Quarterly Report • Apr 19, 2017
Quarterly Report
Open in ViewerOpens in native device viewer
Godišnje izvješće za 2016. godinu
Zagreb, travanj 2017.
Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.
| Uvod | 5 | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, DIONIČKO DRUŠTVO – POGLED NA 2016. | |||||
| Osnovni financijski pokazatelji | 7 | ||||
| Izvješće predsjednika Uprave o stanju | 8 – 9 | ||||
| Uprava Hrvatske poštanske banke | 11 | ||||
| Makroekonomska kretanja u Republici Hrvatskoj u 2016. godini | 13 – 16 | ||||
| Poslovno okruženje | 17 – 18 | ||||
| Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo | 19 – 47 | ||||
| Društvena odgovornost | 48 – 50 | ||||
| Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja | 52 – 53 | ||||
| Kodeks korporativnog upravljanja – Godišnji upitnik | 54 – 57 | ||||
| Organizacijska struktura Hrvatske poštanske banke | 58 – 60 | ||||
| Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci | 61 – 62 | ||||
| Financijska izvješća i neovisno revizorsko mišljenje | |||||
| Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja |
63 | ||||
| Izvješće neovisnog revizora | 65 – 72 | ||||
| Odvojeni financijski izvještaji: | |||||
| Odvojeni izvještaj o financijskom položaju | 74 | ||||
| Odvojeni račun dobiti i gubitka | 75 | ||||
| Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti | 76 | ||||
| Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama | 77 | ||||
| Odvojeni izvještaj o novčanom toku | 78 | ||||
| Bilješke uz financijske izvještaje | 79 – 178 | ||||
| Propisani izvještaji za Hrvatsku narodnu banku | 180 – 195 | ||||
| Poslovna mreža i kontakti | 196 – 203 |
Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.
Godišnje izvješće obuhvaća sažetak financijskih informacija, opis poslovanja te revidirane financijske izvještaje zajedno s neovisnim revizorskim mišljenjem za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine, na hrvatskom i engleskom jeziku.
Godišnje izvješće uključuje godišnje financijske izvještaje pripremljene u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj te revidirane u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima.
Godišnje izvješće je pripremljeno u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Zakonom o trgovačkim društvima koji zahtijevaju izvješćivanje dioničara na godišnjoj skupštini dioničara od strane Uprave društva. Prema Zakonu o računovodstvu temeljni financijski izvještaji su izvještaj o financijskom položaju, račun dobiti i gubitka s izvještajem o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama, izvještaj o novčanom toku i bilješke uz financijske izvještaje, a Zakon o trgovačkim društvima, u skladu s člankom 250.a i 250.b, propisuje obvezu podnošenja godišnjeg izvješća o stanju Banke i ostalih članica HPB Grupe.
U Godišnjem izvješću Hrvatska poštanska banka d.d. spominje se kao «Banka» ili «HPB», Grupa Hrvatske poštanske banke kao «HPB Grupa» ili samo «Grupa», Hrvatska narodna banka navodi se kao «HNB», Republika Hrvatska kao «RH», a Hrvatska banka za obnovu i razvitak navodi se kao «HBOR».
U svrhu preračunavanja iznosa u stranim valutama u kunske iznose korišteni su sljedeći srednji tečajevi HNB-a:
| 31. prosinca 2016. | 1 EUR = 7,557787 KN | 1 USD = 7,168536 KN |
|---|---|---|
| 31. prosinca 2015. | 1 EUR = 7,635047 KN | 1 USD = 6,991801 KN |
u milijunima kuna
| 2016. | 2015. | 2014. | 2013. | 2012. | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Osnovni pokazatelji | ||||||||
| Dobit/(gubitak) za godinu | 188 | 123 | (635) | 42 | 94 | |||
| Operativna dobit | 388 | 321 | 300 | 266 | 266 | |||
| Ukupna aktiva | 19.338 | 17.691 | 17.351 | 18.357 | 17.045 | |||
| Zajmovi komitentima | 11.398 | 10.185 | 10.335 | 11.656 | 10.679 | |||
| Primljeni depoziti | 16.282 | 14.649 | 14.254 | 14.885 | 13.449 | |||
| Dionički kapital i rezerve | 1.939 | 1.779 | 845 | 1.453 | 1.411 | |||
| Ostali pokazatelji | ||||||||
| Prinos na dionički kapital | 15,50% | 10,14% | -65,73% | 4,39% | 9,73% | |||
| Prinos na aktivu | 0,97% | 0,70% | -3,66% | 0,23% | 0,55% | |||
| poslovanja1 Omjer troškova prihodu iz poslovanja |
u 53,16% |
58,88% | 60,15% | 62,48% | 63,63% | |||
| Regulatorni / Jamstveni kapital | 1.520 | 1.534 | 645 | 1.573 | 1.669 | |||
| Adekvatnost kapitala | 15,66% | 15,85% | 6,65% | 13,51% | 14,89% |
1 opći i administrativni troškovi, amortizacija i ostali troškovi
s iznimnim zadovoljstvom Vam u ime Uprave predstavljam poslovne rezultate Hrvatske poštanske banke u 2016. godini, koja je bila najbolja godina od njenog osnutka.
Protekla godina bila je obilježena velikim izazovima najavljenih ili tekućih regulatornih promjena, ali i sa sve jačom tržišnom utakmicom u uvjetima općeg smanjenja kamatnih stopa. HPB se takvim okolnostima prilagodila kvalitetnim upravljanjem prodajom, politikom cijena i poboljšanjem procesa. Također, 2016. je i godina implementacije mnogih inicijativa i strateških projekata (Super Smart HPB, CRM alat za upravljanje odnosom s klijentima – fizičkim osobama, prodaja dospjelih nenaplaćenih potraživanja, SEPA Credit Transfer itd.) koji su zahtijevali angažman ljudskih i financijskih resursa.
Biti istovremeno i komercijalan i uspješan na tržištu ovisi ne samo o eksternim faktorima, nego i o našim internim karakteristikama. Stoga sam od svih uspjeha u 2016. najviše ponosan na rast baze klijenata. HPB danas ima više od 640 tisuća klijenata, pri čemu je tijekom godine otvoreno 33 tisuće novih tekućih računa građana i preko 1.500 poslovnih računa. Smatram da ovakav rast proizlazi iz naše potpune posvećenosti klijentu, što jest jedna od korporativnih vrijednosti HPB-a, a nastavit će to biti i u budućnosti.
Paralelno sa zahtjevnim operativnim aktivnostima, Banka je u 2016. neto dobit povećala za 52,8%, na 188,3 milijuna kuna, što je najviša razina neto dobiti u korporativnoj povijesti Banke.
Operativna dobit je 387,7 milijuna kuna, te je za 66,6 milijuna kuna ili 20,7 posto veća nego 2015. zahvaljujući višim nekamatnim prihodima te 4,6% nižim troškovima uslijed provedene reorganizacije 2015. godine i radi odgovornog upravljanja izdacima na svim razinama.
Neto kamatni prihod iznosi 514,4 milijuna kuna i u odnosu na godinu ranije viši je za 0,8%. Blagi porast do kojeg je došlo u uvjetima pada kamatnih stopa na tržištu, proizlazi iz rasta zdravog dijela kreditnog portfelja, kao i iz optimizacije strukture izvora i snižavanja njihove cijene.
Neto prihod od provizija i naknada iznosi 184,8 milijuna kuna što je u skladu s očekivanjima i predstavlja rast od 1,7% u odnosu na prethodnu godinu. Supstitucija gotovinskih transakcija drugim oblicima plaćanja je neizbježna te je u ovom segmentu zabilježen pad prihoda. S druge strane, zabilježen je rast naknada od akvizicije računa i bezgotovinskog plaćanja što je važan doprinos održivosti prihoda Banke u budućnosti.
Segment financijskih tržišta ostvaruje konzistentno izvrsne rezultate iz godine u godinu. To je potvrđeno i u 2016. godini kroz više nego udvostručene dobitke od trgovanja vrijednosnicama i devizama (+146,2 posto). Čak i kad se eliminira jednokratni dobitak od prodaje vlasničkog udjela u društvu VISA Europe Ltd. u iznosu 33,5 milijuna kuna, ostvareni dobici su za 74,9% viši nego prethodne godine.
Ostali nekamatni prihodi uglavnom se odnose na jednokratne efekte od prodaje preuzete imovine te ostale efekte od naplate potraživanja. S obzirom da Banka u 2016. nije imala značajnih priljeva po tim osnovama kao u prethodnoj godini, ovi su prihodi manji za 68,9 posto. Međutim, posvećeni smo unapređenju procedura i praksi u naplati, uz istovremeno zadržavanje društveno odgovorne svijesti.
Operativni troškovi poslovanja smanjeni su za 4,6% kao rezultat organizacijskih i procesnih unapređenja implementiranih u 2015. i 2016. godini. Kao odraz takvih promjena, C/I indikator efikasnosti poslovanja poboljšan je na 53,2%, što je njegova najbolja razina u posljednjih 12 godina. Time HPB nastavlja konvergirati prosjeku sektora kreditnih institucija u Hrvatskoj, koji prema nerevidiranim podacima za 2016. iznosi 50,6 posto.
Troškovi ispravaka vrijednosti i rezerviranja za obveze su veća za 16,2% u odnosu na 2015., ali se teret rezerviranja na operativnu dobit nije značajno promijenio – oko 60 posto i u 2016. i u 2015 – nastavno na snažni rast operativne dobiti. U strukturi rezerviranja i ispravaka vrijednosti, smanjena su rezerviranja za identificirane gubitke po NPL-ovima (za 7,9 posto), dok su zbog rasta Banke izdvojene značajne rezerve na skupnoj osnovi za Aplasmane i potencijalne obveze (13,5 milijuna kuna 2016. u usporedbi sa 6,0 milijuna kuna prihoda od ukidanja rezerviranja u 2015.). Pored navedenog, primjenom konzervativnog pristupa sukladnog regulativi, formirana su i rezerviranja za sudske sporove i priznata umanjenja vrijednosti nefinancijske imovine u značajno višem iznosu nego u 2015. godini.
Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.
Prethodna imenovanja: • 2003. – 2014. Erste & Steiermärkische Bank d.d. – zamjenik predsjednika Uprave • 2002. – 2003. Erste & Steiermärkische Bank d.d.
– predsjednik Uprave • 1997 – 2000 Trgovačka banka – član Uprave / predsjednik Uprave u 2000.
Ured za upravljanje ljudskim resursom Ured za upravljanje aktivom i pasivom Ured za korporativne komunikacije upravljanje kvalitetom usluge
Ured za pravne poslove
Prethodna imenovanja: • 2010. – 2014. Erste Srbija – izvršni direktor za Retail poslovanje • 2005. – 2010. Erste & Steiermärkische Bank d.d. – direktor Direkcije malog poduzetništva
CEO CFO CRO CIO
Predsjednik Uprave od 10. rujna 2014. Član Uprave od 22. prosinca 2014. Član Uprave od 17. prosinca 2014.
Sektor poslovanja sa stanovništvom Sektor upravljanja rizicima Sektor informatike Sektor poslovanja s gospodarstvom Sektor upravljanja naplatom Sektor podrške poslovanju Sektor financijskih tržišta Sektor upravljanja financijama Ured za organizaciju i upravljanje projektima Sektor izravnog bankarstva Ured unutarnje revizije Ured za nabavu i opće poslove Ured za marketing Ured za korporativnu sigurnost (od 25.01.2017.)
Prethodna imenovanja: • 2007. – 2012. Erste & Steiermärkische Bank d.d. – direktor i CIO
Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.
| 2011. | 2012. | 2013. | 2014. | 2015. | 2016. | Trend | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Realni rast BDP-a (%) | (0,3) | (2,2) | (1,1) | (0,4) | 1,6 | 2,9 | ↑ |
| Prosječna godišnja stopa inflacije (%) | 2,3 | 3,4 | 2,2 | (0,2) | (0,5) | (1,1) | ↑ |
| Zaposlenost na kraju godine (% godišnja promjena) | (0,9) | (2,0) | (2,2) | (0,2) | 1,2 | 1,9 | ↑ |
| Stopa nezaposlenosti na kraju godine (%) | 18,6 | 20,9 | 21,5 | 19,4 | 17,2 | 14,8 | ↓ |
| Saldo tekućeg računa platne bilance (% BDP-a) | (0,8) | (0,2) | 1,0 | 2,2 | 5,2 | 5,7* | ↓ |
| Operativni saldo središnje države i izvanprorač. fondova (u mlrd. HRK) | (12,0) | (8,0) | (14,4) | (9,9) | (4,3) | 0,6 | ↑ |
| Dug opće države (% BDP-a) | 65,2 | 70,7 | 82,2 | 86,6 | 86,7 | 84,2 | ↓ |
| Tečaj EUR/HRK na dan 31.12. | 7,5304 | 7,5456 | 7,6376 | 7,6615 | 7,6350 | 7,5578 | ↓ |
| Aktiva kreditnih institucija (u mlrd. HRK) | 415,2 | 407,7 | 405,7 | 403,7 | 401,3 | 396,3 | ↓ |
| Ukupni krediti (u mlrd. HRK) | 291,7 | 283,9 | 286,9 | 279,9 | 275,4 | 261,2 | ↓ |
| Ukupni depoziti (u mlrd. HRK) | 287,6 | 282,1 | 289,2 | 292,8 | 300,8 | 300,9 | = |
| Udio loših kredita (%) | 12,4 | 13,9 | 15,7 | 17,1 | 16,7 | 13,8 | ↓ |
| *Saldo u prva 3 kvartala 2016. u usporedbi s 8,4% u istom razdoblju 2015. | Izvori: DZS, HNB, HZMO, HPBResearch |
Rast realnog BDP-a je ubrzao s 1,6% u 2015. na 2,9% u 2016. Najveći doprinos snažnijem rastu u 2016. dao je rast osobne potrošnje (+1,9%) čemu su doprinijeli rast potrošnje u turizmu i snažan rast prodaje na malo u 4. kvartalu uoči i oko blagdana uslijed poboljšanja pouzdanja potrošača i očekivanja vezanih s ekonomskom i financijskom situacijom. Nadalje, doprinos bruto investicija je +0,8% uslijed blagog oporavka investicijske klime i građevinskih radova, poglavito u 4. kvartalu. Doprinos državne potrošnje od +0,4% pozitivan je po prvi put nakon 2013. što je djelomično posljedica rasta rashoda za zaposlene unutar sektora opće države.
Doprinos neto izvoza u 2016. je negativan (-0,1%) po prvi put nakon 2011. godine što ukazuje na brži rast uvoza od izvoza uslijed blagog jačanja HRK prema EUR. Ipak, neto izvoz i dalje je značajno pozitivan (+7,2 milijarde kuna) uslijed oporavka agregatne potražnje u Eurozoni.
Većina 2016. godine bila je obilježena deflatornim pritiscima za što su dobrim dijelom zaslužna vanjski trendovi. Prosječna godišnja stopa inflacije u 2016. je -1,1% što označava treću godinu zaredom u kojoj je na godišnjoj razini zabilježena deflacija. Pad cijena u 2016. najviše je bio pod utjecajem pada cijena prijevoza (-4,2%) uslijed povećane konkurencije, nadalje pada cijena stanovanja, energije i komunalnih usluga (-2,5%) uslijed slabije domaće potražnje i nižih cijena energije na svjetskim tržištima, te pada cijena komunikacija (-2,3%) uslijed uvođenja maksimalnih cijena za telekomunikacijske operatere u EU.
Prva 3 kvartala 2016. bila su obilježena snažnom deflacijom uz stopu inflacije od -1,5% uslijed negativnih vanjskih kretanja, dok su se u 4. kvartalu deflatorni pritisci smanjivali te u prosincu potpuno izostali kad je zabilježena međugodišnja stopa inflacije od +0,2%. Za rast cijena u 4. kvartalu najviše su zaslužne cijene zdravstvenih usluga, alkoholnih pića i duhana te cijene hrane i bezalkoholnih pića.
U 2016. rast broja zaposlenih je ubrzao u odnosu na prethodnu godinu. Na kraju 2016. bilo je zaposleno 26,6 tisuća osoba više nego na kraju 2015. godine, a prosječan međugodišnji rast u cijeloj 2016. iznosio je 26,7 tisuća osoba.
Stopa nezaposlenosti je padala tijekom cijele godine (na međugodišnjoj razini) i na kraju 2016. iznosila je 14,8% što je 2,4 postotna boda niže nego na kraju 2015. godine.
Saldo tekućeg računa platne bilance u prva 3 kvartala 2016. manji je za 2,7 postotnih bodova nego u istom razdoblju 2015. uslijed većeg deficita u razmjeni roba (+5,0%) i gotovo 4 puta većeg deficita od primarnog dohotka (primarno zbog povećanja negativnog dohotka od izravnih ulaganja) koji su zasjenili 7,3% veći suficit u razmjeni usluga (primarno turizam) i 4,0% veći suficit od sekundarnog dohotka.
U 2016. godini prihodi središnje države i izvanproračunskih korisnika iznosili su 135,8 milijardi kuna što je 5,6% više nego prethodne godine. Glavni razlog za bolje prihode jest ubrzanje rasta ekonomske aktivnosti koja je dovela do viših dobiti poduzeća u 2015. i posljedično viših prihoda od poreza na dobit u 2016. godini. U isto vrijeme veća osobna potrošnja te povoljna kretanja tijekom turističke sezone doveli su do povećanja prihoda od PDV-a i trošarina.
Godišnje stope promjene u javnim financijama
Rashodi središnje države i izvanproračunskih korisnika iznosili su 135,3 milijarde kuna što je 1,7% više nego 2015. godine. Razlozi povećanja ukupnih rashoda jesu rashodi za pomoći koji uključuju transfere lokalnim jedinicama, između ostalog i za isplatu naknada zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama. Na kraju 2016. ostvaren je operativni suficit središnje države i izvanproračunskih korisnika od 567,3 milijuna kuna, što je najbolje
od 2008. godine. U 2016. napravljeno je refinanciranje dijela postojećih obveza, ali u manjoj mjeri nego prijašnjih godina što je smanjilo omjer duga opće države i BDP-a za 2,5 postotna boda na 84,2%. Ovakva kretanja ukazuju na formiranje padajućeg trenda duga opće države.
U 2016. HNB je nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku uz zadržavanje stabilnog tečaja EUR/HRK koji se kretao u uobičajenom rasponu od približno 7,46-7,68 što je ispod +/-1,5% fluktuacije. Srednji tečaj HNB-a EUR/HRK na kraju 2016. iznosio je 7,558 što je 1,0% manje nego na kraju 2015. HNB je nastavio održavati likvidnost banaka kroz redovne tjedne obratne repo aukcije, a u cijeloj godini ukupno je plasirano 9,0 milijardi kuna što je gotovo dvostruko više nego prethodne godine. U rujnu je stopa na redovne obratne repo operacije spuštena za 3 bazna boda na 0,47%, a u listopadu za još 17 baznih bodova na 0,3%. Uz redovne repo operacije HNB je proveo i 4 operacije fine prilagodbe (devizne intervencije) kojima je ukupno kupljeno 868,8 milijuna eura od banaka te 4 strukturne repo operacije s dospijećem od 4 godine gdje je kamatna stopa tijekom godine snižena s 1,8% na 1,4%.
Aktiva banaka (agregirana, kreditne institucije) na kraju 2016. iznosila je 396,3 milijarde kuna što je 1,2% manje nego prethodne godine. Pad se, kao i prethodnih godina, očituje u padu kreditiranja (-4,1%) pa su viškovi likvidnosti plasirani u državne vrijednosne papire i likvidnu imovinu.
Godišnje promjene kredita po sektorima
Depoziti poduzeća nastavili su rasti uslijed porasta transakcijskih računa što je rezultat bolje profitabilnosti i bržeg obrtaja novca. Depoziti stanovništva gotovo su nepromijenjeni, a depoziti financijskih institucija su pali (- 27,3%) što je u konačnici rezultiralo nepromijenjenim ukupnim depozitima.
Udio loših kredita poduzeća značajno je pao zbog otpisa kreditnih potraživanja banaka i bolje profitabilnosti poduzeća. Međutim, udio loših kredita u građevinskom sektoru i dalje je vrlo visok (65,7%).
Broj banaka na hrvatskom tržištu se uslijed prestanka poslovanja manjih banaka kontinuirano smanjuje, pa tako trenutno na tržištu posluje 25 poslovnih banaka i jedna štedna banka, gdje top 5 najvećih banaka zauzima ¾ tržišta. Karakteristika tržišta u regiji srednje i istočne Europe je da dominantan udio imaju banke u stranom vlasništvu, pri čemu Hrvatska nije iznimka. Tako 15 banaka u inozemnom vlasništvu čini 90,2 posto ukupne imovine sektora, a među njima dominiraju banke s područja Europske Unije, u talijanskom (najveća Zagrebačka banka je u vlasništvu Unicredita, a druga najveća Privredna banka Zagreb je u vlasništvu Intese Sanpaolo) i austrijskom vlasništvu (treća najveća je u vlasništvu Erste & Steiermärkische, a četvrta najveća u vlasništvu Raiffeisenbanka).
HPB je jedna od dvije preostale državne banke, a druga je mala Croatia banka čija imovina čini tek oko 0,8% ukupne imovine sustava. Na dan 31.12.2016. HPB zauzima sedmo mjesto među RH bankama po veličini aktive, a u 2016. je ostvarila najviši rast imovine među prvih 10 banaka.
| Bankovni sektor – pregled odabranih pokazatelja 2014. – 2016. |
|---|
| --------------------------------------------------------------- |
| Imovina, tržišni udjeli i adekvatnost kapitala banaka | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Adekvatnost | |||||||||
| U milijunima HRK | 2016 | YoY % | Trž. udio | kapitala | |||||
| 1 | Zagrebačka Banka | 102.470 | 105.997 | 105.131 | (0,8%) | 27,2% | 26,1% | ||
| 2 | Privredna Banka Zagreb | 69.102 | 69.733 | 72.439 | 3,9% | 18,7% | 22,5% | ||
| 3 | Erste & Steiermärkische Bank | 60.180 | 58.995 | 56.119 | (4,9%) | 14,5% | 21,6% | ||
| 4 | Raiffeisenbank Austria | 31.421 | 31.198 | 31.424 | 0,7% | 8,1% | 22,2% | ||
| 5 | Société Générale-Splitska Banka | 28.765 | 27.067 | 27.066 | (0,0%) | 7,0% | 19,9% | ||
| 6 | Addiko Bank | 28.249 | 25.557 | 21.099 | (17,4%) | 5,5% | 29,9% | ||
| 7 | Hrvatska Poštanska Banka | 17.370 | 17.713 | 19.358 | 9,3% | 5,0% | 15,7% | ||
| - udio u ukupnoj imovini | 4,5% | 5,0% | |||||||
| 8 | OTP Banka Hrvatska | 15.870 | 15.883 | 15.781 | (0,6%) | 4,1% | 15,6% | ||
| 9 | Sberbank | 10.266 | 9.736 | 9.266 | (4,8%) | 2,4% | 19,9% | ||
| 10 | Kreditna Banka Zagreb | 4.266 | 3.470 | 3.551 | (16,8%) | 0,9% | 17,3% | ||
| Prvih 10 | 367.959 | 365.349 | 361.234 | (1,1%) | 93,4% | 21,1% | |||
| Ostale banke (16) | 27.279 | 28.045 | 25.537 | (8,9%) | 6,6% | 21,9% | |||
| Ukupno | 395.238 | 393.394 | 386.771 | (1,7%) | 21,6% |
Izvor za sektor: www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2014. i 31.12.2015., nerevidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2016.)
Izvor za HPB: revidirani BN obrazac na 31.12.2016. (ukupna suma sektora prepravljena sukladno revidiranim podacima Banke)
Ukupna imovina hrvatskog bankarskog sektora bila je u porastu od 1999. do 2012. godine, ali je od 2008. nadalje primijećeno usporavanje rasta imovine uslijed financijske krize i usporavanja gospodarstva. Zbog stalnih negativnih pritisaka na tržištu i značajnog porasta loših kredita, ukupna imovina sektora u 2012. po prvi put se smanjila od 1999. godine, a pad je nastavljen u narednim godinama. Trend smanjenja imovine banaka je u 2016. postao još izraženiji zbog primjene zakonskih propisa o konverziji kredita u švicarskim francima, ali i izostanka rasta depozita koji je bio prisutan u prethodnim godinama.
Banke nastavljaju dominantno financirati kućanstva, pri čemu krediti kućanstvima čine 45,1% ukupnih kredita, dok krediti nefinancijskim poduzećima čine 28,3%, a krediti državi 21,2% ukupnih kredita. Loši krediti trenutno čine 13,8 posto ukupnih kredita što je značajno više nego u vremenu prije krize, ali i nešto niže nego u prethodnim godinama. Pritom se udio loših kredita nefinancijskim poduzećima i dalje nalazi na iznimno visokim razinama (28,3%). Smanjenje loših kredita u bilancama banaka rezultat je prodaje potraživanja nebankovnim financijskim institucijama i specijalistima.
Kućanstva i nefinancijska poduzeća također čine glavni izvor financiranja banaka s 83,6% ukupnih depozita. U uvjetima padajućih kamatnih stopa depoziti stagniraju što je u skladu sa sistemskim viškom likvidnosti koja se ne uspijeva preliti u tradicionalne plasmane kao što su krediti. Zbog toga banke kontinuirano nalaze nove načine za diverzifikaciju svojih plasmana i optimizaciju kamatne marže što se prvenstveno očituje u rastu ulaganja u vrijednosne papire.
Povijesno gledano hrvatski bankarski sektor je u posljednjem desetljeću bio među najbolje kapitaliziranima u Europi, a banke u RH trenutno imaju najnižu polugu među zemljama EU.
Omjer kapitala i imovine banaka u 28 EU zemalja – 2016. (%)
Izvor: World Bank metadata, data.worldbank.org
Unatoč padu bilance, banke su do 2015. ostvarivale pozitivne i visoke stope profita/povrata, te su financijsku krizu prošle relativno neoštećene, zahvaljujući regulatoru i monetarnoj politici koja je zahtijevala visoku razinu kapitaliziranosti banaka prije početka krize.
Nakon gubitka u 2015., induciranog konverzijom kredita uz valutnu klauzulu, i povezanim otpisima, banke nastavljaju s profitabilnim poslovanjem u 2016. godini. Ukupna dobit prije poreza u 2016. iznosila je 6,4 milijarde HRK što je najviše u povijesti bankarskog sustava u RH. Rekordna dobit prije oporezivanja ostvarena je nakon 5,0 milijardi HRK gubitka u 2015. koja je bila pod utjecajem značajnih ispravaka vrijednosti i rezerviranja za što su najvećim dijelom zaslužni gubici po CHF kreditima.
Prvih 10 banaka u 2016. ostvarilo je rekordnih 6,5 milijardi HRK dobiti prije oporezivanja što je više od dobiti ostvarene od strane svih 26 kreditnih institucija.
| Dobit prije poreza i ROA banaka | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| U milijunima HRK | 2014 | 2015 | 2016 | 2014 | 2015 | 2016 | ||||
| 1 | Zagrebačka Banka | 1.478 | (662) | 2.127 | 1,4% | - | 2,0% | |||
| 2 | Privredna Banka Zagreb | 821 | 208 | 1.982 | 1,2% | 0,3% | 2,7% | |||
| 3 | Erste & Steiermärkische Bank | 266 | (1.241) | 830 | 0,4% | - | 1,5% | |||
| 4 | Raiffeisenbank Austria | 364 | (311) | 585 | 1,2% | - | 1,9% | |||
| 5 | Société Générale-Splitska Banka |
249 | 155 | 468 | 0,9% | 0,6% | 1,7% | |||
| 6 | Addiko Bank | (128) | (2.456) | 79 | - | - | 0,4% | |||
| 7 | Hrvatska Poštanska Banka | (637) | 127 | 162 | - | 0,7% | 0,8% | |||
| - udio u ukupnoj dobiti | - | - | 2,6% | |||||||
| 8 | OTP Banka Hrvatska | 13 | (155) | 155 | 0,1% | - | 1,0% | |||
| 9 | Sberbank | 42 | (245) | 70 | 0,4% | - | 0,8% | |||
| 10 | Kreditna Banka Zagreb | (38) | 9 | 17 | - | 0,2% | 0,5% | |||
| Prvih 10 | 2.430 | (4.572) | 6.475 | 0,7% | - | 1,8% | ||||
| Ostale banke (16) | (362) | (460) | (125) | - | - | - | ||||
| Ukupno | 2.068 | (5.032) | 6.350 | 0,5% | - | 1,6% |
Izvor za sektor: www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2014. i 31.12.2015., nerevidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2016.),
Izvor za HPB: revidirani RN obrazac za.2016. (ukupna suma sektora prepravljena sukladno revidiranim podacima Banke)
Osnivanje Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo, početkom devedesetih godina, rezultat je višemjesečnog rada skupine entuzijasta i stručnjaka Hrvatske pošte i telekomunikacija (dalje u tekstu: "HPT"), koji su poznavajući dobre prakse rada i poslovanje poštanskih banaka u Europi, u novonastalim političkim okolnostima oživotvorili ideju poštanske banke u samostalnoj Hrvatskoj.
HPB osnovan je u listopadu 1991. godine sa sjedištem u Zagrebu, a prva poslovna adresa bila je u Tkalčićevoj ulici br. 7. Dionice HPB upisalo je i preuzelo 50 osnivača/dioničara, poslovnih partnera HPT-a, koji je bio najveći dioničar i koji je osigurao prostor i prve kadrove za rad. Kao "univerzalna bankarska organizacija", HPB registriran je kako bi obavljao "sve novčane, depozitne, kreditne i garancijske poslove s pravnim osobama i sve bankarske poslove s pučanstvom, uključujući i poslove platnog prometa", te je krajem listopada 1991. godine upisan u sudski registar.
Polazeći od potreba građana i privrednih subjekata za bankarskim uslugama, osobito u nizu sredina u kojima nema poslovnica banaka i oslanjajući se na mrežu od tadašnjih 1.100 šaltera HPT-a u kojima su pružane bankarske usluge, započelo se s prikupljanjem depozita građana, depozita privatnih poduzetnika i pravnih osoba – poslovnih partnera HPT-a. Prvi klijenti HPB-a bili su radnici HPT-a kojima su plaće isplaćivane putem štednih knjižica.
U svibnju 1992. HPB je počeo obavljati devizni platni promet s inozemstvom i prikupljati prve devizne depozite. Tijekom te godine, prednosti novoosnovane banke, osim osnivača i poslovnih partnera HPT-a, počeli su prepoznavati i manji privatni poduzetnici koji se uključuju u depozitnu sferu HPB-a.
Uredbom o naplati dugova odnosno potraživanja plasiranih sredstava Poštanske štedionice Beograd – filijale za Hrvatsku, Zagreb, (od 25. ožujka 1992. godine, NN 15/92.), HPB je nominiran pravnim slijednikom te filijale što je dalo značajan doprinos formiranju potencijala i poslova HPB-a (zamjena štednih knjižica i tekućih računa, preuzimanje štediša i deponenata, naplata potraživanja).
Prve godine rada HPB-a obilježilo je rad u ratnim okolnostima, pad ukupne privredne i investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj, pad životnog standarda, visoka stopa inflacije (pa i hiperinflacija), monetarna nedisciplina, povećanje fiskalnih davanja, koji su okončani donošenjem Stabilizacijskog programa u svibnju 1995. godine koji zaustavlja inflaciju i stabilizira tečaj DEM. HPB je tijekom tih godina prvenstveno obavljao poslove sa stanovništvom, prikupljao dinarska odnosno kunska sredstva građana, isplaćivao plaće i mirovine, a viškove sredstava plasirao na tržište novca i kratkoročno kreditirao obrtne potrebe privrednih subjekata, prvenstveno HPT, njegovih poslovnih partnera i osnivače HPB-a. I u tim složenim okolnostima rada i privređivanja, HPB je bilježio stalni rast bilančne sume i ostvarivao dobit te vodio stalnu brigu o revalorizaciji i očuvanju vrijednosti kapitala osnivača i depozita klijenata i ulagača.
Više od deset godina od osnivanja, do otvaranja podružnice u Splitu u travnju 2003. godine, jedine poslovnice HPB-a bile su u Zagrebu, najprije u Praškoj ulici i Ulici kralja Držislava (od lipnja 1995. do prosinca 1999. godine), a zatim u Jurišićevoj 4. U srpnju 2005. godine HPB je osnovao HPB-nekretnine, društvo s ograničenom odgovornošću za promet nekretninama i graditeljstvo i HPB Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim fondovima, čime je formirana Grupa HPB, koja je tijekom 2006. godine upotpunjena osnivanjem HPB-Stambene štedionice, dioničko društvo za stambenu štednju. HPB je kao nadređeno društvo u Grupi HPB, ujedno i stopostotni vlasnik svih triju društava, koja zajedno s HPB-om i društvom H1 TELEKOM d.d. za telekomunikacijske usluge, gdje HPB ima kontrolni vlasnički udio od 29. srpnja 2015., zajedno čine Grupu HPB.
Javnom ponudom dionica Banke u rujnu 2015. godine, dionički je kapital Banke povećan za 550 milijuna kuna mješovitim ulaganjem privatnog i javnog kapitala. U dioničarsku strukturu Banke ulaze mirovinski fondovi,
investicijski fondovi i ostali privatni investitori, koji su uplatili ukupno 305,9 milijuna kuna, putem čega stječu vlasnički udio u temeljnom kapitalu Banke od 25,5 posto. Od strane Republike Hrvatske uplaćeno je 244,1 milijun kuna, pa se vlasnički udio Republike Hrvatske i poveznih osoba smanjio s 99 na 74,5 posto. Na ovaj način, HPB postaje banka s najdiverzificiranijom dioničarskom strukturom među velikim bankama u Hrvatskoj.
Danas poslovnu mrežu HPB-a čini 10 regionalnih centara za gospodarstvo (dva u Zagrebu, Split, Dubrovnik, Pula, Varaždin, Osijek, Rijeka, Čakovec i Zadar), 45 poslovnica i 7 ispostava rasprostranjenih na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Tržišno pozicionirana i konkurentski profilirana, HPB je danas jedina bankarska institucija koja omogućuje temeljne financijske usluge građanima na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, sveobuhvatni financijski servis državnoj upravi te podršku hrvatskom gospodarstvu, osobito u segmentu malog i srednjeg poduzetništva. U suradnji s HP-Hrvatskom poštom d.d., dostupnost proizvoda i usluga HPBa osigurana je i kroz mrežu poštanskih ureda u svim značajnim mjestima u državi.
Kao najveća banka u domaćem vlasništvu, HPB je svojim strateškim usmjerenjem okrenuta poslovanju sa stanovništvom na cijelom državnom teritoriju te praćenju i poticanju razvoja nacionalnog gospodarstva, poglavito u segmentu malog i srednjeg poduzetništva. Strateške odrednice razvoja HPB-a usmjerene su na povećanje tržišnog udjela na bankarskom tržištu te razvoj organizacije i poslovnih procesa u skladu s najboljom svjetskom praksom. HPB je usmjerena na uvođenje asortimana novih i atraktivnih proizvoda i usluga za stanovništvo, a poseban naglasak stavljen je na kreiranje i inoviranje financijsko poslovne ponude prilagođene karakteristikama i potrebama malih i srednjih poduzetnika.
Banka obavlja sve bankovne i financijske usluge od kojih se glavne djelatnosti i stvarne aktivnosti odnose na poslovanje sa stanovništvom i poslovanje s gospodarstvom, a najznačajnije među njima su kako slijedi:
Uvjeti za osnivanje i poslovanje Banke kao kreditne institucije u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o kreditnim institucijama ("Narodne novine" broj 159/2013, 19/2015, 102/2015) i Zakonom o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj 152/2011, 111/2012, 68/2013 i 110/2015).
Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o tržištu kapitala ("Narodne novine" broj 88/2008, 146/2008, 74/2009, 54/2013, 159/2013, 18/2015 i 110/2015), a pružanje usluga platnog prometa koje Banka obavlja uređuje Zakon o platnom prometu ("Narodne novine" broj 133/2009 i 136/2012), uključujući i pripadajuće podzakonske propise. Za poslovanje Banke relevantni su i podzakonski propisi Hrvatske narodne banke kao nadležnog regulatora kojima se uređuje osnovna djelatnost Banke i poslovanje vezano uz osnovnu djelatnost.
Hrvatska narodna banka, osim navedene normativne aktivnosti, nadležna je i za nadzor kreditnih institucija, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je za nadzor pružanja investicijskih usluga i aktivnosti i obavljanje pomoćnih usluga. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kontrolira ispunjavanje obveza kreditnih institucija iz Zakona o osiguranju depozita ("Narodne novine" 82/2015), dok u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom provodi pravila i određuje postupke i instrumente za sanaciju kreditnih institucija sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ("Narodne novine" broj 19/2015).
Banka u svome poslovanju primjenjuje regulativu Europske unije koju čine objavljene uredbe Europske unije koje su usvojili Europski parlament i Vijeće, od kojih je najznačajnija Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenata i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 ("Službeni list" EU L 176/2013), te delegirane i provedbene uredbe Europske komisije čije odredbe se izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj u poslovanju kreditnih institucija, kao i druge relevantne propise koji uređuju poslovanje pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, kao i pravnih osoba i kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu u kojem se njihovo poslovanje obavlja sa inozemstvom (primjerice, propisi drugih država i međunarodni ugovori koji se tiču sprječavanja pranja novca, plaćanja u međunarodnom platnom prometu i drugo).
S obzirom da je Republika Hrvatska izravno ili putem društava u njenom vlasništvu većinski vlasnik dionica Banke, Banka kao relevantnu primjenjuje i posebnu regulativu za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu.
Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo dio je grupe povezanih osoba u smislu Zakona o kreditnim institucijama, i stopostotni je vlasnik sljedećih društava, s kojima čini HPB Grupu:
Pored gore navedenih društava kojima je Hrvatska poštanska banka osnivač i stopostotni vlasnik, Grupu čini i sljedeće društvo, gdje HPB ima kontrolni vlasnički udio od 29. srpnja 2015. (58,2 posto):
H1 TELEKOM d.d., za telekomunikacijske usluge sa sjedištem u RH, Split
*HPB d.d. je vlasnički udio u društvu H1 TELEKOM d.d. stekao pretvaranjem potraživanja u temeljni kapital. HPB d.d. i dalje namjerava svoje ulaganje u navedenom društvu nadoknaditi prvenstveno prodajom, a ne kroz ostvarivanje svojih prava kao vlasnik kontrolnog udjela, te je stoga to ulaganje klasificirano kao imovina namijenjena prodaji, sukladno MSFI 5.
| Dioničar | Vlasnički udio |
|---|---|
| Republika Hrvatska (Ministarstvo državne imovine) | 42,43% |
| HP Hrvatska pošta d.d. | 11,93% |
| Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka | 8,98% |
| Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (Ministarstvo državne imovine) | 8,76% |
| Prosperus Invest d.o.o., za Prosperus FGS | 4,94% |
| PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF (kategorija B) | 4,12% |
| ERSTE d.o.o. za ERSTE PLAVI OMF (kategorija B) | 3,90% |
| Allianz ZB d.o.o., za AZ OMF (kategorija B) | 2,88% |
| CROATIA osiguranje d.d. | 2,47% |
| RAIFFEISEN D.D., za Raiffeisen OMF (kategorija B) | 2,42% |
| Fond za financiranje razgradnje NEK | 2,36% |
| Manjinski dioničari | 4,77% |
| Trezorske dionice | 0,04% |
| Izvor: SKDD |
Na dan 31. prosinca 2016. godine vlasnička struktura Banke je kako slijedi:
Republika Hrvatska, putem Ministarstva državne imovine i ostalih državnih institucija i pravnih osoba pod njenom kontrolom, drži udio od 74,5% u dioničkom kapitalu i glasačkim pravima Društva na datum 31.12.2016. godine.
Dionica HPB-R-A uvrštena je u Službeno tržište Zagrebačke burze. Zadnja cijena po dionici krajem 2016. godine iznosila je 751,00 kuna (trgovinski dan 30.12.2016.), što predstavlja rast od 17,3 posto u usporedbi sa zadnjom zabilježenom cijenom u 2015. godini (640,00 kuna na trgovinski dan 30.12.2015.).
Banka je u 2016. godini ostvarila neto dobit nakon poreza u iznosu od 188,3 milijuna kuna, što je najbolji neto rezultat od osnutka Banke.
Neto dobit/(gubitak)
Također je ostvarena i rekordna operativna dobit prije rezerviranja, koja iznosi 387,7 milijuna kuna. Rezerviranja za gubitke po zajmovima i ostalim vrijednosnim usklađenjima financijske i nefinancijske imovine iznose 200,6 milijuna kuna, dok rezerviranja za obveze i troškove iznose 25,4 milijuna kuna.
U 2016. godini ukupni neto prihodi iz poslovanja viši su od prošlogodišnjih za 6,0 posto. Neto prihod od kamata u iznosu od 514,4 milijuna kuna generira udio od 62,1 posto u ukupnim prihodima iz poslovanja.
Struktura neto prihoda iz poslovanja za razdoblje 01.01.-31.12.2016.
Procesi provedeni u 2015. godini (reorganizacija i dokapitalizacija), te nastavak racionalizacije u 2016. godini u kombinaciji s boljim neto prihodima iz poslovanja, rezultirali su s unapređenjem efikasnosti poslovanja, što se reflektira u C/I pokazatelju koji je smanjen za 5,7 postotna boda na razinu 53,2 posto.
Krajem 2016. godine aktiva Banke je iznosila 19.338 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 1.647 milijuna kuna (+9,3 posto) u odnosu na 2015. godinu. Sa 58,9 posto zajmovi i potraživanja od komitenata čine najznačajniji udio u strukturi aktive. Udio obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke, zajmova i potraživanja od banaka i ostalih novčanih sredstava iznosi 15,7 posto. Slijedi financijska imovina raspoloživa za prodaju sa udjelom od 14,2 posto.
Ukupni neto krediti iznosili su 11.398 milijuna kuna i u odnosu na 2015. godinu viši su za 1.213 milijuna kuna. Promatrajući strukturu neto kredita udio kredita pravnim osobama iznosi 60,3 posto, a udio kredita stanovništvu sada iznosi 39,7 posto.
Oročeni depoziti s udjelom od 47,0 posto čine najveći udio u strukturi pasive. U 2016. godini je porastao udio depozita po viđenju za 2,2 postotna boda te sada iznosi 37,2 posto.
Tijekom 2016. godine depoziti komitenata su veći za 10,4 posto (1.481,6 milijuna kuna) u odnosu na 2015. godinu. Rast ukupnih depozita (uključujući i depozite banaka) iznosi 1.633,1 milijuna kuna ili 11,1 posto.
Kretanje i struktura depozita
Iako i dalje prevladavaju u strukturi ukupnih depozita, udio oročenih depozita se smanjio za 1,85 postotnih bodova te iznosi 55,8 posto. Rastom tijekom 2016. godine depoziti po viđenju su, osim u ukupnoj pasivi, povećali i svoj udio u ukupnim depozitima – sa 42,3 na 44,2 posto.
Poslovanje sa stanovništvom HPB obavlja putem vlastite poslovne mreže koju čini 8 regionalnih centara, 45 poslovnica i 7 ispostava, te putem distributivnog kanala Hrvatske pošte više od 1.000 poštanskih ureda raspoređenih na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
U 2016. godini Banka je unaprijedila prodajnu mrežu preseljenjem određenih poslovnica na kvalitetnije lokacije, otvaranjem nove poslovnice u Zagrebu te preuređenjem nekoliko poslovnica. Banka je ujedno nastavila s razvojem i unapređenjima distribucijskih kanala direktnog bankarstva uvođenjem online otvaranja računa, online zahtjeva za kredit te postavljanjem 35 novih bankomata. Na kraju 2016. godine Banka je raspolagala vlastitom mrežom od 402 bankomata i 2.097 EFTPOS terminala.
Nastavljen je razvoj suradnje sa strateškim partnerom Hrvatskom poštom te je uvođenjem kreditnih proizvoda upotpunjena ponuda proizvoda Banke u poštanskim uredima.
Također, dodatno je unaprijeđena i suradnja s Croatia osiguranjem uz rekordnu prodaju polica osiguranja.
U 2016. godini akvizirano je 25 tisuća novih klijenata. Banka je ostvarila značajne rezultate prodajom preko 164 tisuća proizvoda uz ugovaranje više od 33 tisuće novih tekućih računa. Navedeno je rezultiralo povećanjem prihoda od naknada segmenta stanovništva i kartičnog poslovanja u odnosu na 2015. godinu za 9 posto.
U ukupnoj strukturi glavnice depozita, depoziti stanovništva čine 55,8 posto. U prošloj godini porasli su 4,7% te su na dan 31. prosinca 2016. godine iznosili 9,1 milijardu kuna. Od toga, depoziti po viđenju iznosili su 2,9 milijardi kuna te su u godini porasli 21,9%, a oročeni depoziti iznose 6,1 milijarde kuna i smanjeni su 2,0 posto. Rast depozita rezultat je kvalitetne usluge, lojalnosti klijenata, odlične marketinške promidžbe i prepoznavanje banke kao sigurnog financijskog čimbenika u bankarstvu Hrvatske.
Ukupni bruto kreditni portfelj stanovništva na kraju 2016. godine iznosio je 4,8 milijardi kuna. Krajem godine prodan je portfelj loših kredita u iznosu 418 milijuna kuna. U strukturi ukupnih bruto kredita komitentima, krediti stanovništvu čine 37,5 posto. U strukturi ukupnih kredita stanovništvu najveći dio čine nenamjenski krediti, a povećan je udio stambenih kredita. Ukupno je 2016. plasirano gotovo 1,3 milijardi kuna novog kreditnog volumena, a povećan je portfelj stambenih kredita s 588 milijuna kuna novih plasmana. Ovakav rezultat omogućen je iznimnom ponudom stambenih kredita, osobito kunskih s fiksnom kamatnom stopom.
Postignuti rezultati ostvareni su prije svega maksimalnim doprinosom prodajnog osoblja, lojalnošću postojećih te akvizicijom novih klijenata, kvalitetom usluge, poboljšanjem međusektorske suradnje i unapređenjem procesa podrške.
Redovitim praćenjem tržišta, aktivnosti konkurencije te novih trendova, razvijani su proizvodi koji Banku diferenciraju na tržištu i potvrđuju da je vrlo konkurentna. 2016. godine kreiran je SuperSmart račun kojim je HPB postala prva i jedina banka u Hrvatskoj koja nudi otvaranje tekućeg računa bez dolaska u poslovnicu. Omogućeno je i online predavanje zahtjeva za kredite. Banka ovime pruža mogućnost komunikacije s klijentima na suvremen način. Krajem godine Banka je klijentima omogućila predodobrene kredite. Banka će nastaviti razvijati nove proizvode u skladu s potrebama i željama klijenata u skladu s uvjerenjem da su klijenti uvijek na prvom mjestu.
Sredinom 2016. implementiran je novi CRM sustav, čime je upravljanje odnosima s klijentima znatno unaprijeđeno. Omogućeno je objedinjavanje, nadzor i upravljanje interakcijom prema klijentima. Uz velik broj prodajnih kampanja uvedene su i customer care kampanje. Aktivno je rađeno na povećanju zadovoljstva klijenata. Na temelju znanja koje CRM ima o klijentima, ponuđen je poseban proizvod visoko vrijednim klijentima Banke. Uveden je interni sustav ocjene rizika kojim je u proces odobravanja kredita implementirana značajno unaprijeđena metoda ocjene rejtinga klijenta. Sustav provođenja platnih transakcija prilagođen je SEPA-i.
| Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa stanovništvom: | ||||
|---|---|---|---|---|
| Grupe proizvoda | Proizvodi i usluge | |
|---|---|---|
| Računi | Tekući račun | |
| Žiro račun | ||
| Devizni račun | ||
| Dječji račun | ||
| Escrow račun | ||
| SuperSmart HPB račun | ||
| Štednja | Štednja po viđenju | |
| Motiv Plus štednja | ||
| Oročena kunska štednja | ||
| Oročena devizna štednja | ||
| Oročena štednja s višekratnim uplatama | ||
| Dječja štednja (HPB Kockica) | ||
| Rentna štednja | ||
| Krediti | Stambeni krediti | |
| Stambeni krediti u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive k.s. - refinanciranje | ||
| Stambeni kredit u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive k.s. | ||
| Stambeni kredit uz valutnu klauzulu EUR s kombinacijom fiksne i promjenjive k.s. | ||
| Zeleni stambeni krediti u kunama | ||
| Zeleni stambeni krediti uz valutnu klauzulu EUR | ||
| Stambeni krediti u kunama | ||
| Stambeni krediti uz valutnu klauzulu EUR | ||
| POS+ stambeni krediti | ||
| POS stambeni krediti (Program A) | ||
| Proizvodi i usluge u poslovanju sa stanovništvom | Namjenski krediti | |
| Kredit za legalizaciju nekretnine | ||
| Kredit za pripremu turističke sezone | ||
| Kredit za zatvaranje obveza | ||
| Kredit za podmirenje dopuštenog prekoračenja | ||
| Studentski kredit za školarinu | ||
| Studentski kredit za znanje, sport i putovanje | ||
| Namjenski kredit za POS gradnju | ||
| Potrošački kredit Bontech d.o.o. | ||
| Nenamjenski krediti | ||
| Nenamjenski gotovinski kredit u kunama | ||
| Nenamjenski gotovinski kredit uz valutnu klauzulu EUR | ||
| Nenamjenski kredit u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope | ||
| Nenamjenski kredit za umirovljenike u kunama | ||
| Nenamjenski kredit za umirovljenike uz valutnu klauzulu EUR | ||
| HPB Fiksacijski kredit | ||
| Lombardni kredit na osnovi stambene štednje u HPB Stambenoj štedionici | ||
| Lombardni kredit uz zalog oročenog depozita | ||
| Kartice | Nenamjenski hipotekarni kredit | |
| Debit MasterCard beskontaktna kartica | ||
| Pošta & HPB MasterCard kartica | ||
| Maestro kartica tekućeg računa | ||
| Maestro kartica žiro računa | ||
| VISA Elektron kartica tekućeg računa | ||
| VISA Prepaid kartica s nadoplatom | ||
| VISA Prepaid kartica za mlade | ||
| VISA kartica na rate | ||
| MasterCard kreditna kartica (revolving) MasterCard kartica s odgodom plaćanja (charge) |
||
| Zlatna MasterCard kartica | ||
| Grupe proizvoda | Proizvodi i usluge | |
|---|---|---|
| Elektroničko bankarstvo | Internet bankarstvo | |
| mBanking | ||
| Sms/e-mail usluga | ||
| e-Građani | ||
| eRačun | ||
| Ostalo | HPB Kombinacija | |
| Dinamička konverzija valute na bankomatima | ||
| HPB usluge u HP-u i FINA-i | ||
| Sefovi | ||
| Trajni nalozi | ||
| Western Union |
Sektor poslovanja s gospodarstvom pruža bankovne usluge za oko 8.700 klijenata, pri čemu se teži neprestanom unapređenju usluga i uvođenju inovacija kako bi se što bolje zadovoljile potrebe klijenata.
Razina bruto kredita pravnih osoba povećana je za 3,3 posto u odnosu na 2015. godine te krajem 2016. godine isti iznose 8,0 milijardi kuna. Pritom je 0,7 milijardi kuna bruto glavnice dospjelih nenaplaćenih kredita reklasificirano u imovinu namijenjenu prodaji, zbog namjere prodaje. U strukturi bruto kredita pravnim osobama dominantan udio imaju krediti trgovačkim društvima i republičkim fondovima, pri čemu HPB nastavlja podržavati poduzeća i djelatnosti koje generiraju vrijednost za gospodarstvo.
Ukupni depoziti pravnih osoba (bez depozita banaka) na 31.12.2016. godine iznosili su 6,7 milijardi kuna, pri čemu su depoziti po viđenju zabilježili rast od 9,8 posto dok je zabilježen bitno značajniji rast oročenih depozita – za 39,3 posto u odnosu na 2015. godinu. Zabilježeni porast depozita rezultirao je značajnijom akvizicijom klijenata u lokalnoj upravi, malom i srednjem poduzetništvu te velikim kompanijama.
U 2016. godini Banka je bila suočena sa velikim izazovom općeg smanjenja kamatnih stopa na tržištu, a što je kompenzirala kvalitetnim mjerama u dijelu upravljanja volumenima kredita i kamatnim troškom u dijelu depozita.
Uspješna poslovna suradnja s HBOR-om i HAMAG-BICRO-m po svim programima nastavlja se i dalje. U 2016. godini zaključen je Ugovor o poslovnoj suradnji s Croatia osiguranjem za prodaju polica osiguranja koji je namijenjen malim poduzetnicima veličine do 20 zaposlenih, prosječne premije 2.200 kn. Dizajnirani su novi proizvodi namijenjeni poslovnim subjektima u suradnji sa Udruženjem obrtnika grada Zagreba, Hrvatskom odvjetničkom komorom. Redizajnirani su krediti za suvlasnike stambenih zgrada te je za djelatnost poljoprivrede odobren razvoj kratkoročnih i dugoročnih linije.
Kao i do sada, Banka će i u idućem razdoblju nastaviti intenzivno surađivati i pružati kreditnu potporu gospodarskim subjektima, državnim jedinicama, kao i jedinicama lokalne uprave, ali uz naglasak na rast portfelja malih i srednjih poduzeća radi prilagodbe tržišnim okolnostima. Fokus će biti na porastu nekamatnih prihoda uz neprestano poboljšanje kvalitete i širenje lepeze usluga.
U pripremi su novi proizvodi za poslovne subjekte: paketi proizvoda; turistički krediti; nove kreditne linije u suradnji s EBRD-om namijenjene kreditiranju srednjeg i malog poduzetništva, žena poduzetnica i poboljšanje energetske učinkovitosti; kreiranje proizvoda za podsegmente u suradnji s udruženjem stomatologa, farmaceuta, udruženjem računovođa te mobilno bankarstvo za poslovne subjekte.
Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja s pravnim osobama:
| Grupe proizvoda | Proizvodi i usluge | |
|---|---|---|
| Transakcijski račun | ||
| Gotovinski platni promet | ||
| Bezgotovinski platni promet | ||
| Platni promet | Izvješćivanje o stanju i promjenama na računu | |
| Podatci o solventnosti (BON2) | ||
| Izvršenje platnih naloga u EUR-ima (SEPA) | ||
| Izvršenje platnih naloga s inozemstvom | ||
| Krediti za obrtna sredstva (poboljšanje likvidnosti) Krediti za obrtna sredstva temeljem ustupa potraživanja bonitetnih društava u |
||
| zemlji Revolving krediti | ||
| Kratkoročno financiranje | Eskont mjenica bonitetnih izdavatelja | |
| Dopušteno prekoračenje po računu poslovnih subjekata | ||
| Krediti za pripremu turističke sezone | ||
| Krediti za financiranje zaliha šećera, pšenice ili druge robe | ||
| Krediti za financiranje izvoza | ||
| Kredit za suvlasnike stambene zgrade | ||
| Krediti za trajna obrtna sredstva | ||
| Krediti za kupnju strojeva i opreme | ||
| Dugoročno financiranje | Krediti za kupnju, izgradnju, rekonstrukciju i uređenje poslovnih prostora | |
| Krediti za financiranje stambene izgradnje | ||
| AGRO krediti pravnim osobama | ||
| Krediti za razvoj turističke djelatnosti | ||
| Zeleni krediti za poduzetnike | ||
| Ponuda za izvoznike | ||
| Krediti u suradnji s HAMAG-BICRO | ||
| Posebni kreditni | Kreditne linije iz sredstava HBOR-a | |
| Proizvodi i usluge u poslovanju s pravnim osobama | programi | Krediti u suradnji s Udruženjem obrtnika grada Zagreba |
| Kreditne linije za članove Hrvatske odvjetničke komore | ||
| Krediti u suradnji s MINPO, gradom Zagrebom i Županijama-Mjera 1 | ||
| Nenamjenski depoziti u kunama i valuti | ||
| Depoziti | Namjenski depoziti u kunama i valuti | |
| Depoziti po viđenju u kunama i valuti | ||
| Garancije za dobro izvršenje posla | ||
| Ponudbene i licitacijske garancije | ||
| Ostale činidbene garancije | ||
| Garancije za otklanjanje nedostataka u garantnom roku | ||
| Garancije | Platežne garancije | |
| Carinske garancije | ||
| Garancije za povrat avansa | ||
| Devizne garancije | ||
| Kontragarancije i supergarancije | ||
| Loro akreditive | ||
| Akreditivi | Nostro akreditivi | |
| Dokumentarne naplate | ||
| Stand by akreditive | ||
| VISA Business electron | ||
| Kartice | VISA Bonus plus | |
| VISA Prepaid business kartica | ||
| VISA Business | ||
| mHPB | ||
| Elektroničko bankarstvo | mToken | |
| Internet bankarstvo | ||
| SMS/E-mail usluga | ||
| Ostalo | Cash pooling | |
| E-commerce |
Veći dio 2016. godine obilježen je izrazito visokom likvidnošću na međunarodnom tržištu a pod utjecajem mjera monetarnog popuštanja najznačajnijih centralnih banaka, dok je tek u drugom dijelu godine naznačeno da bi FED mogao u 2017. godini značajnije povećati referentnu kamatnu stopu za USD. Banka se u takvim tržišnim okolnostima, kao i u okolnostima viška likvidnosti koji se prelio i na domaće tržište, koncentrirala na optimizaciju rezervi likvidnosti prije svega kroz ulaganje u obveznice listane na domaćem tržištu.
U skladu sa novom regulativom iz područja upravljanja rizikom likvidnosti Banka je aktivno upravljala rezervama u likvidnim financijskim instrumentima kombinirajući ulaganja u instrumente sa fiksnim prinosom, ulaganja u udjele u otvorenim investicijskim fondovima i depozite kod financijskih institucija.
Banka je i dalje jedan od najznačajnijih sudionika na domaćem novčanom tržištu te su aktivnosti na novčanom tržištu bile najznačajnije u periodima kratkotrajnih sezonskih volatilnosti uglavnom na strani plasmana viškova likvidnosti. Banka s obzirom na tako visoku likvidnost nije sudjelovala na redovnim repo aukcijama HNB-a, kao ni u strukturnim repo operacijama koje je HNB pokrenuo u 2016. godini te je uspješno održavala propisane koeficijente i omjere likvidnosti.
U trgovanju devizama i prihodima od tečajnih razlika Banka je u 2016. godini ostvarila odličan rezultat iako je trgovanje i dalje obilježeno sužavanjem spreadova.
U dijelu prodaje rizničnih proizvoda i dijelu trgovanja devizama Banka je povećala aktivnost u suradnji sa korporativnim klijentima kroz ugovaranje spot i terminskih kupoprodaja deviza.
U dijelu poslovanja s gotovim novcem Banka je i dalje jedan od najznačajnijih sudionika. Uz široku mrežu poslovnica i ovlaštenih mjenjača Banke, kroz suradnju sa FINA gotovinskim servisima Banka nudi konkurentnu uslugu u trgovanju i opskrbi gotovim novcem.
Banka svojim klijentima nudi uslugu posredovanja pri kupoprodaji financijskih instrumenata na domaćem, regionalnim i svjetskim tržištima kapitala uz mogućnost elektroničkog sustava trgovanja i zadavanja naloga. Prometi na domaćem i regionalnim tržištima uslijed ponovno probuđenog optimizma investitora nešto su viši nego u 2015. godini. Slične pokazatelje rasta aktivnosti investitora bilježi i Banka u dijelu usluga brokerskog poslovanja i poslova upravljanja imovinom.
Banka i dalje redovito sudjeluje kao jedan od aranžera u emisijama obveznica u Republici Hrvatskoj te je i u 2016. godini sudjelovala kao suaranžer u izdanju obveznica Ministarstva financija RH.
U dijelu usluga skrbništva i depozitara mirovinskih i investicijskih fondova Banka kontinuirano unaprjeđuje i usklađuje usluge sa brojnim regulatornim zahtjevima i promjenama te i u tom segmentu bilježi rast imovine pod uslugom skrbništva i depozitara.
Pregled proizvoda i usluga u segmentu financijskih tržišta:
| Proizvodi | Opis proizvoda | |
|---|---|---|
| Trgovanje na domaćem tržištu |
Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na domaćem tržištu Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diverzifikaciju portfelja na nekoliko dionica |
|
| Proizvodi i usluge Sektora financijskih tržišta | Trgovanje na regionalnim tržištima |
Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na tržištima Crne Gore, Srbije, Makedonije te Bosne i Hercegovine Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diverzifikaciju portfelja na nekoliko dionica |
| Trgovanje na svjetskim tržištima |
Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na vodećim svjetskim tržištima kapitala Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diverzifikaciju portfelja na nekoliko dionica |
|
| Upravljanje portfeljem |
Usluga upravljanja portfeljem je specijalizirana usluga koja korisnicima omogućava da svoja novčana sredstva povjere Banci na upravljanje Usluga je namijenjena osobama koje u skladu s vlastitim ciljevima i ograničenjima žele investirati u vrijednosne papire i druge financijske instrumente na rok duži od godine dana radi ostvarivanja dodatnog prinosa Svaki mjesec, a po potrebi i češće klijenti primaju izvještaj o svim aktivnostima i promjenama vrijednosti financijskih instrumenata u svom portfelju, odnosno izvještaj o kretanju vrijednosti uloženih sredstava |
|
| Investicijske usluge |
Investicijske usluge podrazumijevaju usluge investicijskog savjetovanja te one vezane uz savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima, te druge usluge iz segmenta investicijskog bankarstva |
|
| Izdavanje vrijednosnih papira |
Banka obavlja poslove izdavanja za sljedeće financijske instrumente: a) dužničke financijske instrumente - kratkoročne (komercijalni zapisi) i dugoročne (obveznice) b) vlasničke financijske instrumente - dionice Pri izdavanju financijskih instrumenata Banka nudi usluge koje pokrivaju cjelokupni postupak izdavanja, odnosno obuhvaćaju sve poslove vezane uz organiziranje, pripremu i provođenje upisa i uplate vrijednosnica, kao i druge poslove za potrebe izdavatelja s ciljem ostvarenja uspješnog upisa i uplate |
| Proizvodi | Opis proizvoda | |
|---|---|---|
| Skrbništvo nad | Osnovu skrbništva čine prvenstveno poslovi u vezi s pohranom imovine i | |
| vrijednosnim papirima | provedbom namire transakcija te praćenje korporativnih aktivnosti Korisnici usluga skrbništva su aktivni sudionici tržišta kapitala, investicijski i mirovinski fondovi i ostali institucionalni investitori te fizičke i pravne osobe koje svoju imovinu ulažu u financijske instrumente Usluge skrbništva: pohrana i čuvanje imovine, namire transakcija financijskih instrumenata po nalogu klijenta, utvrđivanje vrijednosti imovine, obavješćivanje o aktivnostima dioničkih društava, naplata prihoda od financijskih instrumenata i izvješćivanje, zastupanje na godišnjim skupštinama dioničara, obavješćivanje o izmjenama zakonskih propisa |
|
| Usluga depozitara | Depozitar je kreditna institucija sa sjedištem u RH ili podružnica kreditne | |
| UCITS/AIF investicijskog i mirovinskog fonda |
institucije druge države članice , osnovana u RH, koja ima odobrenje HNB-a (ili nadležnog tijela te države članice) za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, a kojoj su povjereni : - kontrolni poslovi fonda - praćenje tijeka novca fonda |
|
| - poslovi pohrane imovine fonda | ||
| Depozitar vodi račune za imovinu fonda i odjeljuje svakog pojedinog fonda od | ||
| Proizvodi i usluge Sektora financijskih tržišta | imovine ostalih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te društva za upravljanje, kontrolira da se imovina fonda ulaže sa regulatornim odredbama i aktima društva, izvješćuje Regulatora o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti imovine fonda i cijene udjela, izvršava naloge društva za upravljanje u vezi sa transakcijama sa imovinom fonda, izvješćuje o korporativnim akcijama, pruža usluge glasovanja na skupštinama društva, zaprima uplate prihoda i prava dospjelih u korist fonda, osigurava da se prihodi fonda koriste u skladu sa regulatornim odredbama i aktima društva, prijavljuje Regulatoru svako ozbiljnije ili teže kršenje zakonskih odredbi i odredbi akata društava. |
|
| Moj broker - Web | Moj broker – Web Trader usluga omogućuje trgovanje vrijednosnim papirima i | |
| Trader | praćenje stanja portfelja putem interneta, neovisno o radnom vremenu brokera Banke Mogućnosti: |
|
| - zadavanje naloga kupnje i/ili prodaje financijskih instrumenata na ZSE - otkazivanje ili mijenjanje naloga - provjera stanja vlastitog portfelja - uvid u stanje i promete vlastitog brokerskog računa |
||
| - pregled cijena dionica na ZSE s 50 najboljih ponuda na burzi u realnom vremenu |
||
| - sigurnost razmjene podataka | ||
| Kratkoročni kunski krediti za kupnju financijskih instrumenata (Margin krediti) |
Kratkoročni kunski kredit za kupnju financijskih instrumenata za fizičke osobe i pravne subjekte, s namjenom kupnje financijskih instrumenata koji su uvršteni na Listu financijskih instrumenata za margin kredite, a sukladno dnevno utvrđenim limitima ulaganja za pojedini financijski instrument Rok otplate kredita do 12 mjeseci |
|
| Kredit se odobrava u iznosu do 100% vrijednosti založenih financijskih instrumenata, minimalno 50.000,00, a maksimalno 2.000.000,00kn |
||
| Kupoprodaja deviza - | Korisnici proizvoda: Domaće i strane fizičke i pravne osobe te financijske | |
| spot | institucije | |
| Namjena proizvoda: - Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun |
||
| - Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva - Konverzija stranih valuta |
||
| Kupoprodaja deviza - | Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije | |
| forward | Namjena proizvoda: | |
| - Kupoprodaja stranih valuta po unaprijed dogovorenom tečaju na datum valute veći od dva radna dana od datuma dogovaranja |
||
| - Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun - Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva |
||
| - Konverzija stranih valuta |
| Proizvodi | Opis proizvoda | |
|---|---|---|
| FX Swap | Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije Namjena proizvoda: - Ugovor o istovremenoj kupnji i prodaji deviza po unaprijed dogovorenim tečajima. Sastoji se od jedne spot i jedne forward transakcije suprotnog predznaka. - SWAP ugovor predstavlja zamjenu dvije valute do dospijeća kada se ponovno razmjenjuju |
|
| Trgovanje efektivnim novcem |
Namjena: trgovanje efektivnim novcem upravlja se gotovinom u poziciji Banke, dakle predstavlja održavanje zaliha efektivnoga stranog i domaćeg novca na optimalnoj razini |
|
| Dani depoziti | Korisnici proizvoda: Banke Namjena: kratkoročno financiranje Rokovi: Ugovori o danom depozitu uglavnom se dogovaraju na rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti i dulje rokove Način raspolaganja: Sredstva su raspoloživa na datum valute do datuma dospijeća ugovorenog depozita |
|
| Primljeni depoziti | Korisnici proizvoda: Domaće i strane Banke i financijske institucije Namjena: Ostvarivanje prinosa na slobodna kunska ili devizna novčana sredstva Rokovi: Ugovori o depozitu novčanog tržišta dogovaraju se na fiksni rok, uglavnom do godinu dana Način raspolaganja: Za vrijeme trajanja depozita nije moguće koristiti sredstva; Razročenja su moguća kod financijskih institucija s kojima postoji ugovor o prijevremenom razročenju |
|
| Proizvodi i usluge Sektora financijskih tržišta | Repo krediti/Obrnuti repo krediti |
Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije Namjena: - Ugovor u kojem jedna strana transferira neki oblik financijske imovine (vrijednosni papir) u korist druge u zamjenu za novčana sredstva. U isto vrijeme se dogovara da se na utvrđeni datum u budućnosti napravi suprotna transakcija. - Ugovor se provodi kroz dvije transakcije: jednu kupnju i jednu prodaju vrijednosnog papira po unaprijed dogovorenoj cijeni - Predstavlja posudbu vrijednosnog papira jednoj ugovornoj strani a novčanih sredstava drugoj - Repo ugovor je strukturiran tako da sve koristi kao i pripadajući rizici držanja vrijednosnog papira ostaju na originalnom vlasniku - Obrnuti repo ugovor predstavlja dvije suprotne transakcije od onih u repu ugovoru Rokovi: Repo ugovori dogovaraju se uglavnom kao i depoziti tržišta novca na rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti ih i na dulji period |
| Trgovanje vrijednosnim papirima (obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, dionice) |
Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije Namjena: Ulaganje slobodnih novčanih sredstava kupnjom dužničkih vrijednosnih papira s fiksnim prinosima izdanim od strane države, lokalnih uprava, gradova ili poduzeća Rokovi: - Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove do godinu dana - Dugoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove dulje od godinu dana |
Banka je krajem 2016. godine u svojem portfelju imala 17 različitih kartičnih proizvoda te je izdano ukupno 726.838 kartica što je porast od 5,39% u odnosu na 2015. godinu. Od ukupnog broja izdanih kartica 98% odnosi se na kartice izdane fizičkim osobama, a 2% izdano je pravnim osobama.
Tijekom 2016. godine ostvareno je ukupno 16,7 milijuna transakcija karticama banke (porast od 5,8% u odnosu na 2015. godinu) u iznosu od 9,0 milijardi kuna (porast od 6,9% u odnosu na 2015. godinu). Banka je krajem 2016. godine imala ukupno 402 bankomata od čega su 352 bankomata u prihvatnoj mreži Banke, a 50 bankomata u privatnoj mreži First Data. Broj bankomatskih transakcija porastao je za 5%. Broj EFTPOS terminala povećan je na 2.097 terminala, a ostvaren je i veći broj i volumen transakcija.
U 2016. godini Banka je ostvarila rast ukupnih prihoda od kartičnog poslovanja za 6,2 posto, pri čemu se rast prihoda većim dijelom odnosi na povećanje prihoda od DCC usluge.
Tijekom 2016. godine Banka je razvila novi kartični proizvod - VISA Business Prepaid karticu. Realizirana je poslovna suradnja s tvrtkom First Data na poslovima izgradnje i upravljanja specijaliziranom bankomatskom DCC mrežom te je u 2016. instalirano novih 50 bankomata. Intenziviran je proces optimizacije vlastite bankomatske mreže. Krajem 2016. uspješno je završen projekt povezivanja kartičnog sustava banke s mStart sustavom kojim je omogućeno korištenje mStart tvrtke u svojstvu informacijskog posrednika. Pokrenuta je pilot produkcija s tvrtkom Konzum s kojom je sklopljen ugovor o prihvatu kartica Banke na prodajnim mjestima Konzuma. Banka je tijekom 2016. godine započela s promjenom strategije prihvata kartica na EFTPOS terminalima te je uveden novi model korištenja informacijskih posrednika u izgradnji prihvatne mreže Banke.
Na 31.12.2016. godine, broj korisnika Internet bankarstva za fizičke osobe iznosi 64.446, što predstavlja povećanje od 13,59% u odnosu na 2015. godinu. Broj transakcija preko Internet bankarstva za fizičke osobe u 2016. godini iznosi 889.155, što predstavlja povećanje od 4,22% u odnosu na 2015. godinu. Volumen transakcija koji je generiran putem usluge Internet bankarstva za fizičke osobe u 2016. godini iznosi: 714.124.034,09 kn što je povećanje od 26,46% u odnosu na 2015. godinu.
Broj poslovnih subjekata koji imaju ugovorenu uslugu Internet bankarstva povećan je u odnosu na 31.12.2015. za 19,28%. Broj transakcija koji je kreiran putem Internet bankarstva za poslovne subjekte porastao je za 33,24% u odnosu na 2015., dok je volumen transakcija veći za 36,73%.
Broj korisnika mobilnog bankarstva na dan 31.12.2016. godine iznosi 58.114 što je povećanje za 36,94% u odnosu na 2015. godinu.
Broj korisnika SMS usluge na dan 31.12.2016. godine iznosi 92.037, što predstavlja povećanje za 23,88% u odnosu na 2015. godinu.
Novi proizvodi kreirani u 2016. godini primarno se odnose na: (I) SuperSmart račun – jedinstveni proizvod na tržištu RH koji nudi mogućnost otvaranja tekućeg računa bez dolaska u poslovnicu, te (II) Online kreditni zahtjevi – mogućnost predaje zahtjeva za gotovinskim kreditom bez dolaska u poslovnicu.
Na svim kanalima izravnog bankarstva je sredinom 2016.-te podržan platni instrument SEPA kreditni transfer.
c) Kontakt centar
U 2016. godini prema Kontakt centru upućeno je ukupno 260.078 poziva, s uspješnošću preuzimanja poziva preko 80 posto.
Prema govornom automatu HPB-a (IVR) u 2016. godini upućeno je 1.161.740 poziva od čega se 91% upita odnosilo na provjeru stanja računa/kartica, a 8% poziva na informacije o datumima isplata pojedinih primanja (mirovine, dječji doplatci, porodiljne naknade, invalidnine).
U 2016. godini uspješno je implementiran novi proizvod Banke 'Super Smart HPB račun'. Time je Kontakt centar napravio iskorak u svom poslovanju. Hrvatska poštanska banka je putem Kontakt centra dobila još jedan prodajni kanal svojih proizvoda i usluga.
Unutarnje kontrole su sastavni dio upravljačkih procesa menadžmenta i svih zaposlenika Banke. Unutarnje kontrole predstavljaju razumno jamstvo da će se ostvariti poslovni ciljevi na predviđeni način u zadanim rokovima uz primjenu važeće regulative.
Osnova načela sustava unutarnjih kontrola koja se odražavaju kroz:
Menadžment i svi zaposlenici su odgovorni za implementaciju i provedbu elemenata sustava unutarnjih kontrola. Elementi sustava unutarnjih kontrola opisani su u internim aktima i provedbenim dokumentima poslovnih područja. Unutarnja revizija daje neovisnu ocjenu adekvatnosti i učinkovitosti unutarnjih kontrola revidiranog područja.
Unutarnja revizija organizirana je kao samostalan neovisan organizacijski dio koji se temelji na strukovnim načelima unutarnjeg revidiranja uz pripadajuću zakonsku regulativu. Upravljanje i odgovornost funkcije unutarnje revizije određeno je načelom dualne odgovornosti pri čemu administrativnom odgovara Upravi a funkcionalno Nadzornom odboru odnosno Revizorskom odboru.
Poveljom unutarnje revizije određena je neovisnost i organizacijska samostalnost funkcije unutarnje revizije. Pristup podacima, informacijama osobama i prostorima je izravan i neograničen.
Eksterno vrednovanje funkcije unutarnje revizije provodi se sukladno standardima internog revidiranja.
U skladu s općim standardima unutarnje revizije i zakonske regulative postupci unutarnje revizije se provode kroz četiri faze: planiranje, provedba ispitivanja, izvješćivanje i praćenje rezultata.
Planiranje se temelji na dokumentiranoj procjeni rizika, a Godišnji plan rada usvaja Uprava uz prethodnu suglasnost Revizorskog odbora i Nadzornog odbora.
Unutarnja revizija pokriva sva poslovna područja Banke i strukturno je podijeljena na reviziju područja poslovanja sa stanovništvom, opću reviziju, reviziju informacijskog sustava te reviziju područja financijskih tržišta.
Izvješćivanje o rezultatima revidiranih područja dostavlja se odgovornoj osobi predmeta revizije, nadležnom članu Uprave revidiranog područja, Upravi i Revizorskom odboru. Svako pojedinačno izvješće podnosi se na sjednicu Uprave te se na taj način osigurava da je Uprava primila na znanje rezultate revizije, predložene preporuke i mjere te rokove za ispunjenje preporuke i mjera.
Unutarnja revizija izrađuje Izvješće o radu na polugodišnjoj i kvartalnoj razini i dostavlja ga Upravi, revizorskom odboru i Nadzornom odboru, dok se kvartalna izvješća o radu dostavljaju Upravi i Revizorskom odboru.
Izvješće o radu sadrži informacije o ostvarenju godišnjeg plana rada, sažetak najznačajnijih činjenica utvrđenih tijekom obavljenih revizija, preporuke te status izvršenja i otklanjanja preporuka i mjera utvrđenih tijekom obavljanja revizije.
Naša je strategija da od Hrvatske poštanske banke izgradimo vodeću instituciju za pružanje financijskih usluga u Hrvatskoj, pritom koristeći njene komparativne prednosti bolje i u potpunosti, te da sukladno našoj viziji na najbolji način brinemo o financijskoj sigurnosti i boljitku svojih klijenata i zajednice, uz pridržavanje i ispunjavanje svih zakonskih odredbi, regulatornih zahtjeva i limita.
Vođeni našim korporativnim vrijednostima, prvenstveno posvećenosti klijentu, odgovornosti i izvrsnosti, usmjereni smo na ostvarenje održivog rasta temeljenog na kreditno – depozitnom poslovanju. Najbitnije strateške smjernice, ciljevi koje želimo ostvariti, te aktivnosti koje ćemo poduzeti da ih ostvarimo prikazani su u nastavku:
Preuzimanje odgovornosti također je jedna od naših korporativnih vrijednosti. Stoga ćemo i dalje inzistirati na odgovornosti prema 4 grupe iz našeg okruženja:
Strateški fokus Sektora poslovanja s gospodarstvom ("Sektor") je na intenzivnom širenju poslovne suradnje s postojećim klijentima i akviziciji novih, temeljeno na najboljoj bankarskoj praksi. Pri tome će se posebna pažnja posvećivati ravnoteži između komercijalnih prilika koje pružaju tržišta te potrebe Banke da slijedi svoj konzervativni pristup kad se govori o upravljanju rizicima. Ultimativni cilj Sektora je osigurati Banci umjeren rast na dugi rok u svom području djelovanja bez izlaganja situacijama koje bi mogle imati potencijalno štetan utjecaj na njezino poslovanje.
Postojeći uslužni model Banke u poslovanju s gospodarstvom dodatno će se u narednom razdoblju unapređivati primjenom principa zemljopisne podjele tržišta i podsegmentacije klijenata temeljene na veličini njihovog prihoda (mikro, mali i srednji klijenti, veliki sustavi, jedinice lokalne uprave i samouprave, centralna država). Cilj ovog pristupa je primjena takvog specijalističkog modela prodaje i vođenja poslovnog odnosa koji će na najkvalitetniji način odgovoriti na potrebe i očekivanja klijenata. Time će doći do izražaja sposobnost Banke da kreira optimalne kombinacije komercijalnih funkcionalnosti u sprezi s rizičnim profilom za svaku pojedinu segmentaciju skupinu klijenata.
Dodatno, nikako se neće zanemariti pristup klijentima sukladno njihovoj pripadnosti gospodarskim granama, a što će dovesti do dodatne specijalizacije usmjerene na povećanje kvalitete ukupnog poslovnog odnosa s klijentima. Pri tome će se voditi računa o maksimumima granskih izloženosti kreditom riziku, sve sukladno makroekonomskim pokazateljima predmetnih grana djelatnosti.
Ciljane akvizicijske skupine klijenata čine svi bonitetni klijenti koji imaju otvoren račun i stabilan poslovni odnos u drugim bankama - mala i srednja poduzeća, veliki sustavi, tijela državne i lokalne uprave. Spomenuti Bančin pristup segmentacije klijenata pružit će mogućnost ponude najkvalitetnijih rješenja novim klijentima uz zadržavanje prijeko potrebne razine sigurnosti u dijelu upravljanja rizicima.
Koristeći različite akvizicijske alate - baze klijenata, predodobrenja, prodajne akcije i sl. - omogućit će se pristup novim klijentima i proširenje odnosa s postojećim. Bančin plan u tom smislu je u potpunosti uskladiti kvalitetu kreditnog procesa, razine ovlaštenja u odobravanju za pojedine proizvode i segmente klijenata te ponudu proizvoda od produktnih rješenja visoke razine fleksibilnosti do paketiranih "of-the-shelf" proizvoda. Automatizacija i digitalizacija trendovi su koje je Banka već prigrlila kako bi išla u korak sa svjetskim trendovima te stvorila suvremenu prodajnu infrastrukturu. Razvojni procesu su u tijeku i u narednom periodu se očekuje uvođenje niza automatiziranih usluga temeljenih na mobilnim tehnologijama. Time Banka osigurava brže i jednostavnije poslovanje poduzetnicima uz kvalitetno upravljanje poslovnim odnosom na dugi rok.
Jedna od strateških smjernica za naredno razdoblje bit će snažnija diversifikacija portfelja u smislu povećanja udjela privatnog sektora u odnosu na javni sektor s jedne strane, te u smislu povećanja udjela malih i srednjih društava, te mikro klijenata. Time će se osigurati veća fleksibilnost Banke u upravljanju portfeljima, manja koncentracija i uravnoteženiji rast.
Držimo da je jedna od Bančinih najvećih komparativnih prednosti kreditiranje u kunama; time će se nastaviti i u narednim razdobljima uz kontinuirani rad na prikupljanju kunskih depozita. Uz to, sama po sebi nameće se obveza fokusiranja na valutnu i ročnu uravnoteženost bilance Banke. Sinergija djelovanja Sektora u ALM linije doprinijet će transparentnom komuniciranju odnosa ponude i potražnje, izvora financiranja i plasmana prema prodajnoj mreži te u tom duhu pružati smjernice strukture i kvantitete u kreditnom poslovanju Sektora.
Jedno od težišta Sektora biti će i dalje na proširenju poslovne suradnje i kreditiranju onih klijenata i gospodarskih grana koje u najvećoj mjeri doprinose povećanju BDP-a hrvatskog gospodarstva - proizvodne djelatnosti, izvoznici, turizam i obrtništvo kroz razne programe kreditiranja i u suradnji s HBOR-om, HAMAG-BICRO, ministarstvima, županijama, gradovima, općinama, strukovnim udruženjima i drugim institucijama. Pri tome, kao imperativ kvalitetnog upravljanja rizicima, sam po sebi se nameće individualni pristup svakom klijentu u procjeni njegove ukupne financijske kvalitete, potencijala industrijske grane u kojoj djeluje te potencijala specifične poslovne transakcije u koju ulazi.
U želji za postizanjem što kvalitetnijeg položaja na tržištu, pružanja najbolje usluge klijentima te optimiranja prihoda, Sektor će iskoristiti priliku za razvoj suradnje s Hrvatskom poštom d.d. kao strateškim partnerom. Značajan potencijal distributivnih kanala Hrvatske pošte d.d. Banci pruža veliku priliku za povećanje volumena prodaje njezinih proizvoda i usluga, u prvom redu u dijelu platnog prometa i kartičnih proizvoda čime će se utjecati na povećanje nekamatnog prihoda.
Banka će i nadalje nastaviti razvijati poslovni odnos s FINA-om kao jednim od najdominantnijih partnera kad je riječ o ukupnom platnom prometu i prihodu koji ova poslovna linija generira. U pripremi su aktivnosti vezane uz unapređenje poslovanja u dijelu upravljanja gotovinom, povećanja broja dnevno-noćnih trezora te manipulacije gotovinom u suradnji s velikim klijentima koji imaju potrebu deponiranja iste na njihovim lokacijama. Posebna pažnja posvetit će se daljnjem unapređenju šalterskog poslovanja klijenata Banke putem FINA-a kroz zajedničke projekte koji bi trebali klijentima omogućiti lakše disponiranje njihovim sredstvima nakon izvršenih uplata na lokacijama FINA-e.
U depozitnom poslovanju naglasak će biti na širenju transakcijskog poslovanja s mikro, SME poduzećima i korporacijama, ali i nastavku dobre suradnje s državnim i javnim poduzećima, jedinicama lokalne samouprave i tvrtki u njihovom vlasništvu. Pri tome će se i nadalje naglasak stavljati na optimalni odnos kamatnog troška i potreba Banke likvidnošću koju će plasirati klijentima na tržištu. U tom kontekstu, visoke kamatne stope po depozitima kontinuirano se snižavaju bez štetnih posljedica po ukupnu depozitnu sferu Sektora i Banke. Banka je u dijelu poslovanja s gospodarstvom prepoznata kao partner od strane klijenata koji joj ukazuju svoje povjerenje kroz kontinuirani pritok novih oročenih i a-vista depozita.
U budućim razdobljima, promjenom makroekonomskih trendova u gospodarstvu, stabilizacijom te početkom konzistentnog ekonomskog oporavka, očekuje se veća investicijska aktivnost te potražnja za kreditnim sredstvima. Kako bi adekvatno odgovorila na potražnju s tržišta, Banka je spremna provesti dodatne organizacijske prilagodbe, unapređenja procesa te uvođenje novih i unapređenje postojećih proizvoda financiranja.
Ambicija Sektora i Banke u dijelu poslovanja s gospodarstvom je biti siguran partner klijentima koji će svojom ekspertizom pozitivno utjecati na njihovo poslovanje uz ostvarenje kontinuiranog rasta svoje profitabilnosti te visokog stupnja zaštite i sigurnosti svojih portfelja. To će biti glavne vodilje u poslovanju u predstojećem periodu čime se osigurava etabliranje Hrvatske poštanske banke kao jedne od vodećih kreditnih institucija na tržištu.
HPB je u 2016. uspješno osvojila značajni dio tržišta u segmentu poslovanja sa stanovništvom. Navedeno pred nas stavlja veliku odgovornost, pa će Banka nastaviti s razvojem novih usluga kako bi se planirana dinamika ostvarila u narednom razdoblju. Osim toga, cilj nam je diverzificirati klijentsku strukturu akvizicijom mlađih dobnih skupina, te klijenata s većim primanjima, koji imaju veći cross-selling potencijal.
Međutim, u HPB je postignuta svjesnost da kreditni proizvod nije dovoljan, nego da je ključno pratiti najbitnije trendove i neprestano unapređivati postojeće proizvode i uvoditi nove prema želji tržišta. Najbitniji proizvodi koje mislimo pustiti na tržište najvećim su dijelom povezani sa suvremenim trendovima, modernim aplikacijama i digitalizacijom.
Osim navedenih usluga, dio fokusa i resursa bit će usmjeren na unapređenje procesa naplate po računima fizičkih osoba u dijelu praćenja statusa kolaterala, što uključuje aplikativnu podršku i automatizirane izvještaje.
Nakon što je u 2015. i 2016. uveden novi model poslovne suradnje s Hrvatskom poštom, naredne bi godine trebale donijeti značajnu akviziciju korisnika HPB usluga i proizvoda, kao i prihode za oba partnera. S obzirom da je HP kanal s najvećim akvizicijskim potencijalom, bit će kreiran i po potrebi modificiran proizvodni miks, posebno "skrojen" za HP.
Cjenovna politika u fokusu je svih poslovnih segmenata, pa tako i u segmentu poslovanja sa stanovništvom. Kako je u planu je porast transakcijskih računa i stanja na računima, kao i oročenih depozita, bit će potrebno pronaći adekvatni balans između prihvatljive cijene za klijenta i optimalne cijene za Banku.
Aktivnosti ovog područja primarno će biti usmjerene na podršku ostvarenju ukupnih poslovnih ciljeva Banke, pri čemu će dominantni dio aktivnosti biti usmjeren na osiguravanje stabilnosti i likvidnosti, te osiguravanju poslovnih prihoda u dijelu upravljanja portfeljima. Nadalje, Banka će biti angažirana i u dijelu organizacije i sudjelovanja u izdanju vrijednosnih papira, čime bi kroz ostvarenje nekamatnih prihoda bilo moguće djelomično kompenzirati pad kamatnog prihoda uslijed smanjenih prinosa.
Na domaćem novčanom očekujemo nastavak visoke likvidnosti sustava, te će Banka iskoristiti svaki priliku kroz intenziviranje trgovanja na novčanom tržištu kombinirajući kratkoročne depozite i repo kredite.
U dijelu upravljanja deviznom pozicijom će se i dalje aktivno koristiti svi raspoloživi instrumenti, čime će se zadržati pozicija Banke kao jedne od tržišnih lidera po aktivnostima na deviznom tržištu. Kako se struktura izvora Banke, a time i devizna pozicija, bitno razlikuju od ostalih vodećih hrvatskih banaka, upravljanje valutnim rizikom predstavlja veći izazov nego u ostatku sustava. Međutim, očekujemo da će Banka kao i do sada uspješno upravljati valutnim rizikom uz ostvarenje postavljenih poslovnih ciljeva u uvjetima opadajućih prometa i sužavanje spreadova na domaćem tržištu deviza. Kako bi se neutralizirala ta kretanja, intenzivirat će se suradnja s ostalim poslovnim linijama Banke, pa bi se povećanjem volumena kroz cross selling zadržao ili blago povećao profit na poslovima trgovanja devizama.
Na eurskom novčanom tržištu očekujemo nastavak negativnih euribor stopa najmanje do kraja 2017. godine, što će staviti pritisak na troškove držanja sredstava na nostro računima kod inozemnih banaka. Banka će, kako bi smanjila plaćanje negativnih kamatnih stopa, intenzivno raditi na pronalaženju novih prikladnih i likvidnih instrumenata tržišta novca. Navedeno u situaciji negativnih prinosa predstavlja veliki izazov, kako za Banku, tako i za cijeli sustav.
Na strani mjenjačkih poslova, zaustavljen je silazni trend koji je bio evidentan posljednjih nekoliko godina čemu je posebno doprinijela odlična turistička sezona kad se ostvaruje najveći dio prihoda, pa u slučaju izostanka egzogenih šokova, očekujemo nastavak dobre profitabilnosti do ulaska Republike Hrvatske u EMU.
U skladu s očekivanom stabilizacijom i oporavkom gospodarstva, očekuje se i oporavak tržišta kapitala. Prema tome, u segmentu investicijskog bankarstva aktivnosti će biti usmjerene na širenje mreže klijenata i rast prihoda po osnovu naknada od investicijskih usluga i skrbništva.
HPB upravlja rizicima kroz sustav upravljanja rizicima kojeg čini skup postupaka i metoda ustanovljenih s ciljem utvrđivanja, mjerenja, praćenja, ovladavanja i upravljanja rizicima kojima je HPB izložen ili bi mogao biti izložen. Svrha uspostave sustava kontrole rizika je ovladati rizicima te umanjiti njihove neželjene posljedice na najmanju moguću mjeru te na taj način osigurati stabilnost poslovanja HPB-a (uključujući i ispunjenje svih preuzetih obaveza). Bitno je napomenuti da unatoč uspostavljenom sustavu upravljanja rizicima HPB (a niti jedna druga kreditna institucija) nije u mogućnosti u potpunosti ukloniti niti jedan rizik kojem je izložen. Sustav upravljanja rizicima se redovito ažurira uključujući njegove kvalitativne i kvantitativne komponente, a uspostavljen je uvažavajući sljedeća načela u preuzimanju i upravljanju rizicima:
HPB po prirodi svog posla pri svakom ugovaranju poslovne suradnje s klijentima preuzima na sebe različite rizike. Pri preuzimanju (i upravljanju rizicima) HPB ima sljedeće ciljeve:
S obzirom na opseg i složenost svojih poslova HPB je definirao značajne rizike koje preuzima na sebe koji se kroz sustav upravljanja rizicima najdetaljnije prate, a to su:
HPB trenutno provodi te planira i u narednom razdoblju provesti značajna unapređenja svih segmenata sustava upravljanja rizicima.
Kreditni rizik jest rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema kreditnoj instituciji. Ovaj rizik HPB preuzima kao dio redovnih poslovnih aktivnosti i to je ujedno najznačajniji rizik za HPB (i za sve kreditne institucije).
Sukladno navedenom, najveća je pažnja posvećena upravo upravljanju kreditnim rizikom kroz propisane politike, procedure i ostale interne akte Banke.
Cilj upravljanja kreditnim rizikom je osigurati kvalitetni kreditni portfelj, zaradu i rast plasmana uz maksimalizaciju stope povrate s prihvatljivom razinom odnosa između rizika i zarade, te njihovog odnosa prema cijeni izvora sredstava.
Upravljanje kreditnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:
Sklonost preuzimanju kreditnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti kreditnom riziku. U svrhu kontrole i upravljanja kreditnim rizikom prate se različiti parametri rizika (npr. kreditna sposobnost dužnika - uključujući urednost u podmirenju obaveza prema HPB, kvaliteta instrumenata osiguranja, adekvatnost regulatornog i internog kapitala, kvaliteta portfelja) te se izrađuju različite procjene (npr. procjena kreditnog rizika plasmana prije odobrenja, procjena nadoknadivosti plasmana).
S ovim rizikom su usko povezani i rizik koncentracije i valutno inducirani kreditni rizik i HPB ih smatra cjelinom te na taj način i upravlja ovim rizicima.
Tržišni rizici jesu pozicijski, valutni i robni rizik.
Upravljanje tržišnim rizicima u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:
Sklonost preuzimanju tržišnih rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti tržišnim rizicima. S ciljem ovladavanja tržišnim rizicima uspostavljeni su odgovarajući limiti na razini portfelja, pod-portfelja i instrumenta u odnosu na (ovisno o prirodi financijskog instrumenta) određene mjere izloženosti tržišnim rizicima. Također, uspostavljeni su i stop-loss limiti po pojedinom vlasničkom vrijednosnom papiru klasificiranom kao imovina namijenjena trgovanju.
Kod mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti tržišnim rizicima koristi se metodologija koja se temelji na metodi rizičnosti vrijednosti (VaR), trajanju i PV01 (interni model).
Likvidnosni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti kreditne institucije da podmiri svoje novčane obveze o dospijeću. Likvidnosni rizik je usko povezan sa sljedeća dva rizika i Banka ih smatra jednom cjelinom u smislu upravljanja rizicima:
Upravljanje likvidnosnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:
Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti likvidnosnom riziku temelji se na izračunu koeficijenta likvidnosti, izračunu pokazatelja izloženosti strukturnoj likvidnosti, utvrđivanju internog kapitalnog zahtjeva za likvidnosni rizik te izračunu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost (LCR).
Sklonost preuzimanju likvidnosnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti likvidnosnom riziku. S ciljem ovladavanja likvidnosnim rizikom uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na koeficijent likvidnosti, u odnosu na neusklađenost stavki aktive i pasive prema preostalom dospijeću te limiti za pokazatelje strukturne likvidnosti. Također, uspostavljeni su limiti utvrđeni Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima Hrvatske narodne banke.
Kamatni rizik u knjizi banke jest rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa, a koje utječu na stavke u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
Upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:
Sklonost preuzimanju kamatnog rizika u knjizi banke određena je uspostavljenim limitima izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.
Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke temelji se na pojednostavljenom izračunu procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke propisanom HNB-ovom Odlukom o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke. Također se izračunava izloženost kamatnom riziku iz perspektive zarade.
S ciljem ovladavanja kamatnim rizikom u knjizi banke uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te u odnosu na promjenu (smanjenje) neto kamatnih prihoda.
Operativni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi i sustava ili iz vanjskih događaja, uključujući pravni rizik.
Upravljanje operativnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:
Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti operativnom riziku temelji se na prikupljanju i analizi podataka o događajima uslijed operativnog rizika, samoprocjeni rizika i kontrola, procjeni rizika informacijskog sustava, rezultatima analize utjecaja na poslovanje uzimajući u obzir implementirani plan kontinuiteta poslovanja te procjenu rizika povezanih s eksternalizacijom. Također, provodi se procjena utjecaja uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti.
S ciljem ovladavanja operativnim rizikom HPB-u u prvom redu primjenjuje mjere smanjenja izloženosti operativnom riziku kroz sustav internih kontrola te mjere prijenosa utvrđenog rizika (osiguranje) u slučajevima gdje je to primjereno. Osim toga, uspostavljen je sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja.
Ostali rizici, iako su prisutni u poslovanju HPB-a, manje su značajni od prethodno opisanih te su metodologija i način njihovog upravljanja i ovladavanja manje kompleksni nego li za značajnije rizike (prethodno opisane).
Koncentracijski rizik jest rizik koji proizlazi iz svake pojedinačne, izravne ili neizravne, izloženosti prema jednoj osobi, grupi povezanih osoba odnosno središnjoj drugoj ugovornoj strani ili skupa izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, uključujući posebno rizike povezane s velikim neizravnim kreditnim izloženostima prema pojedinom davatelju kolaterala koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja kreditne institucije ili materijalno značajnu promjenu njezina profila rizičnosti.
Rizik vrijednosti kolaterala jest rizik koji proizlazi iz nepovoljnog kretanja tržišta i potražnje za imovinom koja predstavlja kolateral i koju je potrebno unovčiti radi naplate potraživanja.
Rizik države jest rizik da odgovarajuća tijela ili središnja banka neće moći ili neće htjeti podmiriti obveze prema drugim državama i vjerovnicima u tim državama i da ostali dužnici u toj državi neće moći podmiriti obveze prema vjerovnicima izvan te države.
Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okružju i slično.
Upravljački rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zato što kreditna institucija zbog svoje veličine ima ograničen kapacitet za uspostavljanje sofisticiranih upravljačkih mehanizama, sustava i kontrola.
Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju ili "CVA" znači prilagodbu vrijednosti portfelja transakcija s drugom ugovornom stranom vrednovanog po srednjoj tržišnoj vrijednosti (ovaj rizik se odnosi na sve OTC izvedene instrumente za sve poslovne aktivnosti, osim kreditnih izvedenica koje se priznaju radi smanjenja iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za kreditni rizik). Prilagodba kreditnom vrednovanju odražava trenutnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika druge ugovorne strane za instituciju, ali ne odražava trenutačnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika institucije za drugu ugovornu stranu.
Banka redovito pravi i izvještava o riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju koji s obzirom na opseg poslovanja Banke nije značajan.
Rizik usklađenosti jest rizik od izricanja mogućih mjera i kazni te rizik od nastanka značajnoga financijskoga gubitka ili gubitka ugleda, što ga kreditna institucija može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima.
Poslovni rizik jest negativna, neočekivana promjena obujma poslovanja i/ili profitnih marži koja može dovesti do značajnih gubitaka i na taj način umanjiti tržišnu vrijednost kreditne institucije. Prije svega do poslovnog rizika može doći zbog značajnog pogoršanja tržišnog okružja i promjena u tržišnom natjecanju ili ponašanju potrošača.
Pravni rizik jest rizik koji nastaje zbog mogućnosti da neispunjene ugovorne obveze, pokrenuti sudski postupci protiv kreditne institucije kao i donesene poslovne odluke za koje se ustanovi da su neprovedive negativno utječu na poslovanje ili financijski položaj kreditne institucije.
Regulatorni rizik je rizik promjene regulative iz područja koje uređuje poslovanja kreditnih institucija, što može imati za utjecaj promjenu poslovanja ili promjenu profitabilnosti Banke.
Vodeći se pozicijom najveće banke u nacionalnom vlasništvu, HPB prihvaća odgovornost, ne samo prema gospodarskim, već i društvenim tokovima u zemlji, te svojim djelovanjem doprinosi njihovom daljnjem razvoju.
Vezano uz načela odgovornog poslovanja koja se odnose na poštivanje ljudskih prava, Hrvatska poštanska banka je tijekom 2016. godine nastavila provoditi aktivnosti na području informacijske sigurnosti u poslovanju, kao i na području zaštite, edukacije i brige o svim zaposlenicima Banke.
Hrvatska poštanska banka kontinuirano vodi računa o stručnosti i obrazovanju svojih zaposlenika što je i dalje osnova njene konkurentske snage na tržištu. Osim toga, zaposlenici Banke su dužni održavati stručna znanja te biti u skladu s profesionalnim zahtjevima i mjerodavnim regulatornim zahtjevima. HPB podržava i promovira cjeloživotno obrazovanje čime utječe na stvaranje dodatne vrijednosti tvrtke te svakom zaposleniku omogućava stjecanje znanja potrebnih za obavljanje posla u području u kojem radi. Aktivno se provode edukacije zaposlenika kako na radnom mjestu, tako i izvan njega, putem stručnih savjetovanja, radionica, seminara, kongresa i specijalizacija te jezičnih i kompjuterskih tečajeva.
Nastavljeno je korištenje sustava e-Učionice, stalno dostupne svim zaposlenicima bez obzira na vrijeme korištenja i lokaciju radnog mjesta.
Sustavom edukacije zaposlenika preko internih trenera kontinuirano se educiraju novi i postojeći zaposlenici za pojedina radna mjesta sa svim potrebnim edukacijskim sadržajima kako bi se osposobili i u dovoljnoj mjeri pripremili za obavljanje redovitih radnih aktivnosti.
Nastavljeno je sustavno provođenje potrebnih edukacija, programski i sadržajno prilagođenih novim zaposlenicima – pripravnicima, radi izravnog i kvalitetnijeg upoznavanja s poslovanjem Banke, kako po poslovnim područjima, tako i u cjelini radi kvalitetne i relevantne pripreme za daljnji rad. Po završetku edukacijskih programa, svi pripravnici moraju pristupiti polaganju pripravničkog ispita na osnovu kojeg se definira njihov daljnji radni status te ih se usmjerava prema poslovnim područjima gdje mogu postići najbolje rezultate.
Dodatna briga za zaposlenike sastoji se od periodičkog ispitivanja zadovoljstva poslom. U 2015. godini započeto je s opsežnim ispitivanjem zadovoljstva poslom i organizacijske klime u Banci kako bi se stekao uvid kako zaposlenici percipiraju Banku kao svog poslodavca i organizaciju, njezine prednosti i slabosti te kako se osjećaju radeći u njoj. Takve aktivnosti intenzivirale su se u 2016. godini na svim razinama. Cilj je identifikaciju ključnih točki u svakodnevnom radnom okruženju čije bi se unaprjeđenje značajno odrazilo na zadovoljstvo poslom, angažiranost zaposlenika a time i na kvalitetu cjelokupne organizacijske klime. Rezultati ankete ujedno su važna smjernica u pokretanju planova i konkretnih aktivnosti radi postizanja poboljšanja u organizacijskim procesima i radnom okruženju.
Vezano za informiranost zaposlenika o internim i eksternim događajima i trendovima, Banka je nastavila izdavati interno glasilo Moja HPBanka koje izlazi četiri puta godišnje. Glasilo je namijenjeno zaposlenicima, izlazi u elektronskom formatu, a prati i prenosi važna događanja unutar HPB Grupe, intervjue, priloge o humanitarnom djelovanju zaposlenika, informacije o novim zaposlenicima, akcijama i novim proizvodima Banke, ali i zanimljive ležernije teme. Cilj glasila je poboljšati vertikalnu i horizontalnu komunikaciju unutar Banke, te omogućiti zaposlenicima koji rade diljem Hrvatske da upoznaju svoje kolege.
Uz interno glasilo postoji i HPB interni web portal, službeni informacijski kanal dostupan svim zaposlenicima HPB Grupe. Na njemu se redovito objavljuju svi akti i odluke Banke, kao i sve ostale novosti i obavijesti relevantne za kvalitetan rad zaposlenika. Uz to, intranet je mjesto na kojem zaposlenici mogu dobiti sve važne informacije i upute vezane uz poslovanje Banke i načine stručnog usavršavanja. Svaka organizacijska jedinica na ovom portalu ima zajednički prostor (timsku stranicu) za dijeljenje sadržaja i ostalih materijala potrebnih u svakodnevnom radu.
Intranet stranice kontinuirano se unaprjeđuju i razvijaju - zaposlenicima nude sve više sadržaja i novih funkcionalnosti.
HPB sebe vidi kao instituciju koja može sudjelovati i pridonijeti poboljšanju financijske pismenosti, posebno kad je riječ o učenicima i studentima. Stoga je Banka u posljednje dvije godine provodila i javnosti prezentirala različita istraživanja o važnosti pravovremene i cjelovite informiranost građana, poznavanju financijskih rizika te kvalitetnom upravljanju osobnim financijama.
S ciljem povećanja svijesti o važnosti dobrog upravljanja financijama svojih klijenata, ali i ostalih građana, gospodarstvenika i sudionika u javnom sektoru i političkom životu, jačanje suradnje sa studentskim udrugama, srednjim školama i ostalim institucijama formalnog i neformalnog obrazovanja radi provođenja istraživanja, sudjelovanja u stručnim predavanjima, raspravama i natjecanjima, ima prioritetno mjesto.
Strateško opredjeljenje HPB-a je da nabavlja najsuvremeniju tehnološku opremu u smislu ekološke učinkovitosti. Isto tako, nova stolna računala su all-in-one što znači da su sve komponente integrirane u jednom kućištu pa ćemo rashodom istih imati značajno manje elektroničkog otpada. Elektronički otpad zbrinjava se sukladno zakonskim odredbama i ugovorima s dobavljačima te je cijena istoga ugrađena u nabavnu cijenu elektroničke opreme. Nakon otpisa zastarjele informatičke opreme Banka poziva ugovornu tvrtku koja taj otpad odvozi na za to predviđeno mjesto (ekološki deponij).
HPB je također nastavila trend virtualizacije poslužitelja (virtualization) što znači da se na jednom fizičkom serveru podiže više logičkih servera te se time smanjuje potrošnja energije za napajanje i hlađenje.
Nastavlja se razvoj elektroničkog bankarstva te se informatizacijom i automatizacijom uredskog poslovanja kontinuirano smanjuje potrošnja papira i potreba za ispisivanjem. Implementiran je elektronički račun čime se fizički računi za telekomunikacijske, komunalne i druge usluge zamjenjuju elektroničkim pa se smanjuje količina papirnatih dokumenata i potreba za ispisom.
Također, završen je projekt klasifikacije dokumentacije koji je stvorio pretpostavke za projekt arhiviranja i digitalizacije dokumentacije, a u srednjem roku i pretpostavke za prelazak na potpuno elektroničku dokumentaciju.
Hrvatska poštanska banka putem inicijative Zeleni ured od 2012. godine provodi aktivnosti koje bi svi zaposlenici HPB Grupe trebali prakticirati unutar svojih redovnih radnih aktivnosti kako bi se u svakodnevnom uredskom poslovanju smanjio negativan utjecaj na okoliš te povećala efikasnost korištenja resursa. Od pokretanja ove inicijative provedene su značajne uštede energenata, a najveći je napredak vidljiv u potrošnji papira.
Putem info-edukativne stranice na Intranetu - Zelena ploča nastavljena je kontinuirana edukacija i savjetovanje zaposlenika o mjerama Zelenog ureda vezano uz smanjenje potrošnje papira, optimalnu regulaciju topline u radnim prostorima, racionalno trošenje vode i rasvjete, prikupljanje starog papira i starih tonera u posebnim kutijama i slično.
Svojim klijentima Banka nudi opciju slanja izvoda o stanju i promjenama po računima te izvatke o potrošnji po karticama putem elektroničke pošte.
Banka nastavlja s provođenjem aktivnosti vezanih za promicanje integriteta i transparentnosti poslovanja kroz:
S ciljem unapređenja odnosa i komunikacije s klijentima, u Banci postoji Ured za upravljanje kvalitetom usluge koji upravlja kvalitetom usluga prema klijentima kroz kontinuirano provođenje mjerenja i istraživanja zadovoljstva klijenata i predlaganje unapređenja nadležnim poslovnim područjima za poboljšanje kvalitete usluge. Ovaj Ured upravlja i procesom rješavanja reklamacija, prigovora i ostalih zahtjeva klijenata.
Kao obveznik provođenja mjera i aktivnosti propisanih Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma Banka:
Kako pri pružanju platnih usluga u ime i za račun Banke, HP - Hrvatska pošta d.d. "kao treća strana" provodi mjere i aktivnosti propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te kako bi se osiguralo da se standardi koje primjenjuje Banka u otkrivanju i sprječavanju pranja novca primjenjuju u Hrvatskoj pošti, Banka:
Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.
Sukladno odredbama članka 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor izjavljuju da Banka dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojeg su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza. Također, Banka primjenjuje i Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 112/2010).
Sastavni dio ove izjave čini Godišnji upitnik za poslovnu 2016. godinu, dostupan i na internetskoj stranici Banke, koji odražava praksu korporativnog upravljanja u Banci u odnosu na preporuke sadržane u Kodeksu, sa obrazloženjima vezanim uz određena odstupanja.
Uz preporuke navedenih kodeksa, a u skladu s regulativom kreditnih institucija, aktivno se radi na stalnom unaprjeđivanju korporativnog upravljanja u Banci, imajući u vidu ustroj i organizaciju Banke, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Banke, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.
Opis osnovnih obilježja provođenja unutarnjeg nadzora u društvu i upravljanja rizicima u odnosu na financijsko izvještavanje nalazi se u opisu poslovanja Banke u bilješci 2.
Republika Hrvatska najznačajniji je pojedinačni dioničar Banke sa 42,43% dionica Banke te zajedno sa Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, HP - Hrvatskom poštom d.d., Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, te Fondom NEK drži preko 74% posto temeljnog kapitala i glasačkih prava na glavnoj skupštini.
U skladu sa Statutom Banke, pravo glasa nije ograničeno niti postoje ograničenja za ostvarenje prava glasa.
U skladu sa Statutom Banke Uprava Banke sastoji se od najmanje dva do najviše pet članova, a odluku o broju članova donosi Nadzorni odbor. Članove i predsjednika Uprave odlukom imenuje Nadzorni odbor za najviše pet godina, s time da ih može ponovno imenovati bez ograničenja. Članom Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje banaka i koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke. Nadzorni odbor svojom odlukom može opozvati predsjednika i članove Uprave kada za to postoji važan razlog, a predsjednik i članovi Uprave, u pisanom obliku mogu dati ostavku.
Statut se može izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine. Odluka se smatra donesenom ako je za nju glasovalo tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj skupštini. Prijedlog odluke o izmjeni Statuta Uprava podnosi Nadzornom odboru koji je ovlašten prihvatiti prijedlog i uputiti ga Glavnoj skupštini na odlučivanje.
Nadzorni odbor ima najviše sedam članova koje bira i opoziva Glavna skupština. Za člana Nadzornog odbora može biti izabrana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje banaka i koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana Nadzornog odbora.
Ovlasti Nadzornog odbora regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Banke. Kao svoja pomoćna tijela Nadzorni odbor osnovao je Revizorski odbor, Odbor za primitke, Odbor za imenovanja i Odbor za rizike.
Od 1. siječnja do 30. srpnja 2016. godine, Nadzorni odbor djelovao je u sastavu od četiri člana i to:
Nakon 30. srpnja 2016. godine Nadzorni odbor djeluje, sukladno Rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu broj: 76.R1-252/2016 od 10.08.2016. godine u razdoblju od 10. kolovoza do 5. rujna 2016. godine te sukladno Rješenju broj: 28.R1-281/16 od 21. rujna 2016. godine u razdoblju od 21. rujna do 14. prosinca 2016. godine, u sastavu od tri člana i to:
Članovi Nadzornog odbora nisu imatelji dionica Banke niti drugih vrijednosnih papira koje je izdala Banka.
Ovlasti, dužnosti i odgovornosti Uprave Banke u vođenju poslova Banke te zastupanju i predstavljanju Banke utvrđene su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Statutom Banke i Poslovnikom o radu Uprave Banke. Uprava Banke u skladu s potrebama poslovnih procesa osniva stalne i povremene odbore i povjerenstva. Stalni odbori Banke su Kreditni odbor, Odbor za upravljanje aktivom i pasivom i Odbor za upravljanje operativnim rizikom.
Od 1. siječnja do 24. svibnja 2016. godine Uprava je djelovala u sastavu od četiri člana i to:
Od 25. svibnja do 31. prosinca 2016. godine Uprava je djelovala u sastavu od tri člana i to:
Članovi Uprave nisu imatelji dionica Banke niti drugih vrijednosnih papira koje je izdala Banka.
Prilikom odabira članova Uprave, Nadzornog odbora i ostalih članova ključnog ne provodi se diskriminacija po spolu, starosti niti po bilo kojoj drugoj osnovi. Banka oduvijek ima zastupljen relativno visok broj žena među ključnim poslovodstvom, a također i osobe različitog stupnja iskustva. Banka nastoji i dalje provoditi ovakvu politiku spolne i dobne diverzificiranosti.
Kolektivno iskustvo članova ključnog poslovodstva Banke sastoji se od uravnotežene kombinacije potrebnih znanja i vještina da bi se ispunile odgovornosti svih funkcija i ostvarili ciljevi Banke.
| Struktura ključnog poslovodstva | broj tijekom | broj tijekom | udio tijekom | udio tijekom |
|---|---|---|---|---|
| po spolu | 2015. | 2016. | 2015. | 2016. |
| Muškarci | 25 | 23 | 58,1% | 53,5% |
| Žene | 18 | 20 | 41,9% | 46,5% |
Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.
1. Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja ili je usvojilo vlastitu politiku korporativnog upravljanja?
DA
2. Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva?
3. Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja, urađeni na principu "primjeni ili objasni"?
4. Prilikom odlučivanja uzima li društvo u obzir interese svih dioničara društva, sukladno načelima kodeksa korporativnog upravljanja?
5. Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti)
6. Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas? ( ako ne, objasniti)
7. Postupa li društvo na jednak način i pod jednakim uvjetima prema svim dioničarima? (ako ne, objasniti)
DA
8. Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti)
9. Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne objasniti)
Nije bilo takvih zahtjeva.
10. Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja skupštine? (ako ne, objasniti)
11. Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koje se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti)
DA
12. Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti)
DA
13. Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti)
DA
14. Jesu li prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti)
NE
15. Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti)
NE
Nije bilo takvih zahtjeva od strane dioničara.
16. Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti)
DA
Radi optimalne organizacije i pripreme glavne skupštine potrebna je prijava za sudjelovanje, a ovjera potpisa davatelja punomoći je potrebna radi utvrđivanja valjanosti ovlaštenja za glasovanje tj. donošenje odluka.
17. Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine?
DA
18. Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)
Odluke nisu pobijane.
NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE: Tomislav Vuić, predsjednik Uprave
Dubravka Kolarić, članica Uprave, do 24.5.2016. godine Domagoj Karadjole, član Uprave
Mladen Mrvelj, član Uprave
NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE:
Dražen Kobas, predsjednik NO Nada Karaman Aksentijević, zamjenica predsjednika NO Niko Raič, član NO
Marin Palada, član NO, do 30.7.2016. godine
19. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)
Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.
20. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? (ako ne, objasniti)
21. Je li nadzorni odbor odnosno neizvršni direktori upravnog odbora društva sastavljen većinom od neovisnih članova?(ako ne, objasniti)
Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama Nadzorni odbor Banke mora imati jednog neovisnog člana..
22. Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti)
Zbog propisa koji uređuju imenovanje predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih osoba u pravnim osobama od strateškog i posebnog državnog interesa.
23. Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? (ako ne, objasniti)
Odlukom Glavne Skupštine naknada članovima Nadzornog odbora utvrđena je u iznosu koji je propisan Odlukom Vlade RH o iznosu naknade članovima nadzornih odbora i upravnih vijeća
24. Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti)
DA
25. Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni? (ako ne, objasniti)
Podaci o primanjima članova Nadzornog odbora na pojedinačnoj osnovi javno se objavljuju objavom Odluke Glavne skupštine kojom se utvrđuje naknada za njihov rad, a podaci o naknadama članova Uprave, višeg rukovodstva te povezanih osoba objavljuju se u agregiranim iznosima u posebnoj bilješci u Godišnjem izvješću pripremljenom sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja, a koje je dostupno na internetskoj stranici Banke.
26. Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva i to najkasnije pet trgovinskih dana, poslije nastanka takve promjene? (ako ne, objasniti)
NE
Članovi Nadzornog odbora nisu imatelji dionica.
27. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne objasniti)
Agregirani podaci o transakcijama s povezanim stranama navode se u sklopu Godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.
28. Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva?
Ugovori postoje u dijelu uobičajenih poslovnih aktivnosti Banke
29. Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odbora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)
Da, ukoliko je prethodno odobrenje potrebno.
30. Jesu li bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti)
Agregirani podaci o transakcijama s povezanim stranama navode se u sklopu Godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.
31. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja?
32. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje?
33. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizorski odbor)?
34. Je li većina članova komisije iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)
Članovi komisija se imenuju iz redova članova Nadzornog odbora a Nadzorni odbor sukladno Zakonu o kreditnim institucijama mora imati jednog neovisnog člana.
35. Je li komisija pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti)
DA
36. Je li komisija procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti)
Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.
37. Je li komisija radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti)
Revizorski odbor prati učinkovitost sustava unutarnje revizije kroz pojedinačna I kvartalna izvješća I izvješća o praćenju izvršenja preporuka unutarnje revizije, a sukladno ZOKI-ju osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije unutarnje revizije može biti imenovana ili zamijenjena samo uz suglasnost Nadzornog odbora.
38. Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti)
NE U Banci postoji funkcija unutarnje revizije.
39. Je li komisija nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti)
40. Je li komisija pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti)
41. Je li komisija izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti)
42. Je li komisija razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti)
43. Je li komisija za reviziju osigurala dostavu kvalitetnih informacija ovisnih i povezanih društava te trećih osoba (kao što su stručni savjetnici)? (ako ne, objasniti)
44. Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti)
45. Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja? (ako ne, objasniti)
DA
46. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva?
NE
47. Je li društvo kao dio godišnjeg izvješća objavilo izjavu o politici nagrađivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)
Vidjeti odgovor pod 48.
48. Je li Izjava o politici nagrađivanja uprave ili izvršnih direktora stalno objavljena na vlastitim internetskim stranicama društva? (ako ne, objasniti)
U okviru javne objave bonitetnih i ostalih zahtjeva, objavljena je Politika nagrađivanja, u skladu sa zahtjevima Zakona o kreditnim institucijama i Uredbe br. 575/2013.
49. Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)
Banka objavljuje agregirani podatak o transakcijama s povezanim stranama kao i visini naknada za rukovodstvo Banke u sklopu godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja.
50. Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izviješću društva? (ako ne, objasniti)
NE
Vidjeti odgovor pod 49.
51. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti)
52. Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti)
Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.
53. Ima li društvo vanjskog revizora?
DA
54. Je li je vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom?
NE
55. Je li vanjski revizor društva, pruža društvu, sam ili putem povezanih osoba, druge usluge?
DA
56. Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti)
NE
Revizor je obavio reviziju financijskih izvješća Banke i ovisnih društava u skladu s ugovorom utvrđenim cjenovnim uvjetima usklađenim s općim uvjetima svog poslovanja.
Za nerevizijske usluge vidjeti odgovor 40.
57. Ima li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti)
58. Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima?
DA
59. Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja?
NE
Svi važni događaji odnosno propisane informacije javno se objavljuju odmah nakon utvrđenja točnih datuma istih.
60. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi?
DA
61. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom?
DA
62. Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti)
NE
63. Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima?
NE
64. Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti?
Poslovanje Banke organizacijski je ustrojeno kroz 20 organizacijskih jedinica - 11 ureda i 9 sektora. U nastavku je prikazana organizacijska shema Banke:
Organizacijske jedinice Banke podijeljene su u četiri temeljna poslovna područja i to:
Poslovno područje funkcionalno i tehnološki povezuje određene organizacijske jedinice Banke radi efikasnijeg upravljanja i organiziranja poslovanja Banke.
1. PODRUČJE STRUČNE PODRŠKE UPRAVI podrazumijeva grupe poslova kojima je svrha dati Upravi stručnu podršku u ostvarivanju poslovnih ciljeva i organiziranju i vođenju Banke.
Područje stručne podrške Upravi obuhvaća:
Ured unutarnje revizije je organizacijska jedinica Banke koja ocjenjuje sustav unutarnjih kontrola, upravljanje rizicima, ocjenjuje funkciju praćenja usklađenosti te obavlja reviziju informacijskog sustava.
Ured za usklađenost i podršku Upravi je organizacijska jedinica koja pruža podršku u radu tijelima Banke, prati regulativu, brine o usklađenosti poslovanja Banke s regulativom te upravlja sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Banci.
Ured za korporativne komunikacije je organizacijska jedinica koja upravlja korporativnim komunikacijama Banke.
Ured za organizaciju i upravljanje projektima je organizacijska jedinica koja analizira i unaprjeđuje organizaciju i poslovne procese te upravlja projektima.
Ured za upravljanje ljudskim resursom je organizacijska jedinica Banke koja se bavi pribavljanjem, razvojem i nagrađivanjem zaposlenika Banke te regulira radno-pravne odnose sa zaposlenicima i državnim tijelima.
Ured za marketing je organizacijska jedinica Banke koja priprema i provodi marketinške i promotivne aktivnosti za Banku.
Ured za korporativnu sigurnost je organizacijska jedinica Banke koja brine o sigurnosti informacijskog sustava Banke, ljudi i imovine Banke.
Ured za upravljanje kvalitetom usluge je organizacijska jedinica Banke koja upravlja kvalitetom usluge Banke prema njezinim klijentima kroz kontinuirano provođenje mjerenja i istraživanja zadovoljstva klijenata i predlaganja unaprjeđenja za poboljšanje kvalitete usluge.
Ured za pravne poslove je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove pravne podrške svim organizacijskim jedinicama Banke.
Ured za nabavu i opće poslove je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove nabave, upravlja imovinom Banke te obavlja ostale opće poslove.
Ured za upravljanje aktivom i pasivom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove upravljanja aktivom i pasivom, otvorenim valutnim stavkama, pozicijama tržišnog rizika i pozicijama rizika likvidnosti.
2. PRIHODOVNO PODRUČJE podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavlja prodaja svih proizvoda i usluga Banke.
Prihodovno područje obuhvaća:
Sektor poslovanja sa stanovništvom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima stanovništvu pruža bankarske i financijske usluge te koordinira rad regionalnih centara za stanovništvo i poslovnica Banke i društva HP - Hrvatska pošta d.d. kao kanala distribucije.
Sektor poslovanja s gospodarstvom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima uspostavlja poslovne odnose s pravnim osobama, fizičkim osobama, obrtnicima i trgovcima pojedincima koji samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost.
Sektor financijskih tržišta je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove trgovanja financijskim instrumentima u ime i za račun Banke, upravlja likvidnošću i deviznom pozicijom Banke te pruža investicijske usluge i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih pomoćnih usluga u okviru djelatnosti Banke u ime i za račun klijenta.
Sektor izravnog bankarstva je organizacijska jedinica Banke koja u organizacijskom smislu nosi odgovornost za neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke/Grupe te kartično poslovanje (ATM, POS, WEB, CC, mBanking i eBanking, kartično poslovanje).
3. PODRUČJE OPERATIVNE PODRŠKE POSLOVANJU podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavlja podrška prodaji proizvoda i usluga i ukupnom poslovanju Banke.
Područje podrške poslovanju obuhvaća:
Sektor podrške poslovanju je organizacijska jedinica Banke koja pruža operativnu podršku organizacijskim jedinicama prihodovnog područja, obavlja poslove domaćeg i inozemnog platnog prometa, upravljanja gotovinom te poslove opskrbe poslovne mreže Banke i Hrvatske pošte gotovinom.
Sektor informatike je organizacijska jedinica Banke koja pruža informatičku podršku svim organizacijskim dijelovima Banke.
4. PODRUČJE UPRAVLJANJA RIZICIMA, NAPLATOM I FINANCIJAMA podrazumijeva grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi upravljanja rizicima, naplate potraživanja Banke i upravljanja financijama.
Područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama obuhvaća:
Sektor upravljanja rizicima je organizacijska jedinica Banke koja identificira, mjeri odnosno procjenjuje, prati i kontrolira sve rizike kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, u cilju smanjenja potencijalne izloženosti svim oblicima rizika te osiguranja stabilnosti i djelotvornosti poslovanja.
Sektor upravljanja naplatom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove restrukturiranja potraživanja te poslove rane i prisilne naplate potraživanja.
Sektor upravljanja financijama je organizacijska jedinica Banke koja upravlja računovodstvenim sustavom Banke, obavlja poslove propisanog izvještavanja, financijske kontrole i razvija sustav upravljačkog izvještavanja.
Kroz unapređenja standarda u upravljanju ljudskim resursima omogućuje se podrška viziji, misiji i korporativnim vrijednostima Banke. To se prvenstveno reflektira kroz akviziciju novih kvalitetnih kadrova, ali i kroz pomoć poslovnim jedinicama u identifikaciji i zadržavanju postojećih izvrsnih zaposlenika. U skladu s korporativnim vrijednostima Banke izrađen je model ključnih kompetencija koji definira vještine, stavove i ponašanja koje trebaju posjedovati rukovoditelji i zaposlenici da bi bili uspješni u postizanju zadanih ciljeva.
Uz to, Banka veliki naglasak stavlja na povećanje iskorištenosti znanja i vještina svih zaposlenika kroz kontrolu i sustavni nadzor radne uspješnosti prilagođen posebnostima svakog poslovnog područja.
S tim u vezi u 2016. implementiran je novi model upravljanja radnim učinkom djelatnika Banke, koji karakterizira transparentnost i objektivnost u ocjenjivanju i nagrađivanju zaposlenika.
Model omogućuje praćenje i ocjenjivanje organizacijske uspješnosti i individualnog učinka zaposlenika na temelju ostvarenja relevantnih poslovnih ciljeva. Na individualnoj razini, uz ostvarenje poslovnih ciljeva, na ocjenu učinka utječe i ostvarenje razvojnih ciljeva zaposlenika. Time Model ispunjava kako motivacijsku tako i razvojnu svrhu te predstavlja osnovu za upravljanje karijerom zaposlenika.
Porast intelektualnog kapitala, a time i doprinosa djelatnika rezultatima Banke, postiže se pomoću pravodobne definicije obrazovnih potreba zaposlenika s ciljem unaprjeđenja prodajnih, tehničkih, komunikacijskih, upravljačkih i ostalih poslovnih vještina koje rezultiraju poboljšanjem prodaje te većom efikasnošću u odvijanju poslovnih procesa. U skladu s obrazovnim potrebama, u 2016. godini kreirani su brojni obrazovni programi te intenzivirani procesi interne i eksterne edukacije zaposlenika i rukovoditelja.
Ulaganje u HR procese je u prosincu 2016. rezultiralo certifikatom "Poslodavac partner" koji je od tvrtke Selectio d.o.o. dodijeljen Banci za izvrsnost u upravljanju zaposlenicima. Pri dodjeli Certifikata istaknuto je da je Banka vlastitim snagama razvila procese upravljanja ljudskim resursom u skladu s najboljim praksama.
| Broj zaposlenika | 31.12.2013. | 31.12.2014. | 31.12.2015. | 31.12.2016. |
|---|---|---|---|---|
| Broj na temelju sati rada | 875 | 850 | 823 | 833 |
| Broj na kraju razdoblja | 1.075 | 1.084 | 1.067 | 1.067 |
Sva radna mjesta u Banci nalaze su u Republici Hrvatskoj.
U kvalifikacijskoj strukturi dominantan udio imaju zaposlenici s visokom ili višom stručnom spremom, ovisno o složenosti posla i radnog mjesta.
| Stručna sprema | 31.12.2013. | 31.12.2014. | 31.12.2015. | 31.12.2016. |
|---|---|---|---|---|
| MR.SC./DR.SC. | 17 | 15 | 15 | 16 |
| VSS | 432 | 436 | 445 | 445 |
| VŠSS | 164 | 170 | 169 | 169 |
| SSS | 459 | 460 | 436 | 435 |
| PKV/KV/VKV | 3 | 3 | 2 | 1 |
| Ukupno | 1.075 | 1.084 | 1067 | 1067 |
Pregled broja zaposlenih u Hrvatskoj poštanskoj banci po godinama radnog staža, na 31.12.2016.:
Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.
Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.
| Bilješke | 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| IMOVINA | |||
| Novac i računi kod banaka | 5 | 1.554.584 | 1.630.052 |
| Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke | 6 | 1.300.796 | 1.279.570 |
| Zajmovi potraživanja od banaka | 7 | 182.087 | 261.913 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti | |||
| kroz račun dobiti i gubitka | 8 | 874.450 | 900.943 |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 9 | 2.753.938 | 2.221.310 |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća | 10 | 444.825 | 571.764 |
| Zajmovi i potraživanja od komitenata | 11 | 11.397.810 | 10.184.719 |
| Imovina namijenjena prodaji | 12 | 89.349 | 7.930 |
| Ulaganja u ovisna društva | 13 | 45.490 | 45.490 |
| Nekretnine i oprema | 14 | 140.622 | 142.150 |
| Ulaganja u nekretnine | 15 | 87.209 | - |
| Nematerijalna imovina | 16 | 107.052 | 116.850 |
| Neto odgođena porezna imovina | 17 | 38.741 | 10.224 |
| Pretplaćeni porez na dobit | 253 | 81 | |
| Ostala imovina | 18 | 320.572 | 318.385 |
| UKUPNO IMOVINA | 19.337.778 | 17.691.381 | |
| OBVEZE | |||
| Financijske obveze po fer vrijednosti | |||
| kroz račun dobiti i gubitka | 19 | 3.641 | - |
| Depoziti banaka | 20 | 509.133 | 357.639 |
| Depoziti komitenata | 21 | 15.772.722 | 14.291.102 |
| Uzeti krediti | 22 | 726.660 | 1.005.383 |
| Rezervacije za obveze i troškove | 23 | 60.674 | 36.592 |
| Ostale obveze | 24 | 325.606 | 221.401 |
| UKUPNO OBVEZE | 17.398.436 | 15.912.117 | |
| KAPITAL I REZERVE | |||
| Dionički kapital | 25 | 1.214.775 | 1.214.775 |
| Kapitalni dobitak | 25 | - | - |
| Vlastite dionice | 25 | (477) | (477) |
| Rezerve za vlastite dionice | 25 | 4.477 | 477 |
| Zakonska rezerva | 25 | 6.161 | - |
| Ostale rezerve | 25 | 358.306 | 358.306 |
| Rezerva za fer vrijednost | 25 | 84.690 | 82.089 |
| Revalorizacijska rezerva | 25 | 839 | 877 |
| Zadržana dobit | 25 | 82.294 | - |
| Dobit tekućeg razdoblja | 188.277 | 123.217 | |
| UKUPNO KAPITAL I REZERVE | 1.939.342 | 1.779.264 | |
| UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE | 19.337.778 | 17.691.381 |
| Bilješke | 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| Prihod od kamata i slični prihodi | 26 | 720.255 | 781.980 |
| Rashod od kamata i slični rashodi | 27 | (205.858) | (271.654) |
| Neto prihod od kamata | 514.397 | 510.326 | |
| Prihod od naknada i provizija | 28 | 493.880 | 483.022 |
| Rashod od naknada i provizija | 29 | (309.110) | (301.288) |
| Neto prihod od naknada i provizija | 184.770 | 181.734 | |
| Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
30 | 23.587 | 6.289 |
| Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica raspoloživih za prodaju | 31 | 48.596 | - |
| Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja stranim valutama | 43.408 | 40.655 | |
| Ostali prihodi iz poslovanja | 32 | 13.063 | 42.036 |
| Prihod od trgovanja i ostali prihodi | 128.654 | 88.980 | |
| Prihod iz poslovanja | 827.821 | 781.040 | |
| Opći i administrativni troškovi | 33 | (395.050) | (414.197) |
| Amortizacija | 14,15,16 | (45.053) | (45.698) |
| Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i ostale imovine |
34 | (200.622) | (185.573) |
| Rezerviranja za obveze i troškove | 23 | (25.370) | (8.986) |
| Troškovi poslovanja | (666.095) | (654.454) | |
| DOBIT PRIJE POREZA | 161.726 | 126.586 | |
| Porezni (trošak)/prihod | 35 | 26.551 | (3.369) |
| DOBIT ZA GODINU | 188.277 | 123.217 |
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| 000 kn | 000 kn | |
| Neto dobit/ (gubitak) za godinu | 188.277 | 123.217 |
| Ostala sveobuhvatna dobit | ||
| Stavke koje se kasnije ne prenose na račun dobiti i gubitka | ||
| Revalorizacijske rezerve | (73) | (73) |
| Porez na dobit na stavke koje kasnije ne mogu biti reklasificirane | 35 | 63 |
| (38) | (10) | |
| Stavke koje se kasnije prenose na račun dobiti i gubitka | ||
| Nerealizirani dobitak od imovine raspoložive za prodaju | 45.506 | 11.685 |
| Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju | (44.836) | - |
| Porez na dobit na stavke koje kasnije mogu biti reklasificirane | 1.931 | (2.337) |
| 2.601 | 9.348 | |
| Neto ostali sveobuhvatni dobit za godinu | 2.563 | 9.338 |
| Ukupna sveobuhvatna dobit/(gubitak), neto od poreza | 190.840 | 132.555 |
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| 000 kn | 000 kn | |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | 188.277 | 123.217 |
| Vlasnicima Društva | 188.277 | 123.217 |
| Zarada/(gubitak) po dionici | ||
| Iz aktivnih i ukinutih dijelova poslovanja: | ||
| Osnovna (u HRK po dionici) | 93,03 | 84,92 |
| Razrijeđena (u HRK po dionici) | 93,03 | 84,92 |
| Dionički kapital |
Kapitalni dobitak |
Vlastite dionice |
Rezerve za vlastite dionice |
Ostale rezerve |
Rezerva za fer vrijednost |
Revalorizacijska rezerva |
Zadržana dobit |
Dobit/(gubitak) razdoblja |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | |
| Stanje na dan 01. siječnja 2015. | 966.640 | 228.136 | (875) | 875 | 10.578 | 72.741 | 887 | 200.997 | (635.384) | 844.595 |
| Revalorizacijska rezerva Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive |
- | - | - | - | - | - | (73) | - | - | (73) |
| za prodaju | - | - | - | - | - | 11.685 | - | - | - | 11.685 |
| Odgođeni porez | - | - | - | - | - | (2.337) | 63 | - | - | (2.274) |
| Neto dobit/(gubitak) za 2015. | - | - | - | - | - | - | - | - | 123.217 | 123.217 |
| Ukupna sveobuhvatna dobit za 2015. godinu | - | - | - | - | - | 9.348 | (10) | - | 123.217 | 132.555 |
| Prijenos gubitka iz 2014. | - | - | - | - | - | - | - | (635.384) | 635.384 | - |
| Pokriće gubitka iz 2014. | - | - | - | - | - | - | - | - | - | - |
| - Pokriće iz zakonskih rezervi | - | - | - | - | (10.578) | - | - | 10.578 | - | - |
| - Pokriće iz kapitalnog dobitka | - | (228.136) | - | - | - | - | - | 228.136 | - | - |
| Smanjenje dioničkog kapitala | - | - | - | - | - | - | - | - | - | - |
| - Pokriće gubitka iz 2014. | (195.673) | - | - | - | - | - | - | 195.673 | - | - |
| - Prijenos u ostale rezerve | (358.306) | - | - | - | 358.306 | - | - | - | - | - |
| Povećanje dioničkog kapitala | 802.114 | - | - | - | - | - | - | - | - | 802.114 |
| Ostale promjene | - | - | 398 | (398) | - | - | - | - | - | - |
| Stanje na dan 31. prosinca 2015. | 1.214.775 | - | (477) | 477 | 358.306 | 82.089 | 877 | - | 123.217 | 1.779.264 |
| Stanje na dan 01. siječnja 2016. | 1.214.775 | - | (477) | 477 | 358.306 | 82.089 | 877 | - | 123.217 | 1.779.264 |
| Revalorizacijska rezerva | - | - | - | - | - | - | (73) | - | - | (73) |
| Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive | - | - | - | - | - | 45.506 | - | - | - | 45.506 |
| Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju | - | - | - | - | - | (44.836) | - | - | - | (44.836) |
| Odgođeni porez | - | - | - | - | - | 1.931 | 35 | - | - | 1.966 |
| Neto dobit za 2016. | - | - | - | - | - | - | - | - | 188.277 | 188.277 |
| Ukupna sveobuhvatna dobit za 2016. godinu | - | - | - | - | - | 2.601 | (38) | - | 188.277 | 190.840 |
| Raspodjela dobiti iz 2015. | - | - | - | - | - | - | - | - | - | |
| - prijenos u zadržanu dobit | - | - | - | - | - | - | - | 82.294 | (82.294) | - |
| - prijenos u zakonske rezerve | - | - | - | - | 6.161 | - | - | - | (6.161) | - |
| - prijenos u rezerve za vlastite dionice | - | - | - | 4.000 | - | - | - | - | (4.000) | - |
| - isplata dividende | - | - | - | - | - | - | - | - | (30.762) | (30.762) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2016. | 1.214.775 | - | (477) | 4.477 | 364.467 | 84.690 | 839 | 82.294 | 188.277 | 1.939.342 |
| Bilješke | 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti | |||
| Dobit prije poreza | 161.726 | 126.586 | |
| Usklađenja: | |||
| - amortizacija | 14,15,16 | 45.053 | 45.698 |
| - dobit od tečajnih razlika - gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i |
32 | (4.456) | (9.971) |
| potraživanja od komitenata i ostale imovine | 34 | 200.622 | 185.573 |
| - gubici od rezerviranja za obveze i troškove - neto nerealizirani (dobici)/gubici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz RDG |
23 30 |
25.370 (23.228) |
8.986 (8.364) |
| Promjene u poslovnoj imovini i obvezama | |||
| Neto smanjenje zajmova i potraživanja od banaka | 13.253 | 69.740 | |
| Neto priljev financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
49.721 | (608.568) | |
| Neto (povećanje)/smanjenje zajmova i potr. od komitenata |
(1.478.186) | (23.256) | |
| Neto (povećanje)/smanjenje ostale imovine | (1.575) | 53.771 | |
| Neto (smanjenje)/povećanje depozita banaka | 151.494 | (17.111) | |
| Neto povećanje/(smanjenje) depozita komitenata | 1.481.620 | 411.696 | |
| Neto povećanje/(smanjenje) ostalih obveza Neto (odljev)/priljev novca iz poslovnih aktivnosti |
106.558 | (235.009) | |
| prije oporezivanja | 727.972 | (229) | |
| Plaćeni porez na dobit | (171) | (28) | |
| Neto (odljev)/priljev novca iz poslovnih aktivnosti | 727.801 | (257) | |
| Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti | |||
| Kupnja nekretnina, opreme i nematerijalne imovine | (42.034) | (18.800) | |
| Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju | 731.875 | 656.314 | |
| Stjecanje financijske imovine raspoložive za prodaju Dospijeće financijskih ulaganja koja se drže do |
(1.263.834) | (882.317) | |
| dospijeća | 128.028 | 23.394 | |
| Primici od dividendi | 4.327 | 1.073 | |
| Neto odljev novca iz ulagačkih aktivnosti | (441.638) | (220.336) | |
| Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti | |||
| Izdaci za dividendu | (30.762) | - | |
| Povećanje uzetih kredita | 80.604 | 44.384 | |
| Otplata uzetih kredita | (359.327) | (546.328) | |
| Povećanje temeljnog kapitala | - | 550.000 | |
| Neto priljev novca iz financijskih aktivnosti | (309.485) | 48.056 | |
| Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca | 813 | 3.362 | |
| Neto (smanjenje)/ povećanje novca i ekvivalenata novca |
(22.509) | (169.175) | |
| Novac i ekvivalenti novca na početku godine | 38 | 3.247.051 | 3.416.226 |
| Novac i ekvivalenti novca na kraju godine | 38 | 3.224.542 | 3.247.051 |
Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb ("Banka") je dioničko društvo osnovano i sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u Zagrebu, Jurišićeva 4. Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke d.d. ("Grupa").
Banka kontrolira slijedeća ovisna društva koje čine HPB Grupu:
| Vlasništvo na dan 31 prosinca 2016. godine | |||
|---|---|---|---|
| Industrija | Država | % | |
| HPB Invest d.o.o. | Upravljanje investicijskim fondovima |
Hrvatska | 100,00 |
| HPB Nekretnine d.o.o. | Promet nekretnina i graditeljstvo |
Hrvatska | 100,00 |
| HPB Stambena štedionica d.d. | Stambena štedionica | Hrvatska | 100,00 |
Osim ulaganja u ovisna društva, u konsolidirani financijski položaj uključeno je i slijedeće ovisno društvo koje je klasificirano kao ulaganje namijenjeno prodaji:
| Vlasništvo na dan 31 prosinca 2016. godine | |||
|---|---|---|---|
| Industrija | Država | % | |
| H1 TELEKOM d.d. | Telekomunikacije | Hrvatska | 58,17 |
Pregled ulaganja u HPB ovisna društva prikazan je u bilješci 13. Ulaganje u H1 TELEKOM d.d. je iskazano u bilješci 12. obzirom da je društvo namijenjeno prodaji.
Ovi financijski izvještaji obuhvaćaju odvojene financijske izvještaje Banke kao što je definirano Međunarodnim računovodstvenim standardom 27 "Odvojeni financijski izvještaji".
Ovi financijski izvještaji odobreni su od strane Uprave dana 12. travnja 2017. godine za podnošenje Nadzornom odboru.
Glavne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, u opisu računovodstvenih politika Grupe, može se pozvati na pojedine Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2016. godine.
Financijski izvještaji pripremljeni su sukladno zakonskoj računovodstvenoj regulativi primjenjivoj na banke u Hrvatskoj. Financijsko izvještavanje Banke propisuje Hrvatska narodna banka ("HNB") koja predstavlja središnju nadzornu instituciju bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji pripremljeni su sukladno navedenim bankarskim propisima.
Priloženi financijski izvještaji sastavljeni su prema zakonskim zahtjevima i isključivo kao informacija opće naravi i nisu namijenjeni ni jednoj točno određenoj svrsi ili transakciji. Stoga se korisnicima preporučuje da se u donošenju bilo kakve odluke ne oslanjaju isključivo na njih te da prije donošenja odluke provedu druga ispitivanja.
Računovodstveni propisi HNB-a temelje se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija. Osnovne razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanjem i mjerenjem po Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja su sljedeće:
Primijenjene računovodstvene politike jednake su kao i pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine.
Ovi izvještaji predstavljaju financijsko izvješće Banke koje je opće namjene. Financijski izvještaji su bili pripremljeni za izvještajno razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2016. godine, i sukladni su važećim računovodstvenim propisima primjenjivim u Republici Hrvatskoj.
Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, imovinu raspoloživu za prodaju, derivativne financijske instrumente te nekretnine i preuzetu imovinu, osim one za koju ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po revaloriziranom iznosu, amortiziranom ili povijesnom trošku.
Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim odvojenim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MRS-a 17 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.
Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:
Sastavljanje financijskih izvještaja zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika te iskazane iznose imovine i obveza te objavu potencijalnih obveza na datum pripreme financijskih izvještaja, kao i na iznose prihoda i rashoda za razdoblje. Procjene i povezane pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima, te informacijama dostupnim na datum pripreme financijskih izvještaja, rezultat čega čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije direktno vidljiva iz drugih izvora. Stvarni se rezultati mogu razlikovati od ovih procjena.
Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su nastale ako utječu isključivo na to razdoblje, odnosno u razdoblju u kojem su nastale i budućim razdobljima ako utječu na sadašnje i buduće razdoblje.
Prosudbe rukovodstva kod primjene odgovarajućih standarda koji imaju značajan učinak na financijske izvještaje i procjene sa rizikom značajnog usklađenja u narednoj godini, opisane su u bilješci 2.
(I) Novi i izmijenjeni Međunarodni standardi financijskog izvještaja koji se odnose na izvještajno razdoblje s ocjenom utjecaja na financijske izvještaje:
Primjena navedenih izmjena nije imala materijalno značajan utjecaj na financijske izvještaje Banke.
(II) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, koji stupaju na snagu nakon izvještajnog razdoblja:
MSFI 9 "Financijski instrumenti", usvojen u Europskoj uniji 22. prosinca 2016. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. uz dopuštenu raniju primjenu).
Standard zamjenjuje MRS 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" te sadrži zahtjeve koji se odnose na priznavanje i mjerenje, umanjenje vrijednosti, prestanak priznavanja te računovodstvo zaštite općenito.
Klasifikacija i mjerenje - MSFI 9 uvodi novi pristup klasifikaciji financijske imovine, zasnovan na obilježjima tijeka novca te poslovnom modelu u sklopu kojeg se vodi određena financijska imovina. Novim modelom uvodi se i jedinstveni model umanjenja vrijednosti, koji vrijedi za sve financijske instrumente.
Umanjenje vrijednosti - MSFI 9 uvodi novi model umanjenja vrijednosti zasnovan na očekivanim gubitcima, koji nalaže pravodobnije evidentiranje očekivanih kreditnih gubitaka.
Računovodstvo zaštite - MSFI 9 donosi znatno izmijenjen model računovodstva zaštite, prema kojem treba objaviti više informacija o aktivnostima upravljanja rizicima.
Banka je u 2016. godine pokrenula projekt uvođenja MSFI-ja 9. Projektom su predviđene sljedeće faze:
U kontekstu klasifikacije i mjerenja, Banka razmatra mogućnosti definiranja poslovnih modela i drugih zahtjeva MSFI-ja 9 prema utvrđenim jazovima i aktivnostima definiranima za njihovo zatvaranje.
U području umanjenja vrijednosti, Banka radi na definiranju metodologije za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka i modeliranje rizičnih parametara, koji obuhvaćaju sve parametre potrebne za projiciranje očekivanja o budućim čimbenicima.
U pogledu klasifikacije i mjerenja, kvantitativni utjecaj ovog standarda na financijske izvještaje Banke bit će utvrđen tijekom 2017. godine. Utjecaj u području umanjenja vrijednosti ovisi o utvrđenoj metodologiji za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka i modeliranje rizičnih parametara temeljem očekivanih kreditnih gubitaka.
Iz aspekta objave, primjena ovog standarda imat će značajan učinak na financijske izvještaje Banke. Rukovodstvo Banke pokrenulo je potrebne aktivnosti da se osiguraju svi potrebni podaci i metodologija za pripremu izvještaja u budućim razdobljima.
(II) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, koji stupaju na snagu nakon izvještajnog razdoblja (nastavak):
U tijeku je odobrenje određenog broja izmjena standarda od strane nadležnih tijela pri Europskoj komisiji.
MSFI 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" te izmjene MSFI-ja 15 "Datum stupanja MSFI-ja 15 na snagu", usvojeni u Europskoj uniji 22. rujna 2016. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.). Učinci ovog standarda odnose se na formiranje modela priznavanja prihoda iz ugovora s kupcima.
Uz sadašnju poslovnu strategiju uvođenje navedenog MSFI-ja neće imati utjecaja na Banku nakon početne primjene.
(III) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, a koji još nisu usvojeni i na snazi:
MSFI-jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (IASB), izuzev sljedećih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja, o čijem usvajanju Europska unija na dan 23. ožujka 2017. godine još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve u cjelini):
MSFI 16 "Najmovi" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.). Standard nije još usvojen u Europskoj uniji. Standard utvrđuje načela priznavanja, mjerenja, iskazivanja i objavljivanja vezana uz najmove, za obje ugovorne strane, za najmoprimca i za najmodavca.
Uz sadašnju poslovnu strategiju uvođenje navedenog MSFI-ja neće imati utjecaja na Banku nakon početne primjene.
(III) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, a koji još nisu usvojeni i na snazi (nastavak):
Banka ne očekuje da će navedene izmjene imati materijalni učinak na njen financijski položaj i rezultate, nakon početne primjene.
Izmjene MRS-a 12 "Porezi na dobit" – "Priznavanje odgođene porezne imovine po osnovi nerealiziranih gubitaka" (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017.),
Banka ne očekuje da će navedena izmjena ovog standarda imati materijalni učinak na njen financijski položaj, dok će procijeniti utjecaj na njene financijske rezultate.
Financijski izvještaji Banke prezentirani su u kunama (HRK ili kn) koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije navedeno drugačije).
U izvještajnom razdoblju nije bilo reklasifikacije značajnijih iznosa ili stavaka unutar financijskih izvještaja izuzev:
(I) reklasifikacije 81.419 tisuća kuna iz zajmova i potraživanja u financijsku imovinu namijenjenu prodaji. Kako je Banka za predmetni portfelj reklasificiranih potraživanja sklopila ugovor o prodaji, do primitka ugovorenog iznosa od prodaje i prelaska ekonomskih koristi na kupca, što se dogodilo u siječnju 2017. godine, Banka ovu imovinu klasificira sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, i
(II) Banka je krajem 2016. godine reklasificirala materijalnu imovinu bruto knjigovodstvene vrijednosti 186.017 tisuća kuna, koja je bila preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, u ulaganja u nekretnine. Umanjenje vrijednosti koji se odnosi na reklasificiranu imovinu iznosi 98.808 tisuća kuna, pa neto knjigovodstvena vrijednost te imovine iznosi 87.209 tisuća kuna. Predmetna imovina je prethodno bila klasificirana kao namijenjena prodaji, ali zbog dugotrajnosti držanja u portfelju i nemogućnosti prodaje u razumnom roku više nisu bili ispunjeni kriteriji da ista bude klasificirana sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.
Prihod i rashod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka kako nastaje za sve kamatonosne financijske instrumente, uključujući one koji se mjere po amortiziranom trošku i one raspoložive za prodaju, primjenom metode efektivne kamatne stope. Takav prihod i rashod se prikazuje kao prihod od kamata i sličan prihod ili rashod od kamata i slični troškovi u računu dobiti i gubitka. Prihod i rashod od kamata također uključuje prihod i rashod od naknada i provizija na kredite komitentima ili uzete kredite od banaka, premije ili amortizaciju diskonta i ostale razlike između početne neto knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegove vrijednosti na datum dospijeća, priznate metodom efektivne kamatne stope. Prihod i rashod od kamata na svu imovinu i obveze kojima se trguje prikazan je kao kamatni prihod ili kamatni trošak.
Prihod i rashod od naknada i provizija proizlazi iz financijskih usluga pruženih i primljenih uglavnom obuhvaća naknade domaćeg i međunarodnog platnog prometa, izdavanja garancija i akreditiva, kartičnog poslovanja i ostalih usluga Banke. Prihodi i rashodi od naknada i provizija priznaju se u računu dobiti i gubitka po obavljanju pojedine usluge.
Naknade po kreditima za koje je vjerojatno da će biti povučeni se razgraničavaju (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznaju kao korekcija efektivne kamatne stope na kredit. Naknade po kreditima za koje nije vjerojatno da će biti povučeni, priznaju se tijekom roka korištenja sredstava. Naknade po sindiciranim kreditima priznaju se kao prihod kada je sindiciranje okončano i kada Banka ne zadržava niti jedan dio kreditnog paketa za sebe ili zadržava dio po istoj efektivnoj kamatnoj stopi kao i drugi sudionici. Naknade za upravljanje portfeljem i ostale usluge savjetovanja i upravljanja priznaju se temeljem predmetnog ugovora o obavljanju usluge. Naknade za upravljanje ulaganjima koje se odnose na upravljanje investicijskim fondovima priznaju se kako nastaju tijekom razdoblja pružanja usluge. Isti princip primjenjuje se za usluge skrbništva koje se kontinuirano pružaju tijekom dužeg vremenskog razdoblja.
Prihod od dividendi od vlasničkih vrijednosnica priznaje se u računu dobiti i gubitka u trenutku nastanka prava na primitak dividende.
Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke od derivativnih financijskih instrumenata, dužničkih vrijednosnica kojima se trguje te ostalih financijskih instrumenata priznatih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.
Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica raspoloživih za prodaju uključuju realizirane dobitke i gubitke od financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju.
Financijska imovina raspoloživa za prodaju preispituje se na kraju svakog izvještajnog razdoblja kako bi se utvrdilo postojanje pokazatelja o eventualnom umanjenju. Financijska imovina je umanjena ako postoji objektivan dokaz da je na procijenjene buduće novčane tokove ulaganja utjecao jedan događaj ili više njih nakon početnog priznavanja financijskog sredstva.
Kod vlasničkih udjela iz portfelja raspoloživog za prodaju, značajan ili dugotrajniji pad fer vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegove nabavne vrijednosti se smatra objektivnim dokazom umanjenja.
Objektivan dokaz umanjenja može uključiti:
Gubitak od umanjenja vrijednosti vlasničkih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju koji je prethodno priznat u računu dobiti i gubitka ne može se naknadno priznati kao prihod u računu dobiti i gubitka. Svako naknadno povećanje fer vrijednosti nakon umanjenja, evidentira se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Vezano za dužničke vrijednosne papire u portfelju raspoloživom za prodaju, umanjenja vrijednosti se mogu naknadno ukinuti u računu dobiti i gubitka ukoliko postoje dokazi da postoje objektivni dokazi povećanja fer vrijednosti vezano za događaj koji je nastao nakon priznavanja umanjenja.
Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke nastalih s osnove trgovanja spot transakcijama u stranim valutama.
Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u kune primjenom tečaja na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti na dan izvještaja preračunavaju se u kune po tečaju koji se primjenjuje na dan pripreme financijskih izvještaja. Tečajne razlike nastale zbog preračunavanja priznaju se u računu dobiti i gubitka. Nemonetarna imovina i obveze, denominirani u stranoj valuti koje se vode po fer vrijednosti preračunavaju se u kune po tečaju na dan kada je njihova fer vrijednost utvrđena. Nemonetarna imovina te stavke koje se mjere po povijesnom trošku u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju koji se primjenjuje na datum transakcije i vode se u domaćoj valuti, te se ponovno ne preračunavaju.
Fer vrijednost monetarne imovine raspoložive za prodaju nominirane u stranoj valuti određuje se u valuti u kojoj je imovina nominirana i zatim preračunava po promptnom tečaju na kraju izvještajnog razdoblja. Tečajne razlike nastale preračunavanjem i priznate u dobit i gubitak utvrđuju se na temelju amortiziranog troška monetarnog sredstva. Ostale tečajne razlike iskazuju se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.
Banka raspoređuje svoje financijske instrumente u sljedeće kategorije: po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, zajmovi i potraživanja, raspoloživi za prodaju te koji se drže do dospijeća. Klasifikacija ovisi o namjeri zbog koje su financijski instrumenti stečeni. Uprava određuje klasifikaciju financijskih instrumenata prilikom početnog priznavanja.
Ova kategorija sadrži dvije potkategorije: financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući derivativne financijske instrumente) i financijski instrumenti koje je Uprava početno priznala po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Banka priznaje financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kada se:
Zajmovi i potraživanja uključuju nederivativnu financijsku imovinu koja ima fiksna ili odrediva plaćanja te koja ne kotira na aktivnom tržištu. Zajmovi i potraživanja nastaju kada Banka odobrava novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuju kredite i potraživanja od banaka, kredite i potraživanja od komitenata, kao i obveznu pričuvu kod Hrvatske narodne banke.
Ova kategorija obuhvaća nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaćanjima i fiksnim dospijećem koja ne odgovara definiciji i karakteristikama zajmova i potraživanja za koju Banka ima pozitivnu namjeru i sposobnost držanja do dospijeća. U ovu kategoriju uključene su dužničke vrijednosnice.
Ova kategorija obuhvaća nederivativnu financijsku imovinu koja je određena kao raspoloživa za prodaju ili nije definirana kao zajmovi i potraživanja, ulaganja koja se drže do dospijeća ili financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Financijska imovina definirana kao raspoloživa za prodaju se namjerava držati neodređeno vrijeme, ali može biti prodana za potrebe za likvidnost, ili u slučaju promjene kamatnih stopa, promjene u tečajevima ili cijenama vlasničkih vrijednosnica. Imovina raspoloživa za prodaju uključuje dužničke i vlasničke vrijednosnice.
Ostale financijske obveze obuhvaćaju sve financijske obveze koje nisu raspoređene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.
Kupnja i prodaja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se drži do dospijeća i imovine raspoložive za prodaju, priznaju se na datum namire. Zajmovi i potraživanja i financijske obveze po amortiziranom trošku priznaju se kada su dani ili primljeni.
Banka prestaje priznavati financijske instrumente (u cijelosti ili djelomično) kada njezina prava na primitak novčanih tokova od financijskog instrumenta isteknu ili kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima tog financijskog instrumenta.
Navedeno se događa kada Banka suštinski prenese sve rizike i povrate od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, dospjela ili predana. Banka prestaje priznavati financijske obveze samo kada prestanu postojati, tj. kada su ispunjene, otkazane ili zastarjele. Ukoliko se uvjeti financijske obveze značajno promijene, Banka će prestati priznavati tu obvezu i istovremeno priznati novu financijsku obvezu s novim uvjetima.
Realizirani gubici i dobici od prodaje financijskih instrumenata izračunavaju se primjenom metode prosječnog ponderiranog troška.
Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj, u slučaju financijske imovine ili financijske obveze koja se ne vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, za transakcijske troškove koji su izravno povezani sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijskih obveza.
Nakon početnog priznavanja, Banka vrednuje financijske instrumente po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka te financijsku imovinu raspoloživu za prodaju po njihovim fer vrijednostima, bez umanjenja za troškove prodaje. Instrumenti koji nemaju kotiranu tržišnu cijenu na aktivnom tržištu te čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi, početno se priznaju po trošku stjecanja, a naknadno se vrednuju primjenom internih modela utvrđivanja fer vrijednosti.
Zajmovi i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća te financijske obveze koje nisu klasificirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka vrednuju se po amortiziranom trošku.
Dobici ili gubici proizašli od promjene fer vrijednosti financijske imovine ili financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka priznaju se u računu dobiti i gubitka.
Dobici ili gubici proizašli od promjene fer vrijednosti od monetarne imovine raspoložive za prodaju priznaju se izravno u kapitalu i rezervama i objavljuju u izvještaju o promjenama u kapitalu i rezervama. Gubici od umanjenja vrijednosti, dobici i gubici iz tečajnih razlika, kamatni prihod, amortizacija premije ili diskonta monetarne imovine raspoložive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka. Tečajne razlike od vlasničkih instrumenata predstavljaju dio fer vrijednosti tih instrumenata i priznaju se u kapitalu i rezervama.
Prihod od dividendi se priznaje u računu dobiti i gubitka. Prilikom prodaje ili drugačijeg prestanka priznavanja imovine raspoložive za prodaju, svi kumulativni dobici ili gubici od instrumenta prenose se u račun dobiti i gubitka.
Dobici ili gubici od financijskih instrumenata koji se vrednuju po amortiziranom trošku mogu također nastati prilikom prestanka priznavanja ili umanjenja vrijednosti financijskog instrumenta i priznaju se u računu dobit i gubitka.
Fer vrijednost financijskih instrumenata koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj cijeni. Ukoliko ne postoji aktivno tržište za financijski instrument, ili ako se, zbog bilo kojeg drugog razloga, fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi na temelju tržišne cijene, Banka utvrđuje fer vrijednost korištenjem internog modela procjene fer vrijednosti. Takav model podrazumijeva korištenje cijena koje su postignute na zadnjoj obavljenoj transakciji sličnog financijskog instrumenta te analizi diskontiranih novčanih tokova, maksimalno koristeći tržišne pokazatelje te minimalno se oslanjajući na specifičnosti subjekta. Tamo gdje su korištene tehnike diskontiranja novčanih tokova, procijenjeni novčani tokovi su temeljeni na najboljoj procjeni poslovodstva pri čemu je diskontna stopa tržišna stopa.
Fer vrijednost derivativnih instrumenata kojima se ne trguje procjenjuje se temeljem iznosa primitaka ili izdataka koje bi Banka imala u slučaju prodaje ugovora na datum pripreme financijskih izvještaja, uzimajući u obzir trenutne tržišne uvjete, vlastiti kreditni rizik te kreditnu sposobnost druge ugovorne strane.
Na datum izvještaja o financijskom položaju sva se financijska imovina preispituje, kako bi se ustanovilo postojanje objektivnih razloga za umanjenje vrijednosti. Ukoliko postoje takvi pokazatelji, procjenjuje se nadoknadivi iznos.
Banka procjenjuje i provodi umanjenje vrijednosti cjelokupne financijske imovine, osim financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.
Ukoliko postoji objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, kumulativni gubitak od umanjenja vrijednosti, koji se utvrđuje kao razlika između troška stjecanja i sadašnje fer vrijednosti umanjene za gubitke od umanjenja vrijednosti te financijske imovine koji su prethodno priznati u računu dobiti i gubitka, uklanja se iz kapitala i rezervi i priznaje u računu dobiti i gubitka. Gubici od umanjenja vrijednosti vlasničkih instrumenata priznati u računu dobiti i gubitka ne poništavaju se kroz račun dobiti i gubitka
Ako se, u narednom razdoblju, fer vrijednost dužničkih instrumenata klasificiranih kao raspoloživi za prodaju poveća, i povećanje se može objektivno povezati s događajem nastalim nakon priznavanja umanjenja vrijednosti u računu dobiti i gubitka, gubitak od umanjenja vrijednosti se poništava kroz račun dobiti i gubitka.
Nadoknadivi iznos financijske imovine koja se vrednuje po amortiziranom trošku izračunava se kao sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova, diskontiranih postotnom godišnjom stopom instrumenta. Kratkoročni iznosi se ne diskontiraju. Ispravci vrijednosti za nenaplativost se formiraju u odnosu na bruto knjigovodstvenu vrijednost kredita komitentima čija je vrijednost identificirana kao umanjena temeljem redovnih preispitivanja stanja, kako bi se umanjila knjigovodstvena vrijednost kredita do nadoknadivog iznosa (ili niže ukoliko to zahtijevaju propisi HNB-a). Očekivani novčani tokovi za portfelj procjenjuju se temeljem prethodnog iskustva uzimajući u obzir kreditni rejting komitenata kojima su odobreni krediti i kašnjenja u naplati redovnih ili zateznih kamata. Povećanje umanjenja vrijednosti priznaje se u računu dobiti i gubitka. Ukoliko je kredit nenaplativ, a sve pravne procedure su dovršene te je poznat konačni iznos gubitka, kredit se direktno otpisuje. Ukoliko se u sljedećem razdoblju iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji, a umanjenje se direktno može povezati s događajem koji se dogodio nakon otpisa, otpisani iznos se tada prihoduje u računu dobiti i gubitka.
Uz navedene gubitke od umanjenja vrijednosti imovine za koju je prepoznato umanjenje vrijednosti, Banka sukladno internoj metodologiji priznaje latentne gubitke u računu dobiti i gubitka, na bilančne i izvanbilančne izloženosti podložne kreditnom riziku, pri čemu razina ispravaka vrijednosti nije niža od 0,80% ukupnog stanja plasmana i izvanbilančnih izloženosti u skladu s regulativom HNB-a.
Na datum pripreme financijskih izvještaja, dužničke vrijednosnice vrednovane po fer vrijednosti koje su početno priznate kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili financijska imovina raspoloživa za prodaju isključene su iz osnovice za izračun takvih rezervacija.
Banka ima mogućnost reklasifikacije određenih financijskih instrumenata iz financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u kategoriju financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju ili portfelj koji se drži do dospijeća, u skladu s odredbama MSFI-a.
Novac i ekvivalenti novca uključuju novac u blagajni, novac kod Hrvatske narodne banke, plasmane kod drugih banaka s originalnim rokom dospijeća do tri mjeseca ili kraće te instrumente u postupku prijeboja i namire.
Banka koristi derivativne financijske instrumente kako bi ekonomski zaštitila svoju izloženost tečajnom riziku te riziku promjene kamatnih stopa koji proizlaze iz poslovnih, financijskih te ulagačkih aktivnosti. U skladu sa svojom politikom ulaganja, Banka ne drži niti izdaje derivativne financijske instrumente u svrhu špekulativnog trgovanja. Računovodstvo zaštite nije se primjenjivalo. Sukladno tome, svi derivativni instrumenti klasificirani su kao financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.
Derivativni financijski instrumenti uključuju devizne ugovore, terminske ugovore, ročnice i ostale financijske derivative te se inicijalno priznaju po fer vrijednosti koja predstavlja plaćeni iznos za stjecanje instrumenta, umanjen za transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, derivativi se vrednuju po fer vrijednosti. Fer vrijednost se utvrđuje na temelju kotirane tržišne cijene ili, ukoliko je prikladnije, diskontiranog novčanog toka. Svi derivativni instrumenti iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer vrijednost pozitivna, te kao obveze ako je njihova fer vrijednost negativna.
Neki hibridni ugovori sadrže derivativnu i nederivativnu komponentu. U tim se slučajevima derivativna komponenta naziva ugrađeni derivativ. Osim kada nije u suprotnosti sa zahtjevima HNB-a, kada ekonomske karakteristike i rizici ugrađenih derivativa nisu blisko vezani za osnovni ugovor i kad se hibridni ugovor sam po sebi ne vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ugrađeni se derivativ tretira kao zaseban derivativ i klasificira po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, uz priznavanje svih nerealiziranih dobitaka i gubitaka u računu dobiti i gubitka, osim ako se fer vrijednosti ne mogu pouzdano mjeriti.
Promjene u fer vrijednosti derivativa uključuju se u dobitke umanjene za gubitke od trgovanja vrijednosnicama.
Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice koje Banka posjeduje u svrhu kratkoročnog stjecanja dobiti klasificirani su po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina raspoloživa za prodaju, te se vrednuju po fer vrijednosti. Trezorski zapisi te dužničke vrijednosnice za koje Banka ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća, klasificirani su kao imovina koja se drži do dospijeća.
Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove
Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove klasificiraju se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina raspoloživa za prodaju.
Plasmani bankama su klasificirani kao zajmovi i potraživanja te se vrednuju po amortiziranom trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti.
Krediti komitentima prikazani su neto od gubitaka od umanjenja vrijednosti i preostalog nerazgraničenog dijela naknade zaračunate prilikom odobrenja kredita. Kupljeni krediti koje Banka ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća klasificiraju se kao imovina koja se drži do dospijeća.
U skladu s odredbama HNB-a, amortizacija diskonta od umanjenja vrijednosti uključuje se u gubitke od umanjenja vrijednosti.
U odvojenim financijskim izvještajima Banke, ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku ulaganja, osim kod H1 TELEKOM d.d. koje se iskazuje po nižoj od knjigovodstvene i fer vrijednosti kao imovina namijenjena za prodaju.
Kamatonosni uzeti krediti inicijalno se priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortiziranom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja kredita kao kamata. Iznos se naknadno umanjuje za nerazgraničeni dio naknade plaćene prilikom odobrenja kredita.
Banka ulazi u ugovore o ponovnoj kupnji/(prodaji) suštinski istih ulaganja ili povezane transakcije prodaje uz reotkup na određeni datum u budućnosti po fiksnoj cijeni. Izdaci temeljem tih ugovora priznaju se kao dani krediti bankama ili komitentima. Također se evidentira da su kupljena potraživanja osigurana odgovarajućim vrijednosnicama iz ugovora o reotkupu. Ulaganja prodana temeljem ugovora o reotkupu i nadalje se priznaju u izvještaju o financijskom položaju i iskazuju u skladu s računovodstvenom politikom za odnosnu financijsku imovinu po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti, kako je prikladno. Primici od prodaje ulaganja prikazuju se kao obveze prema bankama ili komitentima.
Razlika između iznosa koji se plaća kod prodaje i iznosa koji se plaća kod reotkupa razgraničava se kroz razdoblje transakcije i uključuje u prihod ili rashod od kamata.
Rashod temeljem poreza na dobit je zbroj tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.
Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti tekuće godine. Oporeziva dobit razlikuje se od dobiti prije poreza iskazane u računu dobiti i gubitka te izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama, kao ni stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi, odnosno uskoro na snazi.
Odgođeni porezi priznaju se temeljem razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima i pripadajućih poreznih osnovica korištenih za izračunavanje oporezive dobiti. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju po svim privremenim oporezivim razlikama, a odgođena porezna imovina priznaje se do visine vjerojatnog iznosa oporezive dobiti raspoložive za korištenje odbitnih privremenih razlika i prenesenog poreznog gubitka. Odgođene porezne obveze i odgođena porezna imovina se ne priznaju ako privremena razlika proizlazi iz prvog knjiženja ostale imovine i ostalih obveza (osim u slučaju poslovnog spajanja) iz transakcije koja ne utječe ni na oporezivu niti na knjigovodstvenu dobit.
Odgođene porezne obveze se priznaju i temeljem oporezivih privremenih razlika povezanih s ulaganjima u ovisna i pridružena društva te udjelima u zajedničkim pothvatima, izuzev u slučaju kad je Banka u mogućnosti utjecati na poništenje privremene razlike i kad je vjerojatno da se privremena razlika neće poništiti u doglednoj budućnosti. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz odbitnih privremenih razlika povezanih s takvim ulaganjima i udjelima se priznaje samo do iznosa oporezive dobiti za koji je vjerojatno da će biti na raspolaganju i omogućiti korištenje olakšice temeljem privremenih razlika i ako se njihovo poništenje očekuje u doglednoj budućnosti.
Knjigovodstvena vrijednost odgođene porezne imovine provjerava se na kraju svakog izvještajnog razdoblja i umanjuje za iznos za koji više nije vjerojatno da će biti raspoloživ kao dostatna oporeziva dobit koja bi omogućila povrat cijelog ili dijela porezne imovine.
Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze obračunavaju se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze, odnosno realizacije sredstva a na temelju poreznih stopa i poreznih zakona koji su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi ili u postupku donošenja.
Utvrđivanje odgođenih poreznih obveza i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje bi proizašle iz načina na koji Banka na kraju izvještajnog razdoblja očekuje ostvariti povrat knjigovodstvenog iznosa svoje imovine, odnosno podmiriti knjigovodstveni iznos svojih obveza.
Vrednovanje odgođene porezne obveze i imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji Banka očekuje, na datum izvještaja o financijskom položaju, naplatu ili namiru neto knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza.
Odgođena porezna imovina i obveze se ne diskontiraju te se klasificiraju kao dugoročna imovina i/ili obveze u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještaja, Banka ponovno procjenjuje nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine.
Nekretnine i oprema su materijalna imovina koja se drži s namjerom upotrebe u svrhu pružanja usluga ili druge administrativne svrhe.
Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretnine se iskazuju po revaloriziranom iznosu koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se provodi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum pripreme financijskih izvještaja. Fer vrijednost zemljišta utvrđena je od strane neovisnog sudskog procjenitelja.
Svako povećanje proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada se iskazuje u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, izuzev u mjeri u kojoj poništava smanjenje proizašlo iz revalorizacije istog sredstva koje je prethodno priznato u dobit i gubitak, u kom slučaju se povećanje odobrava u dobit i gubitak do iznosa prethodno iskazanog smanjenja. Smanjenje knjigovodstvenog iznosa proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada tereti dobit i gubitak u iznosu razlike iznad stanja u revalorizacijskoj pričuvi koje se odnosi na prethodnu revalorizaciju istog sredstva. Amortizacija se priznaje u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe dijelova nekretnine i opreme. Zemljišta se ne amortiziraju.
Oprema se mjeri po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti.
Očekivani vijek upotrebe prikazan je u nastavku:
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| Građevinski objekti | 40 godina | 40 godina |
| Kompjutori | 3 godine | 3 godine |
| Namještaj i oprema | 3-4 godine | 3-4 godine |
| Motorna vozila | 5 godina | 5 godina |
| Ostala imovina | 10 godina | 10 godina |
Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.
Ulaganja u nekretnine obuhvaćaju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom ostvarivanja zarade od najamnine i/ili porasta tržišne vrijednosti. Ulaganja u nekretnine iskazana su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Sva ulaganja u nekretnine, osim imovine u pripremi, amortiziraju se linearnom metodom po propisanim stopama utvrđenim tako da se trošak nabave imovine otpisuje u toku procijenjenog korisnog vijeka upotrebe imovine kako slijedi:
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| Ulaganja u nekretnine | 40 godina | 40 godina |
Nematerijalna imovina vodi se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenja vrijednosti. Trošak proizašao iz aktivnosti razvoja priznaje se kao nematerijalna imovina ukoliko su ispunjeni svi zahtjevi sukladno MRS-u 38 "Nematerijalna imovina".
Banka ima namjeru u budućnosti započeti s kapitalizacijom internih troškova djelatnika povezanih s projektima, uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi sukladno MRS-u 38. Tokom 2016. godine započete su pripremne aktivnosti povezane s realizacijom navedenog. Korisni vijek tako razvijene nematerijalne imovine će odgovarati procijenjenom vremenu korištenja te očekivanom trajanju pritjecanja budućih ekonomskih koristi povezanih s tim osnovnim sredstvom.
Amortizacija se obračunava linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka trajanja nematerijalne imovine. Troškovi održavanja nematerijalne imovine priznaju se kao trošak po nastanku.
Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.
Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se po linearnoj metodi tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine kao što slijedi:
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| Ulaganja na tuđoj imovini | 4 godine | 4 godine |
| Software | 3-10 godina | 3-10 godina |
| Licence | 3-10 godina | 3-10 godina |
Nadoknadiva vrijednost nekretnina i opreme, ulaganje u nekretnine te nematerijalne imovine je vrijednost veća od fer vrijednosti imovine umanjenje za troškove prodaje i vrijednosti imovine u upotrebi. Za potrebe određivanja umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najmanje jedinice čiji se novčani tokovi mogu zasebno identificirati ("jedinice koje stvaraju novac"). U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu ili za jedinicu koja generira novac.
Nefinancijska imovina kod koje je došlo do umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum pripreme financijskih izvještaja kako bi se utvrdila mogućnost smanjenja gubitka od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.
Banka će materijalnu imovinu preuzetu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja početno priznati kao imovinu namijenjenu prodaji u skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja 5 (MSFI 5) i njegovim odredbama. Samo iznimno, ako se utvrdi da preuzeta imovina može koristiti obavljanju vlastitih poslovnih aktivnosti Banke, može se pri stjecanju donijeti odluka o upotrebi iste i tretmanu u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 16. Za nekretnine kod kojih je utvrđeno da više ne ispunjavaju uvjete za priznavanje prema MSFI 5, iste će se reklasificirati kao Ulaganja u nekretnine u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 40.
Banka početno priznaje (klasificira) dugotrajnu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji ako će njezina vrijednost biti nadoknađena prodajom, umjesto njezinim korištenjem u svrhu obavljanja poslovnih aktivnosti putem troška amortizacije. Takva imovina se klasificira po nižoj vrijednosti od knjigovodstvene ili fer tržišne vrijednosti umanjene za troškove prodaje
Naknadno mjerenje imovine namijenjene za prodaju provodi se po nižoj vrijednosti između trenutne knjigovodstvene vrijednosti i fer tržišne vrijednosti umanjene za troškove prodaje.
Ukoliko nastupe događaji koji mogu produžiti razdoblje za dovršenje prodaje isto ne isključuje imovinu od klasificiranja imovine kao namijenjene prodaji ukoliko su se dogodile okolnosti izvan kontrole Banke i ako postoje dokazi da će Banke i nadalje u skladu s planiranim nastaviti prodaju iste.
Banka ne provodi amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji.
Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine Banka priznaje u računu dobiti i gubitka.
Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznati će se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje.
Ukoliko se utvrdi da dugotrajna imovina klasificirana kao imovina namijenjena prodaji ne udovoljava kriterijima početnog priznavanja Banka prestaje priznavati navedenu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji.
Banka prestaje priznavati imovinu namijenjenu prodaji i u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak ili gubitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.
Rezervacije se priznaju kad Banka ima sadašnju obvezu kao posljedicu prošlih događaja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa koji sadrže ekonomske koristi radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Rezervacije se također izdvajaju za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku na skupnoj osnovi.
Iznos procijenjenih rezervacija za obveze i troškove predstavlja najbolju procijenu izdataka potrebnih za podmirivanje sadašnjih obveza na datum izvještaja. Dostatnost rezervacija se utvrđuje temeljem uvida u pojedinačne stavke, nedavnih ostvarenih gubitaka, postojećih gospodarstvenih okolnosti, karakteristika rizika različitih kategorija transakcija, kao i drugih relevantnih čimbenika.
Rezervacije se ukidaju samo za one troškove za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako odljev ekonomskih koristi za podmirenje obveza više nije vjerojatan, rezervacija se ukida.
Najam kod kojeg Banka kao davatelj najma zadržava suštinski sve rizike i koristi vezane uz vlasništvo uključuje se u materijalnu i nematerijalnu imovinu po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Prihod od najma imovine u operativnom najmu priznaje se u računu dobiti i gubitka po linearnoj metodi tijekom trajanja najma.
Banka unajmljuje poslovni prostor za obavljanje poslovanja. Plaćanja po operativnom najmu priznaju se u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom trajanja najma. Poticaji kod najma priznaju se u računu dobiti i gubitka kao sastavni dio ukupnog troška najma. Banka nema ugovora o operativnom najmu s otkaznim rokom duljim od 1 godine.
Banka uplaćuje doprinose u obvezne mirovinske fondove prema obvezanoj ugovornoj osnovi. Banka nema drugih obveza plaćanja nakon uplate doprinosa. Doprinosi se priznaju kao trošak priznat kao primanja zaposlenih u razdoblju u kojem nastaju.
Prilikom obračuna rezervacija za otpremnine i jubilarne nagrade, Banka diskontira očekivane buduće novčane tokove koji se odnose na obveze, koristeći diskontne stope koje, prema mišljenju poslovodstva, najbolje predstavljaju vrijednost novca.
Banka ima propisanu politiku dodjele vlasničkih instrumenata, ali da ne vodi plan naknada iz vlasničkih instrumenata jer se preduvjeti za isplatu takvih naknada za poslovnu 2016. godinu i naredne periode još nisu ispunili.
Dionički kapital iskazan je u kunama po nominalnoj vrijednosti. Iznos naknade plaćene za reotkup upisanog kapitala, uključujući direktne zavisne troškove, priznaje se kao umanjenje kapitala i rezervi te se klasificira kao vlastite dionice.
Dividende se priznaju kao obveza unutar razdoblja u kojem su objavljene.
Dobit za godinu, zadržana nakon raspodjele, prenosi se u rezerve, u skladu s odlukom Glavne skupštine.
Gubitak razdoblja tereti akumuliranu zadržanu dobit. Eventualni preostali gubitak raspoređuje se sukladno regulativi primjenjivoj na trgovačka društva u RH.
Prilikom smanjenja dioničkog kapitala Banke u 2015. godini preostali iznos nakon pokrića gubitka iz prethodnog razdoblja raspoređen je temeljem Odluke Glavne skupštine u zadržanu dobit, a sukladno regulativi primjenjivoj na trgovačka društva u RH.
Banka prikazuje zaradu ili gubitak po dionici na svoje redovne dionice. Zarada ili gubitak po dionici se računa dijeleći pripadajuću neto dobit ili gubitak redovnim dioničarima Banke sa prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja.
U okviru redovnog poslovanja Banka sklapa ugovore kojima preuzima izvanbilančne kreditne obveze i koje vodi u izvanbilančnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvaćaju garancije, akreditive i neiskorištene okvirne kredite. Banka navedene preuzete financijske obveze iskazuje u izvještaj o financijskom položaju ako i kad iste postanu plative.
Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva. Ti iznosi ne predstavljaju imovinu Banka te su isključeni iz izvještaja o financijskom položaju. Za pružene usluge Banka obračunava naknadu koja se razgraničava u računu dobiti i gubitka. Ovisno društvo Banke također upravlja sa pet otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom: HPB Dionički fond, HPB Global fond, HPB Novčani fond, HPB Obveznički fond i HPB Euronovčani fond.
Imovina investicijskih fondova kojima upravlja ovisno društvo nije dio konsolidiranih financijskih izvješća Grupe.
Ulaganje matičnog društva u investicijske fondove od strane matičnog društva vrednuje se po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.
Segment je jedinstvena komponenta Banke čija je djelatnost ponuda proizvoda ili usluga (poslovni segment) kojima ostvaruje ekonomske koristi ili troškove, što uključuje i transakcije s ostalim dijelovima Banke. Banka u 2015. godini nije primjenjivala interne transferne cijene pri određivanju uspješnosti segmenata.
Banka je identificirala četiri glavna segmenta: bankarstvo s pravnim osobama, bankarstvo s fizičkim osobama, poslovanje na financijskim tržištima (uključujući riznicu i investicijsko bankarstvo sa skrbništvom (poslovni segment)) te izravno bankarstvo. Opis poslovnih segmenata i njihov financijski pregled prikazan je u Bilješci 4. ovih financijskih izvještaja.
Poslovanje Banke, ukupna imovina, kao i većina klijenata smješteni su u Hrvatskoj.
U ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Banke rizicima i opisane su metode koje rukovodstvo koristi za prepoznavanje, mjerenje i upravljanje rizicima u cilju očuvanja kapitala. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi banke, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik promjene tečaja, rizik promjene kamatnih stopa i cijena financijskih instrumenata.
Na razini Banke postoji cjeloviti sustav upravljanja rizicima uvođenjem politika, pravilnika i procedura, postavljanjem limita za Banci prihvatljive razine rizika i nadgledanjem njihove implementacije. Limiti su u pravilu postavljeni u odnosu na iznos priznatog kapitala te se primjenjuju na sve vrste rizika. Pored navedenog, Banka utvrđuje limite za potencijalne gubitke mjerene Value-at-Risk tehnikama za izloženost tržišnom riziku. Razvijaju se također interne metode i modeli za upravljanje drugim vrstama rizika.
Odgovornost za uspostavljenje okvira za upravljanje rizicima Banke u nadležnosti je Uprave Banke koja ovlasti za upravljanje rizicima prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, Kreditni odbor i Odbor za upravljanje operativnim rizikom.
Banka je izložena kreditnom riziku kroz aktivnosti kreditiranja i investiranja te kroz aktivnosti garantno dokumentarnih poslova.
Rizik da druga ugovorna strana neće izvršiti svoje obveze po financijskim instrumentima kontinuirano se prati. Kako bi upravljala razinom kreditnog rizika, Banka procjenjuje kreditnu sposobnost svojih klijenata, a kako bi umanjila kreditni rizik uzima odgovarajuće instrumente osiguranja.
Na datum pripreme financijskih izvještaja, izloženost Banke kreditnom riziku derivativnih financijskih instrumenata koji se priznaju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka predstavlja pozitivna fer vrijednost tih instrumenata prikazanu u izvještaju o financijskom položaju. Nominalni iznosi objavljeni u bilješkama uz financijske izvještaje ne predstavljaju iznose koji će biti razmijenjeni između stranaka u derivativnim transakcijama niti se njima mjeri izloženost Banke kreditnom ili tržišnim rizicima. Iznosi koji će biti razmijenjeni temelje se na uvjetima derivativnih ugovora.
Primarna izloženost Banke kreditnom riziku proizlazi iz kredita i potraživanja od komitenata. Iznos kreditne izloženosti po toj osnovi te po osnovi dužničkih vrijednosnica koje se drže do dospijeća i vrednuju po amortiziranom trošku predstavlja knjigovodstvena vrijednost imovine u bilanci. Nadalje, Banka je izložena i kreditnom riziku po izvanbilančnim stavkama, kroz obveze po neiskorištenim odobrenim kreditima i izdanim garancijama, kao što je prikazano u bilješci 38.
Upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća ocjenu kreditnog rizika plasmana te naknadno praćenje i nadzor odnosno procjenu nadoknadivosti plasmana i izvanbilančnih obveza te provođenje potrebnih ispravaka vrijednosti i rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima odnosno izvanbilančnim obvezama i izvještavanje Uprave Banke.
U postupku ocjene kreditnog rizika plasmana procjenjuje se sljedeće:
U procesu praćenja plasmana kontinuirano se obavlja provjera da li postoje elementi koji mogu ukazivati na pogoršanje financijskog položaja klijenta, izloženost klijenta valutnom riziku ili povećanje rizika uslijed smanjenja vrijednosti instrumenta osiguranja.
Banka klasificira plasmane u rizične skupine ovisno o visini udjela utvrđenog gubitka u iznosu glavnice plasmana, a sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Tako Banka plasmane za koje procijeni da su potpuno nadoknadivi klasificira u rizičnu skupinu A. Prilikom inicijalnog priznavanja Banka sve plasmane raspoređuje u rizičnu skupinu A. Plasmane za koje procijeni da su djelomično nadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu B i to ovisno o postotku gubitka: u rizičnu skupinu B-1 (plasmane za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-2 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-3 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% iznosa glavnice plasmana). Plasmane za koje procijeni da su u potpunosti nenadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu C.
Obzirom na kriterije koje primjenjuje pri procjeni nadoknadivog iznosa plasmana, Banka plasmane dijeli na plasmane koji pripadaju portfelju malih kredita i plasmane koji ne pripadaju portfelju malih kredita.
Plasmani koji pripadaju portfelju malih kredita su ukupni plasmani i izvanbilančne obveze jednom dužniku ili grupi povezanih osoba čije je ukupno stanje u bruto iznosu (bez umanjenja za iznos ispravka vrijednosti odnosno rezerviranja) na dan procjene manje od 700.000,00 kuna.
Banka u pravilu nadoknadivost plasmana fizičkim osobama procjenjuje sukladno kriterijima za procjenu nadoknadivosti plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita, a nadoknadivost plasmana pravnim osobama sukladno kriterijima za procjenu nadoknadivosti plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita.
Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi na pojedinačnoj osnovi temeljem slijedećih kriterija:
U tom smislu Banka uzima u obzir utvrđeni kreditni rang dužnika odnosno drugih osoba u kreditnom poslu (jamaca, sudužnika i dr.), broj dana kašnjenja u podmirivanju obveza te vrstu i procijenjenu vrijednost raspoloživih instrumenta osiguranja. Uzimajući to u obzir kao i sve druge dostupne podatke i informacije, Banka provodi procjenu nadoknadivosti plasmana procjenjujući buduće novčane tokove po plasmanu, koje diskontira i stavlja u odnos sa knjigovodstvenim iznosom plasmana, utvrđujući na taj način visinu potrebnih ispravaka vrijednosti plasmana. Pritom Banka uvažava odredbe propisane Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke vezano uz postupanje sa restrukturiranim plasmanima, plasmanima čija naplata se temelji na realizaciji instrumenata osiguranja, plasmanima koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja te odredbe vezano uz prihvatljivost instrumenata osiguranja i primjerenu visinu faktora umanjenja njihove vrijednosti.
Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi u pravilu na skupnoj osnovi temeljem urednosti u podmirivanju obveza dužnika po plasmanu. Pritom se iznos sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova po plasmanima procjenjuje tako da se umanji glavnica plasmana, ovisno o vrsti plasmana i evidentiranom broju dana kašnjenja u podmirivanju obveza dužnika.
Tablica u nastavku pokazuje klasifikaciju plasmana u rizične skupine te raspodjelu pripadajućih ispravaka vrijednosti u postotnom iznosu od bruto glavnice.
| % | potraživanja od komitenata Zajmovi i |
Ispravak vrijednosti | potraživanja od Zajmovi i banaka |
Ispravak vrijednosti | drže do dospijeća ulaganja koja se Financijska |
Ispravak vrijednosti | Depoziti kod HNB-a |
Ispravak vrijednosti | Potraživanja po naknadama |
Ispravak vrijednosti |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2016. | ||||||||||
| A | 83,52 | 0,97 | 99,73 | - | 99,09 | 1,51 | 100,00 | - | 61,22 | - |
| A - 90 dana B i C |
- 16,48 |
0,74 62,58 |
- 0,27 |
- 100,00 |
- 0,91 |
- 34,76 |
- - |
- - |
- 38,78 |
- 100,00 |
| 2015. | ||||||||||
| A | 73,23 | 1,00 | 99,81 | - | 95,38 | 1,43 | 100,00 | - | 54,68 | - |
| A - 90 | ||||||||||
| dana | 0,12 | 1,00 | - | - | - | - | - | - | - | - |
| B i C | 26,65 | 64,30 | 0,19 | 100,00 | 4,62 | 83,92 | - | - | 45,32 | 100,00 |
U sljedećoj tablici je predstavljena maksimalna izloženost Banke kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine, ne uzimajući u obzir uzete kolaterale kao instrumente osiguranja. Izloženost predstavljena u tablici zasnovana je na neto izloženosti nakon umanjenja za ispravke vrijednosti odnosno rezerviranja.
| 2016. | 2015. | ||
|---|---|---|---|
| Bilješka | '000 kn | '000 kn | |
| Žiro račun kod HNB-a i banaka | 5 | 1.133.248 | 1.217.930 |
| Obvezna pričuva kod HNB-a | 6 | 1.300.796 | 1.279.570 |
| Zajmovi i potraživanja od banaka | 7 | 182.087 | 261.913 |
| Ulaganja koja se drže do dospijeća | 10 | 444.825 | 571.764 |
| Zajmovi i potraživanja od komitenata | 11 | 11.397.810 | 10.184.719 |
| Potraživanja po naknadama | 18 | 12.903 | 15.101 |
| Izvanbilančne potencijalne obveze | 39 | 2.362.226 | 1.894.416 |
| Neiskorišteni okvirni krediti | 1.634.112 | 1.332.236 | |
| Garancije | 710.846 | 522.627 | |
| Ostale potencijalne obveze | 17.268 | 39.553 | |
| Ukupna kreditna izloženost | 16.833.895 | 15.425.413 |
| 2016. | Zajmovi i potraživanja od komitenata |
Zajmovi i potraživanja od banaka |
Financijska imovina koja se drži do dospijeća |
Depoziti kod HNB-a | Potraživanja po naknadama |
|---|---|---|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | |
| Plasmani bez kašnjenja i bez umanjenja vrijednosti |
10.710.909 | 182.087 | 448.897 | 1.841.823 | 12.902 |
| Plasmani s kašnjenjem, ali bez umanjenja vrijednosti |
135 | - | - | - | 1 |
| Plasmani umanjene vrijednosti | 2.112.820 | 500 | 4.139 | - | 8.173 |
| Ukupno bruto plasmani | 12.823.864 | 182.587 | 453.036 | 1.841.823 | 21.076 |
| Identificirani gubici | (1.322.264) | (500) | (1.439) | - | (8.173) |
| Identificirani gubici na skupnoj osnovi |
(103.790) | - | (6.772) | - | - |
| Ukupno identificirani gubici | (1.426.054) | (500) | (8.211) | - | (8.173) |
| Ukupno | 11.397.810 | 182.087 | 444.825 | 1.841.823 | 12.903 |
| 2015. | Zajmovi i potraživanja od komitenata |
Zajmovi i potraživanja od banaka |
Financijska imovina koja se drži do dospijeća |
Depoziti kod HNB-a | Potraživanja po naknadama |
|---|---|---|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | |
| Plasmani bez kašnjenja i bez umanjenja vrijednosti |
9.081.333 | 261.913 | 575.541 | 1.767.612 | 15.101 |
| Plasmani s kašnjenjem, ali bez umanjenja vrijednosti |
14.843 | - | - | - | - |
| Plasmani umanjene vrijednosti | 3.305.594 | 500 | 27.859 | - | 12.514 |
| Ukupno bruto plasmani | 12.401.770 | 262.413 | 603.400 | 1.767.612 | 27.615 |
| Identificirani gubici | (2.125.655) | (500) | (23.380) | - | (12.514) |
| Identificirani gubici na skupnoj osnovi |
(91.396) | - | (8.256) | - | - |
| Ukupno identificirani gubici | (2.217.051) | (500) | (31.636) | - | (12.514) |
| Ukupno | 10.184.719 | 261.913 | 571.764 | 1.767.612 | 15.101 |
Sukladno važećim aktima, Banka za osiguranje plasmana koristi uobičajene kolaterale; bankarske garancije, garancije HAMAG-a ili drugih pravnih osoba, mjenice sa avalom banke, zalog (fiducij) na nekretninama i pokretninama, police osiguranja, zalog (fiducij) na dionicama, obveznicama, komercijalnim zapisima, udjelima u otvorenim investicijskim fondovima, ustup potraživanja (cesije) trgovačkih društava i ministarstava (država), zalog na koncesiji i industrijskom i intelektualnom vlasništvu, te uobičajene operativne instrumente osiguranja; mjenice i zadužnice.
Vrijednost kolaterala revidira se sukladno internim aktima koji su u skladu s dobrom poslovnom praksom odnosno kretanjima na tržištu, kao i s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija.
Iskazana vrijednost kolaterala u tablici niže odnosi se na evidentiranu vrijednost kolaterala na temelju procjene ovlaštenih procjenitelja bez umanjenja za korektivne faktore, a umanjenu za terete upisane prije Banke i ograničenu na iznos izloženosti koju osigurava.
| Vrsta imovine | Vrsta kolaterala | 2016. | 2015. |
|---|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | ||
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća |
25.821 | 25.703 | |
| Depoziti | 25.821 | 25.703 | |
| Zajmovi i potraživanja od komitenata |
4.823.839 | 4.663.528 | |
| Depoziti | 188.045 | 156.415 | |
| Dužnički vrijednosni papiri | 81.580 | 71.165 | |
| Garancije i jamstva RH | 1.216.947 | 1.136.185 | |
| Nekretnine neposlovne namjene | 1.564.285 | 1.172.083 | |
| Nekretnine poslovne namjene | 1.381.209 | 1.537.552 | |
| Pokretnine (oprema, zalihe, vozila, brodovi….) | 75.313 | 207.888 | |
| Udjeli u vlasničkim vrijednosnim papirima i fondovima | 77.025 | 65.190 | |
| Zemljišta | 239.436 | 317.049 | |
| Ukupno | 4.849.660 | 4.689.231 |
Pregled starosne strukture dospjelih i nedospjelih potraživanja po bruto glavnici zajmova prema danima kašnjenja dan je u nastavku:
| u '000 kn | Ukupno | Nedospjela izloženost kreditnom riziku |
Od toga dospjelo 1-30 dana |
Od toga dospjelo 31-60 dana |
Od toga dospjelo 61-90 dana |
Od toga dospjelo 91-180 dana |
Od toga dospjelo 180 dana i više |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 31. prosinca 2016. | |||||||
| Država | 4.023.904 | 4.021.914 | 1.986 | - | - | - | 4 |
| Ostale pravne osobe | 3.962.216 | 2.669.607 | 76.209 | 38.183 | 5.064 | 7.887 | 1.165.266 |
| Stanovništvo | 4.786.388 | 4.511.744 | 24.234 | 6.943 | 3.466 | 35.172 | 204.831 |
| Ukupno | 12.772.508 | 11.203.264 | 102.428 | 45.126 | 8.529 | 43.059 | 1.370.101 |
| 31. prosinca 2015. | |||||||
| Država | 3.684.158 | 3.678.304 | 1.994 | - | 1.946 | 1.912 | 2 |
| Ostale pravne osobe | 4.048.896 | 2.176.911 | 34.754 | 4.970 | 12.501 | 163.981 | 1.655.778 |
| Stanovništvo | 4.619.172 | 4.008.994 | 8.556 | 4.004 | 17.321 | 9.512 | 570.786 |
| Ukupno | 12.352.226 | 9.864.209 | 45.304 | 8.974 | 31.768 | 175.405 | 2.226.567 |
Bruto iznos potpuno nadoknadivih plasmana, kod kojih nije utvrđeno kašnjenje u plaćanju dulje od 90 dana i ne provodi se ispravak vrijednosti na pojedinačnoj osnovi na datum pripreme financijskih izvještaja, te pokrivenost odgovarajućim kolateralom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:
| 2016. '000 kn Bruto plasmani |
Državne jedinice 4.031.562 |
Financijske institucije (bez banaka) 81.631 |
Trgovačka društva 2.164.661 |
Stambeni krediti 1.398.778 |
Hipotekarni krediti 415 |
Krediti po kreditnim karticama 146.655 |
Ostali krediti 2.887.207 |
Ukupno zajmovi i potraživanja od komitenata 10.710.909 |
Zajmovi i potraživanja od banaka 182.087 |
Financijska imovina koja se drži do dospijeća 448.897 |
Depoziti kod HNB-a 1.841.823 |
Potraživanja po 12.902 |
naknadama | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi Neto plasmani Vrijednost kolaterala |
(39.066) 3.992.496 654.804 |
(791) 80.840 81.580 |
(20.976) 2.143.686 1.362.133 |
(13.554) 1.385.224 1.294.709 |
(5) 410 415 |
(1.421) 145.234 - |
(27.977) 2.859.230 242.190 |
(103.789) 10.607.120 3.635.831 |
- 182.087 - |
(6.772) 442.125 25.821 |
- 1.841.823 - |
12.902 | - - |
|
| % pokrivenosti kolateralom |
16,40 | 100,92 | 63,54 | 93,47 | 101,11 | 0,00 | 8,47 | 34,28 | - | 5,84 | - | - | ||
| 2015. '000 kn |
Državne jedinice | Financijske institucije (bez banaka) |
Trgovačka društva | Stambeni krediti | Hipotekarni krediti | Krediti po kreditnim karticama |
Ostali krediti | Ukupno zajmovi i potraživanja od |
Zajmovi i potraživanja komitenata |
Financijska imovina od banaka |
koja se drži do dospijeća |
Depoziti kod HNB-a | Potraživanja po naknadama |
|
| Bruto plasmani Ukupno identificirani gubici na skupnoj |
3.475.938 | 71.182 | 1.635.277 | 912.913 | 856 | 147.732 | 2.837.435 | 9.081.333 | 261.913 | 575.541 | 1.767.612 | 15.101 | ||
| osnovi Neto plasmani |
(34.925) 3.441.013 |
(715) 70.467 |
(16.431) 1.618.847 |
(9.173) 903.740 |
(9) 847 |
(1.484) 146.248 |
(28.510) 2.808.925 |
(91.247) 8.990.086 |
261.913 | - | (8.256) 567.285 |
- 1.767.612 |
- 15.101 |
|
| Vrijednost kolaterala |
858.793 | 71.165 | 856.186 | 839.209 | 856 | - | 223.951 | 2.850.160 | - | 25.703 | - | - | ||
| % pokrivenosti kolateralom |
24,96 | 100,99 | 52,89 | 92,86 | 101,06 | - | 7,97 | 31,70 | - | 4,53 | - | - |
Bruto iznosi takvih plasmana i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:
| Potraživanja po | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| 2016. '000 kn |
Državne jedinice |
Trgovačka društva |
Stambeni krediti |
Ostali krediti |
Ukupno | naknadama |
| Bruto plasmani | 134 | - | 1 | 135 | 1 | 134 |
| Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi |
(1) | - | - | (1) | - | (1) |
| Neto plasmani | 133 | - | 1 | 134 | 1 | 133 |
| Vrijednost kolaterala | - | - | 110 | 110 | - | - |
| % pokrivenosti kolateralom | - | - | - | 82,09 | - | - |
| Zajmovi i potraživanja od komitenata | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2015. '000 kn |
Državne jedinice |
Trgovačka društva |
Stambeni krediti |
Ostali krediti |
Ukupno | naknadama | |||
| Bruto plasmani | - | 14.843 | - | - | 14.843 | - | |||
| Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi |
- | (149) | - | - | (149) | - | |||
| Neto plasmani | - | 14.694 | - | - | 14.694 | - | |||
| Vrijednost kolaterala | - | 12.456 | - | - | 12.456 | - | |||
| % pokrivenosti kolateralom | - | 84,77 | - | - | 84,77 | - |
Tablice u nastavku prikazuju iznos kredita s umanjenjima vrijednosti na pojedinačnoj i skupnoj osnovi, kao i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto plasmane je kako slijedi:.
| 2016. | Zajmovi komitentima | Financijska | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| '000 kn | Trgovačka društva |
Stambeni krediti |
Hipotekarni krediti |
Krediti po kreditnim karticama |
Ostali krediti |
Ukupno | Zajmovi i potraživanja od banaka |
imovina koja se drži do dospijeća |
Potraživanja po naknadama |
| Bruto plasmani | 1.715.547 | 38.294 | 53 | 7.628 | 351.298 | 2.112.820 | 500 | 4.139 | 8.173 |
| Ukupno identificirani gubici |
(1.099.263) | (18.820) | (5) | (5.928) | (198.248) | (1.322.264) | (500) | (1.439) | (8.173) |
| Neto plasmani | 616.284 | 19.474 | 48 | 1.700 | 153.050 | 790.556 | - | 2.700 | - |
| Vrijednost kolaterala |
1.031.668 | 35.137 | 53 | - | 121.039 | 1.187.897 | - | - | - |
| % pokrivenosti kolateralom |
167,40 | 180,43 | 110,42 | - | 79,08 | 150,26 | - | - | - |
| Zajmovi komitentima | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2015. '000 kn |
Trgovačka društva |
Stambeni krediti |
Hipotekarni krediti |
Krediti po kreditnim karticama |
Ostali krediti |
Ukupno | Zajmovi i potraživanja od banaka |
Financijska imovina koja se drži do dospijeća |
Potraživanja po naknadama |
| Bruto plasmani | 2.540.851 | 43.112 | 60 | 12.660 | 708.911 | 3.305.594 | 500 | 27.859 | 12.514 |
| Ukupno identificirani gubici |
(1.568.227) | (19.469) | (6) | (11.039) | (526.914) | (2.125.655) | (500) | (23.380) | (12.514) |
| Neto plasmani | 972.624 | 23.643 | 54 | 1.621 | 181.997 | 1.179.939 | - | 4.479 | - |
| Vrijednost kolaterala |
1.578.486 | 37.605 | 60 | - | 184.761 | 1.800.912 | - | - | - |
| % pokrivenosti kolateralom |
162,29 | 159,05 | 111,11 | - | 101,52 | 152,63 | - | - | - |
Obnavljanja kredita odobravaju se klijentima radi uobičajenih tekućih potreba financiranja njihovih poslovnih aktivnosti.
Restrukturiranja kredita odobravaju se klijentima kod kojih je došlo do određenih poremećaja u poslovanju, pri čemu se prethodno ugovoreni uvjeti kreditiranja značajnije mijenjaju.
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Bruto krediti komitentima | ||
| Pravne osobe | 653.698 | 1.232.341 |
| Stanovništvo | 63.954 | 86.546 |
| Ukupno | 717.652 | 1.318.887 |
Analiza koncentracije kreditnog rizika kredita po granama djelatnosti prikazana je kako slijedi:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje | 3.352.833 | 2.724.818 |
| Prerađivačka industrija | 1.020.081 | 1.225.856 |
| Građevinarstvo | 1.014.397 | 1.332.131 |
| Prijevoz i skladištenje | 348.132 | 358.387 |
| Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala | 459.407 | 557.988 |
| Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti | 523.031 | 149.661 |
| Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo | 311.152 | 239.189 |
| Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | 239.259 | 232.141 |
| Informacije i komunikacije | 150.274 | 198.165 |
| Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija | 72.339 | 98.522 |
| Umjetnost, zabava i rekreacija | 110.500 | 95.425 |
| Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti | 29.613 | 42.059 |
| Ostalo | 355.102 | 478.711 |
| Ukupno bruto krediti pravnim osobama | 7.986.120 | 7.733.053 |
| Krediti stanovništvu (bruto) | 4.786.388 | 4.619.172 |
| Pokriveni kolateralom | 4.823.839 | 4.663.528 |
| Obračunata kamata | 51.356 | 49.545 |
| Rezervacije za umanjenje vrijednosti | (1.426.513) | (2.217.051) |
| Ukupno | 11.397.810 | 10.184.984 |
Likvidnosni rizik proizlazi iz redovnog financiranja poslovanja Banke i upravljanja pozicijama. Glavne kategorije rizika likvidnosti kojima je Banka izložene su:
Banka upravlja rizikom likvidnosti u skladu sa zakonskim odredbama. Uz zakonske odredbe upravljanje rizikom likvidnosti propisano je sljedećim internim aktima:
Sustav upravljanja rizikom likvidnosti sukladno navedenim aktima obuhvaća:
Upravljanje likvidnosnim rizikom ostvaruje se:
Operativno upravljanje dnevnom i kratkoročnom likvidnošću ostvaruje se:
Upravljanje strukturnom likvidnošću ostvaruje se:
Sektor upravljanja rizicima priprema mjesečno za sjednice Odbora za upravljanje aktivom i pasivom izvještaj o izloženosti likvidnosnom riziku i iskorištenosti limita izloženosti likvidnosnom riziku.
Banka i mjesečno Hrvatskoj narodnoj banci dostavlja izvješća na obrascima i u rokovima propisanim Odlukom o upravljanju likvidnosnim rizikom sa stanjem na zadnji dan u mjesecu. Propisani kvantitativni zahtjevi sadrže izvješća: o iznosu trenutno utržive imovine, o ročnoj neusklađenosti imovine i obveza (obrasci o očekivanim priljevima i odljevima), o visini propisanog minimalnog koeficijenta likvidnosti i koncentraciji izvora financiranja u ukupnim obvezama. Podaci se dostavljaju za dva razdoblja: do tjedan dana i do mjesec dana i to posebno za kune, konvertibilne valute i svaku nekonvertibilnu valutu posebno (ukoliko su iznosi značajni). Banka je sve pozicije za koje su propisani regulatorni limiti tijekom 2016. godine održavala u okvirima propisanih regulatornih limita. Banka održava obveznu pričuvu te minimalno potrebna devizna potraživanja unutar limita propisanih Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima.
Sektor financijskih tržišta priprema mjesečno za sjednice Odbora plan priljeva i odljeva.
Odgovornost za upravljanje likvidnosnim rizikom ima Uprava Banke. Ovlasti za upravljanje likvidnosnim rizikom Uprava Banke prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom Banke. Odbor na svojim sjednicama donosi odluke i zaključke iz područja upravljanja likvidnošću. Odluke i zaključke Odbora obavezni su provoditi svi sektori na čije se poslovanje oni odnose.
Kao dio sustava upravljanja likvidnosnim rizikom posebno se utvrđuju ovlasti, odgovornosti i postupci u situaciji krize likvidnosti.
Banka propisuje i provode izradu stress testova svoje likvidnosti. Sektor upravljanja rizicima provodi testiranja otpornosti na stres uzimajući u obzir faktore specifične za Banku (unutarnje faktore) i tržišne faktore (vanjske faktore).
Testovi otpornosti na stres provode se nad minimalnim koeficijentom likvidnosti za kune i konvertibilne valute ukupno, do tjedan dana i do mjesec dana.
Upravljanje dugoročnom likvidnošću ostvaruje se održavanjem pozicija u skladu s limitima izloženosti riziku likvidnosti.
Preostalo ugovorno dospijeće imovine i obveza te kapitala i rezervi Banke po preostalom ugovornom dospijeću, osim za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koja je analizirana kao kratkoročna sukladno njenoj klasifikaciji i namjeri Banka njome trguje, na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine prikazano je u tablicama u nastavku.
| 0-30 dana |
31-90 dana |
91-360 dana |
1 do 3 godine |
preko 3 godine |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| IMOVINA | ||||||
| Novac i računi kod | ||||||
| banaka | 1.554.584 | - | - | - | - | 1.554.584 |
| Obvezna pričuva kod | ||||||
| Hrvatske narodne banke Zajmovi i potraživanja od |
1.300.796 | - | - | - | - | 1.300.796 |
| banaka | 161.913 | 20.074 | - | 100 | - | 182.087 |
| Financijska imovina po fer | ||||||
| vrijednosti kroz račun | ||||||
| dobiti i gubitka | 866.888 | 7.562 | - | - | - | 874.450 |
| Financijska imovina | ||||||
| raspoloživa za prodaju Financijska ulaganja koja |
99.972 | 23.392 | 707.953 | 272.059 | 1.650.562 | 2.753.938 |
| se drže do dospijeća | 2.159 | 219.500 | 208.442 | 14.724 | - | 444.825 |
| Zajmovi i potraživanja od | ||||||
| komitenata | 1.653.790 | 299.420 | 2.444.212 | 2.424.063 | 4.576.325 | 11.397.810 |
| Imovina namijenjena | ||||||
| prodaji | 81.419 | - | - | 7.930 | - | 89.349 |
| Ulaganja u ovisna društva | - | - | - | - | 45.490 | 45.490 |
| Nekretnine i oprema | - | - | - | - | 140.622 | 140.622 |
| Ulaganje u nekretnine | 87.209 | 87.209 | ||||
| Nematerijalna imovina Neto odgođena porezna |
- | - | - | - | 107.052 | 107.052 |
| imovina | - | - | - | - | 38.741 | 38.741 |
| Pretplaćeni porez na dobit | - | - | 253 | - | - | 253 |
| Ostala imovina | 291.684 | 1.738 | 6.150 | 21.000 | - | 320.572 |
| UKUPNO IMOVINA | 6.013.206 | 571.686 | 3.367.010 | 2.739.876 | 6.646.001 | 19.337.778 |
| OBVEZE Financijske obveze po fer |
||||||
| vrijednosti kroz račun |
- | 3.641 | - | - | - | 3.641 |
| dobiti i gubitka | ||||||
| Depoziti banaka | 234.855 | 104.331 | 169.947 | - | - | 509.133 |
| Depoziti komitenata | 7.991.811 | 1.578.433 | 4.879.288 | 1.208.520 | 114.670 | 15.772.722 |
| Uzeti krediti | 53.884 | 104.677 | 84.771 | 156.913 | 326.415 | 726.660 |
| Rezervacije za obveze i | ||||||
| troškove | 17.196 | 921 | 36.814 | 4.755 | 988 | 60.674 |
| Ostale obveze | 249.966 | 14.772 | 34.317 | 14.964 | 11.587 | 325.606 |
| Ukupno kapital i rezerve | - | - | - | - | 1.939.342 | 1.939.342 |
| UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE |
8.547.712 | 1.806.775 | 5.205.137 | 1.385.152 | 2.393.002 | 19.337.778 |
| NEUSKLAĐENOST | ||||||
| ROČNE STRUKTURE | (2.534.507) | (1.235.089) | (1.838.127) | 1.354.724 | 4.252.999 | - |
| KUMULATIVNA | ||||||
| NEUSKLAĐENOST | (2.534.507) | (3.769.596) | (5.607.723) | (4.252.999) | - | - |
| IZVANBILANCA | 611.463 | 295.132 | 961.614 | 457.668 | 132.137 | 2.458.014 |
| Derivativi | - | 95.788 | - | - | - | 95.788 |
| Klasične izvanbilančne stavke |
611.463 | 199.344 | 961.614 | 457.668 | 132.137 | 2.362.226 |
| 2015. u '000 kn | ||
|---|---|---|
| 0-30 dana |
31-90 dana |
91-360 dana |
1 do 3 godine |
preko 3 godine |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| IMOVINA | ||||||
| Novac i računi kod | ||||||
| banaka | 1.630.052 | - | - | - | - | 1.630.052 |
| Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke |
1.279.570 | - | - | - | - | 1.279.570 |
| Zajmovi i potraživanja od banaka |
193.492 | 35.036 | - | 33.385 | - | 261.913 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
899.639 | 1.304 | - | - | - | 900.943 |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju |
- | 27.430 | 1.127.074 | 255.346 | 811.460 | 2.221.310 |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća |
45.461 | - | 360.395 | 151.073 | 14.835 | 571.764 |
| Zajmovi i potraživanja od | ||||||
| komitenata Imovina namijenjena |
1.443.451 | 325.032 | 1.647.086 | 3.271.510 | 3.497.640 | 10.184.719 |
| prodaji | - | - | - | 7.930 | - | 7.930 |
| Ulaganja u ovisna društva | - | - | - | - | 45.490 | 45.490 |
| Nekretnine i oprema | - | - | - | - | 142.150 | 142.150 |
| Nematerijalna imovina Neto odgođena porezna imovina |
- - |
- - |
- - |
- - |
116.850 10.224 |
116.850 10.224 |
| Pretplaćeni porez na dobit | - | - | 81 | - | - | 81 |
| Ostala imovina | 198.682 | 58 | 8.952 | 7.558 | 103.135 | 318.385 |
| UKUPNO IMOVINA | 5.690.347 | 388.860 | 3.143.588 | 3.726.802 | 4.741.785 | 17.691.381 |
| OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun |
||||||
| dobiti i gubitka | - | - | - | - | - | - |
| Depoziti banaka | 236.661 | 5.678 | 115.300 | - | - | 357.639 |
| Depoziti komitenata | 7.014.220 | 1.409.222 | 4.432.283 | 1.319.593 | 115.784 | 14.291.102 |
| Uzeti krediti Rezervacije za obveze i |
6.351 | 18.945 | 77.905 | 630.707 | 271.475 | 1.005.383 |
| troškove | 14.151 | 6.614 | 11.919 | 2.463 | 1.445 | 36.592 |
| Ostale obveze | 166.028 | 16.887 | 13.743 | 10.784 | 13.959 | 221.401 |
| Ukupno kapital i rezerve | - | - | - | - | 1.779.264 | 1.779.264 |
| UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE |
7.437.411 | 1.457.346 | 4.651.150 | 1.963.547 | 2.181.927 | 17.691.381 |
| NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE |
(1.747.064) | (1.068.486) | (1.507.562) | 1.763.255 | 2.559.857 | - |
| KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST |
(1.747.064) | (2.815.550) | (4.323.112) | (2.559.857) | - | - |
| IZVANBILANCA | 550.711 | 118.353 | 921.912 | 235.609 | 67.831 | 1.894.416 |
| Derivativi | - | - | - | - | - | - |
| Klasične izvanbilančne |
stavke 550.711 118.353 921.912 235.609 67.831 1.894.416
Izloženost tržišnim rizicima nastaje u pozicijama koje se u imovini i vanbilančnim evidencijama iskazuju po tržišnoj (fer) vrijednosti:
Svi instrumenti namijenjeni trgovanju podložni su tržišnom riziku, odnosno riziku da buduće promjene tržišnih uvjeta mogu instrument učiniti nepovoljnijim ili dovesti do umanjenja vrijednosti. Instrumenti kojima se trguje se priznaju po fer vrijednosti, a sve promjene tržišnih uvjeta direktno utječu na prihode od trgovanja. Banka upravlja upotrebom instrumenata namijenjenih trgovanju u skladu s promjenama tržišnih uvjeta. Izloženošću tržišnom riziku formalno se upravlja kupnjom ili prodajom financijskih instrumenata u skladu s limitima propisanim u Pravilniku o upravljanju tržišnim rizicima.
Upravljanje tržišnim rizicima Banke provodi se u skladu sa zakonskim odredbama, kako je određeno Pravilnikom o upravljanju tržišnim rizicima koje Sektor upravljanja rizicima redovito revidira.
Sektor upravljanja rizicima dnevno izračunava mjere izloženosti tržišnim rizicima, iskorištenost limita izloženosti tržišnim rizicima i kapitalne zahtjeve za izloženost tržišnim rizicima.
U mjerenju izloženosti tržišnom riziku Banka se oslanja na regulativu Hrvatske narodne banke te prati:
Banka također koristi sljedeće interno propisane mjere kod mjerenja izloženosti pozicijskim rizicima dužničkih instrumenata:
Sektor upravljanja rizicima izvještava dnevno Sektor financijskih tržišta o iskorištenosti limita izloženosti tržišnim rizicima, dnevno Sektor upravljanja financijama o stanju kapitalnih zahtjeva za valutni rizik i pozicijske rizike te mjesečno Odbor za upravljanje aktivom i pasivom o izloženosti tržišnim rizicima.
Tablicom je dan pregled kretanja navedenih mjera na 31. prosinca 2016. godine te 31. prosinca 2015. godine.
| 2016. | Pozicija '000 kn |
VaR |
|---|---|---|
| Rizik promjene tečaja | 44.103 | (331) |
| Pozicijski rizik dužničkih instrumenata | 644.736 | (6.885) |
| Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata | 39.393 | (2.684) |
| Pozicijski rizik udjela u investicijskim fondovima | 186.541 | (960) |
| Utjecaj korelacije | - | 3.287 |
| Tržišni rizik | - | (7.572) |
| 2015. | ||
| Rizik promjene tečaja | 44.801 | (390) |
| Pozicijski rizik dužničkih instrumenata | 407.197 | (1.248) |
| Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata | 33.947 | (2.276) |
| Pozicijski rizik udjela u investicijskim fondovima | 469.309 | (1.259) |
| Utjecaj korelacije | - | 1.645 |
| Tržišni rizik | - | (3.528) |
Portfelj raspoloživ za prodaju sastoji se od dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira.
U sljedećoj tablici prikazano je kretanje tržišne vrijednosti i rizične vrijednosti za portfelj dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira u portfelju raspoloživo za prodaju.
| Dužničke vrijednosnice | Tržišna vrijednost '000 kn |
VaR '000 kn |
|---|---|---|
| 2016. | 2.734.202 | (23.700) |
| 2015. | 2.179.064 | (8.788) |
| Vlasničke vrijednosnice | Tržišna vrijednost '000 kn |
VaR '000 kn |
| 2016. | 19.736 | (525) |
| 2015. | 42.246 | (1.447) |
Kamatni rizik u knjizi banke je rizik zbog kojeg Banka može imati negativan utjecaj na ekonomsku vrijednost knjige banke i zaradu (neto kamatni prihod), a zbog promjene kamatnih stopa na tržištu. Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke nastaje kao posljedica:
Sukladno tome, kamatnom riziku u knjizi banke izložene su sve kamatno osjetljive stavke knjige Banke.
Banka upravlja kamatnim rizikom u knjizi banke u skladu sa zakonskim odredbama. Odlukom Hrvatske narodne banke o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke, Banka je dužna kvartalno izvještavati HNB o kamatnom riziku u knjizi banke na nekonsolidiranoj odnosno polugodišnje na konsolidiranoj osnovi.
Uz zakonske odredbe upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke propisano je:
Pravilnikom upravljanja kamatnim rizikom u knjizi banke definiran je proces upravljanja, metode procjene i mjere izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke, limiti izloženosti te način i učestalost izvještavanja o izloženosti Banke kamatnom riziku u knjizi banke.
Kamatni rizik u knjizi banke Banka procjenjuje promatrajući taj rizik iz dvije perspektive:
Banka se koristi pojednostavnjenim izračunom procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke primjenjujući standardni kamatni šok na pozicije knjige banke izložene riziku promjene kamatnih stopa po svim važnijim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno. Banka kamatno osjetljive pozicije knjige banke raspoređuje u 13 vremenskih zona razlikujući pri tom pozicije s fiksnom kamatnom stopom, promjenjivom kamatnom stopom i kamatnom stopom koju je moguće promijeniti odlukom Uprave (administrativna kamatna stopa) i procjenjuje promjenu tržišne vrijednosti knjige banke primjenjujući osnovnu simulaciju paralelnih promjena kamatnih stopa za 2 postotna boda. Banka izračunava omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te ga održava takvog da ne bude veći od 18% (omjer propisan Odlukom Hrvatske narodne banke iznosi 20%). Promjena ekonomske vrijednosti kapitala na 31. prosinac 2016. godine iznosila je 108.552 tisuće kuna ili 6,98% regulatornog kapitala.
Perspektiva zarade obuhvaća potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata u slučaju promjene kamatnih stopa na tržištu. Kod mjerenja rizika kamatnih stopa iz perspektive zarade Banka primjenjuje osnovnu simulaciju paralelnih promjena kamatnih stopa za ± 2% promatrano za vremenski period od 12 mjeseci te potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata održava unutar limita 10% ostvarenih neto prihoda od kamata za promatrano razdoblje (od početka godine) projiciranih na godišnju razinu. Potencijalna promjena neto prihoda od kamata na kraju 2016. godine iznosi 52.425 tisuća kuna, što predstavlja 10,22% ostvarenih neto kamatnih prihoda (2015.: potencijalna promjena neto kamatnih prihoda iznosila je 47.633 tisuća kuna, ili 9,34% ostvarenih neto kamatnih prihoda).
Dodatno, najmanje jednom godišnje izrađuju se i testovi otpornosti na stres pri čemu Banka testira utjecaj nepovoljnih kretanja kamatnih stopa na neto kamatne prihode i to tako da pretpostavlja pad aktivnih kamatnih stopa i rast pasivnih kamatnih stopa.
Sektor upravljanja rizicima mjesečno izvještava Odbor za upravljanje aktivom i pasivom o izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.
Banka je izložena riziku promjene tečaja kroz transakcije u stranim valutama.
Izloženost riziku promjene tečaja proizlazi iz kreditnih, depozitnih, investicijskih i aktivnosti trgovanja. Prati se dnevno prema interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama te u ukupnom iznosu za imovinu i obveze denominirane u stranim valutama ili uz valutnu klauzulu.
Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava nastojeći minimizirati neusklađenost između imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti.
Banka upravlja rizikom promjene tečaja postavljanjem načela i limita za izloženosti u stranim valutama te praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava nastojeći minimizirati neusklađenost između imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući dnevno poslovanje u granicama internih i regulatornih limita.
Banka je izložena riziku promjene tečaja eura u razmjerima koji nisu značajni. Na dan 31. prosinca 2016. iznos aktive Banke denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosio je 6.172.665 tisuća kuna (2015.: 6.279.768 tisuća kuna) dok su obveze denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosile 6.237.062 tisuće kuna (2015.: 6.123.932 tisuća kuna). Stoga bi pad tečaja kuna/euro za 1% (aprecijacija kune) utjecao na rezultat u iznosu od -644 tisuća kuna (2015.: + 1.558 tisuća kuna).
Iznosi ukupne imovine i obveza Banke na dan 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2015. godine u kunama i stranim valutama (iznosi denominirani u kunama s valutnom klauzulom odnose se uglavnom na euro), prikazani su u tablicama u nastavku.
| u '000 kn | |
|---|---|
| Kune | Kune s valutnom klauzulom |
Euro | Ostale strane valute |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| IMOVINA | |||||
| Novac i računi kod banaka | 870.113 | - | 542.078 | 142.393 | 1.554.584 |
| Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke | 1.300.796 | - | - | - | 1.300.796 |
| Zajmovi i potraživanja od banaka | 20.168 | - | 725 | 161.194 | 182.087 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
499.732 | 55.373 | 315.565 | 3.780 | 874.450 |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 1.223.857 | 301.295 | 1.067.095 | 161.691 | 2.753.938 |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća | 429.802 | 15.023 | - | - | 444.825 |
| Zajmovi i potraživanja od komitenata | 7.499.069 | 2.322.830 | 1.519.949 | 55.962 | 11.397.810 |
| Imovina namijenjena prodaji | 89.349 | - | - | - | 89.349 |
| Ulaganja u ovisna društva | 45.490 | - | - | - | 45.490 |
| Nekretnine, postrojenja i oprema | 140.622 | - | - | - | 140.622 |
| Ulaganja u nekretnine | 87.209 | - | - | - | 87.209 |
| Nematerijalna imovina | 107.052 | - | - | - | 107.052 |
| Neto odgođena porezna imovina | 38.741 | - | - | - | 38.741 |
| Pretplaćeni porez na dobit | 253 | - | - | - | 253 |
| Ostala imovina | 281.539 | 690 | 32.042 | 6.301 | 320.572 |
| UKUPNO IMOVINA | 12.633.792 | 2.695.211 | 3.477.454 | 531.321 | 19.337.778 |
| OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
- | - | - | 3.641 | 3.641 |
| NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST | 72.948 | 2.182.977 | (2.247.374) | (8.551) | - |
|---|---|---|---|---|---|
| UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE | 12.560.844 | 512.234 | 5.724.828 | 539.872 | 19.337.778 |
| Ukupno kapital i rezerve | 1.939.342 | - | - | - | 1.939.342 |
| Ostale obveze | 313.536 | 7.613 | 4.457 | 325.606 | |
| Rezervacije za obveze i troškove | 60.674 | - | - | - | 60.674 |
| Uzeti krediti | 144.693 | 493.521 | 88.446 | - | 726.660 |
| Depoziti komitenata | 9.766.569 | 18.713 | 5.483.135 | 504.305 | 15.772.722 |
| Depoziti banaka | 336.030 | - | 145.634 | 27.469 | 509.133 |
2015.
| u '000 kn | Kune | Kune s valutnom klauzulom |
Euro | Ostale strane valute |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| IMOVINA | |||||
| Novac i računi kod banaka | 817.474 | - | 641.649 | 170.929 | 1.630.052 |
| Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke | 1.172.198 | - | 107.372 | - | 1.279.570 |
| Zajmovi i potraživanja od banaka | 213.444 | - | 1.063 | 47.406 | 261.913 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
529.954 | 67.876 | 303.113 | - | 900.943 |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 1.108.044 | 381.613 | 589.077 | 142.576 | 2.221.310 |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća | 556.639 | 15.125 | - | - | 571.764 |
| Zajmovi i potraživanja od komitenata | 6.010.806 | 2.733.155 | 1.389.876 | 50.882 | 10.184.719 |
| Imovina namijenjena prodaji | 7.930 | - | - | - | 7.930 |
| Ulaganja u ovisna društva | 45.490 | - | - | - | 45.490 |
| Nekretnine, postrojenja i oprema | 142.150 | - | - | - | 142.150 |
| Nematerijalna imovina | 116.850 | - | - | - | 116.850 |
| Neto odgođena porezna imovina | 10.224 | - | - | - | 10.224 |
| Pretplaćeni porez na dobit | 81 | - | - | - | 81 |
| Ostala imovina | 262.436 | (56) | 49.905 | 6.100 | 318.385 |
| UKUPNO IMOVINA | 10.993.721 | 3.197.713 | 3.082.055 | 417.893 | 17.691.381 |
| OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
- | - | - | - | - |
| Depoziti banaka | 273.749 | - | 62.140 | 21.750 | 357.639 |
| NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST | (142.789) | 2.669.524 | (2.513.688) | (13.047) | - |
|---|---|---|---|---|---|
| UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE | 11.136.510 | 528.189 | 5.595.743 | 430.940 | 17.691.381 |
| Ukupno kapital i rezerve | 1.779.264 | - | - | - | 1.779.264 |
| Ostale obveze | 175.396 | - | 28.622 | 17.383 | 221.401 |
| Rezervacije za obveze i troškove | 36.592 | - | - | - | 36.592 |
| Uzeti krediti | 76.649 | 481.578 | 447.156 | - | 1.005.383 |
| Depoziti komitenata | 8.794.859 | 46.611 | 5.057.825 | 391.807 | 14.291.102 |
Operativni rizik svojstven je svim aktivnostima, procesima, proizvodima i sustavima Banke. Primjereno upravljanje operativnim rizikom Banka osigurava kroz primjenu postupaka, procedura te sustava ovlaštenja i odgovornosti koji su detaljno propisani internim aktima, Politikom upravljanja rizicima i Pravilnikom o upravljanju operativnim rizikom kao krovnim dokumentima. Sustav upravljanja operativnim rizikom uspostavljen je kroz odgovarajuća tijela Banke i djelotvoran sustav unutarnjih kontrola.
Banka definira operativni rizik kao rizik nastanka događaja koji kao posljedicu za Banku ima gubitak, a uzrok su mu neprimjereni ili neuspješni unutarnji procesi, ljudi ili sustavi odnosno vanjski utjecaji. Pri tome je u ovu definiciju uključen pravni rizik. Značajni operativni rizik je rizik nastanka događaja koji kao posljedicu ima značajan gubitak zbog operativnog rizika.
S ciljem utvrđivanja i procjenjivanja ukupne izloženosti operativnom riziku Banka primjenjuje:
Banka procjenjuje izloženost rizicima povezanim s eksternalizacijom kao dodatnu izloženost svim značajnim rizicima koja proizlazi iz činjenice da eksternalizirane aktivnosti Banka ne obavlja same već ih obavlja pružatelj usluge te procjenjuje utjecaj eksternalizacije na profil rizičnosti Banke.
Banka procjenjuje utjecaj uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti Banke obuhvaćajući pri tome izloženost svim značajnim rizicima.
Banka je u cilju učinkovitog upravljanja operativnim rizikom osnovala Odbor za upravljanje operativnim rizikom. Odbor za upravljanje operativnim rizikom temeljem izvješća vezano uz izloženost Banke operativnom riziku donosi zaključke i odluke o odgovarajućim mjerama koje je potrebno provesti s ciljem ovladavanja izloženošću operativnom riziku.
Banka primjenjuje standardizirani pristup izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik.
Izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik bazira se na izloženostima klijenata razvrstanih u propisane kategorije izloženosti, koje se zatim ponderiraju ponderom rizika ovisno o samoj kategoriji izloženosti klijenta (izloženost prema državi, prema institucijama, javnim državnim tijelima, stanovništvu i sl.), preostalom roku dospijeća plasmana, tipu kolaterala kojim je plasman osiguran (npr. stambena nekretnina), diverzificiranosti plasmana, utvrđenom kašnjenju dospjelog nenaplaćenog dijela i visini provedenih ispravaka vrijednosti plasmana.
Banka kapitalom upravlja u okviru postupka procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP). Pritom utvrđuje značajne rizike kojima je izložena ili procjenjuje da može biti izložena, izračunava odnosno procjenjuje potrebne kapitalne zahtjeve za izloženost pojedinim rizicima te utvrđuje ukupan potreban (interni) kapital za tekuće i naredno razdoblje u skladu s poslovnim planom. U skladu s tako iskazanim potrebama za kapitalom provodi se planiranje kapitala pri čemu se stavkama raspoloživog kapitala smatraju isključivo one stavke koje su priznate za potrebe izračuna regulatornog kapitala.
U postupku planiranja potreba za kapitalom obavezno se vodi računa i o adekvatnosti regulatornog kapitala odnosno regulatorno utvrđenim kapitalnim zahtjevima za izloženosti kreditnom riziku, tržišnim rizicima i operativnom riziku.
Regulatorni minimum stope adekvatnosti ukupnog kapitala propisan zakonom na dan 31.12.2016. godine iznosi 8 posto. Regulatorna obveza održavanja stope zaštitnih slojeva kapitala propisana je za stopu zaštitnog sloja za očuvanje kapitala u visini od 2,5 posto te zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u visini 1,5 posto. Uz navedeno, Banci je određen supervizorski zaštitni sloj kapitala u ukupnom iznosu od 3,35 posto. Prema tome, ukupni regulatorni zahtjevi na dan 31.12.2016. godine iznose 15,35 posto.
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| REGULATORNI KAPITAL | ||
| Osnovni kapital | 1.520.355 | 1.533.579 |
| Redovni osnovni kapital | 1.520.355 | 1.533.579 |
| Dopunski kapital | - | - |
| Ukupno regulatorni kapital | 1.520.355 | 1.533.579 |
| Izloženost kreditnom riziku prema standardiziranom pristupu | 7.695.697 | 7.353.639 |
| Izloženost valutnom i pozicijskom riziku | 580.229 | 940.430 |
| Izloženost operativnom riziku | 1.429.432 | 1.381.297 |
| Izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju | 1.258 | 109 |
| Ukupno iznos izloženost riziku | 9.706.615 | 9.675.475 |
| Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala | 15,66% | 15,85% |
Banka radi procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i pretpostavke o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene se redovito procjenjuju, a zasnivaju se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima, kao što su očekivani tijek budućih događaja koji se mogu realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome, neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena gubitaka od umanjenja vrijednosti portfelja Banke izloženog kreditnom riziku predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ovaj i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjena, koji nose znatan rizik mogućih značajnih usklada knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u sljedećoj poslovnoj godini, opisani su u nastavku.
Banka kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. U skladu sa zahtjevima HNB-a, potreba za umanjenjem vrijednosti bilančne i rezerviranje za izvanbilančne izloženosti Banke kreditnom riziku, procjenjuje se najmanje tromjesečno. Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom su priznati u odnosu na neto knjigovodstvenu vrijednost kredita pravnim osobama i stanovništvu (prikazano u bilješci 11.), te kao rezervacije za obveze i troškove koje proizlaze iz izvanbilančne izloženosti komitentima, najčešće u obliku odobrenih garancija, akreditiva i odobrenih neiskorištenih kredita (prikazano u bilješkama 22. i 39.). Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja vrijednosti nije kreditni rizik.
Tablice u nastavku predstavljaju sažetak umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata, kao i rezerviranja za izvanbilančne izloženosti:
| Bilješke | 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| Umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata | 11 | 1.426.053 | 2.217.051 |
| Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti | 23 | 22.269 | 20.118 |
| Ukupno | 1.448.322 | 2.237.169 |
Banka najprije procjenjuje postoji li objektivni dokaz umanjenja vrijednosti, zasebno za imovinu koja je pojedinačno značajna (uglavnom izloženosti prema pravnim osobama) i skupno za imovinu koja nije pojedinačno značajna (uglavnom izloženosti prema stanovništvu). Međutim, imovina za koju nije pojedinačno prepoznato umanjenje vrijednosti uključuje se u skupinu imovine sa sličnim obilježjima kreditnog rizika. Navedeni portfelji se tada skupno procjenjuju radi umanjenja vrijednosti.
Banka procjenjuje gubitke od umanjenja vrijednosti u slučajevima kada ocijeni da dostupni podaci ukazuju na vjerojatnost mjerljivog smanjenja procijenjenih budućih gotovinskih tokova imovine ili portfelja imovine. Kao dokaz se uzimaju neredovitost otplate ili ostale indikacije financijskih poteškoća korisnika kredita te nepovoljne promjene ekonomskih uvjeta u kojima korisnici kredita posluju ili vrijednosti ili mogućnosti realizacije instrumenata osiguranja, kada se te promjene mogu povezati s nemogućnošću otplate.
Banka uzima u obzir zajednički učinak nekoliko događaja u procjeni umanjenja vrijednosti te koristi iskustvo u procjeni u slučajevima gdje su dostupni podaci potrebni za procjenu umanjenja vrijednosti ograničeni. U procjenjivanju gubitaka od umanjenja vrijednosti stavaka koje su pojedinačno ili skupno ocijenjene kao stavke umanjene vrijednosti, Banka također uzima u obzir raspon postotaka za specifične rezervacije za umanjenje vrijednosti propisane od strane HNB-a.
Krajem godine, bruto vrijednost umanjenih zajmova i potraživanja po kamatama raspoređenih u B i C rizične skupine, kao i stope priznatih umanjenja tih izloženosti, bili su kako slijedi:
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| Bruto izloženost (u '000 kn) | 2.125.632 | 3.346.467 |
| Gubitak od umanjenja vrijednosti (u '000 kn) | 1.332.375 | 2.162.049 |
| Stopa umanjenja | 62,68% | 64,61% |
Svako dodatno povećanje stope umanjenja za jedan postotni bod bruto izloženosti na dan 31. prosinca 2016. godine, imalo bi za posljedicu povećanje gubitka od umanjena vrijednosti za Banku u iznosu od 21.256 tisuća kuna (2015.: 33.465 tisuća kuna).
Banka također priznaje gubitke od umanjenja vrijednosti za koje se očekuje da postoje na datum pripreme financijskih izvještaja, ali koji još nisu zasebno identificirani. U procjeni identificiranih gubitaka od umanjenja vrijednosti koji postoje u portfeljima koji se skupno ocjenjuju, koriste se povijesni podaci o stopama gubitaka prema utvrđenoj internoj metodologiji. Banka uzima u obzir gubitak od umanjenja ovisno o vrsti imovine, pri čemu ukupna stopa umanjenja ne smije biti manja od 0,80% ukupne bilančne i izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku, osim one koja se vodi po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i imovine klasificirane u portfelj raspoloživ za prodaju. Iznosi koji su procijenjeni kao umanjeni na individualnoj osnovi, isključeni su iz ove kalkulacije.
Iznos rezervacije za umanjenje vrijednosti na dan 31. prosinca 2016. godine, procijenjen na osnovi portfelja iznosio je 132.580 tisuća kuna (2015.: 119.059 tisuća kuna) za relevantne bilančne i izvanbilančne izloženosti Banke, klasificirane u rizičnu skupinu A. Primjenom najniže stope propisane od strane HNB-a, gubici od umanjenja vrijednosti temeljeno na portfelju iznosili bi 3.336 tisuća kuna (2015.: 4.321 tisuća kuna) manje nego iznos priznat od strane Banke.
U slučaju da Banka ne bi imala razvijenu internu metodologiju procjene latentnih gubitaka na skupnoj osnovi, bila bi dužna primjenjivati stopu umanjenja od 1,00 posto ukupne relevantne bilančne i izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku. U tom slučaju bi gubici od umanjenja vrijednosti temeljeno na portfelju iznosili 28.975 tisuća kuna (2015.: 24.363 tisuća kuna) više od iznosa kojeg je priznat.
Kao što je prethodno prikazano (bilješka 2.1.4.(c)), zajmovi i potraživanja od komitenata uključuju izloženosti s knjigovodstvenom vrijednošću od 2.125.632 tisuća kuna (2015.: 3.346.467 tisuća kuna) klasificiranih od strane Banke kao umanjenih, obzirom na neurednost u plaćanju, čiji je dio osiguran zalogom nad nekretninama, postrojenjima i opremom. Pri procjeni nadoknadivosti plasmana temeljem nekretnine u zalogu, tržišna vrijednost nekretnine u zalogu umanjuje se i svodi na sadašnju vrijednost uz primjenu faktora umanjenja vrijednosti i rokova naplate u skladu sa regulativom HNB-a. Nadalje, kao što je objavljeno u bilješci 15., ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2016. uključuju nekretnine, postrojenja i opremu bruto knjigovodstvene vrijednosti od 186.017 tisuća kuna koji predstavljaju imovinu stečenu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Banka je krajem izvještajnog razdoblja ovu imovinu reklasificirala iz imovine namijenjene prodaji u ulaganja u nekretnine, jer predmetna imovina više nije ispunjavala kriterije da bi bila priznata kao imovina namijenjena prodaji. Banka je u izvještajnom razdoblju priznala gubitak od umanjenja vrijednosti po predmetnim nekretninama u vremenu kada su bile klasificirane kao imovina namijenjena prodaji u iznosu 9.224 tisuće kuna (2015.: 0). Neto knjigovodstvena vrijednost preuzete imovine na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 87.209 tisuća kuna (31.12.2015.: 103.135 tisuća kuna, Imovina namijenjena prodaji unutar Ostale imovine).
Slijede informacije o nekretninama preuzetim u zamjenu za nenaplaćena potraživanja Banke, koja su reklasificirana, te o hijerarhiji mjera fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2015. godine:
| 31.12.2016.: Ulaganja u nekretnine (bilješka 15.) |
1. razina | 2. razina | 3. razina | Fer vrijednost na dan 31.12.2016. |
|---|---|---|---|---|
| - zemljišta | - | - | 17.252 | 17.252 |
| - zgrade | - | - | 64.010 | 64.010 |
| - oprema | - | - | 5.947 | 5.947 |
| UKUPNO | - | - | 87.209 | 87.209 |
| 31.12.2015.: Imovina namijenjena prodaji (unutar bilješke 18. Ostala imovina) |
1. razina | 2. razina | 3. razina | Fer vrijednost na dan 31.12.2015. |
|---|---|---|---|---|
| - zemljišta | - | - | 31.868 | 31.868 |
| - zgrade | - | - | 65.320 | 65.320 |
| - oprema | - | - | 5.947 | 5.947 |
| UKUPNO | - | - | 103.135 | 103.135 |
Fer vrijednost nekretnina koje čine više od 80 posto ulaganja u nekretnine Banke utvrđena je temeljem procjene vrijednosti iz studenog 2016., dok je za ostatak portfelja ulaganja u nekretnine procjena vrijednost utvrđena temeljem procjene vrijednosti koja je provedena u prosincu 2014. godine. Procjene vrijednosti nekretnina u 2016. godini obavilo društvo HPB Nekretnine d.o.o., koje je ovisno društvo HPB Grupe. Procjenitelji društva HPB Nekretnine su prilikom procjene nekretnina djelovali kao neovisni sudski vještaci, koji posjeduju potrebne stručne kvalifikacije te novije iskustvo u procjeni fer vrijednosti nekretnina, te nemaju nikakve interese na predmetnoj imovini niti interese vezane uz iznos procijenjene vrijednosti nekretnine. na relevantnim lokacijama. Fer vrijednost procjenjuje se sukladno Zakonu o procjeni nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene sadašnje tržišne vrijednosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.
Tijekom godine nije bilo stavki koje bi po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz pokazatelja 3. razine u pokazatelje 1. razine ili obrnuto.
Fer vrijednost OTC derivativa koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj ostvarenoj cijeni na burzi. Ukoliko se derivativnim instrumentima ne trguje na uređenim tržištima, Banka određuje vrijednost ugovora primjenom interno razvijenih modela za procjenu fer vrijednosti.
Banka određuje fer vrijednost trezorskih zapisa koje izdaje Ministarstvo financija Republike Hrvatske primjenom internog modela koji uključuje preostalo razdoblje do dospijeća i zadnje raspoložive aukcijske cijene sličnih instrumenata. Na dan 31. prosinca 2016. godine Banka je imala 315.565 tisuća kuna trezorskih zapisa klasificiranih kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (2015.: 303.114). Knjigovodstvena vrijednost trezorskih zapisa klasificiranih kao financijska imovina raspoloživa za prodaju na dan 31. prosinca 2016. godine iznosila je 686.021 tisuća kuna (2015.: 675.525 tisuća kuna).
Kod izračuna potrebnih rezervacija za sudske sporove, Banka diskontira očekivane buduće novčane tokove koji proizlaze iz navedenih obveza, primjenom eskontne stope HNB-a.
Banka priznaje obveze poreza na dobit sukladno poreznim propisima Republike Hrvatske. Porezna prijava podložna je pregledu i odobrenju od strane Porezne uprave koja ima pravo izvršiti naknadnu provjeru knjigovodstvenih evidencija poreznih obveznika.
Osnovne informacije o segmentima su predstavljane u odnosu na poslovne segmente Banke. Primarni format poslovnih segmenata je temeljen na internoj strukturi izvještavanja. Kako Banka ne raspoređuje administrativne troškove i glavnicu po segmentima, nije prikazana profitabilnost segmenata.
Banka ima sljedeće poslovne segmente:
Poslovanje s pravnim osobama uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje te ostale transakcije s pravnim osobama, Poslovanje s građanstvom uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje te ostale transakcije s građanstvom, Financijska tržišta operacije financiranja Banke te objedinjene aktivnosti upravljanja likvidnošću i valutnim rizikom kroz uzete kredite, transakcije dužničkim vrijednosnicama, korištenje derivativa, te investiranje u likvidnu imovinu. Također uključuje aktivnosti upravljanja imovinom, skrbništva nad vrijednosnim papirima i brokerske usluge. Izravno bankarstvo uključuje neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije
Banka ne primjenjuju interne transferne cijene pri određivanju financijskog rezultata segmenata.
Klasifikacija pojedinih sektora se za potrebe bilješke o rezultatima i položaju segmenata razlikuje od ostalih dijelova financijskih izvještaja. To se prvenstveno odnosi na obrtnike, koji su dio poslovanja s pravnim osobama u izvještaju o segmentaciji, dok su u financijskim izvještajima dio pozicija vezanih uz stanovništvo.
proizvoda i usluga Banke te kartično poslovanje
| Pravne osobe |
Građanstvo | Financijska tržišta |
Izravno bankarstvo |
Neraspoređeno | 2016. '000 kn Ukupno |
|
|---|---|---|---|---|---|---|
| Neto prihod od kamata Neto prihod od |
229.625 | 179.374 | 105.398 | - | - | 514.397 |
| naknada i provizija Prihod od trgovanja i |
56.174 | 82.912 | 3.523 | 23.967 | 18.194 | 184.770 |
| ulaganja | - | - | 115.592 | - | - | 115.592 |
| Ostali prihod | 2.753 | 913 | 9.396 | - | - | 13.062 |
| Prihod iz poslovanja |
288.552 | 263.199 | 233.909 | 23.967 | 18.194 | 827.821 |
| Opći i administrativni troškovi Amortizacija Gubici od |
(25.138) - |
(176.352) - |
(6.641) - |
(39.776) - |
(147.144) (45.053) |
(395.050) (45.053) |
| umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine Rezerviranja za obveze i troškove Troškovi poslovanja |
(175.054) - (200.191) |
(8.039) - (184.391) |
1 - (6.639) |
- - (39.776) |
(17.530) (25.370) (235.098) |
(200.622) (25.370) (666.095) |
| Dobit prije oporezivanja |
- | - | - | - | - | 161.726 |
| Porez na dobit | - | - | - | - | 26.551 | 26.551 |
| Dobit za godinu |
- | - | - | - | 26.551 | 188.277 |
| Imovina segmenta Neraspoređena imovina |
7.433.506 - |
4.930.374 - |
6.502.811 - |
192 - |
- 470.895 |
18.866.883 470.895 |
| Ukupna imovina |
7.433.506 | 4.930.374 | 6.502.811 | 192 | 470.895 | 19.337.778 |
| Obveze segmenta Neraspoređeni kapital i rezerve |
7.660.596 | 9.078.831 | 403.727 | 1.420 | - | 17.144.574 |
| i obveze Ukupno |
- | - | - | - | 2.193.204 | 2.193.204 |
| kapital i rezerve i obveze |
7.660.596 | 9.078.831 | 403.727 | 1.420 | 2.193.204 | 19.337.778 |
| 2015. '000 kn |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Pravne osobe |
Građanstvo | Financijska tržišta |
Izravno bankarstvo |
Neraspoređeno | Ukupno | |
| Neto prihod od kamata |
261.666 | 136.672 | 111.988 | - | - | 510.326 |
| Neto prihod od naknada i provizija |
49.371 | 76.721 | 5.474 | 29.254 | 20.914 | 181.734 |
| Prihod od trgovanja i ulaganja |
- | - | 46.944 | - | - | 46.944 |
| Ostali prihod | 19.531 | 11.124 | 11.381 | - | - | 42.036 |
| Prihod iz poslovanja | 330.568 | 224.517 | 175.787 | 29.254 | 20.914 | 781.040 |
| Opći i administrativni troškovi |
(22.298) | (155.630) | (5.893) | (24.653) | (205.722) | (414.197) |
| Amortizacija Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale |
- | - | - | - | (45.698) | (45.698) |
| imovine Rezerviranja za obveze i troškove |
(117.431) - |
(55.643) - |
(5.061) - |
- - |
(7.437) (8.986) |
(185.573) (8.986) |
| Troškovi poslovanja | (139.729) | (211.274) | (10.954) | (24.653) | (267.843) | (654.454) |
| Dobit prije oporezivanja |
- | - | - | - | - | 126.586 |
| Porez na dobit | - | - | - | - | (3.369) | (3.369) |
| Dobit za godinu | - | - | - | - | (3.369) | 123.217 |
| Imovina segmenta Neraspoređena imovina |
6.614.393 - |
4.434.441 - |
6.203.472 - |
- - |
- 439.076 |
17.252.306 439.076 |
| Ukupna imovina | 6.614.393 | 4.434.441 | 6.203.472 | - | 439.076 | 17.691.382 |
| Obveze segmenta Neraspoređeni kapital |
6.652.312 | 8.678.744 | 527.666 | - | - | 15.858.722 |
| i rezerve i obveze Ukupno kapital i rezerve i obveze |
- 6.652.312 |
- 8.678.744 |
- 527.666 |
- - |
1.832.660 1.832.660 |
1.832.660 17.691.382 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| u kunama | u stranoj valuti |
Ukupno | u kunama | u stranoj valuti |
Ukupno | |
| Novac u blagajni | ||||||
| U Banci | 201.915 | 92.231 | 294.146 | 198.987 | 82.673 | 281.660 |
| Kod drugih osoba | 127.172 | - | 127.172 | 130.445 | - | 130.445 |
| Čekovi u postupku naplate | - | 18 | 18 | - | 17 | 17 |
| 329.087 | 92.249 | 421.336 | 329.432 | 82.690 | 412.122 | |
| Računi kod banaka | ||||||
| Računi kod domaćih banaka | - | 1.070 | 1.070 | - | 67.848 | 67.848 |
| Računi kod stranih banaka | - | 591.151 | 591.151 | - | 662.040 | 662.040 |
| Žiro račun kod HNB-a | 502.603 | 38.424 | 541.027 | 488.042 | - | 488.042 |
| 502.603 | 630.645 | 1.133.248 | 488.042 | 729.888 | 1.217.930 | |
| Ukupno | 831.690 | 722.894 | 1.554.584 | 817.474 | 812.578 | 1.630.052 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| u kunama | u stranoj valuti |
ukupno | u kunama | u stranoj valuti |
ukupno | |
| Obvezna pričuva | 1.300.796 | - | 1.300.796 | 1.172.199 | 107.371 | 1.279.570 |
| Ukupno | 1.300.796 | - | 1.300.796 | 1.172.199 | 107.371 | 1.279.570 |
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke predstavlja iznose koji se održavaju kod HNB-a zbog propisane obveze od strane Hrvatske narodne banke.
Stopa obvezne pričuve iznosi 12,0 posto kunskih i deviznih depozita, kredita i izdanih dužničkih vrijednosnica (31. prosinca 2015.: 12,0%).
Stopa izdvajanja obračunatog potrebnog minimalnog kunskog dijela obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2016. iznosila je 70% (2015.: 70%), dok se preostalih 30% (2015.: 30%) održava u obliku ostalih likvidnih potraživanja.
Odlukom Savjeta HNB-a (u primjeni od 13. siječnja 2016.) ukinuta je obveza izdvajanja deviznog dijela pričuve čime je Banci oslobođeno 107,4 milijuna kuna.
Na sredstva izdvojene obvezne pričuve HNB ne plaća naknadu.
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Kratkoročni plasmani bankama u zemlji | 20.000 | 80.000 |
| Kratkoročni plasmani kod stranih banaka | 148.389 | 134.959 |
| Ukupno kratkoročni plasmani i krediti kod banaka |
168.389 | 214.959 |
| Jamstveni depoziti kod stranih banaka | 13.524 | 13.492 |
| Dugoročni plasmani bankama u zemlji | - | - |
| Dugoročni krediti bankama u zemlji HBOR | - | 33.022 |
| Ukupno dugoročni plasmani i krediti kod banaka |
13.524 | 46.514 |
| Kratkoročni plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji Dugoročni plasmani nebankovnim financijskim |
500 | 500 |
| institucijama u zemlji | 100 | 363 |
| Ukupno plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji |
600 | 863 |
| Posebna rezerviranja za plasmane kod nebankovnih financijskih institucija |
(500) | (500) |
| Obračunata nedospjela kamata | 74 | 77 |
| Ukupno potraživanja za kamatu | 74 | 77 |
| Ukupno | 182.087 | 261.913 |
U 2016. godini u potpunosti je dospio dugoročni kredit HBOR-u (2015.:33.022 tisuća kuna).
Jamstveni depozit se uglavnom odnosi na kartično poslovanje.
U 2016. godini nije bilo promjena u rezervacijama za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja od banaka (2015.-).
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja | 500 | 500 |
| (Smanjenje) / povećanje umanjenja po zajmovima i potraživanjima od banaka | - | - |
| Stanje na dan 31. prosinca | 500 | 500 |
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| Instrumenti koji se drže radi trgovanja | '000 kn | '000 kn |
| Dužničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima |
||
| Trezorski zapisi Ministarstva financija | 315.565 | 303.113 |
| Obveznice Ministarstva financija | 325.389 | 93.269 |
| Dužničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima | 640.954 | 396.382 |
| Ulaganja u investicijske fondove, kotiraju na aktivnim tržištima |
186.541 | 469.310 |
| Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima | 39.393 | 33.947 |
| Ukupno | 866.888 | 899.639 |
| Fer vrijednost terminskih ugovora | 3.780 | - |
| Obračunata nedospjela kamata | 3.782 | 1.304 |
| Ukupno | 874.450 | 900.943 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Dužničke vrijednosnice, koje kotiraju | ||
| na aktivnim tržištima | ||
| Obveznice Ministarstva financija | 1.502.626 | 1.396.368 |
| Korporativne obveznice | 127.957 | 79.742 |
| Vrijednosnice stranih država | 394.206 | - |
| 2.024.789 | 1.476.110 | |
| Dužničke vrijednosnice, koje ne kotiraju | ||
| na aktivnim tržištima | ||
| Trezorski zapisi Ministarstva financija | 686.021 | 675.525 |
| Vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima |
||
| - pravnih osoba | 15.414 | 38.930 |
| - nebankovnih financijskih institucija | - | 1.670 |
| 15.414 | 40.600 | |
| Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima | ||
| - pravnih osoba | 7.241 | 6.706 |
| - nebankovnih financijskih institucija | 2.141 | - |
| Rezervacije za umanjenje vrijednosti po vlasničkim vrijednosnicama | (5.060) | (5.060) |
| 4.322 | 1.646 | |
| Obračunata nedospjela kamata | 23.392 | 27.429 |
| Ukupno | 2.753.938 | 2.221.310 |
Sukladno važećim računovodstvenim politikama, Banka priznaje financijsku imovinu raspoloživu za prodaju po fer vrijednosti uz naknadno priznavanje promjena u fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.
| Identificirani gubici |
Identificirani gubici na skupnoj osnovi |
2016. '000 kn Ukupno |
Identificirani gubici |
Identificirani gubici na skupnoj osnovi |
2015. '000 kn Ukupno |
|
|---|---|---|---|---|---|---|
| Na dan 1. siječnja Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja |
5.060 | - | 5.060 | 40.168 | - | 40.168 |
| vrijednosti Ostalo (pretvaranje umanjenih potraživanja u ulog ili zajmove temeljem predstečajne |
- | - | - | 5.060 | - | 5.060 |
| nagodbe) | - | - | - | (40.168) | - | (40.168) |
| Na dan 31. prosinca | 5.060 | - | 5.060 | 5.060 | - | 5.060 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Obveznice Ministarstva financija | 172.768 | 277.473 |
| Mjenice | 277.273 | 320.226 |
| 450.041 | 597.699 | |
| Obračunata nedospjela kamata | 2.994 | 5.700 |
| Rezervacije za umanjenje vrijednosti | (1.439) | (23.380) |
| Posebne rezerve na skupnoj osnovi za identificirane gubitke | (6.771) | (8.255) |
| Ukupno | 444.825 | 571.764 |
Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti po financijskoj imovini koja se drže do dospijeća su kako slijedi:
| Identificirani gubici |
Identificirani gubici na skupnoj osnovi |
2016. '000 kn Ukupno |
Identificirani gubici |
Identificirani gubici na skupnoj osnovi |
2015. '000 kn Ukupno |
|
|---|---|---|---|---|---|---|
| Na dan 1. siječnja Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja |
23.380 | 8.255 | 31.635 | 23.104 | 5.746 | 28.850 |
| vrijednosti Reklasifikacija u portfelj |
395 | (1.484) | (1.089) | 276 | 2.509 | 2.785 |
| namijenjen prodaji Na dan 31. prosinca |
(22.336) 1.439 |
- 6.771 |
(22.336) 8.210 |
- 23.380 |
- 8.255 |
- 31.635 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Kratkoročni krediti | ||
| Pravnim osobama | 1.997.390 | 2.377.857 |
| Stanovništvu | 841.341 | 1.166.199 |
| Ukupno kratkoročni krediti | 2.838.731 | 3.544.056 |
| Dugoročni krediti | ||
| Pravnim osobama | 5.988.730 | 5.355.196 |
| Stanovništvu | 3.945.047 | 3.452.973 |
| Ukupno dugoročni krediti | 9.933.777 | 8.808.169 |
| Ukupno bruto krediti | 12.772.508 | 12.352.225 |
| Obračunata dospjela kamata | 11.215 | 11.246 |
| Obračunata nedospjela kamata | 40.140 | 38.299 |
| Rezervacije za umanjenje vrijednosti | (1.322.263) | (2.125.656) |
| Posebne rezerve na skupnoj osnovi za identificirane gubitke |
(103.790) | (91.396) |
| Ukupno | 11.397.810 | 10.184.719 |
| Postotni udio rezervacija za umanjenje vrijednosti i rezervi u bruto kreditima komitentima |
11,17% | 17,95% |
Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata prikazane su kako slijedi:
| Identificirani gubici |
Identificirani gubici na skupnoj osnovi |
2016. '000 kn Ukupno |
Identificirani gubici |
Identificirani gubici na skupnoj osnovi |
2015. '000 kn Ukupno |
|
|---|---|---|---|---|---|---|
| Na dan 1. siječnja Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja vrijednosti |
2.125.656 169.871 |
91.396 12.394 |
2.217.052 182.265 |
1.972.766 178.210 |
100.630 (9.234) |
2.073.396 168.976 |
| Reklasifikacija u portfelj namijenjen prodaji |
(620.973) | - | (620.973) | - | - | - |
| Neto gubitak/(dobit) od tečajnih razlika |
(5.534) | - | (5.534) | (5.710) | - | (5.710) |
| Ostalo | (346.757) | - | (346.757) | (19.610) | - | (19.610) |
| Na dan 31. prosinca | 1.322.263 | 103.790 | 1.426.053 | 2.125.656 | 91.396 | 2.217.052 |
Imovinu namijenjenu prodaji čine krediti i potraživanja i vlasnički udjeli u poduzećima, koje Banka ima namjeru prodati, te ih klasificira sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.
Vlasnički udjeli u poduzećima namijenjenima prodaji su kako slijedi:
| Vlasništvo na dan | |||
|---|---|---|---|
| Industrija | Država | 31. prosinca 2016. (%) | |
| H1 TELEKOM d.d. | Telekomunikacijske usluge | Hrvatska | 58,17 |
| Drvna Industrija Spačva d.d. | Proizvodnja ostale građevne stolarije i elemenata |
Hrvatska | 26,48 |
Banka namjerava svoja ulaganja u navedena društva nadoknaditi prvenstveno prodajom, a ne kroz ostvarivanje svojih prava kao vlasnik udjela. Navedena ulaganja su trenutno dostupna za prodaju te je Banka sukladno strategiji poduzela aktivne mjere kako bi je prodala u vremenskom periodu koji je uobičajen za slične transakcije.
Banka u izvještajnom razdoblju u računu dobiti i gubitka nije priznala umanjenje vrijednosti u prethodno spomenutim društvima (2015.: 0).
Dana 25. ožujka 2008. godine, Banka je sklopila ugovor s društvom H1 TELEKOM d.d. o pretvaranju prava potraživanja po dugoročnom kreditu u temeljni kapital društva. Tim sporazumom stečen je vlasnički udio od 41,25% u kapitalu društva. Vlasnički udio Banke povećan je na 58,17% temeljem pretvaranja potraživanja po obveznici, dugoročnom kreditu i potraživanjima po kamatama u vlasnički udio po pravomoćnosti predstečajne nagodbe od 29. srpnja 2015. godine.
Banka je 29. prosinca 2016. sklopila Ugovor o prodaji plasmana s društvom APS Delta S.A., subjektom za financiranje u vlasništvu APS Holdinga, radi prodaje nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih plasmana gospodarstvu, nakon dobivenog pozitivnog mišljenja Hrvatske narodne banke o ispunjenju uvjeta za prodaju materijalno značajnih plasmana. Kako prava i koristi od predmetne imovine na kupca prelaze uplatom ugovorenog iznosa, predmetni plasmani reklasificirani su iz zajmova komitentima u financijsku imovinu namijenjenu prodaji do primitka iznosa. Predmetni iznos uplaćen je nakon datuma bilance, dana 19. siječnja 2017., te je imovina prenesena na kupca.
b) Ulaganje u imovinu namijenjenu prodaji je kako slijedi:
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Vlasnički udjeli | 7.930 | 7.930 |
| Krediti i potraživanja | 81.419 | - |
| Ukupno na dan 31. prosinca | 89.349 | 7.930 |
c) Kretanje po imovini namijenjenoj prodaji bilo je kako slijedi:
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Stanje na dan 1. siječnja | 7.930 | 7.930 |
| Ispravak vrijednosti | - | - |
| Reklasifikacija iz zajmova i potraživanja u imovinu namijenjenu prodaji | 81.419 | - |
| Stanje na dan 31. prosinca | 89.349 | 7.930 |
a) Ovisna društva Banke su:
| Industrija | Država | Vlasništvo na dan 31. prosinca 2016. % |
|
|---|---|---|---|
| HPB Invest d.o.o. | Upravljanje investicijskim fondovima | Hrvatska | 100 |
| HPB Nekretnine d.o.o. | Promet nekretnina i graditeljstvo | Hrvatska | 100 |
| HPB-Stambena štedionica d.d. | Stambena štedionica | Hrvatska | 100 |
| H1 TELEKOM d.d. | Telekomunikacijske usluge | Hrvatska | 58,17 |
b) Ulaganja u ovisna društva koja se u potpunosti konsolidiraju u financijskim izvještajima Grupe su kako slijedi:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| HPB Invest d.o.o. | 5.000 | 5.000 |
| HPB Nekretnine d.o.o. | 490 | 490 |
| HPB Stambena štedionica d.d. | 40.000 | 40.000 |
| Ukupno | 45.490 | 45.490 |
Sljedeća tablica prikazuje zbirne financijske podatke o ovisnim društvima izuzev društva H1 TELEKOM d.d.:
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| u '000 kn | u '000 kn | |
| Kratkotrajna imovina | 196.309 | 171.066 |
| Dugotrajna imovina | 153.452 | 140.825 |
| Kratkotrajne obveze | (81.789) | (90.522) |
| Dugotrajne obveze | (216.520) | (172.143) |
| Neto imovina, knjigovodstvena vrijednost ovisnih društava | 51.452 | 49.226 |
| Udjel u prihodima i dobiti ovisnih društava | 100% | 100% |
| Prihod | 36.387 | 27.598 |
| Neto dobit | 5.726 | 1.560 |
c) Kretanje po ulaganju u ovisna društva bilo je kako slijedi:
U 2016. godini nije bilo promjena knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u ovisna društva (2015.: nije bilo promjena).
| 2016. | Zgrade i zemljišta '000 kn |
Računala, oprema i motorna vozila '000 kn |
Imovina u pripremi '000 kn |
Ukupno '000 kn |
|---|---|---|---|---|
| Nabavna ili procijenjena vrijednost | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2016. | 167.517 | 305.796 | 3.121 | 476.434 |
| Revalorizacija zgrada i zemljišta | - | - | - | - |
| Povećanja | - | - | 15.405 | 15.405 |
| Otpisi i ostala smanjenja | - | (35.703) | - | (35.703) |
| Prijenos u upotrebu | 78 | 14.636 | (14.714) | - |
| Stanje na dan 31. prosinca 2016. | 167.595 | 284.729 | 3.812 | 456.136 |
| Akumulirana amortizacija | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2016. | (60.395) | (273.889) | - | (334.284) |
| Trošak amortizacije | (3.025) | (13.743) | - | (16.768) |
| Revalorizacija zgrade i zemljišta | - | - | - | - |
| Otpisi | - | 35.538 | - | 35.538 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2016. | (63.420) | (252.094) | - | (315.514) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2016. | 107.122 | 31.907 | 3.121 | 142.150 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2016. | 104.175 | 32.635 | 3.812 | 140.622 |
| 2015. | Zgrade i zemljišta '000 kn |
Računala, oprema i motorna vozila '000 kn |
Imovina u pripremi '000 kn |
Ukupno '000 kn |
|---|---|---|---|---|
| Nabavna ili procijenjena vrijednost | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2015. | 167.521 | 302.641 | 9.282 | 479.444 |
| Revalorizacija zgrada i zemljišta | (73) | - | - | (73) |
| Povećanja | - | - | 6.734 | 6.734 |
| Otpisi | - | (9.671) | - | (9.671) |
| Prijenos u upotrebu | 69 | 12.826 | (12.895) | - |
| Stanje na dan 31. prosinca 2015. | 167.517 | 305.796 | 3.121 | 476.434 |
| Akumulirana amortizacija | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2015. | (57.444) | (268.891) | - | (326.335) |
| Trošak amortizacije | (2.951) | (14.641) | - | (17.592) |
| Revalorizacija zgrade i zemljišta | - | - | - | - |
| Otpisi | - | 9.643 | 9.643 | |
| Stanje na dan 31. prosinca 2015. | (60.395) | (273.889) | - | (334.284) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2015. | 110.077 | 33.750 | 9.282 | 153.109 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2015. | 107.122 | 31.907 | 3.121 | 142.150 |
Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2016. odnosi se na ulaganje u opremu i građevinske objekte po nabavnoj vrijednosti od 3.812 tisuća kuna (2015.: 3.121 tisuće kuna). Knjigovodstvena vrijednost zemljišta u vlasništvu Banke na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 45.895 tisuća kuna (2015.: 45.895 tisuća kuna).
Na nekretninama u vlasništvu Banke nema hipoteke ni drugog založnog prava u korist drugih strana.
| 2016. | 2015. | ||
|---|---|---|---|
| Bilješka | '000 kn | '000 kn | |
| Trošak nabave | |||
| Stanje na dan 1. siječnja | - | - | |
| Povećanja | - | - | |
| Reklasfikacija iz ostale imovine | 18 | 186.017 | - |
| Prodaja | - | - | |
| Stanje na dan 31. prosinca | 186.017 | - | |
| Akumulirana amortizacija | |||
| Stanje na dan 1. siječnja | - | - | |
| Trošak amortizacije za razdoblje | - | - | |
| Stanje na dan 31. prosinca | - | - | |
| Gubitak od umanjenja vrijednosti | |||
| Stanje na dan 1. siječnja | - | - | |
| Reklasfikacija iz ostale imovine | 18 | (98.808) | - |
| Stanje na dan 31. prosinca | (98.808) | - | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | |||
| Stanje na dan 1. siječnja | - | - | |
| Stanje na dan 31. prosinca | 87.209 | - |
Banka je krajem 2016. godine reklasificirala materijalnu imovinu bruto knjigovodstvene vrijednosti 186.017 tisuća kuna, koja je bila preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, u ulaganja u nekretnine. Umanjenje vrijednosti koji se odnosi na reklasificiranu imovinu iznosi 98.808 tisuća kuna, pa neto knjigovodstvena vrijednost te imovine iznosi 87.209 tisuća kuna. Predmetna imovina je prethodno bila klasificirana kao namijenjena prodaji, ali zbog dugotrajnosti držanja u portfelju i nemogućnosti prodaje u razumnom roku više nisu bili ispunjeni kriteriji da ista bude klasificirana sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.
Hijerarhija mjera fer vrijednosti ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2016. je kako slijedi:
| 31.12.2016.: Ulaganja u nekretnine (bilješka 15.) |
1. razina | 2. razina | 3. razina | Fer vrijednost na dan 31.12.2016. |
|---|---|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | |
| - zemljišta | - | - | 17.252 | 17.252 |
| - zgrade | - | - | 64.010 | 64.010 |
| - oprema | - | - | 5.947 | 5.947 |
| UKUPNO | - | - | 87.209 | 87.209 |
| 31.12.2015.: Imovina namijenjena prodaji (unutar bilješke 18. Ostala imovina) |
1. razina | 2. razina | 3. razina | Fer vrijednost na dan 31.12.2015. |
|---|---|---|---|---|
| - zemljišta | - | - | 31.868 | 31.868 |
| - zgrade | - | - | 65.320 | 65.320 |
| - oprema | - | - | 5.947 | 5.947 |
| UKUPNO | - | - | 103.135 | 103.135 |
Opis vrednovanja ulaganja u nekretnine prikazan je u bilješci 3. Nekretnine se procjenjuju sukladno Zakonu o procjeni nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene sadašnje tržišne vrijednosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.
Tijekom godine nije bilo stavki koje bi po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz pokazatelja 3. razine u pokazatelje 1. razine ili obrnuto.
| 2016. | Software '000 kn |
Ulaganja na tuđoj imovini '000 kn |
Licence '000 kn |
Imovina u pripremi '000 kn |
Ukupno '000 kn |
|---|---|---|---|---|---|
| Trošak nabave | |||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2016. | 227.417 | 77.144 | 65.648 | 17.834 | 388.043 |
| Povećanja | - | - | - | 26.793 | 26.793 |
| Prijenos u upotrebu | 12.363 | 13.021 | 3.754 | (29.138) | - |
| Otpisi | (69) | (7.022) | (22) | (8.306) | (15.419) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2016. | 239.711 | 83.143 | 69.380 | 7.183 | 399.417 |
| Akumulirana amortizacija | |||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2016. | (148.124) | (70.433) | (52.636) | - | (271.193) |
| Trošak amortizacije | (19.510) | (5.124) | (3.651) | - | (28.285) |
| Otpisi | 69 | 7.022 | 22 | - | 7.113 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2016. | (167.565) | (68.535) | (56.265) | - | (292.365) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | |||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2016. | 79.293 | 6.711 | 13.012 | 17.834 | 116.850 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2016. | 72.146 | 14.608 | 13.115 | 7.183 | 107.052 |
| 2015. | Software '000 kn |
Ulaganja na tuđoj imovini '000 kn |
Licence '000 kn |
Imovina u pripremi '000 kn |
Ukupno '000 kn |
|---|---|---|---|---|---|
| Trošak nabave | |||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2015. | 226.189 | 77.621 | 65.404 | 17.595 | 386.809 |
| Povećanja | - | - | - | 12.092 | 12.092 |
| Prijenos u upotrebu | 1.228 | 2.945 | 244 | (4.417) | - |
| Otpisi | - | (3.422) | - | (7.437) | (10.859) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2015. | 227.417 | 77.144 | 65.648 | 17.834 | 388.043 |
| Akumulirana amortizacija | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2015. | (128.083) | (69.368) | (49.058) | - | (246.509) |
| Trošak amortizacije | (20.041) | (4.487) | (3.578) | - | (28.106) |
| Otpisi | - | 3.422 | - | - | 3.422 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2015. | (148.124) | (70.433) | (52.636) | - | (271.193) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | |||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2015. | 98.106 | 8.253 | 16.346 | 17.595 | 140.300 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2015. | 79.293 | 6.711 | 13.012 | 17.834 | 116.850 |
Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2016. većinom se odnosi na ulaganja u aplikacijski software te ulaganja u tuđu imovinu po nabavnoj vrijednosti od 7.183 tisuća kuna (2015.: 17.834 tisuća kuna), koji su u pripremi radi buduće upotrebe od strane Banke.
Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza u 2016. godini prikazane su kako slijedi:
| 2016. | 2016. '000 kn |
Prihod/ (rashod) u računu dobiti i gubitka '000 kn |
Prihod kroz ostalu sveobuhvatnu dobit '000 kn |
2015. '000 kn |
|---|---|---|---|---|
| Odgođena porezna imovina | ||||
| Krediti komitentima | 8.048 | (1.133) | - | 9.181 |
| Ostale rezervacije | - | - | - | - |
| Financijska imovina | 14.833 | (7.641) | - | 22.474 |
| Priznati porezni gubitak | 35.303 | 35.303 | - | - |
| Odgođena porezna obveza | ||||
| Uzeti krediti | (668) | 22 | - | (690) |
| Revalorizacijska rezerva | (184) | - | 35 | (219) |
| Rezerva za fer vrijednost | (18.591) | - | 1.931 | (20.522) |
| Neto odgođena porezna imovina | 38.741 | 26.551 | 1.966 | 10.224 |
Zbog promjene stope poreza na dobit za razdoblja koja počinju 01.01.2017. godine, efekt po odgođenoj poreznoj imovini i obvezama u RDG-u je za 2.468 tisuća kuna manji nego što bi bio da do promjene stope poreza na dobit nije došlo (rashod). Istovjetno, zbog navedene promjene stope poreza na dobit, efekt po odgođenoj poreznoj obvezi u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti je za 2.086 tisuća kuna veći nego što bi bio da do promjene stope poreza na dobit nije došlo (prihod).
Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Banke u 2015. godini prikazane su kako slijedi:
| Prihod/ (rashod) u | Prihod kroz ostalu | |||
|---|---|---|---|---|
| 2015. | 2015. '000 kn |
računu dobiti i gubitka '000 kn |
sveobuhvatnu dobit '000 kn |
2014. '000 kn |
| Odgođena porezna imovina | ||||
| Krediti komitentima | 9.181 | (713) | - | 9.894 |
| Ostale rezervacije | - | (1.119) | - | 1.119 |
| Financijska imovina | 22.474 | (1.582) | - | 24.056 |
| Odgođena porezna obveza | ||||
| Uzeti krediti | (690) | 45 | - | (735) |
| Revalorizacijska rezerva | (219) | - | 63 | (282) |
| Rezerva za fer vrijednost | (20.522) | - | (2.337) | (18.185) |
| Neto odgođena porezna imovina | 10.224 | (3.369) | (2.274) | 15.867 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Potraživanja po naknadama | 23.502 | 27.615 |
| Imovina preuzeta za nenaplaćena potraživanja | - | 192.719 |
| Instrumenti u postupku naplate | 220.700 | 122.393 |
| Plaćeni troškovi budućeg razdoblja | 10.376 | 5.590 |
| Potraživanja po sindiciranim kreditima | 57.636 | 55.475 |
| Ostala potraživanja | 31.065 | 25.214 |
| Ukupna ostala imovina - bruto | 343.279 | 429.006 |
| Gubitak od umanjenja vrijednosti | (22.707) | (110.621) |
| Ukupno | 320.572 | 318.385 |
Instrumenti u postupku naplate najvećim se dijelom odnose na sredstva u obračunu za kupoprodaju efektive u iznosu 38.725 tisuća kuna (2015.: 55.713 tisuća kuna), kao i na ostala potraživanja u obračunu (stanovništvo, kartično poslovanje, platni promet, prodaja efektive itd.).
Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti ostale aktive prikazane su kako slijedi:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja | 110.621 | 120.989 |
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 10.486 | 3.176 |
| Prodaja materijalne imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja |
- | (13.188) |
| Reklasifikacija materijalne imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja u ulaganja u nekretnine |
(98.808) | |
| Tečajne razlike | 141 | - |
| Iskorištena umanjenja i ostalo | 267 | (357) |
| Stanje na dan 31. prosinca | 22.707 | 110.621 |
Banka je krajem 2016. godine reklasificirala materijalnu imovinu preuzetu za nenaplaćena potraživanja u ulaganja u nekretnine. Predmetna imovina je prethodno bila klasificirana kao namijenjena prodaji, ali zbog dugotrajnosti držanja u portfelju i nemogućnosti prodaje u razumnom roku više nisu bili ispunjeni kriteriji da ista bude klasificirana sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.
Nakon prethodno opisane reklasifikacije, Banka na dan 31. prosinca 2016. nije imala materijalnu imovinu preuzetu za nenaplaćena potraživanja klasificiranu kao imovina namijenjena prodaji (2015.: bruto knjigovodstvena vrijednost 192.719 tisuća kuna, te se sastojala od 131.820 tisuća kuna građevinskih objekata, 48.885 tisuća kuna zemljišta i 12.038 tisuća kuna opreme).
Banka je tijekom izvještajnog razdoblja priznala gubitak po predmetnim nekretninama, koje su prethodno bile klasificirane kao imovina namijenjena prodaji, u iznosu 9.224 tisuća kuna (2015.: 0).
Kretanje imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja u 2016. godini prikazano je kako slijedi:
| 2016. | 2015. | ||
|---|---|---|---|
| Bruto knjigovodstvena vrijednost | Bilješka | '000 kn | '000 kn |
| Stanje na dan 1. siječnja | 192.719 | 258.180 | |
| Preuzeto tijekom godine | - | 1.144 | |
| Dano u financijski najam | (5.911) | - | |
| Prodaja preuzete imovine | (814) | (68.691) | |
| Ulaganje u objekte i ostalo | 22 | 2.086 | |
| Reklasifikacija u ulaganja u nekretnine | 15 | (186.016) | - |
| Stanje na dan 31. prosinca | - | 192.719 | |
| Stanje na dan 1. siječnja | (89.584) | (102.772) | |
|---|---|---|---|
| Gubitak od umanjenja vrijednosti na teret računa dobiti i gubitka | (9.224) | - | |
| Dano u financijski najam tijekom godine | - | - | |
| Prodaja preuzete imovine | - | 13.188 | |
| Reklasifikacija u ulaganja u nekretnine | 15 | 98.808 | - |
| Stanje na 31. prosinca | - | (89.584) | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | |||
| Stanje na 1. siječnja | 103.135 | 155.408 | |
| Stanje na 31. prosinca | - | 103.135 |
Banka je u 2016. godini prodala objekte i zemljišta u ukupnom iznosu 814 tisuća kuna (2015.: 55.503 tisuća kuna). Također tijekom godine u financijski leasing dana je imovina u vrijednosti 5.911tisuća kuna (2015.: 0).
Nastavno na prodaju nekretnina Banka je tijekom izvještajnog razdoblja ostvarile 254 tisuće kuna prihoda od prodaje preuzete materijalne imovine (2015.: 14.935 tisuća kuna prihoda).
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Negativna fer vrijednost terminskih valutnih ugovora |
3.641 | - |
| Negativna fer vrijednost "swap" - ova | - | - |
| Stanje na dan 31. prosinca | 3.641 | - |
| 2016. ('000 kn) | 2015. ('000 kn) | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| u kunama | u stranoj valuti |
ukupno | u kunama | u stranoj valuti |
ukupno | ||
| Depoziti po viđenju | 35.265 | 142.158 | 177.423 | 13.361 | 65.001 | 78.362 | |
| Oročeni depoziti | 300.011 | 30.872 | 330.883 | 259.800 | 18.800 | 278.600 | |
| Obveze po kamatama - nedospjele |
754 | 73 | 827 | 587 | 90 | 677 | |
| Ukupno | 336.030 | 173.103 | 509.133 | 273.748 | 83.891 | 357.639 |
| 2016. ('000 kn) | 2015. ('000 kn) | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| u kunama | u stranoj valuti |
ukupno | u kunama | u stranoj valuti |
ukupno | |
| Depoziti po viđenju | ||||||
| Stanovništvo | 2.294.830 | 629.288 | 2.924.118 | 2.003.645 | 392.668 | 2.396.313 |
| Pravne osobe | 1.884.748 | 502.625 | 2.387.373 | 1.319.649 | 216.037 | 1.535.686 |
| Ograničeni depoziti | ||||||
| Stanovništvo | 5.972 | 4.651 | 10.623 | 6.006 | 4.613 | 10.619 |
| Pravne osobe | 1.624.973 | 66.177 | 1.691.150 | 1.939.895 | 237.440 | 2.177.335 |
| 5.810.523 | 1.202.741 | 7.013.264 | 5.269.195 | 850.758 | 6.119.953 | |
| Oročeni depoziti | ||||||
| Stanovništvo | 2.181.076 | 3.938.531 | 6.119.607 | 2.172.002 | 4.072.615 | 6.244.617 |
| Pravne osobe | 1.764.676 | 818.869 | 2.583.545 | 1.367.334 | 486.665 | 1.853.999 |
| 3.945.752 | 4.757.400 | 8.703.152 | 3.539.336 | 4.559.280 | 8.098.616 | |
| Obveze po kamatama - | ||||||
| nedospjele | 29.006 | 27.300 | 56.306 | 32.940 | 39.593 | 72.533 |
| Ukupno | 9.785.281 | 5.987.441 | 15.772.722 | 8.841.471 | 5.449.631 | 14.291.102 |
Ograničeni depoziti se uglavnom odnose na depozite klijenata koji su namijenjeni za unaprijed određenu svrhu, kao što su oni po nalogu suda.
| 2016. ('000 kn) | 2015. ('000 kn) | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| u kunama | u stranoj valuti |
ukupno | u kunama | u stranoj valuti |
ukupno | |
| Kratkoročni krediti od ostalih financijskih institucija |
- | - | - | - | 394 | 394 |
| Kratkoročni krediti od domaćih banaka i HBOR-a |
14.777 | - | 14.777 | - | - | - |
| Dugoročni krediti od inozemnih financijskih institucija |
- | 88.426 | 88.426 | - | 446.650 | 446.650 |
| Dugoročni krediti HBOR-a | 620.995 | - | 620.995 | 557.730 | - | 557.730 |
| Dospjele kamate | 2.126 | - | 2.126 | 189 | - | 189 |
| Nedospjele kamate | 316 | 20 | 336 | 309 | 111 | 420 |
| Ukupno | 638.214 | 88.446 | 726.660 | 558.228 | 447.155 | 1.005.383 |
U skladu sa svojim uvjetima, krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak ("HBOR"-a) korišteni su za financiranje kredita komitentima Banke radi financiranja određenih gospodarskih projekata po povoljnijim kamatnim stopama.
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Rezervacije za sudske sporove | 37.217 | 15.230 |
| Rezervacije za potencijalne obveze | 250 | 712 |
| Rezervacije za ostale obveze | 1.188 | 1.244 |
| Rezervacije za izvanbilančne izloženosti | 22.019 | 19.406 |
| Ukupno | 60.674 | 36.592 |
Promjene na rezervacijama za obveze i troškove prikazane su u nastavku:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 36.592 | 29.748 |
| Povećanje/(smanjenje) rezerviranja u računu dobiti i gubitka | 25.370 | 8.986 |
| Rezervacije iskorištene tijekom godine | (1.288) | (2.142) |
| Stanje 31. prosinca | 60.674 | 36.592 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Obveze prema dobavljačima | 16.974 | 14.350 |
| Obveze za plaće, obustave iz plaća, poreze i doprinose Obveze za mirovine, otpremnine |
101.928 | 14.950 |
| i ostale obveze | 3.885 | 4.964 |
| Obveze za naknade | 14.461 | 12.743 |
| Sredstva u postupku plaćanja | 80.883 | 67.352 |
| Odgođeni prihod budućeg razdoblja | 13.999 | 12.569 |
| Ostale obveze | 90.476 | 94.474 |
| Rezerviranje za nagrade zaposlenicima | 3.000 | - |
| Ukupno | 325.606 | 221.402 |
Na dan 31. prosinca 2016., odobreni, upisani i potpuno uplaćeni dionički kapital iznosio 1.214.755 tisuća kuna (2015. 1.214.755 tisuća kuna) i uključivao je 2.024.625 (2015. 2.024.625) odobrenih redovnih dionica nominalne vrijednosti od 600,00 kn.
Na dan 31. prosinca 2016. Banka je imala 795 vlastitih dionica (2015.: 795) u ukupnom iznosu od 477 tisuće kuna (2015.: 477 tisuća kuna).
Glavna skupština banke je u 2016. godini donijela Odluku da se iz dobiti ostvarene u 2015. godini formira rezerva za vlastite dionice u iznosu 4.000 tisuće kuna. Na taj način, rezerva za vlastite dionice na dan 31.12.2016. iznosi 4.477 tisuća kuna (2015.: 477 tisuća kuna).
Struktura vlasništva je sljedeća:
| 2016. | 2015. | |||
|---|---|---|---|---|
| Uplaćeni kapital '000 kn |
Vlasništvo % | Uplaćeni kapital '000 kn |
Vlasništvo % | |
| Republika Hrvatska (Ministarstvo državne imovine) |
515.421 | 42,43% | 515.421 | 42,43% |
| Hrvatska pošta d.d. | 144.966 | 11,93% | 144.966 | 11,93% |
| DAB | 109.091 | 8,98% | 109.091 | 8,98% |
| Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (Ministarstvo državne imovine) |
106.387 | 8,76% | 106.387 | 8,76% |
| Fond NEK | 28.727 | 2,36% | 28.456 | 2,34% |
| Ostali | 310.184 | 25,56% | 310.454 | 25,56% |
| Ukupno | 1.214.775 | 100,00% | 1.214.775 | 100,00% |
Kapitalni dobitak predstavlja višak uplaćenog iznosa u odnosu na nominalnu vrijednost dionica pri izdavanju novih dionica. Banka na dan 31.12.2016. nije imala kapitalnog dobitaka od emisije novih dionica (2015.: 0).
Rezerva fer vrijednosti uključuje nerealizirane dobitke i gubitke od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, umanjene za pripadajući porez.
Kretanje rezerve za fer vrijednost tijekom 2016. i 2015. godine je kako slijedi:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Stanje na 01. siječnja | 82.089 | 72.741 |
| Neto nerealizirana dobit od financijske imovine raspoložive za prodaju | 45.506 | 11.685 |
| Kumulativna dobit od prodaje financijske imovine raspoložive za prodaju prenesen u račun dobiti i gubitka |
(44.836) | - |
| Odgođeni porez koji se odnosi na dobit ostvarenu revalorizacijom financijske imovine raspoložive za prodaju |
(134) | (2.337) |
| Utjecaj promjene stope poreza na dobit na odgođeni porez koji se odnosi na dobit ostvarenu revalorizacijom financijske imovine raspoložive za prodaju |
2.065 | - |
| Stanje na 31. prosinca | 84.690 | 82.089 |
Revalorizacijska rezerva u iznosu od 839 tisuća kuna (2015: 877 tisuća kuna), neto od poreza, proizlazi iz revalorizacije zemljišta i zgrada Banke.
U 2016. godini smanjenje na revalorizacijskoj rezervi iznosi 38 tisuća kuna (2015.: smanjenje 10 tisuća kuna). Kretanje revalorizacijske rezerve tijekom izvještajnog razdoblja 2016. i 2015. godine je kako slijedi:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Stanje na 01. siječnja | 877 | 887 |
| Umanjenje revalorizacijske rezerve amortizacijom imovine | (73) | (73) |
| Odgođeni porez koji se odnosi na revalorizacijsku rezervu | 15 | 63 |
| Utjecaj promjene stope poreza na dobit na odgođeni porez koji se odnosi na umanjenje revalorizacijske rezerve |
20 | - |
| Stanje na 31. prosinca | 839 | 877 |
Obveze za dividendu se ne priznaju sve dok nisu odobrene na Glavnoj skupštini dioničara. U 2016. godine isplaćena je dividenda u iznosu 30.762 tisuća kuna (2015.: 0), nakon što je na Glavnoj skupštini održanoj 16. svibnja 2016. godine donesena odluka o isplati dijela dobiti 2015. kao dividende dioničarima u visini 15,20 kuna po dionici.
Banka je dužna formirati zakonsku rezervu alocirajući 5% neto dobiti za godinu, sve dok rezerve ne dosegnu 5% dioničkog kapitala. Stanje zakonskih rezervi na dan 31. prosinca 2016. iznosi 6.161 tisuća kuna (2015.:0 kuna) odnosno 0,5% dioničkog kapitala.
Ostale rezerve na dan 31. prosinca 2016. iznose 358.306 tisuća kuna (2015.: 358.306 tisuća kuna).
Glavna skupština banke je u 2016. godini donijela Odluku da se dio dobiti 2015. u iznosu 82.294 tisuća kuna, nakon izdvajanja zakonske rezerve, rezerve za vlastite dionice i dijela dobiti za dividendu dioničarima, prenese u zadržanu dobit unutar kapitala i rezervi (2015.: 0 kuna).
Sukladno članku 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, od 1. siječnja 2014. godine kreditne institucije dužne su izračunati omjer financijske poluge kao omjer kapitala institucije (Osnovnog kapitala) i ukupne izloženosti te institucije.
Omjer financijske poluge za Banku izražen u postocima je kako slijedi:
| Omier financiiske poluge (u %) | |
|---|---|
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| Omjer financijske poluge (u %) | 7,00 | 7,85 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Krediti komitentima | ||
| - pravnim osobama | 284.948 | 342.509 |
| - građanstvu | 311.621 | 305.118 |
| 596.569 | 647.627 | |
| Zajmovi i plasmani bankama | 647 | 3.181 |
| Dužničke vrijednosnice | 106.885 | 113.850 |
| Mjenice | 16.154 | 17.322 |
| Ukupno | 720.255 | 781.980 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Pravne osobe | 154.314 | 194.572 |
| Stanovništvo | 311.621 | 305.118 |
| Država i javni sektor | 251.961 | 272.913 |
| Banke i ostale financijske institucije | 1.730 | 3.858 |
| Ostale organizacije | 629 | 5.519 |
| Ukupno | 720.255 | 781.980 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Uzeti krediti | 18.857 | 29.592 |
| Depoziti komitenata | ||
| - pravne osobe | 55.736 | 72.026 |
| - stanovništvo | 128.304 | 165.222 |
| 184.040 | 237.249 | |
| Depoziti banaka | 2.896 | 4.762 |
| Ostalo | 65 | 51 |
| Ukupno | 205.858 | 271.654 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Pravne osobe | 27.434 | 30.626 |
| Stanovništvo | 128.304 | 165.222 |
| Država i javni sektor | 14.076 | 21.366 |
| Banke i ostale financijske institucije | 31.805 | 48.609 |
| Ostale organizacije | 4.239 | 5.831 |
| Ukupno | 205.858 | 271.654 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Gotovinski platni promet | 280.106 | 286.552 |
| Bezgotovinski platni promet | 48.640 | 44.291 |
| Stanovništvo i kartično poslovanje | 124.866 | 114.606 |
| Akreditivi, garancije i devizni platni promet | 22.149 | 19.623 |
| Ostali prihodi od naknada i provizija | 18.119 | 17.950 |
| Ukupno | 493.880 | 483.022 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Gotovinski platni promet | 248.829 | 251.790 |
| Bezgotovinski platni promet | 14.202 | 14.676 |
| Kartično poslovanje | 36.874 | 28.046 |
| Ostali rashodi od naknada i provizija | 9.205 | 6.776 |
| Ukupno | 309.110 | 301.288 |
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Dobici umanjeni za gubitke od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
||
| Realizirani dobici / (gubici) | ||
| - Dužničke vrijednosnice | 1.057 | 259 |
| - Investicijski fondovi | 1.009 | 478 |
| - Valutni terminski ugovori – OTC | (1.707) | (2.812) |
| 359 | (2.075) | |
| Nerealizirani dobici / (gubici) | ||
| - Dužničke vrijednosnice | 9.612 | 3.050 |
| - Vlasničke vrijednosnice | 5.446 | 360 |
| - Investicijski fondovi | 8.030 | 4.446 |
| - Valutni terminski ugovori – OTC | 140 | 508 |
| 23.228 | 8.364 | |
| Ukupno | 23.587 | 6.289 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Realizirani dobici od prodaje dužničkih vrijednosnica raspoloživih za prodaju | 15.112 | - |
| Realizirani dobici od prodaje vlasničkih vrijednosnica raspoloživih za prodaju | 33.484 | - |
| Ukupno | 48.596 | - |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Prihod od dividendi | 4.327 | 1.073 |
| Neto dobit po tečajnim razlikama od revalorizacije monetarne imovine i obveza |
4.456 | 9.971 |
| Prihodi po neaktivnim računima | 29 | 32 |
| Prihod od prodaje preuzete materijalne imovine | 254 | 14.935 |
| Prihod od naplaćene premije osiguranja | - | 8.000 |
| Ostali prihodi | 3.997 | 8.025 |
| Ukupno | 13.063 | 42.036 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Materijal i usluge | 127.294 | 137.614 |
| Administracija i marketing | 16.369 | 17.556 |
| Pošta i telekomunikacija | 23.035 | 25.356 |
| Troškovi zaposlenika | 176.721 | 179.552 |
| Troškovi osiguranja štednih uloga | 33.913 | 34.474 |
| Ostali opći i administrativni troškovi | 17.718 | 19.645 |
| Ukupno | 395.050 | 414.197 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Neto plaće i ostali troškovi | 93.087 | 87.422 |
| Porezi i doprinosi (uključujući doprinose poslodavca) | 71.107 | 80.193 |
| Ostale naknade zaposlenima | 9.351 | 11.742 |
| Rezerviranja za nagrade zaposlenicima | 3.000 | - |
| Naknade članovima Nadzornog odbora | 176 | 195 |
| Ukupno | 176.721 | 179.552 |
Na dan 31. prosinca 2016. godine Banka je imala 1.067 zaposlenih (2015.: 1.067).
| Bilješke | 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| Identificirani gubici | |||
| Zajmovi i potraživanja od komitenata | 11 | (169.871) | (178.210) |
| Potraživanja po kamatama | (1.057) | (16) | |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 9 | - | (5.060) |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća | 10 | (395) | (276) |
| Ostala imovina | 18 | (10.486) | (3.177) |
| Materijalna i nematerijalna imovina | 14,15,16 | (8.306) | (7.437) |
| Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama | 403 | 1.878 | |
| Ukupan trošak | (189.712) | (192.298) | |
| Identificirani gubici na skupnoj osnovi | |||
| Zajmovi i potraživanja od komitenata | 11 | (12.394) | 9.234 |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća | 10 | 1.484 | (2.509) |
| Ukupan prihod | (10.910) | 6.725 | |
| Ukupno identificirani gubici na pojedinačnoj i skupnoj osnovi | |||
| Zajmovi i potraživanja od komitenata | 11 | (182.265) | (168.976) |
| Potraživanja po kamatama | (1.057) | (16) | |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 9 | - | (5.060) |
| Financijska imovina koja se drži do dospijeća | 10 | 1.089 | (2.785) |
| Ostala imovina | 18 | (10.486) | (3.177) |
| Materijalna i nematerijalna imovina | 14,15,16 | (8.306) | (7.437) |
| Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama | 403 | 1.878 | |
| Ukupan trošak | (200.622) | (185.572) |
Ukupno priznati porez na dobit, sastoji se od troška poreza na dobit priznatog u računu dobiti i gubitka obračunatog po stopi od 20% oporezive dobiti, te promjenama u odgođenom porezu priznatom u kapitalu i rezervama, kao što slijedi:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Trošak poreza na dobit tekuće godine | - | - |
| Priznata odgođena porezna imovina | 35.303 | - |
| Odgođeni porezni (trošak)/prihod koji se odnosi na kreiranje i ukidanje privremenih razlika | (8.752) | (3.369) |
| Ukupan trošak poreza na dobit u računu dobiti i gubitka |
26.551 | (3.369) |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Odgođeni porezni trošak koji se odnosi na nerealizirani gubitak od imovine raspoložive za prodaju te koji je priznat u rezervi za fer vrijednost |
(134) | (2.337) |
| Učinak promjene stope poreza na dobit na odgođeni porezni trošak koji se odnosi na nerealizirani gubitak od imovine raspoložive za prodaju u rezervi za fer vrijednost* |
2.065 | - |
| Odgođeni porezni prihod koji se odnosi na revalorizaciju nekretnina | 15 | 63 |
| Učinak promjene stope poreza na dobit na odgođeni porezni trošak koji se odnosi na revalorizacijsku rezervu* |
20 | - |
| Ukupan trošak poreza na dobit priznat direktno u kapital u rezerve | 1.966 | (2.274) |
Usklada poreza na dobit i dobiti prije oporezivanja prikazana je u nastavku:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Dobit prije poreza | 161.726 | 126.586 |
| Porez na dobit po stopi od 20% | (32.345) | (25.317) |
| Porezno nepriznati troškovi | (19.747) | (15.401) |
| Neoporezivi prihod | 13.951 | 8.065 |
| Iskorišteni nepriznati porezni gubici | 31.857 | 29.284 |
| Učinak promjena stope poreza na dobit na odgođenu poreznu imovinu* | (2.468) | - |
| Priznata odgođena porezna imovina | 35.303 | - |
| 26.551 | (3.369) | |
| Efektivna stopa poreza na dobit | (16,4%) | 2,7% |
*Od 01.01.2017. na snagu stupaju izmjene zakona o porezu na dobit, pri čemu je stopa poreza na dobit smanjena s 20 na 18 posto. Banka odgođenu poreznu imovinu i obveze priznaje po novoj – izmijenjenoj stopi poreza na dobit, s obzirom da se ista odnosi na buduća razdoblja.
Banka je na 31. prosinca 2016. godine imala 196.129 tisuća kuna (2015.: 355.413 tisuća kuna) akumuliranih neiskorištenih poreznih gubitaka koje je mogla iskoristiti do 31. prosinca 2019. godine. Nakon što je u 2016. godini ostvarila dobit prije poreza u iznosu 161,7 milijuna kuna, Banka je priznala odgođenu poreznu imovinu po osnovi preostalog neiskorištenog poreznog gubitka za prijenos po stopi od 18 posto, sukladno Međunarodnom računovodstvenom standardu 12 ''Porez na dobit'', članak 34. (NN 136/09): "Odgođena porezna imovina treba se priznati za prenesive neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice u visini za koju je vjerojatno da će buduća oporeziva dobit, za koju neiskorišteni porezni gubici i neiskorištene porezne olakšice mogu biti upotrijebljeni, biti raspoloživa".
U posljednje dvije godine, Banka je premašila planiranu operativnu dobit iz strateških smjernica, te je samim time stvorila trend ostvarenja plana. Stoga je i vjerojatno da će u budućim razdobljima ostvarivati budžetiranu oporezivu dobit, koja bi se upotrijebila za iskorištavanje neiskorištenih poreznih gubitaka kao porezne olakšice. Iz tih razloga, neiskorišteni poreznih gubici priznati su kao odgođena porezna imovina.
U tabeli u nastavku prikazan je porezni efekt odgođene porezne imovine po poreznim gubicima prenosivim na buduća razdoblja. Gubici jesu iskoristivi u razdoblju 5 godina od razdoblja u kojem su generirani, ali prema planovima Banke, isti će biti iskorišteni do 2018. godine:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| 31.12.2017. | 192.975 | 34.735 |
| 31.12.2018. | 3.154 | 568 |
| 196.129 | 35.303 |
Za potrebe izračunavanja zarade/(gubitka) po dionici, zarada/(gubitak) se računa kao dobit/gubitak tekućeg razdoblja namijenjena dioničarima Banke. Broj redovnih dionica je ponderirani prosječni broj redovnih dionica u opticaju tijekom godine nakon umanjenja za broj redovnih trezorskih dionica. Ponderirani prosječni broj redovnih dionica korišten prilikom izračunavanja osnovne zarade/(gubitka) po dionici bio je 2.023.830 (2015.:1.450.900). Obzirom da nema utjecaja opcija, konvertibilnih obveznica ili sličnih utjecaja, ponderirani prosječni broj redovnih dionica korišten za izračun smanjene/razrijeđene zarade/(gubitka) po dionici bio bi isti kao i broj korišten prilikom izračuna osnovne zarade/(gubitka) po dionici, odnosno 2.023.830 (2015.:1.450.900), kako je prikazano u nastavku:
Dobit i prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišteni u izračunavanju osnovne zarade po dionici:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Dobit tekuće godine za raspodjelu vlasnicima Banke | 188.277 | 123.217 |
| Dobit korištena u izračunavanju osnovne zarade po dionici | 188.277 | 123.217 |
| Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju osnovne zarade po dionici |
2.023.830 | 1.450.900 |
| Osnovna zarada po dionici | 93,03 kn | 84,92 kn |
Dobit korištena u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Dobit korištena u izračunavanju osnovne zarade po dionici | 188.277 | 123.217 |
| Prilagodbe | - | - |
| Dobit korištena u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici | 188.277 | 123.217 |
Usklađenje prosječnog ponderiranog broja redovnih dionica za izračunavanje razrijeđene zarade po dionici u odnosu na prosječni ponderirani broj redovnih dionica korištenih u izračunu osnovne zarade po dionici:
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju osnovne zarade po dionici |
2.023.830 | 1.450.900 |
| Dionice koje se smatraju izdanima bez naknade temeljem: | ||
| - opcija za zaposlene | - | - |
| - djelomice plaćenih redovnih dionica | - | - |
| - konvertibilne zadužnice | - | - |
| - ostalo | - | - |
| Prosječan ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju razrijeđene | ||
| zarade po dionici: | 2.023.830 | 1.450.900 |
| Razrijeđena zarada po dionici | 93,03 kn | 84,92 kn |
U imovini i obvezama Banke značajna je koncentracija plasmana i obveza direktno prema i od Republike Hrvatske. Iznosi krajem godine, uključujući obračunatu kamatu su kako slijedi:
| Bilješke | 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| Žiro račun kod HNB-a | 5 | 502.603 | 488.042 |
| Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke | 6 | 1.300.796 | 1.279.570 |
| Obveznice Republike Hrvatske | 2.025.532 | 1.797.952 | |
| Trezorski zapisi Ministarstva financija | 1.001.586 | 978.638 | |
| Dani krediti Republici Hrvatskoj | 3.282.435 | 2.545.676 | |
| Depoziti Republike Hrvatske | (1.897.921) | (2.380.907) | |
| Ukupno | 6.215.031 | 4.708.971 |
Izloženost Banke prema lokalnoj upravi, državnim institucijama i fondovima koje se ne financiraju direktno iz državnog proračuna (isključujući društva u državnom vlasništvu), iznosi kako slijedi:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Krediti | 759.509 | 942.304 |
| Depoziti | (513.578) | (162.705) |
| Ukupno | 245.931 | 779.599 |
| Bilješke | 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| Novac i računi kod banaka | 5 | 1.554.584 | 1.630.052 |
| Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke | 6 | 1.300.796 | 1.279.570 |
| Plasmani bankama s izvornim dospijećem do 90 dana | 148.462 | 215.036 | |
| Instrumenti u postupku naplate | 18 | 220.700 | 122.393 |
| Ukupno | 3.224.542 | 3.247.051 |
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
||
|---|---|---|---|
| Garancije u kunama | 321.418 | 304.855 | |
| Garancije u devizama | 389.428 | 217.772 | |
| Akreditivi | 17.268 | 39.553 | |
| Neiskorišteni okvirni krediti | 1.634.112 | 1.332.236 | |
| Ukupno | 2.362.226 | 1.894.416 |
Na dan 31. prosinca 2016. godine Banka je priznala rezervacije na osnovu portfelja po izvanbilaničnim rizicima nastale izdavanjem garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih kredita, u iznosu od 22.019 tisuća kuna (2015.:19.406 tisuća kuna) koji su uključeni u Rezervacije za obveze i troškove (Bilješka 23).
Na kraju 2016. godine Banka je imala slijedeće derivativne ugovore, klasificirane kao instrumenti kojima se trguje.
| Ugovoreni iznos, preostala ročnost | Fer vrijednost | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Do 3 mjeseca |
3 do 12 mjeseci |
1 do 5 godina |
Preko 5 godina |
Ukupno | Imovina | Obveze | |
| 2016. | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn |
| Valutni terminski ugovori – OTC Međuvalutni "swap" ugovori- OTC |
95.788 - |
- - |
- - |
- - |
95.788 - |
3.780 - |
3.641 - |
| Ročnice | - | - | - | - | - | - | - |
| 95.788 | - | - | - | 95.788 | 3.780 | 3.641 |
| Ugovoreni iznos, preostala ročnost | Fer vrijednost | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Do 3 mjeseca |
3 do 12 mjeseci |
1 do 5 godina |
Preko 5 godina |
Ukupno | Imovina | Obveze | |
| 2015. | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn |
| Valutni terminski ugovori – OTC Međuvalutni "swap" ugovori- OTC |
- - |
- - |
- - |
- - |
- - |
- - |
- - |
| Ročnice | - | - | - | - | - | - | - |
| - | - | - | - | - | - | - |
Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke.
Ključni dioničari Banke su Republika Hrvatska s obzirom da je glavni dioničar s vlasničkim udjelom od 42,43 posto, te Hrvatska pošta d.d. ("HP") s vlasničkim udjelom 11,93 posto.
Ostali značajni dioničari u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske su Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga ("DAB"), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ("HZMO") te Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško ("Fond NEK"). Republika Hrvatska i društva u njenom vlasništvu zajedno posjeduju 74,46 posto dionica Banke, dok se s preostalih 25,54% (2015.: 25,54%) dionica javno trguje.
HP u ime i za račun Banke obavlja poslove domaćeg gotovinskog platnog prometa. Izloženost prema Hrvatskoj pošti uglavnom sadrži potraživanja za naknade temeljena na obavljenom gotovinskom platnom prometu u ime i za račun Banke, kao i potraživanja iz plasmana u dužničke vrijednosne papire HP. Obveze prema Hrvatskoj pošti uglavnom se odnose na depozite po viđenju i oročene depozite. Prihodi i troškovi između Banke i Hrvatske pošte uglavnom se odnose na provizije za pružene usluge.
Izloženost prema Republici Hrvatskoj iskazana je u bilješci 37. Koncentracija imovine i obveza.
Izloženost članicama HPB Grupe najvećim se dijelom odnosi na ulaganje Banke u njihov temeljni kapital. Banka obavlja poslove platnog prometa za svoja ovisna društva te sukladno tome priznaje prihod. Troškovi plativi HPB Nekretninama se odnose na usluge procjene instrumenata osiguranja koje je pružilo ovisno društvo.
Ključno poslovodstvo nije posjedovalo redovne dionice krajem izvještajnog razdoblja (2015.: -).
Imovina i obveze te izvanbilančna izloženost neto od ispravaka vrijednosti i rezerviranja, kao i prihodi i rashodi na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2015. godine za Banku, proizlaze iz transakcije s povezanim osobama kako slijedi:
| 2016. | Izloženost* '000 kn |
Obveze '000 kn |
Prihodi '000 kn |
Rashodi '000 kn |
|---|---|---|---|---|
| Ključni dioničari | ||||
| Republika Hrvatska | - | - | - | - |
| Hrvatska pošta d.d. | 77.621 | 252.494 | 298.257 | 288.161 |
| Ovisna društva | ||||
| HPB Invest | 5.225 | 5.656 | 1.164 | 3 |
| HPB Nekretnine | 8.272 | 51 | 747 | 2.317 |
| HPB Stambena štedionica | 40.146 | 21.365 | 749 | 38 |
| Imovina namijenjena prodaji | ||||
| H1 TELEKOM d.d. | 154 | 1.393 | 2.275 | 3.406 |
| Ključno poslovodstvo | ||||
| Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade) | 1.024 | 3.335 | 25 | 18.694 |
| Dugoročne naknade (krediti i depoziti) | 11.999 | 233 | 497 | 121 |
| Društva pod značajnim utjecajem | 39.511 | 958 | 1.577 | 12 |
| Ukupno | 183.952 | 285.485 | 305.291 | 312.752 |
| 2015. | Izloženost* '000 kn |
Obveze '000 kn |
Prihodi '000 kn |
Rashodi '000 kn |
| Ključni dioničari | ||||
| Republika Hrvatska | - | - | - | - |
| Hrvatska pošta d.d. | 98.385 | 119.204 | 301.184 | 292.849 |
| Ovisna društva | ||||
| HPB Invest | 5.175 | 7.202 | 885 | 2 |
| HPB Nekretnine | 9.362 | 12 | 739 | 2.446 |
| HPB Stambena štedionica | 40.148 | 27.062 | 670 | 63 |
| Imovina namijenjena prodaji | ||||
| H1 TELEKOM d.d. | 21.102 | 6.108 | 2.229 | 3.518 |
| Ključno poslovodstvo | ||||
| Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade) | 1.082 | 6.739 | 27 | 17.015 |
| Dugoročne naknade (krediti i depoziti) | 14.760 | 453 | 549 | 3 |
| Društva pod značajnim utjecajem | 54.703 | 3.879 | 2.473 | 24 |
*Izloženost sadrži avanse u novcu i u naravi, potencijalne i preuzete obveze, kamatna i ostala potraživanja te uključuje 14.170 tisuća kuna (2015.: 21.257 tisuća kuna) izvanbilančne izloženosti. Rashodi ne uključuju ispravke vrijednosti ni rezerviranja za gubitke.
Glavni dioničari Banke, koji zajedno posjeduju 74,46% dionica su državne agencije, državni uredi ili društva u vlasništvu države, svi uglavnom financirani iz državnog proračuna. Sukladno tome, transakcije i stanja sa društvima u vlasništvu države, uključujući kreditnu izloženost garantiranu od strane države, također predstavljaju odnose sa povezanim osobama. Banka ima značajnu izloženost prema takvim osobama što je iskazano u bilješci 37.
Banka prikuplja sredstva tako da prodaje financijske instrumente prema ugovoru kojim se povrat sredstava obavlja na način da se instrumenti otkupljuju na ugovoreni budući datum po istoj cijeni uvećanoj za kamate po unaprijed određenoj stopi.
Ugovori o reotkupu se obično koriste kao sredstvo kratkoročnog financiranja kamatonosne imovine, ovisno o prevladavajućim kamatnim stopama. Prodani financijski instrumenti se nastavljaju priznavati, a primici od prodaje prikazuju se kao obveza za uzeti kredit. Na kraju godine Banka nije imala ugovore o reotkupu.
| Knjigovodstvena vrijednost obveze '000 kn |
Fer vrijednost vrijednosnica '000 kn |
Datum reotkupa | Cijena na dan reotkupa '000 kn |
|
|---|---|---|---|---|
| Dužničke vrijednosnice po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka – repo ugovori |
||||
| 2016. | - | - | - | - |
| 2015. | 395 | 380 | kolovoz 2016 | 397 |
Povezane transakcije, u skladu s MRS 39: Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje, priznate su kao ugovori o reotkupu.
Banka također kupuje financijske instrumente pod uvjetom da ih na ugovoreni budući datum ponovno prodaju ("ugovor o ponovnoj prodaji"). Prodavatelj se obvezuje da će kupiti iste ili slične instrumente na ugovoreni budući datum. Ponovna prodaja se ugovara kao instrument financiranja komitenata i evidentira se kao krediti i predujmovi komitentima, a kupljeni financijski instrument nije priznat.
| Knjigovodstvena vrijednost potraživanja '000 kn |
Fer vrijednost kolaterala '000 kn |
Datum reotkupa | Cijena na dan reotkupa '000 kn |
|
|---|---|---|---|---|
| Krediti komitentima – obrnuti repo ugovori |
||||
| 2016. | 81.630 | 68.760 | siječanj 2017. | 71.666 |
| 2015. | 71.182 | 67.228 | siječanj 2016. | 71.206 |
Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba, stanovništva i investicijskih fondova (investicijskih fondova Grupe), pri čemu drži i upravlja imovinom ili investira sredstva u različite financijske instrumenta po nalogu klijenta. Za pružene usluge, Banka dobiva prihod od naknada. Ova imovina nije imovina Banke te se ne priznaje u izvještaju o financijskom položaju Banke. Banka nije izložena kreditnim rizicima iz takvih plasmana, niti garantira za investicije.
Na dan 31. prosinca 2016. godine ukupna imovina u skrbništvu Banke, uključujući fondove HPB Grupe, iznosila je 4,95 milijardi kuna (2015.: 4,16 milijardi kuna).
Nadalje, na dan 31. prosinca 2016. ukupna imovina investicijskih i mirovinskih fondova, za koje Banka obavlja poslove depozitara, iznosila je 4,73 milijardi kuna (2015.: 3,95 milijardi kuna).
Banka također upravlja kreditnom izloženosti drugih osoba, kao što slijedi:
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Imovina | ||
| Pravne osobe | 59.521 | 65.653 |
| Građanstvo | 545.389 | 569.376 |
| Sredstva na žiro računu | 403.046 | 346.909 |
| Ukupno imovina | 1.007.956 | 981.938 |
| Obveze | ||
| Hrvatski zavod za zapošljavanje | 70.245 | 71.910 |
| Županije | 11.386 | 15.129 |
| Vlada Republike Hrvatske | 919.797 | 889.501 |
| HBOR | 3.846 | 3.787 |
| Ostale obveze | 2.681 | 1.610 |
| Ukupno obveze | 1.007.956 | 981.938 |
Prosječne kamatne stope prikazane u nastavku, izračunate su kao ponderirani prosjek za svaku kategoriju kamatonosne imovine i obveza.
| Prosječne kamatne stope |
Prosječne kamatne stope |
|
|---|---|---|
| Imovina | 2016. | 2015. |
| Novac i računi kod banaka | 0,02% | 0,01% |
| Zajmovi i potraživanja od banaka | 0,25% | 0,74% |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
2,54% | 3,83% |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 3,30% | 4,06% |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća | 2,63% | 3,66% |
| Zajmovi i potraživanja od komitenata | 5,50% | 6,28% |
| Obveze | ||
| Depoziti banaka | 1,62% | 1,31% |
| Depoziti komitenata | 1,23% | 1,69% |
| Uzeti krediti | 2,18% | 2,36% |
Fer vrijednost predstavlja cijenu koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji među tržišnim sudionicima na datum mjerenja.
Financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina raspoloživa za prodaju vrednuju se po fer vrijednosti. Zajmovi i potraživanja te ulaganja koja se drže do dospijeća iskazuju se po amortiziranom trošku umanjenom za ispravak vrijednosti. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina raspoloživa za prodaju iskazane su po fer vrijednostima koje su proizašle iz kotiranih cijena tih instrumenata na aktivnim tržištima. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka iskazane su po fer vrijednostima izračunatim na bazi dostupnih uvjeta tih instrumenata.
Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim konsolidiranim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MRS-a 17 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.
Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:
U nastavku slijedi sažetak glavnih metoda i pretpostavki korištenih u procjeni fer vrijednosti financijskih instrumenata.
Fer vrijednost kredita izračunava se temeljem diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova. Otplate kredita su predviđene po ugovornim datumima, u slučajevima u kojima je to primjenjivo. Očekivani budući gotovinski tokovi procjenjuju se uzimajući u obzir kreditne rizike i sve pokazatelje umanjenja vrijednosti, uključujući umanjenje vrijednosti za identificirane gubitke na skupnoj osnovi kredita A-rizične skupine, obračunato prema propisanim stopama umanjenja. Procijenjene fer vrijednosti kredita odražavaju promjene u kreditnom statusu otkad su krediti odobreni i promjene kamatnih stopa u slučaju kredita koji imaju fiksnu kamatnu stopu. Banka ima ograničeni portfelj kredita koji se odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu, gdje postoji razlika između fer i knjigovodstvene vrijednosti.
Za ulaganja, za koja ne postoji kotirana tržišna cijena, fer vrijednost se, gdje je moguće, procjenjuje korištenjem tehnika diskontiranog gotovinskog toka. Procijenjeni budući gotovinski tokovi temelje se na najboljim procjenama rukovodstva, a diskontna stopa je tržišna stopa za slični instrument na datum pripreme financijskih izvještaja. U slučajevima kada tehnike diskontiranog gotovinskog toka ne pružaju dovoljno pouzdanu procjenu vrijednosti obzirom na brojne neizvjesnosti koje se odnose na procjene budućih gotovinskih tokova, ulaganja se iskazuju po trošku stjecanja neto od umanjenja vrijednosti.
Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan bilance. Procijenjena fer vrijednost depozita s fiksnim dospijećem temelji se na diskontiranim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim stopama za depozite sličnog preostalog dospijeća. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Uzeti krediti
Za dugoročne uzete kredite Banke, gdje nema kotirane tržišne cijene, fer vrijednost procjenjuje se kao sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova diskontiranih kamatnim stopama dostupnim Banci na datum pripreme financijskih izvještaja, za novi uzeti kredit sličnog tipa i preostale ročnosti.
Tablice u nastavku prikazuje hijerarhiju fer vrijednosti financijskih instrumenata Banke na dan 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2015. godine:
| 2016. | Fer vrijednost |
Razina fer vrijednosti |
Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci |
Knjigovodstvena vrijednost |
Nepriznati dobici/(gubici) |
|---|---|---|---|---|---|
| FINANCIJSKA IMOVINA Novac i potraživanja od banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke |
1.554.584 1.300.796 |
1. razina 1. razina |
Novac i novčani ekvivalent novčani ekvivalent |
1.554.584 1.300.796 |
- - |
| Zajmovi i potraživanja od banaka | 182.075 | 3. razina | novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih |
182.087 | (12) |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
874.450 | tokova Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
874.450 | - | |
| - trezorski zapisi Ministarstva financija | 315.565 | 3. razina | - trezorski zapisi Ministarstva financija | 315.565 | |
| - obveznice Ministarstva financija | 325.389 | 1. razina | mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu |
325.389 | - |
| - ulaganja u otvorene investicijske fondove | 186.541 | 1. razina | vrijednost pojedinačnog udjela na | 186.541 | - |
| - vlasničke vrijednosnice | 39.393 | 1. razina | dan vrednovanja mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu |
39.393 | - |
| - fer vrijednost terminskih ugovora | 3.780 | 3. razina | interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih |
3.780 | - |
| - nedospjela potraživanja po kamatama Financijska imovina raspoloživa za prodaju |
3.782 2.753.938 |
nije primjenjivo | tokova nije primjenjivo Financijska imovina raspoloživa za |
3.782 2.753.938 |
- - |
| - trezorski zapisi Ministarstva financija | 686.021 | 3. razina | prodaju mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova |
686.021 | - |
| - obveznice Ministarstva financija | 1.502.626 | 1. razina | mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu |
1.502.626 | - |
| - vrijednosnice stranih država | 394.206 | 1. razina | mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova |
394.206 | - |
| - korporativne obveznice državnih trgovačkih društava |
127.957 | 1. razina | mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu |
127.957 | - |
| - korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava | 3. razina | mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova |
0 | - | |
| - vlasničke vrijednosnice - bez kotacije | 15.414 | 3. razina | metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B. |
15.414 | - |
| - vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom | 4.322 | 1. razina | mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu |
4.322 | - |
| - nedospjela potraživanja po kamatama Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća |
23.392 440.541 |
nije primjenjivo 3. razina |
nije primjenjivo sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova |
23.392 444.825 |
- (4.284) |
| Zajmovi i potraživanja od komitenata | 11.330.305 | 3. razina | sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova |
11.397.810 | (67.505) |
| Ukupno financijska imovina | 18.436.689 | 18.508.490 | (71.801) | ||
| FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
3.641 | 3. razina | interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih |
3.641 | - |
| Depoziti banaka | 507.514 | 3. razina | tokova sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama |
509.133 | 1.619 |
| Depoziti komitenata | 15.718.071 | 3. razina | sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama |
15.772.722 | 54.651 |
| Uzeti krediti | 724.933 | 3. razina | sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama |
726.660 | 1.727 |
| Ukupno financijske obveze | 16.954.159 | 17.012.156 | 57.997 | ||
| UKUPNO | (13.804) |
| 2015. ('000 kn) | Fer vrijednost |
Razina fer vrijednosti |
Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci |
Knjigovodstvena vrijednost |
Nepriznati dobici/(gubici) |
|---|---|---|---|---|---|
| FINANCIJSKA IMOVINA Novac i potraživanja od banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke |
1.630.052 1.279.570 |
1. razina 1. razina |
novac i novčani ekvivalenti novčani ekvivalent |
1.630.052 1.279.570 |
- - |
| Zajmovi i potraživanja od banaka | 262.139 | 3. razina | novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih |
261.913 | 377 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
900.943 | tokova | 900.943 | - | |
| - trezorski zapisi Ministarstva financija | 303.113 | 3. razina | mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova |
303.113 | |
| - obveznice Ministarstva financija | 93.269 | 1. razina | mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu |
93.269 | - |
| - ulaganja u otvorene investicijske fondove | 469.310 | 1. razina | vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja |
469.310 | - |
| - vlasničke vrijednosnice | 33.947 | 1. razina | mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu |
33.947 | - |
| - fer vrijednost terminskih ugovora | - | 3. razina | interni model za vrednovanje valutnih ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova |
- | - |
| - potraživanja po kamatama | 1.304 | nije primjenjivo | nije primjenjivo | 1.304 | - |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 2.221.310 | 2.221.310 | - | ||
| - trezorski zapisi Ministarstva financija | 675.525 | 3. razina | mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova |
675.525 | - |
| - obveznice Ministarstva financija | 1.396.368 | 1. razina | mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu |
1.396.368 | - |
| - korporativne obveznice državnih trgovačkih društava | 79.742 | 1. razina | mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu |
79.742 | - |
| - vlasničke vrijednosnice – bez kotacije | 35.592 | 3. razina | mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova |
35.592 | - |
| - vlasničke vrijednosnice – sa kotacijom | 6.654 | 1. razina | mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu |
6.654 | - |
| - potraživanja po kamatama | 27.429 | nije primjenjivo | nije primjenjivo | 27.429 | - |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća | 553.140 | 3. razina | sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova |
571.764 | (18.624) |
| Zajmovi i potraživanja od komitenata | 10.156.789 | 3. razina | sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova |
10.184.719 | (27.930) |
| Ukupno financijska imovina | 17.004.095 | 17.050.272 | (46.177) | ||
| FINANCIJSKE OBVEZE | |||||
| Depoziti banaka | 356.892 | 3. razina | sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim |
357.639 | 747 |
| Depoziti komitenata | 14.219.120 | 3. razina | stopama sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama |
14.291.102 | 71.982 |
| Uzeti krediti | 1.002.105 | 3. razina | sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama |
1.005.383 | 3.278 |
| Ukupno financijske obveze | 15.578.117 | 15.654.124 | 76.007 | ||
| UKUPNO | 29.831 | ||||
Banka pod pojmom opterećena imovina podrazumijevaju imovinu koja je založena, dana je kao kolateral, podliježe nekom obliku osiguranja ili služi kreditnom poboljšanju bilančne pozicije iz koje se ne može slobodno povući. Također, imovina za koju se povlačenje mora prethodno odobriti, smatra se opterećenom imovinom.
U strukturi imovine, opterećena imovina Banke iznosi 2.808.262 tisuće kuna (2015.: 3.047.392 tisuća kuna).
Knjigovodstvena vrijednost opterećene imovine Banke i iznosi 14,44 posto od ukupne imovine Banke.
U opterećenu imovinu Banke uključena je ukupno obračunata kunska i devizna obvezna pričuva, u koju se uključuju sredstva izdvojena na računima kod HNB kao i sredstva na računima održavanja obvezne pričuve u sveukupnom iznosu od 2.042.133 tisuća kuna (2015.: 1.853.243 tisuća kuna).
Preostali iznos opterećene imovine odnosi se na opterećene kredite koji su dani kao zalog za primljeni inozemni kredit, te na dužničke vrijednosne papire koji su dani u zalog za primljene depozite te na ostalu opterećenu imovinu kao što su jamstveni depoziti.
| 2016. | 2015. | |||
|---|---|---|---|---|
| (u 000 kn) | Knjigovodstvena vrijednost |
Fer vrijednost |
Knjigovodstvena vrijednost |
Fer vrijednost |
| Vlasnički instrumenti |
- | - | ||
| Dužnički vrijednosni papiri |
110.160 | 110.160 | 135.411 | 135.411 |
| Obračunata obvezna pričuva i računi održavanja |
2.042.133 | 2.042.133 | 1.853.243 | 1.853.243 |
| Krediti komitentima i ostala imovina |
655.969 | 655.969 | 1.058.738 | 1.058.738 |
| Ukupno | 2.808.262 | 2.808.262 | 3.047.392 | 3.047.392 |
U 2017. godini, a zaključno do datuma odobrenja financijskih izvještaja, došlo je do događaja i indikacija koji nepovoljno utječu na sposobnost jedne grupe dužnika da uredno podmiruju svoje obveze prema kreditnoj instituciji. Grupa navedenih dužnika predstavlja pojedinačno značajnu izloženost Banke. U 2017. godini Banka je provodila redovne procjene kvalitete navedenih plasmana, te je procjenom pretpostavki kod izrade budućih novčanih tokova, temeljem nastalih događaja, utvrdila da postoji mogućnost da budući novčani tokovi neće biti dostatni za podmirenje ugovorenog iznosa navedenih plasmana. Sukladno navedenome, Banka je na dan 31. ožujka 2017. godine provela umanjenje vrijednosti navedenih plasmana.
Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.
| 2016. '000 kn |
2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Gotovina i depoziti kod HNB-a | 2.263.303 | 2.179.810 |
| -gotovina | 421.480 | 412.197 |
| -depoziti kod HNB-a | 1.841.823 | 1.767.613 |
| Depoziti kod bankarskih institucija | 774.135 | 958.339 |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže |
415.537 | 501.235 |
| radi trgovanja Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi |
551.323 | 596.526 |
| za prodaju Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže |
2.630.575 | 1.995.759 |
| do dospijeća Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz rdg |
442.835 - |
566.063 - |
| Derivatna financijska imovina | 3.780 | - |
| Krediti financijskim institucijama | 81.580 | 104.188 |
| Krediti ostalim komitentima | 11.330.562 | 10.060.647 |
| Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | 53.420 | 53.420 |
| Preuzeta imovina | - | 103.135 |
| Materijalna imovina (minus amortizacija) | 233.300 | 147.109 |
| Kamate, naknade i ostala imovina | 577.370 | 446.935 |
| UKUPNO IMOVINA | 19.357.720 | 17.713.166 |
| OBVEZE | ||
| Krediti od financijskih institucija | 620.995 | 558.124 |
| - Kratkoročni krediti | - | 394 |
| - Dugoročni krediti | 620.995 | 557.730 |
| Depoziti | 14.529.991 | 12.392.106 |
| - Depoziti na žiroračunima i tekućim računima | 4.009.237 | 2.953.953 |
| - Štedni depoziti | 1.486.721 | 1.060.935 |
| - Oročeni depoziti | 9.034.033 | 8.377.218 |
| Ostali krediti | 88.426 | 446.650 |
| - Kratkoročni krediti | - | - |
| - Dugoročni krediti Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje |
88.426 3.641 |
446.650 - |
| Izdani dužnički vrijednosni papiri | - | - |
| - Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri | - | - |
| - Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri | - | - |
| Izdani podređeni instrumenti | - | - |
| Izdani hibridni instrumenti | - | - |
| Kamate, naknade i ostale obveze | 2.175.325 | 2.537.022 |
| UKUPNO OBVEZE KAPITAL |
17.418.378 | 15.933.902 |
| Dionički kapital | 1.214.298 | 1.214.298 |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | 188.277 | 123.217 |
| Zadržana dobit (gubitak) | 82.294 | - |
| Zakonske rezerve | 6.161 | - |
| Statutarne i ostale kapitalne rezerve | 363.622 | 359.660 |
| Nerealizirani dobitak (gubitak) s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju |
84.690 | 82.089 |
| Rezerve proizašle iz transakcija zaštite | - | - |
| UKUPNO KAPITAL | 1.939.342 | 1.779.264 |
| UKUPNO OBVEZE I KAPITAL | 19.357.720 | 17.713.166 |
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Kamatni prihodi | 722.075 | 781.980 |
| Kamatni troškovi | 207.678 | 271.654 |
| Neto kamatni prihodi | 514.397 | 510.326 |
| Prihodi od provizija i naknada | 493.880 | 483.022 |
| Troškovi provizija i naknada | 309.110 | 301.288 |
| Neto prihod od provizija i naknada | 184.770 | 181.734 |
| Gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke poduhvate | - | - |
| Dobit od aktivnosti trgovanja | 66.995 | 46.944 |
| Dobit / (gubitak) od ugrađenih derivativa | - | - |
| Dobit / (gubitak) od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
- | - |
| Dobit od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju | 48.595 | - |
| Dobit / (gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća | - | - |
| Dobit / (gubitak) proizišao iz transakcija zaštite | - | - |
| Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | 3.500 | - |
| Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja | 827 | 1.073 |
| Dobit / gubitak od obračunatih tečajnih razlika | 4.458 | 9.972 |
| Ostali prihodi | 4.279 | 30.991 |
| Ostali troškovi | 59.446 | 62.018 |
| Opći administrativni troškovi i amortizacija | 380.657 | 397.877 |
| Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke | 387.718 | 321.145 |
| Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke | 225.992 | 194.559 |
| DOBIT PRIJE POREZA | 161.726 | 126.586 |
| ODGOĐENI POREZNI PRIHOD/(TROŠAK) | (26.551) | 3.369 |
| DOBIT TEKUĆE GODINE | 188.277 | 123.217 |
| Zarada po dionici | 93,03 | 84,92 |
| Stanje na dan 1. siječnja 1.214.775 (477) 359.660 - 123.217 82.089 1.779.264 2016. Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka - - - - - - - Prepravljeno stanje 1. siječnja 2016. godine 1.214.775 (477) 359.660 - 123.217 82.089 1.779.264 Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju - - - - - (44.836) (44.836) Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju - - - - - 45.506 45.506 Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala - - 35 - - 1.931 1.966 i rezervi Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama - - (73) - - - (73) Neto dobici / (gubici) priznati izravno u kapitalu i - - (38) - - 2.601 2.563 rezervama Dobit tekuće godine - - - - 188.277 188.277 Ukupno priznati prihodi i (rashodi) za 2016. godinu - - (38) - 188.277 2.601 190.840 Povećanje / (smanjenje) dioničkog kapitala - - - - - - - Kupnja / (prodaja) trezorskih dionica - - - - - - - Ostale promjene - - - - - - - Prijenos u rezerve - - 10.161 82.294 (92.455) - - Isplata dividende - - - - (30.762) - (30.762) Raspodjela dobiti - - 10.161 82.294 (123.217) - (30.762) Stanje na dan 31. prosinac 2016. godine 1.214.775 (477) 369.783 82.294 188.277 84.690 1.939.342 |
Banka | Dionički kapital '000 kn |
Vlastite dionice '000 kn |
Zak., stat., i ostale rezerve '000 kn |
Zadržan a dobit/ gubitak '000 kn |
Dobit / gubitak tekuće godine '000 kn |
Nerealiz. dob. / gub. s osnove vrij. uskl. fin. im. raspol. za prodaju ' 000 kn |
Ukupno kapital i rezerve '000 kn |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dionički kapital '000 kn |
Vlastite dionice '000 kn |
Zak., stat., i ostale rezerve '000 kn |
Zadržan a dobit/ gubitak '000 kn |
Dobit / gubitak tekuće godine '000 kn |
Nerealiz. dob. / gub. s osnove vrij. uskl. fin. im. raspol. za prodaju ' 000 kn |
Ukupno kapital i rezerve '000 kn |
|
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja | |||||||
| 2015. | 1.194.776 | (874) | 12.340 | 200.997 | (635.384) | 72.741 | 844.595 |
| Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka |
- | - | - | - | - | - | - |
| Prepravljeno stanje 1. siječnja 2015. godine |
1.194.776 | (874) | 12.340 | 200.997 | (635.384) | 72.741 | 844.595 |
| Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju Promjena fer vrijednosti |
- | - | - | - | - | - | - |
| portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju Porez na stavke izravno |
- | - | - | - | - | 11.685 | 11.685 |
| priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi |
- | - | 63 | - | - | (2.337) | (2.274) |
| Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama Neto dobici / (gubici) |
- | - | (73) | - | - | - | (73) |
| priznati izravno u kapitalu i rezervama |
- | - | (10) | - | - | 9.348 | 9.338 |
| Dobit tekuće godine | - | - | - | - | 123.217 | - | 123.217 |
| Ukupno priznati prihodi i (rashodi) za 2015. godinu |
- | - | (10) | - | 123.217 | 9.348 | 132.555 |
| Povećanje / (smanjenje) dioničkog kapitala |
248.135 | 397 | 357.908 | 195.673 | - | - | 802.114 |
| Kupnja / (prodaja) trezorskih dionica |
- | - | - | - | - | - | - |
| Ostale promjene | - | - | - | - | - | - | - |
| Prijenos u rezerve | (228.136) | - | (10.578) | (396.670) | 635.384 | - | - |
| Isplata dividende | - | - | - | - | - | - | - |
| Raspodjela dobiti | (228.136) | - | (10.578) | (396.670) | 635.384 | - | - |
| Stanje na dan 31. prosinac 2015. godine |
1.214.775 | (477) | 359.660 | - | 123.217 | 82.089 | 1.779.264 |
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| POSLOVNE AKTIVNOSTI | ||
| Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine | 404.832 | 333.571 |
| Dobit/(gubitak) prije poreza | 161.726 | 126.586 |
| Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke | 225.991 | 194.557 |
| Amortizacija | 45.053 | 45.698 |
| Neto nerealizirana (gubitak)/dobit od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
(23.228) | (8.364) |
| Dobit/(gubitak) od prodaje materijalne imovine | (254) | (14.935) |
| Ostali gubici | (4.456) | (9.971) |
| Neto smanjenje/(povećanje) poslovne imovine | (1.941.491) | (732.398) |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 85.698 | (501.235) |
| Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama | 13.253 | 30.075 |
| Krediti ostalim komitentima | (1.350.233) | 1.693 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja | 45.203 | (305.149) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju | (634.815) | (26.491) |
| Ostala poslovna imovina | (100.597) | 68.709 |
| Neto povećanje / smanjenje poslovnih obveza | 1.754.458 | 172.595 |
| Depoziti po viđenju | 1.055.285 | 39.458 |
| Štedni i oročeni depoziti | 1.082.600 | (121.273) |
| Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje | 3.641 | (508) |
| Ostale obveze | (387.068) | 254.918 |
| Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit | 217.799 | (226.232) |
| Plaćeni porez na dobit | (171) | (28) |
| Neto priljev / odljev gotovine iz poslovnih aktivnosti | 217.628 | (226.260) |
| ULAGAČKE AKTIVNOSTI | ||
| Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti | 85.559 | 5.667 |
| Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine | (42.125) | (18.800) |
| Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate |
||
| Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća |
123.228 | 23.394 |
| Primljene dividende | 4.456 | 1.073 |
| FINANCIJSKE AKTIVNOSTI | ||
| Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti | (326.509) | 48.056 |
| Neto povećanje / smanjenje primljenih kredita | (295.747) | (501.944) |
| Neto povećanje / smanjenje podređenih i hibridnih instrumenata | - | - |
| Izdaci za dividendu | (30.762) | - |
| Primici od emitiranja dioničkog kapitala | - | 550.000 |
| Neto povećanje gotovine i ekvivalenata gotovine | (23.322) | (172.537) |
| Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine | 813 | 3.362 |
| Neto povećanje gotovine i ekvivalenata gotovine | (22.509) | (169.175) |
| Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine | 3.247.051 | 3.416.226 |
| Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine | 3.224.542 | 3.247.051 |
| Odluka HNB-a |
Godišnje izvješće |
Razlika | |
|---|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | '000 kn | |
| Gotovina i depoziti kod HNB-a | |||
| -gotovina | 421.480 | - | 421.480 |
| -depoziti kod HNB-a | 1.841.823 | - | 1.841.823 |
| Novac i računi kod banaka | - | 1.554.584 | (1.554.584) |
| Obvezna pričuva kod HNB-a | - | 1.300.796 | (1.300.796) |
| Depoziti kod bankarskih institucija | 774.135 | - | 774.135 |
| Zajmovi i potraživanja od banaka | - | 182.087 | (182.087) |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 415.537 | - | 415.537 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja | 551.323 | - | 551.323 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka | - | 874.450 | (874.450) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju | 2.630.575 | - | 2.630.575 |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | - | 2.753.938 | (2.753.938) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća | 442.835 | - | 442.835 |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća | - | 444.825 | (444.825) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti s kojima se aktivno ne trguje, a koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG |
- | - | - |
| Derivatna financijska imovina | 3.780 | - | 3.780 |
| Krediti financijskim institucijama | 81.580 | - | 81.580 |
| Krediti ostalim komitentima | 11.330.562 | - | 11.330.562 |
| Zajmovi i potraživanja od komitenata | - | 11.397.810 | (11.397.810) |
| Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | 53.420 | - | 53.420 |
| Imovina namijenjena prodaji | - | 89.349 | (89.349) |
| Ulaganja u ovisna društva | - | 45.490 | (45.490) |
| Preuzeta imovina | - | - | - |
| Materijalna imovina (minus amortizacija) | 233.300 | - | 233.300 |
| Nekretnine i oprema | - | 140.623 | (140.623) |
| Ulaganja u nekretnine | - | 87.209 | (87.209) |
| Nematerijalna imovina | - | 107.052 | (107.052) |
| Neto odgođena porezna imovina | - | 38.741 | (38.741) |
| Pretplaćeni porez na dobit | - | 252 | (252) |
| Kamate, naknade i ostala imovina | 577.370 | - | 577.370 |
| Ostala imovina | - | 320.572 | (320.572) |
| UKUPNO IMOVINA | 19.357.720 | 19.337.778 | 19.942 |
| OBVEZE | Odluka HNB-a '000 kn |
Godišnje izvješće '000 kn |
Razlika '000 kn |
|---|---|---|---|
| Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka | - | 3.641 | (3.641) |
| Krediti od financijskih institucija | |||
| Kratkoročni krediti | - | - | - |
| Dugoročni krediti | 620.995 | - | 620.995 |
| Uzeti krediti | - | 726.660 | (726.660) |
| Depoziti | - | - | - |
| Depoziti na žiroračunima i tekućim računima | 4.009.237 | - | 4.009.237 |
| Štedni depoziti | 1.486.721 | - | 1.486.721 |
| Oročeni depoziti | 9.034.033 | - | 9.034.033 |
| Depoziti banaka | - | 509.133 | (509.133) |
| Depoziti komitenata | - | 15.772.722 | (15.772.722) |
| Ostali krediti | |||
| Kratkoročni krediti | - | - | - |
| Dugoročni krediti | 88.426 | - | 88.426 |
| Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje | 3.641 | - | 3.641 |
| Izdani dužnički vrijednosni papiri | |||
| Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri | - | - | - |
| Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri | - | - | - |
| Izdani podređeni instrumenti | - | - | - |
| Izdani hibridni instrumenti | - | - | - |
| Hibridni instrumenti | - | - | - |
| Rezervacije za obveze i troškove | - | 60.674 | (60.674) |
| Neto odgođena porezna obveza | - | - | - |
| Tekuća obveza za porez na dobit | - | - | - |
| Kamate, naknade i ostale obveze | 2.175.325 | - | 2.175.325 |
| Ostale obveze | - | 325.606 | (325.606) |
| UKUPNO OBVEZE | 17.418.378 | 17.398.436 | 19.942 |
| KAPITAL | |||
| Dionički kapital | 1.214.298 | 1.214.775 | (477) |
| Kapitalni dobitak | - | - | - |
| Vlastite dionice | - | (477) | 477 |
| Dobit (gubitak) tekuće godine | 188.277 | 188.277 | - |
| Zadržana dobit (gubitak) | 82.294 | 82.294 | - |
| Zakonske rezerve | 6.161 | 6.161 | - |
| Ostale rezerve | 363.622 | 358.306 | 5.316 |
| Statutarne i ostale kapitalne rezerve | - | - | - |
| Rezerve za vlastite dionice | - | 4.477 | (4.477) |
| Revalorizacijska rezerva | - | 839 | (839) |
| Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju |
84.690 | 84.690 | - |
| UKUPNO KAPITAL | 1.939.342 | 1.939.342 | - |
| UKUPNO OBVEZE I KAPITAL | 19.357.720 | 19.337.778 | 19.942 |
| Odluka HNB-a '000 kn |
Godišnje izvješće '000 kn |
Razlika '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| Kamatni prihodi | 722.075 | 720.255 | 1.820 |
| Kamatni troškovi | (207.678) | (205.858) | (1.820) |
| Neto kamatni prihod | 514.397 | 514.397 | - |
| Prihodi od provizija i naknada | 493.880 | 493.880 | - |
| Troškovi provizija i naknada | (309.110) | (309.110) | - |
| Neto prihod od provizija i naknada | 184.770 | 184.770 | - |
| Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti u računu | |||
| dobiti i gubitka i za trgovanje | - | 23.587 | (23.587) |
| Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica raspoloživih za prodaju | - | 48.596 | (48.596) |
| Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja stranim valutama | - | 43.408 | (43.408) |
| Ostali prihodi iz poslovanja | - | 13.063 | (13.063) |
| Ostali nekamatni prihodi | 128.654 | 128.654 | - |
| Prihod iz poslovanja | - | 827.821 | - |
| Ostali nekamatni troškovi | 59.446 | - | 59.446 |
| Neto ostali nekamatni prihod | 69.208 | - | 69.209 |
| Neto nekamatni prihod | 253.978 | - | 253.979 |
| Opći administrativni troškovi i amortizacija | 380.657 | 440.103 | (59.446) |
| Neto prihod iz poslovanja prije rezerviranja za gubitke | 387.718 | - | 387.718 |
| Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata | |||
| i ostale imovine | - | 200.622 | (200.622) |
| Rezerviranja za obveze i troškove | - | 25.370 | (25.370) |
| Troškovi poslovanja | - | 666.095 | (666.095) |
| Troškovi vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja za identificirane gubitke | 212.470 | - | 212.470 |
| Troškovi rezerviranja za identificirane gubitke na skupnoj osnovi | 13.522 | - | 13.522 |
| Ukupno troškovi rezerviranja za gubitke | 225.992 | - | 225.992 |
| Dobit/gubitak prije poreza | 161.726 | 161.726 | - |
| Odgođeni porezni prihod/(trošak) | 26.551 | 26.551 | - |
| Dobit tekuće godine | 188.277 | 188.277 | - |
| Dobit po dionici (u kn) | 93,03 | 93,03 | - |
Iznos od 2.752 tisuća kuna neto tečajnih razlika kamatnih prihoda iskazan je u stavci Ostali nekamatni prihodi u Propisanim izvještajima, a na stavci Ostali prihodi iz poslovanja u Temeljnim financijskim izvještajima.
Iznos od 2.733 tisuća kuna neto tečajnih razlika po ispravcima vrijednosti kamatnih prihoda iskazan je u stavci Ostali nekamatni prihodi u Propisanim izvještajima, a na stavci Ostali prihodi iz poslovanja u Temeljnim financijskim izvještajima.
Iznos od 333 tisuća kuna neto tečajnih razlika po kamatnim troškovima iskazan unutar Ostalih nekamatnih prihoda u Propisanim izvještajima, u Temeljnim financijskim izvještajima iskazan je na stavci Ostali prihodi iz poslovanja.
Iznos od 2 tisuće kuna tečajnih razlika po naknadama iskazan unutar Ostalih nekamatnih prihoda u Propisanim izvještajima, u Temeljnim financijskim izvještajima iskazan je na stavci Ostali prihodi iz poslovanja.
Iznos od 1.393 tisuća kuna tečajnih razlika od svođenja bilance na srednji tečaj iskazan je na stavci Ostalih nekamatnih prihoda u Propisanim izvještajima, dok je u Temeljim financijskim izvještajima iskazan u stavci Ostali prihodi iz poslovanja.
Iznos od 5.534 tisuća kuna tečajnih razlika po gubicima od umanjenja vrijednosti (konta 6409 i 6419) iskazan unutar Ostalih nekamatnih prihoda u Propisanim izvještajima, iskazan je u stavci Ostali prihodi iz poslovanja u Temeljnim financijskim izvještajima.
Iznos od 43.408 tisuća kuna tečajnih razlika od kupoprodaje stranih valuta iskazan u poziciji Ostali nekamatni prihodi u Propisanim izvještajima iskazan je na stavci Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja stranim valutama u Temeljnim financijskim izvještajima.
| Dionički kapital '000 kn |
Vlastite dionice '000 kn |
Zak., stat., i ostale rezerve '000 kn |
Zadržana dobit/ gubitak '000 kn |
Dobit / gubitak tekuće godine '000 kn |
Nerealiz. dob. / gub. s osnove vrij. uskl. fin. im. raspol. za prodaju ' 000 kn |
Ukupno kapital i rezerve '000 kn |
|
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2016. | 1.214.775 | (477) | 359.660 | - | 123.217 | 82.089 | 1.779.264 |
| Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka |
- | - | - | - | - | - | - |
| Prepravljeno stanje 1. siječnja 2016. godine |
1.214.775 | (477) | 359.660 | - | 123.217 | 82.089 | 1.779.264 |
| Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju |
- | - | - | - | - | (44.836) | (44.836) |
| Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju |
- | - | - | - | - | 45.506 | 45.506 |
| Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi |
- | - | 35 | - | - | 1.931 | 1.966 |
| Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama |
- | - | (73) | - | - | - | (73) |
| Neto dobici / gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama |
- | - | (38) | - | - | 2.601 | 2.563 |
| Dobit / gubitak tekuće godine | - | - | - | - | 188.277 | 188.277 | |
| Ukupno priznati prihodi i rashodi za 2016. godinu |
- | - | (38) | - | 188.277 | 2.601 | 190.840 |
| Povećanje / smanjenje dioničkog kapitala | - | - | - | - | - | - | - |
| Kupnja / prodaja trezorskih dionica | - | - | - | - | - | - | - |
| Ostale promjene | - | - | - | - | - | - | - |
| Prijenos u rezerve | - | - | 10.162 | 82.294 | (92.455) | - | - |
| Isplata dividende | - | - | - | - | (30.762) | - | (30.762) |
| Raspodjela dobiti | - | - | 10.162 | 82.294 | (123.217) | - | (30.762) |
| Stanje na dan 31.12.2016. godine | 1.214.775 | (477) | 369.784 | 82.294 | 188.277 | 84.690 | 1.939.342 |
Stavke: Zakonska rezerva, Rezerva za opće bankovne rizike, Revalorizacijska rezerva i ostale rezerve Godišnjeg izvješća sadržane su u stavci Zakonske, statutarne i ostale rezerve izvještaja prema Odluci HNB-a.
Stavka Zadržana dobit iz Godišnjeg izvješća prikazana je u stavkama Zadržana dobit/gubitak, Dobit/gubitak tekuće godine.
| Odluka | Godišnje | ||
|---|---|---|---|
| HNB-a | izvješće | Razlika | |
| '000 kn | '000 kn | '000 kn | |
| Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti | |||
| Dobit prije poreza | 161.726 | 161.726 | - |
| Usklađenja: | - | ||
| - amortizacija | 45.053 | 45.053 | - |
| - (dobit)/gubitak od tečajnih razlika | (4.456) | (4.456) | - |
| - (dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine | (251) | - | - |
| - gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i ostale imovine |
- | 200.622 | (200.622) |
| - gubici od rezerviranja za obveze i troškove | - | 25.370 | (25.370) |
| Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke | 225.991 | - | 225.991 |
| - dobici umanjeni za gubitke od financijske imovine po | |||
| fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka | (23.228) | (23.228) | - |
| Promjene u poslovnoj imovini i obvezama | |||
| Neto povećanje zajmova i potraživanja od banaka | - | 13.253 | (13.253) |
| Neto povećanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz | |||
| račun dobiti i gubitka | - | 49.721 | (49.721) |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 85.698 | - | 85.698 |
| Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama | 13.253 | - | 13.253 |
| Krediti ostalim komitentima | (1.350.233) | - | (1.350.233) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja | 45.203 | - | 45.203 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju | (634.815) | - | (634.815) |
| Neto (povećanje)/smanjenje zajmova i potraživanja od komitenata | (1.478.186) | 1.478.186 | |
| Neto (povećanje)/smanjenje ostale imovine Neto (smanjenje)/povećanje depozita banaka |
(100.598) - |
(1.575) 151.494 |
(99.023) (151.494) |
| Neto povećanje/(smanjenje) depozita komitenata | - | 1.481.620 | (1.481.620) |
| Neto povećanje/(smanjenje) ostalih obveza | - | 106.558 | (106.558) |
| Depoziti po viđenju | 1.055.284 | - | 1.055.284 |
| Štedni i oročeni depoziti | 1.082.600 | - | 1.082.600 |
| Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje | 3.641 | - | 3.641 |
| Ostale obveze | (387.068) | - | (387.068) |
| Neto priljev novca iz poslovnih aktivnosti prije oporezivanja | 217.800 | 727.972 | (510.172) |
| Plaćeni porez na dobit | (171) | (171) | - |
| Neto priljev novca iz poslovnih aktivnosti | 217.629 | 727.801 | (510.172) |
| Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti | |||
| Ulaganja u ovisna društva | - | - | - |
| Ulaganje u pridružena društva | - | - | - |
| Kupnja nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine | (42.126) | (42.034) | (92) |
| Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju | - | 731.875 | (731.875) |
| Stjecanje financijske imovine raspoložive za prodaju | - | (1.263.834) | 1.263.834 |
| Neto prodaja/(stjecanje) financijske imovine koja se drži do dospijeća | 123.228 | 128.028 | (4.800) |
| Primici od dividendi | 4.456 | 4.327 | 129 |
| Neto priljev/(odljev) novca iz ulagačkih aktivnosti | - | (441.638) | 441.638 |
| Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti | |||
| Povećanje uzetih kredita | - | 80.604 | (80.604) |
| Otplata uzetih kredita | - | (359.327) | 359.327 |
| Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita | (295.747) | - | (295.747) |
| Izdaci za dividendu | (30.762) | (30.762) | - |
| Neto priljev novca od financijskih aktivnosti | (326.509) | (309.485) | (17.024) |
| Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca | 813 | 813 | - |
| Neto povećanje/(smanjenje) novca i ekvivalenata novca | (22.509) | (22.509) | - |
| Novac i ekvivalenti novca na početku godine | 3.247.051 | 3.247.051 | - |
| Novac i ekvivalenti novca na kraju godine | 3.224.542 | 3.224.542 | - |
| SJEDIŠTE | |
|---|---|
| Adresa: | Jurišićeva 4 |
| 10 000 Zagreb | |
| tel.: | 072 472 472 0800 472 472 |
| 01 4890 365 | |
| fax: | 01 4810 773 |
| e-mail: | [email protected] |
| SWIFT: | HPBZHR2X |
| web site: | www.hpb.hr |
| POSLOVNICA ZAGREB - JURIŠIĆEVA | |
| Adresa: | Jurišićeva 4 10 000 Zagreb |
| tel.: | 01 4804 615 / 551 |
| fax: | 01 4804 522 |
| POSLOVNICA ZAGREB - BRITANSKI TRG | |
| Adresa: | Ilica 81 10 000 Zagreb |
| tel.: | 01 4686 001 |
| fax: | 01 4686 009 |
| POSLOVNICA ZAGREB - DUBRAVA | |
| Adresa: | Avenija Dubrava 47 10 040 Zagreb |
| tel.: | 01 2908 971 |
| fax: | 01 2908 978 |
| POSLOVNICA VMD | |
| Adresa: | Strojarska cesta 16 10 000 Zagreb |
| tel.: | 01 6323 550 |
| fax: | 01 6323 569 |
| ISPOSTAVA GAJNICE | |
| Adresa: | Huzjanova 2 10 000 Zagreb |
| tel.: | 01 3466 930 |
| fax: | 01 3466 947 |
| POSLOVNICA ZAGREB - SESVETE | |
| Adresa: | Trg D. Domjanića 8 10 360 Zagreb |
| tel.: | 01 2019 270 |
| fax: | 01 2019 287 |
| Adresa: | Maksimirska 105 |
|---|---|
| tel.: | 01 2383 782 |
| fax: | 01 2383 789 |
| Adresa: | Savska 58 |
|---|---|
| tel.: | 01 5553 501 |
| fax: | 01 5553 506 |
| Trg Ivana Kukuljevića 5 10 000 Zagreb |
|---|
| 01 5551 958 / 962 |
| 01 5551 967 |
| Adresa: | Drage Švajcara 5 10 290 Zaprešić |
|---|---|
| tel.: | 01 3340 271 |
| fax: | 01 3340 287 |
| Adresa: | Trg kralja Petra Krešimira IV br. 1 10 410 Velika Gorica |
|---|---|
| tel.: | 01 6238 600 |
| fax: | 01 6238 614 |
| Adresa: | Ulica dr. Franje Tuđmana 4 10 434 Strmec |
|---|---|
| tel.: | 01 3369 650 |
| fax: | 01 3369 660 |
| Adresa: | Stjepana i Antuna Radića 34 44 000 Sisak |
|
|---|---|---|
| tel.: | 044 556 012 | |
| fax: | 044 556 019 |
| Adresa: | Ivana Šibla 15 |
|---|---|
| 10 000 Zagreb | |
| tel.: | 01 5550 971 |
| fax: | 01 5550 979 |
| Adresa: | Ivana Gorana Kovačića 4 47 000 Karlovac |
|
|---|---|---|
| tel.: | 047 555 040 | |
| fax: | 047 555 049 |
| Adresa: | Ivana Kukuljevića9a 42 000 Varaždin |
|---|---|
| tel.: | 042 215 320 |
|---|---|
| fax: | 042 215 330 |
| Adresa: | Masarykova 28 |
|---|---|
| 40 000 Čakovec | |
| tel.: | 040 555 010 |
| fax: | 040 555 019 |
| Adresa: | Trg S. Radića bb |
|---|---|
| 53 000 Gospić | |
| tel.: | 053 617 101 |
| fax: | 053 617 109 |
| Adresa: | Vladimira Nazora 1A 43 000 Bjelovar |
|---|---|
| tel.: | 043 555 095 |
| fax: | 043 555 099 |
| Adresa: | Florijanski trg 13 48 000 Koprivnica |
|---|---|
| tel.: | 048 555 090 |
| fax: | 048 555 099 |
| Adresa: | Kralja Petra Krešimira IV br.3 35 000 Slavonski Brod |
|---|---|
| tel.: | 035 212 530 |
| fax: | 035 212 539 |
| Adresa: | Cehovska 8 |
|---|---|
| 34 000 Požega | |
| tel.: | 034 410 130 / 133 |
| fax: | 034 410 139 |
| Adresa: | Trg kralja Zvonimira 3 33 000 Virovitica |
|---|---|
| tel.: | 033 740 060 |
| fax: | 033 740 068 |
| POSLOVNICA VINKOVCI | |
| Adresa: | Trg dr. Franje Tuđmana 2 32 100 Vinkovci |
| tel.: | 032 455 502 |
| fax: | 032 455 508 |
| POSLOVNICA VUKOVAR | |
| Adresa: | J.J. Strossmayerova 16 |
| 32 000 Vukovar | |
|---|---|
| tel.: | 032 451 012 |
| fax: | 032 451 019 |
| Adresa: | Trg Ante Starčevića 7 31 000 Osijek |
|---|---|
| tel.: | 031 284 887 |
| fax: | 031 284 888 |
| Adresa: | Trg Kralja Tomislava 17 31 550 Valpovo |
|---|---|
| tel.: | 031 654 041 |
| fax: | 031 654 042 |
| Adresa: | Vukovarska 4 31 540 Donji Miholjac |
|---|---|
| tel.: | 031 620 040 |
| fax: | 031 620 041 |
| Adresa: | Bana J. Jelačića 8 31 400 Đakovo |
|---|---|
| tel.: | 031 815 156 |
| fax: | 031 815 158 |
| Adresa: | J.J. Strossmayera 2 31 500 Našice |
|---|---|
| tel.: | 031 615 162 |
| fax: | 031 615 173 |
| POSLOVNICA OSIJEK 2 |
|
|---|---|
| Adresa: | Prolaz J. Benešića 2 |
| 31 000 Osijek | |
| tel.: | 031 555 262 |
| fax: | 031 555 269 |
| ISPOSTAVA BELI MANASTIR | |
| Adresa: | Imre Nagya 2E |
| 31 300 Beli Manastir | |
| tel.: | 031 701 412 |
| fax: | 031 701 414 |
| POSLOVNICA PULA Adresa: |
|
| Anticova 9 52 100 Pula |
|
| tel.: | 052 300 602 |
| fax: | 052 300 609 |
| ISPOSTAVA BANJOLE |
|
| Adresa: | Banjole, Kamnik 24 |
| 52 100 Pula | |
| tel.: | 052 573 409 |
| fax: | 052 573 378 |
| POSLOVNICA POREČ | |
| Adresa: | Trg slobode 14 |
| 52 440 Poreč | |
| tel.: | 052 703 222 |
| fax: | 052 703 229 |
| POSLOVNICA RIJEKA | |
| Adresa: | Korzo 13 |
| 51 000 Rijeka | |
| tel.: | 051 301 280 |
| fax: | 051 301 288 |
| POSLOVNICA RIJEKA - | ULJARSKA |
| Adresa: | Uljarska 4A |
| 51 000 Rijeka | |
| tel.: | 051 555 570 / 571 |
| fax: | 051 555 589 |
| POSLOVNICA ZADAR | |
| Adresa: | Zrinsko - Frankopanska 8 |
| 23 000 Zadar | |
| tel.: | 023 350 000 |
| fax: | 023 350 018 |
| POSLOVNICA ŠIBENIK Adresa: |
Fra Jerolima Milete 6 |
|---|---|
| 22 000 Šibenik | |
| tel.: | 022 556 012 |
| fax: | 022 556 019 |
| POSLOVNICA KNIN | |
| Adresa: | Kralja Zvonimira 9 |
| 22 300 Knin | |
| tel.: | 022 556 000 |
| fax: | 022 556 009 |
| POSLOVNICA SPLIT - | BIHAĆKA |
| Adresa: | Bihaćka 2 |
| 21 000 Split | |
| tel.: | 021 340 626 |
| fax: | 021 340 629 |
| POSLOVNICA SPLIT - | DUBROVAČKA |
| Adresa: | Dubrovačka 31 |
| 21 000 Split | |
| tel.: | 021 401 620 |
| fax: | 021 401 639 |
| POSLOVNICA SPLIT – | III |
| Adresa: | Ruđera Boškovića 18a 21 000 Split |
| tel.: | 021 555 854 |
| fax: | 021 555 873 |
| POSLOVNICA KAŠTEL STARI | |
| Adresa: | Ivana Danila 12 |
| 21 216 Kaštel Stari | |
| tel.: | 021 246 184 |
| fax: | 021 246 199 |
| POSLOVNICA TROGIR | |
| Adresa: | Kardinala Alojzija Stepinca 42 |
| 21 220 Trogir | |
| tel.: | 021 555 728 |
| fax: | 021 555 743 |
| POSLOVNICA SINJ | |
| Adresa: | Trg kralja Tomislava 1 |
| 21 230 Sinj | |
| tel.: | 021 708 080 |
| fax: | 021 708 097 |
| Adresa: | Bana Josipa Jelačića 8 21 240 Trilj |
|---|---|
| tel.: | 021 830 410 |
| fax: | 021 830 427 |
| Adresa: | Šetalište S. Radića 19 21 260 Imotski |
|---|---|
| tel.: | 021 555 280 |
| fax: | 021 555 289 |
| Adresa: | Trg 4. svibnja 533 br.1 21 300 Makarska |
|---|---|
| tel.: | 021 695 760 |
| fax: | 021 695 768 |
| Adresa: | Dr. Ante Starčevića 24 20 000 Dubrovnik |
|---|---|
| tel.: | 020 362 045 |
| fax: | 020 362 048 |
| Adresa: | Gruda 43 20 215 Gruda |
|---|---|
| tel.: | 020 450 800 |
| fax: | 020 450 802 |
| Adresa: | Trumbićeva 10 20 210 Cavtat |
|---|---|
| tel.: | 020 450 810 |
| fax: | 020 450 811 |
| HPB INVEST d.o.o. | |
|---|---|
| Adresa: | Strojarska cesta 20 10 000 Zagreb |
| tel.: | 0800 472 472 |
| fax: | 01 4804 599 |
| e-mail: | [email protected] |
| web site: | www.hpb-invest.hr |
| Adresa: | Savska 58 |
|---|---|
| 10 000 Zagreb | |
| tel.: | 0800 232 332 |
| fax: | 01 5553 905 |
| e-mail: | [email protected] |
| web site: | www.hpb-stedionica.hr |
| Adresa: | Amruševa 8 |
|---|---|
| 10 000 Zagreb | |
| tel.: | 01 5553 920 |
| fax: | 01 4839 235 |
| e-mail: | [email protected] |
| web site: | www.hpb-nekretnine.hr |
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.