih poslova.

Rizik da druga ugovorna strana neće izvršiti svoje obveze po financijskim instrumentima kontinuirano se prati. Kako bi upravljala razinom kreditnog rizika, Banka i Grupa procjenjuju kreditnu sposobnost svojih klijenata, a kako bi umanjila kreditni rizik uzima odgovarajuće instrumente osiguranja.

Na datum pripreme financijskih izvještaja, izloženost Banke i Grupe kreditnom riziku derivativnih financijskih instrumenata koji se priznaju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka predstavlja pozitivna fer vrijednost tih instrumenata prikazanu u izvještaju o financijskom položaju. Nominalni iznosi objavljeni u bilješkama uz financijske izvještaje ne predstavljaju iznose koji će biti razmijenjeni između stranaka u derivativnim transakcijama niti se njima mjeri izloženost Banke i Grupe kreditnom ili tržišnim rizicima. Iznosi koji će biti razmijenjeni temelje se na uvjetima derivativnih ugovora.

Primarna izloženost Banke i Grupe kreditnom riziku proizlazi iz kredita i potraživanja od komitenata. Iznos kreditne izloženosti po toj osnovi te po osnovi dužničkih vrijednosnica koje se drže do dospijeća i vrednuju po amortiziranom trošku predstavlja knjigovodstvena vrijednost imovine u bilanci. Nadalje, Banka je izložena i kreditnom riziku po izvanbilančnim stavkama, kroz obveze po neiskorištenim odobrenim kreditima i izdanim garancijama, kao što je prikazano u bilješci 38.

Upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća ocjenu kreditnog rizika plasmana te naknadno praćenje i nadzor odnosno procjenu nadoknadivosti plasmana i izvanbilančnih obveza te provođenje potrebnih ispravaka vrijednosti i rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima odnosno izvanbilančnim obvezama i izvještavanje Uprave Banke.

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.1. Ocjena kreditnog rizika

U postupku ocjene kreditnog rizika plasmana procjenjuje se sljedeće:

• dužnikova kreditna sposobnost,
• dužnikova urednost u podmirivanju obveza,
• kvaliteta instrumenata osiguranja.

U procesu praćenja plasmana kontinuirano se obavlja provjera da li postoje elementi koji mogu ukazivati na pogoršanje financijskog položaja klijenta, izloženost klijenta valutnom riziku ili povećanje rizika uslijed smanjenja vrijednosti instrumenta osiguranja.

2.1.2. Klasifikacija plasmana u rizične skupine

Banka i Grupa klasificiraju plasmane u rizične skupine ovisno o visini udjela utvrđenog gubitka u iznosu glavnice plasmana, a sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Tako Banka i Grupa plasmane za koje procijene da su potpuno nadoknadivi klasificiraju u rizičnu skupinu A. Prilikom inicijalnog priznavanja Banka i Grupa sve plasmane raspoređuju u rizičnu skupinu A. Plasmane za koje procijene da su djelomično nadoknadivi Banka i Grupa klasificiraju u rizičnu skupinu B i to ovisno o postotku gubitka: u rizičnu skupinu B-1 (plasmane za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-2 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-3 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% iznosa glavnice plasmana). Plasmane za koje procijene da su u potpunosti nenadoknadivi Banka i Grupa klasificiraju u rizičnu skupinu C.

2.1.3. Politika umanjenja vrijednosti plasmana

Obzirom na kriterije koje primjenjuje pri procjeni nadoknadivog iznosa plasmana, Banka i Grupa plasmane dijele na plasmane koji pripadaju portfelju malih kredita i plasmane koji ne pripadaju portfelju malih kredita.

Plasmani koji pripadaju portfelju malih kredita su ukupni plasmani i izvanbilančne obveze prema jednom dužniku ili grupi povezanih osoba čije je ukupno stanje u bruto iznosu (bez umanjenja za iznos ispravka vrijednosti odnosno rezerviranja) na dan procjene manje od 700.000,00 kuna.

Banka u pravilu nadoknadivost plasmana fizičkim osobama procjenjuje sukladno kriterijima za procjenu nadoknadivosti plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita, a nadoknadivost plasmana pravnim osobama sukladno kriterijima za procjenu nadoknadivosti plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita.

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

Na pojedinačnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita Banka i Grupa provode na pojedinačnoj osnovi temeljem sljedećih kriterija:

• kreditna sposobnosti dužnika,
• dužnikova urednost u podmirivanju obveza i
• kvaliteta instrumenata osiguranja potraživanja.

U tom smislu Banka i Grupa uzimaju u obzir utvrđeni kreditni rang dužnika odnosno drugih osoba u kreditnom poslu (jamaca, sudužnika i dr.), broj dana kašnjenja u podmirivanju obveza te vrstu i procijenjenu vrijednost raspoloživih instrumenta osiguranja. Uzimajući to u obzir kao i sve druge dostupne podatke i informacije, Banka provodi procjenu nadoknadivosti plasmana procjenjujući buduće novčane tokove po plasmanu, koje diskontira i stavlja u odnos sa knjigovodstvenim iznosom plasmana, utvrđujući na taj način visinu potrebnih ispravaka vrijednosti plasmana. Pritom Banka uvažava odredbe propisane Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke vezano uz postupanje sa restrukturiranim plasmanima, plasmanima čija naplata se temelji na realizaciji instrumenata osiguranja, plasmanima koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja te odredbe vezano uz prihvatljivost instrumenata osiguranja i primjerenu visinu faktora umanjenja njihove vrijednosti.

Na skupnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita Banka i Grupa provode u pravilu na skupnoj osnovi temeljem urednosti u podmirivanju obveza dužnika po plasmanu. Pritom se iznos sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova po plasmanima procjenjuje tako da se umanji glavnica plasmana, ovisno o vrsti plasmana i evidentiranom broju dana kašnjenja u podmirivanju obveza dužnika.

Tablica u nastavku pokazuje klasifikaciju plasmana u rizične skupine te raspodjelu pripadajućih ispravaka vrijednosti u postotnom iznosu od bruto glavnice.

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3 Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

Grupa

% 2017.	potraživanja od komitenata Zajmovi i	Ispravak vrijednosti	potraživanja od Zajmovi i banaka	Ispravak vrijednosti	drže do dospijeća ulaganja koja se Financijska	Ispravak vrijednosti	Depoziti kod B-a N H	Ispravak vrijednosti	Potraživanja po naknadama	Ispravak vrijednosti
A	83,13	1,14	99,56	-	5,68	1,17	100,00	-	57,44	-
A - 90 dana B i C	- 16,87	- 59,78	- 0,44	100,00	- 94,32	- 76,86	- -	- -	- 42,56	- 100,00
2016.
A	83,98	0,97	99,73	-	99,09	1,51	100,00	-	62,00	-
A - 90 dana B i C	- 16,02	0,28 61,80	- 0,27	- 100,00	- 0,91	- 34,76	- -	- -	- 37,99	- 100,00

Banka

potraživanja od komitenata Zajmovi i	Ispravak vrijednosti	potraživanja od Zajmovi i banaka	Ispravak vrijednosti	drže do dospijeća ulaganja koja se	Ispravak vrijednosti	Depoziti kod B-a N H	Ispravak vrijednosti	Potraživanja po naknadama	Ispravak vrijednosti
82,91	1,15	99,56	-	5,68	1,17	100,00	-	57,44	-
-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
17,09	59,79	0,44	100,00	94,32	76,86	-	-	42,56	100,00
83,52	0,97	99,73	-	99,09	1,51	100,00	-	61,22	-
- 16,48	0,74 62,58	- 0,27	- 100,00	- 0,91	- 34,76	- -	- -	- 38,78	- 100,00
					Financijska

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije uzimanja kolaterala

U sljedećoj tablici je predstavljena maksimalna izloženost Banke i Grupe kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2017. godine i 31. prosinca 2016. godine, ne uzimajući u obzir uzete kolaterale kao instrumente osiguranja. Izloženost predstavljena u tablici zasnovana je na neto izloženosti nakon umanjenja za ispravke vrijednosti odnosno rezerviranja.

Maksimalna izloženost			Grupa		Banka
		2017.	2016.	2017.	2016.
	Bilješka	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Žiro račun kod HNB-a i banaka	5	3.451.044	1.133.248	3.451.044	1.133.248
Obvezna pričuva kod HNB-a	6	1.300.269	1.300.796	1.300.269	1.300.796
Zajmovi i potraživanja od banaka	7	113.832	182.087	113.832	182.087
Ulaganja koja se drže do dospijeća	10	72.417	444.825	72.417	444.825
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11	11.141.393	11.552.549	10.979.108	11.397.810
Potraživanja po naknadama	18	12.294	13.340	11.506	12.903
Izvanbilančne potencijalne obveze	39	2.042.706	2.364.932	2.042.056	2.362.226
Neiskorišteni okvirni krediti		1.297.270	1.636.818	1.296.620	1.634.112
Garancije		730.566	710.846	730.566	710.846
Ostale potencijalne obveze		14.870	17.268	14.870	17.268
Ukupna kreditna izloženost		18.133.955	16.991.777	17.970.232	16.833.895

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku

Grupa

2017.	Zajmovi i potraživanja od komitenata	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se drži do dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Plasmani bez kašnjenja i bez umanjenja vrijednosti	10.410.388	113.832	14.988	3.931.444	12.294
Plasmani s kašnjenjem, ali bez umanjenja vrijednosti	-	-	-	-	-
Plasmani umanjene vrijednosti	2.113.286	500	248.961	-	8.526
Ukupno bruto plasmani	12.523.674	114.332	263.949	3.931.444	20.820
Identificirani gubici	(1.263.301)	(500)	(191.356)	-	(8.526)
Identificirani gubici na skupnoj osnovi	(118.980)	-	(176)	-	-
Ukupno identificirani gubici	(1.382.281)	(500)	(191.532)	-	(8.526)
Ukupno	11.141.393	113.832	72.417	3.931.444	12.294

2016.	Zajmovi i potraživanja od komitenata	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se drži do dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Plasmani bez kašnjenja i bez umanjenja vrijednosti	10.865.509	182.087	448.896	1.841.823	13.339
Plasmani s kašnjenjem, ali bez umanjenja vrijednosti	358	-	-	-	1
Plasmani umanjene vrijednosti	2.072.827	500	4.139	-	8.173
Ukupno bruto plasmani
	12.938.694	182.587	453.035	1.841.823	21.513
Identificirani gubici	(1.280.962)	(500)	(1.439)	-	(8.173)
Identificirani gubici na skupnoj osnovi	(105.183)	-	(6.772)	-	-
Ukupno identificirani gubici	(1.386.145)	(500)	(8.211)	-	(8.173)
Ukupno	11.552.549	182.087	444.824	1.841.823	13.340

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Banka

2017.	Zajmovi i potraživanja od komitenata	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se drži do dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Plasmani bez kašnjenja i bez umanjenja vrijednosti	10.247.084	113.832	14.988	3.931.444	11.506
Plasmani s kašnjenjem, ali bez umanjenja vrijednosti	-	-	-	-	-
Plasmani umanjene vrijednosti	2.112.455	500	248.961	-	8.526
Ukupno bruto plasmani	12.359.539	114.332	263.949	3.931.444	20.032
Identificirani gubici	(1.263.046)	(500)	(191.356)	-	(8.526)
Identificirani gubici na skupnoj osnovi	(117.385)	-	(176)	-	-
Ukupno identificirani gubici	(1.380.431)	(500)	(191.532)	-	(8.526)
Ukupno	10.979.108	113.832	72.417	3.931.444	11.506

2016.	Zajmovi i potraživanja od komitenata	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se drži do dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Plasmani bez kašnjenja i bez umanjenja vrijednosti	10.710.909	182.087	448.897	1.841.823	12.902
Plasmani s kašnjenjem, ali bez umanjenja vrijednosti	135	-	-	-	1
Plasmani umanjene vrijednosti	2.112.820	500	4.139	-	8.173
Ukupno bruto plasmani	12.823.864	182.587	453.036	1.841.823	21.076
Identificirani gubici	(1.322.264)	(500)	(1.439)	-	(8.173)
Identificirani gubici na skupnoj osnovi	(103.790)	-	(6.772)	-	-
Ukupno identificirani gubici	(1.426.054)	(500)	(8.211)	-	(8.173)
Ukupno	11.397.810	182.087	444.825	1.841.823	12.903

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Sukladno važećim aktima, Banka i Grupa za osiguranje plasmana koriste uobičajene kolaterale; bankarske garancije, garancije HAMAG-a ili drugih pravnih osoba, mjenice sa avalom banke, zalog (fiducij) na nekretninama i pokretninama, police osiguranja, zalog (fiducij) na dionicama, obveznicama, komercijalnim zapisima, udjelima u otvorenim investicijskim fondovima, ustup potraživanja (cesije) trgovačkih društava i ministarstava (država), zalog na koncesiji i industrijskom i intelektualnom vlasništvu, te uobičajene operativne instrumente osiguranja; mjenice i zadužnice.

Vrijednost kolaterala revidira se sukladno internim aktima koji su u skladu s dobrom poslovnom praksom odnosno kretanjima na tržištu, kao i s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija.

Iskazana vrijednost kolaterala u tablici niže odnosi se na evidentiranu vrijednost kolaterala na temelju procjene ovlaštenih procjenitelja bez umanjenja za korektivne faktore, a umanjenu za terete upisane prije Banke i ograničenu na iznos izloženosti koju osigurava.

			Grupa	Banka
		______
Vrsta imovine	Vrsta kolaterala	2017.	2016.	2017.	2016.
		'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća		-	25.821	-	25.821
	Depoziti	-	25.821	-	25.821
Zajmovi i potraživanja od komitenata		4.974.048	4.988.823	4.813.691	4.823.839
	Depoziti	167.814	188.045	167.814	188.045
	Dužnički vrijednosni papiri	64.851	81.580	64.851	81.580
	Garancije i jamstva RH	1.330.936	1.216.947	1.330.936	1.216.947
	Nekretnine neposlovne namjene	1.764.991	1.729.269	1.604.634	1.564.285
	Nekretnine poslovne namjene	1.124.911	1.381.209	1.124.911	1.381.209
	Pokretnine (oprema, zalihe, vozila, brodovi….)	92.913	75.313	92.913	75.313
	Udjeli u vlasničkim vrijednosnim papirima i fondovima	235.876	77.025	235.876	77.025
	Zemljišta	191.756	239.436	191.756	239.436
Ukupno		4.974.048	5.014.644	4.813.691	4.849.660

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Pregled starosne strukture dospjelih i nedospjelih potraživanja po bruto glavnici zajmova prema danima kašnjenja dan je u nastavku:

Grupa u '000 kn	Ukupno	Nedospjela izloženost kreditnom riziku	Od toga dospjelo 1-30 dana	Od toga dospjelo 31-60 dana	Od toga dospjelo 61-90 dana	Od toga dospjelo 91-180 dana	Od toga dospjelo 180 dana i više
31. prosinca 2017.
Država	3.263.848	3.262.554	1.290	-	-	-	4
Ostale pravne osobe	3.877.512	2.838.443	34.720	11.298	29.311	45.821	917.919
Stanovništvo	5.332.578	4.979.922	16.803	7.325	3.263	39.798	285.467
Ukupno	12.473.938	11.080.919	52.813	18.623	32.574	85.619	1.203.390
31. prosinca 2016.
Država	4.023.904	4.021.914	1.986	-	-	-	4
Ostale pravne osobe	3.913.148	2.662.028	76.209	38.183	5.064	7.887	1.123.777
Stanovništvo	4.951.372	4.676.596	24.308	6.961	3.466	35.183	204.858
Ukupno	12.888.424	11.360.538	102.503	45.144	8.530	43.070	1.328.639

Banka u '000 kn	Ukupno	Nedospjela izloženost kreditnom riziku	Od toga dospjelo 1-30 dana	Od toga dospjelo 31-60 dana	Od toga dospjelo 61-90 dana	Od toga dospjelo 91-180 dana	Od toga dospjelo 180 dana i više
31. prosinca 2017.
Država	3.263.848	3.262.554	1.290	-	-	-	4
Ostale pravne osobe	3.883.674	2.844.606	34.720	11.298	29.310	45.821	917.919
Stanovništvo	5.162.841	4.810.220	16.803	7.325	3.263	39.798	285.432
Ukupno	12.310.363	10.917.380	52.813	18.623	32.573	85.619	1.203.355
31. prosinca 2016.
Država	4.023.904	4.021.914	1.986	-	-	-	4
Ostale pravne osobe	3.962.216	2.669.607	76.209	38.183	5.064	7.887	1.165.266
Stanovništvo	4.786.388	4.511.743	24.233	6.943	3.466	35.172	204.831
Ukupno	12.772.508	11.203.264	102.428	45.126	8.530	43.059	1.370.101

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Bruto iznos potpuno nadoknadivih plasmana, kod kojih nije utvrđeno kašnjenje u plaćanju dulje od 90 dana i ne provodi se ispravak vrijednosti na pojedinačnoj osnovi na datum pripreme financijskih izvještaja, te pokrivenost odgovarajućim kolateralom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:

(a) Imovina izložena kreditnom riziku bez umanjenja vrijednosti (rizična skupina A)

Grupa 2017. '000 kn	Državne jedinice	Financijske institucije (bez banaka)	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno zajmovi i potraživanja od komitenata	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se drži do dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	3.189.554	11.310	2.330.183	1.847.245	15.924	141.222	2.874.950	10.410.388	113.832	14.988	3.931.444	12.294
Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi Neto plasmani	(36.538) 3.153.016	(130) 11.180	(26.764) 2.303.419	(20.815) 1.826.430	(182) 15.742	(1.618) 139.604	(32.933) 2.842.017	(118.980) 10.291.408	- 113.832	(176) 14.812	- 3.931.444	- 12.294
Vrijednost
kolaterala	563.107	-	1.601.827	1.333.529	11.409	-	246.914	3.756.786	-	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	17,86	0,00	69,54	73,01	72,47	-	8,69	36,50	-	-	-	-
2016. '000 kn	Državne jedinice	Financijske institucije (bez	Trgovačka društva		Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim			Zajmovi i potraživanja	Financijska imovina	Depoziti kod HNB-a
		banaka)		Stambeni krediti		karticama	Ostali krediti	Ukupno zajmovi i potraživanja od komitenata	od banaka	koja se drži do dospijeća		Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	4.031.561	81.631	2.156.073	1.561.967	415	146.655	2.887.207	10.865.509	182.087	448.896	1.841.823	13.339
Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi	(38.960)	(791)	(20.975)	(15.053)	(5)	(1.421)	(27.977)	(105.182)	-	(6.772)	-	-
Neto plasmani	3.992.601	80.840	2.135.098	1.546.914	410	145.234	2.859.230	10.760.327	182.087	442.124	1.841.823	13.339
Vrijednost kolaterala	654.804	81.580	1.362.133	1.457.315	415	-	242.190	3.798.437	-	25.821	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Banka 2017. '000 kn	Državne jedinice	Financijske institucije (bez banaka)	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno zajmovi i potraživanja od komitenata	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se drži do dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	3.189.554	11.310	2.336.346	1.677.778	15.924	141.222	2.874.950	10.247.084	113.832	14.988	3.931.444	11.506
Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi	(36.538)	(130)	(26.764)	(19.220)	(182)	(1.618)	(32.933)	(117.385)	-	(176)	-	-
Neto plasmani	3.153.016	11.180	2.309.582	1.658.558	15.742	139.604	2.842.017	10.129.699	113.832	14.812	3.931.444	11.506
Vrijednost kolaterala	563.107	-	1.601.827	1.333.529	11.409	-	246.914	3.756.786	-	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	17,86	-	69,36	80,40	72,47	-	8,69	37,09	-	-	-	-

2016. '000 kn	Državne jedinice	Financijske institucije (bez banaka)	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno zajmovi i potraživanja od komitenata	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se drži do dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	4.031.562	81.631	2.164.661	1.398.778	415	146.655	2.887.207	10.710.909	182.087	448.897	1.841.823	12.902
Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi	(39.066)	(791)	(20.975)	(13.554)	(5)	(1.421)	(27.977)	(103.789)	-	(6.772)	-	-
Neto plasmani	3.992.496	80.840	2.143.686	1.385.224	410	145.234	2.859.230	10.607.120	182.087	442.125	1.841.823	12.902
Vrijednost kolaterala	654.804	81.580	1.362.133	1.294.709	415	-	242.190	3.635.831	-	25.821	-	-
% pokrivenosti kolateralom	16,40	100,92	63,54	93,47	101,22	0,00	8,47	34,28	-	5,84	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(b) Imovina izložena kreditnom riziku u rizičnoj skupini A s kašnjenjem preko 90 dana, ali bez umanjenja vrijednosti

Bruto iznosi takvih plasmana i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:

Grupa		Zajmovi i potraživanja od komitenata				Potraživanja po
2017. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Ostali krediti	Ukupno	naknadama
Bruto plasmani	-	-	-	-	-	-
Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi	-	-	-	-	-	-
Neto plasmani
Vrijednost kolaterala	-	-	-	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	-	-	-	-	-	-
		Zajmovi i potraživanja od komitenata				Potraživanja po
2016. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Ostali krediti	Ukupno	naknadama
Bruto plasmani	134	223	1	358	1	134
Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi	(1)	-	-	(1)	-	(1)
Neto plasmani	133	223	1	357	1	133
Vrijednost kolaterala	-	-	110	110	-	-

% pokrivenosti kolateralom - - - 30,81 - -

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

b) Imovina izložena kreditnom riziku u rizičnoj skupini A s kašnjenjem preko 90 dana, ali bez umanjenja vrijednosti

Banka		Zajmovi i potraživanja od komitenata	Potraživanja po
2017. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Ostali krediti	Ukupno	naknadama
Bruto plasmani	-	-	-	-	-	-
Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi	-	-	-	-	-	-
Neto plasmani
Vrijednost kolaterala	-	-	-	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	-	-	-	-	-	-

		Potraživanja po
2016. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Ostali krediti	Ukupno	naknadama
Bruto plasmani	134	-	1	135	1	134
Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi	(1)	-	-	(1)	-	(1)
Neto plasmani	133	-	1	134	1	133
Vrijednost kolaterala	-	-	110	110	-	-
% pokrivenosti kolateralom	-	-	-	82,09	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(c) Imovina u rizičnim skupinama B i C izložena kreditnom riziku

Tablice u nastavku prikazuju iznos kredita s umanjenjima vrijednosti na pojedinačnoj i skupnoj osnovi, kao i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto plasmane je kako slijedi:.

Grupa 2017.			Zajmovi komitentima
'000 kn	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se drži do dospijeća	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	1.631.846	64.846	101.740	11.967	302.887	2.113.286	500	248.961	8.526
Ukupno identificirani gubici	-962.806	(17.646)	(72.862)	(9.770)	(200.217)	(1.263.301)	(500)	(191.356)	(8.526)
Neto plasmani	669.040	47.200	28.878	2.197	102.670	849.985	-	57.605	-
Vrijednost kolaterala	833.930	55.507	57.039	-	45.578	992.054	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	124,65	117,60	197,52	-	44,39	116,71	-	-	-

			Zajmovi komitentima
2016. '000 kn								Financijska imovina
	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Zajmovi i potraživanja od banaka	koja se drži do dospijeća	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	1.673.400	40.448	53	7.628	351.298	2.072.827	500	4.139	8.173
Ukupno identificirani gubici	(1.057.221)	(19.560)	(5)	(5.928)	(198.248)	(1.280.962)	(500)	(1.439)	(8.173)
Neto plasmani	616.179	20.888	48	1.700	153.050	791.865	-	2.700	-
Vrijednost kolaterala	1.031.668	37.291	53	-	121.039	1.190.051	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	167,43	178,53	110,42	-	79,08	150,28	-	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

c) Imovina u rizičnim skupinama B i C izložena kreditnom riziku

			Zajmovi komitentima
Banka 2017. '000 kn								Financijska imovina
	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Zajmovi i potraživanja od banaka	koja se drži do dospijeća	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	1.631.846	64.015	101.740	11.967	302.887	2.112.455	500	248.961	8.526
Ukupno identificirani gubici	(962.806)	(17.391)	(72.862)	(9.770)	(200.217)	(1.263.046)	(500)	(191.356)	(8.526)
Neto plasmani	669.040	46.624	28.878	2.197	102.670	849.409	-	57.605	-
Vrijednost kolaterala	833.930	55.507	57.039	-	45.578	992.054	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	124,65	119,05	197,52	-	44,39	116,79	-	-	-

			Zajmovi komitentima
2016. '000 kn	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Ukupno	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se drži do dospijeća	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	1.715.547	38.294	53	7.628	351.298	2.112.820	500	4.139	8.173
Ukupno identificirani gubici	(1.099.263)	(18.820)	(5)	(5.928)	(198.248)	(1.322.264)	(500)	(1.439)	(8.173)
Neto plasmani	616.284	19.474	48	1.700	153.050	790.556	-	2.700	-
Vrijednost kolaterala	1.031.668	35.137	53	-	121.039	1.187.897	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	167,40	180,43	110,42	-	79,08	150,26	-	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(d) Obnovljeni i restrukturirani i krediti komitentima

Obnavljanja kredita odobravaju se klijentima radi uobičajenih tekućih potreba financiranja njihovih poslovnih aktivnosti.

Restrukturiranja kredita odobravaju se klijentima kod kojih je došlo do određenih poremećaja u poslovanju, pri čemu se prethodno ugovoreni uvjeti kreditiranja značajnije mijenjaju.

	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Bruto krediti komitentima
Pravne osobe	476.603	653.698
Stanovništvo	67.691	63.954
Ukupno	544.294	717.652

2.1.5. Koncentracija kreditnog rizika po granama djelatnosti

Analiza koncentracije kreditnog rizika kredita po granama djelatnosti prikazana je kako slijedi:

	Grupa 2017.	Grupa 2016.
	'000 kn	'000 kn
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	2.600.977	3.352.833
Prerađivačka industrija	925.997	1.020.081
Građevinarstvo	1.034.089	1.014.397
Prijevoz i skladištenje	427.254	348.132
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala	458.632	459.407
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	527.975	523.031
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	377.828	311.152
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	220.419	239.259
Informacije i komunikacije	128.390	150.274
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija	100.509	72.339
Umjetnost, zabava i rekreacija	101.707	110.500
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	66.798	29.613
Ostalo	180.563	306.034
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	7.151.138	7.937.052
Bruto krediti stanovništvu	5.322.800	4.951.372
Pokriveni kolateralom	4.748.840	4.988.823
Obračunata kamata	49.736	51.936
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.382.281)	(1.386.145)
Ukupno	11.141.393	11.554.215

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.5. Koncentracija kreditnog rizika po granama djelatnosti (nastavak)

	Banka	Banka
	2017.	2016.
	'000 kn	'000 kn
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	2.600.977	3.352.833
Prerađivačka industrija	925.997	1.020.081
Građevinarstvo	1.034.089	1.014.397
Prijevoz i skladištenje	427.254	348.132
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala	458.632	459.407
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	527.975	523.031
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	377.828	311.152
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	220.419	239.259
Informacije i komunikacije	128.390	150.274
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija	100.509	72.339
Umjetnost, zabava i rekreacija	101.707	110.500
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	66.798	29.613
Ostalo	186.726	355.102
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	7.157.301	7.986.120
Krediti stanovništvu (bruto)	5.153.062	4.786.388
Pokriveni kolateralom	4.748.840	4.823.839
Obračunata kamata	49.176	51.355
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.380.431)	(1.426.053)
Ukupno	10.979.108	11.397.810

2.2. Rizik likvidnosti

Likvidnosni rizik proizlazi iz redovnog financiranja poslovanja Banke i Grupe i upravljanja pozicijama. Glavne kategorije rizika likvidnosti kojima su Banka i Grupa izložene su:

• rizik financiranja likvidnosti (rizik strukturne likvidnosti): rizik da Banka neće biti u stanju efikasno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat,
• rizik tržišne likvidnosti: rizik koji proizlazi iz nemogućnosti Banke da jednostavno napravi prijeboj pozicija ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni zbog tržišnog poremećaja ili nedovoljne dubine tržišta.

Banka i Grupa upravljaju rizikom likvidnosti u skladu sa zakonskim odredbama. Uz zakonske odredbe upravljanje rizikom likvidnosti propisano je sljedećim internim aktima:

• Politikom upravljanja rizicima,
• Pravilnik o upravljanju likvidnosnim rizikom.

Sustav upravljanja rizikom likvidnosti sukladno navedenim aktima obuhvaća:

• procjenu i mjerenje izloženosti riziku likvidnosti,
• postavljanje limita izloženosti riziku likvidnosti,
• izvještavanje i nadzor iskorištenosti limita,
• mehanizam raspodjele likvidnosnih troškova i koristi,
• kontrolnu funkciju.

Upravljanje likvidnosnim rizikom ostvaruje se:

• operativnim upravljanjem dnevnom likvidnošću,
• operativnim upravljanjem kratkoročnom likvidnošću,
• upravljanjem strukturnom likvidnošću.

Operativno upravljanje dnevnom i kratkoročnom likvidnošću ostvaruje se:

održavanjem, planiranjem i projekcijom koeficijenta pokrivenosti (LCR-a) unutar propisanog limita

Upravljanje strukturnom likvidnošću ostvaruje se:

• održavanjem pozicija u skladu s limitima izloženosti riziku likvidnosti,
• diversifikacijom izvora financiranja.

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

Sektor upravljanja rizicima priprema mjesečno za sjednice Odbora za upravljanje aktivom i pasivom izvještaj o izloženosti likvidnosnom riziku i iskorištenosti limita izloženosti likvidnosnom riziku.

Banka mjesečno Hrvatskoj narodnoj banci dostavlja regulatorno izvješće o likvidnosnoj pokrivenosti. Propisani kvantitativni zahtjevi sadrže: iznos likvidne imovine (C72), iznos potencijalnih odljeva (C73), iznos potencijalnih priljeva (C74) te izračun likvidnosne pokrivenosti (C76).

Banka i Grupa su sve pozicije za koje su propisani regulatorni limiti tijekom 2017. godine održavale u okvirima propisanih regulatornih limita. Banka održava obveznu pričuvu te minimalno potrebna devizna potraživanja unutar limita propisanih Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima.

Sektor financijskih tržišta priprema mjesečno za sjednice Odbora plan priljeva i odljeva.

Odgovornost za upravljanje likvidnosnim rizikom ima Uprava Banke. Ovlasti za upravljanje likvidnosnim rizikom Uprava Banke prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom Banke. Odbor na svojim sjednicama donosi odluke i zaključke iz područja upravljanja likvidnošću. Odluke i zaključke Odbora obavezni su provoditi svi sektori na čije se poslovanje oni odnose.

Kao dio sustava upravljanja likvidnosnim rizikom posebno se utvrđuju ovlasti, odgovornosti i postupci u situaciji krize likvidnosti.

Banka i Grupa propisuju i provode izradu stress testova svoje likvidnosti. Sektor upravljanja rizicima provodi testiranja otpornosti na stres uzimajući u obzir faktore specifične za Banku (unutarnje faktore) i tržišne faktore (vanjske faktore).

Testovi otpornosti na stres provode se nad koeficijentom likvidnosne pokrivenosti.

Upravljanje dugoročnom likvidnošću ostvaruje se održavanjem pozicija u skladu s limitima izloženosti riziku likvidnosti, diversifikacijom izvora financiranja i praćenjem i izvještavanjem o stabilnim izvorima financiranja.

2.2.1. Analiza ročnosti

Preostalo ugovorno dospijeće imovine i obveza te kapitala i rezervi Banke i Grupe po preostalom ugovornom dospijeću, osim za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koja je analizirana kao kratkoročna sukladno njenoj klasifikaciji i namjeri Banke i Grupe da njome trguju, na dan 31. prosinca 2017. godine i 31. prosinca 2016. godine prikazano je u tablicama u nastavku.

Iako je u prvim analiziranim razdobljima iskazana značajna negativna ročna neusklađenost, Banka sukladno vlastitom povijesnom iskustvu i poznavanju komitenata ne očekuje odljev depozita u ugovornim rokovima.

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

Grupa 2017. u '000 kn

	0-30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	3.451.044	-	-	-	-	3.451.044
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.300.269	-	-	-	-	1.300.269
Zajmovi i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer	93.441	20.161	-	230	-	113.832
vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	877.491	6.507	-	-	-	883.998
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	49.993	71.375	92.259	1.170.261	1.197.463	2.581.351
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	57.464	74	-	14.879	-	72.417
Zajmovi i potraživanja od komitenata Imovina namijenjena prodaji	1.252.479 -	430.139 -	1.608.509 -	2.292.250 20.000	5.558.016 -	11.141.393 20.000
Nekretnine i oprema	-	-	-	-	135.831	135.831
Ulaganja u nekretnine	-	-	-	-	79.832	79.832
Nematerijalna imovina Neto odgođena porezna	-	-	-	-	110.861	110.861
imovina	-	-	391	-	33.974	34.365
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	460	-	-	460
Ostala imovina	113.981	-	8.161	-	295	122.437
UKUPNO IMOVINA	7.196.162	528.256	1.709.780	3.497.620	7.116.272	20.048.090
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-	-	-	-	-
Depoziti banaka	50.889	108.834	240.067	-	-	399.790
Depoziti komitenata	9.188.418	1.473.932	4.478.427	1.415.196	251.964	16.807.937
Uzeti krediti Rezervacije za obveze i	36.872	14.699	63.927	182.363	375.022	672.883
troškove	13.698	428	46.142	7.992	5.167	73.427
Obveza za porez na dobit	-	-	418	-	-	418
Ostale obveze	150.079	11.489	13.544	2.527	5.179	182.818
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	1.910.817	1.910.817
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	9.442.236	1.609.382	4.842.525	1.608.078	2.545.869	20.048.090
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(2.246.074)	(1.081.126)	(3.132.745)	1.889.542	4.570.403	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(2.246.074)	(3.327.200)	(6.459.945)	(4.570.403)	-	-
IZVANBILANCA	470.948	165.184	951.924	223.974	230.025	2.042.056
Derivativi	-	-	-	-	-	-
Klasične izvanbilančne stavke	470.948	165.184	951.924	233.974	230.025	2.042.056

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

Grupa 2016. u '000 kn

	0-30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	1.554.612	-	-	-	-	1.554.612
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke Zajmovi i potraživanja od	1.300.796	-	-	-	-	1.300.796
banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i	161.913	20.074	-	100	-	182.087
gubitka	1.009.597	9.844	-	-	-	1.019.441
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	99.972	23.392	707.953	272.059	1.650.562	2.753.938
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća Zajmovi i potraživanja od	2.160	219.499	208.442	14.724	-	444.825
komitenata	1.662.215	300.885	2.453.237	2.448.674	4.689.204	11.554.215
Imovina namijenjena prodaji	81.419	-	-	7.930	-	89.349
Nekretnine i oprema	-	-	-	-	140.764	140.764
Ulaganja u nekretnine	-	-	-	-	96.518	96.518
Nematerijalna imovina Neto odgođena porezna	-	-	-	-	107.360	107.360
imovina Pretplaćeni porez na dobit	- -	- -	448 348	- -	40.281 -	40.729 348
Ostala imovina	242.691	(606)	8.087	21.000	129.780	400.952
UKUPNO IMOVINA	6.115.375	573.088	3.378.515	2.764.487	6.854.469	19.685.934
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i
gubitka	-	3.641	-	-	-	3.641
Depoziti banaka	234.855	104.331	169.947	-	-	509.133
Depoziti komitenata	7.973.964	1.591.786	4.925.135	1.280.036	253.883	16.024.804
Uzeti krediti Rezervacije za obveze i	53.885	104.677	84.771	156.913	326.414	726.660
troškove	17.207	921	36.892	4.778	988	60.787
Obveza za porez na dobit	58	-	-	-	-	58
Ostale obveze	256.291	16.844	36.342	14.964	142.996	467.439
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	1.893.412	1.893.412
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	8.536.261	1.822.201	5.253.087	1.456.691	2.617.693	19.685.934
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(2.420.886)	(1.249.113)	(1.874.573)	1.307.796	4.236.776	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(2.420.886)	(3.669.999)	(5.544.571)	(4.236.776)	-	-
IZVANBILANCA	611.463	391.631	963.608	457.668	132.137	2.556.507
Derivativi	-	96.500	1.994	-	-	98.494
Klasične izvanbilančne stavke	-- 611.463	295.132	961.614	457.668	132.137	2.458.014

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

Banka 2017. u '000 kn

	0-30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	3.451.044	-	-	-	-	3.451.044
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.300.269	-	-	-	-	1.300.269
Zajmovi i potraživanja od banaka	93.441	20.161	-	230	-	113.832
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun
dobiti i gubitka	738.947	4.225	-	-	-	743.172
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	49.993	71.375	92.259	1.170.261	1.197.463	2.581.351
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	57.464	74	-	14.879	-	72.417
Zajmovi i potraživanja od komitenata	1.249.529	427.990	1.598.505	2.265.026	5.438.058	10.979.108
Imovina namijenjena prodaji	-	-	-	20.000	-	20.000
Ulaganja u ovisna društva	-	-	-	-	45.490	45.490
Nekretnine i oprema	-	-	-	-	135.576	135.576
Ulaganje u nekretnine	-	-	-	-	70.748	70.748
Nematerijalna imovina Neto odgođena porezna	-	-	-	-	110.664	110.664
imovina	-	-	-	-	33.974	33.974
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	460	-	-	460
Ostala imovina	112.938	-	6.052	-	-	118.990
UKUPNO IMOVINA	7.053.625	523.825	1.697.276	3.470.396	7.031.973	19.777.095

OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka - - - - - - Depoziti banaka 50.889 108.834 240.067 - - 399.790 Depoziti komitenata 9.228.148 1.464.205 4.437.161 1.319.623 103.317 16.552.454 Uzeti krediti 36.872 14.699 63.927 182.363 375.022 672.883 Rezervacije za obveze i troškove 13.681 189 45.926 7.992 5.167 72.955 Ostale obveze 144.451 9.912 11.654 2.527 5.179 173.723 Ukupno kapital i rezerve - - - - 1.905.290 1.905.290 UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE 9.474.041 1.597.839 4.798.735 1.512.505 2.393.975 19.777.095 NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE (2.420.416) (1.074.014) (3.101.459) 1.957.891 4.637.998 - KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST (2.420.416) (3.494.430) (6.595.889) (4.637.998) - - IZVANBILANCA 470.948 165.184 951.924 223.974 230.025 2.042.056 Derivativi - - - - - - Klasične izvanbilančne stavke 470.948 165.184 951.924 223.974 230.025 2.042.056

146

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

Banka
2016. u '000 kn	0-30	31-90	91-360	1 do 3	preko 3
	dana	dana	dana	godine	godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod
banaka	1.554.584	-	-	-	-	1.554.584
Obvezna pričuva kod
Hrvatske narodne banke	1.300.796	-	-	-	-	1.300.796
Zajmovi i potraživanja od
banaka	161.913	20.074	-	100	-	182.087
Financijska imovina po fer
vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	866.888	7.562	-	-	-	874.450
Financijska imovina
raspoloživa za prodaju	99.972	23.392	707.953	272.059	1.650.562	2.753.938
Financijska ulaganja koja
se drže do dospijeća	2.159	219.500	208.442	14.724	-	444.825
Zajmovi i potraživanja od
komitenata	1.653.790	299.420	2.444.212	2.424.063	4.576.325	11.397.810
Imovina namijenjena
prodaji	81.419	-	-	7.930	-	89.349
Ulaganja u ovisna društva	-	-	-	-	45.490	45.490
Nekretnine i oprema	-	-	-	-	140.622	140.622
Ulaganja u nekretnine	-	-	-	-	87.209	87.209
Nematerijalna imovina	-	-	-	-	107.052	107.052
Neto odgođena porezna
imovina	-	-	-	-	37.201	37.201
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	253	-	-	253
Ostala imovina	241.332	1.738	6.150	21.000	-	270.220
UKUPNO IMOVINA	5.962.854	571.686	3.367.010	2.739.876	6.644.461	19.285.886

OBVEZE
Financijske obveze po fer
vrijednosti kroz račun
dobiti i gubitka	-	3.641	-	-	-	3.641
Depoziti banaka	234.855	104.331	169.947	-	-	509.133
Depoziti komitenata	7.991.811	1.578.433	4.879.288	1.208.520	114.670	15.772.722
Uzeti krediti	53.884	104.677	84.771	156.913	326.415	726.660
Rezervacije za obveze i
troškove	17.196	921	36.814	4.755	988	60.674
Ostale obveze	249.966	14.772	34.317	14.964	11.587	325.606
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	1.887.450	1.887.450
UKUPNO OBVEZE,
KAPITAL I REZERVE	8.547.712	1.806.775	5.205.137	1.385.152	2.341.110	19.285.886
NEUSKLAĐENOST
ROČNE STRUKTURE	(2.584.859)	(1.235.089)	(1.838.127)	1.354.724	4.303.351	-
KUMULATIVNA
NEUSKLAĐENOST	(2.584.859)	(3.819.948)	(5.658.075)	(4.303.351)	-	-
IZVANBILANCA	611.463	295.132	961.614	457.668	132.137	2.458.014
Derivativi	-	95.788	-	-	-	95.788
Klasične izvanbilančne
stavke	611.463	199.344	961.614	457.668	132.137	2.362.226

2.3. Tržišni rizik

Izloženost tržišnim rizicima nastaje u pozicijama koje se u imovini i vanbilančnim evidencijama iskazuju po tržišnoj (fer) vrijednosti:

• financijska imovina namijenjena trgovanju,
• financijska imovina raspoloživa za prodaju,
• pozicije iskazane u stranoj valuti (uključujući i pozicije koje se odnose na plasmane i obveze ugovorene s valutnom klauzulom).

Svi instrumenti namijenjeni trgovanju podložni su tržišnom riziku, odnosno riziku da buduće promjene tržišnih uvjeta mogu instrument učiniti nepovoljnijim ili dovesti do umanjenja vrijednosti. Instrumenti kojima se trguje se priznaju po fer vrijednosti, a sve promjene tržišnih uvjeta direktno utječu na prihode od trgovanja. Banka i Grupa upravljaju upotrebom instrumenata namijenjenih trgovanju u skladu s promjenama tržišnih uvjeta. Izloženošću tržišnom riziku formalno se upravlja kupnjom ili prodajom financijskih instrumenata u skladu s limitima propisanim u Pravilniku o upravljanju tržišnim rizicima.

Upravljanje tržišnim rizicima Banke i Grupe provodi se u skladu sa zakonskim odredbama, kako je određeno Pravilnikom o upravljanju tržišnim rizicima koje Sektor upravljanja rizicima redovito revidira.

Sektor upravljanja rizicima dnevno izračunava mjere izloženosti tržišnim rizicima, iskorištenost limita izloženosti tržišnim rizicima i kapitalne zahtjeve za izloženost tržišnim rizicima.

U mjerenju izloženosti tržišnom riziku Banka se oslanja na regulativu Hrvatske narodne banke te prati:

• kapitalni zahtjev izračunat standardnom metodom u skladu s UREDBOM (EU) br. 575/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
• rizičnu vrijednost (VaR) koja predstavlja maksimalni potencijalni gubitak koji bi Banka mogla pretrpjeti uslijed promjena faktora rizika na tržištu (kamatnih stopa, tečajeva i cijena dionica) za period držanja pozicije 10 dana uz statističku pouzdanost od 99%. VaR se izračunava na kraju dana i ne uključuje unutardnevne izloženosti proizašle iz promjena pozicija. Za izračun VaR-a koristi se baza od 250 povijesnih podataka,

Banka također koristi sljedeće interno propisane mjere kod mjerenja izloženosti pozicijskim rizicima dužničkih instrumenata:

• Duracija (mjera osjetljivosti cijene dužničkih vrijednosnih papira na promjenu kamatnih stopa),
• PV01 koja predstavlja smanjenje vrijednosti portfelja kod scenarija paralelnog porasta kamatnih stopa za 0,01%.

Sektor upravljanja rizicima izvještava dnevno o iskorištenosti limita izloženosti tržišnim rizicima Upravu, Sektor financijskih tržišta, Sektor upravljanja financijama i Ured za upravljanje aktivom i pasivom te mjesečno Odbor za upravljanje aktivom i pasivom.

2.3. Tržišni rizik (nastavak)

a) Portfelj namijenjen trgovanju

Tablicom je dan pregled kretanja navedenih mjera na 31. prosinca 2017. godine te 31. prosinca 2016. godine.

2017.	Pozicija '000 kn	VaR
Rizik promjene tečaja	88.325	(609)
Pozicijski rizik dužničkih instrumenata	608.657	(3.811)
Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata	33.527	(2.357)
Pozicijski rizik udjela u investicijskim fondovima	100.988	(1.334)
Utjecaj korelacije	-	2.551
Tržišni rizik	-	(5.559)
2016.
Rizik promjene tečaja	44.103	(331)
Pozicijski rizik dužničkih instrumenata	644.736	(6.885)
Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata	39.393	(2.684)
Pozicijski rizik udjela u investicijskim fondovima	186.541	(960)
Utjecaj korelacije	-	3.287
Tržišni rizik	-	(7.572)

2.3. Tržišni rizik (nastavak)

b) Portfelj raspoloživ za prodaju

Portfelj raspoloživ za prodaju sastoji se od dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira.

U sljedećoj tablici prikazano je kretanje tržišne vrijednosti i rizične vrijednosti za portfelj dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira u portfelju raspoloživo za prodaju.

Dužničke vrijednosnice	Tržišna vrijednost '000 kn	VaR '000 kn
2017.	2.560.245	(14.901)
2016.	2.734.202	(23.700)
Vlasničke vrijednosnice	Tržišna vrijednost '000 kn	VaR '000 kn
2017.	(22.124)	(2.862)
2016.	19.736	(525)

2.4. Kamatni rizik u knjizi banke

Kamatni rizik u knjizi banke je rizik zbog kojeg Banka i Grupa može imati negativan utjecaj na ekonomsku vrijednost knjige banke i zaradu (neto kamatni prihod), a zbog promjene kamatnih stopa na tržištu. Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke nastaje kao posljedica:

• neusklađenosti stavki aktive i pasive Banke i Grupe raspodijeljenih prema kriteriju mogućnosti promjene kamatnih stopa (eng. repricing gaps),
• različite prirode kamatnih stopa (referentnih kamatnih stopa) uz koje Banka ugovara plasmane, odnosno izvore financiranja.

Sukladno tome, kamatnom riziku u knjizi banke izložene su sve kamatno osjetljive stavke knjige Banke.

Banka i Grupa upravljaju kamatnim rizikom u knjizi banke u skladu sa zakonskim odredbama. Odlukom Hrvatske narodne banke o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke, Banka i Grupa su dužne kvartalno izvještavati HNB o kamatnom riziku u knjizi banke na nekonsolidiranoj odnosno polugodišnje na konsolidiranoj osnovi.

Uz zakonske odredbe upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke propisano je:

• Politikom upravljanja rizicima te
• Pravilnikom upravljanja kamatnim rizikom u knjizi banke.

Pravilnikom upravljanja kamatnim rizikom u knjizi banke definiran je proces upravljanja, metode procjene i mjere izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke, limiti izloženosti te način i učestalost izvještavanja o izloženosti Banke i Grupe kamatnom riziku u knjizi banke.

Kamatni rizik u knjizi banke Banka i Grupa procjenjuju promatrajući taj rizik iz dvije perspektive:

• Perspektiva ekonomske vrijednosti: potencijalno smanjenje tržišne vrijednosti knjige Banke uslijed promjene kamatnih stopa na tržištu,
• Perspektiva zarade: potencijalno smanjenje neto kamatnih prihoda uslijed promjene kamatnih stopa na tržištu.

Perspektiva ekonomske vrijednosti kapitala

Banka se koristi pojednostavnjenim izračunom procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke primjenjujući standardni kamatni šok na pozicije knjige banke izložene riziku promjene kamatnih stopa po svim važnijim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno, odnosno primjenjuje interni sustav mjerenja promjene ekonomske vrijednosti izračunate kao 99 percentil pripisanih jednodnevnih promjena kamatnih stopa tijekom razdoblja od 5 godina skaliranih na godinu od 240 dana ovisno o tome što je nepovoljnije. Banka kamatno osjetljive pozicije knjige banke raspoređuje u 15 vremenskih zona razlikujući pri tom pozicije s fiksnom kamatnom stopom, promjenjivom kamatnom stopom i kamatnom stopom koju je moguće promijeniti odlukom Uprave (administrativna kamatna stopa) i procjenjuje promjenu tržišne vrijednosti knjige banke primjenjujući osnovnu simulaciju paralelnih promjena kamatnih stopa za 2 postotna boda. Banka izračunava omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te ga održava takvog da ne bude veći od 15% (regulatorni omjer iznosi 20%). Promjena ekonomske vrijednosti kapitala na 31. prosinac 2017. godine iznosila je 55.896 tisuća kuna ili 3,38% regulatornog kapitala.

2.4 Kamatni rizik u knjizi banke (nastavak)

Perspektiva zarade

Perspektiva zarade obuhvaća potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata u slučaju promjene kamatnih stopa na tržištu. Kod mjerenja rizika kamatnih stopa iz perspektive zarade Banka primjenjuje simulaciju promjena kamatnih stopa promatrano za vremenski period od 12 mjeseci te potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata održava unutar limita od 12% ostvarenih neto prihoda od kamata za promatrano razdoblje (od početka godine) projiciranih na godišnju razinu. Potencijalna promjena neto prihoda od kamata na kraju 2017. godine iznosi 47.923 tisuće kuna

Isto tako, Banka i Grupa minimalno kvartalno provode dodatno testiranje otpornosti na stres koje se sastoji od 6 stres testova sukladno smjernicama EBA-e kojima testira različit nagib i intenzitet promjene kamatne stope na ekonomsku vrijednost knjige banke.

Sektor upravljanja rizicima mjesečno izvještava Odbor za upravljanje aktivom i pasivom o izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.

2.5. Valutni rizik

Grupa je izložena riziku promjene tečaja kroz transakcije u stranim valutama.

Izloženost riziku promjene tečaja proizlazi iz kreditnih, depozitnih, investicijskih i aktivnosti trgovanja. Prati se dnevno prema interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama te u ukupnom iznosu za imovinu i obveze denominirane u stranim valutama ili uz valutnu klauzulu.

Svoje poslovne aktivnosti Grupa usmjerava nastojeći minimizirati neusklađenost između imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti.

Grupa upravlja rizikom promjene tečaja postavljanjem načela i limita za izloženosti u stranim valutama te praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka i Grupa usmjeravaju nastojeći minimizirati neusklađenost između imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući dnevno poslovanje u granicama internih i regulatornih limita.

Grupa je izložena riziku promjene tečaja eura u razmjerima koji nisu značajni. Na dan 31. prosinca 2017. iznos aktive Grupe denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosio je 5.665.296 tisuća kuna (2016.: 6.420.270 tisuća kuna), dok je taj iznos kod Banke 5.435.438 tisuća kuna (2016.: 6.172.665 tisuća kuna). Obveze Grupe denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosile su 5.983.053 tisuće kuna (2016.: 6.498.412 tisuća kuna), a iznos obveza Banke denominiranih u eurima ili valutama vezanim uz euro bio je 5.739.466 tisuća kuna (2016.: 6.237.062 tisuća kuna). Stoga bi pad tečaja kuna/euro za 1% (aprecijacija kune) utjecao na rezultat Grupe u iznosu od 3.178 tisuća prihoda (2016: 781 tisuća kuna prihoda), dok bi taj iznos kod Banke iznosio 3.040 tisuća kuna prihoda (2016.: 781 tisuća kuna prihoda).

2.5.1. Analiza devizne pozicije

Iznosi ukupne imovine i obveza Banke i Grupe na dan 31. prosinca 2017. i 31. prosinca 2016. godine u kunama i stranim valutama (iznosi denominirani u kunama s valutnom klauzulom odnose se uglavnom na euro), prikazani su u tablicama u nastavku.

2.5. Valutni rizik (nastavak)

2.5.1 Analiza devizne pozicije (nastavak)

Grupa
2017.		Kune s valutnom		Ostale strane
u '000 kn	Kune	klauzulom	Euro	valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	2.989.283	-	225.735	236.026	3.451.044
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.300.269	-	-	-	1.300.269
Zajmovi i potraživanja od banaka	20.379	-	647	92.806	113.832
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	494.186	169.340	220.472	-	883.998
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	1.516.358	297.405	753.475	14.113	2.581.351
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	57.428	14.989	-	-	72.417
Zajmovi i potraživanja od komitenata	7.152.225	2.597.441	1.368.291	23.436	11.141.393
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	20.000
Nekretnine i oprema	135.831	-	-	-	135.831
Ulaganja u nekretnine	79.832	-	-	-	79.832
Nematerijalna imovina	110.861	-	-	-	110.861
Neto odgođena porezna imovina	34.365	-	-	-	34.365
Pretplaćeni porez na dobit	460	-	-	-	460
Ostala imovina	103.908	159	17.342	1.028	122.437
UKUPNO IMOVINA	14.015.385	3.079.334	2.585.962	367.409	20.048.090
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-	-	-	-
Depoziti banaka	349.107	-	42.060	8.623	399.790
Depoziti komitenata	10.998.123	257.788	5.203.507	348.519	16.807.937
Uzeti krediti	202.060	450.497	20.326	-	672.883
Rezervacije za obveze i troškove	73.427	-	-	-	73.427
Obveza za porez na dobit	418	-	-	-	418
Ostale obveze	173.513	-	8.875	430	182.818
Ukupno kapital i rezerve	1.910.817	-	-	-	1.910.817
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	13.707.465	708.285	5.274.768	357.572	20.048.090
NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	307.920	2.371.049	(2.688.806)	9.837	-

2.5. Valutni rizik (nastavak)

2.5.1 Analiza devizne pozicije (nastavak)

Grupa
2016.		Kune s valutnom		Ostale strane
u '000 kn	Kune	klauzulom	Euro	valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	870.141	-	542.078	142.393	1.554.612
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.300.796	-	-	-	1.300.796
Zajmovi i potraživanja od banaka	20.168	-	725	161.194	182.087
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	524.639	175.457	315.565	3.780	1.019.441
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	1.223.857	301.295	1.067.095	161.691	2.753.938
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	429.802	15.023	-	-	444.825
Zajmovi i potraživanja od komitenata	7.528.193	2.450.111	1.519.949	55.962	11.554.215
Imovina namijenjena prodaji	89.349	-	-	-	89.349
Nekretnine i oprema	140.764	-	-	-	140.764
Ulaganja u nekretnine	96.518	-	-	-	96.518
Nematerijalna imovina	107.360	-	-	-	107.360
Neto odgođena porezna imovina	40.729	-	-	-	40.729
Pretplaćeni porez na dobit	348	-	-	-	348
Ostala imovina	361.679	930	32.042	6.301	400.952
UKUPNO IMOVINA	12.734.343	2.942.816	3.477.454	531.321	19.685.934
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-	-	3.641	3.641
Depoziti banaka	336.030	-	145.634	27.469	509.133
Depoziti komitenata	9.757.309	280.055	5.483.135	504.305	16.024.804
Uzeti krediti	144.693	493.521	88.446	-	726.660
Rezervacije za obveze i troškove	60.779	8	-	-	60.787
Obveza za porez na dobit	58	-	-	-	58
Ostale obveze	455.369	-	7.613	4.457	467.439
Ukupno kapital i rezerve	1.893.412	-	-	-	1.893.412
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	12.647.650	773.584	5.724.828	539.872	19.685.934
NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	86.693	2.169.232	(2.247.374)	(8.551)	-

2.5. Valutni rizik (nastavak)

2.5.1 Analiza devizne pozicije (nastavak)

Banka

2017. u '000 kn	Kune	Kune s valutnom klauzulom	Euro	Ostale strane valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	2.989.283	-	225.735	236.026	3.451.044
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.300.269	-	-	-	1.300.269
Zajmovi i potraživanja od banaka	20.379	-	647	92.806	113.832
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	469.934	52.766	220.472	-	743.172
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	1.516.358	297.405	753.475	14.113	2.581.351
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	57.428	14.989	-	-	72.417
Zajmovi i potraživanja od komitenata	7.102.974	2.484.407	1.368.291	23.436	10.979.108
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	20.000
Ulaganja u ovisna društva	45.490	-	-	-	45.490
Nekretnine, postrojenja i oprema	135.576	-	-	-	135.576
Ulaganja u nekretnine	70.748	-	-	-	70.748
Nematerijalna imovina	110.664	-	-	-	110.664
Neto odgođena porezna imovina	33.974	-	-	-	33.974
Pretplaćeni porez na dobit	460	-	-	-	460
Ostala imovina	100.711	(91)	17.342	1.028	118.990
UKUPNO IMOVINA	13.974.248	2.849.476	2.585.962	367.409	19.777.095

OBVEZE

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti

NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	294.191	2.384.778	(2.688.806)	9.837	-
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	13.680.057	464.698	5.274.768	357.572	19.777.095
Ukupno kapital i rezerve	1.905.290				1.905.290
Ostale obveze	164.418		8.875	430	173.723
Rezervacije za obveze i troškove	72.955	-	-	-	72.955
Uzeti krediti	202.060	450.497	20.326	-	672.883
Depoziti komitenata	10.986.227	14.201	5.203.507	348.519	16.552.454
Depoziti banaka	349.107	-	42.060	8.623	399.790
i gubitka	-	-	-	-	-

2.5. Valutni rizik (nastavak)

2.5.1 Analiza devizne pozicije (nastavak)

Banka
2016. u '000 kn	Kune	Kune s valutnom klauzulom	Euro	Ostale strane valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	870.113	-	542.078	142.393	1.554.584
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.300.796	-	-	-	1.300.796
Zajmovi i potraživanja od banaka	20.168	-	725	161.194	182.087
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	499.732	55.373	315.565	3.780	874.450
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	1.223.857	301.295	1.067.095	161.691	2.753.938
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	429.802	15.023	-	-	444.825
Zajmovi i potraživanja od komitenata	7.499.069	2.322.830	1.519.949	55.962	11.397.810
Imovina namijenjena prodaji	89.349	-	-	-	89.349
Ulaganja u ovisna društva	45.490	-	-	-	45.490
Nekretnine, postrojenja i oprema	140.622	-	-	-	140.622
Ulaganja u nekretnine	87.209	-	-	-	87.209
Nematerijalna imovina	107.052	-	-	-	107.052
Neto odgođena porezna imovina	40.281	-	-	-	40.281
Pretplaćeni porez na dobit	253	-	-	-	253
Ostala imovina	228.107	690	32.042	6.301	267.140
UKUPNO IMOVINA	12.581.900	2.695.211	3.477.454	531.321	19.285.886

OBVEZE

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka - - - 3.641 3.641 Depoziti banaka 336.030 - 145.634 27.469 509.133 Depoziti komitenata 9.766.569 18.713 5.483.135 504.305 15.772.722 Uzeti krediti 144.693 493.521 88.446 - 726.660 Rezervacije za obveze i troškove 60.674 - - - 60.674 Ostale obveze 313.536 - 7.613 4.457 325.606 Ukupno kapital i rezerve 1.887.450 - - - 1.887.450 UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE 12.508.952 512.234 5.724.828 539.872 19.285.886 NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST 72.948 2.182.977 (2.247.374) (8.551) -

2.6. Upravljanje operativnim rizikom

Operativni rizik svojstven je svim aktivnostima, procesima, proizvodima i sustavima Banke. Primjereno upravljanje operativnim rizikom Banka osigurava kroz primjenu postupaka, procedura te sustava ovlaštenja i odgovornosti koji su detaljno propisani internim aktima, Politikom upravljanja rizicima i Pravilnikom o upravljanju operativnim rizikom kao krovnim dokumentima. Sustav upravljanja operativnim rizikom uspostavljen je kroz odgovarajuća tijela Banke i djelotvoran sustav unutarnjih kontrola.

Banka i Grupa definiraju operativni rizik kao rizik nastanka događaja koji kao posljedicu za Banku i Grupu ima gubitak, a uzrok su mu neprimjereni ili neuspješni unutarnji procesi, ljudi ili sustavi odnosno vanjski utjecaji. Pri tome je u ovu definiciju uključen pravni rizik. Značajni operativni rizik je rizik nastanka događaja koji kao posljedicu ima značajan gubitak zbog operativnog rizika.

S ciljem utvrđivanja i procjenjivanja ukupne izloženosti operativnom riziku Banka i Grupa primjenjuju:

• prikupljanje i analizu unutarnjih podataka o događajima uslijed operativnog rizika,
• samoprocjenu rizika i kontrola,
• procjenu rizika informacijskog sustava i
• analizu utjecaja nedostupnosti ključnih poslovnih procesa na poslovanje.

Banka i Grupa procjenjuju izloženost rizicima povezanim s eksternalizacijom kao dodatnu izloženost svim značajnim rizicima koja proizlazi iz činjenice da eksternalizirane aktivnosti Banka i Grupa ne obavljaju same već ih obavlja pružatelj usluge te procjenjuje utjecaj eksternalizacije na profil rizičnosti Banke i Grupe.

Banka i Grupa procjenjuju utjecaj uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti Banke i Grupe obuhvaćajući pri tome izloženost svim značajnim rizicima.

Banka i Grupa su u cilju učinkovitog upravljanja operativnim rizikom osnovala Odbor za upravljanje operativnim rizikom. Odbor za upravljanje operativnim rizikom temeljem izvješća vezano uz izloženost Banke i Grupe operativnom riziku donosi zaključke i odluke o odgovarajućim mjerama koje je potrebno provesti s ciljem ovladavanja izloženošću operativnom riziku.

Banka i Grupa primjenjuju standardizirani pristup izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik.

2.7. Upravljanje kapitalom

Izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik bazira se na izloženostima klijenata razvrstanih u propisane kategorije izloženosti, koje se zatim ponderiraju ponderom rizika ovisno o samoj kategoriji izloženosti klijenta (izloženost prema državi, prema institucijama, javnim državnim tijelima, stanovništvu i sl.), preostalom roku dospijeća plasmana, tipu kolaterala kojim je plasman osiguran (npr. stambena nekretnina), diverzificiranosti plasmana, utvrđenom kašnjenju dospjelog nenaplaćenog dijela i visini provedenih ispravaka vrijednosti plasmana.

Grupa kapitalom upravlja u okviru postupka procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP). Pritom utvrđuje značajne rizike kojima je izložena ili procjenjuje da može biti izložena, izračunava odnosno procjenjuje potrebne kapitalne zahtjeve za izloženost pojedinim rizicima te utvrđuje ukupan potreban (interni) kapital za tekuće i naredno razdoblje u skladu s poslovnim planom. U skladu s tako iskazanim potrebama za kapitalom provodi se planiranje kapitala pri čemu se stavkama raspoloživog kapitala smatraju isključivo one stavke koje su priznate za potrebe izračuna regulatornog kapitala.

2.7.Upravljanje kapitalom (nastavak)

U postupku planiranja potreba za kapitalom obavezno se vodi računa i o adekvatnosti regulatornog kapitala odnosno regulatorno utvrđenim kapitalnim zahtjevima za izloženosti kreditnom riziku, tržišnim rizicima i operativnom riziku.

Regulatorni minimum stope adekvatnosti ukupnog kapitala propisan zakonom na dan 31.12.2017. godine iznosi 8 posto. Regulatorna obveza održavanja stope zaštitnih slojeva kapitala propisana je za stopu zaštitnog sloja za očuvanje kapitala u visini od 2,5 posto te zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u visini 1,5 posto. Uz navedeno, Grupi kreditnih institucija HPB Grupe (uključuje Banku i HPB-Stambenu štedionicu d.d.) je određen supervizorski zaštitni sloj kapitala u ukupnom iznosu od 3,55 posto. Prema tome, ukupni regulatorni zahtjevi na dan 31.12.2017. godine iznose 15,55% (2016.: 15,35%). U nastavku je naveden pregled kretanja regulatornog kapitala za Banku:

Banka	2017.	2016.
	'000 kn	'000 kn
REGULATORNI KAPITAL
Osnovni kapital	1.653.861	1.520.355
Redovni osnovni kapital	1.653.861	1.520.355
Dopunski kapital	-	-
Ukupno regulatorni kapital	1.653.861	1.520.355
Izloženost kreditnom riziku prema standardiziranom pristupu	7.127.582	7.695.697
Izloženost valutnom i pozicijskom riziku	575.287	580.229
Izloženost operativnom riziku	1.434.091	1.429.432
Izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju	96	1.258
Ukupno iznos izloženost riziku	9.137.056	9.706.615
Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala	18,10%	15,66%

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE

Grupa radi procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i pretpostavke o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene se redovito procjenjuju, a zasnivaju se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima, kao što su očekivani tijek budućih događaja koji se mogu realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome, neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena gubitaka od umanjenja vrijednosti portfelja Grupe izloženog kreditnom riziku predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ovaj i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjena, koji nose znatan rizik mogućih značajnih usklada knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u sljedećoj poslovnoj godini, opisani su u nastavku.

Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja

Grupa kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. U skladu sa zahtjevima HNB-a, potreba za umanjenjem vrijednosti bilančne i rezerviranje za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku, procjenjuje se tromjesečno za velike izloženosti, odnosno mjesečno za portfelj izloženosti manjih od 700 tisuća kuna. Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom su priznati u odnosu na neto knjigovodstvenu vrijednost kredita pravnim osobama i stanovništvu (prikazano u bilješci 11.), te kao rezervacije za obveze i troškove koje proizlaze iz izvanbilančne izloženosti komitentima, najčešće u obliku odobrenih garancija, akreditiva i odobrenih neiskorištenih kredita (prikazano u bilješkama 23. i 39.). Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja vrijednosti nije kreditni rizik.

Tablice u nastavku predstavljaju sažetak umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata, kao i rezerviranja za izvanbilančne izloženosti:

Grupa	Bilješke	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata	11	1.382.281	1.386.144
Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti	23	25.160	22.269
Ukupno		1.407.441	1.408.413

Banka	Bilješke	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata	11	1.380.431	1.426.053
Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti	23	25.151	22.269
Ukupno		1.405.582	1.448.322

Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku

Grupa najprije procjenjuje postoji li objektivni dokaz umanjenja vrijednosti, zasebno za imovinu koja je pojedinačno značajna (uglavnom izloženosti prema pravnim osobama) i skupno za imovinu koja nije pojedinačno značajna (uglavnom izloženosti prema stanovništvu). Međutim, imovina za koju nije pojedinačno prepoznato umanjenje vrijednosti uključuje se u skupinu imovine sa sličnim obilježjima kreditnog rizika. Navedeni portfelji se tada skupno procjenjuju radi umanjenja vrijednosti.

Grupa procjenjuje gubitke od umanjenja vrijednosti u slučajevima kada ocijeni da dostupni podaci ukazuju na vjerojatnost mjerljivog smanjenja procijenjenih budućih gotovinskih tokova imovine ili portfelja imovine. Kao dokaz se uzimaju neredovitost otplate ili ostale indikacije financijskih poteškoća korisnika kredita te nepovoljne promjene ekonomskih uvjeta u kojima korisnici kredita posluju ili vrijednosti ili mogućnosti realizacije instrumenata osiguranja, kada se te promjene mogu povezati s nemogućnošću otplate.

Grupa uzima u obzir zajednički učinak nekoliko događaja u procjeni umanjenja vrijednosti te koristi iskustvo u procjeni u slučajevima gdje su dostupni podaci potrebni za procjenu umanjenja vrijednosti ograničeni. U procjenjivanju gubitaka od umanjenja vrijednosti stavaka koje su pojedinačno ili skupno ocijenjene kao stavke umanjene vrijednosti, Grupa također uzima u obzir raspon postotaka za specifične rezervacije za umanjenje vrijednosti propisane od strane HNB-a.

Krajem godine, bruto vrijednost umanjenih zajmova i potraživanja po kamatama raspoređenih u B i C rizične skupine, kao i stope priznatih umanjenja tih izloženosti, bili su kako slijedi:

Grupa	2017.	2016.
Bruto izloženost (u '000 kn)	2.371.273	2.085.639
Gubitak od umanjenja vrijednosti (u '000 kn)	1.463.683	1.291.073
Stopa umanjenja	61,73%	61,90%
Banka	2017.	2016.
Bruto izloženost (u '000 kn)	2.370.442	2.125.632
Gubitak od umanjenja vrijednosti (u '000 kn)	1.463.428	1.332.375
Stopa umanjenja	61,74%	62,68%

Svako dodatno povećanje stope umanjenja za jedan postotni bod bruto izloženosti na dan 31. prosinca 2017. godine, imalo bi za posljedicu povećanje gubitka od umanjena vrijednosti za Grupu u iznosu od 23.713 tisuća kuna (2016.: 20.856 tisuća kuna), odnosno za Banku u iznosu od 23.704 tisuće kuna (2016.: 21.563 tisuća kuna).

Grupa također priznaje gubitke od umanjenja vrijednosti za koje se očekuje da postoje na datum pripreme financijskih izvještaja, ali koji još nisu zasebno identificirani. U procjeni identificiranih gubitaka od umanjenja vrijednosti koji postoje u portfeljima koji se skupno ocjenjuju, koriste se povijesni podaci o stopama gubitaka prema utvrđenoj internoj metodologiji. Banka uzima u obzir gubitak od umanjenja ovisno o vrsti imovine, pri čemu ukupna stopa umanjenja ne smije biti manja od 0,80% ukupne bilančne i izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku, osim one koja se vodi po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i imovine klasificirane u portfelj raspoloživ za prodaju. Iznosi koji su procijenjeni kao umanjeni na individualnoj osnovi, isključeni su iz ove kalkulacije.

Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku (nastavak)

Iznos rezervacije za umanjenje vrijednosti na dan 31. prosinca 2017. godine, procijenjen na osnovi portfelja iznosio je 139.590 tisuća kuna (2016.: 133.973 tisuća kuna) za relevantne bilančne i izvanbilančne izloženosti Grupe, odnosno 137.985 tisuća kuna (2016.: 132.580 tisuća kuna) za relevantne bilančne i izvanbilančne izloženosti Banke klasificirane u rizičnu skupinu A. Primjenom najniže stope propisane od strane HNB-a, gubici od umanjenja vrijednosti temeljeno na portfelju iznosili bi 4.366 tisuća kuna (2016.: 3.336 tisuća kuna) manje nego iznos priznat od strane Grupe i Banke.

U slučaju da Grupa ne bi imala razvijenu internu metodologiju procjene latentnih gubitaka na skupnoj osnovi, bila bi dužna primjenjivati stopu umanjenja od 1,00 posto ukupne relevantne bilančne i izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku. U tom slučaju bi gubici od umanjenja vrijednosti temeljeno na portfelju iznosili 29.462 tisuća kuna (2016.: 29.356 tisuća kuna) više od iznosa koji je priznat kod Grupe, te 29.038 tisuća kuna (2016.: 28.975 tisuća kuna) više od iznosa koji je priznat od strane Banke.

Tržišna vrijednost nekretnina u zalogu

Kao što je prethodno prikazano (bilješka 2.1.4.(c)), zajmovi i potraživanja od komitenata uključuju izloženosti s knjigovodstvenom vrijednošću od 2.112.455 tisuća kuna (2016.: 2.085.639 tisuća kuna) klasificiranih od strane Grupe, odnosno 2.113.286 tisuća kuna (2016.: 2.125.632 tisuća kuna) klasificiranih od strane Banke, kao umanjenih, obzirom na neurednost u plaćanju, čiji je dio osiguran zalogom nad nekretninama, postrojenjima i opremom. Pri procjeni nadoknadivosti plasmana temeljem nekretnine u zalogu, tržišna vrijednost nekretnine u zalogu umanjuje se i svodi na sadašnju vrijednost uz primjenu faktora umanjenja vrijednosti i rokova naplate u skladu sa regulativom HNB-a.

Izloženost prema Agrokoru i grupi povezanih osoba

Sa stanjem na dan 31.12.2017. ukupna izloženost Grupe prema dužnicima iz grupe Agrokor, koja predstavlja grupu ekonomski i pravno povezanih osoba, iznosi 451.913 tisuća kuna (od čega se 4.102 tisuće kuna odnosi na izvanbilančne potencijalne obveze), a što uključuje i 6.186 tisuća kuna potraživanja po kamatama koje su prethodno bila priznata u računu dobiti gubitka kao prihod razdoblja. Od navedenog iznosa 271.019 kuna odnosi se na društva vlasnički povezana s Agrokor Grupom, dok je preostala izloženost prema ekonomski povezanim osobama. U trenutku izdavanja ovih financijskih izvještaja u tijeku je proces restrukturiranja društva Agrokor d.d. i povezanih osoba. Stoga je temeljem stručne procjene, a temeljem dostupnih informacija formiran ispravak vrijednosti izloženosti prema vlasnički povezanim društvima Agrokor grupe u iznosu od 209.344 tisuće kuna, dok je prema ekonomski povezanim društvima formiran ispravak vrijednosti u iznosu od 71.742 tisuće kuna (ukupno 281.086 tisuća kuna).

Tržišna i knjigovodstvena vrijednost ulaganja u nekretnine

Nadalje, kao što je objavljeno u bilješci 15., ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2017. uključuju nekretnine, postrojenja i opremu bruto knjigovodstvene vrijednosti od 184.227 tisuća kuna koji predstavljaju imovinu stečenu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Grupa je u 2016. godini ovu imovinu reklasificirala iz imovine namijenjene prodaji u ulaganja u nekretnine, jer predmetna imovina više nije ispunjavala kriterije da bi bila priznata kao imovina namijenjena prodaji. Sva ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se godišnje temeljeno na procjeni neovisnog procjenjitelja, te se eventualni gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje u računu dobiti i gubitka. Dobici u računu dobiti i gubitka povrh prethodno priznatih umanjenja vrijednosti se iskazuju po prestanku priznavanja. Grupa je u promatranom razdoblju priznala gubitak od umanjenja vrijednosti po predmetnim nekretninama u iznosu 15.428 tisuća kuna (2016.: 9.224 tisuće kuna u vremenu kada su bile klasificirane kao imovina namijenjena prodaji). Neto knjigovodstvena vrijednost preuzete imovine unutar Ulaganja u nekretnine Grupe na dan 31. prosinca 2017. godine iznosi 79.832 tisuće kuna (31.12.2016.: 96.518 tisuća kuna), odnosno 70.748 tisuća kuna (31.12.2016.: 87.209 tisuća kuna) kod Banke.

Tržišna vrijednost ulaganja u nekretnine (nastavak)

Slijede informacije o nekretninama preuzetim u zamjenu za nenaplaćena potraživanja Grupe, koja su klasificirana unutar Ulaganja u nekretnine, te o hijerarhiji mjera fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2017. i 31. prosinca 2016. godine:

31.12.2017.: Grupa	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2017.
- zemljišta	-	-	26.247	26.247
- zgrade	-	-	47.772	47.772
- oprema	-	-	5.813	5.813
UKUPNO	-	-	79.832	79.832
31.12.2016.: Grupa	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2016.
- zemljišta	-	-	17.252	17.252
- zgrade	-	-	73.319	73.319
- oprema	-	-	5.947	5.947
UKUPNO	-	-	96.518	96.518
31.12.2017.: Banka	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2017.
- zemljišta	-	-	17.163	17.163
- zgrade	-	-	47.772	47.772
- oprema	-	-	5.813	5.813
UKUPNO	-	-	70.748	70.748
31.12.2016.: Banka	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2016.
- zemljišta	-	-	17.252	17.252
- zgrade	-	-	64.010	64.010
- oprema	-	-	5.947	5.947
UKUPNO	-	-	87.209	87.209

Tijekom godine nije bilo stavki koje bi po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz pokazatelja 3. razine u pokazatelje 1. razine ili obrnuto.

Fer vrijednost ulaganja u nekretnine Banke utvrđena je temeljem procjene vrijednosti iz studenog i prosinca 2017. godine. Procjene vrijednosti nekretnina u 2017. godini obavilo društvo HPB-nekretnine d.o.o., koje je ovisno društvo HPB Grupe. Procjenitelji društva HPB-nekretnine su prilikom procjene nekretnina djelovali kao neovisni sudski vještaci, koji posjeduju potrebne stručne kvalifikacije te novije iskustvo u procjeni fer vrijednosti nekretnina, te nemaju nikakve interese na predmetnoj imovini niti interese vezane uz iznos procijenjene vrijednosti nekretnine. na relevantnim lokacijama. Fer vrijednost procjenjuje se sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene sadašnje tržišne vrijednosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.

Fer vrijednost derivativa

Fer vrijednost OTC derivativa koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj ostvarenoj cijeni na burzi. Ukoliko se derivativnim instrumentima ne trguje na uređenim tržištima, Banka određuje vrijednost ugovora primjenom interno razvijenih modela za procjenu fer vrijednosti.

Fer vrijednost trezorskih zapisa

Grupa određuje fer vrijednost trezorskih zapisa koje izdaje Ministarstvo financija Republike Hrvatske primjenom internog modela koji uključuje preostalo razdoblje do dospijeća i zadnje raspoložive aukcijske cijene sličnih instrumenata. Na dan 31. prosinca 2017. godine Grupa je imala 224.957 tisuća kuna trezorskih zapisa klasificiranih kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (2016.: 315.565 tisuća kuna). Knjigovodstvena vrijednost trezorskih zapisa klasificiranih kao financijska imovina raspoloživa za prodaju na dan 31. prosinca 2017. godine iznosila je 850.641 tisuću kuna (2016.: 686.021 tisuća kuna).

Rezervacije za sudske sporove započete protiv Banke i Grupe

Kod izračuna potrebnih rezervacija za sudske sporove, Banka i Grupa diskontiraju očekivane buduće novčane tokove koji proizlaze iz navedenih obveza, primjenom eskontne stope HNB-a.

Oporezivanje

Banka i Grupa priznaju obveze poreza na dobit sukladno poreznim propisima Republike Hrvatske. Porezna prijava podložna je pregledu i odobrenju od strane Porezne uprave koja ima pravo izvršiti naknadnu provjeru knjigovodstvenih evidencija poreznih obveznika.

4. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA

Osnovne informacije o segmentima su predstavljane u odnosu na poslovne segmente Grupe. Primarni format poslovnih segmenata je temeljen na internoj strukturi izvještavanja. Kako Grupa ne raspoređuje administrativne troškove i glavnicu po segmentima, nije prikazana profitabilnost segmenata.

Poslovni segmenti

Grupa ima sljedeće poslovne segmente:

Poslovanje s pravnim osobama	uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje te ostale transakcije s pravnim osobama,
	Poslovanje s pravnim osobama dijeli se na dva podsegmenta:
	- poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom
	- poslovanje s malim i srednjim poduzećima
Poslovanje s građanstvom	uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje te ostale transakcije s građanstvom,
Financijska tržišta	operacije financiranja Grupe te objedinjene aktivnosti upravljanja likvidnošću i valutnim rizikom kroz uzete kredite, transakcije dužničkim vrijednosnicama, korištenje derivativa, te investiranje u likvidnu imovinu. Također uključuje aktivnosti upravljanja imovinom, skrbništva nad vrijednosnim papirima i brokerske usluge.
Izravno bankarstvo	uključuje neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke te kartično poslovanje

Grupa ne primjenjuju interne transferne cijene pri određivanju financijskog rezultata segmenata u ovim financijskim izvještajima. Interne transferne cijene su alat koji Grupa koristi u upravljačkom izvještavanju.

Klasifikacija pojedinih sektora se za potrebe bilješke o rezultatima i položaju segmenata razlikuje od ostalih dijelova financijskih izvještaja. To se prvenstveno odnosi na obrtnike, koji su dio poslovanja s pravnim osobama u izvještaju o segmentaciji, dok su u financijskim izvještajima dio pozicija vezanih uz stanovništvo.

Grupa						2017. '000 kn
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Izravno bankarstvo	Neraspoređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata Neto prihod od	229.788	217.062	90.614	-	-	537.464
naknada i provizija Prihod od	58.550	86.914	4.830	30.800	25.815	206.908
trgovanja i ulaganja	-	-	81.044	-	(2.202)	78.842
Ostali prihod	1.752	670	2.658	-	4.133	9.213
Prihod iz poslovanja	290.089	304.646	179.146	30.800	27.746	832.427
Opći i administrativni troškovi	(28.182)	(168.552)	(7.052)	(38.154)	(173.152)	(415.092)
Amortizacija Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i	-	-	-	-	(44.333)	(44.333)
ostale imovine Rezerviranja za obveze i	(259.725)	(73.353)	(1.287)	-	(15.051)	(349.416)
troškove Troškovi poslovanja	- (287.907)	- (241.905)	- (8.339)	- (38.154)	(10.426) (242.962)	(10.426) (819.267)
Dobit prije oporezivanja	-	-	-	-	-	13.160
Porez na dobit	-	-	-	-	(5.262)	(5.262)
Dobit za godinu	-	-	-	-	(5.262)	7.898
Imovina segmenta Neraspoređena imovina	6.336.253 -	5.393.145 -	7.966.486 -	231 -	(32.116) 384.091	19.663.999 384.091
Ukupna imovina	6.336.253	5.393.145	7.966.486	231	351.975	20.048.090
Obveze segmenta Neraspoređeni kapital i rezerve i	8.339.666	9.439.881	160.830	4.715	9.984	17.955.076
obveze Ukupno kapital i rezerve i	-	-	-	-	2.093.014	2.093.014
obveze	8.339.666	9.439.881	160.830	4.715	2.102.998	20.048.090

Grupa						2016. '000 kn
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Izravno bankarstvo	Neraspoređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata Neto prihod od	229.245	184.806	105.398	-	-	519.449
naknada i provizija Prihod od	59.530	93.536	3.523	23.967	18.195	198.751
trgovanja i ulaganja	-	-	109.697	-	-	109.697
Ostali prihod	2.944	1.241	5.897	-	-	10.082
Prihod iz poslovanja	291.719	279.583	224.515	23.967	18.195	837.979
Opći i administrativni troškovi	(25.138)	(176.352)	(6.641)	(39.776)	(161.591)	(409.497)
Amortizacija Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i	-	-	-	-	(45.416)	(45.416)
ostale imovine Rezerviranja za obveze i troškove	(175.054) -	(8.564) -	1 -	- -	(17.676) (25.384)	(201.293) (25.384)
Troškovi poslovanja	(200.191)	(184.916)	(6.639)	(39.776)	(250.068)	(681.590)
Dobit prije oporezivanja	-	-	-	-	-	156.389
Porez na dobit	-	-	-	-	27.098	27.098
Dobit za godinu	-	-	-	-	27.098	183.487
Imovina segmenta Neraspoređena imovina	7.420.928 -	5.262.290 -	6.481.490 -	192 -	- 521.034	19.164.900 521.034
Ukupna imovina	7.420.928	5.262.290	6.481.490	192	521.034	19.685.934
Obveze segmenta Neraspoređeni kapital i rezerve i	7.652.281	9.405.091	382.406	1.420	-	17.441.198
obveze Ukupno kapital i rezerve i obveze	- 7.652.281	- 9.405.091	- 382.406	- 1.420	2.244.736 2.244.736	2.244.736 19.685.934

Banka						2017.
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Izravno bankarstvo	Neraspoređeno	'000 kn Ukupno
Neto prihod od kamata Neto prihod od	230.045	218.162	83.128	-	-	531.335
naknada i provizija Prihod od	58.550	83.193	4.830	30.800	14.755	192.127
trgovanja i ulaganja	-	-	81.038	-	-	81.038
Ostali prihod	4.952	670	2.658	-	3.370	11.650
Prihod iz poslovanja	293.546	302.025	171.654	30.800	18.125	816.150
Opći i administrativni troškovi Amortizacija Gubici od umanjenja vrijednosti	(28.182)	(168.552)	(7.052)	(38.154)	(157.956) (43.868)	(399.896) (43.868)
zajmova komitentima i ostale imovine Rezerviranja za obveze i	(259.725)	(73.353)	(1.287)	-	(15.429)	(349.794)
troškove Troškovi	-	-	-	-	(10.132)	(10.132)
poslovanja	(287.907)	(241.905)	(8.339)	(38.154)	(227.385)	(803.690)
Dobit prije oporezivanja	-	-	-	-	-	12.460
Porez na dobit Dobit za	-	-	-	-	(4.127)	(4.127)
godinu	-	-	-	-	(4.127)	8.333
Imovina segmenta Neraspoređena	6.347.934	5.224.697	7.821.174	231	-	19.394.036
imovina Ukupna	-	-	-	-	383.059	383.059
imovina	6.347.934	5.224.697	7.821.174	231	383.059	19.777.095
Obveze segmenta Neraspoređeni kapital i rezerve	8.339.666	9.137.464	207.764	4.715	-	17.689.609
i obveze	-	-	-	-	2.087.486	2.087.486
Ukupno kapital i rezerve i obveze	8.339.666	9.137.464	207.764	4.715	2.087.486	19.777.095

Banka						2016.
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Izravno bankarstvo	Neraspoređeno	'000 kn Ukupno
Neto prihod od kamata Neto prihod od	229.625	179.374	105.398	-	-	514.397
naknada i provizija Prihod od trgovanja i	56.174	82.912	3.523	23.967	18.194	184.770
ulaganja	-	-	115.591	-	-	115.592
Ostali prihod	2.753	913	840	-	-	4.506
Prihod iz poslovanja	288.552	263.199	225.353	23.967	18.194	819.265
Opći i administrativni troškovi Amortizacija Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i	(25.138) -	(176.352) -	(6.641) -	(39.776) -	(147.144) (45.053)	(395.050) (45.053)
ostale imovine Rezerviranja za obveze i	(175.054)	(8.039)	1	-	(17.530)	(200.622)
troškove	-	-	-	-	(25.370)	(25.370)
Troškovi poslovanja	(200.191)	(184.391)	(6.640)	(39.776)	(235.097)	(666.095)
Dobit prije oporezivanja	-	-	-	-	-	153.170
Porez na dobit	-	-	-	-	28.091	28.091
Dobit za godinu	-	-	-	-	28.091	181.261
Imovina segmenta Neraspoređena imovina	7.433.506 -	4.930.374 -	6.502.811 -	192 -	- 419.003	18.866.883 419.003
Ukupna imovina	7.433.506	4.930.374	6.502.811	192	419.003	19.285.886
Obveze segmenta Neraspoređeni kapital i rezerve i obveze	7.660.596 -	9.078.831 -	403.727 -	1.420 -	- 2.141.312	17.144.574 2.141.312
Ukupno kapital i rezerve i obveze	7.660.596	9.078.831	403.727	1.420	2.141.312	19.285.886

5. NOVAC I RAČUNI KOD BANAKA

Grupa			2017. '000 kn			2016. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Novac u blagajni
U Grupi	232.298	101.881	334.179	201.942	92.231	294.173
Kod drugih osoba	125.810	-	125.810	127.173	-	127.173
Čekovi u postupku naplate	-	19	19	-	18	18
	358.108	101.900	460.008	329.115	92.249	421.364
Računi kod banaka
Računi kod domaćih banaka	-	3.341	3.341	-	1.070	1.070
Računi kod stranih banaka	-	356.520	356.520	-	591.151	591.151
Transakcijski račun kod HNB-a	2.528.606	102.569	2.631.175	502.603	38.424	541.027
	2.528.606	462.430	2.991.036	502.603	630.645	1.133.248
Ukupno	2.886.714	564.330	3.451.044	831.718	722.894	1.554.612

Banka			2017. '000 kn			2016. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Novac u blagajni
U Banci	232.298	101.881	334.179	201.915	92.231	294.146
Kod drugih osoba	125.810	-	125.810	127.172	-	127.172
Čekovi u postupku naplate	-	19	19	-	18	18
	358.108	101.900	460.008	329.087	92.249	421.336
Računi kod banaka
Računi kod domaćih banaka	-	3.341	3.341	-	1.070	1.070
Računi kod stranih banaka	-	356.520	356.520	-	591.151	591.151
Transakcijski račun kod HNB-a	2.528.606	102.569	2.631.175	502.603	38.424	541.027
	2.528.606	462.430	2.991.036	502.603	630.645	1.133.248
Ukupno	2.886.714	564.330	3.451.044	831.690	722.894	1.554.584

6. OBVEZNA PRIČUVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

			2017. '000 kn			2016. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	ukupno	u kunama	u stranoj valuti	ukupno
Obvezna pričuva	1.300.269	-	1.300.269	1.300.796	-	1.300.796
Ukupno	1.300.269	-	1.300.269	1.300.796	-	1.300.796

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke predstavlja iznose koji se održavaju kod HNB-a zbog propisane obveze od strane Hrvatske narodne banke.

Stopa obvezne pričuve iznosi 12,0 posto kunskih i deviznih depozita, kredita i izdanih dužničkih vrijednosnica (31. prosinca 2016.: 12,0%).

Stopa izdvajanja obračunatog potrebnog minimalnog kunskog dijela obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2017. iznosila je 70% (2016.: 70%), dok se preostalih 30% (2016.: 30%) održava u obliku ostalih likvidnih potraživanja.

Odlukom Savjeta HNB-a (u primjeni od 13. siječnja 2016.) ukinuta je obveza izdvajanja deviznog dijela pričuve.

Na sredstva izdvojene obvezne pričuve HNB ne plaća naknadu.

7. ZAJMOVI I POTRAŽIVANJA OD BANAKA

		Grupa		Banka
	2017.	2016.	2017.	2016.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Kratkoročni plasmani bankama u zemlji	20.000	20.000	20.000	20.000
Kratkoročni plasmani kod stranih banaka	81.507	148.389	81.507	148.389
Ukupno kratkoročni plasmani i krediti kod banaka	101.507	168.389	101.507	168.389
Jamstveni depoziti kod stranih banaka	11.934	13.524	11.934	13.524
Ukupno dugoročni plasmani i krediti kod banaka	11.934	13.524	11.934	13.524
Kratkoročni plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji Dugoročni plasmani nebankovnim financijskim	500	500	500	500
institucijama u zemlji	230	100	230	100
Ukupno plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji	730	600	730	600
Posebna rezerviranja za plasmane kod nebankovnih financijskih institucija	(500)	(500)	(500)	(500)
Obračunata nedospjela kamata	161	74	161	74
Ukupno potraživanja za kamatu	161	74	161	74
Ukupno	113.832	182.087	113.832	182.087

Jamstveni depozit se uglavnom odnosi na kartično poslovanje.

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

U 2017. godini nije bilo promjena u rezervacijama za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja od banaka (2016.-).

		Grupa	Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Stanje na dan 1. siječnja (Smanjenje) / povećanje umanjenja po zajmovima i potraživanjima od banaka	500 -	500 -	500 -	500 -
Stanje na dan 31. prosinca	500	500	500	500

8. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

		Grupa		Banka
	2017.	2016.	2017.	2016.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Instrumenti koji se drže radi trgovanja
Dužničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima
Trezorski zapisi Ministarstva financija	224.957	315.565	224.957	315.565
Obveznice Ministarstva financija	518.030	466.838	379.474	325.389
Dužničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima	742.987	782.403	604.431	640.954
Ulaganja u investicijske fondove, kotiraju na aktivnim tržištima	100.988	187.801	100.988	186.541
Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na
aktivnim tržištima	33.527	39.393	33.527	39.393
	877.505	1.009.597	738.946	866.888
Fer vrijednost terminskih ugovora	-	3.780	-	3.780
Obračunata nedospjela kamata	6.496	6.064	4.226	3.782
Ukupno	883.998	1.019.441	743.172	874.450

9. FINANCIJSKA IMOVINA RASPOLOŽIVA ZA PRODAJU

	Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Dužničke vrijednosnice, koje kotiraju
na aktivnim tržištima
Obveznice Ministarstva financija	1.538.639	1.502.626	1.538.639	1.502.626
Korporativne obveznice	149.766	127.957	149.766	127.957
Vrijednosnice stranih država	-	394.206	-	394.206
	1.688.405	2.024.789	1.688.405	2.024.789
Dužničke vrijednosnice, koje ne kotiraju
na aktivnim tržištima
Trezorski zapisi Ministarstva financija	850.461	686.021	850.461	686.021
Vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima
- pravnih osoba	9.192	15.414	9.192	15.414
- nebankovnih financijskih institucija	-	-	-	-
	9.192	15.414	9.192	15.414
Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima
- pravnih osoba	16.536	7.241	16.536	7.241
- nebankovnih financijskih institucija	1.456	2.141	1.456	2.141
Rezervacije za umanjenje vrijednosti po vlasničkim
vrijednosnicama	(6.093)	(5.060)	(6.093)	(5.060)
	11.899	4.322	11.899	4.322
Obračunata nedospjela kamata	21.394	23.392	21.394	23.392
Ukupno	2.581.351	2.753.938	2.581.351	2.753.938

Sukladno važećim računovodstvenim politikama, Grupa priznaje financijsku imovinu raspoloživu za prodaju po fer vrijednosti uz naknadno priznavanje promjena u fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit izuzev umanjenja vrijednosti vlasničkih vrijednosnica koje tereti račun dobiti i gubitka.

9. FINANCIJSKA IMOVINA RASPOLOŽIVA ZA PRODAJU (nastavak)

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

Grupa Identificirani		Identificirani gubici na skupnoj	2017. '000 kn	Identificirani	Identificirani gubici na skupnoj
	gubici	osnovi	Ukupno	gubici	osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje gubitka od	5.060	-	5.060	5.060	-	5.060
umanjenja vrijednosti	1.033	-	1.033	-	-	-
Ostalo	-	-	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca	6.093	-	6.093	5.060	-	5.060

Banka			2017. '000 kn	2016. '000 kn
	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje gubitka od	5.060	-	5.060	5.060	-	5.060
umanjenja vrijednosti	1.033	-	1.033	-	-	-
Ostalo	-	-	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca	6.093	-	6.093	5.060	-	5.060

10. FINANCIJSKA ULAGANJA KOJA SE DRŽE DO DOSPIJEĆA

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Obveznice Ministarstva financija	14.915	169.768	14.915	169.768
Korporativne obveznice	2.700	3.000	2.700	3.000
Mjenice	246.261	277.273	246.261	277.273
	263.876	450.041	263.876	450.041
Obračunata nedospjela kamata	73	2.994	73	2.994
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(191.356)	(1.439)	(191.356)	(1.439)
Posebne rezerve na skupnoj osnovi	(176)	(6.771)	(176)	(6.771)
Ukupno	72.417	444.825	72.417	444.825

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti po financijskoj imovini koja se drže do dospijeća su kako slijedi:

Grupa	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	2017. '000 kn Ukupno	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	2016. '000 kn Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja vrijednosti	1.439 190.397	6.771 (6.595)	8.210 183.802	23.380 395	8.255 (1.484)	31.635 (1.089)
Otpisi i ostalo	(480)	-	(480)	-	-	-
Reklasifikacija u portfelj namijenjen prodaji	-	-	-	(22.336)	-	(22.336)
Na dan 31. prosinca	191.356	176	191.532	1.439	6.771	8.210

Banka	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	2017. '000 kn Ukupno	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	2016. '000 kn Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja	1.439	6.771	8.210	23.380	8.255	31.635
vrijednosti	190.397	(6.595)	183.802	395	(1.484)	(1.089)
Otpisi i ostalo	(480)	-	(480)	-	-	-
Reklasifikacija u portfelj namijenjen prodaji	-	-	-	(22.336)	-	(22.336)
Na dan 31. prosinca	191.356	176	191.532	1.439	6.771	8.210

11. ZAJMOVI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA

		Grupa		Banka
	2017.	2016.	2017.	2016.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Kratkoročni krediti
Pravnim osobama	1.337.197	1.997.205	1.337.793	1.997.390
Stanovništvu	877.918	841.341	877.918	841.341
Ukupno kratkoročni krediti	2.215.115	2.838.546	2.215.711	2.838.731
Dugoročni krediti
Pravnim osobama*	5.813.941	5.939.847	5.819.508	5.988.730
Stanovništvu	4.444.882	4.110.031	4.275.144	3.945.047
Ukupno dugoročni krediti	10.258.823	10.049.878	10.094.652	9.933.777
Ukupno bruto krediti	12.473.938	12.888.424	12.310.363	12.772.508
Obračunata dospjela kamata	6.759	11.259	6.750	11.215
Obračunata nedospjela kamata	42.977	40.676	42.426	40.140
Rezervacije za umanjenje vrijednosti**	(1.263.301)	(1.280.961)	(1.263.046)	(1.322.263)
Posebne rezerve na skupnoj osnovi za identificirane gubitke	(118.980)	(105.183)	(117.385)	(103.790)
Ukupno	11.141.393	11.554.215	10.979.108	11.397.810
Postotni udio rezervacija za umanjenje vrijednosti i rezervi u bruto kreditima komitentima	11,08%	10,75%	11,21%	11,17%

*iz pozicije Dugoročnih kredita pravnom osobama unutar Zajmova i potraživanja od komitenata Grupe, je na dan 31.12.2016. eliminarano potraživanje Banke prema društvu H1 TELEKOM d.d. u iznosu 42.147 tisuća kuna. Društvo H1 TELEKOM d.d. je tijekom 2017. pripojeno društvu OT-Optima Telekom d.d., gdje Banka ima manjinski udio, te stoga nema temelja za eliminaciju ove transakcije s društvom pripajateljem iz konsolidiranog izvještaja o financijskom položaju sa stanjem na dan 31.12.2017. godine.

11. ZAJMOVI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA (nastavak)

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata prikazane su kako slijedi:

Grupa	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	2017. '000 kn Ukupno	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	2016. '000 kn Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja vrijednosti	1.280.961 153.872	105.183 13.797	1.386.144 167.669	2.104.998 170.294	92.678 12.505	2.197.676 182.799
Reklasifikacija u portfelj namijenjen prodaji	-	-	-	(620.973)	-	(620.973)
Neto gubitak/(dobit) od tečajnih razlika	(2.873)	-	(2.873)	(5.534)	-	(5.534)
Otpisi	(210.789)	-	(210.789)	(346.757)	-	(346.757)
Ostalo*	42.130	-	42.130	(21.067)	-	(21.067)
Na dan 31. prosinca	1.263.301	118.980	1.382.281	1.280.961	105.183	1.386.144

*pozicija Ostalo u 2017. odnosi se na dekonsolidacijski efekt rezerviranja za gubitke po potraživanju prema društvu H1 TELEKOM d.d., koje je tijekom 2017. pripojeno društvu OT-Optima Telekom d.d., gdje Banka ima manjinski udio, i koje nije dio HPB Grupe. U financijskim izvještajima za 2016. godinu se iznos naveden u poziciji Ostalo odnosi na efekt promjene umanjenja vrijednosti plasmana društvu H1 TELEKOM d.d., koje je tada bilo dio konsolidacijske Grupe.

Banka			2017. '000 kn			2016. '000 kn
	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja	1.322.263	103.790	1.426.053	2.125.656	91.396	2.217.052
vrijednosti Reklasifikacija u portfelj	154.445	13.595	168.040	169.871	12.394	182.265
namijenjen prodaji	-	-	-	(620.973)	-	(620.973)
Neto gubitak/(dobit) od tečajnih razlika	(2.873)	-	(2.873)	(5.534)	-	(5.534)
Otpisi	(210.789)	-	(210.789)	(346.757)	-	(346.757)
Ostalo	-	-	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca	1.263.046	117.385	1.380.431	1.322.263	103.790	1.426.053

12. IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

a) Imovinu namijenjenu prodaji čini:

			Vlasništvo na dan
	Industrija	Država	31. prosinca 2017.
	Proizvodnja ostale građevne
Drvna Industrija Spačva d.d.	stolarije i elemenata	Hrvatska	18,96%

Grupa namjerava svoja ulaganja u navedena društva nadoknaditi prvenstveno prodajom, a ne kroz ostvarivanje svojih prava kao vlasnik udjela. Navedena ulaganja su trenutno dostupna za prodaju te je Banka sukladno strategiji poduzela aktivne mjere kako bi je prodala u vremenskom periodu koji je uobičajen za slične transakcije.

Grupa je izvještajnom razdoblju u računu dobiti i gubitka priznala dobitak od vrijednosnog usklađenja imovine namijenjene prodaji u iznosu 12.070 tisuća kuna (2016.: 0), do iznosa inicijalnog troška stjecanja. Dobitak je priznat nastavno na procjenu fer vrijednosti udjela u društvu DI Spačva temeljem metode diskontiranih novčanih tokova, i usporedbe s grupom sličnih poduzeća.

Ulaganje u društvo H1 TELEKOM d.d.

Dana 25. ožujka 2008. godine, Banka je sklopila ugovor s društvom H1 TELEKOM d.d. o pretvaranju prava potraživanja po dugoročnom kreditu u temeljni kapital društva. Tim sporazumom stečen je vlasnički udio od 41,25% u kapitalu društva. Vlasnički udio Banke povećan je na 58,17% temeljem pretvaranja potraživanja po obveznici, dugoročnom kreditu i potraživanjima po kamatama u vlasnički udio po pravomoćnosti predstečajne nagodbe od 29. srpnja 2015. godine.

Društvo H1 TELEKOM d.d. sklopilo je 29. srpnja 2016. ugovor o pripajanju s društvom OT-Optima Telekom d.d. Temeljem ugovora, H1 TELEKOM d.d. kao pripojeno društvo, pripaja se OT-Optimi Telekomu d.d. kao društvu preuzimatelju, prijenosom cjelokupne imovine i svih prava i obveza, bez provođenja postupka likvidacije pripojenog društva.

Na temelju rješenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja od 9. lipnja 2017. godine, postupak pripajanja okončan je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt-17/26830 od 01. kolovoza 2017. godine, te su s danom izdavanja ovih izvještaja u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu izvršene korporativne akcije izdavanja novih dionica OT-Optime Telekoma koje je Banka dobila u zamjenu za dionice H1 TELEKOMA d.d. koje je posjedovala.

Krediti i potraživanja

Banka je 29. prosinca 2016. sklopila Ugovor o prodaji plasmana s društvom APS Delta S.A., subjektom za financiranje u vlasništvu APS Holdinga, radi prodaje nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih plasmana gospodarstvu, nakon dobivenog pozitivnog mišljenja Hrvatske narodne banke o ispunjenju uvjeta za prodaju materijalno značajnih plasmana. Kako prava i koristi od predmetne imovine na kupca prelaze uplatom ugovorenog iznosa, predmetni plasmani reklasificirani su iz zajmova komitentima u financijsku imovinu namijenjenu prodaji do primitka iznosa. Predmetni iznos uplaćen je nakon datuma bilance, dana 19. siječnja 2017., te je imovina prenesena na kupca.

12. IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI (nastavak)

b) Ulaganje u imovinu namijenjenu prodaji po vrstama imovine je kako slijedi:

		Grupa	Banka
	2017.	2016.	2017.	2016.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Vlasnički udjeli - neto	20.000	7.930	20.000	7.930
Krediti i potraživanja	-	81.419	-	81.419
Ukupno na dan 31. prosinca	20.000	89.349	20.000	89.349

c) Kretanje po imovini namijenjenoj prodaji bilo je kako slijedi:

	Grupa			Banka
	2017.	2016.	2017.	2016.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	89.349	7.930	89.349	7.930
Povećanje vrijednosti udjela	12.070	-	12.070	-
Reklasifikacija iz zajmova i potraživanja u imovinu namijenjenu prodaji	-	81.419	-	81.419
Otuđenje zajmova i potraživanja namijenjenih prodaji	(81.419)	-	(81.419)	-
Prestanak priznavanja vlasničkog udjela u društvu H1 TELEKOM d.d. uslijed pripajanja	-	-	(62.283)	-
Otpis umanjenja vrijednosti vlasničkog udjela u društvu H1 TELEKOM d.d. uslijed prestanka priznavanja	-	-	62.283	-
Stanje na dan 31. prosinca	20.000	89.349	20.000	89.349

13. ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA

a) Ovisna društva Banke su:

	Industrija	Država	Vlasništvo na dan 31. prosinca 2017.
HPB Invest d.o.o.	Upravljanje investicijskim fondovima	Hrvatska	100%
HPB-nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100%
HPB-Stambena štedionica d.d.	Stambena štedionica	Hrvatska	100%

b) Ulaganja u ovisna društva koja se u potpunosti konsolidiraju u financijskim izvještajima Grupe su kako slijedi:

	2017. '000 kn	2016. '000 kn
HPB Invest d.o.o.	5.000	5.000
HPB Nekretnine d.o.o.	490	490
HPB Stambena štedionica d.d.	40.000	40.000
Ukupno	45.490	45.490

Sljedeća tablica prikazuje zbirne financijske podatke o ovisnim društvima:

	2017.	2016.
	u '000 kn	u '000 kn
Kratkotrajna imovina	208.443	196.309
Dugotrajna imovina	162.579	153.452
Kratkotrajne obveze	(69.218)	(81.789)
Dugotrajne obveze	(249.786)	(216.520)
Neto imovina, knjigovodstvena vrijednost ovisnih društava	52.018	51.452
Udjel u prihodima i dobiti ovisnih društava	100%	100%
Prihod	32.859	36.387
Neto dobit	2.765	5.726

c) Kretanje po ulaganju u ovisna društva bilo je kako slijedi:

U 2017. godini nije bilo promjena knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u ovisna društva (2016.: nije bilo promjena).

14. NEKRETNINE I OPREMA

Grupa 2017.	Zgrade i zemljišta	Računala, oprema i motorna vozila	Imovina u pripremi	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Nabavna ili procijenjena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2017.	167.595	285.240	3.812	456.647
Ukidanje gubitka od umanjenja	168	-	-	168
Povećanja	53	56	13.701	13.810
Otpisi	-	(23.596)	(2.041)	(25.637)
Prijenos u upotrebu	925	11.746	(12.671)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	168.741	273.446	2.801	444.988
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2017.	(63.420)	(252.463)	-	(315.883)
Trošak amortizacije	(3.076)	(13.645)	-	(16.721)
Otpisi	-	23.447	-	23.447
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	(66.496)	(242.661)	-	(309.157)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2017.	104.175	32.777	3.812	140.764
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	102.245	30.785	2.801	135.831

2016.	Zgrade i zemljišta '000 kn	Računala, oprema i motorna vozila '000 kn	Imovina u pripremi '000 kn	Ukupno '000 kn
Nabavna ili procijenjena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	167.517	306.242	3.121	476.880
Povećanja	-	-	15.514	15.514
Otpisi	-	(35.747)	-	(35.747)
Prijenos u upotrebu	78	14.745	(14.823)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	167.595	285.240	3.812	456.647
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	(60.395)	(274.249)	-	(334.644)
Trošak amortizacije	(3.025)	(13.796)	-	(16.821)
Otpisi	-	35.582	-	35.582
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	(63.420)	(252.463)	-	(315.883)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	107.122	31.993	3.121	142.236
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	104.175	32.777	3.812	140.764

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2017. odnosi se na ulaganje u opremu i građevinske objekte po nabavnoj vrijednosti od 2.801 tisuću kuna (2016.: 3.812 tisuće kuna). Knjigovodstvena vrijednost zemljišta u vlasništvu Grupe na dan 31. prosinca 2017. godine iznosi 45.941 tisuća kuna (2016.: 45.895 tisuća kuna).

14. NEKRETNINE I OPREMA (nastavak)

Banka	Zgrade i	Računala, oprema i	Imovina u
2017.	zemljišta '000 kn	motorna vozila '000 kn	pripremi '000 kn	Ukupno '000 kn
Nabavna ili procijenjena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2017.	167.595	284.729	3.812	456.136
Ukidanje gubitka od umanjenja	168	-	-	168
Povećanja	-	-	13.601	13.601
Otpisi i ostala smanjenja	-	(23.596)	(2.041)	(25.637)
Prijenos u upotrebu	925	11.746	(12.671)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	168.688	272.879	2.701	444.268
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2017.	(63.420)	(252.094)	-	(315.514)
Trošak amortizacije	(3.035)	(13.590)	-	(16.625)
Otpisi	-	23.447	-	23.447
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	(66.455)	(242.237)	-	(308.692)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2017.	104.175	32.635	3.812	140.622
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	102.233	30.642	2.701	135.576

Zgrade i	oprema i	Imovina u
zemljišta '000 kn	motorna vozila '000 kn	pripremi '000 kn	Ukupno '000 kn
167.517	305.796	3.121	476.434
-	-	-	-
-	-	15.405	15.405
-	(35.703)	-	(35.703)
78	14.636	(14.714)	-
167.595	284.729	3.812	456.136
(60.395)	(273.889)	-	(334.284)
(3.025)	(13.743)	-	(16.768)
-	-	-	-
-	35.538	-	35.538
(63.420)	(252.094)	-	(315.514)
107.122	31.907	3.121	142.150
104.175	32.635	3.812	140.622
		Računala,

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2017. odnosi se na ulaganje u opremu i građevinske objekte po nabavnoj vrijednosti od 2.701 tisuća kuna (2016.: 3.812 tisuće kuna). Knjigovodstvena vrijednost zemljišta u vlasništvu Banke na dan 31. prosinca 2017. godine iznosi 45.941 tisuća kuna (2016.: 45.895 tisuća kuna).

U izvještajnom razdoblju provedeno je usklađenje zgrada i zemljišta u vlasništvu Grupe i Banke s fer vrijednosti, temeljem čega je ukinuto prethodno priznato umanjenje vrijednosti u iznosu 168 tisuća kuna, što je kao prihod preneseno u račun dobiti i gubitka.

Na nekretninama u vlasništvu Banke nema hipoteke ni drugog založnog prava u korist drugih strana.

15. ULAGANJA U NEKRETNINE

Grupa		2017.	2016.
	Bilješka	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja		197.761	11.744
Povećanja		34	-
Reklasfikacija iz ostale imovine (2016.)	18	-	186.017
Otkaz financijskog leasinga		245	-
Prodaja		(2.035)	-
Stanje na kraju razdoblja		196.005	197.761
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja		(2.435)	(2.176)
Trošak amortizacije za razdoblje (ovisno društvo)		(259)	(259)
Stanje na kraju razdoblja		(2.694)	(2.435)
Gubitak od umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja		(98.808)	-
Umanjenje vrijednosti		(15.429)	-
Reklasfikacija iz ostale imovine (2016.)	18	758	(98.808)
Stanje na kraju razdoblja		(113.479)	(98.808)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja		96.518	9.568
Stanje na kraju razdoblja		79.832	96.518
Banka		2017.	2016.
	Bilješka	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja		186.017	-
Povećanja		-	-
Reklasfikacija iz ostale imovine (2016.)	18	-	186.017
Otkaz financijskog leasinga		245	-
Prodaja		(2.035)	-
Stanje na kraju razdoblja		184.227	186.017
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja		-	-
Trošak amortizacije za razdoblje		-	-
Stanje na kraju razdoblja		-	-
Gubitak od umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja		(98.808)	-
Umanjenje vrijednosti		(15.429)	-
Reklasfikacija iz ostale imovine (2016.)	18	-	(98.808)
Prodaja		758	-
Stanje na kraju razdoblja		(113.479)	(98.808)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja		87.209	-

15. ULAGANJA U NEKRETNINE (nastavak)

Banka je krajem 2016. godine reklasificirala materijalnu imovinu bruto knjigovodstvene vrijednosti 186.017 tisuća kuna, koja je bila preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, u ulaganja u nekretnine. Umanjenje vrijednosti koje se odnosi na reklasificiranu imovinu iznosi 113.479 (2016.: 98.808 tisuća kuna), pa neto knjigovodstvena vrijednost te imovine iznosi 70.748 tisuća kuna (2016: 87.209 tisuća kuna). Predmetna imovina je prethodno bila klasificirana kao namijenjena prodaji, ali zbog dugotrajnosti držanja u portfelju i nemogućnosti prodaje u razumnom roku više nisu bili ispunjeni kriteriji da ista bude klasificirana sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.

Hijerarhija mjera fer vrijednosti ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2017. je kako slijedi:

31.12.2017.: Grupa	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2017.
- zemljišta	-	-	26.247	26.247
- zgrade	-	-	47.772	47.772
- oprema	-	-	5.813	5.813
UKUPNO	-	-	79.832	79.832
31.12.2016.: Grupa	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2016.
- zemljišta	-	-	17.252	17.252
- zgrade	-	-	73.319	73.319
- oprema	-	-	5.947	5.947
UKUPNO	-	-	96.518	96.518
31.12.2017.: Banka	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2017.
- zemljišta	-	-	17.163	17.163
- zgrade	-	-	47.772	47.772
- oprema	-	-	5.813	5.813
UKUPNO	-	-	70.748	70.748
31.12.2016.: Banka	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2016.
- zemljišta	-	-	17.252	17.252
- zgrade	-	-	64.010	64.010
- oprema	-	-	5.947	5.947
UKUPNO	-	-	87.209	87.209

Opis vrednovanja ulaganja u nekretnine prikazan je u bilješci 3. Nekretnine se procjenjuju sukladno Zakonu o procjeni nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene sadašnje tržišne vrijednosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.

Tijekom godine nije bilo stavki koje bi po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz pokazatelja 3. razine u pokazatelje 1. razine ili obrnuto.

16. NEMATERIJALNA IMOVINA

Grupa		Ulaganja na		Imovina u
2017.	Software '000 kn	tuđoj imovini '000 kn	Licence '000 kn	pripremi '000 kn	Ukupno '000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	240.735	83.254	69.380	7.438	400.807
Povećanja	-	-	-	30.859	30.859
Prijenos u upotrebu	12.004	9.353	1.720	(23.077)	-
Otpisi	-	(9.131)	-	-	(9.131)
Stanje na dan 31. prosinca	252.739	83.476	71.100	15.220	422.535
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(168.535)	(68.649)	(56.263)	-	(293.447)
Trošak amortizacije	(20.879)	(2.710)	(3.764)	-	(27.353)
Otpisi	-	9.126	-	-	9.126
Stanje na dan 31. prosinca	(189.414)	(62.233)	(60.027)	-	(311.674)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	72.200	14.605	13.117	7.438	107.360
Stanje na dan 31. prosinca	63.325	21.243	11.073	15.220	110.861

2016.	Software '000 kn	Ulaganja na tuđoj imovini '000 kn	Licence '000 kn	Imovina u pripremi '000 kn	Ukupno '000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	228.415	77.255	65.648	17.916	389.234
Povećanja	-	-	-	26.992	26.992
Prijenos u upotrebu	12.389	13.021	3.754	(29.164)	-
Otpisi	(69)	(7.022)	(22)	(8.306)	(15.419)
Stanje na dan 31. prosinca	240.735	83.254	69.380	7.438	400.807
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(149.053)	(70.537)	(52.634)	-	(272.224)
Trošak amortizacije	(19.551)	(5.134)	(3.651)	-	(28.336)
Otpisi	69	7.022	22	-	7.113
Stanje na dan 31. prosinca	(168.535)	(68.649)	(56.263)	-	(293.447)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	79.362	6.718	13.014	17.916	117.010
Stanje na dan 31. prosinca	72.200	14.605	13.117	7.438	107.360

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2017. većinom se odnosi na ulaganja u aplikacijski software te ulaganja u tuđu imovinu po nabavnoj vrijednosti od 15.220 tisuća kuna (2016.: 7.483 tisuća kuna), koji su u pripremi radi buduće upotrebe od strane Grupe.

16. NEMATERIJALNA IMOVINA (nastavak)

Banka	Software	Ulaganja na tuđoj imovini	Licence	Imovina u pripremi	Ukupno
2017.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	239.711	83.143	69.380	7.184	399.418
Povećanja				30.859	30.859
Prijenos u upotrebu	11.990	9.353	1.720	(23.063)	-
Otpisi	-	(9.131)	-	-	(9.131)
Stanje na dan 31. prosinca	251.701	83.365	71.100	14.980	421.146
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(167.565)	(68.535)	(56.265)	-	(292.365)
Trošak amortizacije	(20.769)	(2.710)	(3.764)	-	(27.243)
Otpisi	-	9.126	-	-	9.126
Stanje na dan 31. prosinca	(188.334)	(62.119)	(60.029)	-	(310.482)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	72.146	14.608	13.115	7.184	107.053
Stanje na dan 31. prosinca	63.367	21.246	11.071	14.980	110.664

2016.	Software '000 kn	Ulaganja na tuđoj imovini '000 kn	Licence '000 kn	Imovina u pripremi '000 kn	Ukupno '000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	227.417	77.144	65.648	17.834	388.043
Povećanja	-	-	-	26.793	26.793
Prijenos u upotrebu	12.363	13.021	3.754	(29.138)	-
Otpisi	(69)	(7.022)	(22)	(8.306)	(15.419)
Stanje na dan 31. prosinca	239.711	83.143	69.380	7.183	399.417
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(148.124)	(70.433)	(52.636)	-	(271.193)
Trošak amortizacije	(19.510)	(5.124)	(3.651)	-	(28.285)
Otpisi	69	7.022	22	-	7.113
Stanje na dan 31. prosinca	(167.565)	(68.535)	(56.265)	-	(292.365)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	79.293	6.711	13.012	17.834	116.850
Stanje na dan 31. prosinca	72.146	14.608	13.115	7.183	107.052

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2017. većinom se odnosi na ulaganja u aplikacijski software te ulaganja u tuđu imovinu po nabavnoj vrijednosti od 14.980 tisuća kuna (2016.: 7.183 tisuća kuna), koji su u pripremi radi buduće upotrebe od strane Banke.

17. NETO ODGOĐENA POREZNA IMOVINA

a) Priznata odgođena porezna imovina i obveze (Grupa)

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Grupe u 2017. godini prikazane su kako slijedi:

Grupa	2017.	Prihod/ (rashod) u računu dobiti i gubitka	Prihod kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	2016. '000 kn
2017.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	(prepravljeno)
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	7.390	(1.211)	-	8.601
Ostale rezervacije	3	-	-	3
Financijska imovina	14.169	(664)	-	14.833
Priznati porezni gubitak	34.600	(2.244)	-	36.843
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(761)	(93)	-	(401)
Revalorizacijska rezerva	(171)	-	13	(184)
Rezerva za fer vrijednost	(20.785)	-	(2.194)	(18.591)
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	(80)	28	-	(375)
Neto odgođena porezna imovina	34.365	(4.184)	-	40.729

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Grupe u 2016. godini prikazane su kako slijedi:

Grupa	2016.	Prihod/ (rashod) u računu dobiti i	Prihod kroz ostalu sveobuhvatnu
2016.	'000 kn (prepravljeno)	gubitka '000 kn	dobit '000 kn	2015. '000 kn
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	8.601	(1.260)	-	9.861
Ostale rezervacije	3	(14)	-	17
Financijska imovina	14.833	(7.641)	-	22.474
Priznati porezni gubitak	36.843	36.843	-	-
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(668)	22	-	(690)
Revalorizacijska rezerva	(184)	-	35	(219)
Rezerva za fer vrijednost	(18.591)	-	1.931	(20.522)
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	(108)	63	-	(171)
Neto odgođena porezna imovina	40.729	28.013	1.966	10.750

17. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA (nastavak)

b) Priznata odgođena porezna imovina i obveze – Banka

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Banke u 2017. godini prikazane su kako slijedi:

2017.	2017. '000 kn	Prihod/ (rashod) u računu dobiti i gubitka '000 kn (prepravljeno)	Prihod kroz ostalu sveobuhvatnu dobit '000 kn	2016. '000 kn (prepravljeno)
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	6.922	(1.126)	-	8.048
Ostale rezervacije	-	-	-	-
Financijska imovina	14.169	(664)	-	14.833
Priznati porezni gubitak	34.600	(2.244)	-	36.843
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(761)	(93)	-	(668)
Revalorizacijska rezerva	(171)	-	13	(184)
Rezerva za fer vrijednost	(20.785)	-	(2.194)	(18.591)
Neto odgođena porezna imovina	33.974	(4.127)	(2.181)	40.281

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Banke u 2016. godini prikazane su kako slijedi:

2016.	2016. '000 kn (prepravljeno)	Prihod/ (rashod) u računu dobiti i gubitka '000 kn (prepravljeno)	Prihod kroz ostalu sveobuhvatnu dobit '000 kn	2015. '000 kn
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	8.048	(1.133)	-	9.181
Ostale rezervacije	-	-	-	-
Financijska imovina	14.833	(7.641)	-	22.474
Priznati porezni gubitak	36.843	36.843	-	-
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(668)	22	-	(690)
Revalorizacijska rezerva	(184)	-	35	(219)
Rezerva za fer vrijednost	(18.591)	-	1.931	(20.522)
Neto odgođena porezna imovina	40.281	28.091	1.966	10.224

18. OSTALA IMOVINA

		Grupa		Banka
u '000 kn	31.12.2017.	31.12.2016. prepravljeno	01.01.2016. prepravljeno	31.12.2017.	31.12.2016. prepravljeno	01.01.2016. prepravljeno
Potraživanja po naknadama	20.820	24.202	28.052	20.032	23.502	27.615
Imovina preuzeta za nenaplaćena potraživanja	-	-	192.719	-	-	192.719
Instrumenti u postupku naplate*	79.510	167.299	77.548	79.510	167.268	77.517
Razgraničeni trošak naknada	-	366	681	-	-	-
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	11.416	10.525	5.744	10.994	10.376	5.590
Potraživanja po sindiciranim kreditima**	-	57.636	55.475	-	57.636	55.475
Ostala potraživanja	24.081	33.498	28.802	21.844	31.065	25.214
Ukupna ostala imovina - bruto	135.827	293.526	389.021	132.380	289.847	384.130
Gubitak od umanjenja vrijednosti	(13.390)	(22.707)	(110.621)	(13.390)	(22.707)	(110.621)
Ukupno ostala imovina	122.437	270.819	278.400	118.990	267.140	273.509
Obustavljeni dijelovi poslovanja	-	130.133	120.552	-	-	-
Ukupno	122.437	400.952	398.952	118.990	267.140	273.509

*Instrumenti u postupku naplate najvećim se dijelom odnose na sredstva u obračunu za kupoprodaju efektive u iznosu 17.884 tisuća kuna (2015.: 38.725 tisuća kuna), kao i na ostala potraživanja u obračunu (stanovništvo, kartično poslovanje, platni promet, prodaja efektive itd.).

**sa stanjem na dan 31.12.2017. provedena je reklasifikacija 140.807 tisuća kuna (31.12.2016.: 57.636 tisuća kuna) udjela ostalih sudionika u sindiciranim kreditima iz stavke Ostala imovina unutar imovine u stavku Ostale obveze unutar obveza. Navedeni iznos predstavlja potraživanje od korisnika kredita u dijelu koji se odnosi na ostale sudionike u financiranju. Na ovaj način su reklasifikacijom predmetnih potraživanja netirane korespodentne obveze prema ostalim sudionicima financiranja, u dijelu koji oni financiraju. Povijesne informacije nisu prepravljane.

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti ostale aktive prikazane su kako slijedi:

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	22.707	110.621	22.707	110.621
Povećanje umanjenja vrijednosti	(47)	10.486	(47)	10.486
Prodaja materijalne imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja	-	-	-	-
Reklasifikacija materijalne imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja u ulaganja u nekretnine	-	(98.808)	-	(98.808)
Tečajne razlike	(163)	141	(163)	141
Iskorištena umanjenja i ostalo	(9.107)	267	(9.107)	267
Stanje na dan 31. prosinca	13.390	22.707	13.390	22.707

18. OSTALA IMOVINA (nastavak)

Banka je krajem 2016. godine reklasificirala materijalnu imovinu preuzetu za nenaplaćena potraživanja u ulaganja u nekretnine. Predmetna imovina je prethodno bila klasificirana kao namijenjena prodaji, ali zbog dugotrajnosti držanja u portfelju i nemogućnosti prodaje u razumnom roku više nisu bili ispunjeni kriteriji da ista bude klasificirana sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.

Nakon prethodno opisane reklasifikacije, Banka na dan 31. prosinca 2017. nije imala materijalnu imovinu preuzetu za nenaplaćena potraživanja klasificiranu kao imovina namijenjena prodaji (2016.: 0). Banka i Grupa aktivno prodaju nekretnine preuzete za nenaplaćena potraživanja te su u 2017. godini prodale objekte i zemljišta u ukupnom neto iznosu 5.907 tisuća kuna (2016.: 814 tisuća kuna). Banka i Grupa tijekom izvještajnog razdoblja nisu iskazale gubitke po predmetnim nekretninama (2016.: 9.224 tisuće kuna).

Kretanje imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja

Kretanje imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja u 2017. godini prikazano je kako slijedi:

Grupa i Banka		2017.	2016.
Bruto knjigovodstvena vrijednost	Bilješka	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 1. siječnja		-	192.719
Preuzeto tijekom godine		5.907	-
Dano u financijski najam		-	(5.911)
Prodaja preuzete imovine		(5.907)	(814)
Ulaganje u objekte i ostalo		-	22
Reklasifikacija u ulaganja u nekretnine	15	-	(186.016)
Stanje na dan 31. prosinca		-	-
Gubitak od umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja		-	(89.584)
Gubitak od umanjenja vrijednosti na teret računa dobiti i gubitka		-	(9.224)
Dano u financijski najam tijekom godine		-	-
Prodaja preuzete imovine		-	-
Reklasifikacija u ulaganja u nekretnine	15	-	98.808
Stanje na 31. prosinca		-	-
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na 1. siječnja		-	103.135
Stanje na 31. prosinca		-	-

Banka i Grupa aktivno prodaju nekretnine preuzete za nenaplaćena potraživanja te su u 2017. godini prodale objekte i zemljišta u ukupnom neto iznosu 5.907 tisuća kuna (2016.: 814 tisuća kuna).

Nastavno na prodaju nekretnina Banka i Grupa su tijekom izvještajnog razdoblja ostvarile 1.653 tisuća kuna prihoda od prodaje preuzete materijalne imovine (2016.: 212 tisuća kuna prihoda).

19. FINANCIJSKE OBVEZE PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

	Grupa			Banka
	2017.	2016.	2017.	2016.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Negativna fer vrijednost terminskih valutnih ugovora	-	3.641	-	3.641
Negativna fer vrijednost "swap" - ova	-	-	-	-
Stanje na dan 31. prosinca	-	3.641	-	3.641

20. DEPOZITI BANAKA

Grupa		2017. ('000 kn)			2016. ('000 kn)
	u kunama	u stranoj valuti	ukupno	u kunama	u stranoj valuti	ukupno
Depoziti po viđenju	5.494	19.935	25.429	35.265	142.158	177.423
Oročeni depoziti Obveze po kamatama -	342.927	30.712	373.639	300.011	30.872	330.883
nedospjele	685	37	722	754	73	827
Ukupno	349.106	50.684	399.790	336.030	173.103	509.133

Banka		2017. ('000 kn)			2016. ('000 kn)
	u kunama	u stranoj valuti	ukupno	u kunama	u stranoj valuti	ukupno
Depoziti po viđenju	5.494	19.935	25.429	35.265	142.158	177.423
Oročeni depoziti Obveze po kamatama - nedospjele	342.927 685	30.712 37	373.639 722	300.011 754	30.872 73	330.883 827
Ukupno	349.106	50.684	399.790	336.030	173.103	509.133

21. DEPOZITI KOMITENATA

Grupa		2017. ('000 kn)			2016. ('000 kn)
	u kunama	u stranoj valuti	ukupno	u kunama	u stranoj valuti	ukupno
Depoziti po viđenju
Stanovništvo	2.668.888	889.458	3.558.346	2.294.830	629.288	2.924.118
Pravne osobe	2.775.534	293.956	3.069.490	1.856.532	502.471	2.359.003
Ograničeni depoziti
Stanovništvo	6.582	4.568	11.150	5.972	4.651	10.623
Pravne osobe	1.717.077	59.353	1.776.430	1.624.973	66.177	1.691.150
	7.168.081	1.247.335	8.415.416	5.782.307	1.202.587	6.984.894
Oročeni depoziti
Stanovništvo	2.317.850	3.554.965	5.872.815	2.461.295	3.938.531	6.399.826
Pravne osobe	1.748.893	730.659	2.479.552	1.764.676	818.869	2.583.545
	4.066.743	4.285.624	8.352.367	4.225.971	4.757.400	8.983.371
Obveze po kamatama -
nedospjele	21.151	19.003	40.154	29.239	27.300	56.539
Ukupno	11.255.975	5.551.962	16.807.937	10.037.517	5.987.287	16.024.804

Banka		2017. ('000 kn)			2016. ('000 kn)
	u kunama	u stranoj valuti	ukupno	u kunama	u stranoj valuti	ukupno
Depoziti po viđenju
Stanovništvo	2.668.888	889.458	3.558.346	2.294.830	629.288	2.924.118
Pravne osobe	2.822.402	294.022	3.116.424	1.884.748	502.625	2.387.373
Ograničeni depoziti
Stanovništvo	6.582	4.568	11.150	5.972	4.651	10.623
Pravne osobe	1.717.077	59.353	1.776.430	1.624.973	66.177	1.691.150
	7.214.949	1.247.401	8.462.350	5.810.523	1.202.741	7.013.264
Oročeni depoziti
Stanovništvo	2.015.772	3.554.965	5.570.737	2.181.076	3.938.531	6.119.607
Pravne osobe	1.748.893	730.659	2.479.552	1.764.676	818.869	2.583.545
	3.764.665	4.285.624	8.050.289	3.945.752	4.757.400	8.703.152
Obveze po kamatama -
nedospjele	20.812	19.003	39.815	29.006	27.300	56.306
Ukupno	11.000.426	5.552.028	16.552.454	9.785.281	5.987.441	15.772.722

Ograničeni depoziti se uglavnom odnose na depozite klijenata koji su namijenjeni za unaprijed određenu svrhu, kao što su oni po nalogu suda.

22. UZETI KREDITI

Grupa		2017. ('000 kn)		2016. ('000 kn)
	u kunama	u stranoj valuti	ukupno	u kunama	u stranoj valuti	ukupno
Kratkoročni krediti od domaćih banaka i HBOR-a	-	-	-	14.777	-	14.777
Dugoročni krediti od banaka	-	20.287	20.287	-	88.426	88.426
Dugoročni krediti HBOR-a	651.971	-	651.971	620.995	-	620.995
Dospjele kamate	41	-	41	2.126	-	2.126
Nedospjele kamate	545	39	584	316	20	336
Ukupno	652.557	20.326	672.883	638.214	88.446	726.660

Banka		2017. ('000 kn)			2016. ('000 kn)
	u kunama	u stranoj valuti	ukupno	u kunama	u stranoj valuti	ukupno
Kratkoročni krediti od domaćih banaka i HBOR-a	-	-	-	14.777	-	14.777
Dugoročni krediti od banaka	-	20.287	20.287	-	88.426	88.426
Dugoročni krediti HBOR-a	651.971	-	651.971	620.995	-	620.995
Dospjele kamate	41	-	41	2.126	-	2.126
Nedospjele kamate	545	39	584	316	20	336
Ukupno	652.557	20.326	672.883	638.214	88.446	726.660

U skladu sa svojim uvjetima, krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak ("HBOR"-a) korišteni su za financiranje kredita komitentima Banke radi financiranja određenih gospodarskih projekata po povoljnijim kamatnim stopama.

23. REZERVACIJE ZA OBVEZE I TROŠKOVE

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Rezervacije za sudske sporove	41.999	37.217	41.804	37.217
Rezervacije za potencijalne obveze	4.726	250	4.726	250
Rezervacije za ostale obveze	6.130	1.301	6.000	1.188
Rezervacije za izvanbilančne izloženosti	20.434	22.019	20.425	22.019
Ostale rezervacije	138	-	-	-
Ukupno	73.427	60.787	72.955	60.674

Promjene u rezervacijama za obveze i troškove

Promjene na rezervacijama za obveze i troškove prikazane su u nastavku:

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Stanje 1. siječnja	60.787	36.723	60.674	36.592
Povećanje/(smanjenje) rezerviranja u računu dobiti i gubitka	10.491	25.384	10.132	25.370
Rezervacije iskorištene tijekom godine	(2.187)	(1.320)	(2.187)	(1.288)
Ostalo	4.336	-	4.336	-
Stanje 31. prosinca	73.427	60.787	72.955	60.674

24. OSTALE OBVEZE

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Obveze prema dobavljačima	19.306	17.494	18.914	16.974
Obveze za plaće, obustave iz plaća, poreze i doprinose	27.777	102.902	27.053	101.928
Obveze za mirovine, otpremnine
i ostale obveze	4.118	3.885	4.109	3.885
Obveze za naknade	7.585	14.534	7.503	14.461
Sredstva u postupku plaćanja	63.407	83.438	63.407	80.883
Odgođeni prihod budućeg razdoblja	9.810	16.144	7.861	13.999
Ostale obveze*	50.815	93.999	44.876	90.476
Rezerviranje za nagrade zaposlenicima	-	3.517	-	3.000
Ukupno aktivni dijelovi poslovanja	182.818	335.913	173.723	325.606
Obustavljeni dijelovi poslovanja	-	131.526	-	-
Ukupno	182.818	467.439	173.723	325.606

*sa stanjem na dan 31.12.2017. provedena je reklasifikacija 140.807 tisuća kuna (31.12.2016.: 57.636 tisuća kuna) udjela ostalih sudionika u sindiciranim kreditima iz stavke Ostala imovina unutar imovine u stavku Ostale obveze unutar obveza. Navedeni iznos predstavlja potraživanje od korisnika kredita u dijelu koji se odnosi na ostale sudionike u financiranju. Na ovaj način su reklasifikacijom predmetnih potraživanja netirane korespodentne obveze prema ostalim sudionicima financiranja, u dijelu koji oni financiraju. Povijesne informacije nisu prepravljane.

25. KAPITAL I REZERVE

a) Dionički kapital i rezerve za vlastite dionice

Na dan 31. prosinca 2017., odobreni, upisani i potpuno uplaćeni dionički kapital matičnog društva Grupe iznosio je 1.214.755 tisuća kuna (2016. 1.214.755 tisuća kuna) i uključivao je 2.024.625 (2016. 2.024.625) odobrenih redovnih dionica nominalne vrijednosti od 600,00 kn.

Na dan 31. prosinca 2017. Banka je imala 795 vlastitih dionica (2016.: 795) u ukupnom iznosu od 477 tisuće kuna (2016.: 477 tisuća kuna). Rezerva za vlastite dionice na dan 31.12.2017. iznosi 4.477 tisuća kuna (2016.: 4.477 tisuća kuna).

Struktura vlasništva je sljedeća:

		2017.		2016.
	Uplaćeni kapital '000 kn	Vlasništvo %	Uplaćeni kapital '000 kn	Vlasništvo %
Republika Hrvatska (Ministarstvo državne imovine)	515.421	42,43%	515.421	42,43%
Hrvatska pošta d.d.	144.966	11,93%	144.966	11,93%
DAB	109.091	8,98%	109.091	8,98%
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (Ministarstvo državne imovine)	106.387	8,76%	106.387	8,76%
Fond NEK	28.727	2,36%	28.727	2,36%
Ostali	310.183	25,54%	310.183	25,54%
Ukupno	1.214.775	100,00%	1.214.775	100,00%

25. KAPITAL I REZERVE (nastavak)

b) Kapitalni dobitak

Kapitalni dobitak predstavlja višak uplaćenog iznosa u odnosu na nominalnu vrijednost dionica pri izdavanju novih dionica. Banka na dan 31.12.2017. nije imala kapitalnog dobitaka od emisije novih dionica (2016.: 0).

c) Rezerva fer vrijednosti

Rezerva fer vrijednosti uključuje nerealizirane dobitke i gubitke od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, umanjene za pripadajući porez.

Kretanje rezerve za fer vrijednost tijekom 2017. i 2016. godine je kako slijedi:

Grupa	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Stanje na 01. siječnja	84.690	82.089
Neto nerealizirana dobit od financijske imovine raspoložive za prodaju	18.935	45.506
Kumulativna dobit od prodaje financijske imovine raspoložive za prodaju prenesen u račun dobiti i gubitka	(6.745)	(44.836)
Odgođeni porez koji se odnosi na dobit ostvarenu revalorizacijom financijske imovine raspoložive za prodaju	(2.194)	(134)
Utjecaj promjene stope poreza na dobit na odgođeni porez koji se odnosi na dobit ostvarenu revalorizacijom financijske imovine raspoložive za prodaju	-	2.065
Ostale promjene	(429)	-
Stanje na 31. prosinca	94.257	84.690
Banka	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Stanje na 01. siječnja	84.690	82.089
Neto nerealizirana dobit od financijske imovine raspoložive za prodaju	18.935	45.506
Kumulativna dobit od prodaje financijske imovine raspoložive za prodaju prenesen u račun dobiti i gubitka	(6.745)	(44.836)
Odgođeni porez koji se odnosi na dobit ostvarenu revalorizacijom financijske imovine raspoložive za prodaju	(2.194)	(134)
Utjecaj promjene stope poreza na dobit na odgođeni porez koji se odnosi na dobit ostvarenu revalorizacijom financijske imovine raspoložive za prodaju	-	2.065
Ostale promjene	(429)	-
Stanje na 31. prosinca	94.257	84.690

25.KAPITAL I REZERVE (nastavak)

d) Revalorizacijska rezerva

Revalorizacijska rezerva u iznosu od 779 tisuća kuna (2016: 839 tisuća kuna), neto od poreza, proizlazi iz revalorizacije zemljišta i zgrada Banke. U 2017. godini smanjenje na revalorizacijskoj rezervi iznosi 60 tisuća kuna (2016.: smanjenje 38 tisuća kuna). Kretanje revalorizacijske rezerve tijekom izvještajnog razdoblja 2017. i 2016. godine je kako slijedi:

Grupa i Banka	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Stanje na 01. siječnja	839	877
Umanjenje revalorizacijske rezerve amortizacijom imovine	(73)	(73)
Odgođeni porez koji se odnosi na revalorizacijsku rezervu	13	35
Stanje na 31. prosinca	779	839

e) Predložena dividenda

Obveze za dividendu se ne priznaju sve dok nisu odobrene na Glavnoj skupštini dioničara. U 2017. godini nije bilo isplate dividendi (2016.: 30.762 tisuća kuna, odnosno 15,20 kuna po dionici).

f) Zakonske i ostale rezerve

Banka i njeno društvo kćer HPB Stambena štedionica d.d. su dužne formirati zakonsku rezervu alocirajući 5% neto dobiti za godinu, sve dok rezerve ne dosegnu 5% dioničkog kapitala. Temeljem Odluke Nadzornog odbora Banke iz svibnja 2017. godine 9.414 tisuća kuna dobiti ostvarene u 2016. godini raspoređeno je u zakonske rezerve. Temeljem Odluke Glavne skupštine HPB Stambene štedionice d.d., nakon što je pokriven nepokriveni gubitak iz prethodnih godina, 134 tisuće kuna raspoređeno je u zakonske rezerve.

Glavna skupština je u svibnju 2017. potvrdila Odluku Nadzornog odbora o rasporedu 84.724 tisuća kuna iz dobiti ostvarene u 2016. godini u ostale rezerve. Ostale rezerve na dan 31. prosinca 2017. iznose 443.030 tisuća kuna (2016.: 358.306 kuna).

g) Zadržana dobit

Glavna skupština Banke je u svibnju 2017. godini donijela Odluku da se dio dobiti 2016. u iznosu 94.139 tisuća kuna, nakon izdvajanja zakonske rezerve, i ostale rezerve prenese u zadržanu dobit unutar kapitala i rezervi (2016.: 37.418 tisuća kuna, 2016. prije prepravljanja: 82.294 tisuća kuna). Učinak prepravljanja financijskih izvještaja za povijesna razdoblja koja završavaju sa danom 31.12.2015. na zadržanu dobit Grupe i Banke iznosi 44.876 tisuća kuna. Učinak ispravka financijskog rezultata 2016. na zadržanu dobit Grupe i Banke iznosi 7.016 tisuća kuna.

h) Omjer financijske poluge

Sukladno članku 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, od 1. siječnja 2014. godine kreditne institucije dužne su izračunati omjer financijske poluge kao omjer kapitala institucije (Osnovnog kapitala) i ukupne izloženosti te institucije.

Omjer financijske poluge prikazan za Banku izražen u postocima je kako slijedi:

	2017.	2016.
Omjer financijske poluge	7,65	7,00

26. PRIHOD OD KAMATA I SLIČNI PRIHODI

a) Analiza po proizvodu

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Krediti komitentima
- pravnim osobama	274.457	284.424	274.714	284.948
- građanstvu	306.114	317.880	299.166	311.621
	580.571	602.304	573.880	596.569
Zajmovi i plasmani bankama	(2.152)	750	(2.152)	647
Dužničke vrijednosnice	94.076	114.181	86.622	106.885
Mjenice	4.403	16.154	4.403	16.154
Ukupno	676.898	733.389	662.753	720.255

b) Analiza po izvoru

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Pravne osobe	141.200	153.790	141.457	154.314
Stanovništvo	306.114	317.880	299.166	311.621
Država i javni sektor	229.805	259.257	222.351	251.961
Banke i ostale financijske institucije	(1.443)	1.833	(1.443)	1.730
Ostale organizacije	1.222	629	1.222	629
Ukupno	676.898	733.389	662.753	720.255

27. RASHOD OD KAMATA I SLIČNI RASHODI

a) Analiza po proizvodu

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Uzeti krediti	13.543	18.857	13.543	18.857
Depoziti komitenata
- pravne osobe	36.755	55.695	36.787	55.736
- stanovništvo	85.393	136.427	77.345	128.304
	122.148	192.122	114.132	184.040
Depoziti banaka	3.228	2.896	3.228	2.896
Ostalo	515	65	515	65
Ukupno	139.434	213.940	131.418	205.858

27. RASHOD OD KAMATA I SLIČNI RASHODI (nastavak)

b) Analiza po davatelju

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Pravne osobe	19.954	27.393	19.986	27.434
Stanovništvo	85.393	136.427	77.345	128.304
Država i javni sektor	6.892	14.076	6.892	14.076
Banke i ostale financijske institucije	24.563	31.805	24.563	31.805
Ostale organizacije	2.632	4.239	2.632	4.239
Ukupno	139.434	213.940	131.418	205.858

28. PRIHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

	Grupa			Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Gotovinski platni promet	271.549	280.106	271.549	280.106
Bezgotovinski platni promet	49.362	48.640	49.426	48.640
Stanovništvo i kartično poslovanje	160.807	127.554	157.086	124.866
Akreditivi, garancije i devizni platni promet	22.788	22.149	22.788	22.149
Ostali prihodi od naknada i provizija	30.590	30.485	20.115	18.119
Ukupno	535.096	508.934	520.964	493.880

29. RASHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

	Grupa			Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Gotovinski platni promet	241.703	248.829	241.703	248.829
Bezgotovinski platni promet	14.116	14.202	14.116	14.202
Kartično poslovanje	62.445	36.874	62.445	36.874
Ostali rashodi od naknada i provizija	9.924	10.278	10.573	9.205
Ukupno	328.188	310.183	328.837	309.110

30. DOBICI UMANJENI ZA GUBITKE OD VRIJEDNOSNICA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

	Grupa			Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Dobici umanjeni za gubitke od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Realizirani dobici / (gubici)
- Dužničke vrijednosnice	2.437	1.277	2.437	1.057
- Vlasničke vrijednosnice	317	-	317	-
- Investicijski fondovi	57	1.009	57	1.009
- Valutni terminski ugovori – OTC	721	(1.692)	715	(1.707)
	3.532	594	3.526	359
Nerealizirani dobici / (gubici)
- Dužničke vrijednosnice	11.025	11.881	13.227	9.612
- Vlasničke vrijednosnice	(5.103)	5.446	(5.103)	5.446
- Investicijski fondovi	1.158	8.030	1.158	8.030
- Ročnice	-	158	-	-
- Valutni terminski ugovori – OTC	(140)	140	(140)	140
	6.940	25.655	9.142	23.228
Ukupno	10.472	26.249	12.668	23.587

31. DOBICI UMANJENI ZA GUBITKE OD VRIJEDNOSNICA RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU

	Grupa			Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Realizirani dobici od prodaje dužničkih vrijednosnica raspoloživih za prodaju	21.973	15.112	21.973	15.112
Realizirani dobici od prodaje vlasničkih vrijednosnica raspoloživih za prodaju	7.811	33.484	7.811	33.484
Ostale promjene	429	-	429	-
Ukupno	30.213	48.596	30.213	48.596

32. OSTALI PRIHODI IZ POSLOVANJA

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn (prepravljeno)	2017. '000 kn	2016. '000 kn (prepravljeno)
Prihod od dividendi	975	827	4.175	4.327
Neto dobit/gubitak po tečajnim razlikama od revalorizacije
monetarne imovine i obveza	1.771	(3.874)	1.747	(4.100)
Prihodi po neaktivnim računima	40	29	40	29
Ostali prihodi	6.427	4.544	5.688	4.251
Ukupno	9.213	1.526	11.650	4.507

33. OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Materijal i usluge*	128.756	131.594	126.434	127.294
Administracija i marketing	16.702	16.483	16.297	16.369
Pošta i telekomunikacija	23.316	23.662	22.706	23.035
Troškovi zaposlenika	185.842	186.059	176.787	176.721
Troškovi osiguranja štednih uloga	36.382	34.691	35.559	33.913
Ostali opći i administrativni troškovi	24.094	17.008	22.113	17.718
Ukupno	415.092	409.497	399.896	395.050

a) Troškovi zaposlenika

	Grupa			Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Neto plaće i ostali troškovi	99.649	97.264	95.071	93.087
Porezi i doprinosi (uključujući doprinose poslodavca)	76.140	75.082	72.412	71.107
Ostale naknade zaposlenima	9.505	9.632	9.198	9.351
Rezerviranja za nagrade zaposlenicima	-	3.517	-	3.000
Naknade članovima Nadzornog odbora	548	564	106	176
Ukupno	185.842	186.059	176.787	176.721

*Stavka Materijal i usluge unutar Općih i administrativnih troškova za 2017. godinu sadrži 3.339 tisuća kuna troškova plaćenih povezanom društvu s eksternim revizorom Banke i Grupe zaa 2017. godinu za nerevizijske usluge. Pružene nerevizijske usluge odnose se na naknadu za uspješnost povodom savjetovanja na provedbi projekta prodaje potraživanja (usluga pružena u 2016., transakcija prodaje realizirana u 01/2017.), te usluge financijskog dubinskog snimanja Banke za potrebe dokapitalizacije (usluga pružena u 2017.).

Nadalje, za nerevizijske usluge uvida u financijske izvještaje na dan 30.06.2017. je eksternom revizoru Banke i Grupe za 2017. godinu plaćena naknada u iznosu 130 tisuća kuna.

Na dan 31. prosinca 2016. godine Banka je imala 1.122 zaposlenih (2016.: 1.067), a Grupa 1.162 zaposlenog (2016.: 1.120 zaposlenih).

34. GUBICI OD UMANJENJA VRIJEDNOSTI ZAJMOVA I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA I OSTALE IMOVINE

	Grupa				Banka
	Bilješke	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Identificirani gubici
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11	(153.872)	(170.294)	(154.445)	(169.871)
Potraživanja po kamatama		(3.671)	(10.272)	(3.678)	(1.057)
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	9	(1.033)	-	(1.033)	-
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	10	(190.397)	(395)	(190.397)	(395)
Ostala imovina	18	(45)	(1.408)	(45)	(1.262)
Ulaganja u nekretnine		(15.429)	-	(15.429)	-
Materijalna i nematerijalna imovina	14,16	-	(8.306)	-	(8.306)
Imovina namijenjena prodaji		21.828	-	21.828	(9.224)
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama		405	403	405	403
Ukupan trošak		(342.214)	(190.272)	(342.794)	(189.712)
Identificirani gubici na skupnoj osnovi
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11	(13.797)	(12.505)	(13.595)	(12.394)
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	10	6.595	1.484	6.595	1.484
Ostala imovina	18	-	-	-	-
Zajmovi i potraživanja od banaka	7	-	-	-	-
Ukupan prihod		(7.202)	(11.021)	(7.000)	(10.910)
Ukupno identificirani gubici na pojedinačnoj i skupnoj osnovi
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11	(167.669)	(182.799)	(168.040)	(182.265)
Potraživanja po kamatama		(3.671)	(10.272)	(3.678)	(1.057)
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	9	(1.033)	-	(1.033)	-
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	10	(183.802)	1.089	(183.802)	1.089
Ostala imovina	18	(45)	(1.408)	(45)	(1.262)
Ulaganje u nekretnine		(15.429)	-	(15.429)	-
Materijalna i nematerijalna imovina	14,16	-	(8.306)	-	(8.306)
Imovina namijenjena prodaji		21.828	-	21.828	(9.224)
Zajmovi i potraživanja od banaka	7	-	-	-	-
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama		405	403	405	403
Ukupan trošak		(349.416)	(201.293)	(349.794)	(200.622)

35. POREZ NA DOBIT

Ukupno priznati porez na dobit, sastoji se od troška poreza na dobit priznatog u računu dobiti i gubitka obračunatog po stopi od 20% oporezive dobiti, te promjenama u odgođenom porezu priznatom u kapitalu i rezervama, kao što slijedi:

Trošak poreza na dobit priznat u računu dobiti i gubitka

	2017. '000 kn	Grupa 2016. '000 kn prepravljeno	2017. '000 kn	Banka 2016. '000 kn prepravljeno
Trošak poreza na dobit tekuće godine	(1.078)	(928)	-	-
Priznata odgođena porezna imovina	(2.243)	36.843	(2.243)-	36.843
Odgođeni porezni (trošak)/prihod koji se odnosi na kreiranje i ukidanje privremenih razlika	(1.941)	(8.817)	(1.884)	(8.752)
Ukupan trošak poreza na dobit u računu dobiti i gubitka	(5.262)	27.098	(4.127)	28.091

Kretanje obveze poreza na dobit priznato kroz ostalu sveobuhvatnu dobit:

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Odgođeni porezni trošak koji se odnosi na nerealizirani gubitak od imovine raspoložive za prodaju te koji je priznat u rezervi za fer vrijednost	(2.194)	(134)	(2.194)	(134)
Učinak promjene stope poreza na dobit na odgođeni porezni trošak koji se odnosi na nerealizirani gubitak od imovine raspoložive za prodaju u rezervi za fer vrijednost*
	-	2.065	-	2.065
Odgođeni porezni prihod koji se odnosi na revalorizaciju nekretnina
Učinak promjene stope poreza na dobit na odgođeni porezni trošak koji se odnosi na revalorizacijsku rezervu*	13 -	15 20	13 -	15 20
Ukupan trošak poreza na dobit priznat direktno u kapital u rezerve	(2.181)	1.966	(2.181)	1.966

*Od 01.01.2017. na snagu su stupile izmjene zakona o porezu na dobit, pri čemu je stopa poreza na dobit smanjena s 20 na 18 posto. Banka odgođenu poreznu imovinu i obveze priznaje po novoj – izmijenjenoj stopi poreza na dobit, s obzirom da se ista odnosi na buduća razdoblja.

35. POREZ NA DOBIT (nastavak)

Usklada poreza na dobit

Usklada poreza na dobit i dobiti prije oporezivanja prikazana je u nastavku:

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn prepravljeno	2017. '000 kn	2016. '000 kn prepravljeno
Dobit prije poreza	13.160	156.389	12.460	153.170
Porez na dobit po stopi od 18%	(2.370)	(31.278)	(2.243)	(30.634)
Porezno nepriznati troškovi	(2.229)	(20.576)	(1.790)	(19.747)
Neoporezivi prihod	(663)	14.051	(94)	13.951
Iskorišteni nepriznati porezni gubici	-	30.766	-	30.146
Učinak promjena stope poreza na dobit na odgođenu poreznu imovinu*	-	(2.708)	-	(2.468)
Priznata odgođena porezna imovina	-	36.843	-	36.843
	(5.262)	27.098	(4.127)	28.091
Efektivna stopa poreza na dobit	32,2%	(18,3%)	33,1%	(18,3%)

*Od 01.01.2017. na snagu stupaju izmjene zakona o porezu na dobit, pri čemu je stopa poreza na dobit smanjena s 20 na 18 posto. Banka odgođenu poreznu imovinu i obveze priznaje po novoj – izmijenjenoj stopi poreza na dobit, s obzirom da se ista odnosi na buduća razdoblja.

Priznat odgođeni porez po poreznim gubicima raspoloživim za buduća razdoblja

Banka, kao matično društvo Grupe, je na 31. prosinca 2017. godine imala 139.182 tisuća kuna (2016.: 187.572 tisuća kuna) akumuliranih neiskorištenih poreznih gubitaka koje je mogla iskoristiti do 31. prosinca 2019. godine. Nakon što je u 2016. godini ostvarila dobit prije poreza u iznosu 153.170 tisuća kuna (prepravljeni rezultat prije poreza, vidjeti bilješku 1.d)), Banka je priznala odgođenu poreznu imovinu po osnovi preostalog neiskorištenog poreznog gubitka za prijenos po stopi od 18 posto, sukladno Međunarodnom računovodstvenom standardu 12 ''Porez na dobit'', članak 34. (NN 136/09): "Odgođena porezna imovina treba se priznati za prenesive neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice u visini za koju je vjerojatno da će buduća oporeziva dobit, za koju neiskorišteni porezni gubici i neiskorištene porezne olakšice mogu biti upotrijebljeni, biti raspoloživa".

U razdoblju 2015. i 2016. godine, Banka je premašila planiranu operativnu dobit iz strateških smjernica, te je samim time stvorila trend ostvarenja plana. Stoga je i vjerojatno da će u budućim razdobljima ostvarivati budžetiranu oporezivu dobit, koja bi se upotrijebila za iskorištavanje neiskorištenih poreznih gubitaka kao porezne olakšice. Iz tih razloga, neiskorišteni poreznih gubici priznati su kao odgođena porezna imovina. U 2017. godini iskorišteno je 12.460 tisuća kuna porezne imovine s ukupnim efektom na račun dobiti i gubitka u iznosu 2.243 tisuće kuna.

U tabeli u nastavku prikazan je porezni efekt odgođene porezne imovine po poreznim gubicima prenosivim na buduća razdoblja. Gubici jesu iskoristivi u razdoblju 5 godina od razdoblja u kojem su generirani, te će preostali dio nerashodovane odgođene porezne imovine prema trenutnom strateškom planu Banke, biti iskorišten do 2019. godine:

Banka i Grupa	Ukupni porezni gubitak	Efekt poreznog gubitka
31.12.2018.	155.365	27.966
31.12.2019.	36.856	6.634
	192.221	34.600

36. ZARADA/(GUBITAK) PO DIONICI

Za potrebe izračunavanja zarade/(gubitka) po dionici, zarada/(gubitak) se računa kao dobit/gubitak tekućeg razdoblja namijenjena dioničarima Banke. Broj redovnih dionica je ponderirani prosječni broj redovnih dionica u opticaju tijekom godine nakon umanjenja za broj redovnih trezorskih dionica. Ponderirani prosječni broj redovnih dionica korišten prilikom izračunavanja osnovne zarade/(gubitka) po dionici bio je 2.023.830 (2016.:2.023.830). Obzirom da nema utjecaja opcija, konvertibilnih obveznica ili sličnih utjecaja, ponderirani prosječni broj redovnih dionica korišten za izračun smanjene/razrijeđene zarade/(gubitka) po dionici bio bi isti kao i broj korišten prilikom izračuna osnovne zarade/(gubitka) po dionici, odnosno 2.023.830 (2016.:2.023.830), kako je prikazano u nastavku:

a) Osnovna zarada po dionici

Dobit i prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišteni u izračunavanju osnovne zarade po dionici:

	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Dobit tekuće godine za raspodjelu vlasnicima Banke	8.333	181.261
Dobit korištena u izračunavanju osnovne zarade po dionici	8.333	181.261
Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju osnovne
zarade po dionici	2.023.830	2.023.830
Osnovna zarada po dionici	4,12 kn	89,56 kn

b) Razrijeđena zarada po dionici

Dobit korištena u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici:

	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Dobit korištena u izračunavanju osnovne zarade po dionici	8.333	181.261
Prilagodbe	-	-
Dobit korištena u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici	8.333	181.261

Usklađenje prosječnog ponderiranog broja redovnih dionica za izračunavanje razrijeđene zarade po dionici u odnosu na prosječni ponderirani broj redovnih dionica korištenih u izračunu osnovne zarade po dionici:

	2017.	2016.
Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju osnovne zarade po dionici	2.023.830	2.023.830
Dionice koje se smatraju izdanima bez naknade temeljem:
- opcija za zaposlene	-	-
- djelomice plaćenih redovnih dionica	-	-
- konvertibilne zadužnice	-	-
- ostalo	-	-
Prosječan ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju razrijeđene
zarade po dionici:	2.023.830	2.023.830
Razrijeđena zarada po dionici	4,12 kn	89,56 kn

37. KONCENTRACIJA IMOVINE I OBVEZA

U imovini i obvezama Banke značajna je koncentracija plasmana i obveza direktno prema i od Republike Hrvatske. Iznosi krajem godine, uključujući obračunatu kamatu su kako slijedi:

			Grupa		Banka
	Bilješke	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Žiro račun kod HNB-a	5	2.528.605	502.603	2.528.605	502.603
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.300.269	1.300.796	1.300.269	1.300.796
Obveznice Republike Hrvatske		2.097.632	2.169.263	1.956.806	2.025.532
Trezorski zapisi Ministarstva financija		1.075.418	1.001.586	1.075.418	1.001.586
Dani krediti Republici Hrvatskoj		2.529.702	3.282.435	2.529.702	3.282.435
Depoziti Republike Hrvatske		(1.947.674)	(1.897.921)	(1.947.674)	(1.897.921)
Ukupno		7.583.952	6.358.762	7.443.126	6.215.031

Izloženost Banke prema lokalnoj upravi, državnim institucijama i fondovima koje se ne financiraju direktno iz državnog proračuna (isključujući društva u državnom vlasništvu), iznosi kako slijedi:

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Krediti	663.523	759.509	663.523	759.509
Depoziti	(306.987)	(513.578)	(306.987)	(513.578)
Ukupno	356.536	245.931	356.536	245.931

38. NOVAC I EKVIVALENTI NOVCA

u '000 kn				Grupa			Banka
	Bilješka	31.12.2017.	31.12.2016. prepravljeno	01.01.2016. prepravljeno	31.12.2017.	31.12.2016. prepravljeno	01.01.2016. prepravljeno
Novac i računi kod banaka	5	3.451.044	1.554.612	1.630.115	3.451.044	1.554.584	1.630.052
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.300.269	1.300.796	1.279.570	1.300.269	1.300.796	1.279.570
Plasmani bankama s izvornim dospijećem do 90 dana		101.668	148.462	215.036	101.668	148.462	215.036
Instrumenti u postupku naplate	18	79.510	167.299	77.517	79.510	167.268	77.517
Ukupno		4.932.491	3.171.169	3.202.238	4.932.491	3.171.110	3.202.175

39. POTENCIJALNE OBVEZE

		Grupa		Banka
	2017. '000 kn	2016. '000 kn	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Garancije u kunama	296.643	321.418	296.643	321.418
Garancije u devizama	433.923	389.428	433.923	389.428
Akreditivi	14.870	17.268	14.870	17.268
Neiskorišteni okvirni krediti	1.297.270	1.636.818	1.296.620	1.634.112
Ukupno	2.042.706	2.364.932	2.042.056	2.362.226

Na dan 31. prosinca 2017. godine Grupa i Banka su priznale rezervacije na osnovu portfelja po izvanbilaničnim rizicima nastale izdavanjem garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih kredita, Grupa u iznosu od 20.434 tisuće kuna (2016.: 22.019. tisuća kuna), a Banka u iznosu od 20.425 tisuća kuna (2016.: 22.019 tisuća kuna) koji su uključeni u Rezervacije za obveze i troškove (Bilješka 24).

40. DERIVATIVNI INSTRUMENTI I TRGOVANJA STRANIM VALUTAMA

Na kraju 2017. godine Banka i Grupa nisu imale derivativnih ugovora, klasificirane kao instrumenti kojima se trguje.

Grupa		Ugovoreni iznos, preostala ročnost					Fer vrijednost
	Do 3 mjeseca	3 do 12 mjeseci	1 do 5 godina	Preko 5 godina	Ukupno	Imovina	Obveze
2017.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Valutni terminski ugovori – OTC	-	-	-	-	-	-	-
Međuvalutni "swap" ugovori- OTC	-	-	-	-	-	-	-
Ročnice	-	-	-	-	-	-	-
	-	-	-	-	-	-	-

		Ugovoreni iznos, preostala ročnost				Fer vrijednost
	Do 3 mjeseca	3 do 12 mjeseci	1 do 5 godina	Preko 5 godina	Ukupno	Imovina	Obveze
2016.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Valutni terminski ugovori – OTC Međuvalutni "swap" ugovori- OTC	95.788 -	- -	- -	- -	95.788 -	3.780 -	3.641 -
Ročnice	-	-	-	-	-	-	-
	95.788	-	-	-	95.788	3.780	3.641

Banka		Ugovoreni iznos, preostala ročnost					Fer vrijednost
	Do 3 mjeseca	3 do 12 mjeseci	1 do 5 godina	Preko 5 godina	Ukupno	Imovina	Obveze
2017.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Valutni terminski ugovori – OTC Međuvalutni "swap" ugovori- OTC	- -	- -	- -	- -	- -	- -	- -
Ročnice	-	-	-	-	-	-	-
	-	-	-	-	-	-	-

		Ugovoreni iznos, preostala ročnost				Fer vrijednost
	Do 3 mjeseca	3 do 12 mjeseci	1 do 5 godina	Preko 5 godina	Ukupno	Imovina	Obveze
2016.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Valutni terminski ugovori – OTC Međuvalutni "swap" ugovori- OTC	95.788 -	- -	- -	- -	95.788 -	3.780 -	3.641 -
Ročnice	-	-	-	-	-	-	-
	95.788	-	-	-	95.788	3.780	3.641

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA

Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke.

Ključni dioničari Banke su Republika Hrvatska s obzirom da je glavni dioničar s vlasničkim udjelom od 42,43 posto, te Hrvatska pošta d.d. ("HP") s vlasničkim udjelom 11,93 posto.

Ostali značajni dioničari u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske su Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ("DAB"), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ("HZMO") te Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško ("Fond NEK"). Republika Hrvatska i društva u njenom vlasništvu zajedno posjeduju 74,46 posto dionica Banke, dok se s preostalih 25,54% (2016.: 25,54%) dionica javno trguje.

a) Ključne transakcije s povezanim osobama

HP u ime i za račun Banke obavlja poslove domaćeg gotovinskog platnog prometa. Izloženost prema Hrvatskoj pošti uglavnom sadrži potraživanja za naknade temeljena na obavljenom gotovinskom platnom prometu u ime i za račun Banke, kao i potraživanja iz plasmana u dužničke vrijednosne papire HP. Obveze prema Hrvatskoj pošti uglavnom se odnose na depozite po viđenju i oročene depozite. Prihodi i troškovi između Banke i Hrvatske pošte uglavnom se odnose na provizije za pružene usluge.

Izloženost prema Republici Hrvatskoj iskazana je u bilješci 37. Koncentracija imovine i obveza.

Izloženost članicama HPB Grupe najvećim se dijelom odnosi na ulaganje Banke u njihov temeljni kapital. Banka obavlja poslove platnog prometa za svoja ovisna društva te sukladno tome priznaje prihod. Troškovi plativi HPB Nekretninama se odnose na usluge procjene instrumenata osiguranja koje je pružilo ovisno društvo.

Troškovi prema ključnom poslovodstvu osim kamatnog rashoda na štednju koju isti imaju u Banci, kao i njihovih fiksnih primitaka, sadrže i iznos varijabilnog primitka koji je isplaćen u 2017. godini isplaćen članovima ključnog poslovodstva temeljem njihove uspješnosti. Tako ukupni bruto-2 trošak tih varijabilnih primitaka iznosi 684 tisuća kuna za Grupu (2016.: 0), odnosno 572 tisuće kuna za Banku. Ključno poslovodstvo nije posjedovalo redovne dionice krajem izvještajnog razdoblja (2016.: -).

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

b) Iznosi koji proizlaze iz transakcija s povezanim osobama

Imovina i obveze te izvanbilančna izloženost neto od ispravaka vrijednosti i rezerviranja, kao i prihodi i rashodi na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. i 31. prosinca 2016. godine za Banku, proizlaze iz transakcije s povezanim osobama kako slijedi:

Grupa

2017.	Izloženost* '000 kn	Obveze '000 kn	Prihodi '000 kn	Rashodi '000 kn
Ključni dioničari
Republika Hrvatska	-	-	-	-
Hrvatska pošta d.d.	154.579	287.084	287.650	278.359
Ovisna društva
HPB Invest	-	-	-	-
HPB Nekretnine	-	-	-	-
HPB Stambena štedionica	-	-	-	-
Ovisna društvo - imovina namijenjena prodaji
H1 TELEKOM d.d.	-	-	190	2.086
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	361	3.604	38	20.154
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	16.409	44	542	132
Društva pod značajnim utjecajem	26.072	16.501	1.496	5
Ukupno	197.421	307.233	289.916	300.736
	Izloženost*	Obveze	Prihodi	Rashodi
2016.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Ključni dioničari
Republika Hrvatska	-	-	-	-
Hrvatska pošta d.d.	77.621	252.494	298.257	288.161
Ovisna društva
HPB Invest	-	-	-	-
HPB Nekretnine	-	-	-	-
HPB Stambena štedionica	-	-	-	-
Ovisna društvo - imovina namijenjena prodaji
H1 TELEKOM d.d.	-	-	2.275	3.406
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	1.214	3.395	33	21.611
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	14.255	233	589	138
Društva pod značajnim utjecajem	54.703	3.879	1.577	12
Ukupno	147.793	260.001	302.731	313.328

*Izloženost sadrži avanse u novcu i u naravi, potencijalne i preuzete obveze, kamatna i ostala potraživanja te uključuje 91.061 tisuća kuna (2016.: 13.361 tisuća kuna) izvanbilančne izloženosti. Rashodi ne uključuju ispravke vrijednosti, nerealizirane dobitke/gubitke po vrijednosnim papirima ni rezerviranja za gubitke.

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

b) Iznosi koji proizlaze iz transakcija s povezanim osobama (nastavak)

2017.	Izloženost* '000 kn	Obveze '000 kn	Prihodi '000 kn	Rashodi '000 kn
Ključni dioničari
Republika Hrvatska	-	-	-	-
Hrvatska pošta d.d.	154.579	287.084	287.650	278.359
Ovisna društva
HPB Invest	5.242	5.518	6	2.208
HPB Nekretnine	7.196	495	933	1.125
HPB Stambena štedionica	40.096	41.017	499	287
Ovisna društvo - imovina namijenjena prodaji
H1 TELEKOM d.d.	-	-	190	2.086
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	199	3.547	29	17.307
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	13.937	44	464	111
Društva pod značajnim utjecajem	26.072	16.501	1.496	5
Ukupno	247.321	354.206	291.267	301.488
	Izloženost*	Obveze	Prihodi	Rashodi
2016.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Ključni dioničari Republika Hrvatska	-	-	-	-
Hrvatska pošta d.d.	77.621	252.494	298.257	288.161
Ovisna društva
HPB Invest	5.225	5.656	1.164	3
HPB Nekretnine	8.272	51	747	2.317
HPB Stambena štedionica	40.146	21.365	749	38
Ovisna društvo - imovina namijenjena prodaji
H1 TELEKOM d.d.	154	1.393	2.275	3.406
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	1.024	3.335	25	18.868
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	11.999	233	497	121
Društva pod značajnim utjecajem	39.511	958	1.577	12

*Izloženost sadrži avanse u novcu i u naravi, potencijalne i preuzete obveze, kamatna i ostala potraživanja te uključuje 91.555 tisuća kuna (2016.: 14.170 tisuća kuna) izvanbilančne izloženosti. Rashodi ne uključuju ispravke vrijednosti, nerealizirane dobitke/gubitke po vrijednosnim papirima ni rezerviranja za gubitke.

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

c) Društva u vlasništvu države

Glavni dioničari Banke, koji zajedno posjeduju 74,46% dionica su državne agencije, državni uredi ili društva u vlasništvu države, svi uglavnom financirani iz državnog proračuna. Sukladno tome, transakcije i stanja sa društvima u vlasništvu države, uključujući kreditnu izloženost garantiranu od strane države, također predstavljaju odnose sa povezanim osobama. Banka ima značajnu izloženost prema takvim osobama što je iskazano u bilješci 37.

42. UGOVORI O REOTKUPU I PONOVNOJ PRODAJI

Grupa prikuplja sredstva tako da prodaje financijske instrumente prema ugovoru kojim se povrat sredstava obavlja na način da se instrumenti otkupljuju na ugovoreni budući datum po istoj cijeni uvećanoj za kamate po unaprijed određenoj stopi.

Ugovori o reotkupu se obično koriste kao sredstvo kratkoročnog financiranja kamatonosne imovine, ovisno o prevladavajućim kamatnim stopama. Prodani financijski instrumenti se nastavljaju priznavati, a primici od prodaje prikazuju se kao obveza za uzeti kredit. Na kraju godine Grupa nije imala ugovore o reotkupu.

	Knjigovodstvena vrijednost obveze '000 kn	Fer vrijednost vrijednosnica '000 kn	Datum reotkupa	Cijena na dan reotkupa '000 kn
Dužničke vrijednosnice po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka – repo ugovori
2017.	-	-	-	-
2016.	-	-	-	-

Povezane transakcije, u skladu s MRS 39: Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje, priznate su kao ugovori o reotkupu.

Grupa također kupuje financijske instrumente pod uvjetom da ih na ugovoreni budući datum ponovno prodaju ("ugovor o ponovnoj prodaji"). Prodavatelj se obvezuje da će kupiti iste ili slične instrumente na ugovoreni budući datum. Ponovna prodaja se ugovara kao instrument financiranja komitenata i evidentira se kao krediti i predujmovi komitentima, a kupljeni financijski instrument nije priznat.

	Knjigovodstvena vrijednost potraživanja '000 kn	Fer vrijednost kolaterala '000 kn	Datum reotkupa	Cijena na dan reotkupa '000 kn
Krediti komitentima – obrnuti repo ugovori
2017.	62.450	65.241	siječanj 2018.	62.472
2016.	81.630	81.713	siječanj 2017.	81.666

43. POSLOVI U IME I ZA RAČUN PRAVNIH OSOBA I STANOVNIŠTVA

Grupa upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba, stanovništva i investicijskih fondova (uključujući i investicijske fondove Grupe), pri čemu drži i upravlja imovinom ili investira sredstva u različite financijske instrumenta po nalogu klijenta. Za pružene usluge, Banka dobiva prihod od naknada. Ova imovina nije imovina Grupe te se ne priznaje u izvještaju o financijskom položaju. Grupa nije izložena kreditnim rizicima iz takvih plasmana, niti garantira za investicije.

Na dan 31. prosinca 2017. godine ukupna imovina u skrbništvu Banke, uključujući fondove HPB Grupe, iznosila je 5,27 milijardi kuna (2016.: 4,95 milijardi kuna).

Nadalje, na dan 31. prosinca 2016. ukupna imovina investicijskih i mirovinskih fondova, za koje Banka obavlja poslove depozitara, iznosila je 5,05 milijardi kuna (2016.: 4,73 milijardi kuna).

Banka također upravlja kreditnom izloženosti drugih osoba, kao što slijedi:

	2017. '000 kn	2016. '000 kn
Imovina
Pravne osobe	54.766	59.521
Građanstvo	532.867	545.389
Sredstva na žiro računu	462.772	403.046
Ukupno imovina	1.050.405	1.007.956
Obveze
Hrvatski zavod za zapošljavanje	69.883	70.245
Županije	11.860	11.386
Vlada Republike Hrvatske	961.068	919.797
HBOR	3.877	3.846
Ostale obveze	3.717	2.681
Ukupno obveze	1.050.405	1.007.956

44. PROSJEČNE KAMATNE STOPE

Prosječne kamatne stope prikazane u nastavku, izračunate su kao ponderirani prosjek za svaku kategoriju kamatonosne imovine i obveza.

Grupa	Prosječne kamatne	Prosječne kamatne
Imovina	stope 2017.	stope 2016.
Novac i računi kod banaka	(0,58%)	(0,26%)
Zajmovi i potraživanja od banaka	0,70%	1,11%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	2,67%	2,99%
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	2,73%	3,35%
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	2,44%	2,63%
Zajmovi i potraživanja od komitenata	5,09%	5,48%
Obveze
Depoziti banaka	0,71%	0,67%
Depoziti komitenata	0,75%	1,26%
Uzeti krediti	1,94%	2,18%

Banka	Prosječne kamatne	Prosječne kamatne
Imovina	stope 2017.	stope 2016.
Novac i računi kod banaka	(0,58%)	(0,26%)
Zajmovi i potraživanja od banaka	0,70%	1,07%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	2,08%	2,54%
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	2,73%	3,30%
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	2,44%	2,63%
Zajmovi i potraživanja od komitenata	5,10%	5,50%
Obveze
Depoziti banaka	0,71%	0,67%
Depoziti komitenata	0,71%	1,23%
Uzeti krediti	1,94%	2,18%

45. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

Fer vrijednost predstavlja cijenu koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji među tržišnim sudionicima na datum mjerenja.

Financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina raspoloživa za prodaju vrednuju se po fer vrijednosti. Zajmovi i potraživanja te ulaganja koja se drže do dospijeća iskazuju se po amortiziranom trošku umanjenom za ispravak vrijednosti. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina raspoloživa za prodaju iskazane su po fer vrijednostima koje su proizašle iz kotiranih cijena tih instrumenata na aktivnim tržištima. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka iskazane su po fer vrijednostima izračunatim na bazi dostupnih uvjeta tih instrumenata.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim konsolidiranim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MRS-a 17 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

• Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.
• Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i
• Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

U nastavku slijedi sažetak glavnih metoda i pretpostavki korištenih u procjeni fer vrijednosti financijskih instrumenata.

Krediti

Fer vrijednost kredita izračunava se temeljem diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova. Otplate kredita su predviđene po ugovornim datumima, u slučajevima u kojima je to primjenjivo. Očekivani budući gotovinski tokovi procjenjuju se uzimajući u obzir kreditne rizike i sve pokazatelje umanjenja vrijednosti, uključujući umanjenje vrijednosti za identificirane gubitke na skupnoj osnovi kredita A-rizične skupine, obračunato prema propisanim stopama umanjenja. Procijenjene fer vrijednosti kredita odražavaju promjene u kreditnom statusu otkad su krediti odobreni i promjene kamatnih stopa u slučaju kredita koji imaju fiksnu kamatnu stopu. Banka ima ograničeni portfelj kredita koji se odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu, gdje postoji razlika između fer i knjigovodstvene vrijednosti.

Ulaganja koja se iskazuju po trošku stjecanja

Za ulaganja, za koja ne postoji kotirana tržišna cijena, fer vrijednost se, gdje je moguće, procjenjuje korištenjem tehnika diskontiranog gotovinskog toka. Procijenjeni budući gotovinski tokovi temelje se na najboljim procjenama rukovodstva, a diskontna stopa je tržišna stopa za slični instrument na datum pripreme financijskih izvještaja. U slučajevima kada tehnike diskontiranog gotovinskog toka ne pružaju dovoljno pouzdanu procjenu vrijednosti obzirom na brojne neizvjesnosti koje se odnose na procjene budućih gotovinskih tokova, ulaganja se iskazuju po trošku stjecanja neto od umanjenja vrijednosti.

Depoziti banaka i komitenata

Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan bilance. Procijenjena fer vrijednost depozita s fiksnim dospijećem temelji se na diskontiranim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim stopama za depozite sličnog preostalog dospijeća. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti.

Uzeti krediti

Za dugoročne uzete kredite Banke, gdje nema kotirane tržišne cijene, fer vrijednost procjenjuje se kao sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova diskontiranih kamatnim stopama dostupnim Banci na datum pripreme financijskih izvještaja, za novi uzeti kredit sličnog tipa i preostale ročnosti.

Tablice u nastavku prikazuje hijerarhiju fer vrijednosti financijskih instrumenata Grupe i Banke na dan 31. prosinca 2017. i 31. prosinca 2016. godine:

Grupa 2017.	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovodstvena vrijednost	Nepriznati dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i potraživanja od banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	3.451.044 1.300.269	1. razina 1. razina	novac i novčani ekvivalent novčani ekvivalent	3.451.044 1.300.269	- -
Zajmovi i potraživanja od banaka	113.798	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tokova	113.832	(34)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	883.998			883.998	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	224.957	3. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija	224.957	-
- obveznice Ministarstva financija	518.030	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	518.030	-
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	100.988	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	100.988	-
- vlasničke vrijednosnice	33.527	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	33.527	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	-	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	-	-
- nedospjela potraživanja po kamatama Financijska imovina raspoloživa za prodaju	6.496 2.581.350	nije primjenjivo	nije primjenjivo	6.496 2.581.350	- -
- trezorski zapisi Ministarstva financija	850.461	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	850.461	-
- obveznice Ministarstva financija	1.538.639	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	1.538.639	-
- vrijednosnice stranih država	-	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova		-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	149.766	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	149.766	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava		3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova		-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	9.192	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	9.192	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	11.899	1. razina	- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	11.899	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	21.393	nije primjenjivo	nije primjenjivo	21.393	-
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	71.733	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	72.417	(684)
Zajmovi i potraživanja od komitenata	10.996.797	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	11.141.393	(144.596)
Ukupno financijska imovina	19.398.989			19.544.303	(145.314)
FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	-	-
Depoziti banaka	398.825	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	399.790	965
Depoziti komitenata	16.771.007	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	16.807.937	36.930
Uzeti krediti	662.890	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	672.883	9.993
Ukupno financijske obveze	17.832.722			17.880.610	47.888
UKUPNO					(97.426)

Grupa 31.12.2016. ('000 kn)	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovodstvena vrijednost	Nepriznati dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA Novac i potraživanja od banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.554.612 1.300.796	1. razina 1. razina	novac i novčani ekvivalent novčani ekvivalent	1.554.612 1.300.796	- -
Zajmovi i potraživanja od banaka	182.032	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tokova	182.087	(55)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	1.019.441			1.019.441	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija - obveznice Ministarstva financija	315.565 466.838	3. razina 1. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	315.565 466.838	- -
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	187.801	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	187.801	-
- vlasničke vrijednosnice	39.393	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	39.393	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	3.780	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	3.780	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	6.064	nije primjenjivo	nije primjenjivo	6.064	-
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	2.753.938			2.753.938	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	686.021	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	686.021	-
- obveznice Ministarstva financija	1.502.626	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	1.502.626	-
- vrijednosnice stranih država	394.206	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	394.206	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	127.957	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	127.957	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava		3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	15.414	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	15.414	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	4.322	1. razina	- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	4.322	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	23.392	nije primjenjivo	nije primjenjivo	23.392	-
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	440.541	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	444.825	(4.284)
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11.461.875	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	11.554.215	(92.340)
Ukupno financijska imovina	18.713.235			18.809.914	(96.679)
FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	3.641	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	3.641	-
Depoziti banaka	509.129	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	509.133	4
Depoziti komitenata	15.957.189	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	16.024.804	67.615
Uzeti krediti	724.933	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	726.660	1.727
Ukupno financijske obveze	17.194.892			17.264.238	69.346
UKUPNO					(27.333)

Banka 2017.	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovodstvena vrijednost	Nepriznati dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA Novac i potraživanja od banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	3.451.044 1.300.269	1. razina 1. razina	novac i novčani ekvivalent novčani ekvivalent	3.451.044 1.300.269	- -
Zajmovi i potraživanja od banaka	113.798	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tokova	113.832	(34)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	743.172		Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	743.172	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	224.957	3. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija	224.957	-
- obveznice Ministarstva financija	379.474	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	379.474
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	100.988	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	100.988	-
- vlasničke vrijednosnice	33.527	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	33.527	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	-	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	-	-
- nedospjela potraživanja po kamatama Financijska imovina raspoloživa za prodaju	4.226 2.581.350	nije primjenjivo	nije primjenjivo Financijska imovina raspoloživa za	4.226 2.581.350	- -
- trezorski zapisi Ministarstva financija	850.461	3. razina	prodaju mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	850.461	-
- obveznice Ministarstva financija	1.538.639	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	1.538.639	-
- vrijednosnice stranih država	-	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	149.766	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	149.766	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava	-	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	9.192	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	9.192	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	11.899	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	11.899	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	21.393	nije primjenjivo	nije primjenjivo	21.393	-
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	71.733	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	72.417	(684)
Zajmovi i potraživanja od komitenata	10.859.322	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	10.979.108	(119.786)
Ukupno financijska imovina	19.120.687			19.241.192	(120.505)
FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	-	-
Depoziti banaka	398.825	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	399.790	965
Depoziti komitenata	16.522.979	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	16.552.454	29.475
Uzeti krediti	662.890	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	672.883	9.993
Ukupno financijske obveze	17.584.695			17.625.127	40.432
UKUPNO					(80.072)

Banka 31.12.2016. ('000 kn)	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovodstvena vrijednost	Nepriznati dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA Novac i potraživanja od banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.554.584 1.300.796	1. razina 1. razina	Novac i novčani ekvivalent novčani ekvivalent	1.554.584 1.300.796	- -
Zajmovi i potraživanja od banaka	182.035	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih	182.087	(52)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	874.450		tokova Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	874.450	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija - obveznice Ministarstva financija	315.565 325.389	3. razina 1. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	315.565 325.389	-
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	186.541	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na	186.541	-
- vlasničke vrijednosnice	39.393	1. razina	dan vrednovanja mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	39.393	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	3.780	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	3.780	-
- nedospjela potraživanja po kamatama Financijska imovina raspoloživa za prodaju	3.782 2.753.938	nije primjenjivo	nije primjenjivo Financijska imovina raspoloživa za prodaju	3.782 2.753.938	- -
- trezorski zapisi Ministarstva financija	686.021	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	686.021	-
- obveznice Ministarstva financija	1.502.626	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	1.502.626	-
- vrijednosnice stranih država	394.206	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	394.206	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	127.957	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	127.957	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava		3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	0	-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	15.414	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	15.414	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	4.322	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	4.322	-
- nedospjela potraživanja po kamatama Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	23.392 440.541	nije primjenjivo 3. razina	nije primjenjivo sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	23.392 444.825	- (4.284)
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11.330.305	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	11.397.810	(67.505)
Ukupno financijska imovina	18.436.689			18.508.490	(71.841)
FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	3.641	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	3.641	-
Depoziti banaka	509.129	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	509.133	4
Depoziti komitenata	15.715.479	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	15.772.722	57.243
Uzeti krediti	724.933	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	726.660	1.727
Ukupno financijske obveze	16.953.181			17.012.156	58.975
UKUPNO					(12.866)

46. OPTEREĆENA IMOVINA KREDITNE INSTITUCIJE

Banka i Grupa KI* pod pojmom opterećena imovina podrazumijevaju imovinu koja je založena, dana je kao kolateral, podliježe nekom obliku osiguranja ili služi kreditnom poboljšanju bilančne pozicije iz koje se ne može slobodno povući. Također, imovina za koju se povlačenje mora prethodno odobriti, smatra se opterećenom imovinom.

U strukturi imovine, HPB Grupa KI ima opterećenu imovinu u iznosu 2.039.421 tisuća kuna (2016.: 2.808.262) tisuće kuna). Opterećena imovina Banke odgovara opterećenoj imovini HPB Grupe KI, te ona iznosi 2.039.421 tisuća kuna (2016.: 2.808.262 tisuća kuna).

Knjigovodstvena vrijednost opterećene imovine HPB grupe KI predstavlja 10,14 posto ukupne imovine cijele Grupe, a vrijednost opterećene imovine Banke iznosi 10,28 posto od ukupne imovine Banke.

U opterećenu imovinu HPB Grupe KI i Banke uključena je ukupno obračunata kunska i devizna obvezna pričuva, u koju se uključuju sredstva izdvojena na računima kod HNB kao i sredstva na računima održavanja obvezne pričuve u sveukupnom iznosu od 2.027.487 tisuća kuna (2016.: 2.042.133 tisuća kuna).

Preostali iznos opterećene imovine odnosi se na ostalu opterećenu imovinu kao što su jamstveni depoziti.

*Grupa KI odnosi se na grupu kreditnih institucija, te uključuje Banku i HPB Stambenu štedionicu, za koju postoji propisana obveza izvještavanja o opterećenoj imovini.

		31.12.2017.		31.12.2016.
Grupa KI (u 000 kn)	Knjigovodstvena vrijednost	Fer vrijednost	Knjigovodstvena vrijednost	Fer vrijednost
Vlasnički instrumenti			-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-	110.160	110.160
Obračunata obvezna pričuva i računi održavanja	2.027.487	2.027.487	2.042.133	2.042.133
Krediti komitentima i ostala imovina	11.934	11.934	655.969	655.969
Ukupno	2.039.421	2.039.421	2.808.262	2.808.262

	31.12.2017.			31.12.2016.
Banka (u 000 kn)	Knjigovodstvena vrijednost	Fer vrijednost	Knjigovodstvena vrijednost	Fer vrijednost
Vlasnički instrumenti			-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-	110.160	110.160
Obračunata obvezna pričuva i računi održavanja	2.027.487	2.027.487	2.042.133	2.042.133
Krediti komitentima i ostala imovina	11.934	11.934	655.969	655.969
Ukupno	2.039.421	2.039.421	2.808.262	2.808.262

Bilanca na dan 31.12.2017. godine

	2017 '000 kn	2016 (prepravljeno) '000 kn
IMOVINA
1. Gotovina i depoziti kod HNB-a	4.391.467	2.263.303
1.1. Gotovina	460.023	421.480
1.2. Depoziti kod HNB-a	3.931.444	1.841.823
2. Depoziti kod kreditnih institucija	473.302	774.135
3. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a	324.931	415.537
4. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	513.989	551.323
5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju	2.459.982	2.630.575
6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća	72.344	442.835
7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG	-	-
8. Derivatna financijska imovina	-	3.780
9. Krediti financijskim institucijama	62.450	81.580
10. Krediti ostalim komitentima	10.851.665	11.250.340
11. Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	65.490	53.420
12. Preuzeta imovina	-	-
13. Materijalna imovina (minus amortizacija)	141.461	146.091
14. Kamate, naknade i ostala imovina	441.749	692.909
A) UKUPNO IMOVINA	19.798.830	19.305.828
OBVEZE
1. Krediti od financijskih institucija	651.971	620.995
1.1. Kratkoročni krediti	-	-
1.2. Dugoročni krediti	651.971	620.995
2. Depoziti	15.134.400	14.529.990
2.1. Depoziti na žiroračunima i tekućim računima	5.172.463	4.009.237
2.2. Štedni depoziti	1.538.007	1.486.720
2.3. Oročeni depoziti	8.423.930	9.034.033
3. Ostali krediti	20.287	92.067
3.1. Kratkoročni krediti	-	-
3.2. Dugoročni krediti	20.287	88.426
4. Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje	-	3.641
5. Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-
5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-
5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-
6. Izdani podređeni instrumenti	-	-
7. Izdani hibridni instrumenti	-	-
8. Kamate, naknade i ostale obveze
B) UKUPNO OBVEZE	2.086.882	2.175.326
KAPITAL	17.893.540	17.418.378
1. Dionički kapital	1.214.298	1.214.298
2. Dobit / gubitak (-) tekuće godine	8.333	181.261
3. Zadržana dobit / gubitak (-)	124.540	37.418
4. Zakonske rezerve	15.575	6.161
5. Statutarne i ostale kapitalne rezerve	448.287	363.622
6. Nerealizirani dobitak (gubitak) s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju	94.257	84.690
C) UKUPNO KAPITAL	1.905.290	1.887.450
D) UKUPNO OBVEZE I KAPITAL	19.798.830	19.305.828

Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01. – 31.12.2017.

	2017 '000 kn	2016 (prepravljeno) '000 kn
1. Kamatni prihodi	662.753	720.255
2. Kamatni troškovi	(131.418)	(205.858)
3. Neto kamatni prihodi	531.335	514.397
4. Prihodi od provizija i naknada	520.964	493.880
5. Troškovi provizija i naknada	(328.837)	(309.110)
6. Neto prihod od provizija i naknada	192.127	184.770
7. Dobit / gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke poduhvate	-	-
8. Dobit / gubitak od aktivnosti trgovanja	50.825	66.995
9. Dobit / gubitak od ugrađenih derivata	-	-
10. Dobit / gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz RDG	-	-
11. Dobit / gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju	30.213	48.595
12. Dobit / gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća	-	-
13. Dobit / gubitak proizišao iz transakcija zaštite	-	-
14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	3.200	3.500
15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	975	827
16. Dobit / gubitak od obračunatih tečajnih razlika	1.747	(4.099)
17. Ostali prihodi	5.728	4.278
18. Ostali troškovi	(62.028)	(59.444)
19. Opći administrativni troškovi i amortizacija	(381.736)	(380.658)
20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke	372.386	379.161
21. Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke	(359.926)	(225.991)
22. DOBIT / GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA	12.460	153.170
23. Porez na dobit	(4.127)	28.091
24. DOBIT / GUBITAK TEKUĆE GODINE	8.333	181.261
25. Zarada po dionici	4	90

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za razdoblje od 01.01. - 31.12.2017.

	2017 '000 kn	2016 (prepravljeno) '000 kn
1. Dobit ili (-) gubitak tekuće godine	8.333	181.261
2. Ostala sveobuhvatna dobit	9.507	2.563
2.1. Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak	(60)	(38)
2.1.1. Materijalna imovina	(73)	(73)
2.1.2. Nematerijalna imovina	-	-
2.1.3. Aktuarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom poslodavca	-	-
2.1.4. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-
2.1.5. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	-	-
2.1.6. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	13	35
2.2. Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	9.567	2.601
2.2.1. Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel)	-	-
2.2.2. Zamjena strane valute	-	-
2.2.3. Zaštite novčanih tokova (efektivni udjel)	-	-
2.2.4. Financijska imovina raspoloživa za prodaju	11.761	670
2.2.4.1. Dobici ili gubici (-) u kapitalu	18.935	45.506
2.2.4.2. Preneseno u dobit ili gubitak	(6.745)	(44.836)
2.2.4.3. Ostale reklasifikacije	(429)	-
2.2.5. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-
2.2.6. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-
2.2.7. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (-)	(2.194)	1.931
3. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	17.840	183.824
4. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjel)	-	-
5. Pripada vlasnicima matičnog društva	-	-

Promjene u kapitalu i rezervama 2017.

iznosi u '000 kn	Dionički kapital	Trezorske dionice	Zakonske, statutarne i ostale rezerve	Zadržana dobit / gubitak	Dobit / gubitak tekuće godine	Nerealizirani dobitak / gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju	Ukupno kapital i rezerve
Stanje 1. siječnja tekuće godine	1.214.775	(477)	369.783	82.294	188.277	84.690	1.939.342
Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka	-	-	-	(44.876)	(7.016)	-	(51.892)
Prepravljeno stanje 1. siječnja tekuće godine	1.214.775	(477)	369.783	37.418	181.261	84.690	1.887.450
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju	-	-	-	-	-	(6.745)	(6.745)
Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju	-	-	-	-	-	18.935	18.935
Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi	-	-	13	-	-	(2.194)	(2.181)
Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama	-	-	(73)	-	-	(429)	(502)
Neto dobici / gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama	-	-	(60)	-	-	9.567	9.507
Dobit / gubitak tekuće godine	-	-	-	-	8.333	-	8.333
Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu	-	-	(60)	-	8.333	9.567	17.840
Povećanje / smanjenje dioničkog kapitala	-	-	-	-	-	-	-
Kupnja / prodaja trezorskih dionica	-	-	-	-	-	-	-
Ostale promjene	-	-		(7.016)	7.016	-	-
Prijenos u rezerve	-	-	94.138	94.139	(188.277)	-	-
Isplata dividende	-	-	-	-	-	-	-
Raspodjela dobiti	-	-	94.138	94.139	(188.277)	-	-
Stanje na dan 31.12. tekuće godine	1.214.775	(477)	463.861	124.541	8.333	94.257	1.905.290

Novčani tok za 2017. godinu

	2017 '000 kn	2016 (prepravljeno) '000 kn
Poslovne aktivnosti
1. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine	403.483	404.832
1.1. Dobit prije oporezivanja	12.460	153.170
1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke	359.926	225.991
1.3. Amortizacija	43.868	45.053
1.4. Neto nerealizirana dobit od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG	(9.142)	(23.227)
1.5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine	(1.882)	(254)
1.6. Ostali dobici / gubici	(1.747)	4.099
2. Neto povećanje / smanjenje poslovne imovine	693.986	(1.994.922)
2.1. Depoziti kod HNB-a		-
2.2. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a 2.3. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	90.606 40.591	85.698 13.253
2.4. Krediti ostalim komitentima	223.607	(1.350.233)
2.5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	46.476	45.203
2.6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju	198.253	(634.815)
2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG	-	-
2.8. Ostala poslovna imovina	94.453	(154.028)
Povećanje/smanjenje poslovnih obveza
3. Neto povećanje / smanjenje poslovnih obveza	559.558	1.754.457
3.1. Depoziti po viđenju	1.163.226	1.055.284
3.2. Štedni i oročeni depoziti	(558.816)	1.082.600
3.3. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	(3.641)	3.641
3.4. Ostale obveze	(41.211)	(387.068)
4. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit	1.657.027	164.367
5. Plaćeni porez na dobit	(207)	(171)
6. Neto priljev / odljev gotovine iz poslovnih aktivnosti	1.656.820	164.196
Ulagačke aktivnosti
7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti	150.347	85.558
7.1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine	(42.434)	(42.126)
7.2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	-	-
7.3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih financijskih
instrumenata koji se drže do dospijeća	188.606	123.228
7.4. Primljene dividende	4.175	4.456
7.5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti	-	-
Financijske aktivnosti
8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti	(40.804)	(326.509)
8.1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita 8.2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira	(40.804) -	(295.747) -
8.3. Neto povećanje / smanjenje/ instrumenata dopunskoga kapitala	-	-
8.4. Premije na dionice	-	-
8.5. Isplaćena dividenda	-	(30.762)
8.6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti	-	-
9. Neto povećanje / smanjenje gotovine i ekvivalenata gotovine	1.766.363	(76.755)
10. Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine	(4.982)	813
11. Neto povećanje / smanjenje gotovine i ekvivalenata gotovine	1.761.381	(75.942)
12. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine	3.171.110	3.247.052
13. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine	4.932.491	3.171.110

Usklada bilance na 31. prosinac 2017.

IMOVINA

									Temeljni financijski izvještaji
u 000 kn	Propisani izvještaji	Novac i računi kod banaka	Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Financijska imovina raspoloživa za prodaju	Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	Zajmovi i potraživanja od komitenata	Imovina namijenjena prodaji	Ulaganja u ovisna društva	Nekretnine, postrojenja i oprema	Ulaganja u nekretnine	Nematerijalna imovina	Neto odgođena porezna imovina	Pretplaćeni porez na dobit	Ostala imovina	Usklada između Temeljnih izvještaja i Propisanih izvještaja
Gotovina	460.023	(460.008)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-		15
Depoziti kod HNB-a	3.931.444	(2.631.175)	(1.300.269)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Depoziti kod kreditnih
institucija	473.302	(359.861)	-	(113.441)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-		-
Trezorski zapisi MF-a i
blagajnički zapisi HNB-a	324.931	-	-	-	(224.957)	(99.974)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se
drže radi trgovanja	513.989	-	-	-	(513.989)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju	2.459.982	-	-	-	-	(2.459.982)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća	72.344	-	-	-	-	-	(72.344)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Krediti financijskim institucijama	62.450	-	-	-	-	-	-	(62.450)	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Krediti ostalim komitentima	10.851.665							(10.867.482)								15.817	-
Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	65.490	-	-	-	-	-	-	-	(20.000)	(45.490)	-	-	-	-	-	-	-
Materijalna imovina (minus amortizacija)	141.461	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(135.576)	-	-	-	-	(5.885)	-
Kamate, naknade i ostala imovina	441.749	-	-	(391)	(4.226)	(21.395)	(73)	(49.176)	-	-	-	(70.748)	(110.664)	(33.974)	(460)	(128.922)	21.720
UKUPNO IMOVINA	19.798.830	(3.451.044)	(1.300.269)	(113.832)	(743.172)	(2.581.351)	(72.417)	(10.979.108)	(20.000)	(45.490)	(135.576)	(70.748)	(110.664)	(33.974)	(460)	(118.990)	21.735

Osim razlika u terminologiji i klasifikaciji stavki između Propisanih i Temeljnih financijskih izvještaja, imovina i obveze neusklađeni su za 21.735 tisuća kuna, što se odnosi na pozicije bilance koje su u propisanim izvještajima klasificirane kao obveze, dok u temeljnim financijskim izvještajima netiraju imovinu, kako slijedi:

• - 21.720 tisuća kuna odgođene porezne obveze koja proizlazi iz fer vrednovanja imovine raspoložive za prodaju te revalorizacijske rezerve za materijalnu imovinu je u Propisanim financijskim izvještajima klasificirano kao Ostala obveza, što u Temeljnim financijskim izvještajima netira Odgođenu poreznu imovinu,
• - 15 tisuća kuna obveza u obračunu koje nastaju po gotovinskom platnom prometu u eksternaliziranoj mreži je u Propisanim financijskim izvještajima klasificirano kao Ostala obveza, a u Temeljnim financijskim izvještajima netira poziciju Novca i računa kod banaka.

Usklada bilance na 31. prosinac 2017. (nastavak)

OBVEZE

						Temeljni financijski izvještaji
		Propisani izvještaji	Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Depoziti banaka	Depoziti komitenata	Uzeti krediti	Rezervacije za obveze i troškove	Tekuća obveza za porez na dobit	Ostale obveze	Usklada između Temeljnih izvještaja i Propisanih izvještaja
	Krediti od financijskih
	institucija	651.971	-	-	-	(651.971)	-	-		-
Posebni financijski izvještaji	Depoziti	15.134.400		(398.869)	(14.725.059)				(10.472)	-
	Ostali krediti	20.287	-	-	-	(20.287)	-	-	-	-
	Kamate, naknade i ostale
	obveze	2.086.882	-	(921)	(1.827.395)	(625)	(72.955)	-	(163.251)	21.735
	UKUPNO OBVEZE	17.893.540	-	(399.790)	(16.552.454)	(672.883)	(72.955)	-	(173.723)	21.735

KAPITAL

							Temeljni financijski izvještaji
		Propisani izvještaji		Dionički kapital Kapitalni dobitak	Vlastite dionice	Rezerve za vlastite dionice	Zakonske rezerve	Ostale rezerve	Nerealizirana dobit ili gubitak od usklađivanja fin. imovine raspoložive za prodaju	Rev alorizacijska rezerv a	Zadržana dobit/(nepokriven i gubitak)	Dobit/(gubitak) tekućeg razdoblja	Usklada između Temeljnih izvještaja i Propisanih izvještaja
	Dionički kapital	1.214.298	(1.214.775)	-	477	-	-	-	-	-	-	-	-
	Dobit / gubitak (-) tekuće godine Zadržana dobit / gubitak (-) Zakonske rezerve Statutarne i ostale kapitalne	8.333 124.541 15.575	- - -	- - -	- - -	- - -	- - (15.575)	- - -	- - -	- - -	- (124.541) -	(8.333) - -	- - -
	rezerve	448.286	-	-	-	(4.477)	-	(443.030)	-	(779)			-
Posebni financijski izvještaji	Nerealizirani dobitak (gubitak) s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju	94.257	-	-	-	-	-	-	(94.257)	-	-	-	-
	UKUPNO KAPITAL	1.905.290	(1.214.775)	-	477	(4.477)	(15.575)	(443.030)	(94.257)	(779)	(124.541)	(8.333)	-

Usklada računa dobiti i gubitka za 2017. godinu

										Temeljni financijski izvještaji
u 000 kn	Total Propisani izvještaji	Prihod od kamata i slični prihodi	Rashod od kamata i slični rashodi	Neto prihod od kamata	Prihod od naknada i provizija	Rashod od naknada i prov izija	Neto prihod od naknada i prov izija	Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po f er v rijednosti u računu dobiti i gubitka i za trgov anje	Dobici umanjeni za gubitke od v rijednosnica raspoloživ ih za prodaju	Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja stranim valutama	Ostali prihodi iz poslov anja	Opći i administrativni troškovi	Amortizacija	Gubici od umanjenja v rijednosti zajmova komitentima i ostale imovine	Rezerv iranja za obv eze i troškov e	DOBIT PRIJE POREZA	Porezni (trošak) / prihod	DOBIT ZA GODINU	Usklada između Temeljnih izvještaja i Propisanih izvještaja
Kamatni prihodi	662.753	662.753	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Kamatni troškovi	(131.418)	-	(131.418)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Neto kamatni prihodi	531.335	-	-	531.335	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Prihodi od prov izija i naknada	520.964	-	-	-	520.964	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Troškov i prov izija i naknada	(328.837)	-	-	-	-	(328.837)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Neto prihod od provizija i naknada	192.127	-	-	-	-	-	192.127	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Dobit / gubitak od aktivnosti trgov anja	50.825	-	-	-	-	-	-	12.668	-	38.157	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Dobit / gubitak od aktivnosti u kategoriji
imov ine raspoloživ e za prodaju	30.213	-	-	-	-	-	-	-	30.213	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena
društv a i zajedničke pothv ate	3.200	-	-	-	-	-	-	-	-	-	3.200	-	-	-	-	-	-	-	-
Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	975	-	-	-	-	-	-	-	-	-	975	-	-	-	-	-	-	-	-
Dobit / gubitak od obračunatih tečajnih
razlika	1.747	-	-	-	-	-	-	-	-	-	1.747	-	-	-	-	-	-	-	-
Ostali prihodi	5.728	-	-	-	-	-	-	-	-	-	5.728	-	-	-	-	-	-	-	-
Ostali troškov i	(62.028)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(62.028)	-	-	-	-	-	-	-
Opći administrativ ni troškovi i amortizacija	(381.736)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(337.868)	(43.868)	-	-	-	-	-	-
Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke	(359.926)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(349.794)	(10.132)	-	-	-	-
DOBIT / GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA	12.460	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	12.460	-	-	-
Porez na dobit	(4.127)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(4.127)	-	-
DOBIT / GUBITAK TEKUĆE GODINE	8.333	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	8.333	-

Račun dobiti i gubitka je usklađen između Propisanih financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja.

Usklada izvještaja o promjenama u kapitalu i rezervama za 2017. godinu

Osim razlika u terminologiji stavki između Propisanih i Temeljnih financijskih izvještaja, usklađenje se odnosi na:

• - Stavke: Rezerve za vlastite dionice, Ostale rezerve i Revalorizacijska rezerva iz Temeljnih financijskih izvještaja sadržane su u stavci Zakonske, statutarne i ostale rezerve izvještaja prema Odluci HNB-a,
• - Stavka Zadržana dobit iz Temeljnih financijskih izvještaja prikazana je u stavkama Zadržana dobit/gubitak te Dobit/gubitak tekuće godine.

Usklada novčanog toka za 2017. godinu

POSLOVNE AKTIVNOSTI

	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Poslovne aktivnosti
1.1. Dobit / gubitak prije oporezivanja	12.460	12.460	-
1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke	359.926	-	359.926
- gubici od umanjenja vrijednosti kredita komitentima i ostale imovine	-	349.794	(349.794)
- gubici od rezerviranja za obveze i troškove	-	10.132	(10.132)
1.3. Amortizacija	43.868	43.868	-
1.4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG	(9.142)	(9.142)	-
1.5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine	(1.882)	-	(1.882)
1.6. Ostali dobici / gubici	(1.747)	-	(1.747)
- (dobit)/gubitak od tečajnih razlika	-	(1.747)	1.747
2.1. Depoziti kod HNB-a	-	-	-
2.2. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a	90.606	-	-
2.3. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	40.591	-	40.591
Povećanje plasmana i zajmova drugim bankama	-	21.461	(21.461)
2.4. Krediti ostalim komitentima	223.607	-	223.607
Neto (povećanje)/smanjenje zajmova komitentima	-	243.634	(243.634)
2.5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	46.476	-	46.476
- Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	140.420	(140.420)
2.6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju 2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se	198.253	-	198.253
prema fer vrijednosti kroz RDG	-	-	-
2.8. Ostala poslovna imovina	94.453	-	94.453
- neto (povećanje)/smanjenje ostale imovine		84.493	(84.493)
3.1. Depoziti po viđenju	1.163.226	-	1.163.226
3.2. Štedni i oročeni depoziti	(558.816)	-	(558.816)
- neto (smanjenje)/povećanje depozita banaka	-	(109.343)	109.343
- neto povećanje/(smanjenje) depozita komitenata	-	779.732	(779.732)
3.3. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	(3.641)	-	(3.641)
3.4. Ostale obveze	(41.211)	-	(41.211)
- Neto povećanje/(smanjenje) ostalih obveza	-	(96.010)	96.010
5. Plaćeni porez na dobit	(207)	(207)	-
6. Neto priljev / odljev gotovine iz poslovnih aktivnosti	1.656.820	1.469.545	187.275

Usklada novčanog toka za 2017. godinu (nastavak)

ULAGAČKE AKTIVNOSTI

	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Ulagačke aktivnosti
7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti	150.347	350.595	(200.248)
7.1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine	(42.434)	(42.434)	-
7.2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	-	-	-
- Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju	-	1.440.049	(1.440.049)
- Stjecanje financijske imovine raspoložive za prodaju	-	(1.239.801)	1.239.801
7.3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća	188.606	188.606	-
7.4. Primljene dividende	4.175	4.175	-
7.5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti	-	-	-

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Financijske aktivnosti
8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti	(40.804)	(53.777)	12.973
8.1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita	(40.804)	-	(40.804)
- Povećanje uzetih zajmova	-	161.450	(161.450)
- Otplata uzetih zajmova	-	(215.227)	215.227
8.2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira	-	-	-
8.3. Neto povećanje / smanjenje/ instrumenata dopunskoga kapitala	-	-	-
8.4. Premije na dionice	-	-	-
8.5. Isplaćena dividenda	-	-	-
8.6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti	-	-	-
9. Neto povećanje / smanjenje gotovine i ekvivalenata gotovine	1.766.363	1.766.363	-
10. Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine	(4.982)	(4.982)	-
11. Neto povećanje / smanjenje gotovine i ekvivalenata gotovine	1.761.381	1.761.381	-
12. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine	3.171.110	3.171.110	-
13. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine	4.932.491	4.932.491	-

Usklada novčanog toka za 2017. godinu (nastavak)

• 1. Iznos od 359.926 tisuća kuna na stavci Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke iz Propisanih financijskih izvještaja, iskazan je na stavci Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i ostale imovine u iznosu od 349.794 tisuća kuna i na stavci Rezerviranja za obveze i troškove u iznosu od 10.132 tisuća kuna u Temeljnim financijskim izvještajima.
• 1. Iznos od 1.747 tisuća kuna na stavci Ostali dobici / gubici iz Propisanih financijskih izvještaja iskazan je na stavci (dobit)/gubitak od tečajnih razlika u Temeljnim financijskim izvještajima
• 1. Stavka Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine u iznosu 1.882 tisuća kuna, Trezorski zapisi MF i blagajnički zapisi HNB-a u iznosu 90.606 tisuća kuna, Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama u iznosu 40.591 tisuća kuna, Krediti ostalim komitentima u iznosu 223.607 tisuća kuna, Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja u iznosu 46.476 tisuća kuna, Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju u iznosu 198.253 tisuće kuna, Ostala poslovna imovina u iznosu 94.453 tisuće kuna, Depoziti po viđenju u iznosu od 1.163.226 tisuća kuna, Štedni i oročeni depoziti u iznosu od 558.816 tisuća kuna, Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje u iznosu od 3.641 tisuća kuna, i stavke Ostale obveze u iznosu od 41.121 tisuće kuna unutar Propisanih izvještaja, iskazane su unutar stavke Neto povećanje plasmana i zajmova drugim bankama u iznosu 21.461 tisuću kuna, Neto (povećanje)/smanjenje zajmova komitentima u iznosu 243.634 tisuće kuna, Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u iznosu 140.420 tisuća kuna, Neto (povećanje)/smanjenje ostale imovine u iznosu 84.493 tisuće kuna, Neto (smanjenje)/povećanje depozita banaka u iznosu od 109.343 tisuće kuna, Neto (smanjenje)/povećanje depozita komitenata u iznosu od 779.732 tisuće kuna, Neto (smanjenje)/povećanje ostalih obveza u iznosu od 96.010 tisuća kuna, te na stavkama Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu 1.440.049 tisuća kuna i Stjecanje financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu 1.239.801 tisuću kuna, u Temeljim financijskim izvještajima.

Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između izvještaja o novčanom toku za 2017. godinu, između Propisanih financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja.

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo

SJEDIŠTE
Adresa:	Jurišićeva 4
	10 000 Zagreb
tel.:	072 472 472 0800 472 472
	01 4890 365
fax:	01 4810 773
e-mail:	hpb@hpb.hr
SWIFT:	HPBZHR2X
web site:	www.hpb.hr
POSLOVNICA ZAGREB - JURIŠIĆEVA
Adresa:	Jurišićeva 4 10 000 Zagreb
tel.:	01 4804 615 / 551
fax:	01 4804 522
POSLOVNICA ZAGREB - BRITANSKI TRG
Adresa:	Ilica 81 10 000 Zagreb
tel.:	01 4686 001
fax:	01 4686 009
POSLOVNICA ZAGREB - DUBRAVA
Adresa:	Avenija Dubrava 47 10 040 Zagreb
tel.:	01 2908 971
fax:	01 2908 978
POSLOVNICA VMD
Adresa:	Strojarska cesta 16 10 000 Zagreb
tel.:	01 6323 550
fax:	01 6323 569
POSLOVNICA GAJNICE
Adresa:	Argetinska 4 10 000 Zagreb
tel.:	01 3466 930
fax:	01 3466 947
POSLOVNICA ZAGREB - SESVETE
Adresa:	Trg D. Domjanića 8 10 360 Zagreb
tel.:	01 2019 270
fax:	01 2019 287

POSLOVNICA ZAGREB - MAKSIMIRSKA

Adresa:	Maksimirska 105
tel.:	01 2383 782
fax:	01 2383 789

POSLOVNICA ZAGREB - SAVSKA

Adresa:	Savska 58
tel.:	01 5553 501
fax:	01 5553 506

POSLOVNICA ZAGREB - ŠPANSKO

Adresa:	Trg Ivana Kukuljevića 5 10 000 Zagreb
tel.:	01 5551 958 / 962
fax:	01 5551 967

POSLOVNICA ZAPREŠIĆ

Adresa:	Drage Švajcara 5 10 290 Zaprešić
tel.:	01 3340 271
fax:	01 3340 287

POSLOVNICA VELIKA GORICA

Adresa:	Trg kralja Petra Krešimira IV
	br. 1
	10 410 Velika Gorica
tel.:	01 6238 600
fax:	01 6238 614

POSLOVNICA STRMEC, Hoto-centar

Adresa:	Ulica dr. Franje Tuđmana 4 10 434 Strmec
tel.:	01 3369 650
fax:	01 3369 660

POSLOVNICA SISAK

Adresa:	Stjepana i Antuna Radića 34 44 000 Sisak
tel.:	044 556 012
fax:	044 556 019

POSLOVNICA SREDIŠĆE

Adresa:	Ivana Šibla 15
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5550 971
fax:	01 5550 979

POSLOVNICA KARLOVAC

Adresa:	Ivana Gorana Kovačića 4 47 000 Karlovac
tel.:	047 555 040
fax:	047 555 049
E-POSLOVNICA
Adresa:	Strojarska 20 10 000 Zagreb
tel.:	01 4888 389
fax:	01 4888 374
POSLOVNICA VARAŽDIN Adresa:	Ivana Kukuljevića9a 42 000 Varaždin
tel.:	042 215 320
fax:	042 215 330
POSLOVNICA ČAKOVEC
Adresa:	Masarykova 28
tel.:	40 000 Čakovec
fax:	040 555 010 040 555 019
POSLOVNICA GOSPIĆ
Adresa:	Trg S. Radića bb
	53 000 Gospić
tel.:	053 617 101
fax:	053 617 109
POSLOVNICA BJELOVAR
Adresa:	Eugena Kvaternika 1 43 000 Bjelovar
tel.:	043 555 095
fax:	043 555 099
POSLOVNICA KOPRIVNICA
Adresa:	Florijanski trg 13 48 000 Koprivnica
tel.:	048 555 090
fax:	048 555 099
POSLOVNICA SLAVONSKI BROD
Adresa:	Kralja Petra Krešimira IV br.3 35 000 Slavonski Brod
tel.:	035 212 530
fax:	035 212 539

POSLOVNICA POŽEGA
Adresa:	Cehovska 8
	34 000 Požega
tel.:	034 410 130 / 133
fax:	034 410 139
POSLOVNICA VIROVITICA
Adresa:	Trg kralja Zvonimira 3 33 000 Virovitica
tel.:	033 740 060
fax:	033 740 068
POSLOVNICA VINKOVCI
Adresa:	Trg dr. Franje Tuđmana 2 32 100 Vinkovci
tel.:	032 455 502
fax:	032 455 508
POSLOVNICA VUKOVAR
Adresa:	J.J. Strossmayerova 16
	32 000 Vukovar
tel.:	032 451 012
fax:	032 451 019
POSLOVNICA OSIJEK
Adresa:	Trg Ante Starčevića 7
	31 000 Osijek
tel.:	031 284 887
fax:	031 284 888
POSLOVNICA VALPOVO
Adresa:	Trg Kralja Tomislava 17
	31 550 Valpovo
tel.:	031 654 041
fax:	031 654 042
ISPOSTAVA DONJI MIHOLJAC
Adresa:	Vukovarska 4
	31 540 Donji Miholjac
tel.:	031 620 040
fax:	031 620 041
POSLOVNICA ĐAKOVO
Adresa:	Bana J. Jelačića 8
	31 400 Đakovo
tel.:	031 815 156
fax:	031 815 158

Poslovna mreža i kontakti

ISPOSTAVA NAŠICE
Adresa:	J.J. Strossmayera 2 31 500 Našice
tel.:	031 615 162
fax:	031 615 173
POSLOVNICA OSIJEK 2
Adresa:	Prolaz J. Benešića 2 31 000 Osijek
tel.:	031 555 262
fax:	031 555 269
ISPOSTAVA BELI MANASTIR
Adresa:	Trg Slobode 38 31 300 Beli Manastir
tel.:	031 701 412
fax:	031 701 414
POSLOVNICA PULA
Adresa:	Anticova 9 52 100 Pula
tel.:	052 300 602
fax:	052 300 609
ISPOSTAVA BANJOLE
Adresa:	Banjole, Kamnik 24 52 100 Pula
tel.:	052 573 409
fax:	052 573 378
POSLOVNICA POREČ
Adresa:	Trg slobode 14 52 440 Poreč
tel.:	052 703 222
fax:	052 703 229
POSLOVNICA RIJEKA
Adresa:	Trpimirova 3b 51 000 Rijeka
tel.:	051 301 280
fax:	051 301 288
POSLOVNICA RIJEKA - ULJARSKA
Adresa:	Uljarska 4A 51 000 Rijeka
tel.:	051 555 570 / 571
fax:	051 555 589

POSLOVNICA ZADAR
Adresa:	Zrinsko - Frankopanska 8 23 000 Zadar
tel.:	023 350 000
fax:	023 350 018
POSLOVNICA ZADAR 2
Adresa:	Ulica Andrije Hebranga2 23 000 Zadar
tel.:	023 411 906
fax:	023 411 905
POSLOVNICA ŠIBENIK
Adresa:	Fra Jerolima Milete 6 22 000 Šibenik
tel.:	022 556 012
fax:	022 556 019
POSLOVNICA KNIN Adresa:
	Kralja Zvonimira 9 22 300 Knin
tel.:	022 556 000
fax:	022 556 009
POSLOVNICA SPLIT - BIHAĆKA
Adresa:	Bihaćka 2
	21 000 Split
tel.:	021 340 626
fax:	021 340 629
POSLOVNICA SPLIT - DUBROVAČKA
Adresa:	Dubrovačka 31
	21 000 Split
tel.:	021 401 620/626
fax:	021 401 639
POSLOVNICA SPLIT – III Adresa:
	Ruđera Boškovića 18a 21 000 Split
tel.:	021 555 854
fax:	021 555 873
POSLOVNICA KAŠTEL STARI
Adresa:	Ivana Danila 12
	21 216 Kaštel Stari
tel.:	021 246 184

fax: 021 246 199

POSLOVNICA TROGIR
Adresa:	Kardinala Alojzija Stepinca 42 21 220 Trogir
tel.:	021 555 728
fax:	021 555 743
POSLOVNICA SINJ
Adresa:	Trg kralja Tomislava 1 21 230 Sinj
tel.:	021 708 080
fax:	021 708 097
ISPOSTAVA TRILJ
Adresa:	Bana Josipa Jelačića 8 21 240 Trilj
tel.:	021 830 410
fax:	021 830 427
POSLOVNICA IMOTSKI
Adresa:	Šetalište S. Radića 19 21 260 Imotski
tel.:	021 555 280
fax:	021 555 289
POSLOVNICA MAKARSKA
Adresa:	Trg 4. svibnja 533 br.1 21 300 Makarska
tel.:	021 695 760
fax:	021 695 768
POSLOVNICA SOLIN
Adresa:	Kralja Zvonimira 87a 21 210 Solin
tel.:	021 555 751
fax:	021 555 756
POSLOVNICA DUBROVNIK Adresa:
	Dr. Ante Starčevića 24 20 000 Dubrovnik
tel.:	020 362 045
fax:	020 362 048
POSLOVNICA KONAVLE
Adresa:	Gruda 43
	20 215 Gruda
tel.:	020 450 800
fax:	020 450 802

ISPOSTAVA CAVTAT

Adresa:	Trumbićeva 10 20 210 Cavtat
tel.:	020 450 812
fax:	020 450 811

Članice HPB Grupe:

HPB INVEST d.o.o.

Adresa:	Strojarska cesta 20 10 000 Zagreb
tel.:	0800 472 472
fax:	01 4804 599
e-mail:	hpb.invest@hpb.hr
web site:	www.hpb-invest.hr

HPB-STAMBENA ŠTEDIONICA d.d.

Adresa:	Savska 58 10 000 Zagreb
tel.:	0800 232 332
fax:	01 5553 905
e-mail:	hpb.stambena@hpb.hr
web site:	www.hpb-stedionica.hr
HPB-nekretnine d.o.o.

Adresa:	Amruševa 8 10 000 Zagreb
tel.:	01 5553 920
fax:	01 4839 235
e-mail:	hpb.nekretnine@hpb.hr
web site:	www.hpb-nekretnine.hr