Istarska kreditna banka Umag d.d.

Godišnje izvješće za 2016. godinu

Veljača 2017.

Sjedište: Ernesta Miloša 1 52470 Umag Hrvatska

Kontakt:

tel. +385 52 702 300 fax: +385 52 702 388

Call centar:

tel.: +385 52 702 400 e-mail: [email protected]

Sadržaj

Osnovni podaci o Banci	4
Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2016. godini	9
Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja	19
Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora	29
Odgovornost za financijske izvještaje	30
Izvješće neovisnog revizora	31
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	38
Izvještaj o financijskom položaju	39
Izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici	40
Izvještaj o novčanom tijeku	41
Bilješke uz godišnje financijske izvještaje	42
Prilog godišnjem financijskom izvješću	120
Dopunska izvješća za Hrvatsku narodnu banku	121
Ostale zakonske i regulatorne obveze	129

Osnovni podaci o Banci

Istarska kreditna banka Umag d.d. Umag (u nastavku: Banka) je banka s tradicijom poslovanja od 1956. godine, te danas zauzima značajni tržišni udio na regionalnom području Istarske županije, a posluje i u Primorsko-goranskoj županiji te u Gradu Zagrebu. Banka pruža sve vrste financijskih usluga pravnim osobama i stanovništvu u Republici Hrvatskoj. Banka ima oko 7.000 korporativnih klijenata i obrtnika te 40.000 aktivnih klijenata fizičkih osoba.

U svom poslovanju Banka pruža cjelokupnu paletu bankovnih usluga, u što je uključeno poslovanje s pravnim osobama i stanovništvom, poslovanje s inozemstvom te usluge investicijskog bankarstva.

Uprava i Nadzorni odbor

Uprava Banke:

Miro Dodić, dipl.oec., predsjednik

Nadzorni odbor

Milan Travan, dipl.oec., predsjednik Edo Ivančić, oec., zamjenik predsjednika Marijan Kovačić, dipl.oec., član Vlatko Reschner, dipl.oec., član Anton Belušić, dipl.oec., član

Klaudija Paljuh, dipl.oec., članica mr.sc. Emanuela Vukadinović, članica

Financijski pokazatelji

POKAZATELJI POSLOVANJA		2016.	2015.
REZULTAT POSLOVANJA
Ukupan prihod	tis. kn	160.109	211.648
Dobit prije oporezivanja	tis. kn	26.570	15.507
Dobit poslije oporezivanja	tis. kn	20.631	12.444
Porez na dobit	tis. kn	5.939	3.063
Prinos po dionici	kn	139,45	84,11
Prinos na aktivu (ROA)	%	0,84	0,52
Prinos na kapital (ROE)	%	8,10	5,00
POKAZATELJI BILANCE
Ukupna imovina	tis. kn	3.212.280	3.091.125
Dionički kapital i rezerve	tis. kn	280.017	262.461
Aktiva po zaposlenom	tis. kn	14.151	13.498
POKAZATELJI KAPITALA
Osnovni kapital	tis. kn	265.398	254.185
Regulatorni kapital	tis. kn	293.525	283.470
Stopa osnovnog kapitala	%	16,69	15,90
Stopa ukupnog kapitala	%	18,46	17,73
OSTALI POKAZATELJI
Broj radnika na dan 31. prosinca 2016. godine		241	244
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu (na bazi sati rada)		227	229

* U 2015. godini u ukupne prihode uključene su izvanredne stavke u značajnim iznosima.

Napomena:

U 2015. i 2016. godini Istarska kreditna banka Umag d.d. nije primala javne subvencije.

Opis poslova

Snažna konkurencija među bankama rezultirala je novim proizvodima i širenju bankovnog poslovanja zahvaljujući kojem su proizvodi i usluge postali dostupni većini kategorija klijenata. Tehnološke promjene imaju značajan utjecaj na razvoj bankarskih proizvoda jer su upravo tehnološke inovacije dovele su do značajnog protoka informacija između banaka i potrošača te razvoja procesa upravljanja rizicima i pada cijena pružanja financijskih usluga.

Banka stalno unapređuje kvantitetu i kvalitetu svojih proizvoda i usluga, a od početka 2010. godine znatno je proširena ponuda sukladno tehnološkim rješenjima. Među njima su najvažniji IKBnet za poslovne subjekte i građane – internetsko bankarstvo, mobilno bankarstvo, bankomati, otvorena štednja, kartica na rate, personalizirani program usluga za različite segmente klijenata, dječji računi, krediti za izvoznike, krediti za pripremu sezone, stambeni kredit u kunama i s valutnom klauzulom, te drugi krediti za gospodarstvo i građane.

U ponudi Banke postoji stotinjak različitih proizvoda i usluga. Na tržištu još uvijek postoje određeni segmenti poslovanja koje bi se moglo unaprijediti. To se prije svega odnosi na osobno i internetsko, odnosno mobilno bankarstvo, kao i na pojednostavljivanje i ubrzavanje odnosno personaliziranje procesa odobravanja kredita. Trenutno stanje proizvoda, odnosno otvorenih računa u ponudi Banke odnosi se na sljedeće:

Poslovni subjekti:

Svoje poslovanje putem Banke obavlja oko 7.000 poslovnih subjekata putem računa za redovno poslovanje, računa organizacijskog dijela, za posebne namjene, za posebne namjene izuzete od blokade. Od toga gotovo polovica klijenata koristi aplikaciju iKBnet Business kojom se platni promet obavlja preko interneta, a znatan dio klijenata koristi aplikaciju IKBSMS - uvid u promjene po računu putem mobilnog telefona. Sredinom 2015. godine uvedena je aplikacija mobilnog bankarstva za poslovne subjekte putem pametnih telefona.

Trenutno je u otplati više od 2.000 kreditnih partija, a značajni dio poslovanja odvija se EFT POS uređajima, poslovnim kreditnim karticama, debitnim karticama te specijaliziranoj ponudi za mjenjače.

Dio poslovanja odnosi se na izdavanje garancija ili drugih jamstava te na trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta, i to instrumentima tržišta novca, prenosivim vrijednosnim papirima, odnosno stranim sredstvima plaćanja uključujući i mjenjačke poslove.

Značajan obujam poslovanja odnosi se na platne usluge u skladu s posebnim zakonima, usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci potrebni za vođenje takvih računa. Banka vrši usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga.

Stanovništvo:

U Banci ima otvoren tekući račun (multivalutni) gotovo 24 tisuće klijenata, a značajan dio poslovanja se odvija i putem žiroračuna (naročito se to odnosi na iznajmljivače turističkih objekata i ostale samostalne djelatnosti). Internetsko bankarstvo za građane je u porastu, a od kraja 2014. godine u ponudi je i mobilno bankarstvo za građane. Od novijih proizvoda ističe se otvorena štednja i otvorena dječja štednja. Veliki broj građana, njih više od 11 tisuća, još uvijek ima otvorene kunske ili devizne štedne knjižice. U ponudi Banke je poslovanje sa sefovima u svim većim poslovnicama, u otplati je više od 5.700 kreditnih partija, a otvoreno je oko 1.500 kreditnih kartica građana. Značajan je segment poslovanja s nerezidentima, i to kako za štednju po viđenju tako i za oročenja. Sveukupno krajem 2016. godine u Banci ima otvoreno ukupno oko 160 tisuća partija računa građana i poslovnih subjekata.

Poslovna mreža Banke vrlo je dobro razvijena i pokriva područje čitave Istarske županije, dio Primorsko-goranske županije i grada Zagreba, i to kako s poslovnicama, tako i putem ostalih kanala prodaje odnosno putem bankomata, dnevno noćnih trezora i EFT POS terminala.

Stanovništvo ima veliki udio u depozitnoj osnovici Banke kao osnovnim izvorima sredstava. To je naročito izraženo u dijelu Banke u kojoj posluju "starije" poslovnice – Poreč, Umag i Novigrad, dok je u preostalom novijem dijelu Banke više razvijeno kreditno poslovanje.

Potencijal za razvoj kreditnog poslovanja kako sa stanovništvom tako i s poslovnim subjektima postoji u čitavoj poslovnoj mreži.

U segmentu poslovanja sa stanovništvom Banka i dalje planira ulagati u razvoj poslovne mreže i usluge direktnog bankarstva putem internetskog i mobilnog bankarstva, a naročito u pružanje integriranih rješenja za osobno bankarstvo.

Organizacijska struktura i poslovna mreža

Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2016. godini

Zadovoljstvo mi je, u ime Uprave Istarske kreditne banke Umag d.d., predstaviti ključne pokazatelje o poslovanju i stanju Banke za 2016. godinu koje je potvrdilo revizorsko društvo Deloitte d.o.o. Zagreb.

Protekla poslovna godina prva je u razdoblju Strateškog plana poslovanja Banke u razdoblju od 2016. do 2020. godine. U ovoj prvoj godini realizacije Strateškog plana ostvaren je značajan rast bilance, povećan je opseg poslovanja i prošireni su prodajni kanali primjenom suvremenih tehnologija.

Kako bi imali što bolji uvid u ostvarene rezultate poslovanja Banke u protekloj godini potrebno je sagledati i okruženje u kojem se poslovalo.

Znatno brži rast gospodarstva nego što se očekivalo, rekordna turistička sezona i prvi pad javnog duga nakon niza godina, unatoč političkoj nestabilnosti u prvom dijelu godine, glavna su obilježja hrvatskog gospodarstva u 2016. Bilježi se rast BDP-a od gotovo 3 posto čime Hrvatska premašuje prosječni rast zemalja Europske unije, a istovremeno je to i najbrži rast BDP-a od 2008. godine. Ovakav rast u najvećem dijelu je iskazan radi znatnog rasta osobne potrošnje i rekordne turističke sezone.

Dakle, turizam se ponovno pokazao kao najvažniji sektor u procesu gospodarskog oporavka, sa snažnim utjecajem i na ostale domaće sektore poput prerađivačke industrije, građevinarstva i transporta. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), od siječnja do listopada u Hrvatskoj je u komercijalnim smještajnim objektima bilo 8,3 posto više turista i 9 posto više noćenja u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je na kraju prvog kvartala 85,8 posto, dok je godinu dana prije bio 89,1 posto. Procjenjuje se da bi na kraju ove godine mogao biti manji od 85 posto BDP-a, dok je na kraju 2015. godine iznosio 86,7 posto. Zahvaljujući tome, zabilježen i prvi pozitivni pomak po pitanju kreditnog rejtinga Hrvatske u posljednjih devet godina. Agencija Standard & Poor's zadržala je, doduše, dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na 'BB' i kratkoročni na 'B', no povećala je izglede s negativnih na stabilne.

Tijekom godine zabilježeni su povoljniji trendovi na bankovnom tržištu, prvenstveno kroz pojačanu potražnju privatnog sektora za kreditima te postupno poboljšanje kvalitete kreditnog portfelja. Na poboljšanje kreditnog portfelja ukazuju podaci HNB-a, prema kojima je udio tzv. loših kredita krajem lipnja, po prvi put u posljednje tri godine, pao ispod 15 posto, što znači da su od ukupno 264,55 milijardi kuna kredita kod hrvatskih banaka njih 39,66 milijardi kuna bili djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti.

Možemo zaključiti da je 2016. godina period u kojem su postavljene polazne točke za jačanje optimizma u hrvatskoj ekonomiji uz obveznu provedbu reformi u narednoj godini.

U danim gospodarskim uvjetima, što određuje poslovanje i bankarskog sektora, poduzeli smo niz mjera na prilagođavanju poslovanja Banke, te Vas sa zadovoljstvom mogu izvijestiti da je Istarska kreditna banka Umag u 2016. godini poslovala uspješno, stabilno i sigurno, te ostvarila vrlo dobre financijske rezultate. Neto dobit iznosi 20,6 milijuna kuna, a bilanca Banke krajem godine iznosila je više od 3,2 milijarde kuna i za 4 posto veća je od ostvarenja krajem prošle godine, što je u potpunosti ostvareno temeljem rasta primarnih izvora sredstava i zadržavanjem većeg dijela neto dobiti ostvarene od 2015. godine. Time je uvelike premašen plan veličine bilance.

Rast naše Banke temelji se, kao i svake godine, na primarnim izvorima i to depozitima građana, poslovnih subjekata i javnog sektora. U 2016. godini ukupni depoziti porasli su u odnosu na prethodnu 2015. godinu za 5% ili za 132 milijuna kuna, tako da su na dan 31.12.2016. g. iznosili 2,789 milijardi kuna i time premašili godišnji plan za 2016. godinu za 98 milijuna kuna. Uz konstantni rast depozita građana zadnje dvije godine iskazuje se sve veći rast depozita poslovnih subjekata, čiji porast u 2016. godini iznosi 9,7% ili 58 milijuna kuna.

BILANCA I PRIMLJENI DEPOZITI od 2010. do 2016. GODINE (u milijunima kuna)

Uz rast ukupnih depozita i ostvarenja na razinu od gotovo 2,8 milijardi kuna u 2016. godini, promijenjena je i njihova struktura na način da brže rastu depoziti po viđenju, što je uzrokovano i vrlo niskim kamatnim stopama na oročena sredstva kako poslovnih subjekata tako i građana. Navedeni rast proizašao je prvenstveno zbog visokog povjerenja štediša u Banku.

STRUKTURA PASIVE (u tisućama kuna)

Ukupni kreditni plasmani iznosili su 1,702 milijardi kuna, što je povećanje za 15 milijuna kuna s napomenom da je navedeno realizirano u uvjetima pada tečaja eura i vrlo niske potražnje za kreditima.

S obzirom na otežane uvjete kreditiranja koji su obilježili čitavu proteklu godinu, a sve radi povećanja profitabilnosti, Banka je povećala ulaganja u portfelj vrijednosnica na ukupno 738 milijuna kuna, što je za 11,9 posto više od stanja početkom godine. Najveći dio tih ulaganja odnosio se na ulaganja u državne vrijednosne papire - trezorske zapise i obveznice.

STRUKTURA AKTIVE (u tisućama kuna)

Tijekom čitave 2016. godine iskazan je negativan trend referentnih kamatnih stopa (EURIBOR i NRS), a to je direktno utjecalo na niže ostvarenje kamatnih prihoda. Jedan od razloga je i taj što se od ukupnih deviznih depozita, koji čine 64% svih depozita, sukladno zakonu minimalno 17% mora deponirati u inozemnim bankama, gdje umjesto da ino-banka plaća kamatu na depozite, kamatu mora plaćati deponent tj. Banka. Drugim riječima, Banka plaća kamatu štediši kod oročavanja i drugi put ino-banci, kod deponiranja novca u inozemstvu.

Taj trend koji se nastavlja iz 2015. godine uvjetovao je i stalni pad kamatnih stopa na oročene depozite u Hrvatskoj.

Možemo zaključiti da je i u uvjetima negativnih kamatnih stopa u ino-bankama, pada EURIBOR-a i NRS-a i značajnog izdvajanja u rezervacije, Banka je ostvarila vrlo dobre rezultate.

Dobit iz bankarskog poslovanja iznosi više od 110 milijuna kuna, a bruto dobit iznosila je 26,6 milijuna kuna ili 71% više od ostvarenja u 2015. godini. Povećanom naplatom djelomično nadoknadivih plasmana osigurali smo bolje ostvarenje rezultata, a povećanjem rezerviranja doprinosimo sigurnijem poslovanju u narednom razdoblju. U narednim godinama očekuje se veća naplata po potraživanjima za koja su izdvojene rezervacije.

Što se tiče pozicija rezultata poslovanja Banka kontinuirano ostvaruje vrlo dobre rezultate u bankarskom sektoru što je vidljivo usporedbom s ostalim kreditnim institucijama.

Neto kamatni prihod iskazan je u ukupnom iznosu od 68,4 milijuna kuna, a neto nekamatni prihod ostvaren je u ukupnom iznosu od 42 milijuna kuna. Administrativni troškovi i amortizacija iznose 67,3 milijuna kuna godišnje, a troškovi rezervacija izdvojeni su u ukupnom iznosu od 21 milijuna kuna. Operativna dobit iznosi 45 milijuna kuna, što je vrlo visoka razina operativne dobiti, a iskazana je iz razloga naplate dospjelih potraživanja, smanjenja rashoda izvora sredstava i zadržavanja razine troškova na razini nešto nižoj od prethodnih godina. Ukupni kamatni prihod iznosi više od 107 milijuna kuna, od čega se na prihode po kreditnim plasmanima odnosi više od 90 milijuna kuna, odnosno 84% ukupnih kamatnih prihoda.

Tijekom godine Banka je odobravala kreditne plasmane klijentima uz povoljnije kamatne stope što je rezultiralo smanjenjem kamatnih prihoda u odnosu na prethodnu godinu, a značajne uštede ostvarene su u dijelu kamatnih rashoda što je rezultiralo neto prihodima od kamata u iznosu od 68 milijuna kuna.

Za troškove rezerviranja za loše kredite je tijekom godine izdvojeno 27 milijuna kuna, a istovremeno su rezerviranja umanjena za 6 milijuna kuna temeljem naplate potraživanja te su stoga neto troškovi rezerviranja iskazani u iznosu od 21 milijun kuna. Dakle, i u 2016. godini kao i ranijih godina Banka naplaćuje dospjela potraživanja čime se smanjuju postojeća rezerviranja u stanju ali i naplaćuju znatna sredstva putem naplate kamata za klijente koji su svrstani u B i C plasmane. Tako je u protekloj godini naplaćeno čak 14,8 milijuna kuna kamata po djelomično nadoknadivim plasmanima. Temeljem vrijednosnih usklađenja vrijednosnih papira realizirana je dobit od 3 milijuna kuna.

Operativni troškovi zadržavaju se na vrlo sličnim razinama te je CIR indikator efikasnosti poslovanja iskazan na razini od 61 posto, što je pozitivan trend u odnosu na proteklih nekoliko godina.

STRUKTURA PRIHODA IZ POSLOVANJA (u tisućama kuna)

U svrhu provođenja ambicioznih planova povećanja kreditnih aktivnosti u narednim razdobljima, odnosno značajnijeg kreditnog rasta Banka je tijekom 2016. godine dodatno uvećala razinu regulatornog kapitala te iskazala višu stopu kapitala i to u najvećem dijelu zadržavanjem dijela ostvarene dobiti.

Kao što je već naglašeno, Banka je u protekloj godini ostvarila neto dobit od gotovo 20,6 milijuna kuna, a dobit prije oporezivanja iznosi 26,6 milijuna kuna. Neto dobit 2016. godine rasporedit će se dijelom za isplatu dividende dioničarima, a dijelom u rezerve Banke u cilju daljnjeg jačanja kapitala Banke. Ostvareni rezultati očituju se i u vrlo dobrom prinosu na kapital (ROE), gdje je Banka iskazala prinos od veći od 8%, a prinos na imovinu (ROA) iznosio je za 2016. godinu 0,84%.

Osnovne značajke poslovanja odnose se na značajan pad aktivnih kamatnih stopa, a kako bi se očuvala kamatna marža u više navrata smanjene su pasivne kamatne stope, ali uvijek u skladu s trendovima konkurencije. Na taj način je kamatni trošak smanjen za gotovo 20 posto, čime je dijelom neutraliziran pad aktivnih kamatnih stopa. Kao dio unaprjeđenja poslovanja u Banci, značajan dio aktivnosti bio je usmjeren na nekamatne poslove, što se očituje u velikom učešću prihoda od provizija i naknada u ukupnom prihodu odnosno ukupni nekamatni prihodi pokrivaju ukupne troškove zaposlenika, materijalne troškove i dio troškova usluga.

Povećana razina poslovnih aktivnosti Banke u 2016. godini uz povećanu naplatu dospjelih potraživanja dovela je do ostvarenja povećane dobiti. Banka je u zahtjevnom regulatornom i gospodarskom okruženju ostvarila poboljšanje svog financijskog položaja i osnažila kapitalnu osnovicu čime su osigurani uvjeti za daljnji rast i nastavak jačanja tržišne pozicije.

Strategija Banke će i u narednom razdoblju biti u prvom redu posvećenost klijentima, i to kako sektoru gospodarstva tako i građanima, a sve s ciljem postizanja i održavanja disperzije bilo kojeg rizika u poslovanju. Posebno pažljivo se odnosimo prema upravljanju rizicima s naglaskom na održavanje i kontinuirano unaprjeđivanje praćenja kreditnog rizika.

Cilj nam je i dalje povećavati kamatonosnu aktivu na način da se brže povećavaju kreditni plasmani, a time i operativna dobit. To znači da i u narednoj godini prioriteti ostaju poticanje kreditne aktivnosti, aktivnosti na naplati dospjelih potraživanja odnosno smanjenje neprihodujućih kredita i daljnje smanjivanje općih i administrativnih troškova. Banka će na području svog djelovanja i dalje aktivno sudjelovati u gospodarskom razvoju, pružanju kvalitetnih usluga, partnerskih rješenja za naše klijente, povećanje efikasnosti poslovanja i uvođenje novih tehnologija, te pružanje savjeta našim klijentima u realizaciji njihovih zahtjeva.

Doprinos Sektora Riznice i financijska tržišta u poslovanju Banke u velikom se dijelu odnosi na osiguravanje likvidnosti za sigurno funkcioniranje Banke, zatim na ulaganja odnosno poslovanje s vrijednosnicama, te na održavanje optimalne valutne pozicije Banke. U ovom Sektoru se obavljaju i bitne komercijalne aktivnosti, čime se utječe na povećanje ukupnog obujma poslovanja i smanjenja troškova izvora sredstava. Tijekom protekle godine iskazan je značajan obujam poslovanja u dijelu koji se odnosi na kunski i devizni platni promet.

U ovom dijelu poslovanja naglasak se daje na povećanje platnog prometa putem direktnih kanala prodaje koji dugoročno utječu na profitabilnost Banke i uspješnost poslovanja klijenata. Po strukturi naloga u stranoj valuti veći dio platnog prometa odnosi se na priljeve iz inozemstva odnosno na izvoz roba i usluga klijenata.

Tijekom 2016. godine Banka se uključila u nove platne sustave za kune i eure: SEPA i TARGET2-HR te je uz podršku vlastitog IT sektora realizirala ove zahtjevne projekte, čime je podignuta efikasnost platnog prometa.

STRUKTURA I BROJ NALOGA - DEVIZNI PLATNI PROMET

Kartično poslovanje predstavlja jednu od najbrže rastućih i najdinamičnijih aktivnosti Banke. U Banci je razvijeno kartično poslovanje sa stanovništvom i poslovnim subjektima, ali se njihovo značajnije razvijanje bilježi tek u posljednjih desetak godina. Ukupni broj kartica za poslovne subjekte iznosi 4.325, a za građane 16.976, što ukupno čini 21.301 korisnika kartičnih proizvoda za klijente Banke.

Broj transakcija platnog prometa i različiti oblici plaćanja korištenjem kartica Banke ili prodajnim kanalima kontinuirano je u porastu, a podaci za 2015. i 2016. godinu su sljedeći:

VRIJEDNOST	2016.		2015.		Index
I BROJ TRANSAKCIJA	VRIJEDNOST (tisuće kuna)	BROJ	VRIJEDNOST (tisuće kuna)	BROJ	VRIJEDNOST	BROJ
NAŠE KARTICE	332.567	797.201	310.619	730.179	107,1	109,2
TUĐE KARTICE	250.086	442.848	236.497	348.562	105,7	127,0
INTERNET TRANSAKCIJE	5.998	15.259	5.374	11.507	111,6	132,6
UKUPNO TRANSAKCIJE	588.651	1.255.308	552.490	1.090.248	106,5	115,1

KARTIČNO POSLOVANJE

ZAKLJUČAK

Osnovni dugoročni ciljevi u politici razvoja Banke su daljnje povećanje kapitala Banke, nastavak stabilnog rasta i razvoja, proširenje poslovne mreže i djelokruga poslovanja, smanjivanje bankarskih rizika uz disperziju i diversifikaciju plasmana, bolji nastup na tržištima, ulaganja u tehnološki razvoj i stručne kadrove te ulaganja u prostornu infrastrukturu uz zadržavanje ugleda i tradicije Banke poznate po svojoj sigurnosti i uspješnosti poslovanja, podređene klijentima, dioničarima i zaposlenicima Banke.

U poslovnoj 2017. godini očekujemo daljnji povećani oporavak gospodarstva temeljen na političkoj i pravnoj stabilnosti. U skladu s našim poslovnim zadacima zacrtanim Planom poslovanja za 2017. godinu, odnosno našom dugoročnom Strategijom razvoja provodit ćemo reorganizacije i unaprjeđivanja u cilju podizanja efikasnosti poslovnih procesa, što sve čini podlogu za daljnji razvoj Banke u cjelini. Naročito je to bitno u segmentu novih tehnoloških trendova, odnosno razvoj ponude proizvoda i usluga klijentima baziranih na novim tehnologijama.

Naglasak će i dalje biti na pristupu u radu s klijentima te naročito na zadržavanju našeg imidža jake regionalne banke koja će svoje poslovanje povećavati na području Istarske županije, gradova Rijeke i Opatije te posebice grada Zagreba.

Želio bih zahvaliti rukovodstvu i svim djelatnicima Banke na uloženom trudu, profesionalnosti i predanosti u ostvarenju rezultata poslovanja u 2016. godini.

Naposljetku, također bih želio izraziti zahvalnost svim našim klijentima i poslovnim partnerima na ukazanom povjerenju, što nas obavezuje na daljnja poboljšanja kvalitete usluga. Posebno zahvaljujem članovima Nadzornog odbora i svim dioničarima Banke na podršci u realizaciji i ostvarenju naših ciljeva.

Predsjednik Uprave Miro Dodić, dipl.oec.

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

Na temelju članka 250.a stavak 4. i 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d. (u daljnjem tekstu: Društvo) dana 9. veljače 2017. godine daje sljedeću

IZJAVU O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Kao društvo čije su dionice uvrštene u kotaciju redovito tržište na Zagrebačkoj burzi d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. u skladu sa zakonskom regulativom, a u cilju uspostavljanja visokih kriterija korporativnog upravljanja, u svom poslovanju primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačke burze.

Detaljnija obrazloženja vezana uz primjenu Kodeksa korporativnog upravljanja Društvo daje u Godišnjem upitniku koji dostavlja Zagrebačkoj burzi d.d. i HANFA-i zajedno s godišnjim financijskim izvještajima radi javne objave.

Društvo ne odstupa od pravila utvrđenih navedenim Kodeksom korporativnog upravljanja.

Društvo primjenjuje računovodstvene politike kojima su uređeni postupci i tehnike u iskazivanju imovine, obveza, prihoda i rashoda te sastavlja i objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće o stanju Društva u skladu s važećim propisima i standardima struke.

Društvo planira tijekom 2017. godine svoje poslovanje i rezultate poslovanja i dalje činiti transparentnima i dostupnima javnosti.

Uprava i Nadzorni odbor su tijekom 2016. godine ulagali potrebne napore u cilju održavanja adekvatnog korporativnog upravljanja imajući u vidu ustroj i organizaciju, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Društva, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima navedeni su u Godišnjem izvješću Društva kao i podaci o značajnim dioničarima Društva te o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Društva.

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

U skladu s odredbama Statuta Društva, Uprava Društva sastoji se od 3 (tri) člana. Članove Uprave kao i predsjednika Uprave imenuje Nadzorni odbor na vrijeme do 5 (pet) godina.

Za predsjednika ili člana Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.

Statut Društva može se izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine ako je za odluku o izmjeni Statuta glasovalo više od tri četvrtine ukupnog temeljnog kapitala Društva.

Djelovanje Uprave

Uprava Društva ima prava, dužnosti i obveze utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Društva. Uprava vodi poslove Društva i upravlja njegovom imovinom, i pritom je dužna i ovlaštena poduzeti sve radnje i donijeti sve odluke potrebne za uspješno vođenje poslova Društva i njegovo djelovanje.

U vođenju poslova Uprava Društva naročito osigurava da Društvo posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, da se sustavno prate rizici kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju odnosno usvajaju i primjenjuju procedure za upravljanje rizicima, sustavno prati, procjenjuje i primjenjuje strategija održavanja odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na rizike kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju, da funkcionira sustav unutarnjih kontrola za sva područja poslovanja Društva, nesmetano obavljaju poslovi revizije i kontrole, da Društvo vodi poslovne i druge knjige i poslovnu dokumentaciju, sastavlja knjigovodstvene dokumente, realno procjenjuje imovinu i obveze, sastavlja financijska i druga izvješća u skladu s računovodstvenim propisima i standardima te zakonom, te da izvješćuje i obavještava Hrvatsku narodnu banku sukladno propisima.

U skladu s potrebama u obavljanju svojih poslova, Uprava Društva osniva odbore ili druga tijela koja joj pomažu u radu. Stalne komisije koje djeluju u Društvu su Komisija za upravljanje aktivom i pasivom, te rizicima Banke, Kreditna komisija, Komisija za planiranje i upravljanje informatičkim tehnologijama i Komisija za procjenu prometne vrijednosti nekretnina na kojima se zasniva osiguranje odobrenih plasmana. Sustavom unutarnjih kontrola i postavljenih kontrolnih funkcija Banke detaljno se prati zakonitost, ispravnost, pravovaljanost i dokumentiranost procesa poslovanja, čime je Upravi osiguran adekvatan nadzor.

Uprava nije ovlaštena izdavati nove dionice Banke, a ovlaštena je odlučiti o stjecanju vlastitih dionica sukladno zakonu i Statutu.

Djelovanje Nadzornog odbora

U skladu sa Statutom Društva Nadzorni odbor ima pet članova koji između sebe biraju predsjednika i njegova zamjenika. Članove Nadzornog odbora bira Glavna skupština Društva. Za člana Nadzornog odbora može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.

Nadzorni odbor Društva imenuje i razrješuje članove Uprave, usmjerava poslovnu politiku, aktivno pridonosi njenoj realizaciji i nadzire vođenje poslova. Nadzorni odbor Društva razmatra izvješća koja se odnose na poslovnu politiku, financijske rezultate poslovanja, kvalitetu rizične aktive, upravljanje rizicima, rad unutarnje revizije i kontrole, kontrole usklađenosti, status otklanjanja nedostataka utvrđenih nadzorom središnje banke, vanjskih revizora i unutarnje revizije i kontrole, daje suglasnost na odluke i druge akte Uprave i drugih tijela Društva sukladno zakonu, aktima Društva i vlastitim odlukama, daje suglasnost na godišnje planove rada kontrolnih funkcija.

Kao pomoćno tijelo Nadzornog odbora u Društvu je osnovan i Odbor za rizike i reviziju, koji o svojim aktivnostima redovno izvješćuje Nadzorni odbor na njegovim sjednicama.

Politika raznolikosti

Politika raznolikosti koja se primjenjuje u vezi s članovima upravljačkih i nadzornih tijela utvrđena je i provodi se u skladu s Bančinim Politikama za procjenu primjerenosti članova Uprave, Nadzornog odbora i nositelja ključnih funkcija.

Sukladno odredbama članka 250.a stavka 4. i članka 272.p Zakona o trgovačkim društvima, ova Izjava je sastavni dio Godišnjeg izvješća o stanju Društva za 2016. godinu. Sastavni dio ove Izjave je popunjeni Godišnji upitnik o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja HANFA-e i Zagrebačke burze d.d. koji sadrži sve odgovore i potrebna razjašnjenja.

Predsjednik Uprave Miro Dodić, dipl.oec.

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

GODIŠNJI UPITNIK

OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU: Istarska kreditna banka Umag d.d. KONTAKT OSOBA I BROJ TELEFONA: Ecija Marušić, 052 702 340 DATUM ISPUNJAVANJA UPITNIKA: 9. veljače 2017. godine

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnose se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

Za pitanja koja su sadržana u upitniku, potrebno je napisati obrazloženje, samo onda ako pitanje to izričito traži.

Odgovori koji se nalaze u upitniku vrednuju se po određenom postotku, koji je iskazan na početku svakog poglavlja.

POSVEĆENOST PRINCIPIMA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj pitanja	Pitanje
Odgovor DA/NE	Objašnjenje

1 Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja ili je usvojilo vlastitu politiku korporativnog upravljanja?

2 Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva?
DA
3 Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja, urađeni na principu "primjeni ili objasni"? DA
4 Prilikom odlučivanja uzima li društvo u obzir interese svih dioničara društva, sukladno načelima kodeksa korporativnog upravljanja? DA

DIONIČARI I GLAVNA SKUPŠTINA

Odgovori na ovaj set pitanja nose 30% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

5 Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti) NE
6 Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas ? ( ako ne,objasniti) DA Osim povlaštenih dionica sukladno Statutu Društva
7 Postupa li društvo na jednak način i pod jednakim uvjetima prema svim dioničarima? (ako ne, objasniti)
DA
8 Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti) DA
9 Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne objasniti) DA
10 Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja skupštine? (ako ne, objasniti) DA
11 Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koje se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti) DA
12 Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti) DA
13 Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti) DA
14 Jesu li prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti) NE
15 Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti) NE Nije bilo zahtjeva za korištenje takvih sredstava.
16 Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti) DA Sukladno Statutu Društva.
17 Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine? DA
18 Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)
NE Nije bilo takvih tužbi.

UPRAVNA I NADZORNA TIJELA

NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE:

Miro Dodić, predsjednik Uprave; Klaudija Paljuh, članica Uprave; Emanuela Vukadinović, članica Uprave

NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE: Milan Travan, predsjednik Nadzornog odbora; Edo Ivančić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora; Marijan Kovačić, Anton Belušić i Vlatko Reschner, članovi Nadzornog odbora

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokunog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

19 Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)
NE Sjednice i sva popratna dokumentacija radi veličine Banke i raspoloživosti članova Nadzornog odbora, mogu se organizirati odnosno sastaviti u vrlo kratkom, primjerenom roku. Uobičajeno se sjednice održavaju jedanput mjesečno.
20 Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? (ako ne, objasniti) DA
21 Je li nadzorni odbor odnosno neizvršni direktori upravnog odbora društva sastavljen većinom od neovisnih članova?(ako ne, objasniti)

NE Većina članova Nadzornog odbora proizlazi iz dioničke strukture Društva.

22 Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti). NE Postoji Strateški plan poslovanja.
23 Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? (ako ne, objasniti) NE Regulirano odlukom Glavne skupštine.
24 Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti) DA
25 Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni? (ako ne, objasniti) NE Sukladno veličini i profilu rizičnosti Banke objavljuju se ukupni iznosi.
26 Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva i to najkasnije pet trgovinskih dana, poslije nastanka takve promjene? (ako ne, objasniti) DA
27 Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne objasniti) DA
28 Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva?

NE Ne postoje.

29 Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odbora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)
NE Ne postoje.
30 Jesu li bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti)
NE Ne postoje.
31 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja?
NE Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i vrstu, opseg i složenost poslova koje kreditna institucija obavlja, zadatke Odbora za imenovanja izvršava Nadzorni odbor
32 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje?
NE Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i vrstu, opseg i složenost poslova koje kreditna institucija obavlja, zadatke Odbora za primitke izvršava Nadzorni odbor
33 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizorski odbor)?
DA Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju, vrstu, opseg i složenost poslova koje Banka obavlja, osnovan je jedinstveni Odbor za rizike i reviziju.
34 Je li većina članova komisije iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)
NE 1/6 su neovisni članovi
35 Je li komisija pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti)
DA
36 Je li komisija procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti) DA
37 Je li komisija radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti) DA
38 Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti) NE U Društvu postoji Odjel unutarnje revizije i kontrole
39 Je li komisija nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti) DA
40 Je li komisija pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti)
NE Po Zakonu o kreditnim institucijama usluge revizorskih kuća mogu se odnositi samo na poslove revizije
41 Je li komisija izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti)
NE Vanjska revizija je angažirana samo na poslovima revizije
42 Je li komisija razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti) DA
43 Je li komisija za reviziju osigurala dostavu kvalitetnih informacija ovisnih i povezanih društava te trećih osoba (kao što su stručni savjetnici)? (ako ne, objasniti) NE Nema potrebe
44 Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti) DA
45 Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja? (ako ne, objasniti) DA
46 Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva? NE
47 Je li društvo kao dio godišnjeg izvješća objavilo izjavu o politici nagrađivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

NE Ovime objavljujemo da pri ispunjavanju obveza utvrđenih Politikom nagrađivanja Banka postupa prema načelu razmjernosti, na način i u opsegu koji je primjeren veličini, unutarnjoj organizaciji, vrsti, opsegu i složenosti poslova Banke.

Nadzorni odbor Banke donosi i redovito preispituje temeljna načela Politike primitaka jednom godišnje. Time se ocjenjuje usklađenost provođenja politike primitaka s politikama i mogućim procedurama Banke vezanim uz primitke te s relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima.

Primici se utvrđuju na pojedinačnoj osnovi za Upravu Banke, te na zbirnoj osnovi za više rukovodstvo i kontrolne funkcije.

Kod donošenja odluke odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika određuje se na način da iznos varijabilnog dijela ne može prelaziti iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka. Također se odlučuje o smanjenju ili ukidanju varijabilnih primitaka radnicima, uključujući aktiviranje odredbi o malusu ili povratu primitaka, ako dođe do značajnog narušavanja uspješnosti ili ostvarivanja gubitka Banke.

Ove odluke se donose krajem poslovne godine temeljem saznanja o rezultatima poslovanja tekuće poslovne godine. Iznosi primitaka se isplaćuju za više rukovodstvo i kontrolne funkcije na mjesečnoj osnovi putem predujmova. Varijabilni primitci Uprave se isplaćuju u ukupnom iznosu nakon završetka poslovne godine.

Kriteriji za određivanje fiksnih i varijabilnih primitaka su:

1) fiksni primici odražavaju profesionalno iskustvo i odgovornosti koje proizlaze iz opisa radnog mjesta pojedinog radnika. Utvrđeni su pojedinačno za svakog pojedinog radnika.
2) varijabilni primici odražavaju uspješnost koja je održiva i koja je prilagođena rizicima, odnosno uspješnost koja nadmašuje standard očekivan u skladu s opisom radnog mjesta pojedinog radnika.

Varijabilni (stimulativni) dio sastavni je dio osnovne plaće, kojim se plaća korigira s obzirom na različiti opseg i kvalitetu rada pojedinog zaposlenika u odnosu na redoviti radni učinak prosječnog zaposlenika po pravilima struke, točnosti i učinkovitosti na radu, odgovarajućem korištenju uređaja i opreme te tehnološkoj i radnoj disciplini.

Ovaj način utvrđivanja varijabilnog dijela plaće odnosi se na sve radnike, neovisno o utjecaju tih radnika na profil rizičnosti Banke osim na radnike Uprave Banke, rukovoditelje kontrolnih funkcija i više rukovodstvo.

Osnovni kriteriji za utvrđivanje varijabilnog dijela plaće odnose se na mjerenje uspješnosti i s tim povezano prilagođivanje primitaka rizicima na razini poslovne jedinice za sljedeće financijske pokazatelje:

1) kretanje osnovnih bilančnih pozicija u odnosu na plan i protekla razdoblja na razini poslovne cjeline
2) ostvarivanje planirane visine prihoda (kamatnih, nekamatnih i ostalih)
3) ostvarena prodaja u određenim segmentima poslovanja (depozitnom, kreditnom, ostalom)
4) struktura kreditnih plasmana po rizičnosti propisanoj posebnom Odlukom HNB i po dospijeću
5) utjecaj na rezultat Banke putem visine troškova kreditnog rizika za određeno razdoblje

Ostali kriteriji koji se odnose na nefinancijske pokazatelje su slijedeći:

1) vrsta, opseg i složenost poslova odnosno pozicija radnika u organizacijskoj strukturi
2) ovlasti i odgovornosti povezane s pozicijom radnika,
3) vrste rizika kojima radnik upravlja,
4) usporedba s podacima poslovanja ukupnog financijskog sektora i s podacima o poslovanju ostalih financijskih institucija za promatrano razdoblje. Uzima se u obzir trend kretanja osnovnih pokazatelja poslovanja institucija u financijskom sektoru i Banke. Podaci ove usporedbe su korektivan faktor varijabilnog dijela plaće.

Plaća Predsjednika i članova uprave Banke ugovorena je za vrijeme trajanja njihovih mandata.

Uz plaću, Uprava ima pravo na nagrađivanje temeljem uspješnog poslovanja.

Za rad u Nadzornom odboru nagradu za članove Nadzornog odbora i Predsjednika Glavne skupštine donosi Glavna skupština Banke.

Banka objavljuje agregirani podatak o podacima s povezanim stranama u sklopu godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno MSFI.

48 Je li Izjava o politici nagrađivanja uprave ili izvršnih direktora stalno objavljena na vlastitim internetskim stranicama društva? (ako ne, objasniti) NE Upućujemo na odgovor pod 47
49 Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)

NE Upućujemo na odgovor pod 47

50 Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)
NE Upućujemo na odgovor pod 47
51 Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti)

52 Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti) DA

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

Odgovori na ovo područje nose 10% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

53 Ima li društvo vanjskog revizora? DA
54 Je li je vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom? NE
55 Je li vanjski revizor društva, pruža društvu, sam ili putem povezanih osoba, druge usluge? NE
56 Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti) DA
57 Ima li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti) DA

TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA

Odgovori na ovo poglavlje nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

58 Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima? DA
59 Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja? NE
60 Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi? DA
61 Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom? DA
62 Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti) NE
63 Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima? NE
64 Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti? DA

Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.

Odgovornost za financijske izvještaje

Temeljem važećeg hrvatskog Zakona o računovodstvu Uprava je dužna osigurati da financijski izvještaji za svaku financijsku godinu budu pripremljeni u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata Istarske kreditne banke Umag d.d. ("Banka"), za navedeno razdoblje.

Uprava razumno očekuje da Banka ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo trajnosti poslovanja pri izradi financijskih izvještaja.

Pri izradi financijskih izvještaja Uprava je odgovorna:

da se odaberu i potom dosljedno primjenjuju odgovarajuće računovodstvene politike;
da prosudbe i procjene budu razumne i oprezne;
da se primjenjuju važeći računovodstveni standardi te
da se financijski izvještaji pripreme po načelu trajnosti poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Banka nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj Banke, kao i njihovu usklađenost s važećim hrvatskim Zakonom o računovodstvu (Narodne novine 78/15 i 120/16). Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Banke, te stoga i za poduzimanje razumnih mjera radi sprečavanja i otkrivanja pronevjera i ostalih nezakonitosti.

Potpisali u ime Uprave:

Miro Dodić Klaudija Paljuh Emanuela Vukadinović Predsjednik Uprave Članica Uprave Članica Uprave Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag Ernesta Miloša 1 52470 Umag Hrvatska 20. veljače 2017.

Deloitte d.o.o. ZagrebTower Radnička cesta 80 10 000 Zagreb Hrvatska OIB: 11686457780

Tel: +385 (0) 1 2351 900 Fax: +385 (0) 1 2351 999 www.deloitte.com/hr

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Vlasnicima banke Istarska kreditna banka Umag d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja Istarske kreditne banke Umag d.d. (Banka), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2016., izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici i izvještaj o novčanim tokovima za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika.

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Banke na 31. prosinca 2016. i njezinu financijsku uspješnost te njezine novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Gubici od umanjenja vrijednosti kredita danih klijentima

Upućujemo na bilješku 2 na stranici 43 i bilješku 3 na stranici 62, u kojima su objavljene računovodstvene politike i procjene važne za umanjenje vrijednosti kredita klijentima te na bilješku 21 na stranici 103 u kojoj se nalazi raščlamba kredita klijentima.

Umanjenja vrijednosti kredita smatraju se najznačajnijim pitanjem zbog kompleksnosti procesa njihove procjene i znatnog udjela rasuđivanja ključnog rukovodstva, kao i primjene subjektivnih pretpostavki.

Deloitte se odnosi na Deloitte Touche Tohmatsu Limited, pravnu osobu osnovanu sukladno pravu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (izvorno " UK private company limited by guarantee"), i mrežu njegovih članova, od kojih je svaki zaseban i samostalan pravni subjekt. Molimo posjetite www.deloitte.com/hr/o-nama za detaljni opis pravne strukture Deloitte Touche Tohmatsu Limited i njegovih tvrtki članica.

Društvo upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu: MBS 030022053; uplaćen temeljni kapital: 44.900,00 kuna; članovi uprave: Branislav Vrtačnik, Eric Daniel Olcott, Marina Tonžetić, Juraj Moravek, Dražen Nimčević and John Jozef H. Ploem; poslovna banka: Zagrebačka banka d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, 10 000 Zagreb, ž. račun/bank account no. 2360000-1101896313; SWIFT Code: ZABAHR2X IBAN: HR2723600001101896313; Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, 10 000 Zagreb, ž. račun/bank account no. 2340009–1110098294; SWIFT Code: PBZGHR2X IBAN: HR3823400091110098294; Raiffeisenbank Austria d.d., Petrinjska 59, 10 000 Zagreb, ž. račun/bank account no. 2484008–1100240905; SWIFT Code: RZBHHR2X IBAN: HR1024840081100240905.

Vlasnicima banke Istarska kreditna banka Umag d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Procjena vrijednosti kredita ovisi o kreditnom riziku povezanom s klijentom. Ako postoji objektivan dokaz o mogućnosti da kredit ne bude otplaćen u cijelosti ili prema uvjetima ugovora, to jest, ako postoji značajna dvojba u vezi s plaćanjem kamata ili otplatom glavnice, odnosno dokaz o kršenju uvjeta ugovora, kreditni rizik i vrijednost kredita podvrgavaju se pojedinačnoj procjeni. Uprava vlastitim rasuđivanjem ocjenjuje parametre koje smatra relevantnim za izračun gubitaka od umanjenja vrijednosti kredita uključujući, ali ne isključivo, financijski položaj klijenta, razdoblje realizacije i vrijednost instrumenata osiguranja na datum projekcije realizacije, očekivani tijek novca i trenutne lokalne i globalne gospodarske uvjete.

Banka iskazuje rezerviranja za kreditne gubitke na skupnoj i na pojedinačnoj osnovi, u skladu sa zakonom propisanim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj i Odlukom Hrvatske narodne banke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija ("Narodne novine" br. 41A/14) (dalje: Odluka HNB-a).

Kako smo revizijom razriješili ključno revizijsko pitanje

Tijekom revizije stekli smo razumijevanje o procesu Banke za određivanje ispravka vrijednosti i rezerviranja te razmotrili adekvatnost politika, procedura, odgovornosti djelatnika Banke te kontrola u Banci nad samim procesom da bismo mogli prilagoditi revizijske postupke rizicima povezanim s rezerviranjima za kreditne gubitke.

U fokusu naših revizijskih postupaka bile su i sljedeće stavke:

Operativna učinkovitost kontrola

Testirali smo dizajn i primjenu kontrola koje predstavljaju osnovu za korištenje naših detaljnih revizijskih postupaka u planiranom opsegu, prirodi i vremenskom okviru.

Gubici uslijed umanjenja vrijednosti na pojedinačnoj osnovi

U određivanju uzorka radi dokaznog testiranja, analizirali smo populaciju da bismo utvrdili područja na koja ćemo se usmjeriti. Odabrali smo uzorak kredita rukovodeći se, ali ne isključivo, stupnjevima kreditne rizičnosti i promjenama u njima, brojem dana kašnjenja od dospijeća i vjerojatnosti nastanka statusa neispunjenja obveze.

Uzorak kredita podvrgnuli smo dokaznom testiranju da bismo ocijenili klasifikaciju kredita i utvrdili postojanje eventualnih pokazatelja koji bi ukazivali na to da se neki krediti razvrstani u nadoknadive trebaju reklasificirati u djelomično nadoknadive ili potpuno nenadoknadive, kao i eventualnu potrebu za priznavanjem pojedinačnog ispravka vrijednosti prema Odluci HNB-a i Međunarodnom računovodstvenom standardu 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje".

Vlasnicima banke Istarska kreditna banka Umag d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Nadalje, ocijenili smo izračun ispravka vrijednosti i rezerviranja na pojedinačnoj osnovi i pretpostavke Uprave o nadoknadivosti knjigovodstvene vrijednosti kredita, vrijednosti instrumenata osiguranja i procjeni u vezi s daljnjom otplatom kredita i postotkom nadoknadivosti. U nekim slučajevima smo vlastitim rasuđivanjem ocijenili parametre koji se koriste u izračunu gubitaka od umanjenja te vlastiti izračun usporedili s gubicima uslijed umanjenja vrijednosti koje je izračunala banka. Analizirali smo financijski položaj klijenata iz uzorka i raspitali se o eventualnom kršenju ugovora i/ili eventualnim promjenama u odnosu na originalne uvjete. Razmotrili smo i utjecaj sadašnjih gospodarskih uvjeta na lokalnoj i globalnoj razini, kretanje cijena za predmetnu imovinu te druge čimbenike koji bi mogli utjecati na nadoknadivost kredita iz uzorka.

Gubici uslijed umanjenja vrijednosti na skupnoj osnovi

Temeljito smo se upoznali s procesom i metodologijom za procjenu kreditnog rizika, ispravka vrijednosti i rezerviranja te parametrima za izračunavanje gubitaka na skupnoj osnovi da bismo ocijenili opću adekvatnost visine ispravka vrijednosti, odnosno rezerviranja na skupnoj osnovi.

Ponovili smo izračun rezervacija koji je napravila Uprava da bismo ocijenili pridržava li se Banka, kod potpuno nadoknadivih plasmana (skupina A prema Odluci HNB-a), donje granice umanjenja vrijednosti na skupnoj osnovi od 0,80 posto ukupne izloženosti.

Ostale informacije

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće Banke, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije i mi ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. U pogledu Izvješća Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2016. godine i Izjave o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja, koji su uključeni u Godišnje izvješće, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru da li Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2016. godini uključuje potrebne objave navedene u članku 21. Zakona o računovodstvu te da li Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja sadrži podatke navedene u članku 22. Zakona o računovodstvu.

Vlasnicima banke Istarska kreditna banka Umag d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ostale informacije (nastavak)

Na temelju postupaka koje smo primijenili, izvještavamo da je, utoliko ukoliko smo u mogućnosti to procijeniti, izvještavamo sljedeće:

Informacije navedene u Izvješću Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2016. godini u skladu su, u svim značajnim odrednicama, s priloženim financijskim izvještajima za istu godinu,
Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2016. godini pripremljeno je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu,
Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja pripremljena je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 22., stavkom 1., točkama 3. i 4. Zakona o računovodstvu te uključuje informacije iz članka 22., stavka 1. točaka 2., 5., i 6. istog Zakona.

Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Banke i njezina okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, nismo ustanovili značajne pogrešne prikaze u ostalim informacijama. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju financijskih izvještaja u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini. Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka.

Vlasnicima banke Istarska kreditna banka Umag d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza, uslijed prijevare ili pogreške, i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili skupno, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava.
Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenom poslovanju.

Vlasnicima banke Istarska kreditna banka Umag d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)

Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji financijskih izvještaj tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

Izvještavanje sukladno ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevima

Na temelju Odluke Hrvatske narodne banke o obliku i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 62/08, dalje u tekstu "Odluka") Uprava Banke izradila je obrasce koji su prikazani u dodatku ovim financijskim izvješćima na stranicama 120 do 128, a sadrže izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2016. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvješće o promjenama u kapitalu i izvješće o novčanom tijeku za godinu tada završenu kao i bilješke o uskladama s financijskim izvješćima. Za ove obrasce i pripadajuće bilješke o uskladama odgovara Uprava Banke, te ne predstavljaju sastavni dio financijskih izvješća sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj koji su prikazani na stranicama 38 do 119, već su propisani Odlukom. Financijske informacije u obrascima su izvedene iz osnovnih financijskih izvješća Banke.

Vlasnicima banke Istarska kreditna banka Umag d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Angažirani partner u reviziji koja ima za posljedicu ovo izvješće neovisnog revizora je Branislav Vrtačnik.

Branislav Vrtačnik, predsjednik Uprave i ovlašteni revizor 20. veljače 2017. godine

Zagreb, Republika Hrvatska

	Bilješka	2016.	2015.

Prihodi od kamata		107.325	124.600
Rashodi od kamata		(38.883)	(48.405)
Neto prihodi od kamata	6	68.442	76.195
Prihodi od naknada i provizija		32.281	31.569
Rashodi od naknada i provizija		(5.123)	(5.295)
Neto prihodi od naknada i provizija	8	27.158	26.274
Trošak umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke – neto	7	(20.929)	(72.285)
Neto prihodi nakon troškova umanjenja vrijednosti kredita		74.671	30.184
Tečajne razlike – neto	9	14.233	15.525
Rezultat od imovine namijenjene trgovanju – neto	10	3.052	(1.005)
Ostali poslovni prihodi	11	2.828	39.826
Troškovi zaposlenih	12	(39.296)	(38.863)
Opći i administrativni troškovi	13	(23.340)	(24.182)
Troškovi amortizacije	14	(4.636)	(5.317)
Ostali rashodi iz poslovanja	15	(942)	(661)
Dobit prije poreza na dobit		26.570	15.507
Porez na dobit	16	(5.939)	(3.063)
Neto dobit za godinu		20.631	12.444
Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak:
Stavke koje se kasnije prenose u dobit ili
gubitak Neto dobit/(gubitak) od povećanja/(smanjenja) fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju		247	(160)
Ukupno ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak)		247	(160)
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine		20.878	12.284
Zarada po dionici (u kunama)	17	139,45	84,11

	Bilješka	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne	18	649.697	637.971
banke
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	19	605.511	483.832
Krediti i depoziti kod banaka	20	258.047	189.808
Krediti klijentima	21	1.500.472	1.525.153
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	22	132.621	116.682
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	23	-	60.187
Nematerijalna imovina	24	2.207	2.902
Nekretnine i oprema	25	42.390	42.943
Ulaganje u nekretnine	26	2.475	1.903
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji	28	14.653	13.985
Ostala imovina	27	2.546	12.546
Odgođena porezna imovina	16	1.017	2.149
Ukupna imovina		3.211.636	3.090.061
OBVEZE
Hibridni financijski instrumenti	31	42.418	42.662
Obveze prema bankama	29	73.380	100.698
Obveze prema klijentima	30	2.800.832	2.672.527
Ostale obveze	32	13.125	10.810
Obveze za porez na dobit	32	1.864	903
Ukupne obveze		2.931.619	2.827.600
DIONIČKA GLAVNICA
Dionički kapital	33	162.800	162.800
Premija na izdane dionice	33	197	197
Vlastite dionice	33	(91)	(91)
Zadržana dobit	34	78.476	61.167
Rezerve	34	38.635	38.388
Ukupna dionička glavnica		280.017	262.461
Ukupno dionička glavnica i obveze		3.211.636	3.090.061

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U VLASNIČKOJ GLAVNICI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2016. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

	Dionički kapital	Vlastite dionice	Premija na izdane dionice	Rezerve	Zadržana dobit	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2015.	162.800	(91)	197	38.548	58.783	260.237
Neto dobit za godinu	-	-	-	-	12.444	12.444
Ostali sveobuhvatni gubitak	-	-	-	(160)	-	(160)
Ukupna sveobuhvatna dobit	-	-	-	(160)	12.444	12.284
Isplata dividende za 2014.	-	-	-	-	(10.060)	(10.060)
Stanje 31. prosinca 2015.	162.800	(91)	197	38.388	61.167	262.461
Stanje 1. siječnja 2016.	162.800	(91)	197	38.388	61.167	262.461
Neto dobit za godinu	-	-	-	-	20.631	20.631
Ostala sveobuhvatna dobit	-	-	-	247	-	247
Ukupna sveobuhvatna dobit	-	-	-	247	20.631	20.878
Isplata dividende za 2015.	-	-	-	-	(3.322)	(3.322)
Stanje 31. prosinca 2016.	162.800	(91)	197	38.635	78.476	280.017

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2016. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

	Bilješka	2016.	2015.
Novčani tijek od poslovnih aktivnosti
Dobit prije oporezivanja		26.570	15.507
Usklađenja za nenovčane stavke:
Amortizacija nekretnina i opreme i nematerijalne imovine	14	4.636	5.317
Povećanje rezerviranja za umanjenje vrijednosti	7	20.929	72.285
Nerealizirane tečajne razlike – neto Promjene u fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju	9 10	362 (3.052)	54 1.005
Neto prihodi od kamata	6	(68.442)	(76.195)
Neto prihodi od naknada i provizija	8	(27.159)	(26.274)
Novčani tijekovi uporabljeni za poslovne aktivnosti prije promjena na poslovnim sredstvima i obvezama		(46.156)	(8.301)
- neto smanjenje sredstava kod HNB-a		20.820	10.860
- neto povećanje trezorskih zapisa, mjenica i obveznica		(77.431)	(27.144)
- neto smanjenje/(povećanje) kredita klijentima		9.926	(65.793)
- neto smanjenje/(povećanje) ostale imovine		10.335	(39.594)
- neto (smanjenje)/povećanje obveza prema bankama		(644)	612
- neto povećanje obveza prema klijentima		128.306	131.598
- neto smanjenje ostalih obveza		(2.199)	(708)
Naplaćene kamate		107.327	124.600
Plaćene kamate		(38.883)	(48.405)
Primljena dividenda		462	350
Naplaćene naknade i provizije		32.281 (5.123)	31.569
Plaćene naknade i provizije			(5.295)
Plaćeni porez na dobit		(3.146)	(2.927)
Neto novčana sredstva ostvarena iz poslovne aktivnosti		135.875	101.422
Novčani tijek iz investicijske aktivnosti
Kupovina nematerijalne imovine	24	(409)	(776)
Kupovina nekretnina i opreme i ulaganja u nekretnine	25,26	(4.236)	(2.780)
Neto novčana sredstva uporabljena za investicijske aktivnosti		(4.645)	(3.556)
Novčani tijek iz financijskih aktivnosti
(Smanjenje)/povećanje ostalih pozajmljenih sredstava	29	(26.674)	17.191
Povećanje od hibridnih financijskih instrumenata	31	75	9.531
Isplata dividendi		(3.319)	(10.028)
Neto novčana sredstva ostvarena iz/(uporabljena za)		(29.918)	16.694
financijske aktivnosti
Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata		101.314	114.560
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	36	607.691	492.855
Neto novčani priljev iz poslovnih aktivnosti		135.875	101.422
Neto novčani odljev iz investicijskih aktivnosti		(4.645)	(3.556)
Neto novčani priljev / (odljev) iz financijskih aktivnosti		(29.918)	16.694
Efekt promjene tečajeva		(796)	276
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	36	708.207	607.691

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Povijest i osnutak

Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag ("Banka") osnovana je 1956. godine, a registrirana je kao dioničko društvo dana 19. prosinca 1989. godine. Sjedište Banke je u Umagu, Ernesta Miloša 1, Hrvatska.

Osnovne djelatnosti Banke

1. primanje i plasiranje depozita,
1. primanje depozita po viđenju i oročenih depozita,
1. davanje dugoročnih i kratkoročnih kredita i izdavanje dugoročnih i kratkoročnih garancija Ministarstvu financija, tijelima lokalne uprave, trgovačkim društvima, privatnim osobama i drugim kreditnim institucijama koje se bave financijskim najmovima i transakcijama u stranoj valuti,
1. riznični poslovi na međubankarskom tržištu,
1. povjerenički poslovi i usluge investicijskog bankarstva,
1. platni promet u zemlji i inozemstvu,
1. pružanje bankarskih usluga putem razvijene mreže podružnica u Republici Hrvatskoj.

Tijela Banke i Uprava

GLAVNA SKUPŠTINA

Marijan Kovačić	Predsjednik

NADZORNI ODBOR

Milan Travan	Predsjednik
Edo Ivančić	Zamjenik predsjednika
Marijan Kovačić	Član
Vlatko Reschner	Član
Anton Belušić	Član

UPRAVA

Miro Dodić	Predsjednik
Klaudija Paljuh	Članica Uprave
Emanuela Vukadinović	Članica Uprave

Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2016. i 2015. godine prikazana je u bilješci 33.

Dionice Banke kotiraju na redovitom tržištu na Zagrebačkoj burzi.

Banka je predmet regulatornih zahtjeva Hrvatske narodne banke ("HNB"). Navedeni propisi uključuju limite i ostala ograničenja koja se odnose na minimalne zahtjeve adekvatnosti kapitala, klasifikaciju kredita i izvanbilančnih obveza i rezerviranja koja pokrivaju kreditni rizik, pozicije likvidnosti, kamatne stope i stranih valuta. Na kraju godine Banka je ispunjavala sve regulatorne zahtjeve.

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.

2.1 Osnove sastavljanja

Osnovne računovodstvene politike primijenjene u pripremi financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Tamo gdje se osnovne računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja ("MSFI") usvojenih u Europskoj uniji, u opisu računovodstvenih politika Banke može se pozivati na određene Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2016. godine.

Financijski izvještaji sastavljeni su sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj. Poslovanje bankarskog sektora u Hrvatskoj i poslovanje Banke provodi se u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama (NN br.159/13,19/2015,102/2015), prema kojem financijsko izvještavanje Banke propisuje HNB, koja predstavlja središnju nadzornu instituciju bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji izrađeni su sukladno navedenim propisima za banke.

Računovodstveni propisi na temelju kojih su pripremljeni ovi financijski izvještaji, odstupaju od MSFI-jeva kako u prezentaciji tako i u priznavanju i mjerenju. Potrebno je naglasiti sljedeće razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanje i mjerenje po MSFI:

Umanjenje vrijednosti plasmana rizične skupine A na skupnoj osnovi Banka provodi u visini latentnih gubitaka koje je utvrdila primjenom svoje interne metodologije utemeljene na iskustvu Banke, pri čemu razina ispravaka vrijednosti ne smije biti manja od 0,80% ukupnog stanja plasmana rizične skupine A. Pod gubicima koji se procjenjuju na skupnoj osnovi podrazumijevaju se gubici za koje nema dokaza na temelju kojih bi se mogli izravno povezati s pojedinačnim plasmanima, ali za koje se na temelju iskustva može procijeniti da postoje kao latentni gubici u kreditnom portfelju. Za potrebe zajedničke procjene kreditnog rizika i umanjenja vrijednosti plasmana na skupnoj osnovi Banka plasmane rizične skupine A grupira u odgovarajuće kategorije koje su podudarne s pozicijama izvještaja o financijskom položaju na kojima se iskazuje stanje tih plasmana. Na temelju unaprijed utvrđenih parametara koji prikazuju kretanja unutar određenih kategorija u obliku udjela plasmana u određenoj kategoriji i u određenoj rizičnoj skupini odnosno u obliku promjene udjela plasmana u određenoj kategoriji i u određenoj rizičnoj skupini u relativnom iznosu, a u odnosu na proteklo izvještajno razdoblje, promatra se prisutnost kreditnog rizika u svakoj pojedinoj kategoriji. Postotak ispravaka vrijednosti skupnih rezervacija za svaku pojedinu kategoriju ažurira se tromjesečno.

Dodatno, HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s MSFI.

Bez obzira na pravne radnje poduzete radi naplate potraživanja aktiviranjem instrumenata osiguranja, ako naplata nije obavljena u roku od dvije godine od dana nastupanja dužnikove neurednosti Banka nenaplaćene plasmane do dana njihove naplate raspoređuje u rizičnu podskupinu B1 ili lošiju te provodi ispravak vrijednosti u visini od najmanje 30% potraživanja po glavnici plasmana te ga svakih daljnjih 180 dana povećava za još 5% potraživanja po glavnici plasmana.

Pravila priznavanja i mjerenja opisana u prethodnim odlomcima su definirana u HNB-ovoj Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (NN br. 41A/2014.)

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

Međutim, prema HNB-ovoj Odluci o sadržaju revizije u kreditnim institucijama (NN, br. 1/2009., 75/2009) od kreditne institucije se traži da pripremi financijske izvještaje sukladno Zakonu o računovodstvu, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Kako nije moguće pripremiti jedne financijske izvještaje poštujući i pravila HNB-a i pravila MSFI-a, Uprava Banke je odlučila pripremiti financijske izvještaje sukladno pravilima HNB-a, odnosno sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, koji se temelje na pravilima koja su prezentirana u prethodnim odlomcima.

Financijski izvještaji sastoje se od izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o financijskom položaju, izvještaja o promjenama u vlasničkoj glavnici, izvještaja o novčanom tijeku te bilježaka uz godišnja financijska izvješća. Financijski izvještaji sastavljeni su primjenom metode povijesnog troška, osim revalorizacije određenih financijskih instrumenata po fer vrijednosti. Banka svoje troškove klasificira prema metodi troška. Financijski izvještaji prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu i izvještajnu valutu Banke. Na dan 31. prosinca 2016. godine, tečaj je bio 1 USD =7,168536 HRK i 1 EUR=7,557787 HRK ( 31. prosinca 2015.: 1 USD=6,992 HRK i 1 EUR =7,635 HRK).

Iznosi prikazani u financijskim izvještajima navedeni su u tisućama kuna. Objave rizika od financijskih instrumenata prikazane su u izvještaju o upravljanju financijskim rizicima u bilješci 3. Izvještaj o novčanom tijeku prikazuje promjene novca i novčanih ekvivalenata nastale tijekom razdoblja iz poslovnih aktivnosti, investicijskih aktivnosti i financijskih aktivnosti. Novac i novčani ekvivalenti uključuju visoko likvidna ulaganja. Bilješka 36 prikazuje u kojoj su stavci izvještaja o financijskom položaju uključeni novac i novčani ekvivalenti.

Novčani tijek od poslovnih aktivnosti utvrđuje se korištenjem neizravne metode. Stoga se neto dobit usklađuje s nenovčanim stavkama, kao što su dobici ili gubici od mjerenja, promjene u rezerviranjima, kao i promjene u potraživanjima i obvezama. Nadalje, svi prihodi i rashodi od novčanih transakcija koji se mogu pripisati ulagačkim ili financijskim aktivnostima se eliminiraju. Primljene ili plaćene kamate klasificiraju se kao novčani tijekovi od poslovnih aktivnosti. Novčani tijekovi od ulagačkih i financijskih aktivnosti utvrđuju se korištenjem izravne metode. Raspodjela novčanih tijekova u kategoriju poslovnih, investicijskih ili financijskih ovisi o poslovnom modelu Banke (upravljačkom pristupu).

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno Odlukama Hrvatske narodne banke i MSFI zahtijeva upotrebu određenih ključnih računovodstvenih procjena. Također se od Uprave zahtijeva da se služi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Banke. Promjene pretpostavki mogu imati značajan utjecaj na financijske izvještaje u razdoblju kada je došlo do takvih promjena. Uprava smatra da su navedene pretpostavke primjerene, te da stoga financijski izvještaji Banke realno i objektivno prikazuju njen financijski položaj i rezultate. Područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za ove financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava

Prva primjena novih izmjena postojećih standarda koji su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje

U tekućem izvještajnom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene postojećih standarda i nova tumačenja koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila ih je Europska unija:

Izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji", MSFI-ja 12 "Objavljivanje udjela u drugim subjektima" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" – "Investicijski subjekti: primjena izuzeća od konsolidacije", usvojene u Europskoj uniji 22. rujna 2016. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
Izmjene MSFI-ja 11 "Zajednički poslovi" "Računovodstvo stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju", usvojeni u Europskoj uniji 24. studenoga 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
Izmjene MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" "Inicijativa u vezi objavljivanja", usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
Izmjene MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" i MRS-a 38 "Nematerijalna imovina" – "Pojašnjenje prihvatljivih metoda amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine", usvojene u Europskoj uniji 2. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
Izmjene MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" i MRS-a 41 "Poljoprivreda" – "Plodonosne biljke" usvojene u Europskoj uniji 23. studenoga 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
Izmjene MRS-a 19 "Primanja zaposlenih" – "Planovi definiranih naknada: doprinosi koje uplaćuju zaposleni", usvojene u Europskoj uniji 17. prosinca 2014. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2015.),
Izmjene MRS-a 27 "Odvojeni financijski izvještaji" "Metoda udjela u odvojenim financijskim izvještajima", usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
Izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2010.-2012." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 2, MSFI 3, MSFI 8, MSFI 13, MRS 16, MRS 24 i MRS 38), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 17. prosinca 2014. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2015.),
Izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2012.-2014." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 5, MSFI 7, MRS 19 i MRS 34), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 15. prosinca 2015. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),

Usvajanje navedenih izmjena postojećih standarda i tumačenja nije dovelo do materijalnih promjena financijskih izvještaja Banke.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava (nastavak)

Izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Na datum odobrenja financijskih izvještaja bili su objavljeni, ali ne i na snazi sljedeći novi standardi te izmjene postojećih standarda, koje je objavio OMRS i usvojila ih je Europska unija:

MSFI 9 "Financijski instrumenti", usvojen u Europskoj uniji 22. prosinca 2016. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
MSFI 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" te izmjene MSFI-ja 15 "Datum stupanja MSFI-ja 15 na snagu", usvojeni u Europskoj uniji 22. rujna 2016. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.).

Novi standardi te izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio OMRS i koji još nisu usvojeni u Europskoj uniji

MSFI-jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja, o čijem usvajanju Europska unija do 27. siječnja 2017. godine još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve u cjelini):

MSFI 14 "Regulativom propisane razgraničene stavke" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ii nakon 1. siječnja 2016.) – Europska komisija odlučila je postupak preuzimanja ovog prijelaznog standarda odgoditi do objave njegove konačne verzije,
MSFI 16 "Najmovi" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),
Izmjene MSFI-ja 2 "Plaćanja temeljena na dionicama" "Klasifikacija i mjerenje platnih transakcija temeljenih na dionicama" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
Izmjene MSFI-ja 4 "Ugovori o osiguranju" – "Primjena MSFI-ja 9 'Financijski instrumenti' u sprezi s MSFI-jem 4 'Ugovori i osiguranju'" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. ili ona u kojima se MSFI 9 "Financijski instrumenti" prvi puta primjenjuje),
Izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" – "Prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata" te daljnje izmjene(prvobitno određeni datum stupanja na snagu odgođen je do dovršetka projekta istraživanja na temu primjene metode udjela),
Izmjene MSFI-ja 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" – pojašnjenje MSFI-ja 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
Izmjene MRS-a 7 "Izvješće o tijeku novca" – "Inicijativa u vezi s objavljivanjem" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017.),

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava (nastavak)

Novi standardi te izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio OMRS i koji još nisu usvojeni u Europskoj uniji (nastavak)

Izmjene MRS-a 12 "Porezi na dobit" – "Priznavanje odgođene porezne imovine po osnovi nerealiziranih gubitaka" (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017.),
Izmjene MRS-a 40 "Ulaganja u nekretnine" "Prijenos ulaganja u nekretnine" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
Izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2014.-2016." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1, MSFI 12 i MRS 28), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta (izmjene MSFI-ja 12 primjenjuju se na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017. godine, a izmjene MSFI-ja 1 i MRS-a 28 na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
Tumačenje IFRIC-a br. 22 "Transakcije i predujmovi u stranim valutama" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.)

Novi i izmijenjeni Međunarodni standardi financijskog izvještavanja koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS) koji su usvojeni u Europskoj uniji i na snazi su nakon ovog izvještajnog razdoblja

MSFI 9 "Financijski instrumenti" objavljen je u srpnju 2014. godine, na snazi je za izvještajne godine koje započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. godine, uz dopuštenu raniju primjenu, i zamjenjuje MRS 39 "Financijski instrumenti:priznavanje i mjerenje" te sadrži zahtjeve koji se odnose na priznavanje i mjerenje, umanjenje vrijednosti, prestanak priznavanja te računovodstvo zaštite općenito.
Klasifikacija i mjerenje MSFI 9 uvodi novi pristup klasifikaciji financijske imovine, zasnovan na obilježjima tijeka novca te poslovnom modelu u sklopu kojeg se vodi određena financijska imovina. Novim modelom uvodi se i jedinstveni model umanjenja vrijednosti, koji vrijedi za sve financijske instrumente.
Umanjenje vrijednosti MSFI 9 uvodi novi model umanjenja vrijednosti zasnovan na očekivanim gubitcima, koji nalaže pravodobnije evidentiranje očekivanih kreditnih gubitaka.
Računovodstvo zaštite MSFI 9 donosi znatno izmijenjen model računovodstva zaštite, prema kojem treba objaviti više informacija o aktivnostima upravljanja rizicima.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava (nastavak)

Novi i izmijenjeni Međunarodni standardi financijskog izvještavanja koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS) koji su usvojeni u Europskoj uniji i na snazi su nakon ovog izvještajnog razdoblja (nastavak)

Banka je 2016. godine pokrenula projekt uvođenja MSFI-ja 9. Projektom su predviđene sljedeće faze:

edukacije na temu upoznavanja zaposlenika Banke s MSFI-jem 9 i njegovim zahtjevima
analiza jazova između postojećeg stanja i zahtjeva MSFI-ja 9 u području klasificiranja i mjerenja:
određivanje poslovnih modela
određivanje karakteristika ugovorenog tijeka novca
analiza jazova između postojećeg stanja i zahtjeva MSFI-ja 9 u području umanjenja vrijednosti
analiza kvantitativnog utjecaja MSFI-ja 9
izrada funkcionalnih specifikacija za odgovarajuće aplikacijsko rješenje, odnosno uvođenje odgovarajućeg softvera
izrada metodologije umanjenja vrijednosti prema poslovnim modelima Banke izrada modela za izračunavanje rizičnih parametara za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka prema MSFI-ju 9.

U kontekstu klasifikacije i mjerenja, Banka razmatra mogućnosti definiranja poslovnih modela i drugih zahtjeva MSFI-ja 9 prema utvrđenim jazovima i aktivnostima definiranima za njihovo zatvaranje.

U području umanjenja vrijednosti, Banka će definirati metodologije za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka i modeliranje rizičnih parametara, koji obuhvaćaju sve parametre potrebne za projiciranje očekivanja o budućim čimbenicima.

Kvantitativni utjecaj bit će utvrđen tijekom 2017. godine. Utjecaj u području umanjenja vrijednosti ovisi o utvrđenoj metodologiji za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka i modeliranje rizičnih parametara temeljem očekivanih kreditnih gubitaka.

2.2 Ulaganja u podružnice

Podružnice su sva društva u kojima Banka, direktno ili indirektno, ima više od pola glasačkih prava ili na drugi način kontrolira poslovanje društava. Banka ima jednu podružnicu u potpunom vlasništvu - Fiducia d.o.o., Umag za koju je pokrenut postupak likvidacije te se ne vrši konsolidacija.

2.3 Strane valute

Transakcije i stanja u stranoj valuti

Transakcije u stranim valutama koje predstavljaju transakcije izražene u stranim valutama, ili koje se podmiruju u stranim valutama, preračunavaju se u funkcionalnu valutu koristeći tečaj na dan transakcije.

Monetarne stavke izražene u stranim valutama preračunavaju se tako da završni datum bude datum izvještavanja. Ako je dostupno nekoliko tečajeva, koristi se tečaj po kojem su budući novčani tijekovi u obliku određene transakcije ili stanja mogli biti podmireni da je došlo do tih novčanih tijekova. Nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po povijesnom trošku preračunavaju se prema tečaju na dan početnog priznavanja; nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po fer vrijednosti preračunavaju se koristeći tečaj na dan utvrđivanja fer vrijednosti.

Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim kad su odgođeni u glavnici kao dobici ili gubici od kvalificiranih instrumenata zaštite novčanog tijeka ili kvalificiranih instrumenata zaštite neto ulaganja.

Svi dobici i gubici od tečajnih razlika koji se priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti iskazani su u neto iznosu u odgovarajućoj stavci dobiti i gubitka.

U slučaju promjena fer vrijednosti monetarne imovine izražene u stranoj valuti koja je klasificirana kao raspoloživa za prodaju, javljaju se razlike u preračunu koje su rezultat promjena amortiziranog troška vrijednosnice i ostalih promjena knjigovodstvenog iznosa vrijednosnice.

2.4. Financijski instrumenti

2.4.1 Financijska imovina

Financijska imovina razvrstava se u sljedeće kategorije: financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, ulaganja koja se drže do dospijeća, financijska imovina raspoloživa za prodaju te zajmovi i potraživanja. Klasifikacija ovisi o vrsti i namjeni financijske imovine i utvrđuje se pri prvom knjiženju. Kupnja i prodaja financijske imovine redovnim putem se počinje, odnosno prestaje obračunavati na datum trgovanja. Kupoprodaja redovnim putem je kupoprodaja financijske imovine kojom imovina mora biti isporučena u rokovima utvrđenima propisom ili konvencijom na predmetnom tržištu.

(a) Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

Ova kategorija ima potkategoriju: financijska imovina koja se drži radi trgovanja. Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina namijenjena trgovanju ako je stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku ili ako je dio portfelja identificiranih financijskih instrumenata kojima se zajednički upravlja i za koje postoje dokazi o kratkoročnom ostvarenju profita. Imovina u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina ako se drži radi trgovanja ili ako se njena realizacija očekuje unutar razdoblja od 12 mjeseci od datuma izvještaja o financijskom položaju. Financijska imovina namijenjena trgovanju sastoji se od dužničkih i vlasničkih instrumenata.

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak početno se priznaje po fer vrijednosti, a trošak transakcije iskazuje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru 'Rezultata od imovine namijenjene trgovanju – neto' u razdoblju u kojem su nastali. Prihodi od dividendi od financijske imovine po fer vrijednosti u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti iskazuju se kroz dobit u okviru 'Ostalih poslovnih prihoda' kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

(b) Krediti i potraživanja

Krediti i potraživanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaćanjem koja ne kotira na aktivnom tržištu, osim:

(a) onih koje subjekt namjerava prodati odmah ili u kratkom roku, a koja je klasificirana kao namijenjena za trgovanje, i one koju subjekt nakon početnog priznavanja iskazuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak;
(b)onih koje subjekt nakon početnog priznavanja iskazuje kao raspoložive za prodaju; ili
(c) onih za koje nositelj neće biti u mogućnosti u cijelosti povratiti svoje prvobitno ulaganje, čemu neće biti uzrok kreditno pogoršanje.

Krediti i potraživanja početno se priznaju po fer vrijednosti – što predstavlja novčanu naknadu za odobravanje ili kupnju kredita uključujući sve direktne troškove transakcije – a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope. Krediti i potraživanja prikazuju se u izvještaju o financijskom položaju kao krediti i depoziti kod banaka ili krediti klijentima. Kamate na kredite prikazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru 'Prihoda od kamata'. U slučaju umanjenja vrijednosti, gubitak od umanjenja vrijednosti se prikazuje kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti kredita i priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru 'Troška umanjenja vrijednosti kredita'.

(c) Ulaganja koja se drže do dospijeća

Ulaganja koja se drže do dospijeća predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem za koju Uprava Banke ima pozitivnu namjeru i mogućnost držati je do dospijeća osim:

(a) onih koje Banka nakon početnog priznavanja iskazuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak;
(b) onih koje Banka iskazuje kao raspoložive za prodaju; i
(c) onih koji se mogu definirati kao krediti i potraživanja.

Početno se priznaju po fer vrijednosti uključujući izravne i neizravne troškove transakcije, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku umanjenom za rezerviranja za smanjenje vrijednosti. Kamate na ulaganja u financijske instrumente koja se drže do dospijeća prikazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kao prihod od kamata. Ulaganja koja se drže do dospijeća su obveznice, trezorski zapisi i mjenice.

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

(d) Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Ulaganja raspoloživa za prodaju predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu koja je namijenjena držanju u posjedu na neodređeno vrijeme, a koja se može prodati za potrebe tekuće likvidnosti ili promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta ili cijene kapitala ili koja se ne mogu klasificirati kao krediti i potraživanja, ulaganja koja se drže do dospijeća ili financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju početno se priznaje po fer vrijednosti, što predstavlja novčanu naknadu uključujući direktni trošak transakcije, te se naknadno vrednuje na način da se vrši amortizacija početno priznatog diskonta primjenom metode stvarnog prinosa, a temeljem stvarnog preostalog razdoblja do dospijeća, te se tako izračunati diskont priznaje kao sastavni dio kamatnog prihoda u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim vrijednosnica koje su uvrštene na uređenom tržištu a koje se vrednuju po prosječnoj cijeni utvrđenoj na uređenom tržištu na zadnji dan u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje. Ujedno se primjenom metode interpolacije utvrđuje nova kamatna stopa, uzimajući u obzir kamatne stope iz najnovije primarne aukcije Ministarstva financija i izračunava fer vrijednost financijske imovine te se nerealizirani dobici/gubici proizašli iz usklađivanja s fer vrijednošću priznaju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, a realizirani efekti uključuju se u dobit ili gubitak i priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim gubitaka od umanjenja vrijednosti i pozitivnih i negativnih tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine. Ukoliko je vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju umanjena, kumulirani dobici ili gubici, koji su prethodno priznati u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti priznaju kroz dobit ili gubitak. Međutim, kamata je izračunata primjenom metode efektivne kamatne stope, a dobici i gubici ove imovine klasificirane kao raspoložive za prodaju priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobit. Dividende na instrumente glavnice raspoložive za prodaju priznaju se kroz izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u 'Prihodima od dividendi' kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

(e) Priznavanje

Banka koristi datum trgovanja za uobičajene ugovore prilikom iskazivanja transakcija s financijskom imovinom.

2.4.2 Financijske obveze

Financijske obveze se klasificiraju ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili kao ostale financijske obveze. Financijske obveze Banke predstavljaju financijske obveze po amortiziranom trošku. Nema financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Financijske obveze se prestaju priznavati kada prestanu postojati.

(a) Obveze iskazane po amortiziranom trošku

U ovu kategoriju spadaju financijske obveze koje nisu iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i mjere se po amortiziranom trošku. Financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku su depoziti banaka i klijenata, obveze po kreditima i hibridni financijski instrumenti.

2.4.3 Utvrđivanje fer vrijednosti

Kod vrijednosnih papira razvrstanih u portfelje koji podliježu vrednovanju po fer vrijednosti kada postoji kotirana cijena na burzi vrednovanje se provodi na temelju objavljene prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti. Prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti uzimaju se iz službenih izlistaja burze za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje. U slučaju da na dan vrednovanja postoji više prosječnih cijena financijske imovine koja se vrednuje izračunava se prosječna ponderirana cijena. U slučaju izostanka prosječne dnevne cijene na izlistaju o trgovanju na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti, fer vrijednost financijske imovine obračunava se na osnovu posljednje poznate dnevne prosječne cijene trgovanja u tekućem kalendarskom mjesecu. Za vrijednosne papire kojim se nije trgovalo tijekom tekućeg kalendarskog mjeseca od nastupajućeg dana vrednovanja, kao fer vrijednost uzima se posljednja utvrđena fer vrijednost u prethodnom kalendarskom mjesecu ukoliko je u tom mjesecu izvršeno trgovanje s promatranim vrijednosnim papirom.

Za vrijednosnice koje kotiraju na domaćem tržištu uzimaju se podaci kretanja cijena sa Zagrebačke burze ili drugog uređenog tržišta u zemlji, a za vrijednosnice koje kotiraju u inozemstvu uzimaju se podaci priznatih sudionika na tržištu kapitala u zemlji ili podaci na burzama u inozemstvu ili drugom uređenom tržištu u inozemstvu.

Za vrijednosne papire koji se vrednuju po fer vrijednosti, a kojima se nije trgovalo u prethodnom i tekućem kalendarskom mjesecu od dana vrednovanja kao i za one vrijednosne papire koji su uvršteni na burzama u inozemstvu, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na službenim internet stranicama renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala (Reuters ili Bloomberg i dr.), ili prema telefonskoj kotaciji zadnje ponude na kupnju renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala, ili na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na stranicama financijsko-informacijskih servisa renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala.

Fer vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske raspoređenih u portfelj financijske imovine raspoložive za prodaju utvrđuju se po amortizacijskom trošku primjenom metode stvarnog prinosa i primjenom alternativnog modela izračuna fer vrijednosti na temelju posljednjih aukcija. Prinos se koristi samo za izračun amortizacije diskonta dok se fer vrijednost s posljednje aukcije koristi za izračun fer vrijednosti.

Fer vrijednost za kredite i obveze prema bankama i klijentima utvrđuju se korištenjem modela sadašnje vrijednosti na temelju ugovorenih novčanih tijekova.

2.4.4 Prestanak priznavanja

Financijska imovina prestaje se priznavati kad ugovorna prava na primanje novčanih tijekova od te imovine prestanu postojati ili je imovina prenesena te kada su preneseni i svi bitni rizici i koristi vlasništva (odnosno, ako Banka ne prenosi niti zadržava gotovo sve rizike i nagrade, Banka testira kontrolu kako bi se osiguralo da stalna uključenost na temelju bilo kojeg zadržanog prava kontrole ne sprječava prestanak priznavanja). Financijske obveze prestaju se priznavati kad su plaćene ili su na neki drugi način prestale postojati.

2.5 Skupine financijskih instrumenata

Banka klasificira financijske instrumente u skupine prema njihovoj prirodi uzimajući u obzir karakteristike navedenih financijskih instrumenata. Klasifikacija je prikazana u tablici u nastavku:

Kategorija (prema MRS-u 39)		Skupina (određuje Banka)		Podskupine
	Financijska imovina	Financijska imovina	Dužničke vrijednosnice
	po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka	koja se drži radi trgovanja	Vlasničke vrijednosnice
		Krediti i depoziti kod banaka:
		- Depoziti bankama
		- Krediti bankama
				Prekoračenja
				Kreditne kartice
			Krediti građanima
			(stanovništvo)	Hipoteke
Financijska imovina	Krediti i potraživanja		Ostalo
		Krediti i potraživanja		Obrtnici
				Veliki poslovni subjekti
			Krediti poslovnim	Mali i srednji
		subjektima		poduzetnici
			Ostali
			Ostala potraživanja
	Ulaganja koja se drže do dospijeća	Investicijske vrijednosnice – Dužničke vrijednosnice		Nekotirane
	Financijska imovina			Kotirane
	raspoloživa za prodaju	Investicijske vrijednosnice – Vlasničke i Nekotirane dužničke vrijednosnice

Kategorija (prema MRS-u 39)		Skupina (određuje Banka)	Podskupina
		Obveze po kreditima
		Depoziti banaka
Financijske	Financijske obveze po		Građani
obveze amortiziranom trošku	Depoziti klijenata	Veliki poslovni subjekti
		Mali i srednji poduzetnici
		Hibridni instrumenti

Izvanbilančni	Preuzete obveze za kredite
financijski instrumenti	Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti

2.6 Prijeboj

Financijska sredstva i obveze se prebijaju i neto iznos se prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada postoji zakonsko pravo za prijeboj ustanovljenog iznosa ili postoji namjera za rješavanje na neto osnovi ili kad se ostvarena sredstva i obveze istodobno poravnavaju.

2.7 Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata za sve financijske instrumente koji nose kamatu priznaju se u sklopu 'Prihoda od kamata' ili 'Rashoda od kamata' u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti primjenom metode efektivne kamatne stope.

Metoda efektivne kamatne stope je metoda obračuna amortizacijskog troška financijskih sredstava ili obveza i priznaju se u prihode ili rashode na vremenski proporcionalnoj osnovi. Efektivna kamatna stopa je stopa koja točno diskontira procijenjene buduće novčane isplate ili uplate na knjigovodstvenu vrijednost financijskog sredstva ili obveze tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta ili, kada je prikladno, kraćeg razdoblja. Prilikom izračuna efektivne kamatne stope, Banka procjenjuje novčane tijekove uzimajući u obzir ugovorne uvjete financijskog instrumenta (npr. opciju predujma), ali ne razmatrajući buduće gubitke od kredita. Izračun uključuje sve naknade plaćene ili primljene između ugovornih stranaka, a koji čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i svih drugih premija ili diskonta.

Kada je vrijednost financijske imovine ili grupe sličnih financijskih sredstava umanjena, prihodi od kamata priznaju se primjenom kamatne stope koja se koristi za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja gubitka od umanjenja vrijednosti.

2.8 Prihodi od naknada i provizija

Naknade i provizije priznaju se kada nastanu i po izvršenju usluga. Naknade za odobravanje kredita, za koje postoji mogućnost povlačenja su odgođene po efektivnoj kamatnoj stopi (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznate kao usklađenje efektivne kamatne stope kredita. Naknade i provizije za pregovaranje ili sudjelovanje u pregovaranju o transakciji za treću stranku, kao što je stjecanje kredita, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili kupnja ili prodaja udjela, priznaju se po završetku pripadajuće transakcije.

Naknade i provizije obuhvaćaju uglavnom naknade za obavljanje platnog prometa, naknade za izdane garancije, otvorene akreditive i ostale usluge koje Banka pruža.

2.9 Prihodi od dividendi

Prihodi od dividendi priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

2.10 Umanjenje vrijednosti financijske imovine

(a) Imovina po amortiziranom trošku

Na svaki datum izvještaja o financijskom položaju Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Vrijednost financijske imovine ili grupe financijskih sredstava je umanjena te do gubitaka od umanjenja vrijednosti dolazi ako, i samo ako, postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti kao rezultat jednog ili više događaja koji su nastupili nakon početnog priznavanja imovine ('događaj nastanka gubitka') i ako taj događaj (ili događaji) nastanka gubitka ima utjecaj na procijenjene buduće novčane tijekove financijske imovine ili grupe financijskih sredstava koja se može pouzdano procijeniti.

Kriteriji koje Banka koristi za utvrđivanje objektivnih dokaza za postojanje gubitka od umanjenja vrijednosti uključuju:

(a) značajne financijske poteškoće izdavatelja ili dužnika;
(b)propuste u ugovornim isplatama glavnice ili kamata;
(c) zajmodavca, iz gospodarskih ili pravnih razloga povezanog s financijskim poteškoćama zajmoprimca, koji zajmoprimcu odobrava ustupak koji zajmodavac inače ne bi razmatrao;
(d)mogućnost odlaska zajmoprimca u stečaj ili mogućnost druge financijske reorganizacije;
(e) nestanak aktivnog tržišta za navedenu financijsku imovinu zbog financijskih poteškoća; ili
(f) vidljive podatke koji upućuju na to da postoji mjerljivo smanjenje procijenjenih budućih novčanih tijekova u portfelju financijske imovine od početnog priznavanja te imovine, iako se smanjenje još ne može utvrditi s pojedinim financijskim sredstvima u portfelju, uključujući:
(i) nepovoljne promjene u statusu plaćanja zajmoprimaca u portfelju; i
(ii) nacionalni ili lokalni gospodarski uvjeti koji su vezani za neispunjavanje ugovornih obveza imovine u portfelju.

Banka najprije procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti pojedinačno za financijsku imovinu koja je pojedinačno značajna, te pojedinačno ili skupno za financijsku imovinu koja nije pojedinačno značajna. Ako Banka utvrdi da nema objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti za pojedinačno procijenjenu financijsku imovinu, bez obzira je li značajna ili nije, ona uključuje imovinu u grupi financijskih sredstava sa sličnim karakteristikama kreditnog rizika te ih skupno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti. Imovina koja se pojedinačno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti i za koju se priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti ne uključuje se u skupnu procjenu umanjenja vrijednosti.

Iznos gubitka priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenog novčanog tijeka (isključujući buduće kreditne gubitke koji nisu nastali) diskontiranog po prvotnoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine je snižena korištenjem izračuna rezerviranja za umanjenje vrijednosti, te je iznos gubitka priznat kroz izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti. Ako kredit ili ulaganje koje se drži do dospijeća imaju promjenjivu kamatnu stopu, diskontirana stopa za mjerenje gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja važeću efektivnu kamatnu stopu koja je određena ugovorom. Banka može mjeriti umanjenje vrijednosti na temelju fer vrijednosti instrumenta koristeći postojeću tržišnu cijenu.

Izračun sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tijekova založene financijske imovine odražava novčane tijekove koji mogu nastati kao rezultat zapljene imovine umanjene za troškove dobivanja i prodaje zaloga, bez obzira je li zapljena izvjesna ili nije.

2.10 Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

(a) Imovina po amortiziranom trošku (nastavak)

Za potrebe skupne procjene umanjenja vrijednosti financijska imovina se grupira na temelju sličnih karakteristika kreditnog rizika (tj. na temelju procesa ocjenjivanja Banke koji uzima u obzir vrstu imovine i status dospjelosti). Navedene karakteristike ukazuju na dužnikovu sposobnost plaćanja svih obveza u skladu s ugovornim uvjetima te su relevantne za procjenu potrebnog umanjenja vrijednosti imovine koja je predmetom procjene.

Procjene u promjenama budućih novčanih tijekova za grupe sredstava trebale bi odražavati promjene pripadajućih promatranih podataka iz razdoblja u razdoblje (na primjer cijene nekretnina, status plaćanja ili ostali čimbenici koji ukazuju na stupanj vjerojatnosti nastanka gubitaka u grupi i na opseg tih gubitaka). Banka redovno pregledava metodologiju i pretpostavke procijenjenih budućih novčanih tijekova kako bi se smanjile sve razlike između procjene gubitka i stvarno nastalog gubitka.

Kada kredit nije naplativ, on se otpisuje na teret pripadajućeg rezerviranja za umanjenje vrijednosti kredita. Takvi se krediti otpisuju nakon izvršenja svih potrebnih procedura i nakon određivanja iznosa gubitka. Troškovi umanjenja vrijednosti koji se odnose na kredite bankama i klijentima klasificiraju se kao troškovi umanjenja vrijednosti kredita.

Ukoliko se u naknadnim razdobljima iznos umanjenja vrijednosti smanji i ukoliko se to smanjenje može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja umanjenja vrijednosti (kao što je poboljšanje dužnikovog kreditnog rejtinga), prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida usklađenjem iznosa rezerviranja za umanjenje vrijednosti. Iznos ukidanja priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u trošku umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke.

(b) Imovina klasificirana kao raspoloživa za prodaju

Na svaki datum izvještavanja Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Ako takvi dokazi postoje, vrijednost financijske imovine se umanjuje, a efekt se uključuje u dobit ili gubitak. Pritom se nerealizirani dobici/gubici u portfelju financijske imovine raspoložive za prodaju proizašli iz usklađivanja financijske imovine s fer vrijednošću priznaju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, a tek realizirani efekti se uključuju u dobit ili gubitak.

2.11 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja vrijednosti kad događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost možda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdili novčani primici (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.

2.12 Nematerijalna imovina

Licence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (4 godine).

2.13 Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema iskazani su u izvještaju o financijskom položaju po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.

Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Banka imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u financijskom razdoblju u kojem su nastali. Zemljište se ne amortizira.

Amortizacija nekretnine i opreme tijekom 2016. i 2015. obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:

Nekretnine	33 godine
Računala	4 godine
Oprema i ostalo	5-15 godina
Vozila	4 godine
Ulaganja u tuđu imovinu	5-10 godina

Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva.

Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i iskazuju se kroz izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti.

2.14 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji ako će njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknađena putem prodaje prije nego stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji iskazuje se po knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, ovisno o tome koja je niža. Imovina mora biti raspoloživa za trenutnu prodaju u postojećem stanju i njena prodaja mora biti vrlo vjerojatna.

2.15 Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine odnose se na zemljišta i poslovne zgrade koje se drže u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i Banka se njime ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem se slučaju svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.

Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranje za umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Ulaganja u tijeku se ne amortiziraju. Amortizacija se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine na njenu preostalu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe (33 godine).

Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Banka od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti kada nastanu. Ukoliko Banka počne koristiti ove nekretnine, ona se reklasificiraju u nekretnine i opremu te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troška koji će se naknadno amortizirati.

2.16 Najmovi

Banka uglavnom ima ugovore o operativnim najmovima.

(a) Banka kao najmoprimac

Ukupna plaćanja po operativnim najmovima terete troškove poslovanja u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti primjenom pravocrtne metode tijekom razdoblja trajanja najma.

U slučaju raskida operativnog najma prije isteka razdoblja najma, sva zatezna plaćanja najmodavcu priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem je došlo do raskida.

(b) Banka kao najmodavac

Najmovi u kojima najmodavac zadržava bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Imovina u operativnom najmu uključuje se u 'Nekretnine i opremu' u izvještaju o financijskom položaju. Imovina se amortizira po pravocrtnoj osnovi jednako kao i ostale stavke nekretnina i opreme. Prihod od najma priznaje se tijekom trajanja najma.

2.17 Novac i novčani ekvivalenti

U izvještaju o novčanom tijeku novac i novčani ekvivalenti uključuju stanja s originalnim rokom dospijeća kraćim od 90 dana od datuma stjecanja, uključujući novac i stanje na tekućim računima banaka, potraživanja od drugih banaka i trezorske zapise.

2.18 Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Banka ne priznaje rezerviranja za buduće gubitke iz poslovanja.

Gdje postoje određene slične obveze, vjerojatnost da će za njihovo podmirenje biti potreban odljev sredstava određuje se razmatranjem kategorije obveza u cjelini. Rezerviranje se priznaje čak i ako je vjerojatnost odljeva sredstava u odnosu na bilo koju stavku koja se nalazi u istoj kategoriji obveza mala.

Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje prikazuje kao rashod od kamata.

2.19 Ugovori o financijskim garancijama

Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji nastaje kada dužnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama, financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda. Financijske garancije se prvotno priznaju u financijskim izvještajima po fer vrijednosti na datum kada je dana garancija.

Nakon prvotnog priznavanja, obveze Banke po takvim garancijama mjere se po prvotnom vrednovanju, umanjenom za amortizaciju koja se obračunava kako bi se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti priznali prihodi od naknada ostvareni primjenom pravocrtne metode tijekom vijeka trajanja garancije, i najbolje procjene troška koji je potreban za podmirenje bilo koje financijske obveze na dan izvještaja o financijskom položaju, ovisno o tome što je više. Ove procjene utvrđuju se na temelju iskustva sa sličnim transakcijama i povijesnim gubicima, uzimajući u obzir i prosudbe Uprave.

Bilo koje povećanje obveze za garancije priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ostalih troškova poslovanja.

2.20 Primanja zaposlenih

(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U tijeku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

2.20 Primanja zaposlenih (nastavak)

(b) Otpremnine

Obveze za otpremnine priznaju se kad Banka prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Banka priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana, bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine, kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom položaju, diskontiraju se na sadašnju vrijednost.

(c) Kratkoročna primanja zaposlenih

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja o financijskom položaju.

2.21 Poslovi u ime i za račun trećih osoba

Banka upravlja imovinom za i u korist pravnih i fizičkih osoba, te zaračunava naknadu za takve usluge. Ako navedena imovina ne predstavlja imovinu Banke, ista nije uključena u izvještaj o financijskom položaju.

2.22 Tekući i odgođeni porez na dobit

Na temelju hrvatskih zakonskih odredbi tekući porez na dobit obračunava se po stopi od 20%. Uprava povremeno razmatra pozicije u poreznim prijavama s obzirom na tumačenja primjenjivih poreznih odredbi. Po potrebi Uprava utvrđuje rezerviranja na temelju očekivanih isplata Poreznoj upravi.

Iznos odgođenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike između porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. Međutim, odgođeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit ili porezni gubitak. Odgođena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknađena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomično primjenjuju na datum izvještavanja o financijskom položaju.

Odgođena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive dobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za iskorištenje privremenih razlika.

2.23 Obveze po kreditima

Obveze po kreditima se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, iskazuju se po amortiziranom trošku.

2.23 Obveze po kreditima (nastavak)

Naknada plaćena prilikom ugovaranja obveza po kreditima priznaje se kao trošak transakcije kredita ukoliko će dio ili cjelokupna obveza po kreditima biti povučena. Ukoliko nema dokaza da će se dio ili cjelokupna obveza po kreditima povući, naknada se kapitalizira kao predujam za potrebe likvidnosti, te se amortizira tijekom razdoblja obveza po kreditima na koju se odnosi.

Obveze po kreditima se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Banka ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom položaju.

2.24 Dionički kapital

Redovne i povlaštene dionice klasificirane su kao dionički kapital. Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, odbijaju se od dioničke glavnice umanjeno za sve povezane poreze. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke.

Raspodjela dividendi dioničarima Banke priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Banke.

2.25 Hibridni financijski instrumenti

Hibridni financijski instrumenti uključuju se u dopunski kapital Banke i koriste se u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.

2.26 Izvještavanje po poslovnim segmentima

Poslovni segmenti prikazuju se u skladu s internim izvještajima koji se dostavljaju donositelju glavnih poslovnih odluka. Donositelj glavnih poslovnih odluka je osoba ili grupa koja alocira resurse poslovnim segmentima i ocjenjuje poslovanje segmenata određenog društva. Banka je odredila Upravu Banke kao donositelja glavnih poslovnih odluka.

Prihodi i rashodi izravno povezani sa svakim segmentom uključuju se pri utvrđivanju rezultata poslovnog segmenta.

U skladu s MSFI 8, Banka ima sljedeće poslovne segmente: poslovanje s građanima i poslovanje s poslovnim subjektima.

BILJEŠKA 3 – UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA

Poslovne aktivnosti Banke izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a operativni rizici neizbježna su posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke.

Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno ažurira svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi oni odražavali promjene na tržištima, proizvodima i najbolju praksu.

Kontrolu upravljanja rizicima provodi Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima prema politikama koje je odobrila Uprava. Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima utvrđuje, procjenjuje i provodi zaštitu od financijskih rizika u uskoj suradnji s operativnim jedinicama Banke. Uprava definira pisana načela za cjelokupno upravljanje rizicima kao i pisane politike koje pokrivaju određena područja, kao što su valutni rizik, kamatni rizik, kreditni rizik, korištenje derivativnih financijskih instrumenata i nederivativnih financijskih instrumenata. Nadalje, Odjel unutarnje revizije i kontrole odgovoran je za neovisni pregled upravljanja rizicima i kontrolnog okruženja.

Najznačajnije vrste rizika su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizici. Tržišni rizik uključuje valutni rizik, kamatni rizik i ostale vrste cjenovnog rizika.

3.1 Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg dužnik nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određene grane djelatnosti koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu provedena rezerviranja na dan izvještaja o financijskom položaju. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita, dužničkih i ostalih vrijednosnih papira. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite – garancije i akreditivi. Kontrolu upravljanja kreditnim rizikom i kontrola rizika centralizirani su u obliku tima za upravljanje kreditnim rizikom u Odjelu upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima koji redovno izvještava Upravu Banke i voditelje svih poslovnih jedinica.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika

(a) Krediti i potraživanja

Prilikom mjerenja kreditnog rizika kredita i potraživanja Banka procjenjuje njihovu kvalitetu i provodi klasifikaciju istih u odgovarajuće rizične skupine na temelju sljedećih kriterija:

(1) kreditne sposobnosti dužnika,
(2) urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema Banci i drugim vjerovnicima i
(3) kvalitete instrumenata osiguranja potraživanja Banke.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Banka kreditnu sposobnost dužnika procjenjuje temeljem sljedećih elemenata:

(1) financijski položaj dužnika,
(2) kvaliteta menadžmenta,
(3) tržišni položaj dužnika,
(4) potencijal poslovanja dužnika i
(5) dužnikova izloženost valutnom riziku.

Dokaze o postojanju gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika čine podaci o jednom ili više prošlih događaja koji nepovoljno utječu na sposobnost dužnika da uredno podmiruje svoje obveze prema Banci i drugim vjerovnicima. To su događaji koji su nastali između datuma početnog priznavanja plasmana i datuma ponovne procjene budućih novčanih tijekova po tim plasmanima.

Gubitak koji proizlazi iz kreditnog rizika je razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tijekova.

Ovisno o mogućnostima naplate odnosno o očekivanim budućim novčanim tijekovima Banka sve plasmane dijeli u tri šire kategorije i to:

a. plasmani za koje nisu identificirani dokazi o umanjenju njihove vrijednosti na pojedinačnoj osnovi (rizične podskupine A, A9),
b. plasmani za koje su identificirani dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti, odnosno djelomično nadoknadivi plasmani (rizične podskupine B-1, B-2, B-3) i
c. plasmani za koje su identificirani dokazi o umanjenju vrijednosti u visini njihove bruto knjigovodstvene vrijednosti, odnosno potpuno nenadoknadivi plasmani (rizična skupina C).

Plasmani za koje su identificirani dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti su oni plasmani za koje se, zbog smanjene kreditne sposobnosti dužnika, zakašnjenja u podmirivanju obveza prema Banci i smanjenja vrijednosti raspoloživih instrumenata osiguranja, procjenjuje da neće biti moguće naplatiti glavnicu i kamate u ugovorenoj visini. To su plasmani za koje postoje dokazi da je sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tijekova po tim plasmanima manja od njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti.

(b) Dužnički vrijednosni papiri i ostali zapisi

Ulaganja u navedene vrijednosne papire i zapise smatra se načinom boljeg raspoređivanja i istovremeno održavanja raspoloživog izvora financiranja.

3.1.2 Kontrola ograničenja rizika i politike za njihovo ublažavanje

Banka upravlja i kontrolira koncentracije kreditnog rizika gdje god je takav rizik utvrđen, a osobito u pogledu pojedinih klijenata i grupa, gospodarskih sektora i zemalja.

U imovini i obvezama Banke značajna je koncentracija prema Republici Hrvatskoj ("RH"), kako slijedi:

	2016.	2015.
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	458.841	485.438
Trezorski zapisi RH	602.443	481.007
Obveznice Republike Hrvatske	75.530	113.449
Krediti	60.870	67.721
Odgođena porezna imovina	1.018	2.149
Ostala imovina	37	4
Obveza za porez	(1.864)	(903)
Ostale obveze	(1)	(33)
	1.196.874	1.148.832

Neizravna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca je sljedeća:

	2016.	2015.
Krediti za koje garantira RH i subjekti čiji je osnivač RH	112.787	135.258
Krediti trgovačkim društvima čiji je osnivač RH	68.122	92.256
Ostala imovina	37	4
Primljeni krediti HBOR-a	(73.014)	(99.688)
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka	(1.713)	(1.621)
Ostale obveze	(1)	(3)
	106.218	126.206

Izloženost prema bilo kojem zajmoprimcu, uključujući banke i brokere nadalje je ograničena podograničenjima koja pokrivaju bilančnu i izvanbilančnu izloženost, kao i dnevna ograničenja (rizik ispunjenja obveze) u odnosu na stavke kojima se trguje. Stvarna izloženost u odnosu na ograničenja svakodnevno se prate.

Izloženošću kreditnom riziku također se upravlja redovnom analizom sposobnosti zajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca u podmirivanju obveza otplate kamata i glavnice, te promjenom kreditnih ograničenja gdje je potrebno.

3.1.2 Kontrola ograničenja rizika i politike za njihovo ublažavanje (nastavak)

U nastavku navodimo daljnje specifične mjere kontrole i ublažavanja:

(a) Zalog

Banka koristi cijeli niz politika i postupaka u svrhu umanjenja kreditnog rizika. Najčešći od njih je uzimanje zaloga za predujmove, što je uobičajena praksa. Banka uvodi smjernice o prihvatljivosti specifičnih kategorija zaloga ili umanjenja kreditnih rizika. Najznačajnije vrste zaloga za kredite i potraživanja su kako slijedi:

Hipoteka nad stambenim prostorom;
Zalog poslovne imovine poslovni prostor;
Zalog ostale imovine građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta
Zalog financijskih instrumenata kao što su dužnički i vlasnički vrijednosni papiri.

Dugoročna financijska sredstva i krediti poslovnim subjektima u pravilu su osigurani dok revolving krediti fizičkim osobama u pravilu nisu osigurani. Nadalje, kako bi se smanjio kreditni gubitak Banka će tražiti dodatni zalog od ugovorne stranke čim se utvrde pokazatelji umanjenja vrijednosti za pojedine relevantne kredite.

Zalog koji se drži kao osiguranje za svu financijsku imovinu osim za kredite utvrđen je na temelju vrste instrumenta. Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i ostali zapisi u pravilu nisu osigurani uz iznimku vrijednosnih papira s pokrićem u imovini i sličnih instrumenata koji su osigurani portfeljima financijskih instrumenata.

(b) Preuzete obveze

Prvenstvena svrha ovih instrumenata je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenta. Garancije i akreditivi imaju isti kreditni rizik kao i krediti.

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose kredita u obliku posudbi, garancija ili akreditiva. U pogledu kreditnog rizika na preuzete obveze kreditiranja, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu koji odgovara ukupno neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, potencijalni iznos gubitka manji je od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, budući da većina preuzetih obveza ovisi o održavanju specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata.

3.1.3 Politike umanjenja vrijednosti i rezerviranja

Sustav raspoređivanja plasmana po rizičnim skupinama koji je opisan u bilješci 3.1.1 više je usredotočen na raspoređivanje kreditne kvalitete od samog početka kreditnih i investicijskih aktivnosti. Za razliku od toga, rezerviranja za umanjenje vrijednosti priznaju se u svrhu financijskog izvještavanja samo za gubitke koji su nastali na dan izvještaja o financijskom položaju na temelju objektivnog dokaza o umanjenju vrijednosti (bilješka 2.11).

Rezerviranje za umanjenje vrijednosti iskazano u izvještaju o financijskom položaju na kraju godine temelji se na važećim zakonskim propisima. Tablica u nastavku prikazuje postotak bilančnih stavki Banke koje se odnose na kredite, te povezano rezerviranje za umanjenje vrijednosti za svaku kategoriju internog ocjenjivanja Banke:

Ocjenjivanja Banke

	2016.		2015.
	Bruto krediti klijentima	Rezerviranje za umanjenje vrijednosti	Bruto krediti klijentima	Rezerviranje za umanjenje vrijednosti
Potpuno nadoknadivi plasmani	1.318.910	11.264	1.322.220	11.125
Djelomično nadoknadivi plasmani	335.748	142.922	335.658	121.600
Nenadoknadivi plasmani	36.980	36.980	33.906	33.906
	1.691.638	191.166	1.691.784	166.631

Ocjenjivanja Banke

	2016.		2015.
	Bruto krediti klijentima (%)	Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (%)	Bruto krediti klijentima (%)	Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (%)
Potpuno nadoknadivi plasmani	77,97	5,89	78,16	6,68
Djelomično nadoknadivi plasmani	19,85	74,76	19,84	72,97
Nenadoknadivi plasmani	2,18	19,35	2,00	20,35
	100,00	100,00	100,00	100,00

Interni alat za ocjenjivanje pomaže Upravi u određivanju postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti prema MRS-u 39 na temelju sljedećih kriterija koje je definirala Banka:

Propusti u ugovornim isplatama glavnice ili kamata;
Teškoće zajmoprimca s novčanim tijekom;
Kršenje odredbi i uvjeta zajma;
Pokretanje stečajnog postupka;
Smanjenje vrijednosti zaloga,
Sniženje ocjene ispod potpuno nadoknadivih plasmana.

3.1.3 Politike umanjenja vrijednosti i rezerviranja (nastavak)

Politika Banke zahtijeva barem jednom godišnje ili češće, ako to nalažu pojedine okolnosti, pregled pojedine financijske imovine koja prelazi razinu materijalnosti. Rezerviranja za umanjenje vrijednosti za pojedine stavke određuju se prema procjeni gubitka nastalog na dan izvještavanja o financijskom položaju, ovisno o slučaju, te se primjenjuju na sve značajne stavke. Procjena u pravilu obuhvaća postojeće zaloge (uključujući i ponovnu potvrdu svoje primjenjivosti) i očekivane primitke za pojedine stavke.

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita

	2016.	2015.

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na bilančnu imovinu je kako slijedi:
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	199.537	220.088
Krediti i depoziti kod banaka	258.047	189.808
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	146.390	125.897
- Hipotekarni krediti	24.462	23.866
- Stambeni krediti	228.329	228.828
- Krediti obrtnicima	126.472	136.867
- Ostalo	12.178	12.775
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	212.371	225.893
- Mali i srednji poduzetnici	686.414	693.562
- Ostali	63.856	77.465
Investicijski vrijednosni papiri
- Dužnički vrijednosni papiri	132.621	116.682
Ostala imovina	1.409	11.243
	2.092.086	2.062.974
	2016.	2015.

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi:
Financijske garancije i akreditivi	85.910	150.859
Preuzete kreditne i ostale povezane obveze	88.228	71.339
	174.138	222.198
Na dan 31. prosinca	2.266.224	2.285.172

Gornji pregled prikazuje maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2016. i 2015. godine ne uzimajući u obzir zalog ili ostale instrumente osiguranja kredita. U pogledu bilančne imovine, gore navedena izloženost temeljena je na bruto knjigovodstvenom iznosu pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih novčanih tokova koja je iskazana u izvještaju o financijskom položaju.

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

Kako je prikazano gore, 66,22% ukupne maksimalne bilančne izloženosti odnosi se na kredite klijentima (2015.: 66,66%); nadalje, 8,81% predstavlja ulaganja koja se drže kod Hrvatske narodne banke (2015.: 9,62%).

Analizom portfelja kredita klijentima ustanovljeno je sljedeće:

77,97% portfelja kredita smatra se potpuno nadoknadivim (2015.: 78,16%);
19,85% portfelja kredita smatra se djelomično nadoknadivim (2015.: 19,84%);
2,18% portfelja kredita smatra se nenadoknadivim (2015.: 2,00%);
za 372.728 tisuća kuna kredita procijenjenih djelomično nadoknadivim ili nenadoknadivim, izvršena su umanjenja vrijednosti u iznosu od 179.902 tisuća kuna što predstavlja 48,27% njihove vrijednosti (2015.: od 369.564 tisuća kuna kredita, rezervacije iznose 155.506 tisuća kuna a umanjena vrijednost je 42,08%).

Koncentracija rizika financijske imovine uz izloženost kreditnom riziku

(a) Zemljopisni sektori

Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema zemljopisnoj regiji na dan 31. prosinca 2016. godine. Za potrebe ove tablice, Banka je alocirala izloženosti na regije prema zemljama sjedišta klijenata.

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Sredstva kod Hrvatske narodne
banke	199.537	-	-	199.537
Krediti i depoziti kod banaka	52.822	187.575	17.650	258.047
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	145.518	872	-	146.390
- Hipotekarni krediti	24.462	-	-	24.462
- Stambeni krediti	228.329	-	-	228.329
- Krediti obrtnicima	126.472	-	-	126.472
- Ostalo	12.178	-	-	12.178
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	212.371	-	-	212.371
- Mali i srednji poduzetnici	686.414	-	-	686.414
- Ostali	63.856	-	-	63.856
Investicijski vrijednosni papiri dužnički vrijednosni papiri	132.621	-	-	132.621
Ostala imovina	1.396	13	-	1.409
Na dan 31. prosinca 2016.	1.885.976	188.460	17.650	2.092.086

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	88.228	-	-	88.228
Financijske garancije i akreditivi	85.910	-	-	85.910
Na dan 31. prosinca 2016.	174.138	-	-	174.138
	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	220.088	-	-	220.088
Krediti i depoziti kod banaka	38.246	116.188	35.374	189.808
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Stambeni krediti	228.828	-	-	228.828
- Krediti obrtnicima	136.867	-	-	136.867
- Potrošački krediti	125.897	-	-	125.897
- Hipotekarni krediti	23.866	-	-	23.866
- Ostalo	12.775	-	-	12.775
Krediti poslovnim subjektima:
- Mali i srednji poduzetnici	693.562	-	-	693.562
- Veliki poslovni subjekti	225.893	-	-	225.893
- Ostali	77.465	-	-	77.465
Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri	116.682	-	-	116.682
Ostala imovina	11.229	14	-	11.243
Na dan 31. prosinca 2015.	1.911.398	116.202	35.374	2.062.974

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	150.859	-	-	150.859
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	71.339	-	-	71.339
Na dan 31. prosinca 2015.	222.198	-	-	222.198

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

(b) Gospodarski sektori poslovanja

Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditnom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema gospodarskim sektorima poslovanja klijenata.

2016. godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	Građani	Ukupno
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	199.537	-	-	-	-	-	-	199.537
Krediti i depoziti kod banaka	258.047	-	-	-	-	-	-	258.047
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
− Potrošački	-	-	-	-	-	-	146.390	146.390
− Hipotekarni	-	-	-	--	-	-	24.462	24.462
− Stambeni krediti	-	-	-	-	-	-	228.329	228.329
− Krediti obrtnicima	-	-	-	-	-	-	126.472	126.472
− Ostali	-	-	-	-	-	-	12.178	12.178
Krediti poslovnim subjektima:
− Veliki poslovni subjekti	-	49.352	58.144	62.976	-	41.899	-	212.371
− Mali i srednji poduzetnici	8.278	156.353	116.481	210.618	-	194.684	-	686.414
− Ostali	-	-	-	-	63.856	-	-	63.856
Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri	-	-	527	53.185	68.283	7.250	3.376	132.621
Ostala imovina	136	81	74	194	68	331	525	1.409
Na dan 31. prosinca 2016.	465.998	205.786	175.226	326.973	132.207	244.164	541.732	2.092.086

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

Financijske garancije i akreditivi	-	33.317	26.430	11.896	-	12.695	1.572	-	85.910
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	33	10.863	4.697	10.187	568	12.704	10.579	38.597	88.228
Na dan 31. prosinca 2016.	33	44.180	31.127	22.083	568	25.399	12.151	38.597	174.138

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

2015. godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	Građani	Ukupno
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	220.088	-	-	-	-	-	-	220.088
Krediti i depoziti kod banaka	189.808	-	-	-	-	-	-	189.808
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački	-	-	-	-	-	-	125.897	125.897
- Hipotekarni	-	-	-	-	-	-	23.866	23.866
- Stambeni krediti	-	-	-	-	-	-	228.828	228.828
- Krediti obrtnicima	-	-	-	-	-	-	136.867	136.867
- Ostali	-	-	-	-	-	-	12.775	12.775
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	-	21.739	-	73.500	86.648	44.006	-	225.893
- Mali i srednji poduzetnici	1.801	156.390	124.718	216.748	5.615	188.290	-	693.562
- Ostali	-	-	-	-	77.465	-	-	77.465
Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri	-	383	-	53.067	53.184	7.077	2.971	116.682
Ostala imovina	6	68	113	183	28	10.531	314	11.243
Na dan 31. prosinca 2015.	411.703	178.580	124.831	343.498	222.940	249.904	531.518	2.062.974

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

2015. godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	Obrtnici	Građani	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	-	97.982	29.240	10.670	-	12.066	901	-	150.859
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	44	14.380	4.072	7.770	506	6.862	7.881	29.824	71.339
Na dan 31. prosinca 2015.	44	112.362	33.312	18.440	506	18.928	8.782	29.824	222.198

3.1.5 Krediti i potraživanja

Krediti i potraživanja sažeto se prikazuju kako slijedi:

	2016.		2015.
	Krediti klijentima	Krediti i depoziti kod banaka	Krediti klijentima	Krediti i depoziti kod banaka
Rizična skupina A	1.312.513	259.886	1.308.636	191.160
Rizična skupina A9	6.396	-	13.584	-
Rizične skupine B i C	372.729	-	369.564	-
Bruto	1.691.638	259.886	1.691.784	191.160
Umanjeno za: rezerviranje za umanjenje vrijednosti	(191.166)	(1.839)	(166.631)	(1.352)
Neto	1.500.472	258.047	1.525.153	189.808
Pojedinačno umanjena vrijednost	(179.902)	-	(155.506)	-
Ispravak vrijednosti portfelja	(11.264)	(1.839)	(11.125)	(1.352)
Ukupno	(191.166)	(1.839)	(166.631)	(1.352)

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 90 dana te nije izvršeno umanjenje vrijednosti.

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A9 su plasmani kod kojih je zabilježeno kašnjenje u podmirivanju obveza dulje od 90 dana, ali nije izvršeno umanjenje vrijednosti. Za plasmane rizične skupine A i A9 procjenjuje se da su potpuno nadoknadivi. Navedeni plasmani bit će u cijelosti naplaćeni (glavnica i kamata) odnosno očekuje se da neće doći do odljeva sredstava Banke ili ako do odljeva dođe, da će biti u cijelosti nadoknađeni.

Krediti klijentima svrstani u B i C rizične skupine su plasmani čija je vrijednost pojedinačno umanjena.

Ukupno rezerviranje za umanjenje vrijednosti za kredite i potraživanja iznosi 193.005 tisuća kuna (2015.: 167.983 tisuća kuna) od čega 179.902 tisuća kuna (2015.: 155.506 tisuća kuna) predstavlja pojedinačno umanjenu vrijednost kredita, te preostali iznos od 13.103 tisuća kuna (2015.: 12.477 tisuću kuna) predstavlja rezerviranje za portfelj. Daljnje informacije o rezerviranjima za umanjenje vrijednosti za kredite i depozite kod banaka i kredite klijentima nalaze se u bilješkama 20 i 21.

Stanje kredita i potraživanja Banke na 31. prosinac 2016. bilo je 1,6% manje u odnosu na 31. prosinac 2015. (2015.: 4,8% manje u odnosu na 2014.). Pad plasmana uglavnom je rezultat općeg stanja na financijskom tržištu i usporenih gospodarskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj. Prilikom stupanja na nova tržišta ili ulaska u nove gospodarske grane, kako bi minimalizirala potencijalno povećanje izloženosti kreditnom riziku, Banka se više usredotočila na poslovanje s većim brojem malih i srednjih poduzetnika, bankama s dobrim kreditnim rejtingom ili na klijente iz sektora stanovništva koji imaju zadovoljavajuća jamstva.

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

(a) Krediti svrstani u A rizičnu skupinu

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 90 dana te nije izvršeno pojedinačno umanjenje vrijednosti.

Pregled navedenih kredita dan je u nastavku:

31. prosinac 2016.

Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	41.555	68.609	2.862	2.151	-	-	-	115.177
- stambenim nekretninama	110.102	631	42.233	41.221	18.242	173.828	-	386.257
- drugim nekretninama	431.182	588	14.946	45.919	3.020	13.337	-	508.992
- novčanim depozitima	7.417	5	15.911	1.170	76	6.955	-	31.534
Ukupno	590.256	69.833	75.952	90.461	21.338	194.120	-	1.041.960
Neosigurani iznos	82.856	63.114	69.424	15.428	981	26.595	12.155	270.553
Ukupno krediti	673.112	132.947	145.376	105.889	22.319	220.715	12.155	1.312.513

31. prosinac 2015.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	862	87.261	-	2.439	-	-	-	90.562
- stambenim nekretninama	110.231	388	32.824	49.293	15.303	169.213	-	377.252
- drugim nekretninama	467.887	646	14.125	43.539	3.286	14.360	-	543.843
- novčanim depozitima	11.727	7	15.139	1.309	76	7.925	-	36.183
Ukupno	590.707	88.302	62.088	96.580	18.665	191.498	-	1.047.840
Neosigurani iznos	62.834	82.658	62.798	14.114	-	25.677	12.715	260.796
Ukupno krediti	653.541	170.960	124.886	110.694	18.665	217.175	12.715	1.308.636

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

(b) Krediti svrstani u A9 rizičnu skupinu

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A9 su plasmani kod kojih je zabilježeno kašnjenje u podmirivanju obveza dulje od 90 dana ali se ne očekuju gubici koji proizlaze iz kreditnog rizika pa njihova vrijednost nije umanjena.

Pregled navedenih kredita je u nastavku:

31. prosinac 2016.

	Poslovni subjekti	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ukupno
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	-	1.433	760	141	2.822	5.156
- drugim nekretninama	898	-	97	-	-	995
- novčanim depozitima	-	14	-	-	93	107
Ukupno	898	1.447	857	141	2.915	6.258
Neosigurani iznos	123	-	15	-	-	138
Ukupno krediti	1.021	1.447	872	141	2.915	6.396

31. prosinac 2015.

	Poslovni subjekti	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ukupno
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	668	551	22	2.934	3.334	7.509
- drugim nekretninama	2.519	59	2.635	-	-	5.213
- novčanim depozitima	-	17	-	-	181	198
Ukupno	3.187	627	2.657	2.934	3.515	12.920
Neosigurani iznos	335	-	31	-	298	664
Ukupno krediti	3.522	627	2.688	2.934	3.813	13.584

Nakon početnog priznavanja kredita fer vrijednost zaloga temelji se na tehnikama procjene vrijednosti koje se u pravilu koriste za pripadajuću imovinu. U nadolazećim razdobljima fer vrijednost se ažurira na temelju tržišne cijene ili pokazatelja slične imovine.

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

(c) Krediti svrstani u B i C rizične skupine

Krediti klijentima svrstani u B i C rizične skupine su plasmani čija je vrijednost pojedinačno umanjena. Ukupna vrijednost tih plasmana prije uključivanja novčanog tijeka od zaloga iznosi 372.729 tisuća kuna (2015.: 369.564 tisuća kuna). Unatoč kvalitetnom zalogu, zbog značajnog kašnjenja i pogoršanog financijskog položaja dužnika izvršeno je umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja.

Pregled bruto iznosa kredita prema kategorijama čija je vrijednost pojedinačno umanjena, te fer vrijednost pripadajućeg zaloga kojeg Banka drži kao osiguranje je kako slijedi:

31. prosinac 2016.

	Poslovni subjekti	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita	3.593	-	1.073	-	-	-	4.666
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	37.011	1.746	6.430	4.132	10.986	-	60.305
- drugim nekretninama	209.097	204	20.365	317	436	-	230.419
- novčanim depozitima	-	-	-	-	232	-	232
Ukupno	249.701	1.950	27.868	4.449	11.654	-	295.622
Neosigurani iznos	61.872	5.506	4.443	-	2.639	2.647	77.107
Ukupno krediti	311.573	7.456	32.311	4.449	14.293	2.647	372.729

31. prosinac 2015.

	Poslovni subjekti	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita	3.592	-	1.109	-	-	-	4.701
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	42.137	2.016	7.775	4.130	13.045	-	69.103
- drugim nekretninama	195.542	237	22.121	332	1.117	-	219.349
- novčanim depozitima	-	-	10	-	297	-	307
Ukupno	241.271	2.253	31.015	4.462	14.459	-	293.460
Neosigurani iznos	60.800	6.263	3.828	-	2.410	2.803	76.104
Ukupno krediti	302.071	8.516	34.843	4.462	16.869	2.803	369.564

3.1.5 Krediti i potraživanja (nastavak)

(d) Krediti s promijenjenim bankovnim uvjetima

U aktivnosti restrukturiranja spadaju produženi aranžmani plaćanja, promjene i odgode plaćanja. Politike i procedure vezane za restrukturiranje temelje se na kriterijima koji, prema prosudbi Uprave Banke, ukazuju na to da će se plaćanje najvjerojatnije nastaviti. Navedene politike se stalno pregledavaju. Restrukturiranje se najčešće primjenjuje osobito na kredite za financiranje poslovnih subjekata.

3.1.6 Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i komercijalni zapisi i mjenice

Prema Moody'su Republika Hrvatska ima niži kreditni rejting nego u 2015.(Ba1) i isti iznosi Ba2. Banka ne očekuje da će naplata trezorskih zapisa biti otežana jer se prvenstveno radi o kratkoročnim vrijednosnicama koje se po dospijeću redovito iskupljuju.

3.1.7 Preuzeta imovina u zamjenu za potraživanja

Na dan 31. prosinca preuzeta imovina u zamjenu za potraživanje je kako slijedi:

	Knjigovodstvena vrijednost
Vrsta imovine	2016.	2015.
Stambeni prostor	9.606	7.766
Zemljišta	2.756	2.756
Poslovni prostor	2.291	3.463
UKUPNO	14.653	13.985

Preuzeta imovina prodaje se čim prije moguće, a primici se koriste u svrhu smanjenja neplaćenih dugova. Preuzeta imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao ostala imovina namijenjena prodaji. Banka poduzima sve korake kako bi se prodaja ostvarila u 2017. godini.

3.2 Tržišni rizik

Banka je izložena tržišnim rizicima, a to je rizik da će fer vrijednost ili budući novčani tijekovi financijskog instrumenta varirati zbog promjena tržišnih cijena. Tržišni rizici nastaju na temelju otvorenih pozicija u kamatnim, valutnim i vlasničkim financijskim instrumentima, te su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama razine kolebljivosti tržišnih stopa ili cijena kao što su kamatne stope, kreditne marže, tečajevi stranih valuta i cijena vlasničkih vrijednosnih papira. Banka kategorizira izloženosti tržišnom riziku u portfelj trgovanja ili portfelj kojim se ne trguje. Tržišni rizici koji nastaju na temelju aktivnosti trgovanja i netrgovanja koncentrirani su na području Sektora Riznica i financijska tržišta Banke. Portfelji trgovanja uključuju pozicije koje nastaju na temelju tržišnih transakcija gdje Banka djeluje kao nalogodavac s klijentima ili s tržištem. Portfelji netrgovanja prvenstveno nastaju na temelju upravljanja kamatnim stopama maloprodajnom i komercijalnom bankarskom imovinom i obvezama Banke. Portfelji netrgovanja također se sastoje od valutnog rizika i rizika kapitala koji nastaju na temelju ulaganja Banke koja se drže do dospijeća i koja su raspoloživa za prodaju.

3.2.1 Tehnike mjerenja tržišnog rizika

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, Banka provodi strategiju zaštite od rizika. Zaštita se provodi redovitim praćenjem izloženosti svakog pojedinog rizika pomoću različitih modela mjerenja i praćenja tržišnih rizika te održavanja izloženosti unutar prihvatljivih granica.

3.2.2 Valutni rizik

Banka je izložena učincima fluktuacija tečajeva stranih valuta na svoj financijski položaj i na novčane tijekove.

Banka upravlja valutnim rizikom postavljanjem načela i limita izloženosti stranim valutama i dnevnim praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava primarno nastojeći minimalizirati neusklađenost između stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući redovno dnevno poslovanje u granicama dnevnih potencijalnih gubitaka. Parametri se redovno pregledavaju u skladu s fluktuacijama tečajeva stranih valuta i korelacije između valuta.

Na dan 31. prosinca 2016. godine, da je euro ojačao za 4% (4% za 2015. godinu) u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 2.207 tisuća kuna veća (2015.: 90 tisuća kuna manja), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita, depozita i obveza po kreditima izraženih u eurima.

Na dan 31. prosinca 2016. godine, da je dolar ojačao za 10% (10% za 2015. godinu) u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 44 tisuće kuna manja (2015.: 48 tisuća kuna manja), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita, depozita i obveza po kreditima izraženih u dolarima.

Tablica u nastavku sažeto prikazuje izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. prosinca. Tablica prikazuje financijske instrumente Banke u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema valutama.

	HRK	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2016.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	477.475	167.737	1.313	3.172	649.697
Krediti i depoziti kod banaka	15.918	201.730	21.889	18.510	258.047
Krediti klijentima	317.484	1.122.624	43.850	16.514	1.500.472
Investicijski vrijednosni papiri:
- raspoloživi za prodaju	402.203	203.308	-	-	605.511
- drže se do dospijeća	79.095	31.840	21.686	-	132.621
Ostala imovina	1.332	70	1	6	1.409
Ukupna financijska imovina	1.293.507	1.727.309	88.739	38.202	3.147.757
OBVEZE
Obveze prema bankama	73.358	20	-	2	73.380
Obveze prema klijentima	1.013.769	1.660.341	89.157	37.565	2.800.832
Hibridni financijski instrumenti	11.000	31.418	-	-	42.418
Ostale obveze	14.919	52	17	1	14.989
Ukupne financijske obveze	1.113.046	1.691.831	89.174	37.568	2.931.619
Neto bilančna neusklađenost	180.461	35.478	(435)	634	216.138
Nepovučena sredstva po kreditima	68.466	19.762	-	-	88.228
Ukupna neto neusklađenost	248.927	55.240	(435)	634	304.366

Koncentracije valutnog rizika – bilančni i izvanbilančni financijski instrumenti

3.2.2 Valutni rizik (nastavak)

Koncentracije valutnog rizika – bilančni i izvanbilančni financijski instrumenti (nastavak)

	HRK	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	501.297	131.970	1.137	3.567	637.971
Krediti i depoziti kod banaka	-	134.528	38.730	16.550	189.808
Krediti klijentima	283.277	1.203.876	20.736	17.264	1.525.153
Investicijski vrijednosni papiri:
- raspoloživi za prodaju	301.805	182.027	-	-	483.832
- drže se do dospijeća	63.388	32.148	21.146	-	116.682
- po fer vrijednosti kroz RDG	17.701	29.592	12.894	-	60.187
Ostala imovina	11.230	13	-	-	11.243
Ukupna financijska imovina	1.178.698	1.714.154	94.643	37.381	3.024.876
OBVEZE
Obveze prema bankama	44.977	55.721	-	-	100.698
Obveze prema klijentima	898.734	1.642.141	95.106	36.546	2.672.527
Hibridni financijski instrumenti	11.000	31.662	-	-	42.662
Ostale obveze	10.221	1.475	15	2	11.713
Ukupne financijske obveze	964.932	1.730.999	95.121	36.548	2.827.600
Neto bilančna neusklađenost	213.766	(16.845)	(478)	833	197.276
Nepovučena sredstva po kreditima	56.740	14.599	-	-	71.339
Ukupna neto neusklađenost	270.506	(2.246)	(478)	833	268.615

3.2.3 Kamatni rizik

Kamatni rizik novčanog tijeka predstavlja rizik fluktuacije budućih novčanih tijekova financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Rizik fer vrijednosti kamatne stope predstavlja rizik fluktuacije vrijednosti financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Banka je izložena učincima fluktuacija važećih kamatnih stopa u pogledu rizika fer vrijednosti i rizika novčanog tijeka. Kamatne marže mogu se povećati kao rezultat takvih promjena, ali mogu i smanjiti gubitke u slučaju neočekivanih promjena. Uprava prihvaća ograničenja glede razine neusklađenosti visine kamatnih stopa koja može postojati.

Na dan 31. prosinca 2016. godine, da su kamatne stope na imovini bile 5%, odnosno 0,23 postotnih poena više (2015.: 5%, odnosno 0,25 postotnih poena više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 2.816 tisuća kuna (2015.: 3.197 tisuća kuna) viša, uglavnom kao rezultat većih prihoda od kamata na plasmane s promjenjivim stopama.

Na dan 31. prosinca 2016. godine, da su kamatne stope na obvezama bile 10%, odnosno 0,18 postotnih poena više (2015.: 10%, odnosno 0,22 postotnih poena više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 2.383 tisuće kuna (2015.: 3.022 tisuće kuna) manja, uglavnom kao rezultat većih rashoda od kamata na obveze po depozitima s promjenjivim stopama.

U tablici u nastavku sažeto je prikazana izloženost Banke kamatnom riziku. U tablici je prikazana imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji.

3.2.3 Kamatni rizik (nastavak)

	Do 1 mj.	Od 1- 3 mj.	Od 3 - 12 mj.	Od 1- 3 god.	Iznad 3 god.		Ukupno
Stanje 31. prosinca 2016.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	199.537	-	-	-	-	450.160	649.697
Krediti i depoziti kod banaka	258.047	-	-	-	-	-	258.047
Krediti klijentima	131.739	44.135	249.818	436.620	638.160	-	1.500.472
Investicijski vrijednosni papiri:
- raspoloživi za prodaju	32.554	102.611	467.278	-	3.068	-	605.511
- drže se do dospijeća	1.285	34.059	19.992	14.543	62.742	-	132.621
Ostala imovina	-	-	-	-	-	1.409	1.409
Ukupna financijska imovina	623.162	180.805	737.088	451.163	703.970	451.569	3.147.757
OBVEZE
Obveze prema bankama	3.310	2.604	11.621	22.378	33.467	-	73.380
Obveze prema klijentima	1.280.015	405.103	955.245	121.431	640	38.398	2.800.832
Hibridni financijski instrumenti	-	31.418	-	4.500	6.500	-	42.418
Ostale obveze	14.989	-	-	-	-	-	14.989
Ukupne financijske obveze	1.298.314	439.125	966.866	148.309	40.607	38.398	2.931.619
Neto bilančna neusklađenost	(675.152)	(258.320)	(229.778)	302.854	663.363	413.171	216.138
Nepovučena sredstva po kreditima	88.228	-	-	-	-	-	88.228
Ukupna neto neusklađenost	(586.924)	(258.320)	(229.778)	302.854	663.363	413.171	304.366

3.2.3 Kamatni rizik (nastavak)

	Do 1 mj.	Od 1- 3 mj.	Od 3 - 12 mj.	Od 1- 3 god.	Iznad 3 god.	Beskamatno	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske
narodne banke	222.170	-	-	-	-	415.801	637.971
Krediti i depoziti kod banaka	189.808	-	-	-	-	-	189.808
Krediti klijentima	120.115	41.932	273.003	378.418	711.685	-	1.525.153
Investicijski vrijednosni papiri:
- raspoloživi za prodaju	12.633	127.826	340.548	-	2.825	-	483.832
- drže se do dospijeća	707	6.498	47.261	3.971	58.245	-	116.682
- po fer vrijednosti kroz RDG	711	556	77	10.690	48.153	-	60.187
Ostala imovina	-	-	-	-	10.000	1.243	11.243
Ukupna financijska imovina	546.144	176.812	660.889	393.079	830.908	417.044	3.024.876
OBVEZE
Obveze prema bankama	1.374	2.517	22.701	25.331	48.775	-	100.698
Obveze prema klijentima	1.101.304	403.962	1.047.319	79.441	397	40.104	2.672.527
Hibridni financijski instrumenti	-	31.662	-	-	11.000	-	42.662
Ostale obveze	11.713	-	-	-	-	-	11.713
Ukupne financijske obveze	1.114.391	438.141	1.070.020	104.772	60.172	40.104	2.827.600
Neto bilančna neusklađenost	(568.247)	(261.329)	(409.131)	288.307	770.736	376.940	197.276
Nepovučena sredstva po kreditima	71.339	-	-	-	-	-	71.339
Ukupna neto neusklađenost	(496.908)	(261.329)	(409.131)	288.307	770.736	376.940	268.615

3.3 Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je rizik da Banka neće biti u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze kada dospiju na plaćanje i zamijeniti sredstva prilikom njihovog povlačenja. Posljedica ovoga može biti nemogućnost podmirivanja obveza plaćanja deponentima, odnosno podmirivanja obveza kreditiranja.

3.3.1 Proces upravljanja rizikom likvidnosti

Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje novčanim izvorima koji se sastoje od prekonoćnih depozita, sredstava na tekućim računima, depozita koji dospijevaju, povlačenja sredstava kredita, garancije koje se podmiruju iz marži i ostalih iznosa na poziv. Banka ne održava novčane izvore da bi pokrila sve navedene potrebe jer je iz iskustva moguće s velikom pouzdanošću predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava. Uprava prihvaća korektivne faktore za najniže iznose sredstava koja dospijevaju, a koja su raspoloživa za podmirivanje iznosa plativih na poziv te najniže iznose međubankarskih i ostalih kredita za pokriće neočekivanih iznosa sredstava koja se povlače na zahtjev. Banka dnevno upravlja rezervama likvidnosti osiguravajući zadovoljenje potreba njenih klijenata.

3.3.2 Pristup financiranju

Izvore likvidnosti Banka redovno preispituje kako bi se održala raznolikost prema valuti, zemljopisnom području, davatelju sredstava, proizvodu i ročnosti.

3.3.3 Nederivativni novčani tijekovi

Tablica u nastavku prikazuje novčane tijekove koje Banka mora platiti na ime nederivativnih financijskih obveza prema preostalim ugovornim dospijećima na dan izvještaja o financijskom položaju. Iskazani iznosi u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tijekove, dok Banka upravlja rizikom likvidnosti temeljem očekivanih nediskontiranih novčanih priljeva.

	Do 1 mjeseca	Od 1-3 mjeseca	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2016.
OBVEZE
Obveze prema klijentima	1.280.415	406.935	967.399	134.346	22.079	2.811.174
Obveze prema bankama	2.980	2.862	12.482	24.011	35.354	77.689
Hibridni financijski instrumenti	3.988	367	1.713	17.609	27.064	50.741
Ostale obveze	14.653	-	-	-	-	14.653
Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća)	1.302.036	410.164	981.594	175.966	84.497	2.954.257
Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća)	1.047.020	203.801	741.476	451.163	703.970	3.147.430

3.3.3 Nederivativni novčani tijekovi (nastavak)

Iz analize ročne strukture imovine i obveza na dan 31. prosinca 2016. godine (pregled po dospijećima) iz gornje tablice proizlazi da su obveze koje dospijevaju u periodu do godine dana veće od imovine koja dospijeva u navedenom razdoblju i to za 701.497 tisuća kuna, te da koeficijent kumulativnog jaza likvidnosti do godine dana iznosi 0,74. Pritom je najveća neusklađenost tj. jaz likvidnosti prisutan u razredu dospijeća do 1 mjesec.

Međutim, pri sagledavanju navedenog jaza likvidnosti treba uzeti u obzir da nije potrebno da Banka po svim promatranim razredima dospijeća održava takve razine visokolikvidne imovine koja bi bila dovoljna za pokrivanje svih obveza već se nastoji predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava te se posebno promatraju obveze Banke po kojima se, iako dospijevaju, ne očekuju novčani odljevi, a to su prvenstveno transakcijski računi, štedni depoziti i oročeni depoziti. Banka redovito uzima u obzir navedene pretpostavke prilikom upravljanja rizikom likvidnosti.

	Do 1 mjeseca	Od 1-3 mjeseca	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015.
OBVEZE
Obveze prema bankama	415	2.921	23.852	27.985	52.030	107.203
Obveze prema klijentima	1.102.491	405.640	1.070.343	89.784	22.187	2.690.445
Hibridni financijski instrumenti	227	425	7.977	8.222	35.100	51.951
Ostale obveze	8.831	-	-	-	-	8.831
Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća)	1.111.964	408.986	1.102.172	125.991	109.317	2.858.430
Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća)	947.652	199.576	664.720	393.078	820.919	3.025.945

Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti prikazana je sukladno ugovorenim dospijećima i uvećana za nedospjelu kamatu kod čijeg obračuna su korištene promjenljive kamatne stope koje su važile na dan 31. prosinca 2016. i 2015. godine. Sva prekoračenja su prikazana po očekivanom novčanom tijeku i uključena pod dospijeće 'Do 1 mjeseca'.

3.3.4 Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti

U imovinu koja je raspoloživa za podmirivanje svih obveza i za pokriće otvorenih preuzetih obveza po kreditima spadaju novac, računi kod središnje banke, stavke u tijeku naplate, te trezorski zapisi i drugi financijski instrumenti, mjenice, krediti i depoziti kod banaka, te krediti klijentima. U redovnom poslovanju, određeni broj kredita klijenata s ugovornim rokom otplate do godine dana bit će produžen. Nadalje, dužnički vrijednosni papiri te trezorski zapisi i mjenice mogu biti založeni kao osiguranje za obveze. Banka bi također bila u mogućnosti podmiriti nepredviđene novčane odljeve prodajom vrijednosnih papira.

3.3.5 Izvanbilančne stavke

(a) Obveze po kreditima

Datumi ugovornih iznosa izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke koji ju obvezuju na kreditiranje klijenata i drugih financijskih instrumenata (bilješka 37), prikazani su u tablici u nastavku.

(b) Ostali financijski instrumenti

Ostali financijski instrumenti (bilješka 37) također su prikazani u nastavku na temelju najranijeg ugovornog datuma dospijeća.

(c) Preuzete obveze

Buduća minimalna plaćanja prema neotkazivim ugovorima o poslovnom najmu, gdje je Banka najmoprimac, te ostale preuzete obveze prikazane su u tablici u nastavku (bilješka 37).

	Ne više od godine dana	Od 1 do 3 godine	Više od 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2016.
Preuzete obveze po kreditima	56.826	11.456	19.946	88.228
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti	48.093	32.427	5.390	85.910
Preuzete obveze po poslovnom najmu	784	1.072	1.437	3.293
Ukupno	105.703	44.955	26.773	177.431
Stanje 31. prosinca 2015.
Preuzete obveze po kreditima	46.170	10.833	15.281	72.284
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti	136.183	12.803	3.559	152.545
Preuzete obveze po poslovnom najmu	846	1.118	1.598	3.562
Ukupno	183.199	24.754	20.438	228.391

3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza

Dio financijske imovine Banke mjeri se po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja. U idućoj tablici prikazane su informacije o načinu utvrđivanja fer vrijednosti stavki financijske imovine i financijskih obveza, zajedno s metodama vrednovanja i korištenim ulaznim parametrima.

Financijska imovina i financijske obveze	Fer vrijednost na dan		Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Značajni nedostupni ulazni podaci	Nedostupni ulazni podaci u odnosu na fer vrijednost
	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka – državne obveznice	Imovina – -	Imovina – 60.187	1. razina	Prosječna cijena kotirana na burzi za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje ili cijena zadnje ponude na međubankarskom tržištu.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Raspoloživo za prodaju– Trezorski zapisi	Imovina – 602.443	Imovina – 481.007	2. razina	Fer vrijednost izračunava se prema najnovijim primarnim aukcijama Ministarstva financija.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Raspoloživo za prodaju – Vlasnički vrijednosni papiri	Imovina – 3.068	Imovina – 2.825	3. razina	Najveći dio vlasničkih instrumenata nema kotiranu cijenu na aktivnom tržištu i njihova fer vrijednost ne može se pouzdano utvrditi, te se vrednuju po trošku stjecanja.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo

3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza (nastavak)

Fer vrijednost je cijena koja bi bila ostvarena na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, tj. izlazna cijena, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.

Financijski instrumenti koji nisu mjereni po fer vrijednosti

Uprava smatra da su knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza koji su u financijskim izvještajima iskazani po amortiziranom trošku približne njihovim fer vrijednostima.

3.4.1 Imovina i obveze po fer vrijednosti

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2016.
Financijska imovina koja se vrednuje po fer	-	-	-	-
vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka
Trezorski zapisi:
- raspoloživi za prodaju	-	602.443	-	602.443
Investicijski vrijednosni papiri:
- raspoloživi za prodaju	679	-	2.389	3.068
Ukupno imovina	679	602.443	2.389	605.511
Stanje 31. prosinca 2015.
Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	60.187	-	-	60.187
Trezorski zapisi:
- raspoloživi za prodaju	-	481.007	-	481.007
Investicijski vrijednosni papiri:
- raspoloživi za prodaju	-	-	2.825	2.825
Ukupno imovina	60.187	481.007	2.825	544.019

Investicijske vrijednosnice raspoložive za prodaju iskazuju se po trošku ulaganja i uključuju manje udjele u hrvatskim društvima, a odnose se na društvo za upravljanje mirovinskim fondom, Tržište novca Zagreb i ostala slična društva. Sva navedena društva predstavljaju strateška ulaganja čija se fer vrijednost ne može pouzdano mjeriti. Dionice Zagrebačke burze kotiraju na uređenom tržištu od 31. kolovozom 2016.godine, te se vrednuju po fer vrijednosti..

Tijekom izvještajnog razdoblja dionice Zagrebačke burze su po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz razine 3 u razinu 1.

3.5 Koncentracija po vrstama kolaterala

	2016.	2015.
Poslovne nekretnine i zemljišta	740.407	768.405
Stambene nekretnine	451.718	453.864
Garancije i jamstva RH	113.388	91.671
Depoziti	31.872	36.688
Ostale garancije drugih ugovornih strana	3.593	3.592
Dužnički vrijednosni papiri	2.862	-
Ukupno	1.343.840	1.354.220

3.5.1 Izloženost kreditnom riziku po djelatnostima

	2016.	2015.
Trgovina na veliko i malo	330.735	342.912
Prerađivačka industrija	239.033	204.245
Građevinarstvo	175.487	196.587
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	111.181	130.329
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	64.690	82.493
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja	62.273	40.835
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	54.895	39.768
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	34.496	16.870
Prijevoz i skladištenje	32.308	34.706
Poslovanje nekretninama	18.972	19.647
Opskrba vodom	18.387	15.526
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	17.784	18.672
Ostale uslužne djelatnosti	9.539	11.656
Umjetnost, zabava i rekreacija	6.022	4.902
Rudarstvo i vađenje	1.227	1.324
Informacije i komunikacija	1.182	3.256
Obrazovanje	919	691
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi	551	460
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija	4	305
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	1.179.685	1.165.184
Bruto krediti stanovništvu	511.953	526.600
Pokrivenost kolateralom	1.343.840	1.354.220
Rezerviranja za umanjenje vrijednosti	191.166	166.631

3.6 Upravljanje kapitalom

Ciljevi Banke prilikom upravljanja kapitalom, koji predstavlja širi pojam od dioničke glavnice prikazane u izvještaju o financijskom položaju, su kako slijedi:

1. usklađivanje s kapitalnim zahtjevima koje određuju regulatori tržišta banaka na kojima posluje Banka;
1. održavanje sposobnosti Banke za nastavak daljnjeg poslovanja kako bi i dalje mogla osigurati prinos dioničarima i koristi drugim zainteresiranim strankama; te
1. održavanje snažne kapitalne osnove koja bi mogla podržati razvoj poslovanja.

Izračun regulatornog kapitala kreditnih institucija od 1. siječnja 2014. godine uređen je Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva. Uredba propisuje specifična pravila i uvjete u vezi s instrumentima regulatornoga kapitala. Cilj novog paketa je ojačati zahtjeve prema bankovnom kapitalu, uvodeći obvezni zaštitni sloj kapitala i diskrecijski protuciklički sloj kapitala.

Regulatorni kapital banke sastoji se od osnovnog kapitala i dopunskog kapitala. Potrebni regulatorni kapital je zbroj svih kapitalnih zahtjeva izračunat prema navedenoj Uredbi. Regulatorni kapital ne smije pasti ispod iznosa inicijalnog kapitala koji se zahtijevao u vrijeme izdavanja odobrenja za rad.

Osnovni kapital sastoji se od redovnog osnovnog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala. Pozicije redovnog osnovnog kapitala su:

instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital (uplaćeni kapital, premija na dionice)
zadržana dobit i akumulirana ostala sveobuhvatna dobit
ostale rezerve i rezerve za opće bankovne rizike
odbitci od stavki redovnog osnovnog kapitala koji se odnose na gubitak tekuće financijske godine i nematerijalnu imovinu.

Dodatni osnovni kapital odnosi se na sve instrumente kapitala i podređene kredite koji se priznaju kao dopunski kapital što je detaljno opisano u navedenoj Uredbi.

Dopunski kapital sadrži hibridne i podređene instrumente koji trebaju biti potpuno usklađeni. Na sve ove instrumente primjenjuje se zahtjev za amortiziranje u posljednjih pet godina do dospijeća.

Sukladno utvrđenoj visini osnovnog i regulatornog kapitala, te ukupnih iznosa izloženosti rizicima Banka izračunava svoje stope kapitala. Ukupna izloženost rizicima mjeri se na temelju hijerarhije šest rizičnih pondera koji se klasificiraju u skladu s prirodom pojedine imovine i klijenta, te odražavaju pripadajuću procjenu kreditnog, tržišnog i ostalih rizika, uzimajući u obzir sve primjerene zaloge ili garancije odnosno ostale priznate instrumente osiguranja. Sličan tretman ima izvanbilančna izloženost, uz određena usklađenja kako bi se prikazala nestabilna priroda potencijalnih gubitaka.

3.6 Upravljanje kapitalom (nastavak)

Stope kapitala utvrđuju se na slijedeći način:

a) stopa redovnog osnovnog kapitala je omjer redovnog osnovnog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku;
b) stopa osnovnog kapitala je omjer osnovnog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku;
c) stopa ukupnog kapitala je omjer regulatornog kapitala institucije i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku.

Zahtijevana razina regulatornog kapitala mora u svakom trenutku ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

(a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5 %;
(b) stopa osnovnog kapitala od 6%;
(c) stopa ukupnog kapitala od 8 %.

Osim za pokrivanje izloženosti pojedinim rizicima Banka je dužna održavati ukupni kapital na dovoljnoj razini i za pokrivanje pojedinih zaštitnih slojeva odnosno zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

Zaštitni slojevi kapitala imaju svrhu ojačati kapital u doba ekspanzije kako bi se mogao pokriti gubitak u doba recesije. To se odnosi na zaštitni sloj za očuvanje kapitala u visini od 2,5% ukupne izloženosti rizicima, te zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5% što ukupno iznosi 4% ukupne izloženosti rizicima. Time stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala za banke u Republici Hrvatskoj iznosi 12 %, dok je za Banku od strane Hrvatske narodne banke na temelju SREP procjene utvrđena stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala u visini od 14,01%

Tablica u nastavku sažeto prikazuje sastav regulatornog kapitala i pokazatelje Banke za godine koje su završile 31. prosinca.

3.6 Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2016.
Redovni osnovni kapital Uplaćene obične dionice Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica) Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine) Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende) Kapitalna dobit	159.471 1.331 37.757 57.844 11.751 197
Odbici od redovnog osnovnog kapitala
Otkupljene vlastite dionice Neotplaćeni krediti odobreni za kupnju dionica Banke Nematerijalna imovina Nerealizirani gubitak	91 - 2.257 -
Vrijednosno usklađenje zbog zahtjeva za bonitetno vrednovanje	605
Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala	2.953
Redovni osnovni kapital Banke	265.398
Osnovni kapital	265.398
Dopunski kapital Banke
Hibridni financijski instrumenti	28.127
Dopunski kapital Banke	28.127
Regulatorni kapital	293.525
Ponderirana rizična aktiva	1.367.331
Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5)	222.785
Stopa redovnog osnovnog kapitala	16,69
Stopa osnovnog kapitala	16,69
Stopa ukupnog kapitala	18,46

3.6 Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2015.
Redovni osnovni kapital Uplaćene obične dionice	159.471
Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica)	1.997
Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja	37.757
Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine)	48.723
Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende)	9.121
Kapitalna dobit	197
Odbici od redovnog osnovnog kapitala
Otkupljene vlastite dionice	91
Neotplaćeni krediti odobreni za kupnju dionica Banke	37
Nematerijalna imovina	2.952
Nerealizirani gubitak	1
Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala	3.081
Redovni osnovni kapital Banke	254.185
Osnovni kapital	254.185
Dopunski kapital Banke
Hibridni financijski instrumenti	29.285
Dopunski kapital Banke	29.285
Regulatorni kapital	283.470
Ponderirana rizična aktiva	1.387.152
Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5)	211.969
Stopa redovnog osnovnog kapitala	15,90
Stopa osnovnog kapitala	15,90
Stopa ukupnog kapitala	17,73

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE

Banka izrađuje procjene i stvara pretpostavke koje imaju utjecaja na iskazane iznose imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine. Procjene i pretpostavke se kontinuirano vrednuju i zasnivaju na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima.

(a) Gubici od umanjenja vrijednosti kredita

Banka najmanje tromjesečno pregledava svoj kreditni portfelj u svrhu procjene umanjenja vrijednosti. Prilikom određivanja da li je potrebno gubitak od umanjenja vrijednosti iskazati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, Banka procjenjuje o tome postoje li objektivni dokazi koji upućuju na postojanje smanjenja procijenjenog budućeg novčanog tijeka određenog portfelja kredita prije samog utvrđivanja smanjenja kod pojedinog kredita u tom portfelju. Ovi dokazi mogu uključivati podatke koji upućuju na nemogućnost izvršenja plaćanja od strane zajmoprimaca, odnosno na nacionalne ili lokalne gospodarske uvjete koji su povezani s neizvršenjem plaćanja. Uprava koristi procjene na temelju povijesnih podataka o gubicima koji se odnose na imovinu s karakteristikama kreditnog rizika, te objektivne dokaze o umanjenju vrijednosti koji sliče onima u portfelju koji se koriste prilikom planiranja budućih novčanih tijekova. Metodologija i pretpostavke korištene u procjeni iznosa i vremenskog trenutka budućih novčanih tijekova redovno se pregledavaju kako bi se smanjile razlike između procijenjenih i stvarnih gubitaka.

Da je neto sadašnja vrijednost procijenjenih novčanih tijekova bila veća za 2%, rezerviranja bi u 2016. godini bila procijenila za 3.733 tisuća kuna manje (2015.: 4.473 tisuća kuna manje).

(b) Sudski sporovi

Rukovodstvo smatra da je postojeća razina rezerviranja za sudske sporove adekvatna na datum izvještavanja. Rezerviranja za sudske sporove provode se temeljem internih procedura u skladu s odlukama Hrvatske narodne banke.

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA

(a) Po poslovnim segmentima

Temeljem upravljačkog pristupa MSFI-a 8, poslovni segmenti iskazuju se u skladu s internim izvještavanjem prema Upravi Banke (čija funkcija je donošenje glavnih poslovnih odluka) koja je odgovorna za alokaciju resursa na izvještajne segmente i ocjenu njihovih rezultata.

Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruža i to u dva glavna poslovna segmenta:

Bankarstvo za građane uključuje transakcijske račune, štednju, depozite, kreditne i debitne kartice, potrošačke, stambene i druge kredite;
Poslovno bankarstvo uključuje trajne naloge, transakcijske račune, depozite, prekoračenja po računima, kredite i ostale kreditne instrumente, devizne i derivativne proizvode.

Ostale poslovne aktivnosti Banke uključuju upravljanje sredstvima i trgovanje financijskim instrumentima. Nijedno od navedenog ne čini zaseban izvještajni segment.

Nije bilo promjena u izvještajnim segmentima tijekom godine.

5.1 Rezultati poslovanja segmenata

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine su kako slijedi:

	Poslovanje s građanima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ostalo	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2016.
Prihodi od kamata od vanjskih klijenta	34.551	55.566	17.208	107.325
Rashodi od kamata od vanjskih klijenta	(31.587)	(6.893)	(403)	(38.883)
Trošak umanjenja vrijednosti kredita	(555)	(20.249)	(125)	(20.929)
Neto prihodi od naknada i provizija	12.466	15.191	(499)	27.158
Ostali prihodi	-	225	2.603	2.828
Troškovi zaposlenih	(15.497)	(6.137)	(17.662)	(39.296)
Opći i administrativni troškovi	(9.127)	(3.614)	(10.600)	(23.341)
Amortizacija	(1.824)	(722)	(2.090)	(4.636)
Ostali troškovi poslovanja	-	-	(942)	(942)
Neto tečajne razlike	17.139	(902)	(2.003)	14.234
Neto rezultat imovine namijenjene trgovanju	-	(27)	3.079	3.052
Dobit iz poslovanja	5.566	32.438	(11.434)	26.570
Ukupna imovina	540.188	1.305.903	1.365.684	3.211.775
Ukupne obveze	2.035.791	885.030	10.961	2.931.782

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA (nastavak)

5.1 Rezultati poslovanja segmenata (nastavak)

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine su kako slijedi:

	Poslovanje s građanima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ostalo	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015.
Prihodi od kamata od vanjskih klijenta	37.119	69.990	17.491	124.600
Rashodi od kamata od vanjskih klijenta	(40.265)	(7.942)	(198)	(48.405)
Trošak umanjenja vrijednosti kredita	(3.166)	(68.925)	(194)	(72.285)
Neto prihodi od naknada i provizija	12.370	14.609	(704)	26.275
Ostali prihodi	384	38.361	1.080	39.825
Troškovi zaposlenih	(15.288)	(6.054)	(17.521)	(38.863)
Opći i administrativni troškovi	(9.198)	(4.442)	(10.542)	(24.182)
Amortizacija	(2.092)	(828)	(2.397)	(5.317)
Ostali troškovi poslovanja	-	-	(661)	(661)
Neto tečajne razlike Neto rezultat imovine namijenjene	999	7.401	7.125	15.525
trgovanju	-	(5)	(1.000)	(1.005)
Dobit iz poslovanja	(19.137)	42.165	(7.521)	15.507
Ukupna imovina	530.964	1.268.396	1.290.859	3.090.219
Ukupne obveze	1.980.975	839.212	7.571	2.827.758

Zemljopisni podaci

Zemljopisni segment prikazan je u bilješci 3.1.4. Banka ostvaruje više od 99% svojih prihoda u Republici Hrvatskoj.

BILJEŠKA 6 – NETO PRIHODI OD KAMATA

Prihodi od kamata

	2016.	2015.
Krediti i depoziti:
- klijentima	90.161	107.170
- kratkoročno oročena sredstva	53	51
- bankama	21	158
- ostalo	37	19
Vrijednosni papiri
- koji se drže do dospijeća	9.961	9.463
- raspoloživi za prodaju	5.579	6.471
- koji se vrednuju po fer vrijednosti	1.513	1.268
	107.325	124.600
Rashodi od kamata
	2016.	2015.
Obveze mjerene po amortizacijskom trošku:
- depoziti klijenata	30.270	39.943
- premija za osiguranje štednih uloga	6.625	6.354
- ostala pozajmljena sredstva	1.988	2.108
	38.883	48.405

Naplaćeni kamatni prihodi na djelomično nadoknadive plasmane u 2016. godini iznose 14.529 tisuća kuna (2015.g.: 24.871 tisuća kuna).

	2016.	2015.
Novac i sredstva kod HNB-a
Povećanje umanjenja vrijednosti	1.461	1.283
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(1.650)	-
Krediti i depoziti kod banaka (bilješka 20)
Povećanje umanjenja vrijednosti	1.480	-
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(994)	(1.072)
Krediti klijentima (bilješka 21)
Povećanje umanjenja vrijednosti	55.363	77.392
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(34.504)	(33.660)
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća (bilješka 22)
Povećanje umanjenja vrijednosti	1.263	491
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(1.225)	(3.784)
Ostala imovina (bilješka 27)
Povećanje umanjenja vrijednosti	704	30.705
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(532)	(452)
Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37)
Povećanje umanjenja vrijednosti	1.341	2.479
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(1.778)	(1.097)
	20.929	72.285

BILJEŠKA 7 – TROŠAK UMANJENJA VRIJEDNOSTI ZA KREDITNE GUBITKE – NETO

BILJEŠKA 8 – NETO PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA

Prihodi od naknada i provizija

	2016.	2015.
Platni promet	19.402	19.240
Kartično poslovanje	6.295	3.602
Garancije i akreditivi	3.638	5.611
Ostalo	2.946	3.116
	32.281	31.569

Rashodi od naknada i provizija

	2016.	2015.
Platni promet	2.531	3.416
Naknade po kartičnom poslovanju	1.643	1.469
Ostalo	949	410
	5.123	5.295

BILJEŠKA 9 – TEČAJNE RAZLIKE – NETO

	2016.	2015.
Neto pozitivne/(negativne) tečajne razlike nastale svođenjem pozicija imovine i obveza na srednji tečaj ukupno:
- krediti klijentima	(9.183)	2.753
- depoziti u bankama	(4.426)	2.276
- vrijednosnice	(1.932)	997
- novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	(251)	182
- obveze prema klijentima i HBOR-u	15.430	(6.262)
	(362)	(54)
Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja	14.595	15.579
	14.233	15.525

BILJEŠKA 10 – REZULTAT OD IMOVINE NAMIJENJENE TRGOVANJU – NETO

	2016.	2015.
Promjena fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju	1.028	(1.026)
Neto dobitak od imovine namijenjene trgovanju	2.024	21
	3.052	(1.005)

BILJEŠKA 11 – OSTALI POSLOVNI PRIHODI

	2016.	2015.
Izvanredni prihod kartičnog poslovanja	1.096	-
Zakupnina /i/	690	640
Ostalo	551	201
Prihod od dividende	462	350
Prihod od otpisanih računa	29	738
Refundacija bolovanja	-	53
Prihod po sudskim nagodbama (bilješka 27)	-	37.844
	2.828	39.826

/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Detalji operativnih najmova gdje je Banka najmodavac nalaze se u bilješci 26.

BILJEŠKA 12 – TROŠKOVI ZAPOSLENIH

	2016.	2015.
Neto plaće	21.426	21.207
Troškovi mirovinskog osiguranja	6.267	6.172
Troškovi zdravstvenog osiguranja	4.648	4.608
Ostali doprinosi i porezi na plaće	4.426	4.269
Ostali troškovi zaposlenih	1.668	1.551
Trošak prijevoza na posao i s posla	644	665
Trošak otpremnina	217	391
	39.296	38.863

Tijekom 2016. godine u Banci je bilo prosječno zaposleno 227 djelatnika (2015.: 229 djelatnika).

	2016.	2015.

Troškovi profesionalnih usluga	6.543	7.564
Troškovi čuvanja imovine	3.839	3.830
Troškovi održavanja	1.826	1.864
Troškovi telefona, pošte i prijevoza	1.821	1.749
Troškovi reklame i reprezentacije	1.695	1.355
Troškovi održavanja softvera	1.247	1.301
Troškovi najamnina /i/	1.198	1.216
Troškovi potrošnog materijala	1.156	1.077
Ostali opći i administrativni troškovi	897	763
Troškovi energije i vode	868	940
Osiguranje imovine	592	769
Troškovi usluga čišćenja	584	595
Troškovi donacija	524	424
Troškovi automobila	336	307
Otpisana potraživanja	128	207
Troškovi stručnog obrazovanja	86	221
	23.340	24.182

BILJEŠKA 13 – OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Za obveze po operativnom najmu gdje je Banka najmoprimac vidi bilješku 37.

Sukladno čl. 4 Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvješća (NN 95/15) ukupan iznos naknada koje je Banka platila revizorskom društvu, samostalnom revizoru i za druge usluge savjetovanja za 2016. godinu iznosi 540 tisuća kuna (2015. godina: 538 tisuća kuna)

BILJEŠKA 14 – TROŠKOVI AMORTIZACIJE

	2016.	2015.
Amortizacija nekretnina i opreme (bilješka 25)	3.386	3.844
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 24)	1.104	1.313
Amortizacija ulaganja u nekretnine (bilješka 26)	146	160
	4.636	5.317

BILJEŠKA 15 – OSTALI RASHODI IZ POSLOVANJA

	2016.	2015.
Porezi i doprinosi iz prihoda	767	661
Ostalo	175	-
	942	661

BILJEŠKA 16 – POREZ NA DOBIT

	2016.	2015.
Priznato kroz dobit i gubitak
- porezni trošak tekuće godine	(4.788)	(3.370)
- odgođeni porezni (trošak)/ prihod	(1.151)	307
Porez na dobit	(5.939)	(3.063)
Dobit prije oporezivanja	26.570	15.507
Porez na dobit 20%	(5.314)	(3.101)
Neoporezivi prihodi	631	468
Porezno nepriznati rashodi	(1.128)	(430)
Učinak promjene stope poreza na dobit s 20% na 18% (s 1.1.2017. godine) na odgođene poreze	(128)	-
Porezni trošak priznat kroz dobit ili gubitak	(5.939)	(3.063)
Efektivna porezna stopa	22,35%	19,75%

			Iskazano u
	Početno	Iskazano	ostaloj	Zaključno
	stanje	kroz dobit	sveobuhvatnoj	stanje
2016.	1. siječnja	ili gubitak	dobiti	31. prosinca
Odgođena porezna imovina/(obveze) po:
Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	789	(789)	-	-
Financijskoj imovini raspoloživoj za prodaju	(158)	-	19	(139)
Prihodi budućih razdoblja	1.518	(362)	-	1.156
	2.149	(1.151)	19	1.017
			Iskazano u
	Početno	Iskazano	ostaloj	Zaključno
	stanje	kroz dobit	sveobuhvatnoj	stanje
2015.	1. siječnja	ili gubitak	dobiti	31. prosinca
Odgođena porezna imovina/(obveze) po:
Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	405	384	-	789
Financijskoj imovini raspoloživoj za prodaju	(198)	-	40	(158)
Prihodi budućih razdoblja	1.595	(77)	-	1.518
	1.802	307	40	2.149

U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije Banke u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana te može uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava Banke nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.

BILJEŠKA 17 – ZARADA PO DIONICI

Osnovna

Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit podijeli s ponderiranim prosječnim brojem postojećih dionica (običnih i povlaštenih) za promatrano razdoblje bez vlastitih dionica.

	2016.	2015.

Dobit za godinu	20.631	12.444
Prosječni ponderirani broj dionica osim vlastitih dionica	147.943	147.943
Osnovna zarada po dionici - redovne i povlaštene (u kunama)	139,45	84,11

U 2016. godini raspoređena dividenda iznosi 60 kuna za oba roda dionica (2015. godina: 44 kune za povlaštene dionice i 22 kune za redovne dionice (Bilješka 35).

Razrijeđena

Razrijeđena dobit po dionici godinu je ista kao i osnovna jer Banka nije imala konvertibilnih instrumenata i opcija tijekom oba razdoblja.

BILJEŠKA 18 – NOVAC I SREDSTVA NA RAČUNU KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

	2016.	2015.
Novac u blagajni	190.857	152.533
Žiro računi	259.303	265.350
Sredstva uključena u novac i novčane ekvivalente (bilješka 36)	450.160	417.883
Obvezna minimalna rezerva: /i/
- u kunama	202.818	191.453
- u stranoj valuti	-	32.105
	202.818	223.558
Opće rezerve za moguće gubitke	(3.281)	(3.470)
	649.697	637.971

/i/ Obvezna rezerva predstavlja iznos koji mora biti položen kod HNB-a. Obvezna rezerva se sastoji od kunskog i deviznog dijela te se obračunava na mjesečnoj osnovi. Obvezna rezerva se ne može koristiti za svakodnevno poslovanje Banke.

BILJEŠKA 19 – FINANCIJSKA IMOVINA RASPOLOŽIVA ZA PRODAJU

Kretanje financijske imovine raspoložive za prodaju može se prikazati kako slijedi:

	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2015.	464.920	2.825	467.745
Povećanja	554.915	-	554.915
Promjena fer vrijednosti	(200)	-	(200)
Smanjenja	(538.628)	-	(538.628)
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	481.007	2.825	483.832
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	481.007	2.825	483.832
Povećanja	648.702	-	648.702
Promjena fer vrijednosti	(15)	243	228
Smanjenja	(527.251)	-	(527.251)
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	602.443	3.068	605.511

U financijsku imovinu raspoloživu za prodaju uključuju se trezorski zapisi Ministarstva financija i vlasnički vrijednosni papiri.

Trezorski zapisi su dužnički vrijednosni papiri izdani od Ministarstva financija Republike Hrvatske koji su u 2016. godini imali originalni rok dospijeća od šest i dvanaest mjeseci uz prosječnu efektivnu kamatnu stopu od 1,05%, dok su u 2015. godini bili izdani s istim originalnim rokovima, uz prosječnu kamatnu stopu od 1,33%.

BILJEŠKA 20 – KREDITI I DEPOZITI KOD BANAKA

	2016.	2015.

Depoziti u drugim bankama	244.042	190.797
Krediti drugim bankama	15.003	-
Novac na prijelaznom računu	840	363
Manje: rezerviranja za moguće gubitke	(1.838)	(1.352)
	258.047	189.808
Kratkoročni dio	258.047	189.808

Promjene na rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i depozitima kod banaka su kako slijedi:

Opće rezerviranje za moguće gubitke	2016.	2015.
Stanje 1. siječnja	1.352	2.424
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	1.480	-
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(994)	(1.072)
Stanje 31. prosinca	1.838	1.352

BILJEŠKA 21 – KREDITI KLIJENTIMA

	2016.	2015.
Krediti stanovništvu:
Potrošački krediti	154.279	134.029
Hipotekarni krediti	26.909	26.062
Stambeni krediti	237.923	237.857
Krediti obrtnicima	139.072	148.225
Ostali krediti	14.802	15.518
	572.985	561.691
Krediti poslovnim subjektima:
- veliki poslovni subjekti	226.063	237.591
- srednji i mali poduzetnici	828.252	814.459
	1.054.315	1.052.050
Ostali	64.338	78.043
Bruto krediti	1.691.638	1.691.784
Manje: Rezerviranje za umanjenje vrijednosti	(191.166)	(166.631)
Neto	1.500.472	1.525.153
Kratkoročni dio	117.692	434.878
Dugoročni dio	1.382.780	1.090.275

Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima klijentima su kako slijedi:

Stanovništvo

	2016.		2015.
	Posebno rezerviranje za moguće gubitke	Opće rezerviranje za moguće gubitke	Posebno rezerviranje za moguće gubitke	Opće rezerviranje za moguće gubitke
Stanje 1. siječnja	28.911	4.547	25.929	4.759
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	6.759	511	7.683	480
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(4.540)	(732)	(4.282)	(692)
Otpisani iznos rezervacija	(141)	-	(401)	-
Tečajne razlike	(91)	-	(18)	-
Stanje 31. prosinca	30.898	4.326	28.911	4.547

BILJEŠKA 21 – KREDITI KLIJENTIMA (nastavak)

Poslovni subjekti

	2016.		2015.
	Posebno rezerviranje za moguće gubitke	Opća rezerviranje za moguće gubitke	Posebno rezerviranje za moguće gubitke	Opća rezerviranje za moguće gubitke
Stanje 1. siječnja	126.595	6.578	86.598	6.804
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	49.769	3.096	67.508	1.721
Ukidanje umanjenja vrijednosti Nenadoknađeni iznos	(26.494)	(2.738)	(26.739)	(1.947)
tijekom godine	(508)	-	(917)	-
Tečajne razlike	(356)	-	145	-
Stanje 31. prosinca	149.006	6.936	126.595	6.578

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA ULAGANJA KOJA SE DRŽE DO DOSPIJEĆA

	Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća
Stanje na dan 1. siječnja 2015.	144.442
Povećanja	329.095
Smanjenja	(355.540)
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	117.997
Manje: Rezerviranja za moguće gubitke	(1.315)
Neto financijska imovina koja se drži do dospijeća na dan 31. prosinca 2015.	116.682
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	117.997
Povećanja	157.408
Smanjenja	(141.432)
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	133.973
Manje: Rezerviranja za moguće gubitke	(1.352)
Neto financijska imovina koja se drži do dospijeća na dan 31. prosinca 2016.	132.621

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA ULAGANJA KOJA SE DRŽE DO DOSPIJEĆA (nastavak)

Kretanja na općim rezerviranjima za moguće gubitke financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća mogu se prikazati kako slijedi:

Stanje na dan 1. siječnja 2015.	1.100
Povećanja	367
Smanjenja	(566)
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	901
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	901
Povećanja	1.263
Smanjenja	(1.102)
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	1.062

Kretanja na posebnim rezerviranjima za moguće gubitke financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća mogu se prikazati kako slijedi:

Stanje na dan 1. siječnja 2015.	3.507
Povećanja	124
Smanjenja	(3.218)
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	413
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	413
Povećanja	-
Smanjenja	(123)
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	290

Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća uključuju obveznice Republike Hrvatske, Hrvatske elektroprivrede d.d, Jadran - galenski laboratorij d.d., trezorske zapise Ministarstva financija i mjenice.

Banka ima u svojim portfeljima obveznice izdavatelja Republike Hrvatske, nominirane u kunama (HRK) s dospijećem 2018. godine, 2021. godine i 2026. godine, nominirane u kunama s valutnom klauzulom s dospijećem 2019. godine, nominirane u američkim dolarima (USD) s dospijećem 2023. godine i 2024. godine, te obveznice nominirane u eurima s dospijećem 2022. godine i 2025. godine.

Banka također ima obveznice izdavatelja Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) nominirane u američkim dolarima (USD) s dospijećem 2022. godine i obveznice izdavatelja Jadran - galenski laboratorij d.d. (JGL) nominirane u kunama s dospijećem 2020. godine.

Mjenice su dužnički vrijednosni papiri koje su u 2016. godini izdane od strane različitih društava na različite rokove od kojih je najkraći do mjesec dana, a najduži šest mjeseci (u 2015. godini bili su isti rokovi dospijeća).

BILJEŠKA 23 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

	Obveznice Republike Hrvatske
Stanje 1. siječnja 2015.	25.818
Povećanje	38.253
Usklađenje fer vrijednosti	(990)
Smanjenje	(2.894)
Stanje 31. prosinca 2015.	60.187
Stanje 1. siječnja 2016.	60.187
Povećanje	16.849
Usklađenje fer vrijednosti	3.079
Smanjenje	(80.115)
Stanje 31. prosinca 2016.	-

BILJEŠKA 24 – NEMATERIJALNA IMOVINA

	Software

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2015.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	3.439
Povećanje	776
Amortizacija (bilješka 14)	(1.313)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	2.902
Stanje na dan 31. prosinca 2015.
Nabavna vrijednost	18.677
Ispravak vrijednosti	(15.775)
Neto knjigovodstvena vrijednost	2.902
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	2.902
Povećanje	409
Amortizacija (bilješka 14)	(1.104)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	2.207
Stanje na dan 31. prosinca 2016.
Nabavna vrijednost	18.862
Ispravak vrijednosti	(16.655)
Neto knjigovodstvena vrijednost	2.207

BILJEŠKA 25 – NEKRETNINE I OPREMA

	Zemljište i građevinski objekti	Računala	Namještaj i oprema	Motorna vozila	Ulaganja na tuđoj imovini	Imovina u pripremi	Ukupno
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2015.
Početno neto knjigovodstveno stanje	37.116	2.853	3.660	171	-	2.163	45.963
Povećanja	-	-	-	-	-	1.265	1.265
Prijenos iz imovine u pripremi	-	824	734	-	-	(1.558)	-
Rashodovanje	-	(441)	-	-	-	-	(441)
Amortizacija (bilješka 14)	(1.603)	(1.284)	(816)	(141)	-	-	(3.844)
Zaključno neto knjigovodstveno stanje	35.513	1.952	3.578	30	-	1.870	42.943
Stanje 31. prosinca 2015.
Nabavna vrijednost	54.168	17.386	19.676	2.430	4.100	1.870	99.630
Ispravak vrijednosti	(18.655)	(15.434)	(16.098)	(2.400)	(4.100)	-	(56.687)
Neto knjigovodstvena vrijednost	35.513	1.952	3.578	30	-	1.870	42.943
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.
Početno neto knjigovodstveno stanje	35.513	1.952	3.578	30	-	1.870	42.943
Povećanja	-	-	-	-	-	2.379	2.379
Donos	454	-	-	-	-	-	454
Prijenos iz imovine u pripremi	-	1.554	590	-	-	(2.144)	-
Rashodovanje	-	(2.026)	(230)	-	-	-	(2.256)
Amortizacija (bilješka 14)	(1.604)	(928)	(824)	(30)	-	-	(3.386)
Isknjiženje amortizacije	-	2.026	230	-	-	-	2.256
Zaključno neto knjigovodstveno stanje	34.363	2.578	3.344	-	-	2.105	42.390
Stanje 31. prosinca 2016.
Nabavna vrijednost	54.622	16.914	20.036	2.430	4.099	2.105	100.206
Ispravak vrijednosti	(20.259)	(14.336)	(16.692)	(2.430)	(4.099)	-	(57.816)
Neto knjigovodstvena vrijednost	34.363	2.578	3.344	-	-	2.105	42.390

Zemljišta i građevinski objekti umanjeni za poslovne prostore koji su dati u najam (Bilješka 26).

Na dan 31. prosinca 2016. i 2015. godine Banka nije imala ugovorene kapitalne obveze po osnovi projekata kapitalnih ulaganja, nije postojao zalog drugih na nekretninama i opremi Banke niti je Banka sklapala ugovore o financijskom najmu.

BILJEŠKA 26 – ULAGANJA U NEKRETNINE

	Nekretnine
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2015.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	3.869
Prijenos na dugotrajnu imovinu namijenjenu prodaji (bilješka 28)	(1.806)
Amortizacija (bilješka 14)	(160)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	1.903
Stanje 31. prosinca 2015.
Nabavna vrijednost	5.684
Ispravak vrijednosti	(3.781)
Neto knjigovodstvena vrijednost	1.903
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	1.903
Donos sa imovine namijenjene prodaji (bilješka 28)	1.172
Prijenos na nekretninu i opremu (bilješka 25)	(454)
Amortizacija (bilješka 14)	(146)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	2.475
Stanje 31. prosinca 2016.
Nabavna vrijednost	6.379
Ispravak vrijednosti	(3.904)
Neto knjigovodstvena vrijednost	2.475

Na dan 31. prosinca 2016. i 2015. godine fer vrijednost ulaganja u nekretnine (poslovni prostor) je približna knjigovodstvenoj vrijednosti. Banka koristi tri razine hijerarhije fer vrijednosti:

Razina 1 – Kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze. Ova razina uključuje vlasničke vrijednosnice i dužničke instrumente koji kotiraju na burzi.

Razina 2 – Inputi koji ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o vidljivim inputima za imovinu ili obvezu, bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena).

Razina 3 – Inputi za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (nevidljivi inputi). Ova razina uključuje vlasnička ulaganja i dužničke instrumente sa značajnim nevidljivim komponentama. Ova hijerarhija zahtijeva korištenje vidljivih tržišnih podataka ako su dostupni.

BILJEŠKA 26 – ULAGANJA U NEKRETNINE (nastavak)

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015.
Ulaganja u nekretnine	-	-	1.903	1.903
Ukupno imovina	-	-	1.903	1.903
Stanje 31. prosinca 2016.
Ulaganja u nekretnine	-	-	2.475	2.475
Ukupno imovina	-	-	2.475	2.475

Nekretnine su iznajmljene trećim stranama sukladno ugovorima o operativnom najmu na razdoblje do 5 godina uz mogućnost produženja neograničeno. U 2016. godini Banka je ostvarila 690 tisuća kuna (2015. 640 tisuća kuna) prihoda od najma. Tijekom godine nije bilo direktnih operativnih troškova koji su proizašli iz upotrebe ove imovine. Fer vrijednost ulaganja u nekretnine ne odstupa značajno od njihovih knjigovodstvenih vrijednosti.

Minimalni budući prihodi od najamnina sukladno ugovorima na 31. prosinca su kako slijedi:

	2015.
659	624
1.604	2.219
2.263	2.843

BILJEŠKA 27 – OSTALA IMOVINA

	2016.	2015.
Potraživanja za naknade	3.016	2.839
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(2.037)	(1.928)
	979	911
Potraživanja po sudskoj nagodbi	-	40.000
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	-	(30.000)
Potraživanja za unaprijed plaćene troškove	1.022	1.179
Sitni inventar	115	124
Ostalo	2.183	2.036
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(1.753)	(1.704)
	2.546	12.546
Kratkoročni dio	2.483	2.483
Dugoročni dio	63	10.063

Banka je 21. travnja 2015. godine sklopila sudsku nagodbu s društvom Histria group d.d. u stečaju u iznosu od 40.000 tisuća kuna. Na dan 31. prosinca 2016. godine ova potraživanja iskazana su na poziciji Krediti klijentima.

Promjene u ispravku vrijednosti za moguće gubitke od potraživanja za naknade bile su kako slijedi:

	2016.	2015.
Stanje 1. siječnja	33.632	3.389
Usklađenje ispravka vrijednosti	(30.000)	-
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	704	30.705
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(532)	(452)
Nadoknađen iznos tijekom godine	(14)	(10)
Stanje 31. prosinca	3.790	33.632

BILJEŠKA 28 – DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

	2016.	2015.
Stanje 1. siječnja	13.985	6.701
Povećanje	2.147	7.284
Smanjenje	(307)	-
Prijenos (bilješka 26)	(1.172)	-
Stanje 31. prosinca	14.653	13.985

Imovina je preuzeta temeljem založnog prava koje je Banka imala nad nekretninama. Preuzeta imovina knjiži se prema vrijednosti iz Sudskog rješenja o dosudi, odnosno cijeni za koju Banka smatra da prikladno odražava tržišnu vrijednost nekretnina.

BILJEŠKA 29 – OBVEZE PREMA BANKAMA

	2016.	2015.
Obveze po kreditima HBOR-a	73.014	99.688
Obveze po depozitima	366	1.010
	73.380	100.698
Kratkoročni dio	17.535	26.593
Dugoročni dio	55.845	74.105

Sve obveze prema bankama imaju promjenjivu kamatnu stopu.

	2016.	2015.
Dugoročni krediti	55.845	74.105
Tekuće dospijeće dugoročnih kredita	17.169	25.582
	73.014	99.687

BILJEŠKA 30 – OBVEZE PREMA KLIJENTIMA

	2016.	2015.
Veliki poduzetnici
- sredstva na tekućim računima	4.458	1.583
- oročeni depoziti	47.762	37.039
Mali i srednji poduzetnici
- sredstva na tekućim računima	348.575	288.381
- oročeni depoziti	172.481	202.170
Građani
- sredstva na tekućim računima i depoziti po viđenju	715.838	606.452
- oročeni depoziti	1.511.718	1.536.902
	2.800.832	2.672.527
Kratkoročni dio	2.453.384	2.381.058
Dugoročni dio	347.448	291.469

Depoziti klijenata odnose se isključivo na financijske instrumente koji su klasificirani kao obveze po amortiziranom trošku.

Depoziti u iznosu od 1.458.819 tisuća kuna (2015.: 907.584 tisuća kuna) imaju fiksne kamatne stope, dok svi ostali depoziti u iznosu od 1.292.018 tisuća kuna (2015.: 1.749.379 tisuća kuna) imaju varijabilne kamatne stope. Sukladno zakonskim propisima svi kratkoročni oročeni depoziti imaju fiksnu kamatnu stopu.

BILJEŠKA 31 – HIBRIDNI FINANCIJSKI INSTRUMENTI

	2016.	2015.
Građani	42.418	42.662
	42.418	42.662
Kretanja u hibridnim financijskim instrumentima	2016.	2015.
Stanje na dan 1. siječnja Povećanje Tečajne razlike	42.662 75 (319)	33.131 9.531 -
Stanje na dan 31. prosinca	42.418	42.662

Hibridni financijski instrumenti predstavljaju dugoročno oročena sredstva građana na rok od 73 mjeseca. Uplatitelji su suglasni da uložena sredstva čine dopunski kapital te da u slučaju potrebe stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja ili pri stečaju i likvidaciji.

Prosječno ponderirana efektivna kamatna stopa na izdane hibridne instrumente iznosi 5,96 % (2015.: 6,15%). Izdani hibridni instrumenti amortiziraju se u posljednjih pet godina do dospijeća temeljem linearne metode na temelju broja dana do dospijeća, te se neto iznos uključuje u regulatorni kapital. U nastavku su prikazani izdani hibridni instrumenti po preostalom dospijeću:

	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2016. Preostalo dospijeće	3.779	8.949	29.690	42.418
Stanje 31. prosinca 2015. Preostalo dospijeće	6.108	4.199	32.355	42.662

Na dan 31. prosinca 2016. godine iznos hibridnog kapitala koji se priznaje u regulatorni kapital Banke iznosio je 28.127 tisuća kuna (31. prosinca 2015.: 29.285 tisuća kuna). Tijekom 2017. godine dospijeva 3.779 tisuća kuna hibridnih instrumenata (2016. je dospjelo 6.108 tisuća kuna).

BILJEŠKA 32 – OSTALE OBVEZE

	2016.	2015.

Obveze za plaće i doprinose	4.719	3.970
Obveze prema dobavljačima	2.293	1.544
Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37)	2.242	2.679
Obveze za porez na dobit	1.864	903
Obveze za osiguranje štednih uloga	1.713	1.621
Prijelazni račun	1.274	729
Obveza za dividendu	248	244
Rezerviranja za sudske sporove	175	-
Ostalo	461	23
	14.989	11.713

BILJEŠKA 33 – DIONIČKI KAPITAL

	Broj izdanih dionica	Redovne dionice	Povlaštene dionice	Premije na izdane dionice	Vlastite dionice	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2016.	148.000	159.471	3.329	197	(91)	162.906
Prodaja dionica Stanje 31. prosinca 2016.	- 148.000	- 159.471	- 3.329	- 197	- (91)	- 162.906

	Broj izdanih dionica	Redovne dionice	Povlaštene dionice	Premije na izdane dionice	Vlastite dionice	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2015.	148.000	159.471	3.329	197	(91)	162.906
Prodaja dionica Stanje 31. prosinca 2015.	- 148.000	- 159.471	- 3.329	- 197	- (91)	- 162.906

Tijekom 2016. i 2015. godine nije bilo promjena po dioničkom kapitalu.

BILJEŠKA 33 – DIONIČKI KAPITAL (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2016. i 2015. godine nominalni registrirani, upisani i uplaćeni dionički kapital sadrži 144.974 redovnih dionica i 3.026 povlaštenih dionica nominalne vrijednosti od 1.100 kuna po dionici.

Povlaštene dionice ne daju pravo glasa, a kada Glavna skupština Banke donese odluku o isplati dividende, iste ostvaruju pravo na dividendu najmanje u visini kamatne stope koju Banka obračunava i plaća na oročene depozite građana na 36 mjeseci uvećano za 1%. U slučaju kada Glavna skupština Banke donese odluku o neisplati dividende, tada povlaštene dionice stječu prava sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. Povlaštene dionice nisu kumulativne.

Banka kupuje i prodaje vlastite dionice u redovnom poslovanju u okviru trgovanja s vlasničkim vrijednosnim papirima. Ove dionice umanjuju vlasničku glavnicu dioničara. Dobici i gubici od prodaje i kupovine vlastitih dionica evidentiraju se u okviru premije za izdane dionice. Na dan 31. prosinca 2016. godine Banka je imala 57 vlastitih dionica u iznosu od 91 tisuću kuna (2015.: 57 vlastitih dionica u iznosu od 91 tisuću kuna).

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

2016.				2015.
Dioničar	Broj dionica	% udjela u dioničkom kapitalu		Broj dionica	% udjela u dioničkom kapitalu	% glasačkih prava
Intercommerce d.o.o. Umag	25.403	17,16	17,52	25.403	17,16	17,52
Serfin d.o.o. Umag	14.558	9,84	10,04	14.558	9,84	10,04
Assicurazioni Generali s.p.a.	11.491	7,76	7,93	11.491	7,76	7,93
Marijan Kovačić	10.227	6,91	7,05	10.227	6,91	7,05
Terra Istriana Umag d.o.o.	9.424	6,37	6,50	9.424	6,37	6,50
Edo Ivančić	5.491	3,71	3,75	5.491	3,71	3,75
Branko Kovačić	5.389	3,64	3,72	5.389	3,64	3,72
Plava laguna d.d. Poreč	5.378	3,63	3,71	5.378	3,63	3,71
Željko Paić	5.127	3,46	3,54	5.127	3,46	3,54
Nerio Perich	5.107	3,45	3,52	5.107	3,45	3,52
Milenko Opačić	5.027	3,40	3,47	5.027	3,40	3,47
Vlastite dionice	57	0,04	0,04	57	0,04	0,04
Ostali dioničari	45.321	30,63	29,21	45.321	30,63	29,21
Ukupno	148.000	100,00	100,00	148.000	100,00	100,00

BILJEŠKA 34 – REZERVE I ZADRŽANA DOBIT

	2016.	2015.

Zakonske i statutarne rezerve	20.799	20.799
Ostale rezerve	17.836	17.589
Zadržana dobit	78.476	61.167
	117.111	99.555
Promjene na rezervama:
Zakonske i statutarne rezerve
Na početku godine	20.799	20.799
Na kraju godine	20.799	20.799
Rezerve iz revalorizacije ulaganja
Na početku godine	17.589	17.749
Neto promjena fer vrijednosti financijske imovine
raspoložive za prodaju	247	(160)
Na kraju godine	17.836	17.589
Zadržana dobit
Na početku godine	61.167	58.783
Neto dobit za godinu	20.631	12.444
Dividenda za prošlu godinu	(3.322)	(10.060)
Na kraju godine	78.476	61.167

Sukladno hrvatskim zakonima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezerve ne dostigne 5% dioničkog kapitala Banke.

Statutarne rezerve se mogu koristiti za potrebe otkupa vlastitih dionica te za unos u rezerve za vlastite dionice.

U ostale rezerve u financijskom izvješću uključene su rezerve za opće bankovne rizike koje je Banka sukladno zakonskim propisima bila dužna izdvojiti iz neto dobiti određeni postotak ovisno o rastu imovine, te nerealizirani dobici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju.

BILJEŠKA 35 – DIVIDENDE

Obveze za dividende se ne obračunavaju sve dok ih ne odobri Glavna skupština dioničara Banke.

Na Skupštini koja će se održati 07. travnja 2017. godine, predložit će se dividenda u iznosu od 60,00 kuna po dionici za imatelje redovnih i povlaštenih dionica za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine (2015.: 22,00 kune po redovnoj dionici i 44,00 kune po povlaštenoj dionici). Ova odluka neće imati utjecaja na ove financijske izvještaje, već će obračunata dividenda biti računovodstveno iskazana u dioničkoj glavnici kao dio zadržane dobiti za godinu koja završava 31. prosinca 2016.

BILJEŠKA 36 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

U svrhu prikaza izvještaja o novčanom tijeku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sljedeće iznose s originalnim dospijećem od najviše 90 dana:

	Bilješka	2016.	2015.
Novac i stanje na tekućim računima banaka	18	450.160	417.883
Potraživanja od banaka	20	258.047	189.808
		708.207	607.691

BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE

Pravni sporovi

Banka je tuženik i tužitelj u nekoliko sudskih sporova koji proizlaze iz redovnog poslovanja. Banka je u 2016. godini izdvojila rezerviranja za sudske sporove protiv Banke u iznosu od 175 tisuća kuna, dok u 2015. godini nije bilo navedenih rezerviranja.

Preuzete obveze za investicije

Na dan 31. prosinca 2016. i 2015. godine Banka nije imala obveze za kapitalne investicije.

Obveze po kreditima, garancije i ostali financijski instrumenti

U sljedećoj tablici navedeni su ugovoreni iznosi izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke:

	2016.	2015.
Garancije	86.074	151.539
Nepovučena sredstva po kreditima	65.910	50.479
Nepovučena sredstva po kreditima na tekućim računima	23.455	21.854
Akreditivi	941	1.005
Manje: rezerviranja za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama (bilješka 32)	(2.242)	(2.679)
	174.138	222.198

BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE (nastavak)

Kretanja po rezervama za moguće gubitke mogu se prikazati:

	2016.	2015.
Stanje 1. siječnja	2.679	1.297
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	1.341	2.479
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(1.778)	(1.097)
Stanje 31. prosinca	2.242	2.679

Osnovna je svrha ovih instrumenata osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim strankama, nose kreditni rizik kao i zajmovi.

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita, garancija ili akreditiva. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s ispunjavanjem specifičnih kreditnih uvjeta od strane klijenata.

Garancije, neopozivi akreditivi i nepovučena odobrena kreditna sredstva podliježu provjerama kreditnog rizika i kreditnim politikama sličnim onima koje se primjenjuju prilikom odobrenja kredita. Uprava Banke vjeruje da je tržišni rizik povezan s garancijama, neopozivim akreditivima i neiskorištenim odobrenim kreditima minimalan.

Preuzete obveze po poslovnom najmu

Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:

	2016.	2015.
Do 1 godine	783	846
Od 2 do 5 godina	1.630	1.880
Preko 5 godina	880	837
	3.293	3.563

Banka ima u zakupu ukupno dvadeset i sedam poslovnih prostora (devet poslovnica, sedamnaest prostora za bankomate i jedan reklamni prostor) kao najmoprimac, s preostalim rokom trajanja ugovora od 1 godine, pa do ugovora na neodređeno vrijeme. Cijene najma ugovorene su prema tržišnim cijenama ili na temelju drugih uvjeta najmodavatelja. Po isteku najma postoji mogućnost automatskog produljenja ili produljenja na temelju dogovora ugovornih strana.

BILJEŠKA 38 – TRANSAKCIJE S OSOBAMA U POSEBNOM ODNOSU S BANKOM

Osobe u posebnom odnosu s Bankom su osobe sukladno Zakonu o kreditnim institucijama. Povezane osobe su one u kojima jedna stranka upravlja drugom strankom ili ima značajan utjecaj na donošenje financijskih ili poslovnih odluka druge stranke. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom dio su redovitog poslovanja. Vrijednosti tih transakcija na kraju godine su sljedeće:

	Ključno rukovodstvo i njihove povezane osobe		Nadzorni odbor i njihove povezane osobe
	2016.	2015.	2016.	2015.
Krediti
Na početku godine	3.160	232	12.769	15.111
Povećanje	1.445	4.284	17.716	3.930
Smanjenje	(1.061)	(1.356)	(15.690)	(6.272)
Na dan 31. prosinca	3.544	3.160	14.795	12.769
Prihodi od kamata	163	116	555	514
Depoziti
Na početku godine	4.341	3.191	47.993	34.794
Povećanje / (smanjenje)	1.069	1.150	(10.930)	13.199
Na dan 31. prosinca	5.410	4.341	37.063	47.993
Rashodi od kamata	63	44	1.325	1.269
Isplaćena dividenda	96	264	1.175	3.605

Naknade managementu			2016.	2015.
Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja			2.817	2.464

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih i fizičkih osoba. Rizike i koristi povezane s tom imovinom snose te treće osobe i u skladu s tim, imovina nije uključena u izvještaj o financijskom položaju Banke.

Neto imovina i obveze kojima Banka upravlja u ime trećih stranaka može se prikazati kako slijedi:

	2016.	2015.
Imovina
- Dani krediti građanima	1.902	1.924
- Ostalo	613	616
Ukupna imovina	2.515	2.540
Obveze
- Financijske institucije	1.902	1.924
- Ostalo	613	616
Ukupne obveze	2.515	2.540

BILJEŠKA 40 DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

U postupku likvidacije društva Fiducia d.o.o. dana 13. kolovoza 2016. godine objavljen je poziv vjerovnicima da prijave svoja potraživanja najkasnije u roku od 6 mjeseci. S obzirom da je predmetni rok istekao 13. veljače 2017. godine, izvršili smo prijavu za upis prestanka društva u sudski registar čime je društvo prestalo postojati.

Tijekom prvog tromjesečja 2017. godine zaključena je prodaja dijela preuzetih nekretnina koje su u poslovnim knjigama iskazane u iznosu od 3.061 tisuća kuna. Ugovor o kupoprodaji nekretnina između Banke i kupca potpisan je 8. veljače 2017. godine na iznos od 450 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti dan plaćanja, što približno iznosi 3.350 tisuća kuna.

Prilog godišnjem financijskom izvješću

Dopunska izvješća za Hrvatsku narodnu banku

Temeljni financijski izvještaji pripremljeni sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka

Bilanca	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
		(u tisućama kuna)
IMOVINA
Gotovina i depoziti kod HNB-a	650.221	638.500
- gotovina	190.939	152.835
- depoziti kod HNB-a	459.282	485.665
Depoziti kod bankarskih institucija	241.584	188.719
Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a	602.142	480.759
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju	3.048	2.805
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća	131.712	115.926
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a	-	58.843
vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG
Derivatna financijska imovina	13	40
Krediti financijskim institucijama	14.896	5.620
Krediti ostalim komitentima	1.494.229	1.512.439
Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	20	20
Preuzeta imovina	15.825	13.985
Materijalna imovina	43.808	44.970
Kamate, naknade i ostala imovina	14.783	28.499
UKUPNA IMOVINA	3.212.281	3.091.125

OBVEZE I KAPITAL
Krediti kod financijskih institucija	72.679	99.488
- kratkoročni	-	11.000
- dugoročni Depoziti	72.679 2.787.413	88.488 2.642.372
- Depoziti na žiroračunima i tekućim računima	575.206	442.744
- Štedni depoziti	491.843	439.467
- Oročeni depoziti	1.720.364	1.760.161
Ostali krediti	-	-
- kratkoročni	-	-
- dugoročni	-	-

Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje	-	-
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-
- kratkoročni	-	-
- dugoročni	-	-
Izdani podređeni instrumenti	-	-
Izdani hibridni instrumenti	42.418	42.662
Kamate, naknade i ostale obveze	29.754	44.142
UKUPNO OBVEZE KAPITAL	2.932.264	2.828.664
Dionički kapital	162.709	162.709
Dobit/(gubitak) tekuće godine	20.631	12.444
Zadržana dobit/(akumulirani gubitak)	57.845	48.723
Zakonske rezerve	9.765	9.765
Statutarne i ostale kapitalne rezerve	28.189	28.189
Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske
imovine raspoložive za prodaju	878	631
UKUPNI KAPITAL	280.017	262.461
UKUPNO OBVEZE I KAPITAL	3.212.281	3.091.125

Račun dobiti i gubitka

	2016.	2015.

Kamatni prihodi	107.325	124.600
Kamatni troškovi	(38.883)	(48.405)
Neto kamatni prihod	68.442	76.195
Prihodi od provizija i naknada	32.281	31.569
Troškovi provizija i naknada	(5.123)	(5.295)
Neto prihod od provizija i naknada	27.158	26.274
Dobit/gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke
pothvate		-
Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja	14.595	15.579
Dobit/gubitak od ugrađenih derivata	(27)	(16)
Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje po fer
vrijednosti kroz RDG	3.079	(989)
Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju	-	-
Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća	-	-
Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite	-	-
Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	-	-
Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	462	350
Dobit/ gubitak od obračunatih tečajnih razlika	(892)	73
Ostali prihodi	2.366	39.476
Ostali troškovi	(2.764)	(2.803)
Opći administrativni troškovi i amortizacija	(65.450)	(66.220)
Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja
za gubitke	46.969	87.919
Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke	20.399	72.412
Dobit/gubitak prije oporezivanja	26.570	15.507
Porez na dobit	(5.939)	(3.063)
Dobit/gubitak tekuće godine	20.631	12.444
Zarada po dionici (u kunama)	139,45	84,11

Izvještaj o promjenama kapitala

	Dionički kapital	Trezorske dionice	Zakonske, statutarne i ostale rezerve	Zadržana dobit / (gubitak)	Dobit / (gubitak) tekuće godine	Nerealizirani dobitak / gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju	Ukupno kapital i rezerve
Stanje 1. siječnja 2016.	162.709	197	37.757	48.723	12.444	631	262.461
Promjene u kapitalu za 2016.	-	-	-	-	-	-	-
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju	-	-	-	-	-	-	-
Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju	-	-	-	-	-	247	247
Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi	-	-	-	-	-	-	-
Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama	-	-	-	-	-	-	-
Neto dobici(gubici) priznati izravno u kapitalu i rezervama	-	-	-	-	-	247	247
Dobit/(gubitak) tekuće godine	-	-	-	-	20.631	-	20.631
Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu					20.631	247	20.878
Povećanje/smanjenje dioničkog kapitala	-	-	-	-	-	-	-
Kupnja/prodaja trezorskih dionica	-	-	-	-	-	-	-
Ostale promjene	-	-	-	-	-	-	-
Prijenos u rezerve	-	-	-	9.122	(9.122)	-	-
Isplata dividende	-	-	-	-	(3.322)	-	(3.322)
Raspodjela dobiti	-	-	-	9.122	(12.444)	-	(3.322)
Stanje na 31. prosinca 2016.	162.709	197	37.757	57.845	20.631	878	280.017

Izvještaj o novčanom tijeku

	2016.	2015.

POSLOVNE AKTIVNOSTI
Dobit prije oporezivanja Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke	26.570 20.399	15.507 72.412
Amortizacija	4.636	5.317
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti
kroz RDG	-	-
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine	-	-
Ostali (dobici)/gubici	-	-
Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine	51.605	93.236
Depoziti kod HNB-a	26.383	(175.255)
Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a	(121.383)	(16.343)
Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama	(62.140)	154.743
Krediti ostalim komitentima	(2.190)	(94.878)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju	(243)	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a
vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG	58.843	(33.622)
Ostala poslovna imovina	27	16
Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine	(100.703)	(165.339)
Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza
Depoziti po viđenju	132.462	49.345
Štedni i oročeni depoziti	12.580	74.130
Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	-	(1)
Ostale obveze	(3.683)	(41)
Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza	141.359	123.433
Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit
(Plaćeni porez na dobit)	(3.146)	(2.697)
Neto (odljev)/priljev gotovine iz poslovnih aktivnosti	89.115	48.633
ULAGAČKE AKTIVNOSTI
Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine	(5.313)	(7.607)
Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i
zajedničke pothvate	-	-
Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih
instrumenata koji se drže do dospijeća	(15.787)	23.883
Primljene dividende	462	350
Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti	-	-
Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti	(20.638)	16.626
FINANCIJSKE AKTIVNOSTI
Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita	(26.809)	17.210
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira	-	-
Neto povećanje/(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata	(245)	9.532
Primici od emitiranja dioničkog kapitala	-	-
(Isplaćena dividenda)	(3.319)	(10.028)
Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	-	-
Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti	(30.373)	16.714
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	38.104	81.973
Učinci promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	-	-
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	38.104	81.973
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	152.835	70.862
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	190.939	152.835

Usklađenje temeljnih financijskih izvještaja pripremljenih sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka

A) USKLAĐENJE BILANCE

	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
IMOVINA
Gotovina i depoziti kod HNB-a	650.221	649.697	524
- gotovina	190.939	190.857	82
- depoziti kod HNB-a	459.282	458.840	442
Depoziti kod bankarskih institucija	241.584	242.311	(727)
Gotovinske rezerve	891.805	892.008	(203)
Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a	602.142	602.443	(301)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju	3.048	3.068	(20)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća	131.712	132.621	(909)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje,
a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG	-	-	-
Ukupno vrijednosni papiri	736.902	738.132	(1.230)
Derivatna financijska imovina	13	-	13
Krediti financijskim institucijama	14.896	14.896	-
Krediti ostalim komitentima	1.494.229	1.500.472	(6.243)
Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	20	-	20
Preuzeta imovina	15.825	14.653	1.172
Materijalna i nematerijalna imovina	43.808	47.072	(3.264)
Kamate, naknade i ostala imovina	14.783	4.403	10.380
UKUPNA IMOVINA	3.212.281	3.211.636	645

OBVEZE I KAPITAL
Krediti kod financijskih institucija	72.679	73.380	(701)
- kratkoročni	-	17.535	(17.535)
- dugoročni	72.679	55.845	16.834
Depoziti	2.787.413	2.800.832	(13.419)
- Depoziti na žiroračunima i tekućim računima	575.206	797.726	(222.520)
- Štedni depoziti	491.843	271.145	220.698
- Oročeni depoziti	1.720.364	1.731.961	(11.597)
Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje	-	-	-
Izdani hibridni instrumenti	42.418	42.418	-
Kamate, naknade i ostale obveze	29.754	14.989	14.765
UKUPNO OBVEZE	2.932.264	2.931.619	645
KAPITAL
Dionički kapital	162.709	162.906	(197)

Dobit/(gubitak) tekuće godine	20.631	-	20.631
Zadržana dobit/(akumulirani gubitak)	57.845	78.476	(20.631)
Zakonske rezerve	9.765	20.799	(11.034)
Statutarne i ostale kapitalne rezerve	28.189	17.836	10.353
Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju	878	-	878
UKUPNI KAPITAL	280.017	280.017	-
UKUPNO OBVEZE I KAPITAL	3.212.281	3.211.636	645

A) USKLAĐENJE BILANCE (nastavak)

Razlike u ukupnoj aktivi i pasivi bilance objavljene u godišnjem financijskom izvještaju na dan 31. prosinca 2016. godine u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a u iznosu od 645 tisuća kuna proizlazi iz sljedećih stavki:

na prijelaznim računima u ukupnom iznosu od 450 tisuća kuna;
udjela ostalih sudionika u sindiciranom kreditu u iznosu od 56 tisuće kuna te stavke odgođenih poreznih obveza u iznosu od 139 tisuća kuna koji se za potrebe HNB-a iskazuju u pasivi, dok su u godišnjem financijskom izvješću prikazani kao odbitna stavka aktive.

Razlike u pozicijama bilance Banke objavljene u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:

kod pozicije gotovine i depozita kod HNB-a prema Odluci HNB-a za statističko izvješćivanje razlike se odnose na stanja za čekove poslane na naplatu koji iznose ukupno 82 tisuća kuna te na različit raspored rezervacija na skupnoj osnovi za depozite u HNB u iznosu od 442 tisuća kuna. Tako su gotovina i depoziti kod HNB-a manji u godišnjem financijskom izvještaju za 524 tisuće kuna.
prema Odluci HNB u depozite kod bankarskih institucija uključuju se gore navedene pozicije koje su isključene iz pozicija gotovine i depozita kod HNB u godišnjem financijskom izvještaju i to u ukupnom iznosu od 524 tisuće kuna. Također se uključuju kamate na dane depozite, te potraživanja od drugih banaka što sveukupno iznosi 203 tisuće kuna. Tako su depoziti kod bankarskih institucija veći u godišnjem financijskom izvještaju za 727 tisuća kuna.
na stanjima vrijednosnih papira raspored je vršen na različit način po portfeljima. Razlika na ukupnom iznos ulaganja odnosi se potraživanja po kamatama za 1.210 tisuća kuna, te na ulaganje u povezano društvo za 20 tisuća kuna što je u izvješću za HNB iskazano kao ostala potraživanja.
krediti ostalim komitentima osim gore spomenute razlike sadrže i razliku koja proizlazi iz činjenice da je u izvješću za HNB pozicija za sindicirane kredite umanjila ostale obveze Banke, dok je u godišnjem financijskom izvješću izvršeno umanjenje kredita klijentima u iznosu od 59 tisuća kuna. Razlika od 6.752 tisuće kuna odnosi se na neto potraživanja za kamate što je u izvješću za HNB iskazano kao ostala imovina. Dio razlike od 450 tisuća kuna odnosi se na obveze po kreditnom poslovanju koje u godišnjem financijskom izvješću umanjuju poziciju kredita, ali i ukupnu bilancu.
materijalna i nematerijalna imovina razlikuje se za poziciju softvera u iznosu od 2.207 tisuća kuna koji je u godišnjem financijskom izvješću iskazan na toj poziciji, a u izvješću za HNB kao ostala imovina. Razlika od 115 tisuća kuna odnosi se na poziciju zaliha materijala i sitnog inventara s obzirom da je u izvješću za potrebe HNB-a iskazuju kao materijalna i nematerijalna imovina, a u godišnjem financijskom izvještaju čine stavku ostale imovine.
kamate, naknade i ostala imovina su manje u godišnjem izvještaju radi potraživanja po kamati u neto iznosu od 6.752 tisuće kuna iskazana u godišnjem izvješću zajedno s glavnicama, a dio materijalne imovine iskazan za potrebe HNB-a na poziciji ostala imovine za 2.092 tisuće kuna.
na strani obveza, obveze po kamatama i ograničenim depozitima su u godišnjem financijskom izvještaju uključene u stavke depozita dok su u izvješću za potrebe HNB-a uključeni u stavku kamata, naknada i ostalih obveza 13.419 tisuća kuna.
na poziciju kredita kod financijskih institucija u godišnjem financijskom izvješću uključene su kamate u iznosu od 335 tisuća kuna te stanja na platnim računima financijskih institucija u iznosu od 366 tisuća kuna.
tako je na poziciji kamata, ograničenih depozita, naknada i ostalih obveza ukupno iskazan u HNB izvješću manji iznos za 14.765 tisuća kuna zbog iskazivanja tih pozicija zajedno sa pripadajućom glavnicom u godišnjim financijskim izvještajima.

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA

	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike

Kamatni prihodi	107.325	107.325	-
Kamatni troškovi	(38.883)	(38.883)	-
Neto kamatni prihod	68.442	68.442	-
Prihodi od provizija i naknada	32.281	32.281	-
Troškovi provizija i naknada	(5.123)	(5.123)	-
Neto prihod od provizija i naknada	27.158	27.158	-
Dobit/gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	-	-	-
Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja	14.595	14.233	362
Dobit/gubitak od ugrađenih derivata	(27)	-	(27)
Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje
po fer vrijednosti kroz RDG	3.079	3.052	27
Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju	-	-	-

Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća	-	-	-
Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite	-	-	-
Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke
pothvate	-	-	-
Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	462	-	462
Dobit/ gubitak od obračunatih tečajnih razlika	(892)	-	(892)
Ostali prihodi	2.366	2.828	(462)
Ostali troškovi	(2.764)	(942)	(1.822)
Opći administrativni troškovi i amortizacija	(65.450)	(67.272)	1.822
Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i
rezerviranja za gubitke	46.969	47.499	(530)
Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke	(20.399)	(20.929)	530
Dobit prije oporezivanja	26.570	26.570	-
Porez na dobit	(5.939)	(5.939)	-
Dobit tekuće godine	20.631	20.631	-
Zarada po dionici (u kunama)	139,45	139,45

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA (nastavak)

Razlike pozicija računa dobiti i gubitka objavljenih u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnosi se na sljedeće kategorije:

dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja je u godišnjem financijskom izvještaju umanjena za 362 tisuća kuna temeljem pozicija koje se odnose na tečajne razlike nastale od svođenja pozicija bilance na srednji tečaj stranih valuta krajem razdoblja. U izvješću za HNB ova vrijednost je zasebno iskazana na poziciji dobiti od obračunatih tečajnih razlika s uvećanjem od 530 tisuća kune tečajnih razlika iskazanih temeljem pozicija ispravaka vrijednosti, odnosno troškova vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke što čini razliku od 892 tisuća kuna;
- troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke su sukladno gore navedenom manji u godišnjem izvješću za 530 tisuća kuna;
ostali prihodi u godišnjem financijskom izvještaju sadrže i 462 tisuće kuna prihoda od ostalih vlasničkih ulaganja;
pozicija ostalih troškova općih administrativnih troškova i amortizacije razlikuje se radi drugačijeg rasporeda pozicija.

C) USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA

Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanom tijeku objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju od onih koje su definirane propisanom strukturom i sadržajem HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:

u godišnjem financijskom izvještaju se u novac i novčane ekvivalente na početku i na kraju godine iskazuju stavke gotovine i ekvivalenata gotovine s rokom dospijeća do 90 dana, dok se u izvještaju propisanom od strane HNB-a iskazuju samo stavke gotovine.

D) USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O PROMJENAMA KAPITALA

U izvještaju o promjenama kapitala objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju nema razlika u odnosu na HNB standard.

Ostale zakonske i regulatorne obveze

Banka sukladno odredbi članka 164. stavka 1. i 2. Zakona o kreditnim institucijama objavljuje sljedeće podatke:

Banka je registrirana za obavljanje sljedećih bankovnih i financijskih usluga:

primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskih instrumentima (forfeiting)
otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
financijski najam (leasing)
izdavanje garancija ili drugih jamstava
trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: instrumentima tržišta novca, prenosivim vrijednosnim papirima, - stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove,
platne usluge u skladu sa posebnim zakonima:
usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,– izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,– izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:
izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,– izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,– izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata
usluge novčanih pošiljaka
usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem usluga u skladu s posebnim zakonom
iznajmljivanje sefova
posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanju usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
izvršavanje naloga za račun klijenta, trgovanje za vlastiti račun,- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje
izdavanje elektroničkog novca

Banka posluje kroz 5 poslovnih centara: PC Umag-Buje-Novigrad, PC Poreč-Pazin, PC Pula-Rovinj-Labin, PC Rijeka-Buzet i PC Zagreb na području Istarske županije, Primorskogoranske županije i Grada Zagreba odnosno Zagrebačke županije, i to kroz poslovnu mrežu od dvadeset i pet podružnica i poslovnica (Podružnica Umag-sjedište, Poslovnica Robna kuća Umag, Poslovnica Savudrija, Poslovnica Brtonigla, Poslovnica Novigrad, Poslovnica Buje, Podružnica Poreč, Poslovnica Poreč-Aldo Negri, Poslovnica Tržnica Poreč, Poslovnica Vrsar, Poslovnica Višnjan, Poslovnica Tar, Poslovnica Pazin, Poslovnica Žminj, Poslovnica Motovun, Podružnica Pula, Poslovnica Pula-Robna kuća, Poslovnica Veruda, Poslovnica Rovinj, Poslovnica Labin, Podružnica Rijeka, Poslovnica Opatija, Poslovnica Viškovo, Poslovnica Buzet i Poslovnica Zagreb).

U nastavku Banka objavljuje ostale podatke sukladno odredbi članka 164. Zakona o kreditnim institucijama:

___________ ___________	2016. u tisućama kuna
Ukupni prihodi	160.109
Dobit prije oporezivanja Porez na dobit ______________	26.570 5.939
Broj radnika na dan 31. prosinca 2016. godini	241
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu (plaćeni sati rada) u 2016. godini ______________	227

U 2016. godini Banka nije primala javne subvencije.

AI Terminal

Istarska Kreditna Banka UMAG d.d.

2128_rns_2017-04-28_8c7fbab7-e929-4794-9d56-5bee2cd7afc3.pdf

Godišnje izvješće za 2016. godinu

Kontakt:

Call centar:

Sadržaj

Osnovni podaci o Banci

Uprava i Nadzorni odbor

Nadzorni odbor

Financijski pokazatelji

Napomena:

Opis poslova

Poslovni subjekti:

Stanovništvo:

Organizacijska struktura i poslovna mreža

Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2016. godini

Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2016. godini

BILANCA I PRIMLJENI DEPOZITI od 2010. do 2016. GODINE (u milijunima kuna)

STRUKTURA AKTIVE (u tisućama kuna)

STRUKTURA PRIHODA IZ POSLOVANJA (u tisućama kuna)

STRUKTURA I BROJ NALOGA - DEVIZNI PLATNI PROMET

KARTIČNO POSLOVANJE

ZAKLJUČAK

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

IZJAVU O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

Djelovanje Uprave

Djelovanje Nadzornog odbora

Politika raznolikosti

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

GODIŠNJI UPITNIK

POSVEĆENOST PRINCIPIMA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

DIONIČARI I GLAVNA SKUPŠTINA

UPRAVNA I NADZORNA TIJELA

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA

Odgovornost za financijske izvještaje

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

Mišljenje

Osnova za mišljenje

Ključna revizijska pitanja

Gubici od umanjenja vrijednosti kredita danih klijentima

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Kako smo revizijom razriješili ključno revizijsko pitanje

Operativna učinkovitost kontrola

Gubici uslijed umanjenja vrijednosti na pojedinačnoj osnovi

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Gubici uslijed umanjenja vrijednosti na skupnoj osnovi

Ostale informacije

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ostale informacije (nastavak)

Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)

Izvještavanje sukladno ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevima

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U VLASNIČKOJ GLAVNICI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2016. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2016. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Povijest i osnutak

Osnovne djelatnosti Banke

Tijela Banke i Uprava

GLAVNA SKUPŠTINA

NADZORNI ODBOR

UPRAVA

2.1 Osnove sastavljanja

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava

Prva primjena novih izmjena postojećih standarda koji su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene računovodstvenih politika i objava (nastavak)

Izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Novi standardi te izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio OMRS i koji još nisu usvojeni u Europskoj uniji