Hrvatska Poštanska Banka d.d.

Annual Report • Apr 13, 2017

GRUPA HRVATSKE POŠTANSKE BANKE

Konsolidirano godišnje izvješće za 2016. godinu

Zagreb, travanj 2017.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Sadržaj

Uvod	5
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, DIONIČKO DRUŠTVO – POGLED NA 2016.	6
Osnovni financijski pokazatelji	7
Izvješće predsjednika Uprave o stanju	9 – 11
Uprava Hrvatske poštanske banke	13
Makroekonomska kretanja u Republici Hrvatskoj u 2016. godini	14 – 17
Poslovno okruženje	18 – 19
Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo	20 – 48
Društvena odgovornost	49 – 51
Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja	52 – 53
Kodeks korporativnog upravljanja – Godišnji upitnik	54 – 57
Organizacijska struktura Hrvatske poštanske banke	58 – 60
Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci	61 – 62
Opis poslovanja ovisnih društava
HPB Invest d.o.o.	63 – 64
HPB Stambena štedionica	65 – 66
HPB Nekretnine	67
Financijska izvješća i neovisno revizorsko mišljenje
Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja	69
Izvješće neovisnog revizora	71 – 78
Konsolidirani financijski izvještaji:
Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju	80
Konsolidirani račun dobiti i gubitka	81
Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	82
Konsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama	83
Konsolidirani izvještaj o novčanom toku	84
Bilješke uz financijske izvještaje	85 – 185
Poslovna mreža i kontakti	187 – 194

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Uvod

Godišnje izvješće obuhvaća sažetak financijskih informacija, opis poslovanja te revidirane financijske izvještaje zajedno s neovisnim revizorskim mišljenjem za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Pravni status

Godišnje izvješće uključuje godišnje financijske izvještaje pripremljene u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj te revidirane u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima.

Godišnje izvješće je pripremljeno u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Zakonom o trgovačkim društvima koji zahtijevaju izvješćivanje dioničara na godišnjoj skupštini dioničara od strane Uprave društva. Prema Zakonu o računovodstvu temeljni financijski izvještaji su izvještaj o financijskom položaju, račun dobiti i gubitka s izvještajem o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama, izvještaj o novčanom toku i bilješke uz financijske izvještaje, a Zakon o trgovačkim društvima, u skladu s člankom 250.a i 250.b, propisuje obvezu podnošenja godišnjeg izvješća o stanju Banke i ostalih članica HPB Grupe te konsolidiranog godišnjeg izvješća Grupe.

Skraćenice

U Godišnjem izvješću Hrvatska poštanska banka d.d. spominje se kao «Banka», «HPB» ili "matično društvo" (Grupe), Grupa Hrvatske poštanske banke kao «HPB Grupa» ili samo «Grupa», Hrvatska narodna banka navodi se kao «HNB», Republika Hrvatska kao «RH», a Hrvatska banka za obnovu i razvitak navodi se kao «HBOR».

Tečajna lista

U svrhu preračunavanja iznosa u stranim valutama u kunske iznose korišteni su sljedeći srednji tečajevi HNB-a:

31. prosinca 2016.	1 EUR = 7,557787 KN	1 USD = 7,168536 KN
31. prosinca 2015.	1 EUR = 7,635047 KN	1 USD = 6,991801 KN

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, DIONIČKO DRUŠTVO – POGLED NA 2016.

• neto dobit: 188 mil. HRK (+53% y-o-y)
• aktiva 19.338 mil. kuna (+9% y-o-y)
• neto krediti 11.398 mil. kuna (+12% y-o-y)
• depoziti 16.282 mil. kuna (+11% y-o-y)

REZULTATI KLIJENTI I PROIZVODI

• više od 640 tisuća klijenata
• 429 tisuća tekućih računa građana
• 9.592 poslovna računa pravnih osoba
• 727 tisuća HPB kartica
• 8,7 mlrd. HRK osigurane štednje
• Novi proizvodi – SuperSmart HPB, online kreditni zahtjevi

MREŽA

više od 60 poslovnih jedinica:

• 10 regionalnih centara za gospodarstvo
• 8 regionalnih centara za stanovništvo
• 45 poslovnica
• 7 ispostava
• 402 bankomata
• 1.016 poštanskih ureda
• 180 poslovnica FINA-e

PRIZNANJA

• HPB jedna od rising stars (The Banker, rujan 2016.)
• Najbolja mobilna aplikacija SuperSmart HPB, nagrada SoMo Tech (Weekend media festival, Rovinj, rujan 2016.)
• mHPB najbolje ocijenjena bankarska aplikacija u Hrvatskoj (VIDI, veljača 2017.)
• certifikat "Poslodavac partner" dodijeljen od tvrtke Selectio (prosinac 2016.)

Osnovni financijski pokazatelji

u milijunima kuna

Grupa	2016.	2015.	2014.	2013.	2012.
Osnovni pokazatelji
Dobit/(gubitak) za godinu	191	125	(629)	36	102
Operativna dobit	392	322	307	259	275
Ukupna aktiva	19.738	18.014	17.570	18.598	17.266
Zajmovi komitentima	11.554	10.298	10.474	11.754	10.769
Primljeni depoziti	16.534	14.851	14.459	15.103	13.634
Dionički kapital i rezerve	1.942	1.779	843	1.445	1.411
Ostali pokazatelji
Prinos na dionički kapital	15,68%	7,01%	-65,11%	3,70%	10,57%
Prinos na aktivu	0,97%	0,69%	-3,58%	0,19%	0,59%
poslovanja1u Omjer troškova prihodu iz poslovanja	53,74%	59,50%	60,36%	63,90%	63,61%

1 opći i administrativni troškovi, amortizacija i ostali troškovi

Pokazatelji kapitala matičnog društva Grupe - Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo

Banka	2016.	2015.	2014.	2013.	2012.
Regulatorni / Jamstveni kapital	1.520	1.534	645	1.573	1.669
Adekvatnost kapitala	15,66%	15,85%	6,65%	13,51%	14,89%

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Izvješće predsjednika Uprave o stanju

Poštovani klijenti i dioničari,

s iznimnim zadovoljstvom Vam u ime Uprave predstavljam poslovne rezultate Hrvatske poštanske banke u 2016. godini, koja je bila najbolja godina od njenog osnutka.

Protekla godina bila je obilježena velikim izazovima najavljenih ili tekućih regulatornih promjena, ali i sa sve jačom tržišnom utakmicom u uvjetima općeg smanjenja kamatnih stopa. HPB se takvim okolnostima prilagodila kvalitetnim upravljanjem prodajom, politikom cijena i poboljšanjem procesa. Također, 2016. je i godina implementacije mnogih inicijativa i strateških projekata (Super Smart HPB, CRM alat za upravljanje odnosom s klijentima – fizičkim osobama, prodaja dospjelih nenaplaćenih potraživanja, SEPA Credit Transfer itd.) koji su zahtijevali angažman ljudskih i financijskih resursa.

Biti istovremeno i komercijalan i uspješan na tržištu ovisi ne samo o eksternim faktorima, nego i o našim internim karakteristikama. Stoga sam od svih uspjeha u 2016. najviše ponosan na rast baze klijenata. HPB danas ima više od 640 tisuća klijenata, pri čemu je tijekom godine otvoreno 33 tisuće novih tekućih računa građana i preko 1.500 poslovnih računa. Smatram da ovakav rast proizlazi iz naše potpune posvećenosti klijentu, što jest jedna od korporativnih vrijednosti HPB-a, a nastavit će to biti i u budućnosti.

Financijski rezultati Hrvatske poštanske banke

Paralelno sa zahtjevnim operativnim aktivnostima, Banka je u 2016. neto dobit povećala za 52,8%, na 188,3 milijuna kuna, što je najviša razina neto dobiti u korporativnoj povijesti Banke.

Operativna dobit je 387,7 milijuna kuna te je za 66,6 milijuna kuna ili 20,7 posto veća nego 2015. zahvaljujući višim nekamatnim prihodima te 4,6% nižim troškovima uslijed provedene reorganizacije 2015. godine i radi odgovornog upravljanja izdacima na svim razinama.

Neto kamatni prihod iznosi 514,4 milijuna kuna i u odnosu na godinu ranije viši je za 0,8%. Blagi porast do kojeg je došlo u uvjetima pada kamatnih stopa na tržištu, proizlazi iz rasta zdravog dijela kreditnog portfelja, kao i iz optimizacije strukture izvora i snižavanja njihove cijene.

Neto prihod od provizija i naknada iznosi 184,8 milijuna kuna što je u skladu s očekivanjima i predstavlja rast od 1,7% u odnosu na prethodnu godinu. Supstitucija gotovinskih transakcija drugim oblicima plaćanja je neizbježna te je u ovom segmentu zabilježen pad prihoda. S druge strane, zabilježen je rast naknada od akvizicije računa i bezgotovinskog plaćanja što je važan doprinos održivosti prihoda Banke u budućnosti.

Segment financijskih tržišta ostvaruje konzistentno izvrsne rezultate iz godine u godinu. To je potvrđeno i u 2016. godini kroz više nego udvostručene dobitke od trgovanja vrijednosnicama i devizama (+146,2 posto). Čak i kad se eliminira jednokratni dobitak od prodaje vlasničkog udjela u društvu VISA Europe Ltd. u iznosu 33,5 milijuna kuna, ostvareni dobici su za 74,9% viši nego prethodne godine.

Ostali nekamatni prihodi uglavnom se odnose na jednokratne efekte od prodaje preuzete imovine te ostale efekte od naplate potraživanja. S obzirom da Banka u 2016. nije imala značajnih priljeva po tim osnovama kao u prethodnoj godini, ovi su prihodi manji za 68,9 posto. Međutim, posvećeni smo unapređenju procedura i praksi u naplati, uz istovremeno zadržavanje društveno odgovorne svijesti.

Operativni troškovi poslovanja smanjeni su za 4,6% kao rezultat organizacijskih i procesnih unapređenja implementiranih u 2015. i 2016. godini. Kao odraz takvih promjena, C/I indikator efikasnosti poslovanja poboljšan je na 53,2%, što je njegova najbolja razina u posljednjih 12 godina. Time HPB nastavlja konvergirati prosjeku sektora kreditnih institucija u Hrvatskoj, koji prema nerevidiranim podacima za 2016. iznosi 50,6 posto.

Troškovi ispravaka vrijednosti i rezerviranja za obveze su veća za 16,2% u odnosu na 2015., ali se teret rezerviranja na operativnu dobit nije značajno promijenio – oko 60 posto i u 2016. i u 2015 – nastavno na snažni rast operativne dobiti. U strukturi rezerviranja i ispravaka vrijednosti, smanjena su rezerviranja za identificirane gubitke po NPL-ovima (za 7,9 posto), dok su zbog rasta Banke izdvojene značajne rezerve na skupnoj osnovi za Aplasmane i potencijalne obveze (13,5 milijuna kuna 2016. u usporedbi sa 6,0 milijuna kuna prihoda od ukidanja rezerviranja u 2015.). Pored navedenog, primjenom konzervativnog pristupa sukladnog regulativi, formirana su i rezerviranja za sudske sporove i priznata umanjenja vrijednosti nefinancijske imovine u značajno višem iznosu nego u 2015. godini.

Iako je omjer pokrivenosti loših plasmana rezerviranjima smanjen sa 64,3 posto na 62,6 posto uslijed prodaje jednog dijela dospjelih nenaplaćenih potraživanja, Banka je i dalje gotovo na razini prosjeka sektora (63,5 posto na kraju 2016.).

Uslijed iskazanog dobitka u 2015. i nakon još boljeg rezultata u 2016. godini, stekli su se preduvjeti da se može pouzdano procijeniti veličina oporezive dobiti u budućnosti. U skladu s tim, iz akumuliranih iskoristivih poreznih gubitaka nastalih u 2014. priznata je odgođena porezna imovina – u visini u kojoj je vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Po toj osnovi priznata je odgođena porezna imovina u iznosu 35,3 milijuna kuna, dok je po ostalim osnovama ostvaren rashod od odgođene porezne imovine u iznosu 8,8 milijuna kuna.

Uslijed priljeva depozita imovina Banke povećana je za 9,3% u 2016. na 19,3 milijardi kuna što predstavlja najviši godišnji rast u posljednjih pet godina. Banka je ostvarila rast tržišnih udjela u svim relevantnim kategorijama bilance.

Nakon 2015. koja je bila u znaku konsolidacije, reorganizacije i dokapitalizacije, u 2016. Banka ostvaruje značajan rast kreditnog portfelja. Ukupni portfelj neto kredita i potraživanja skočio je za 1,2 milijarde kuna ili za 11,9% dok je istovremeno na tržištu zabilježeno značajno smanjenje kreditne zaduženosti. Krediti stanovništvu rastu i dalje (+12,3%) pri čemu se izdvaja rast stambenih kredita koji su tijekom 2016. porasli za 51,2%. Razina kredita pravnim osobama povećana je za 11,5% te je krajem 2016. dosegla 6,8 milijardi kuna. HPB pritom nastavlja podržavati poduzeća i djelatnosti koje generiraju vrijednost za hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Banka nastavlja suradnju i kreditiranje gospodarskih subjekata, državnih i jedinica lokalne uprave, ali je naglasak na rastu portfelja malih i srednjih poduzeća.

Ukupni depoziti porasli su 11,3% na razinu od 16,2 milijardi kuna uz promjenu njihove strukture. Iskorišten je, naime, akvizicijski potencijal u segmentu poslovanja s pravnim osobama te su depoziti tog segmenta porasli za 19,7 posto. I segment poslovanja sa stanovništvom dao je doprinos rastu depozitne baze Banke: štednja stanovništva porasla za 4,7% uz 33 tisuće novootvorenih tekućih računa.

Hrvatska narodna banka je u sklopu redovite supervizorske procjene, Banci odredila stopu regulatornog kapitala od 15,35% (od studenog 2016.) nakon ranije stope od 14,00%. Kako bi se u uvjetima nedostatka kapitala uskladila s propisanom mjerom, Banka je optimizirala izloženost rizicima čiji je rast bio minimalan u usporedbi s rastom ukupne imovine. U skladu s tim, 2016. je zabilježeno blago smanjenje stope adekvatnosti kapitala na 15,66 posto.

Konsolidirani financijski rezultati Grupe Hrvatske poštanske banke

HPB Grupu, osim matičnog društva, Hrvatske poštanske banke, čine i HPB Stambena štedionica, HPB Invest (društvo za upravljanja investicijskim fondovima) i HPB Nekretnine (društvo specijalizirano za promet nekretninama). Sva ovisna društva su u 2016. godini ostvarila dobit nakon poreza, pri čemu je HPB Stambena štedionica ostvarila dobit u iznosu 3,3 milijuna kuna, HPB Nekretnine 630 tisuća kuna, dok je društvo HPB Invest ostvarilo dobit od 1,8 milijuna kuna. Osim društava kćeri, u kojima je HPB osnivač i stopostotni vlasnik, u konsolidirani izvještaj o financijskom položaju uključeni su i rezultati društva H1 TELEKOM d.d., u kojem Banka ima kontrolni vlasnički udio od 58,2 posto. Ovaj vlasnički udio stečen je u procesu predstečajne nagodbe kroz zamjenu potraživanja za ulog te je klasificiran je kao imovina namijenjena prodaji.

Predvođena maticom, HPB Grupa je u 2016. godini ostvarila dobit nakon poreza u iznosu 190,5 milijuna kuna, što je za 52,7 posto više nego u 2015. godini. Pritom su osim Banke, i sva društva kćeri u 2016. godini bila profitabilna, te značajno unaprijedila svoje poslovne rezultate. HPB Stambena štedionica ostvarila je 3,3 milijuna kuna neto dobiti, društvo HPB Invest 1,8 milijuna kuna neto dobiti, dok je neto dobit društva HPB Nekretnine u 2016. godini iznosila 630 tisuća kuna.

Imovina Grupe se gotovo u potpunosti odnosi na imovinu Banke te njeno kretanje korespondira njenim kretanjem, pri čemu postoje određene konsolidacijske razlike uslijed internih transakcija. U skladu s tim, imovina Grupe krajem 2016. godini iznosi 19,7 milijardi kuna, što predstavlja rast od 9,6 posto u 2016. godini, pri čemu je zbog dominantnog udjela Banke u imovini Grupe, struktura imovine također unaprijeđena u smislu optimizacije prinosa na imovinu.

Poslovanje Hrvatske poštanske banke u 2017. godini

Sve godine mojeg i mandata mojih kolega u Upravi bile su izazovne. Naredna godina neće biti nimalo drukčija. Cilj nam je u 2017. zajedno s Hrvatskom poštom stvoriti najveću mrežu poslovnica za ponudu bankarskih usluga u Hrvatskoj. S obzirom da su neki od tih ureda u mjestima gdje nema drugih banaka, time ćemo omogućiti lokalnom stanovništvu lakši pristup financijskim uslugama koje bi im mogle biti neophodne.

Osim toga, 2017. je i godina pripreme za ogromni val nove regulative koja stupa na snagu od 01. siječnja 2018. godine, što će nas suočiti s novim zahtjevima, bilo operativnim, financijskim ili kapitalnim. U svakom slučaju, rast kakav je zabilježen u 2016. godini nije ponovljiv bez dodatnog kapitala, o čemu će konačnu odluku donijeti vlasnici. Ono što mi kao Uprava možemo i hoćemo, jest nastaviti dobro raditi naš posao i ostvarivati strategiju u čijem je središtu stvaranje vrijednosti za naše dioničare, pružanje izvrsne usluge našim klijentima i podupiranje rasta gospodarstva naše domovine.

U ime Hrvatske poštanske banke, zahvaljujem se našim klijentima, dioničarima, zaposlenicima i svima ostalima koji pružaju podršku projektu stvaranja najbolje banke u Lijepoj našoj.

Tomislav Vuić Predsjednik Uprave

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Uprava Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

g. Tomislav Vuić g. Domagoj Karadjole g. Mladen Mrvelj

Prethodna imenovanja: • 2003. – 2014. Erste & Steiermärkische Bank d.d. – zamjenik predsjednika Uprave

• 2002. – 2003. Erste & Steiermärkische Bank d.d. – predsjednik Uprave • 1997 – 2000 Trgovačka banka – član Uprave / predsjednik Uprave u 2000.

Predsjednik Uprave od 10. rujna 2014. Član Uprave od 22. prosinca 2014. Član Uprave od 17. prosinca 2014.

Ured za marketing Ured za korporativnu sigurnost (od 25.01.2017.) Ured za korporativne komunikacije upravljanje kvalitetom usluge

Ured za pravne poslove

Prethodna imenovanja: • 2010. – 2014. Erste Srbija – izvršni direktor za Retail poslovanje • 2005. – 2010. Erste & Steiermärkische Bank d.d. – direktor Direkcije malog poduzetništva

nadležnost: nadležnost: nadležnost:

Sektor poslovanja sa stanovništvom Sektor upravljanja rizicima Sektor informatike Sektor poslovanja s gospodarstvom Sektor upravljanja naplatom Sektor podrške poslovanju Sektor izravnog bankarstva Ured unutarnje revizije Ured za nabavu i opće poslove Ured za upravljanje ljudskim resursom Ured za upravljanje aktivom i pasivom

• Sektor financijskih tržišta Sektor upravljanja financijama Ured za organizaciju i upravljanje projektima
• Ured za usklađenost i podršku Upravi Ured za upravljanje kvalitetom usluge Ured za korporativnu sigurnost (do 24.01.2017.)

Prethodna imenovanja: • 2007. – 2012. Erste & Steiermärkische Bank d.d. – direktor i CIO

Makroekonomsko okruženje u Republici Hrvatskoj u 2016. godini

	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016.	Trend
Realni rast BDP-a (%)	(0,3)	(2,2)	(1,1)	(0,4)	1,6	2,9	↑
Prosječna godišnja stopa inflacije (%)	2,3	3,4	2,2	(0,2)	(0,5)	(1,1)	↑
Zaposlenost na kraju godine (% godišnja promjena)	(0,9)	(2,0)	(2,2)	(0,2)	1,2	1,9	↑
Stopa nezaposlenosti na kraju godine (%)	18,6	20,9	21,5	19,4	17,2	14,8	↓
Saldo tekućeg računa platne bilance (% BDP-a)	(0,8)	(0,2)	1,0	2,2	5,2	5,7*	↓
Operativni saldo središnje države i izvanprorač. fondova (u mlrd. HRK)	(12,0)	(8,0)	(14,4)	(9,9)	(4,3)	0,6	↑
Dug opće države (% BDP-a)	65,2	70,7	82,2	86,6	86,7	84,2	↓
Tečaj EUR/HRK na dan 31.12.	7,5304	7,5456	7,6376	7,6615	7,6350	7,5578	↓
Aktiva kreditnih institucija (u mlrd. HRK)	415,2	407,7	405,7	403,7	401,3	396,3	↓
Ukupni krediti (u mlrd. HRK)	291,7	283,9	286,9	279,9	275,4	261,2	↓
Ukupni depoziti (u mlrd. HRK)	287,6	282,1	289,2	292,8	300,8	300,9	=
Udio loših kredita (%)	12,4	13,9	15,7	17,1	16,7	13,8	↓
*Saldo u prva 3 kvartala 2016. u usporedbi s 8,4% u istom razdoblju 2015.					Izvori: DZS, HNB, HZMO, HPBResearch

Makroekonomski pokazatelji RH

Brži ekonomski oporavak

Rast realnog BDP-a je ubrzao s 1,6% u 2015. na 2,9% u 2016. Najveći doprinos snažnijem rastu u 2016. dao je rast osobne potrošnje (+1,9%) čemu su doprinijeli rast potrošnje u turizmu i snažan rast prodaje na malo u 4. kvartalu uoči i oko blagdana uslijed poboljšanja pouzdanja potrošača i očekivanja vezanih s ekonomskom i financijskom situacijom. Nadalje, doprinos bruto investicija je +0,8% uslijed blagog oporavka investicijske klime i građevinskih radova, poglavito u 4. kvartalu. Doprinos državne potrošnje od +0,4% pozitivan je po prvi put nakon 2013. što je djelomično posljedica rasta rashoda za zaposlene unutar sektora opće države.

Godišnje stope rasta realnog BDP-a

Doprinos neto izvoza u 2016. je negativan (-0,1%) po prvi put nakon 2011. godine što ukazuje na brži rast uvoza od izvoza uslijed blagog jačanja HRK prema EUR. Ipak, neto izvoz i dalje je značajno pozitivan (+7,2 milijarde kuna) uslijed oporavka agregatne potražnje u Eurozoni.

Deflacija u većini godine

Većina 2016. godine bila je obilježena deflatornim pritiscima za što su dobrim dijelom zaslužna vanjski trendovi. Prosječna godišnja stopa inflacije u 2016. je -1,1% što označava treću godinu zaredom u kojoj je na godišnjoj razini zabilježena deflacija. Pad cijena u 2016. najviše je bio pod utjecajem pada cijena prijevoza (-4,2%) uslijed povećane konkurencije, nadalje pada cijena stanovanja, energije i komunalnih usluga (-2,5%) uslijed slabije domaće potražnje i nižih cijena energije na svjetskim tržištima, te pada cijena komunikacija (-2,3%) uslijed uvođenja maksimalnih cijena za telekomunikacijske operatere u EU.

Godišnja stopa inflacije – prosjek po godinama, u 2016. po mjesecima

Prva 3 kvartala 2016. bila su obilježena snažnom deflacijom uz stopu inflacije od -1,5% uslijed negativnih vanjskih kretanja, dok su se u 4. kvartalu deflatorni pritisci smanjivali te u prosincu potpuno izostali kad je zabilježena međugodišnja stopa inflacije od +0,2%. Za rast cijena u 4. kvartalu najviše su zaslužne cijene zdravstvenih usluga, alkoholnih pića i duhana te cijene hrane i bezalkoholnih pića.

U 2016. rast broja zaposlenih je ubrzao u odnosu na prethodnu godinu. Na kraju 2016. bilo je zaposleno 26,6 tisuća osoba više nego na kraju 2015. godine, a prosječan međugodišnji rast u cijeloj 2016. iznosio je 26,7 tisuća osoba.

Zaposlenost i stopa nezaposlenosti po mjesecima

Stopa nezaposlenosti je padala tijekom cijele godine (na međugodišnjoj razini) i na kraju 2016. iznosila je 14,8% što je 2,4 postotna boda niže nego na kraju 2015. godine.

Turizam nedovoljan za nadoknadu negativne dobiti od ulaganja

Saldo tekućeg računa platne bilance u prva 3 kvartala 2016. manji je za 2,7 postotnih bodova nego u istom razdoblju 2015. uslijed većeg deficita u razmjeni roba (+5,0%) i gotovo 4 puta većeg deficita od primarnog dohotka (primarno zbog povećanja negativnog dohotka od izravnih ulaganja) koji su zasjenili 7,3% veći suficit u razmjeni usluga (primarno turizam) i 4,0% veći suficit od sekundarnog dohotka.

Odlična kretanja u javnim financijama

U 2016. godini prihodi središnje države i izvanproračunskih korisnika iznosili su 135,8 milijardi kuna što je 5,6% više nego prethodne godine. Glavni razlog za bolje prihode jest ubrzanje rasta ekonomske aktivnosti koja je dovela do viših dobiti poduzeća u 2015. i posljedično viših prihoda od poreza na dobit u 2016. godini. U isto vrijeme veća osobna potrošnja te povoljna kretanja tijekom turističke sezone doveli su do povećanja prihoda od PDV-a i trošarina.

Godišnje stope promjene u javnim financijama

Rashodi središnje države i izvanproračunskih korisnika iznosili su 135,3 milijarde kuna što je 1,7% više nego 2015. godine. Razlozi povećanja ukupnih rashoda jesu rashodi za pomoći koji uključuju transfere lokalnim jedinicama, između ostalog i za isplatu naknada zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama. Na kraju 2016. ostvaren je operativni suficit središnje države i izvanproračunskih korisnika od 567,3 milijuna kuna, što je najbolje

od 2008. godine. U 2016. napravljeno je refinanciranje dijela postojećih obveza, ali u manjoj mjeri nego prijašnjih godina što je smanjilo omjer duga opće države i BDP-a za 2,5 postotna boda na 84,2%. Ovakva kretanja ukazuju na formiranje padajućeg trenda duga opće države.

Bez promjena u monetarnoj politici

U 2016. HNB je nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku uz zadržavanje stabilnog tečaja EUR/HRK koji se kretao u uobičajenom rasponu od približno 7,46-7,68 što je ispod +/-1,5% fluktuacije. Srednji tečaj HNB-a EUR/HRK na kraju 2016. iznosio je 7,558 što je 1,0% manje nego na kraju 2015. HNB je nastavio održavati likvidnost banaka kroz redovne tjedne obratne repo aukcije, a u cijeloj godini ukupno je plasirano 9,0 milijardi kuna što je gotovo dvostruko više nego prethodne godine. U rujnu je stopa na redovne obratne repo operacije spuštena za 3 bazna boda na 0,47%, a u listopadu za još 17 baznih bodova na 0,3%. Uz redovne repo operacije HNB je proveo i 4 operacije fine prilagodbe (devizne intervencije) kojima je ukupno kupljeno 868,8 milijuna eura od banaka te 4 strukturne repo operacije s dospijećem od 4 godine gdje je kamatna stopa tijekom godine snižena s 1,8% na 1,4%.

Nastavak pada kreditiranja banaka i stagnacija depozita

Aktiva banaka (agregirana, kreditne institucije) na kraju 2016. iznosila je 396,3 milijarde kuna što je 1,2% manje nego prethodne godine. Pad se, kao i prethodnih godina, očituje u padu kreditiranja (-4,1%) pa su viškovi likvidnosti plasirani u državne vrijednosne papire i likvidnu imovinu.

Godišnje promjene kredita po sektorima

Kreditiranje države snažno je palo uslijed manjih potreba za zaduživanjem središnje države kod banaka. Također pad kreditiranja stanovništva ubrzao je uslijed nastavka razduživanja, a usprkos padu kamatnih stopa. Pad kreditiranja poduzeća značajno je usporio što upućuje na usporavanje procesa razduživanja poduzeća nakon značajnih otpisa kreditnih potraživanja banaka u prijašnjim godinama.

Godišnje promjene depozita po sektorima

Udio loših kredita po sektorima

Depoziti poduzeća nastavili su rasti uslijed porasta transakcijskih računa što je rezultat bolje profitabilnosti i bržeg obrtaja novca. Depoziti stanovništva gotovo su nepromijenjeni, a depoziti financijskih institucija su pali (- 27,3%) što je u konačnici rezultiralo nepromijenjenim ukupnim depozitima.

Udio loših kredita poduzeća značajno je pao zbog otpisa kreditnih potraživanja banaka i bolje profitabilnosti poduzeća. Međutim, udio loših kredita u građevinskom sektoru i dalje je vrlo visok (65,7%).

Poslovno okruženje

Bilanca kreditnih institucija

Broj banaka na hrvatskom tržištu se uslijed prestanka poslovanja manjih banaka kontinuirano smanjuje, pa tako trenutno na tržištu posluje 25 poslovnih banaka i jedna štedna banka, gdje top 5 najvećih banaka zauzima ¾ tržišta. Karakteristika tržišta u regiji srednje i istočne Europe je da dominantan udio imaju banke u stranom vlasništvu, pri čemu Hrvatska nije iznimka. Tako 15 banaka u inozemnom vlasništvu čini 90,2 posto ukupne imovine sektora, a među njima dominiraju banke s područja Europske Unije, u talijanskom (najveća Zagrebačka banka je u vlasništvu Unicredita, a druga najveća Privredna banka Zagreb je u vlasništvu Intese Sanpaolo) i austrijskom vlasništvu (treća najveća je u vlasništvu Erste & Steiermärkische, a četvrta najveća u vlasništvu Raiffeisenbanka).

HPB je jedna od dvije preostale državne banke, a druga je mala Croatia banka čija imovina čini tek oko 0,8% ukupne imovine sustava. Na dan 31.12.2016. HPB zauzima sedmo mjesto među RH bankama po veličini aktive, a u 2016. je ostvarila najviši rast imovine među prvih 10 banaka.

Bankovni sektor – pregled odabranih pokazatelja 2014. – 2016.

	Imovina, tržišni udjeli i adekvatnost kapitala banaka
							Adekvatnost
	U milijunima HRK	2014	2015	2016	YoY %	Trž. udio	kapitala
1	Zagrebačka Banka	102.470	105.997	105.131	(0,8%)	27,2%	26,1%
2	Privredna Banka Zagreb	69.102	69.733	72.439	3,9%	18,7%	22,5%
3	Erste & Steiermärkische Bank	60.180	58.995	56.119	(4,9%)	14,5%	21,6%
4	Raiffeisenbank Austria	31.421	31.198	31.424	0,7%	8,1%	22,2%
5	Société Générale-Splitska Banka	28.765	27.067	27.066	(0,0%)	7,0%	19,9%
6	Addiko Bank	28.249	25.557	21.099	(17,4%)	5,5%	29,9%
7	Hrvatska Poštanska Banka	17.370	17.713	19.358	9,3%	5,0%	15,7%
	- udio u ukupnoj imovini		4,5%	5,0%
8	OTP Banka Hrvatska	15.870	15.883	15.781	(0,6%)	4,1%	15,6%
9	Sberbank	10.266	9.736	9.266	(4,8%)	2,4%	19,9%
10	Kreditna Banka Zagreb	4.266	3.470	3.551	(16,8%)	0,9%	17,3%
	Prvih 10	367.959	365.349	361.234	(1,1%)	93,4%	21,1%
	Ostale banke (16)	27.279	28.045	25.537	(8,9%)	6,6%	21,9%
	Ukupno	395.238	393.394	386.771	(1,7%)		21,6%

Izvor za sektor: www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2014. i 31.12.2015., nerevidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2016.),

Izvor za HPB: revidirani BN obrazac na 31.12.2016. (ukupna suma sektora prepravljena sukladno revidiranim podacima Banke)

Ukupna imovina hrvatskog bankarskog sektora bila je u porastu od 1999. do 2012. godine, ali je od 2008. nadalje primijećeno usporavanje rasta imovine uslijed financijske krize i usporavanja gospodarstva. Zbog stalnih negativnih pritisaka na tržištu i značajnog porasta loših kredita, ukupna imovina sektora u 2012. po prvi put se smanjila od 1999. godine, a pad je nastavljen u narednim godinama. Trend smanjenja imovine banaka je u 2016. postao još izraženiji zbog primjene zakonskih propisa o konverziji kredita u švicarskim francima, ali i izostanka rasta depozita koji je bio prisutan u prethodnim godinama.

Banke nastavljaju dominantno financirati kućanstva, pri čemu krediti kućanstvima čine 45,1% ukupnih kredita, dok krediti nefinancijskim poduzećima čine 28,3%, a krediti državi 21,2% ukupnih kredita. Loši krediti trenutno čine 13,8 posto ukupnih kredita što je značajno više nego u vremenu prije krize, ali i nešto niže nego u prethodnim godinama. Pritom se udio loših kredita nefinancijskim poduzećima i dalje nalazi na iznimno visokim razinama (28,3%). Smanjenje loših kredita u bilancama banaka rezultat je prodaje potraživanja nebankovnim financijskim institucijama i specijalistima.

Kućanstva i nefinancijska poduzeća također čine glavni izvor financiranja banaka s 83,6% ukupnih depozita. U uvjetima padajućih kamatnih stopa depoziti stagniraju što je u skladu sa sistemskim viškom likvidnosti koja se ne uspijeva preliti u tradicionalne plasmane kao što su krediti. Zbog toga banke kontinuirano nalaze nove načine za diverzifikaciju svojih plasmana i optimizaciju kamatne marže što se prvenstveno očituje u rastu ulaganja u vrijednosne papire.

Povijesno gledano hrvatski bankarski sektor je u posljednjem desetljeću bio među najbolje kapitaliziranima u Europi, a banke u RH trenutno imaju najnižu polugu među zemljama EU.

Omjer kapitala i imovine banaka u 28 EU zemalja – 2016. (%)

Izvor: World Bank metadata, data.worldbank.org

Profitabilnost kreditnih institucija

Unatoč padu bilance, banke su do 2015. ostvarivale pozitivne i visoke stope profita/povrata, te su financijsku krizu prošle relativno neoštećene, zahvaljujući regulatoru i monetarnoj politici koja je zahtijevala visoku razinu kapitaliziranosti banaka prije početka krize.

Nakon gubitka u 2015., induciranog konverzijom kredita uz valutnu klauzulu, i povezanim otpisima, banke nastavljaju s profitabilnim poslovanjem u 2016. godini. Ukupna dobit prije poreza u 2016. iznosila je 6,4 milijarde HRK što je najviše u povijesti bankarskog sustava u RH. Rekordna dobit prije oporezivanja ostvarena je nakon 5,0 milijardi HRK gubitka u 2015. koja je bila pod utjecajem značajnih ispravaka vrijednosti i rezerviranja za što su najvećim dijelom zaslužni gubici po CHF kreditima.

Prvih 10 banaka u 2016. ostvarilo je rekordnih 6,5 milijardi HRK dobiti prije oporezivanja što je više od dobiti ostvarene od strane svih 26 kreditnih institucija.

	Dobit prije poreza i ROA banaka
	U milijunima HRK	2014	2015	2016	2014	2015	2016
1	Zagrebačka Banka	1.478	(662)	2.127	1,4%	-	2,0%
2	Privredna Banka Zagreb	821	208	1.982	1,2%	0,3%	2,7%
3	Erste & Steiermärkische Bank	266	(1.241)	830	0,4%	-	1,5%
4	Raiffeisenbank Austria	364	(311)	585	1,2%	-	1,9%
5	Société Générale-Splitska Banka	249	155	468	0,9%	0,6%	1,7%
6	Addiko Bank	(128)	(2.456)	79	-	-	0,4%
7	Hrvatska Poštanska Banka	(637)	127	162	-	0,7%	0,8%
	- udio u ukupnoj dobiti	-	-	2,8%
8	OTP Banka Hrvatska	13	(155)	155	0,1%	-	1,0%
9	Sberbank	42	(245)	70	0,4%	-	0,8%
10	Kreditna Banka Zagreb	(38)	9	17	-	0,2%	0,5%
	Prvih 10	2.430	(4.572)	6.497	0,7%	-	1,8%
	Ostale banke (16)	(362)	(460)	(125)	-	-	-
	Ukupno	2.068	(5.032)	6.372	0,5%	-	1,6%

Profitabilnost bankovnog sektora 2014. – 2016.

Izvor za sektor: www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2014. i 31.12.2015., nerevidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2016.),

Izvor za HPB: revidirani RN obrazac za 2016. (ukupna suma sektora prepravljena sukladno revidiranim podacima Banke)

Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Povijest i razvoj Hrvatske poštanske banke d.d.

Osnivanje Hrvatske poštanske banke d.d., početkom devedesetih godina, rezultat je višemjesečnog rada skupine entuzijasta i stručnjaka Hrvatske pošte i telekomunikacija (dalje u tekstu: "HPT"), koji su poznavajući dobre prakse rada i poslovanje poštanskih banaka u Europi, u novonastalim političkim okolnostima oživotvorili ideju poštanske banke u samostalnoj Hrvatskoj.

HPB osnovan je u listopadu 1991. godine sa sjedištem u Zagrebu, a prva poslovna adresa bila je u Tkalčićevoj ulici br. 7. Dionice HPB upisalo je i preuzelo 50 osnivača/dioničara, poslovnih partnera HPT-a, koji je bio najveći dioničar i koji je osigurao prostor i prve kadrove za rad. Kao "univerzalna bankarska organizacija", HPB registriran je kako bi obavljao "sve novčane, depozitne, kreditne i garancijske poslove s pravnim osobama i sve bankarske poslove s pučanstvom, uključujući i poslove platnog prometa", te je krajem listopada 1991. godine upisan u sudski registar.

Polazeći od potreba građana i privrednih subjekata za bankarskim uslugama, osobito u nizu sredina u kojima nema poslovnica banaka i oslanjajući se na mrežu od tadašnjih 1.100 šaltera HPT-a u kojima su pružane bankarske usluge, započelo se s prikupljanjem depozita građana, depozita privatnih poduzetnika i pravnih osoba – poslovnih partnera HPT-a. Prvi klijenti HPB-a bili su radnici HPT-a kojima su plaće isplaćivane putem štednih knjižica.

U svibnju 1992. HPB je počeo obavljati devizni platni promet s inozemstvom i prikupljati prve devizne depozite. Tijekom te godine, prednosti novoosnovane banke, osim osnivača i poslovnih partnera HPT-a, počeli su prepoznavati i manji privatni poduzetnici koji se uključuju u depozitnu sferu HPB-a.

Uredbom o naplati dugova odnosno potraživanja plasiranih sredstava Poštanske štedionice Beograd – filijale za Hrvatsku, Zagreb, (od 25. ožujka 1992. godine, NN 15/92.), HPB je nominiran pravnim slijednikom te filijale što je dalo značajan doprinos formiranju potencijala i poslova HPB-a (zamjena štednih knjižica i tekućih računa, preuzimanje štediša i deponenata, naplata potraživanja).

Prve godine rada HPB-a obilježilo je rad u ratnim okolnostima, pad ukupne privredne i investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj, pad životnog standarda, visoka stopa inflacije (pa i hiperinflacija), monetarna nedisciplina, povećanje fiskalnih davanja, koji su okončani donošenjem Stabilizacijskog programa u svibnju 1995. godine koji zaustavlja inflaciju i stabilizira tečaj DEM. HPB je tijekom tih godina prvenstveno obavljao poslove sa stanovništvom, prikupljao dinarska odnosno kunska sredstva građana, isplaćivao plaće i mirovine, a viškove sredstava plasirao na tržište novca i kratkoročno kreditirao obrtne potrebe privrednih subjekata, prvenstveno HPT, njegovih poslovnih partnera i osnivače HPB-a. I u tim složenim okolnostima rada i privređivanja, HPB je bilježio stalni rast bilančne sume i ostvarivao dobit te vodio stalnu brigu o revalorizaciji i očuvanju vrijednosti kapitala osnivača i depozita klijenata i ulagača.

1. godine kupljena je zgrada u Jurišićevoj 4, pa sjedište HPB-a seli na tu poslovnu adresu. Iste godine usklađeni su i akti banke sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Više od deset godina od osnivanja, do otvaranja podružnice u Splitu u travnju 2003. godine, jedine poslovnice HPB-a bile su u Zagrebu, najprije u Praškoj ulici i Ulici kralja Držislava (od lipnja 1995. do prosinca 1999. godine), a zatim u Jurišićevoj 4. U srpnju 2005. godine HPB je osnovao HPB-nekretnine, društvo s ograničenom odgovornošću za promet nekretninama i graditeljstvo i HPB Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim fondovima, čime je formirana Grupa HPB, koja je tijekom 2006. godine upotpunjena osnivanjem HPB-Stambene štedionice, dioničko društvo za stambenu štednju. HPB je kao nadređeno društvo u Grupi HPB, ujedno i stopostotni vlasnik svih triju društava, koja zajedno s HPB-om i društvom H1 TELEKOM d.d. za telekomunikacijske usluge, gdje HPB ima kontrolni vlasnički udio od 29. srpnja 2015., zajedno čine Grupu HPB.

Javnom ponudom dionica Banke u rujnu 2015. godine, dionički je kapital Banke povećan za 550 milijuna kuna mješovitim ulaganjem privatnog i javnog kapitala. U dioničarsku strukturu Banke ulaze mirovinski fondovi,

investicijski fondovi i ostali privatni investitori, koji su uplatili ukupno 305,9 milijuna kuna, putem čega stječu vlasnički udio u temeljnom kapitalu Banke od 25,5 posto. Od strane Republike Hrvatske uplaćeno je 244,1 milijun kuna, pa se vlasnički udio Republike Hrvatske i poveznih osoba smanjio s 99 na 74,5 posto. Na ovaj način, HPB postaje banka s najdiverzificiranijom dioničarskom strukturom među velikim bankama u Hrvatskoj.

Danas poslovnu mrežu HPB-a čini 10 regionalnih centara za gospodarstvo (dva u Zagrebu, Split, Dubrovnik, Pula, Varaždin, Osijek, Rijeka, Čakovec i Zadar), 45 poslovnica i 7 ispostava rasprostranjenih na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Tržišno pozicionirana i konkurentski profilirana, HPB je danas jedina bankarska institucija koja omogućuje temeljne financijske usluge građanima na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, sveobuhvatni financijski servis državnoj upravi te podršku hrvatskom gospodarstvu, osobito u segmentu malog i srednjeg poduzetništva. U suradnji s HP-Hrvatskom poštom d.d., dostupnost proizvoda i usluga HPBa osigurana je i kroz mrežu poštanskih ureda u svim značajnim mjestima u državi.

Kao najveća banka u domaćem vlasništvu, HPB je svojim strateškim usmjerenjem okrenuta poslovanju sa stanovništvom na cijelom državnom teritoriju te praćenju i poticanju razvoja nacionalnog gospodarstva, poglavito u segmentu malog i srednjeg poduzetništva. Strateške odrednice razvoja HPB-a usmjerene su na povećanje tržišnog udjela na bankarskom tržištu te razvoj organizacije i poslovnih procesa u skladu s najboljom svjetskom praksom. HPB je usmjerena na uvođenje asortimana novih i atraktivnih proizvoda i usluga za stanovništvo, a poseban naglasak stavljen je na kreiranje i inoviranje financijsko poslovne ponude prilagođene karakteristikama i potrebama malih i srednjih poduzetnika.

Djelatnost Hrvatske poštanske banke

Banka obavlja sve bankovne i financijske usluge od kojih se glavne djelatnosti i stvarne aktivnosti odnose na poslovanje sa stanovništvom i poslovanje s gospodarstvom, a najznačajnije među njima su kako slijedi:

• sve vrste depozitnih i kreditnih proizvoda i usluga za pravne i fizičke osobe u domaćoj i stranoj valuti
• usluge transakcijskog poslovanja (kunski i devizni platni promet)
• usluge izdavanje garancija, avala i drugih oblika jamstava
• usluge factoringa, financijskog najma (leasing)
• usluge kupoprodaje i druge usluge vezane za vrijednosne papire
• ostali bankovni proizvodi i usluge (sefovi, Western Union usluge).

Zakonodavni okvir

Uvjeti za osnivanje i poslovanje Banke kao kreditne institucije u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o kreditnim institucijama ("Narodne novine" broj 159/2013, 19/2015, 102/2015) i Zakonom o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj 152/2011, 111/2012, 68/2013 i 110/2015).

Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o tržištu kapitala ("Narodne novine" broj 88/2008, 146/2008, 74/2009, 54/2013, 159/2013, 18/2015 i 110/2015), a pružanje usluga platnog prometa koje Banka obavlja uređuje Zakon o platnom prometu ("Narodne novine" broj 133/2009 i 136/2012), uključujući i pripadajuće podzakonske propise. Za poslovanje Banke relevantni su i podzakonski propisi Hrvatske narodne banke kao nadležnog regulatora kojima se uređuje osnovna djelatnost Banke i poslovanje vezano uz osnovnu djelatnost.

Hrvatska narodna banka, osim navedene normativne aktivnosti, nadležna je i za nadzor kreditnih institucija, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je za nadzor pružanja investicijskih usluga i aktivnosti i obavljanje pomoćnih usluga. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kontrolira ispunjavanje obveza kreditnih institucija iz Zakona o osiguranju depozita ("Narodne novine" 82/2015), dok u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom provodi pravila i određuje postupke i instrumente za sanaciju kreditnih institucija sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ("Narodne novine" broj 19/2015).

Banka u svome poslovanju primjenjuje regulativu Europske unije koju čine objavljene uredbe Europske unije koje su usvojili Europski parlament i Vijeće, od kojih je najznačajnija Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenata i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 ("Službeni list" EU L 176/2013), te delegirane i provedbene uredbe Europske komisije čije odredbe se izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj u poslovanju kreditnih institucija, kao i druge relevantne propise koji uređuju poslovanje pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, kao i pravnih osoba i kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu u kojem se njihovo poslovanje obavlja sa inozemstvom (primjerice, propisi drugih država i međunarodni ugovori koji se tiču sprječavanja pranja novca, plaćanja u međunarodnom platnom prometu i drugo).

S obzirom da je Republika Hrvatska izravno ili putem društava u njenom vlasništvu većinski vlasnik dionica Banke, Banka kao relevantnu primjenjuje i posebnu regulativu za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu.

Opis HPB Grupe i položaja koji Banka ima u Grupi

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo dio je grupe povezanih osoba u smislu Zakona o kreditnim institucijama, i stopostotni je vlasnik sljedećih društava, s kojima čini HPB Grupu:

• HPB Invest d.o.o., sa sjedištem u RH, Zagreb, za upravljanje investicijskim fondovima
• HPB Nekretnine d.o.o., sa sjedištem u RH, Zagreb, za promet nekretninama i graditeljstvo
• HPB Stambena štedionica d.d., sa sjedištem u RH, Zagreb, za stambenu štednju

Pored gore navedenih društava kojima je Hrvatska poštanska banka osnivač i stopostotni vlasnik, Grupu čini i sljedeće društvo, gdje HPB ima kontrolni vlasnički udio od 29. srpnja 2015. (58,2 posto):

H1 TELEKOM d.d., za telekomunikacijske usluge sa sjedištem u RH, Split

Struktura HPB Grupe

*HPB d.d. je vlasnički udio u društvu H1 TELEKOM d.d. stekao pretvaranjem potraživanja u temeljni kapital. HPB d.d. i dalje namjerava svoje ulaganje u navedenom društvu nadoknaditi prvenstveno prodajom, a ne kroz ostvarivanje svojih prava kao vlasnik kontrolnog udjela, te je stoga to ulaganje klasificirano kao imovina namijenjena prodaji, sukladno MSFI 5.

Vlasnička struktura Hrvatske poštanske banke d.d.

Dioničar	Vlasnički udio
Republika Hrvatska (Ministarstvo državne imovine)	42,43%
HP Hrvatska pošta d.d.	11,93%
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka	8,98%
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (Ministarstvo državne imovine)	8,76%
Prosperus Invest d.o.o., za Prosperus FGS	4,94%
PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF (kategorija B)	4,12%
ERSTE d.o.o. za ERSTE PLAVI OMF (kategorija B)	3,90%
Allianz ZB d.o.o., za AZ OMF (kategorija B)	2,88%
CROATIA osiguranje d.d.	2,47%
RAIFFEISEN D.D., za Raiffeisen OMF (kategorija B)	2,42%
Fond za financiranje razgradnje NEK	2,36%
Manjinski dioničari	4,77%
Trezorske dionice	0,04%
Izvor: SKDD

Na dan 31. prosinca 2016. godine vlasnička struktura Banke je kako slijedi:

Republika Hrvatska, putem Ministarstva državne imovine i ostalih državnih institucija i pravnih osoba pod njenom kontrolom, drži udio od 74,5% u dioničkom kapitalu i glasačkim pravima Društva na datum 31.12.2016. godine.

Dionica HPB-R-A

Dionica HPB-R-A uvrštena je u Službeno tržište Zagrebačke burze. Zadnja cijena po dionici krajem 2016. godine iznosila je 751,00 kuna (trgovinski dan 30.12.2016.), što predstavlja rast od 17,3 posto u usporedbi sa zadnjom zabilježenom cijenom u 2015. godini (640,00 kuna na trgovinski dan 30.12.2015.).

Pregled poslovanja i financijski pregled

Banka je u 2016. godini ostvarila neto dobit nakon poreza u iznosu od 188,3 milijuna kuna, što je najbolji neto rezultat od osnutka Banke.

Neto dobit/(gubitak)

Također je ostvarena i rekordna operativna dobit prije rezerviranja, koja iznosi 387,7 milijuna kuna. Rezerviranja za gubitke po zajmovima i ostalim vrijednosnim usklađenjima financijske i nefinancijske imovine iznose 200,6 milijuna kuna, dok rezerviranja za obveze i troškove iznose 25,4 milijuna kuna.

Operativna dobit (prije rezerviranja)

U 2016. godini ukupni neto prihodi iz poslovanja viši su od prošlogodišnjih za 6,0 posto. Neto prihod od kamata u iznosu od 514,4 milijuna kuna generira udio od 62,1 posto u ukupnim prihodima iz poslovanja.

Struktura neto prihoda iz poslovanja za razdoblje 01.01.-31.12.2016.

Procesi provedeni u 2015. godini (reorganizacija i dokapitalizacija), te nastavak racionalizacije u 2016. godini u kombinaciji s boljim neto prihodima iz poslovanja, rezultirali su s unapređenjem efikasnosti poslovanja, što se reflektira u C/I pokazatelju koji je smanjen za 5,7 postotna boda na razinu 53,2 posto.

Omjer troškova i prihoda iz poslovanja (C/I indikator) u %

Krajem 2016. godine aktiva Banke je iznosila 19.338 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 1.647 milijuna kuna (+9,3 posto) u odnosu na 2015. godinu. Sa 58,9 posto zajmovi i potraživanja od komitenata čine najznačajniji udio u strukturi aktive. Udio obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke, zajmova i potraživanja od banaka i ostalih novčanih sredstava iznosi 15,7 posto. Slijedi financijska imovina raspoloživa za prodaju sa udjelom od 14,2 posto.

Kretanje i struktura aktive

Fin. imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, fin. imovina raspoloživa za prodaju i fin. imovina koja se drži do dospijeća

Zajmovi i potraživanja od komitenata

Materijalna, nematerijalna imovina i ostala aktiva

Ukupna imovina

Ukupni neto krediti iznosili su 11.398 milijuna kuna i u odnosu na 2015. godinu viši su za 1.213 milijuna kuna. Promatrajući strukturu neto kredita udio kredita pravnim osobama iznosi 60,3 posto, a udio kredita stanovništvu sada iznosi 39,7 posto.

Struktura i kretanje neto kredita

Oročeni depoziti s udjelom od 47,0 posto čine najveći udio u strukturi pasive. U 2016. godini je porastao udio depozita po viđenju za 2,2 postotna boda te sada iznosi 37,2 posto.

Kretanje i struktura pasive

Tijekom 2016. godine depoziti komitenata su veći za 10,4 posto (1.481,6 milijuna kuna) u odnosu na 2015. godinu. Rast ukupnih depozita (uključujući i depozite banaka) iznosi 1.633,1 milijuna kuna ili 11,1 posto.

Kretanje i struktura depozita

Iako i dalje prevladavaju u strukturi ukupnih depozita, udio oročenih depozita se smanjio za 1,85 postotnih bodova te iznosi 55,8 posto. Rastom tijekom 2016. godine depoziti po viđenju su, osim u ukupnoj pasivi, povećali i svoj udio u ukupnim depozitima – sa 42,3 na 44,2 posto.

Poslovanje sa stanovništvom

Poslovanje sa stanovništvom HPB obavlja putem vlastite poslovne mreže koju čini 8 regionalnih centara, 45 poslovnica i 7 ispostava, te putem distributivnog kanala Hrvatske pošte više od 1.000 poštanskih ureda raspoređenih na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

U 2016. godini Banka je unaprijedila prodajnu mrežu preseljenjem određenih poslovnica na kvalitetnije lokacije, otvaranjem nove poslovnice u Zagrebu te preuređenjem nekoliko poslovnica. Banka je ujedno nastavila s razvojem i unapređenjima distribucijskih kanala direktnog bankarstva uvođenjem online otvaranja računa, online zahtjeva za kredit te postavljanjem 35 novih bankomata. Na kraju 2016. godine Banka je raspolagala vlastitom mrežom od 402 bankomata i 2.097 EFTPOS terminala.

Nastavljen je razvoj suradnje sa strateškim partnerom Hrvatskom poštom te je uvođenjem kreditnih proizvoda upotpunjena ponuda proizvoda Banke u poštanskim uredima.

Također, dodatno je unaprijeđena i suradnja s Croatia osiguranjem uz rekordnu prodaju polica osiguranja.

U 2016. godini akvizirano je 25 tisuća novih klijenata. Banka je ostvarila značajne rezultate prodajom preko 164 tisuća proizvoda uz ugovaranje više od 33 tisuće novih tekućih računa. Navedeno je rezultiralo povećanjem prihoda od naknada segmenta stanovništva i kartičnog poslovanja u odnosu na 2015. godinu za 9 posto.

U ukupnoj strukturi glavnice depozita, depoziti stanovništva čine 55,8 posto. U prošloj godini porasli su 4,7% te su na dan 31. prosinca 2016. godine iznosili 9,1 milijardu kuna. Od toga, depoziti po viđenju iznosili su 2,9 milijardi kuna te su u godini porasli 21,9%, a oročeni depoziti iznose 6,1 milijarde kuna i smanjeni su 2,0 posto. Rast depozita rezultat je kvalitetne usluge, lojalnosti klijenata, odlične marketinške promidžbe i prepoznavanje banke kao sigurnog financijskog čimbenika u bankarstvu Hrvatske.

Ukupni bruto kreditni portfelj stanovništva na kraju 2016. godine iznosio je 4,8 milijardi kuna. Krajem godine prodan je portfelj loših kredita u iznosu 418 milijuna kuna. U strukturi ukupnih bruto kredita komitentima, krediti stanovništvu čine 37,5 posto. U strukturi ukupnih kredita stanovništvu najveći dio čine nenamjenski krediti, a povećan je udio stambenih kredita. Ukupno je 2016. plasirano gotovo 1,3 milijardi kuna novog kreditnog volumena, a povećan je portfelj stambenih kredita s 588 milijuna kuna novih plasmana. Ovakav rezultat omogućen je iznimnom ponudom stambenih kredita, osobito kunskih s fiksnom kamatnom stopom.

Postignuti rezultati ostvareni su prije svega maksimalnim doprinosom prodajnog osoblja, lojalnošću postojećih te akvizicijom novih klijenata, kvalitetom usluge, poboljšanjem međusektorske suradnje i unapređenjem procesa podrške.

Redovitim praćenjem tržišta, aktivnosti konkurencije te novih trendova, razvijani su proizvodi koji Banku diferenciraju na tržištu i potvrđuju da je vrlo konkurentna. 2016. godine kreiran je SuperSmart račun kojim je HPB postala prva i jedina banka u Hrvatskoj koja nudi otvaranje tekućeg računa bez dolaska u poslovnicu. Omogućeno je i online predavanje zahtjeva za kredite. Banka ovime pruža mogućnost komunikacije s klijentima na suvremen način. Krajem godine Banka je klijentima omogućila predodobrene kredite. Banka će nastaviti razvijati nove proizvode u skladu s potrebama i željama klijenata u skladu s uvjerenjem da su klijenti uvijek na prvom mjestu.

Sredinom 2016. implementiran je novi CRM sustav, čime je upravljanje odnosima s klijentima znatno unaprijeđeno. Omogućeno je objedinjavanje, nadzor i upravljanje interakcijom prema klijentima. Uz velik broj prodajnih kampanja uvedene su i customer care kampanje. Aktivno je rađeno na povećanju zadovoljstva klijenata. Na temelju znanja koje CRM ima o klijentima, ponuđen je poseban proizvod visoko vrijednim klijentima Banke. Uveden je interni sustav ocjene rizika kojim je u proces odobravanja kredita implementirana značajno unaprijeđena metoda ocjene rejtinga klijenta. Sustav provođenja platnih transakcija prilagođen je SEPA-i.

			Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa stanovništvom:

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge
	Računi	Tekući račun
		Žiro račun
		Devizni račun
		Dječji račun
		Escrow račun
		SuperSmart HPB račun
	Štednja	Štednja po viđenju
		Motiv Plus štednja
		Oročena kunska štednja
		Oročena devizna štednja
		Oročena štednja s višekratnim uplatama
		Dječja štednja (HPB Kockica)
		Rentna štednja
	Krediti	Stambeni krediti
		Stambeni krediti u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive k.s. - refinanciranje
		Stambeni kredit u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive k.s.
		Stambeni kredit uz valutnu klauzulu EUR s kombinacijom fiksne i promjenjive k.s.
		Zeleni stambeni krediti u kunama
		Zeleni stambeni krediti uz valutnu klauzulu EUR
		Stambeni krediti u kunama
		Stambeni krediti uz valutnu klauzulu EUR
		POS+ stambeni krediti
		POS stambeni krediti (Program A)
		Namjenski krediti
Proizvodi i usluge u poslovanju sa stanovništvom		Kredit za legalizaciju nekretnine
		Kredit za pripremu turističke sezone
		Kredit za zatvaranje obveza
		Kredit za podmirenje dopuštenog prekoračenja
		Studentski kredit za školarinu
		Studentski kredit za znanje, sport i putovanje
		Namjenski kredit za POS gradnju
		Potrošački kredit Bontech d.o.o.
		Nenamjenski krediti
		Nenamjenski gotovinski kredit u kunama
		Nenamjenski gotovinski kredit uz valutnu klauzulu EUR
		Nenamjenski kredit u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope
		Nenamjenski kredit za umirovljenike u kunama
		Nenamjenski kredit za umirovljenike uz valutnu klauzulu EUR
		HPB Fiksacijski kredit
		Lombardni kredit na osnovi stambene štednje u HPB Stambenoj štedionici
		Lombardni kredit uz zalog oročenog depozita
		Nenamjenski hipotekarni kredit
	Kartice	Debit MasterCard beskontaktna kartica
		Pošta & HPB MasterCard kartica
		Maestro kartica tekućeg računa
		Maestro kartica žiro računa
		VISA Elektron kartica tekućeg računa
		VISA Prepaid kartica s nadoplatom
		VISA Prepaid kartica za mlade
		VISA kartica na rate
		MasterCard kreditna kartica (revolving)
		MasterCard kartica s odgodom plaćanja (charge)
		Zlatna MasterCard kartica

Grupe proizvoda		Proizvodi i usluge
	Elektroničko bankarstvo	Internet bankarstvo
		mBanking
		Sms/e-mail usluga
		e-Građani
		eRačun
Ostalo		HPB Kombinacija
		Dinamička konverzija valute na bankomatima
		HPB usluge u HP-u i FINA-i
		Sefovi
		Trajni nalozi
		Western Union

Poslovanje s pravnim osobama

Sektor poslovanja s gospodarstvom pruža bankovne usluge za oko 8.700 klijenata, pri čemu se teži neprestanom unapređenju usluga i uvođenju inovacija kako bi se što bolje zadovoljile potrebe klijenata.

1. godinu karakterizira snažan rast tržišnih udjela u svim segmentima poslovanja u Sektoru poslovanja s gospodarstvom.

Razina bruto kredita pravnih osoba povećana je za 3,3 posto u odnosu na 2015. godine te krajem 2016. godine isti iznose 8,0 milijardi kuna. Pritom je 0,7 milijardi kuna bruto glavnice dospjelih nenaplaćenih kredita reklasificirano u imovinu namijenjenu prodaji, zbog namjere prodaje. U strukturi bruto kredita pravnim osobama dominantan udio imaju krediti trgovačkim društvima i republičkim fondovima, pri čemu HPB nastavlja podržavati poduzeća i djelatnosti koje generiraju vrijednost za gospodarstvo.

Ukupni depoziti pravnih osoba (bez depozita banaka) na 31.12.2016. godine iznosili su 6,7 milijardi kuna, pri čemu su depoziti po viđenju zabilježili rast od 9,8 posto dok je zabilježen bitno značajniji rast oročenih depozita – za 39,3 posto u odnosu na 2015. godinu. Zabilježeni porast depozita rezultirao je značajnijom akvizicijom klijenata u lokalnoj upravi, malom i srednjem poduzetništvu te velikim kompanijama.

U 2016. godini Banka je bila suočena sa velikim izazovom općeg smanjenja kamatnih stopa na tržištu, a što je kompenzirala kvalitetnim mjerama u dijelu upravljanja volumenima kredita i kamatnim troškom u dijelu depozita.

Uspješna poslovna suradnja s HBOR-om i HAMAG-BICRO-m po svim programima nastavlja se i dalje. U 2016. godini zaključen je Ugovor o poslovnoj suradnji s Croatia osiguranjem za prodaju polica osiguranja koji je namijenjen malim poduzetnicima veličine do 20 zaposlenih, prosječne premije 2.200 kn. Dizajnirani su novi proizvodi namijenjeni poslovnim subjektima u suradnji sa Udruženjem obrtnika grada Zagreba, Hrvatskom odvjetničkom komorom. Redizajnirani su krediti za suvlasnike stambenih zgrada te je za djelatnost poljoprivrede odobren razvoj kratkoročnih i dugoročnih linije.

Kao i do sada, Banka će i u idućem razdoblju nastaviti intenzivno surađivati i pružati kreditnu potporu gospodarskim subjektima, državnim jedinicama, kao i jedinicama lokalne uprave, ali uz naglasak na rast portfelja malih i srednjih poduzeća radi prilagodbe tržišnim okolnostima. Fokus će biti na porastu nekamatnih prihoda uz neprestano poboljšanje kvalitete i širenje lepeze usluga.

U pripremi su novi proizvodi za poslovne subjekte: paketi proizvoda; turistički krediti; nove kreditne linije u suradnji s EBRD-om namijenjene kreditiranju srednjeg i malog poduzetništva, žena poduzetnica i poboljšanje energetske učinkovitosti; kreiranje proizvoda za podsegmente u suradnji s udruženjem stomatologa, farmaceuta, udruženjem računovođa te mobilno bankarstvo za poslovne subjekte.

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja s pravnim osobama:

Transakcijski račun Gotovinski platni promet Bezgotovinski platni promet Platni promet Izvješćivanje o stanju i promjenama na računu Podatci o solventnosti (BON2) Izvršenje platnih naloga u EUR-ima (SEPA) Izvršenje platnih naloga s inozemstvom Krediti za obrtna sredstva (poboljšanje likvidnosti) Krediti za obrtna sredstva temeljem ustupa potraživanja bonitetnih društava u zemlji Revolving krediti Kratkoročno financiranje Eskont mjenica bonitetnih izdavatelja Dopušteno prekoračenje po računu poslovnih subjekata Krediti za pripremu turističke sezone Krediti za financiranje zaliha šećera, pšenice ili druge robe Krediti za financiranje izvoza Kredit za suvlasnike stambene zgrade Krediti za trajna obrtna sredstva Krediti za kupnju strojeva i opreme Krediti za kupnju, izgradnju, rekonstrukciju i uređenje poslovnih prostora Dugoročno financiranje Proizvodi i usluge u poslovanju s pravnim osobama Krediti za financiranje stambene izgradnje AGRO krediti pravnim osobama Krediti za razvoj turističke djelatnosti Zeleni krediti za poduzetnike Ponuda za izvoznike Krediti u suradnji s HAMAG-BICRO Kreditne linije iz sredstava HBOR-a Posebni kreditni Krediti u suradnji s Udruženjem obrtnika grada Zagreba programi Kreditne linije za članove Hrvatske odvjetničke komore Krediti u suradnji s MINPO, gradom Zagrebom i Županijama-Mjera 1 Nenamjenski depoziti u kunama i valuti Depoziti Namjenski depoziti u kunama i valuti Depoziti po viđenju u kunama i valuti Garancije za dobro izvršenje posla Ponudbene i licitacijske garancije Ostale činidbene garancije Garancije za otklanjanje nedostataka u garantnom roku Garancije Platežne garancije Carinske garancije Garancije za povrat avansa Devizne garancije Kontragarancije i supergarancije Loro akreditive Nostro akreditivi Akreditivi Dokumentarne naplate Stand by akreditive VISA Business Electron VISA Bonus plus Kartice VISA Prepaid business kartica VISA Business mHPB mToken Elektroničko bankarstvo Internet bankarstvo SMS/E-mail usluga Cash pooling Ostalo		Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge
			E-commerce

Poslovanje Sektora financijskih tržišta

Riznica

Veći dio 2016. godine obilježen je izrazito visokom likvidnošću na međunarodnom tržištu a pod utjecajem mjera monetarnog popuštanja najznačajnijih centralnih banaka, dok je tek u drugom dijelu godine naznačeno da bi FED mogao u 2017. godini značajnije povećati referentnu kamatnu stopu za USD. Banka se u takvim tržišnim okolnostima i višku likvidnosti koji se prelio i na domaće tržište koncentrirala na optimizaciju viškova likvidnosti prije svega kroz ulaganje u obveznice listane na domaćem tržištu.

U skladu sa novom regulativom iz područja upravljanja rizikom likvidnosti Banka je aktivno upravljala rezervama u likvidnim financijskim instrumentima kombinirajući ulaganja u instrumente sa fiksnim prinosom, ulaganja u udjele u otvorenim investicijskim fondovima i depozite kod financijskih institucija.

Banka je i dalje jedan od najznačajnijih sudionika na domaćem novčanom tržištu te su aktivnosti na novčanom tržištu bile najznačajnije periodima kratkotrajnih sezonskih volatilnosti uglavnom na strani plasmana viškova likvidnosti. Banka s obzirom na tako visoku likvidnost nije sudjelovala na redovnim repo aukcijama HNB-a, kao ni u strukturnim repo operacijama koje je HNB pokrenuo u 2016. godini te je uspješno održavala propisane koeficijente i omjere likvidnosti.

U trgovanju devizama i prihodima od tečajnih razlika Banka je u 2016. godini ostvarila odličan rezultat iako je trgovanje i dalje pod utjecajem sužavanja spreadova u trgovanju.

U dijelu prodaje rizničnih proizvoda i dijelu trgovanja devizama Banka je povećala aktivnost u suradnji sa korporativnim klijentima kroz ugovaranje spot i terminskih kupoprodaja deviza.

U dijelu poslovanja s gotovim novcem Banka je i dalje jedan od najznačajnijih sudionika. Uz široku mrežu poslovnica i ovlaštenih mjenjača Banke, kroz suradnju sa FINA gotovinskim servisima Banka nudi konkurentnu uslugu u trgovanju i opskrbi gotovim novcem.

Investicijsko bankarstvo

Banka svojim klijentima nudi uslugu posredovanja pri kupoprodaji financijskih instrumenata na domaćem, regionalnim i svjetskim tržištima kapitala uz mogućnost elektroničkog sustava trgovanja i zadavanja naloga. Prometi na domaćem i regionalnim tržištima uslijed ponovno probuđenog optimizma investitora nešto su viši nego u 2015. godini. Slične pokazatelje rasta aktivnosti investitora bilježi i Banka u dijelu usluga brokerskog poslovanja i poslova upravljanja imovinom.

Banka i dalje redovito sudjeluje kao jedan od aranžera u emisijama obveznica u Republici Hrvatskoj te je i u 2016. godini sudjelovala kao suaranžer u izdanju obveznica Ministarstva financija RH.

U dijelu usluga skrbništva i depozitara mirovinskih i investicijskih fondova Banka kontinuirano unaprjeđuje i usklađuje usluge sa brojnim regulatornim zahtjevima i promjenama te i u tom segmentu bilježi rast imovine pod uslugom skrbništva i depozitara.

Pregled proizvoda i usluga u segmentu financijskih tržišta:

	Proizvodi	Opis proizvoda
	Trgovanje na domaćem tržištu	Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na domaćem tržištu Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diverzifikaciju portfelja na nekoliko dionica
	Trgovanje na regionalnim tržištima	Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na tržištima Crne Gore, Srbije, Makedonije te Bosne i Hercegovine Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diverzifikaciju portfelja na nekoliko dionica
Proizvodi i usluge Sektora financijskih tržišta	Trgovanje na svjetskim tržištima	Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na vodećim svjetskim tržištima kapitala Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diverzifikaciju portfelja na nekoliko dionica
	Upravljanje portfeljem	Usluga upravljanja portfeljem je specijalizirana usluga koja korisnicima omogućava da svoja novčana sredstva povjere Banci na upravljanje Usluga je namijenjena osobama koje u skladu s vlastitim ciljevima i ograničenjima žele investirati u vrijednosne papire i druge financijske instrumente na rok duži od godine dana radi ostvarivanja dodatnog prinosa Svaki mjesec, a po potrebi i češće klijenti primaju izvještaj o svim aktivnostima i promjenama vrijednosti financijskih instrumenata u svom portfelju, odnosno izvještaj o kretanju vrijednosti uloženih sredstava
	Investicijske usluge	Investicijske usluge podrazumijevaju usluge investicijskog savjetovanja te one vezane uz savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima te druge usluge iz segmenta investicijskog bankarstva
	Izdavanje vrijednosnih papira	Banka obavlja poslove izdavanja za sljedeće financijske instrumente: a) dužničke financijske instrumente - kratkoročne (komercijalni zapisi) i dugoročne (obveznice) b) vlasničke financijske instrumente - dionice Pri izdavanju financijskih instrumenata Banka nudi usluge koje pokrivaju cjelokupni postupak izdavanja, odnosno obuhvaćaju sve poslove vezane uz organiziranje, pripremu i provođenje upisa i uplate vrijednosnica, kao i druge poslove za potrebe izdavatelja s ciljem ostvarenja uspješnog upisa i uplate

	Proizvodi	Opis proizvoda
	Skrbništvo nad	Osnovu skrbništva čine prvenstveno poslovi u vezi s pohranom imovine i
	vrijednosnim papirima	provedbom namire transakcija te praćenje korporativnih aktivnosti Korisnici usluga skrbništva su aktivni sudionici tržišta kapitala, investicijski i mirovinski fondovi i ostali institucionalni investitori te fizičke i pravne osobe koje svoju imovinu ulažu u financijske instrumente Usluge skrbništva: pohrana i čuvanje imovine, namire transakcija financijskih instrumenata po nalogu klijenta, utvrđivanje vrijednosti imovine, obavješćivanje o aktivnostima dioničkih društava, naplata prihoda od financijskih instrumenata i izvješćivanje, zastupanje na godišnjim skupštinama dioničara, obavješćivanje o izmjenama zakonskih propisa
	Usluga depozitara	Depozitar je kreditna institucija sa sjedištem u RH ili podružnica kreditne
	UCITS/AIF investicijskog i mirovinskog fonda	institucije druge države članice , osnovana u RH, koja ima odobrenje HNB-a (ili nadležnog tijela te države članice) za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, a kojoj su povjereni : - kontrolni poslovi fonda - praćenje tijeka novca fonda
		- poslovi pohrane imovine fonda
		Depozitar vodi račune za imovinu fonda i odjeljuje svakog pojedinog fonda od
Proizvodi i usluge Sektora financijskih tržišta		imovine ostalih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te društva za upravljanje, kontrolira da se imovina fonda ulaže sa regulatornim odredbama i aktima društva, izvješćuje Regulatora o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti imovine fonda i cijene udjela, izvršava naloge društva za upravljanje u vezi sa transakcijama sa imovinom fonda, izvješćuje o korporativnim akcijama, pruža usluge glasovanja na skupštinama društva, zaprima uplate prihoda i prava dospjelih u korist fonda, osigurava da se prihodi fonda koriste u skladu sa regulatornim odredbama i aktima društva, prijavljuje Regulatoru svako ozbiljnije ili teže kršenje zakonskih odredbi i odredbi akata društava.
	Moj broker - Web	Moj broker – Web Trader usluga omogućuje trgovanje vrijednosnim papirima i
	Trader	praćenje stanja portfelja putem interneta, neovisno o radnom vremenu brokera Banke Mogućnosti:
		- zadavanje naloga kupnje i/ili prodaje financijskih instrumenata na ZSE - otkazivanje ili mijenjanje naloga - provjera stanja vlastitog portfelja - uvid u stanje i promete vlastitog brokerskog računa
		- pregled cijena dionica na ZSE s 50 najboljih ponuda na burzi u realnom
		vremenu
	Kratkoročni kunski	- sigurnost razmjene podataka Kratkoročni kunski kredit za kupnju financijskih instrumenata za fizičke osobe i
	krediti za kupnju	pravne subjekte, s namjenom kupnje financijskih instrumenata koji su uvršteni
	financijskih	na Listu financijskih instrumenata za margin kredite, a sukladno dnevno
	instrumenata (Margin krediti)	utvrđenim limitima ulaganja za pojedini financijski instrument Rok otplate kredita do 12 mjeseci
		Kredit se odobrava u iznosu do 100% vrijednosti založenih financijskih
		instrumenata, minimalno 50.000,00, a maksimalno 2.000.000,00kn
	Kupoprodaja deviza - spot	Korisnici proizvoda: Domaće i strane fizičke i pravne osobe te financijske institucije
		Namjena proizvoda:
		- Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun - Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva
		- Konverzija stranih valuta
	Kupoprodaja deviza -	Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije
	forward	Namjena proizvoda: - Kupoprodaja stranih valuta po unaprijed dogovorenom tečaju na datum
		valute veći od dva radna dana od datuma dogovaranja
		- Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun
		- Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva - Konverzija stranih valuta

	Proizvodi	Opis proizvoda
	FX Swap	Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije Namjena proizvoda: - Ugovor o istovremenoj kupnji i prodaji deviza po unaprijed dogovorenim tečajima. Sastoji se od jedne spot i jedne forward transakcije suprotnog predznaka. - SWAP ugovor predstavlja zamjenu dvije valute do dospijeća kada se ponovno razmjenjuju
	Trgovanje efektivnim novcem	Namjena: trgovanje efektivnim novcem upravlja se gotovinom u poziciji Banke, dakle predstavlja održavanje zaliha efektivnoga stranog i domaćeg novca na optimalnoj razini
	Dani depoziti	Korisnici proizvoda: Banke Namjena: kratkoročno financiranje Rokovi: Ugovori o danom depozitu uglavnom se dogovaraju na rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti i dulje rokove Način raspolaganja: Sredstva su raspoloživa na datum valute do datuma dospijeća ugovorenog depozita
	Primljeni depoziti	Korisnici proizvoda: Domaće i strane Banke i financijske institucije Namjena: Ostvarivanje prinosa na slobodna kunska ili devizna novčana sredstva Rokovi: Ugovori o depozitu novčanog tržišta dogovaraju se na fiksni rok, uglavnom do godinu dana Način raspolaganja: Za vrijeme trajanja depozita nije moguće koristiti sredstva; Razročenja su moguća kod financijskih institucija s kojima postoji ugovor o prijevremenom razročenju
Proizvodi i usluge Sektora financijskih tržišta	Repo krediti/Obrnuti repo krediti	Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije Namjena: - Ugovor u kojem jedna strana transferira neki oblik financijske imovine (vrijednosni papir) u korist druge u zamjenu za novčana sredstva. U isto vrijeme se dogovara da se na utvrđeni datum u budućnosti napravi suprotna transakcija. - Ugovor se provodi kroz dvije transakcije: jednu kupnju i jednu prodaju vrijednosnog papira po unaprijed dogovorenoj cijeni - Predstavlja posudbu vrijednosnog papira jednoj ugovornoj strani a novčanih sredstava drugoj - Repo ugovor je strukturiran tako da sve koristi kao i pripadajući rizici držanja vrijednosnog papira ostaju na originalnom vlasniku - Obrnuti repo ugovor predstavlja dvije suprotne transakcije od onih u repu ugovoru Rokovi: Repo ugovori dogovaraju se uglavnom kao i depoziti tržišta novca na rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti ih i na dulji period
	Trgovanje vrijednosnim papirima (obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, dionice)	Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije Namjena: Ulaganje slobodnih novčanih sredstava kupnjom dužničkih vrijednosnih papira s fiksnim prinosima izdanim od strane države, lokalnih uprava, gradova ili poduzeća Rokovi: - Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove do godinu dana - Dugoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove dulje od godinu dana

Poslovanje Sektora izravnog bankarstva

a) Direkcija kartičnog poslovanja

Banka je krajem 2016. godine u svojem portfelju imala 17 različitih kartičnih proizvoda te je izdano ukupno 726.838 kartica što je porast od 5,39% u odnosu na 2015. godinu. Od ukupnog broja izdanih kartica 98% odnosi se na kartice izdane fizičkim osobama, a 2% izdano je pravnim osobama.

Tijekom 2016. godine ostvareno je ukupno 16,7 milijuna transakcija karticama banke (porast od 5,8% u odnosu na 2015. godinu) u iznosu od 9,0 milijardi kuna (porast od 6,9% u odnosu na 2015. godinu). Banka je krajem 2016. godine imala ukupno 402 bankomata od čega su 352 bankomata u prihvatnoj mreži Banke, a 50 bankomata u privatnoj mreži First Data. Broj bankomatskih transakcija porastao je za 5%. Broj EFTPOS terminala povećan je na 2.097 terminala, a ostvaren je i veći broj i volumen transakcija.

U 2016. godini Banka je ostvarila rast ukupnih prihoda od kartičnog poslovanja za 6,2 posto, pri čemu se rast prihoda većim dijelom odnosi na povećanje prihoda od DCC usluge.

Tijekom 2016. godine Banka je razvila novi kartični proizvod - VISA Business Prepaid karticu. Realizirana je poslovna suradnja s tvrtkom First Data na poslovima izgradnje i upravljanja specijaliziranom bankomatskom DCC mrežom te je u 2016. instalirano novih 50 bankomata. Intenziviran je proces optimizacije vlastite bankomatske mreže. Krajem 2016. uspješno je završen projekt povezivanja kartičnog sustava banke s mStart sustavom kojim je omogućeno korištenje mStart tvrtke u svojstvu informacijskog posrednika. Pokrenuta je pilot produkcija s tvrtkom Konzum s kojom je sklopljen ugovor o prihvatu kartica Banke na prodajnim mjestima Konzuma. Banka je tijekom 2016. godine započela s promjenom strategije prihvata kartica na EFTPOS terminalima te je uveden novi model korištenja informacijskih posrednika u izgradnji prihvatne mreže Banke.

b) Direkcija izravnog bankarstva

1. Internetsko bankarstvo:

Na 31.12.2016. godine, broj korisnika Internet bankarstva za fizičke osobe iznosi 64.446, što predstavlja povećanje od 13,59% u odnosu na 2015. godinu. Broj transakcija preko Internet bankarstva za fizičke osobe u 2016. godini iznosi 889.155, što predstavlja povećanje od 4,22% u odnosu na 2015. godinu. Volumen transakcija koji je generiran putem usluge Internet bankarstva za fizičke osobe u 2016. godini iznosi: 714.124.034,09 kn što je povećanje od 26,46% u odnosu na 2015. godinu.

Broj poslovnih subjekata koji imaju ugovorenu uslugu Internet bankarstva povećan je u odnosu na 31.12.2015. za 19,28%. Broj transakcija koji je kreiran putem Internet bankarstva za poslovne subjekte porastao je za 33,24% u odnosu na 2015., dok je volumen transakcija veći za 36,73%.

2. Mobilno bankarstvo

Broj korisnika mobilnog bankarstva na dan 31.12.2016. godine iznosi 58.114 što je povećanje za 36,94% u odnosu na 2015. godinu.

1. SMS

Broj korisnika SMS usluge na dan 31.12.2016. godine iznosi 92.037, što predstavlja povećanje za 23,88% u odnosu na 2015. godinu.

Novi proizvodi kreirani u 2016. godini primarno se odnose na: (I) SuperSmart račun – jedinstveni proizvod na tržištu RH koji nudi mogućnost otvaranja tekućeg računa bez dolaska u poslovnicu, te (II) Online kreditni zahtjevi – mogućnost predaje zahtjeva za gotovinskim kreditom bez dolaska u poslovnicu.

Na svim kanalima izravnog bankarstva je sredinom 2016.-te podržan platni instrument SEPA kreditni transfer.

c) Kontakt centar

U 2016. godini prema Kontakt centru upućeno je ukupno 260.078 poziva, s uspješnošću preuzimanja poziva preko 80 posto.

Prema govornom automatu HPB-a (IVR) u 2016. godini upućeno je 1.161.740 poziva od čega se 91% upita odnosilo na provjeru stanja računa/kartica, a 8% poziva na informacije o datumima isplata pojedinih primanja (mirovine, dječji doplatci, porodiljne naknade, invalidnine).

U 2016. godini uspješno je implementiran novi proizvod Banke 'Super Smart HPB račun'. Time je Kontakt centar napravio iskorak u svom poslovanju. Hrvatska poštanska banka je putem Kontakt centra dobila još jedan prodajni kanal svojih proizvoda i usluga.

Sustav unutarnjih kontrola i unutarnja revizija

Unutarnje kontrole su sastavni dio upravljačkih procesa menadžmenta i svih zaposlenika Banke. Unutarnje kontrole predstavljaju razumno jamstvo da će se ostvariti poslovni ciljevi na predviđeni način u zadanim rokovima uz primjenu važeće regulative.

Osnova načela sustava unutarnjih kontrola koja se odražavaju kroz:

• jasne linije odgovornosti,
• razdvajanje dužnosti i poslova,
• specifične kontrolne postupke i
• funkciju unutarnje revizije.

Menadžment i svi zaposlenici su odgovorni za implementaciju i provedbu elemenata sustava unutarnjih kontrola. Elementi sustava unutarnjih kontrola opisani su u internim aktima i provedbenim dokumentima poslovnih područja. Unutarnja revizija daje neovisnu ocjenu adekvatnosti i učinkovitosti unutarnjih kontrola revidiranog područja.

Unutarnja revizija

Unutarnja revizija organizirana je kao samostalan neovisan organizacijski dio koji se temelji na strukovnim načelima unutarnjeg revidiranja uz pripadajuću zakonsku regulativu. Upravljanje i odgovornost funkcije unutarnje revizije određeno je načelom dualne odgovornosti pri čemu administrativnom odgovara Upravi a funkcionalno Nadzornom odboru odnosno Revizorskom odboru.

Poveljom unutarnje revizije određena je neovisnost i organizacijska samostalnost funkcije unutarnje revizije. Pristup podacima, informacijama osobama i prostorima je izravan i neograničen.

Eksterno vrednovanje funkcije unutarnje revizije provodi se sukladno standardima internog revidiranja.

U skladu s općim standardima unutarnje revizije i zakonske regulative postupci unutarnje revizije se provode kroz četiri faze: planiranje, provedba ispitivanja, izvješćivanje i praćenje rezultata.

Planiranje se temelji na dokumentiranoj procjeni rizika, a Godišnji plan rada usvaja Uprava uz prethodnu suglasnost Revizorskog odbora i Nadzornog odbora.

Unutarnja revizija pokriva sva poslovna područja Banke i strukturno je podijeljena na reviziju područja poslovanja sa stanovništvom, opću reviziju, reviziju informacijskog sustava te reviziju područja financijskih tržišta.

Izvješćivanje o rezultatima revidiranih područja dostavlja se odgovornoj osobi predmeta revizije, nadležnom članu Uprave revidiranog područja, Upravi i Revizorskom odboru. Svako pojedinačno izvješće podnosi se na sjednicu Uprave te se na taj način osigurava da je Uprava primila na znanje rezultate revizije, predložene preporuke i mjere te rokove za ispunjenje preporuke i mjera.

Unutarnja revizija izrađuje Izvješće o radu na polugodišnjoj i kvartalnoj razini i dostavlja ga Upravi, revizorskom odboru i Nadzornom odboru, dok se kvartalna izvješća o radu dostavljaju Upravi i Revizorskom odboru.

Izvješće o radu sadrži informacije o ostvarenju godišnjeg plana rada, sažetak najznačajnijih činjenica utvrđenih tijekom obavljenih revizija, preporuke te status izvršenja i otklanjanja preporuka i mjera utvrđenih tijekom obavljanja revizije.

Plan razvoja Hrvatske poštanske banke

Naša je strategija da od Hrvatske poštanske banke izgradimo vodeću instituciju za pružanje financijskih usluga u Hrvatskoj, pritom koristeći njene komparativne prednosti bolje i u potpunosti, te da sukladno našoj viziji na najbolji način brinemo o financijskoj sigurnosti i boljitku svojih klijenata i zajednice, uz pridržavanje i ispunjavanje svih zakonskih odredbi, regulatornih zahtjeva i limita.

Vođeni našim korporativnim vrijednostima, prvenstveno posvećenosti klijentu, odgovornosti i izvrsnosti, usmjereni smo na ostvarenje održivog rasta temeljenog na kreditno – depozitnom poslovanju. Najbitnije strateške smjernice, ciljevi koje želimo ostvariti, te aktivnosti koje ćemo poduzeti da ih ostvarimo prikazani su u nastavku:

Preuzimanje odgovornosti također je jedna od naših korporativnih vrijednosti. Stoga ćemo i dalje inzistirati na odgovornosti prema 4 grupe iz našeg okruženja:

• 1) odgovornost prema klijentima bez klijenata nema banke, a kvaliteta usluge i posvećenost klijentu najbolji su alati za akviziciju i zadržavanje klijenta,
• 2) odgovornost prema dioničarima povrat na uloženi kapital uz najbolju poslovnu praksu je minimalni uvjet koji dioničari od nas očekuju,
• 3) odgovornost prema društvenoj zajednici HPB pruža i pružat će bankarske usluge klijentima koji razvijaju društveno korisne projekte s komercijalnom opravdanošću,
• 4) odgovornost prema zaposlenicima bez zadovoljnog zaposlenika nema ni zadovoljnog klijenta, pa će Banka nastaviti unapređivati sustav upravljanja učinkom, koji je po prvi put uveden u 2016.

Segment poslovanja s gospodarstvom

Strateški fokus Sektora poslovanja s gospodarstvom ("Sektor") je na intenzivnom širenju poslovne suradnje s postojećim klijentima i akviziciji novih, temeljeno na najboljoj bankarskoj praksi. Pri tome će se posebna pažnja posvećivati ravnoteži između komercijalnih prilika koje pružaju tržišta te potrebe Banke da slijedi svoj konzervativni pristup kad se govori o upravljanju rizicima. Ultimativni cilj Sektora je osigurati Banci umjeren rast na dugi rok u svom području djelovanja bez izlaganja situacijama koje bi mogle imati potencijalno štetan utjecaj na njezino poslovanje.

Postojeći uslužni model Banke u poslovanju s gospodarstvom dodatno će se u narednom razdoblju unapređivati primjenom principa zemljopisne podjele tržišta i podsegmentacije klijenata temeljene na veličini njihovog prihoda (mikro, mali i srednji klijenti, veliki sustavi, jedinice lokalne uprave i samouprave, centralna država). Cilj ovog pristupa je primjena takvog specijalističkog modela prodaje i vođenja poslovnog odnosa koji će na najkvalitetniji način odgovoriti na potrebe i očekivanja klijenata. Time će doći do izražaja sposobnost Banke da kreira optimalne kombinacije komercijalnih funkcionalnosti u sprezi s rizičnim profilom za svaku pojedinu segmentaciju skupinu klijenata.

Dodatno, nikako se neće zanemariti pristup klijentima sukladno njihovoj pripadnosti gospodarskim granama, a što će dovesti do dodatne specijalizacije usmjerene na povećanje kvalitete ukupnog poslovnog odnosa s klijentima. Pri tome će se voditi računa o maksimumima granskih izloženosti kreditom riziku, sve sukladno makroekonomskim pokazateljima predmetnih grana djelatnosti.

Ciljane akvizicijske skupine klijenata čine svi bonitetni klijenti koji imaju otvoren račun i stabilan poslovni odnos u drugim bankama - mala i srednja poduzeća, veliki sustavi, tijela državne i lokalne uprave. Spomenuti Bančin pristup segmentacije klijenata pružit će mogućnost ponude najkvalitetnijih rješenja novim klijentima uz zadržavanje prijeko potrebne razine sigurnosti u dijelu upravljanja rizicima.

Koristeći različite akvizicijske alate - baze klijenata, predodobrenja, prodajne akcije i sl. - omogućit će se pristup novim klijentima i proširenje odnosa s postojećim. Bančin plan u tom smislu je u potpunosti uskladiti kvalitetu kreditnog procesa, razine ovlaštenja u odobravanju za pojedine proizvode i segmente klijenata te ponudu proizvoda od produktnih rješenja visoke razine fleksibilnosti do paketiranih "off-the-shelf" proizvoda. Automatizacija i digitalizacija trendovi su koje je Banka već prigrlila kako bi išla u korak sa svjetskim trendovima te stvorila suvremenu prodajnu infrastrukturu. Razvojni procesu su u tijeku i u narednom periodu se očekuje uvođenje niza automatiziranih usluga temeljenih na mobilnim tehnologijama. Time Banka osigurava brže i jednostavnije poslovanje poduzetnicima uz kvalitetno upravljanje poslovnim odnosom na dugi rok.

Jedna od strateških smjernica za naredno razdoblje bit će snažnija diversifikacija portfelja u smislu povećanja udjela privatnog sektora u odnosu na javni sektor s jedne strane, te u smislu povećanja udjela malih i srednjih društava, te mikro klijenata. Time će se osigurati veća fleksibilnost Banke u upravljanju portfeljima, manja koncentracija i uravnoteženiji rast.

Držimo da je jedna od Bančinih najvećih komparativnih prednosti kreditiranje u kunama; time će se nastaviti i u narednim razdobljima uz kontinuirani rad na prikupljanju kunskih depozita. Uz to, sama po sebi nameće se obveza fokusiranja na valutnu i ročnu uravnoteženost bilance Banke. Sinergija djelovanja Sektora u ALM linije doprinijet će transparentnom komuniciranju odnosa ponude i potražnje, izvora financiranja i plasmana prema prodajnoj mreži te u tom duhu pružati smjernice strukture i kvantitete u kreditnom poslovanju Sektora.

Jedno od težišta Sektora biti će i dalje na proširenju poslovne suradnje i kreditiranju onih klijenata i gospodarskih grana koje u najvećoj mjeri doprinose povećanju BDP-a hrvatskog gospodarstva - proizvodne djelatnosti, izvoznici, turizam i obrtništvo kroz razne programe kreditiranja i u suradnji s HBOR-om, HAMAG-BICRO, ministarstvima, županijama, gradovima, općinama, strukovnim udruženjima i drugim institucijama. Pri tome, kao imperativ kvalitetnog upravljanja rizicima, sam po sebi se nameće individualni pristup svakom klijentu u procjeni njegove ukupne financijske kvalitete, potencijala industrijske grane u kojoj djeluje te potencijala specifične poslovne transakcije u koju ulazi.

U želji za postizanjem što kvalitetnijeg položaja na tržištu, pružanja najbolje usluge klijentima te optimiranja prihoda, Sektor će iskoristiti priliku za razvoj suradnje s Hrvatskom poštom d.d. kao strateškim partnerom. Značajan potencijal distributivnih kanala Hrvatske pošte d.d. Banci pruža veliku priliku za povećanje volumena prodaje njezinih proizvoda i usluga, u prvom redu u dijelu platnog prometa i kartičnih proizvoda čime će se utjecati na povećanje nekamatnog prihoda.

Banka će i nadalje nastaviti razvijati poslovni odnos s FINA-om kao jednim od najdominantnijih partnera kad je riječ o ukupnom platnom prometu i prihodu koji ova poslovna linija generira. U pripremi su aktivnosti vezane uz unapređenje poslovanja u dijelu upravljanja gotovinom, povećanja broja dnevno-noćnih trezora te manipulacije gotovinom u suradnji s velikim klijentima koji imaju potrebu deponiranja iste na njihovim lokacijama. Posebna pažnja posvetit će se daljnjem unapređenju šalterskog poslovanja klijenata Banke putem FINA-a kroz zajedničke projekte koji bi trebali klijentima omogućiti lakše disponiranje njihovim sredstvima nakon izvršenih uplata na lokacijama FINA-e.

U depozitnom poslovanju naglasak će biti na širenju transakcijskog poslovanja s mikro, SME poduzećima i korporacijama, ali i nastavku dobre suradnje s državnim i javnim poduzećima, jedinicama lokalne samouprave i tvrtki u njihovom vlasništvu. Pri tome će se i nadalje naglasak stavljati na optimalni odnos kamatnog troška i potreba Banke likvidnošću koju će plasirati klijentima na tržištu. U tom kontekstu, visoke kamatne stope po depozitima kontinuirano se snižavaju bez štetnih posljedica po ukupnu depozitnu sferu Sektora i Banke. Banka je u dijelu poslovanja s gospodarstvom prepoznata kao partner od strane klijenata koji joj ukazuju svoje povjerenje kroz kontinuirani pritok novih oročenih i a-vista depozita.

U budućim razdobljima, promjenom makroekonomskih trendova u gospodarstvu, stabilizacijom te početkom konzistentnog ekonomskog oporavka, očekuje se veća investicijska aktivnost te potražnja za kreditnim sredstvima. Kako bi adekvatno odgovorila na potražnju s tržišta, Banka je spremna provesti dodatne organizacijske prilagodbe, unapređenja procesa te uvođenje novih i unapređenje postojećih proizvoda financiranja.

Ambicija Sektora i Banke u dijelu poslovanja s gospodarstvom je biti siguran partner klijentima koji će svojom ekspertizom pozitivno utjecati na njihovo poslovanje uz ostvarenje kontinuiranog rasta svoje profitabilnosti te visokog stupnja zaštite i sigurnosti svojih portfelja. To će biti glavne vodilje u poslovanju u predstojećem periodu čime se osigurava etabliranje Hrvatske poštanske banke kao jedne od vodećih kreditnih institucija na tržištu.

Segment poslovanja sa stanovništvom

HPB je u 2016. uspješno osvojila značajni dio tržišta u segmentu poslovanja sa stanovništvom. Navedeno pred nas stavlja veliku odgovornost, pa će Banka nastaviti s razvojem novih usluga kako bi se planirana dinamika ostvarila u narednom razdoblju. Osim toga, cilj nam je diverzificirati klijentsku strukturu akvizicijom mlađih dobnih skupina, te klijenata s većim primanjima, koji imaju veći cross-selling potencijal.

Međutim, u HPB je postignuta svjesnost da kreditni proizvod nije dovoljan, nego da je ključno pratiti najbitnije trendove i neprestano unapređivati postojeće proizvode i uvoditi nove prema želji tržišta. Najbitniji proizvodi koje mislimo pustiti na tržište najvećim su dijelom povezani sa suvremenim trendovima, modernim aplikacijama i digitalizacijom.

Osim navedenih usluga, dio fokusa i resursa bit će usmjeren na unapređenje procesa naplate po računima fizičkih osoba u dijelu praćenja statusa kolaterala, što uključuje aplikativnu podršku i automatizirane izvještaje.

Nakon što je u 2015. i 2016. uveden novi model poslovne suradnje s Hrvatskom poštom, naredne bi godine trebale donijeti značajnu akviziciju korisnika HPB usluga i proizvoda, kao i prihode za oba partnera. S obzirom da je HP kanal s najvećim akvizicijskim potencijalom, bit će kreiran i po potrebi modificiran proizvodni miks, posebno "skrojen" za HP.

Cjenovna politika u fokusu je svih poslovnih segmenata, pa tako i u segmentu poslovanja sa stanovništvom. Kako je u planu je porast transakcijskih računa i stanja na računima, kao i oročenih depozita, bit će potrebno pronaći adekvatni balans između prihvatljive cijene za klijenta i optimalne cijene za Banku.

Segment financijskih tržišta

Aktivnosti ovog područja primarno će biti usmjerene na podršku ostvarenju ukupnih poslovnih ciljeva Banke, pri čemu će dominantni dio aktivnosti biti usmjeren na osiguravanje stabilnosti i likvidnosti, te osiguravanju poslovnih prihoda u dijelu upravljanja portfeljima. Nadalje, Banka će biti angažirana i u dijelu organizacije i sudjelovanja u izdanju vrijednosnih papira, čime bi kroz ostvarenje nekamatnih prihoda bilo moguće djelomično kompenzirati pad kamatnog prihoda uslijed smanjenih prinosa.

Na domaćem novčanom očekujemo nastavak visoke likvidnosti sustava, te će Banka iskoristiti svaki priliku kroz intenziviranje trgovanja na novčanom tržištu kombinirajući kratkoročne depozite i repo kredite.

U dijelu upravljanja deviznom pozicijom će se i dalje aktivno koristiti svi raspoloživi instrumenti, čime će se zadržati pozicija Banke kao jedne od tržišnih lidera po aktivnostima na deviznom tržištu. Kako se struktura izvora Banke, a time i devizna pozicija, bitno razlikuju od ostalih vodećih hrvatskih banaka, upravljanje valutnim rizikom predstavlja veći izazov nego u ostatku sustava. Međutim, očekujemo da će Banka kao i do sada uspješno upravljati valutnim rizikom uz ostvarenje postavljenih poslovnih ciljeva u uvjetima opadajućih prometa i sužavanje spreadova na domaćem tržištu deviza. Kako bi se neutralizirala ta kretanja, intenzivirat će se suradnja s ostalim poslovnim linijama Banke, pa bi se povećanjem volumena kroz cross selling zadržao ili blago povećao profit na poslovima trgovanja devizama.

Na eurskom novčanom tržištu očekujemo nastavak negativnih euribor stopa najmanje do kraja 2017. godine, što će staviti pritisak na troškove držanja sredstava na nostro računima kod inozemnih banaka. Banka će, kako bi smanjila plaćanje negativnih kamatnih stopa, intenzivno raditi na pronalaženju novih prikladnih i likvidnih instrumenata tržišta novca. Navedeno u situaciji negativnih prinosa predstavlja veliki izazov, kako za Banku, tako i za cijeli sustav.

Na strani mjenjačkih poslova, zaustavljen je silazni trend koji je bio evidentan posljednjih nekoliko godina čemu je posebno doprinijela odlična turistička sezona kad se ostvaruje najveći dio prihoda, pa u slučaju izostanka egzogenih šokova, očekujemo nastavak dobre profitabilnosti do ulaska Republike Hrvatske u EMU.

U skladu s očekivanom stabilizacijom i oporavkom gospodarstva, očekuje se i oporavak tržišta kapitala. Prema tome, u segmentu investicijskog bankarstva aktivnosti će biti usmjerene na širenje mreže klijenata i rast prihoda po osnovu naknada od investicijskih usluga i skrbništva.

Upravljanje rizicima

HPB upravlja rizicima kroz sustav upravljanja rizicima kojeg čini skup postupaka i metoda ustanovljenih s ciljem utvrđivanja, mjerenja, praćenja, ovladavanja i upravljanja rizicima kojima je HPB izložen ili bi mogao biti izložen. Svrha uspostave sustava kontrole rizika je ovladati rizicima te umanjiti njihove neželjene posljedice na najmanju moguću mjeru te na taj način osigurati stabilnost poslovanja HPB-a (uključujući i ispunjenje svih preuzetih obaveza). Bitno je napomenuti da unatoč uspostavljenom sustavu upravljanja rizicima HPB (a niti jedna druga kreditna institucija) nije u mogućnosti u potpunosti ukloniti niti jedan rizik kojem je izložen. Sustav upravljanja rizicima se redovito ažurira uključujući njegove kvalitativne i kvantitativne komponente, a uspostavljen je uvažavajući sljedeća načela u preuzimanju i upravljanju rizicima:

• Definiranje prihvatljivih razina izloženosti rizicima u poslovanju na osnovi utvrđivanja i propisivanja internih limita izloženosti pojedinačnim rizicima, uključujući usklađenost s regulatornim ograničenjima,
• Kontinuirano poboljšanje postupaka i procedura utvrđivanja, mjerenja, procjene, ovladavanja i praćenja rizika kojima je HPB izložen u poslovanju,
• Kontinuirani razvoj metoda i postupaka mjerenja i praćenja izloženosti rizicima, u skladu s razvojem funkcije kontrole rizika i razvojem odgovarajuće informatičke podrške.

HPB po prirodi svog posla pri svakom ugovaranju poslovne suradnje s klijentima preuzima na sebe različite rizike. Pri preuzimanju (i upravljanju rizicima) HPB ima sljedeće ciljeve:

• Osiguravanje stabilnog i sigurnog rasta primjenom učinkovitog sustava upravljanja rizicima,
• Poboljšanje profila rizičnosti,
• Osiguravanje primjene sveobuhvatnog sustava upravljanja HPB Grupom na osnovi primjene usklađenih postupaka i procedura na razini svih članica HPB Grupe.

S obzirom na opseg i složenost svojih poslova HPB je definirao značajne rizike koje preuzima na sebe koji se kroz sustav upravljanja rizicima najdetaljnije prate, a to su:

• Kreditni rizik,
• Tržišni rizici,
• Likvidnosni rizik,
• Kamatni rizik u knjizi banke,
• Operativni rizik.

HPB trenutno provodi te planira i u narednom razdoblju provesti značajna unapređenja svih segmenata sustava upravljanja rizicima.

Kreditni rizik

Kreditni rizik jest rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema kreditnoj instituciji. Ovaj rizik HPB preuzima kao dio redovnih poslovnih aktivnosti i to je ujedno najznačajniji rizik za HPB (i za sve kreditne institucije).

Sukladno navedenom, najveća je pažnja posvećena upravo upravljanju kreditnim rizikom kroz propisane politike, procedure i ostale interne akte Banke.

Cilj upravljanja kreditnim rizikom je osigurati kvalitetni kreditni portfelj, zaradu i rast plasmana uz maksimalizaciju stope povrate s prihvatljivom razinom odnosa između rizika i zarade, te njihovog odnosa prema cijeni izvora sredstava.

Upravljanje kreditnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• ovlaštena tijela (Kreditni odbor) i osobe,
• operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih poslova u okviru kreditnog procesa,
• funkciju kontrole rizika.

Sklonost preuzimanju kreditnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti kreditnom riziku. U svrhu kontrole i upravljanja kreditnim rizikom prate se različiti parametri rizika (npr. kreditna sposobnost dužnika - uključujući urednost u podmirenju obaveza prema HPB, kvaliteta instrumenata osiguranja, adekvatnost regulatornog i internog kapitala, kvaliteta portfelja) te se izrađuju različite procjene (npr. procjena kreditnog rizika plasmana prije odobrenja, procjena nadoknadivosti plasmana).

S ovim rizikom su usko povezani i rizik koncentracije i valutno inducirani kreditni rizik i HPB ih smatra cjelinom te na taj način i upravlja ovim rizicima.

Tržišni rizik

Tržišni rizici jesu pozicijski, valutni i robni rizik.

• Pozicijski rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, kod izvedenoga financijskog instrumenta, promjene cijene odnosne varijable.
• Valutni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valute i/ili promjene cijene zlata.
• Robni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.

Upravljanje tržišnim rizicima u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih poslova riznice u poslovima trgovanja,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
• funkciju kontrole rizika.

Sklonost preuzimanju tržišnih rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti tržišnim rizicima. S ciljem ovladavanja tržišnim rizicima uspostavljeni su odgovarajući limiti na razini portfelja, pod-portfelja i instrumenta u odnosu na (ovisno o prirodi financijskog instrumenta) određene mjere izloženosti tržišnim rizicima. Također, uspostavljeni su i stop-loss limiti po pojedinom vlasničkom vrijednosnom papiru klasificiranom kao imovina namijenjena trgovanju.

Kod mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti tržišnim rizicima koristi se metodologija koja se temelji na metodi rizičnosti vrijednosti (VaR), trajanju i PV01 (interni model).

Likvidnosni rizik

Likvidnosni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti kreditne institucije da podmiri svoje novčane obveze o dospijeću. Likvidnosni rizik je usko povezan sa sljedeća dva rizika i Banka ih smatra jednom cjelinom u smislu upravljanja rizicima:

• Rizik financiranja likvidnosti (engl. funding liquidity risk) jest rizik da kreditna institucija neće biti u stanju uspješno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat.
• Rizik tržišne likvidnosti (engl. market liquidity risk) jest rizik koji proizlazi iz nemogućnosti kreditne institucije da jednostavno napravi prijeboj pozicija (engl. offset) ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni, zbog tržišnog poremećaja ili zbog nedovoljne dubine tržišta.

Upravljanje likvidnosnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• Ured za upravljanje aktivom i pasivom,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (Pododbor za likvidnost),
• Funkciju kontrole rizika,
• Sektor financijskih tržišta.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti likvidnosnom riziku temelji se na izračunu koeficijenta likvidnosti, izračunu pokazatelja izloženosti strukturnoj likvidnosti, utvrđivanju internog kapitalnog zahtjeva za likvidnosni rizik te izračunu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost (LCR).

Sklonost preuzimanju likvidnosnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti likvidnosnom riziku. S ciljem ovladavanja likvidnosnim rizikom uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na koeficijent likvidnosti, u odnosu na neusklađenost stavki aktive i pasive prema preostalom dospijeću te limiti za pokazatelje strukturne likvidnosti. Također, uspostavljeni su limiti utvrđeni Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima Hrvatske narodne banke.

Kamatni rizik u knjizi banke

Kamatni rizik u knjizi banke jest rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa, a koje utječu na stavke u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
• funkciju kontrole rizika.

Sklonost preuzimanju kamatnog rizika u knjizi banke određena je uspostavljenim limitima izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke temelji se na pojednostavljenom izračunu procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke propisanom HNB-ovom Odlukom o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke. Također se izračunava izloženost kamatnom riziku iz perspektive zarade.

S ciljem ovladavanja kamatnim rizikom u knjizi banke uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te u odnosu na promjenu (smanjenje) neto kamatnih prihoda.

Operativni rizik

Operativni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi i sustava ili iz vanjskih događaja, uključujući pravni rizik.

Upravljanje operativnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• strukturu upravljanja operativnim rizikom (Menadžer operativnog rizika, Osobe za podršku upravljanju operativnim rizikom, Osobe za vezu),
• Odbor za upravljanje operativnim rizikom,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
• Ured za korporativnu sigurnost,
• Ured za usklađenje poslovanja,
• funkciju kontrole rizika.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti operativnom riziku temelji se na prikupljanju i analizi podataka o događajima uslijed operativnog rizika, samoprocjeni rizika i kontrola, procjeni rizika informacijskog sustava, rezultatima analize utjecaja na poslovanje uzimajući u obzir implementirani plan kontinuiteta poslovanja te procjenu rizika povezanih s eksternalizacijom. Također, provodi se procjena utjecaja uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti.

S ciljem ovladavanja operativnim rizikom HPB-u u prvom redu primjenjuje mjere smanjenja izloženosti operativnom riziku kroz sustav internih kontrola te mjere prijenosa utvrđenog rizika (osiguranje) u slučajevima gdje je to primjereno. Osim toga, uspostavljen je sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja.

Ostali rizici

Ostali rizici, iako su prisutni u poslovanju HPB-a, manje su značajni od prethodno opisanih te su metodologija i način njihovog upravljanja i ovladavanja manje kompleksni nego li za značajnije rizike (prethodno opisane).

Koncentracijski rizik jest rizik koji proizlazi iz svake pojedinačne, izravne ili neizravne, izloženosti prema jednoj osobi, grupi povezanih osoba odnosno središnjoj drugoj ugovornoj strani ili skupa izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, uključujući posebno rizike povezane s velikim neizravnim kreditnim izloženostima prema pojedinom davatelju kolaterala koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja kreditne institucije ili materijalno značajnu promjenu njezina profila rizičnosti.

Rizik vrijednosti kolaterala jest rizik koji proizlazi iz nepovoljnog kretanja tržišta i potražnje za imovinom koja predstavlja kolateral i koju je potrebno unovčiti radi naplate potraživanja.

Rizik države jest rizik da odgovarajuća tijela ili središnja banka neće moći ili neće htjeti podmiriti obveze prema drugim državama i vjerovnicima u tim državama i da ostali dužnici u toj državi neće moći podmiriti obveze prema vjerovnicima izvan te države.

Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okružju i slično.

Upravljački rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zato što kreditna institucija zbog svoje veličine ima ograničen kapacitet za uspostavljanje sofisticiranih upravljačkih mehanizama, sustava i kontrola.

Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju ili "CVA" znači prilagodbu vrijednosti portfelja transakcija s drugom ugovornom stranom vrednovanog po srednjoj tržišnoj vrijednosti (ovaj rizik se odnosi na sve OTC izvedene instrumente za sve poslovne aktivnosti, osim kreditnih izvedenica koje se priznaju radi smanjenja iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za kreditni rizik). Prilagodba kreditnom vrednovanju odražava trenutnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika druge ugovorne strane za instituciju, ali ne odražava trenutačnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika institucije za drugu ugovornu stranu.

Banka redovito pravi i izvještava o riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju koji s obzirom na opseg poslovanja Banke nije značajan.

Rizik usklađenosti jest rizik od izricanja mogućih mjera i kazni te rizik od nastanka značajnoga financijskoga gubitka ili gubitka ugleda, što ga kreditna institucija može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima.

Poslovni rizik jest negativna, neočekivana promjena obujma poslovanja i/ili profitnih marži koja može dovesti do značajnih gubitaka i na taj način umanjiti tržišnu vrijednost kreditne institucije. Prije svega do poslovnog rizika može doći zbog značajnog pogoršanja tržišnog okružja i promjena u tržišnom natjecanju ili ponašanju potrošača.

Pravni rizik jest rizik koji nastaje zbog mogućnosti da neispunjene ugovorne obveze, pokrenuti sudski postupci protiv kreditne institucije kao i donesene poslovne odluke za koje se ustanovi da su neprovedive negativno utječu na poslovanje ili financijski položaj kreditne institucije.

Regulatorni rizik je rizik promjene regulative iz područja koje uređuje poslovanja kreditnih institucija, što može imati za utjecaj promjenu poslovanja ili promjenu profitabilnosti Banke.

Društvena odgovornost

Vodeći se pozicijom najveće banke u nacionalnom vlasništvu, HPB prihvaća odgovornost, ne samo prema gospodarskim, već i društvenim tokovima u zemlji, te svojim djelovanjem doprinosi njihovom daljnjem razvoju.

Ljudska prava

Vezano uz načela odgovornog poslovanja koja se odnose na poštivanje ljudskih prava, Hrvatska poštanska banka je tijekom 2016. godine nastavila provoditi aktivnosti na području informacijske sigurnosti u poslovanju, kao i na području zaštite, edukacije i brige o svim zaposlenicima Banke.

Hrvatska poštanska banka kontinuirano vodi računa o stručnosti i obrazovanju svojih zaposlenika što je i dalje osnova njene konkurentske snage na tržištu. Osim toga, zaposlenici Banke su dužni održavati stručna znanja te biti u skladu s profesionalnim zahtjevima i mjerodavnim regulatornim zahtjevima. HPB podržava i promovira cjeloživotno obrazovanje čime utječe na stvaranje dodatne vrijednosti tvrtke te svakom zaposleniku omogućava stjecanje znanja potrebnih za obavljanje posla u području u kojem radi. Aktivno se provode edukacije zaposlenika kako na radnom mjestu, tako i izvan njega, putem stručnih savjetovanja, radionica, seminara, kongresa i specijalizacija te jezičnih i kompjuterskih tečajeva.

Nastavljeno je korištenje sustava e-Učionice, stalno dostupne svim zaposlenicima bez obzira na vrijeme korištenja i lokaciju radnog mjesta.

Sustavom edukacije zaposlenika preko internih trenera kontinuirano se educiraju novi i postojeći zaposlenici za pojedina radna mjesta sa svim potrebnim edukacijskim sadržajima kako bi se osposobili i u dovoljnoj mjeri pripremili za obavljanje redovitih radnih aktivnosti.

Nastavljeno je sustavno provođenje potrebnih edukacija, programski i sadržajno prilagođenih novim zaposlenicima – pripravnicima, radi izravnog i kvalitetnijeg upoznavanja s poslovanjem Banke, kako po poslovnim područjima, tako i u cjelini radi kvalitetne i relevantne pripreme za daljnji rad. Po završetku edukacijskih programa, svi pripravnici moraju pristupiti polaganju pripravničkog ispita na osnovu kojeg se definira njihov daljnji radni status te ih se usmjerava prema poslovnim područjima gdje mogu postići najbolje rezultate.

Dodatna briga za zaposlenike sastoji se od periodičkog ispitivanja zadovoljstva poslom. U 2015. godini započeto je s opsežnim ispitivanjem zadovoljstva poslom i organizacijske klime u Banci kako bi se stekao uvid kako zaposlenici percipiraju Banku kao svog poslodavca i organizaciju, njezine prednosti i slabosti te kako se osjećaju radeći u njoj. Takve aktivnosti intenzivirale su se u 2016. godini na svim razinama. Cilj je identifikaciju ključnih točki u svakodnevnom radnom okruženju čije bi se unaprjeđenje značajno odrazilo na zadovoljstvo poslom, angažiranost zaposlenika a time i na kvalitetu cjelokupne organizacijske klime. Rezultati ankete ujedno su važna smjernica u pokretanju planova i konkretnih aktivnosti radi postizanja poboljšanja u organizacijskim procesima i radnom okruženju.

Vezano za informiranost zaposlenika o internim i eksternim događajima i trendovima, Banka je nastavila izdavati interno glasilo Moja HPBanka koje izlazi četiri puta godišnje. Glasilo je namijenjeno zaposlenicima, izlazi u elektronskom formatu, a prati i prenosi važna događanja unutar HPB Grupe, intervjue, priloge o humanitarnom djelovanju zaposlenika, informacije o novim zaposlenicima, akcijama i novim proizvodima Banke, ali i zanimljive ležernije teme. Cilj glasila je poboljšati vertikalnu i horizontalnu komunikaciju unutar Banke, te omogućiti zaposlenicima koji rade diljem Hrvatske da upoznaju svoje kolege.

Uz interno glasilo postoji i HPB interni web portal, službeni informacijski kanal dostupan svim zaposlenicima HPB Grupe. Na njemu se redovito objavljuju svi akti i odluke Banke, kao i sve ostale novosti i obavijesti relevantne za kvalitetan rad zaposlenika. Uz to, intranet je mjesto na kojem zaposlenici mogu dobiti sve važne informacije i upute vezane uz poslovanje Banke i načine stručnog usavršavanja. Svaka organizacijska jedinica na ovom portalu ima zajednički prostor (timsku stranicu) za dijeljenje sadržaja i ostalih materijala potrebnih u svakodnevnom radu.

Intranet stranice kontinuirano se unaprjeđuju i razvijaju - zaposlenicima nude sve više sadržaja i novih funkcionalnosti.

HPB sebe vidi kao instituciju koja može sudjelovati i pridonijeti poboljšanju financijske pismenosti, posebno kad je riječ o učenicima i studentima. Stoga je Banka u posljednje dvije godine provodila i javnosti prezentirala različita istraživanja o važnosti pravovremene i cjelovite informiranost građana, poznavanju financijskih rizika te kvalitetnom upravljanju osobnim financijama.

S ciljem povećanja svijesti o važnosti dobrog upravljanja financijama svojih klijenata, ali i ostalih građana, gospodarstvenika i sudionika u javnom sektoru i političkom životu, jačanje suradnje sa studentskim udrugama, srednjim školama i ostalim institucijama formalnog i neformalnog obrazovanja radi provođenja istraživanja, sudjelovanja u stručnim predavanjima, raspravama i natjecanjima, ima prioritetno mjesto.

Okoliš

Strateško opredjeljenje HPB-a je da nabavlja najsuvremeniju tehnološku opremu u smislu ekološke učinkovitosti. Isto tako, nova stolna računala su all-in-one što znači da su sve komponente integrirane u jednom kućištu pa ćemo rashodom istih imati značajno manje elektroničkog otpada. Elektronički otpad zbrinjava se sukladno zakonskim odredbama i ugovorima s dobavljačima te je cijena istoga ugrađena u nabavnu cijenu elektroničke opreme. Nakon otpisa zastarjele informatičke opreme Banka poziva ugovornu tvrtku koja taj otpad odvozi na za to predviđeno mjesto (ekološki deponij).

HPB je također nastavila trend virtualizacije poslužitelja (virtualization) što znači da se na jednom fizičkom serveru podiže više logičkih servera te se time smanjuje potrošnja energije za napajanje i hlađenje.

Nastavlja se razvoj elektroničkog bankarstva te se informatizacijom i automatizacijom uredskog poslovanja kontinuirano smanjuje potrošnja papira i potreba za ispisivanjem. Implementiran je elektronički račun čime se fizički računi za telekomunikacijske, komunalne i druge usluge zamjenjuju elektroničkim pa se smanjuje količina papirnatih dokumenata i potreba za ispisom.

Također, završen je projekt klasifikacije dokumentacije koji je stvorio pretpostavke za projekt arhiviranja i digitalizacije dokumentacije, a u srednjem roku i pretpostavke za prelazak na potpuno elektroničku dokumentaciju.

Hrvatska poštanska banka putem inicijative Zeleni ured od 2012. godine provodi aktivnosti koje bi svi zaposlenici HPB Grupe trebali prakticirati unutar svojih redovnih radnih aktivnosti kako bi se u svakodnevnom uredskom poslovanju smanjio negativan utjecaj na okoliš te povećala efikasnost korištenja resursa. Od pokretanja ove inicijative provedene su značajne uštede energenata, a najveći je napredak vidljiv u potrošnji papira.

Putem info-edukativne stranice na Intranetu - Zelena ploča nastavljena je kontinuirana edukacija i savjetovanje zaposlenika o mjerama Zelenog ureda vezano uz smanjenje potrošnje papira, optimalnu regulaciju topline u radnim prostorima, racionalno trošenje vode i rasvjete, prikupljanje starog papira i starih tonera u posebnim kutijama i slično.

Svojim klijentima Banka nudi opciju slanja izvoda o stanju i promjenama po računima te izvatke o potrošnji po karticama putem elektroničke pošte.

Antikorupcija

Banka nastavlja s provođenjem aktivnosti vezanih za promicanje integriteta i transparentnosti poslovanja kroz:

• unapređenje korporativnog upravljanja,
• unapređenje odnosa i komunikacije s klijentima kroz jačanje zadovoljstva i lojalnosti te intenziviranje odnosa s klijentima od strane Banke
• usklađivanje poslovanja sa zakonima, propisima i standardima
• unapređenja sustava unutarnjih kontrola i rada kontrolnih funkcija
• unapređenja etičkog ponašanja i postupanja.

S ciljem unapređenja odnosa i komunikacije s klijentima, u Banci postoji Ured za upravljanje kvalitetom usluge koji upravlja kvalitetom usluga prema klijentima kroz kontinuirano provođenje mjerenja i istraživanja zadovoljstva klijenata i predlaganje unapređenja nadležnim poslovnim područjima za poboljšanje kvalitete usluge. Ovaj Ured upravlja i procesom rješavanja reklamacija, prigovora i ostalih zahtjeva klijenata.

Kao obveznik provođenja mjera i aktivnosti propisanih Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma Banka:

• dosljedno provodi mjere i aktivnosti propisane zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona,
• sustavno radi na razvoju i unapređenju programske podrške u području otkrivanja i sprječavanja pranja novca ili financiranja terorizma,
• organizirala i provela niz edukacija o ovoj tematici.

Kako pri pružanju platnih usluga u ime i za račun Banke, HP - Hrvatska pošta d.d. "kao treća strana" provodi mjere i aktivnosti propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te kako bi se osiguralo da se standardi koje primjenjuje Banka u otkrivanju i sprječavanju pranja novca primjenjuju u Hrvatskoj pošti, Banka:

• provodi edukacije internih trenera Hrvatske pošte,
• provjerava usklađenost akata Hrvatske pošte koji uređuju otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma sa standardima koje primjenjuje Banka,
• provodi kontrole kojima se nadzire efektivna implementacija mjera, radnji i postupaka u otkrivanju i sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji su uređeni aktima Banke i Pošte.

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Primjena kodeksa korporativnog upravljanja

Sukladno odredbama članka 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor izjavljuju da Banka dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojeg su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza. Također, Banka primjenjuje i Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 112/2010).

Sastavni dio ove izjave čini Godišnji upitnik za poslovnu 2016. godinu, dostupan i na internetskoj stranici Banke, koji odražava praksu korporativnog upravljanja u Banci u odnosu na preporuke sadržane u Kodeksu, sa obrazloženjima vezanim uz određena odstupanja.

Uz preporuke navedenih kodeksa, a u skladu s regulativom kreditnih institucija, aktivno se radi na stalnom unaprjeđivanju korporativnog upravljanja u Banci, imajući u vidu ustroj i organizaciju Banke, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Banke, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.

Opis osnovnih obilježja provođenja unutarnjeg nadzora u društvu i upravljanja rizicima u odnosu na financijsko izvještavanje nalazi se u opisu poslovanja Banke u bilješci 2.

Značajni imatelji dionica i ograničenja prava iz dionica

Republika Hrvatska najznačajniji je pojedinačni dioničar Banke sa 42,43% dionica Banke te zajedno sa Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, HP - Hrvatskom poštom d.d., Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, te Fondom NEK drži preko 74% posto temeljnog kapitala i glasačkih prava na glavnoj skupštini.

U skladu sa Statutom Banke, pravo glasa nije ograničeno niti postoje ograničenja za ostvarenje prava glasa.

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

U skladu sa Statutom Banke Uprava Banke sastoji se od najmanje dva do najviše pet članova, a odluku o broju članova donosi Nadzorni odbor. Članove i predsjednika Uprave odlukom imenuje Nadzorni odbor za najviše pet godina, s time da ih može ponovno imenovati bez ograničenja. Članom Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje banaka i koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke. Nadzorni odbor svojom odlukom može opozvati predsjednika i članove Uprave kada za to postoji važan razlog, a predsjednik i članovi Uprave, u pisanom obliku mogu dati ostavku.

Statut se može izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine. Odluka se smatra donesenom ako je za nju glasovalo tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj skupštini. Prijedlog odluke o izmjeni Statuta Uprava podnosi Nadzornom odboru koji je ovlašten prihvatiti prijedlog i uputiti ga Glavnoj skupštini na odlučivanje.

Sastav i djelovanje Nadzornog odbora

Nadzorni odbor ima najviše sedam članova koje bira i opoziva Glavna skupština. Za člana Nadzornog odbora može biti izabrana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje banaka i koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana Nadzornog odbora.

Ovlasti Nadzornog odbora regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Banke. Kao svoja pomoćna tijela Nadzorni odbor osnovao je Revizorski odbor, Odbor za primitke, Odbor za imenovanja i Odbor za rizike.

Od 1. siječnja do 30. srpnja 2016. godine, Nadzorni odbor djelovao je u sastavu od četiri člana i to:

• Dražen Kobas, predsjednik
• dr.sc. Nada Karaman Aksentijević, zamjenik predsjednika
• Marin Palada, član
• mr. sc. Niko Raič, član

Nakon 30. srpnja 2016. godine Nadzorni odbor djeluje, sukladno Rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu broj: 76.R1-252/2016 od 10.08.2016. godine u razdoblju od 10. kolovoza do 5. rujna 2016. godine te sukladno Rješenju broj: 28.R1-281/16 od 21. rujna 2016. godine u razdoblju od 21. rujna do 14. prosinca 2016. godine, u sastavu od tri člana i to:

• Dražen Kobas, predsjednik
• dr.sc. Nada Karaman Aksentijević, zamjenik predsjednika
• mr. sc. Niko Raič, član

Članovi Nadzornog odbora nisu imatelji dionica Banke niti drugih vrijednosnih papira koje je izdala Banka.

Sastav i djelovanje Uprave

Ovlasti, dužnosti i odgovornosti Uprave Banke u vođenju poslova Banke te zastupanju i predstavljanju Banke utvrđene su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Statutom Banke i Poslovnikom o radu Uprave Banke. Uprava Banke u skladu s potrebama poslovnih procesa osniva stalne i povremene odbore i povjerenstva. Stalni odbori Banke su Kreditni odbor, Odbor za upravljanje aktivom i pasivom i Odbor za upravljanje operativnim rizikom.

Od 1. siječnja do 24. svibnja 2016. godine Uprava je djelovala u sastavu od četiri člana i to:

• Tomislav Vuić, predsjednik Uprave
• Dubravka Kolarić, član Uprave
• Mladen Mrvelj, član Uprave
• Domagoj Karadjole, član Uprave.

Od 25. svibnja do 31. prosinca 2016. godine Uprava je djelovala u sastavu od tri člana i to:

• Tomislav Vuić, predsjednik Uprave
• Mladen Mrvelj, član Uprave
• Domagoj Karadjole, član Uprave.

Članovi Uprave nisu imatelji dionica Banke niti drugih vrijednosnih papira koje je izdala Banka.

Opis politike raznolikosti

Prilikom odabira članova Uprave, Nadzornog odbora i ostalih članova ključnog ne provodi se diskriminacija po spolu, starosti niti po bilo kojoj drugoj osnovi. Banka oduvijek ima zastupljen relativno visok broj žena među ključnim poslovodstvom, a također i osobe različitog stupnja iskustva. Banka nastoji i dalje provoditi ovakvu politiku spolne i dobne diverzificiranosti.

Kolektivno iskustvo članova ključnog poslovodstva Banke sastoji se od uravnotežene kombinacije potrebnih znanja i vještina da bi se ispunile odgovornosti svih funkcija i ostvarili ciljevi Banke.

Struktura ključnog poslovodstva	broj tijekom	broj tijekom	udio tijekom	udio tijekom
po spolu	2015.	2016.	2015.	2016.
Muškarci	25	23	58,1%	53,5%
Žene	18	20	41,9%	46,5%

GODIŠNJI UPITNIK

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

POSVEĆENOST PRINCIPIMA KRPORATIVNOG UPRAVLJANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

1. Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja ili je usvojilo vlastitu politiku korporativnog upravljanja?

DA

2. Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva?

DA

3. Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja, urađeni na principu "primjeni ili objasni"?

DA

4. Prilikom odlučivanja uzima li društvo u obzir interese svih dioničara društva, sukladno načelima kodeksa korporativnog upravljanja?

DA

DIONIČARI I GLAVNA SKUPŠTINA

5. Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti)

NE

6. Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas? ( ako ne, objasniti)

DA

7. Postupa li društvo na jednak način i pod jednakim uvjetima prema svim dioničarima? (ako ne, objasniti)

DA

8. Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti)

DA

9. Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne objasniti)

Nije bilo takvih zahtjeva.

10. Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja skupštine? (ako ne, objasniti)

DA

11. Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koje se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti)

DA

12. Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti)

DA

13. Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti)

DA

14. Jesu li prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti)

NE

15. Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti)

NE

Nije bilo takvih zahtjeva od strane dioničara.

16. Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti)

DA

Radi optimalne organizacije i pripreme glavne skupštine potrebna je prijava za sudjelovanje, a ovjera potpisa davatelja punomoći je potrebna radi utvrđivanja valjanosti ovlaštenja za glasovanje tj. donošenje odluka.

17. Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine?

DA

18. Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)

NE

Odluke nisu pobijane.

UPRAVNA I NADZORNA TIJELA NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE:

Tomislav Vuić, predsjednik Uprave

Dubravka Kolarić, članica Uprave, do 24.5.2016. godine Domagoj Karadjole, član Uprave

Mladen Mrvelj, član Uprave

NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE:

Dražen Kobas, predsjednik NO

Nada Karaman Aksentijević, zamjenica predsjednika NO Niko Raič, član NO

Marin Palada, član NO, do 30.7.2016. godine

19. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

GODIŠNJI UPITNIK

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

20. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? (ako ne, objasniti)

DA

21. Je li nadzorni odbor odnosno neizvršni direktori upravnog odbora društva sastavljen većinom od neovisnih članova?(ako ne, objasniti)

NE

Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama Nadzorni odbor Banke mora imati jednog neovisnog člana..

22. Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti)

NE

Zbog propisa koji uređuju imenovanje predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih osoba u pravnim osobama od strateškog i posebnog državnog interesa.

23. Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? (ako ne, objasniti)

NE

Odlukom Glavne Skupštine naknada članovima Nadzornog odbora utvrđena je u iznosu koji je propisan Odlukom Vlade RH o iznosu naknade članovima nadzornih odbora i upravnih vijeća

24. Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti)

DA

25. Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni? (ako ne, objasniti)

NE

Podaci o primanjima članova Nadzornog odbora na pojedinačnoj osnovi javno se objavljuju objavom Odluke Glavne skupštine kojom se utvrđuje naknada za njihov rad, a podaci o naknadama članova Uprave, višeg rukovodstva te povezanih osoba objavljuju se u agregiranim iznosima u posebnoj bilješci u Godišnjem izvješću pripremljenom sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja, a koje je dostupno na internetskoj stranici Banke.

26. Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva i to najkasnije pet trgovinskih dana, poslije nastanka takve promjene? (ako ne, objasniti)

NE

Članovi Nadzornog odbora nisu imatelji dionica.

27. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne objasniti)

NE

Agregirani podaci o transakcijama s povezanim stranama navode se u sklopu Godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

28. Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva?

DA

Ugovori postoje u dijelu uobičajenih poslovnih aktivnosti Banke

29. Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odbora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)

DA

Da, ukoliko je prethodno odobrenje potrebno.

30. Jesu li bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti)

NE

Agregirani podaci o transakcijama s povezanim stranama navode se u sklopu Godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

31. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja?

DA

32. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje?

DA

33. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizorski odbor)?

DA

34. Je li većina članova komisije iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

NE

Članovi komisija se imenuju iz redova članova Nadzornog odbora a Nadzorni odbor sukladno Zakonu o kreditnim institucijama mora imati jednog neovisnog člana.

35. Je li komisija pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti)

DA

36. Je li komisija procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti)

DA

GODIŠNJI UPITNIK

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

37. Je li komisija radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti)

DA

Revizorski odbor prati učinkovitost sustava unutarnje revizije kroz pojedinačna I kvartalna izvješća I izvješća o praćenju izvršenja preporuka unutarnje revizije, a sukladno ZOKI-ju osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije unutarnje revizije može biti imenovana ili zamijenjena samo uz suglasnost Nadzornog odbora.

38. Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti)

NE U Banci postoji funkcija unutarnje revizije.

39. Je li komisija nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti)

DA

40. Je li komisija pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti)

DA

41. Je li komisija izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti)

NE

Isto je propisano zakonskom regulativom.

42. Je li komisija razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti)

DA

43. Je li komisija za reviziju osigurala dostavu kvalitetnih informacija ovisnih i povezanih društava te trećih osoba (kao što su stručni savjetnici)? (ako ne, objasniti)

DA

44. Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti)

DA

45. Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja? (ako ne, objasniti)

DA

46. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva?

NE

47. Je li društvo kao dio godišnjeg izvješća objavilo izjavu o politici nagrađivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

NE

Vidjeti odgovor pod 48.

48. Je li Izjava o politici nagrađivanja uprave ili izvršnih direktora stalno objavljena na vlastitim internetskim stranicama društva? (ako ne, objasniti)

NE

U okviru javne objave bonitetnih i ostalih zahtjeva, objavljena je Politika nagrađivanja, u skladu sa zahtjevima Zakona o kreditnim institucijama i Uredbe br. 575/2013.

49. Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)

NE

Banka objavljuje agregirani podatak o transakcijama s povezanim stranama kao i visini naknada za rukovodstvo Banke u sklopu godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja.

50. Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izviješću društva? (ako ne, objasniti)

NE

Vidjeti odgovor pod 49.

51. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti)

NE

Vidjeti odgovor pod 49.

52. Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti)

DA

GODIŠNJI UPITNIK

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

53. Ima li društvo vanjskog revizora?

DA

54. Je li je vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom?

NE

55. Je li vanjski revizor društva, pruža društvu, sam ili putem povezanih osoba, druge usluge?

DA

56. Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti)

NE

Revizor je obavio reviziju financijskih izvješća Banke i ovisnih društava u skladu s ugovorom utvrđenim cjenovnim uvjetima usklađenim s općim uvjetima svog poslovanja.

Za nerevizijske usluge vidjeti odgovor 40.

57. Ima li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti)

DA

TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA

58. Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima?

DA

59. Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja?

NE

Svi važni događaji odnosno propisane informacije javno se objavljuju odmah nakon utvrđenja točnih datuma istih.

60. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi?

DA

61. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom?

DA

62. Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti)

NE

63. Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima?

NE

64. Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti?

DA

Organizacijska struktura Hrvatske poštanske banke

Poslovanje Banke organizacijski je ustrojeno kroz 20 organizacijskih jedinica - 11 ureda i 9 sektora. U nastavku je prikazana organizacijska shema Banke:

Organizacijske jedinice Banke podijeljene su u četiri temeljna poslovna područja i to:

• 1. područje stručne podrške Upravi,
• 1. prihodovno područje,
• 1. područje operativne podrške poslovanju,
• 1. područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama.

Poslovno područje funkcionalno i tehnološki povezuje određene organizacijske jedinice Banke radi efikasnijeg upravljanja i organiziranja poslovanja Banke.

1. PODRUČJE STRUČNE PODRŠKE UPRAVI podrazumijeva grupe poslova kojima je svrha dati Upravi stručnu podršku u ostvarivanju poslovnih ciljeva i organiziranju i vođenju Banke.

Područje stručne podrške Upravi obuhvaća:

• Ured unutarnje revizije,
• Ured za usklađenost I podršku Upravi,
• Ured za korporativne komunikacije,
• Ured za organizaciju i upravljanje projektima,
• Ured za upravljanje ljudskim resursom,
• Ured za marketing,
• Ured za korporativnu sigurnost,
• Ured za upravljanje kvalitetom usluge,
• Ured za pravne poslove,
• Ured za nabavu i opće poslove i
• Ured za upravljanje aktivom I pasivom

Ured unutarnje revizije je organizacijska jedinica Banke koja ocjenjuje sustav unutarnjih kontrola, upravljanje rizicima, ocjenjuje funkciju praćenja usklađenosti te obavlja reviziju informacijskog sustava.

Ured za usklađenost i podršku Upravi je organizacijska jedinica koja pruža podršku u radu tijelima Banke, prati regulativu, brine o usklađenosti poslovanja Banke s regulativom te upravlja sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Banci.

Ured za korporativne komunikacije je organizacijska jedinica koja upravlja korporativnim komunikacijama Banke.

Ured za organizaciju i upravljanje projektima je organizacijska jedinica koja analizira i unaprjeđuje organizaciju i poslovne procese te upravlja projektima.

Ured za upravljanje ljudskim resursom je organizacijska jedinica Banke koja se bavi pribavljanjem, razvojem i nagrađivanjem zaposlenika Banke te regulira radno-pravne odnose sa zaposlenicima i državnim tijelima.

Ured za marketing je organizacijska jedinica Banke koja priprema i provodi marketinške i promotivne aktivnosti za Banku.

Ured za korporativnu sigurnost je organizacijska jedinica Banke koja brine o sigurnosti informacijskog sustava Banke, ljudi i imovine Banke.

Ured za upravljanje kvalitetom usluge je organizacijska jedinica Banke koja upravlja kvalitetom usluge Banke prema njezinim klijentima kroz kontinuirano provođenje mjerenja i istraživanja zadovoljstva klijenata i predlaganja unaprjeđenja za poboljšanje kvalitete usluge.

Ured za pravne poslove je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove pravne podrške svim organizacijskim jedinicama Banke.

Ured za nabavu i opće poslove je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove nabave, upravlja imovinom Banke te obavlja ostale opće poslove.

Ured za upravljanje aktivom i pasivom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove upravljanja aktivom i pasivom, otvorenim valutnim stavkama, pozicijama tržišnog rizika i pozicijama rizika likvidnosti.

2. PRIHODOVNO PODRUČJE podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavlja prodaja svih proizvoda i usluga Banke.

Prihodovno područje obuhvaća:

• Sektor poslovanja sa stanovništvom,
• Sektor poslovanja s gospodarstvom,
• Sektor financijskih tržišta i
• Sektor izravnog bankarstva

Sektor poslovanja sa stanovništvom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima stanovništvu pruža bankarske i financijske usluge te koordinira rad regionalnih centara za stanovništvo i poslovnica Banke i društva HP - Hrvatska pošta d.d. kao kanala distribucije.

Sektor poslovanja s gospodarstvom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima uspostavlja poslovne odnose s pravnim osobama, fizičkim osobama, obrtnicima i trgovcima pojedincima koji samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost.

Sektor financijskih tržišta je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove trgovanja financijskim instrumentima u ime i za račun Banke, upravlja likvidnošću i deviznom pozicijom Banke te pruža investicijske usluge i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih pomoćnih usluga u okviru djelatnosti Banke u ime i za račun klijenta.

Sektor izravnog bankarstva je organizacijska jedinica Banke koja u organizacijskom smislu nosi odgovornost za neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke/Grupe te kartično poslovanje (ATM, POS, WEB, CC, mBanking i eBanking, kartično poslovanje).

3. PODRUČJE OPERATIVNE PODRŠKE POSLOVANJU podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavlja podrška prodaji proizvoda i usluga i ukupnom poslovanju Banke.

Područje podrške poslovanju obuhvaća:

• Sektor podrške poslovanju i
• Sektor informatike

Sektor podrške poslovanju je organizacijska jedinica Banke koja pruža operativnu podršku organizacijskim jedinicama prihodovnog područja, obavlja poslove domaćeg i inozemnog platnog prometa, upravljanja gotovinom te poslove opskrbe poslovne mreže Banke i Hrvatske pošte gotovinom.

Sektor informatike je organizacijska jedinica Banke koja pruža informatičku podršku svim organizacijskim dijelovima Banke.

4. PODRUČJE UPRAVLJANJA RIZICIMA, NAPLATOM I FINANCIJAMA podrazumijeva grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi upravljanja rizicima, naplate potraživanja Banke i upravljanja financijama.

Područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama obuhvaća:

• Sektor upravljanja rizicima,
• Sektor upravljanja naplatom i
• Sektor upravljanja financijama

Sektor upravljanja rizicima je organizacijska jedinica Banke koja identificira, mjeri odnosno procjenjuje, prati i kontrolira sve rizike kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, u cilju smanjenja potencijalne izloženosti svim oblicima rizika te osiguranja stabilnosti i djelotvornosti poslovanja.

Sektor upravljanja naplatom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove restrukturiranja potraživanja te poslove rane i prisilne naplate potraživanja.

Sektor upravljanja financijama je organizacijska jedinica Banke koja upravlja računovodstvenim sustavom Banke, obavlja poslove propisanog izvještavanja, financijske kontrole i razvija sustav upravljačkog izvještavanja.

Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci

Kroz unapređenja standarda u upravljanju ljudskim resursima omogućuje se podrška viziji, misiji i korporativnim vrijednostima Banke. To se prvenstveno reflektira kroz akviziciju novih kvalitetnih kadrova, ali i kroz pomoć poslovnim jedinicama u identifikaciji i zadržavanju postojećih izvrsnih zaposlenika. U skladu s korporativnim vrijednostima Banke izrađen je model ključnih kompetencija koji definira vještine, stavove i ponašanja koje trebaju posjedovati rukovoditelji i zaposlenici da bi bili uspješni u postizanju zadanih ciljeva.

Uz to, Banka veliki naglasak stavlja na povećanje iskorištenosti znanja i vještina svih zaposlenika kroz kontrolu i sustavni nadzor radne uspješnosti prilagođen posebnostima svakog poslovnog područja.

S tim u vezi u 2016. implementiran je novi model upravljanja radnim učinkom djelatnika Banke, koji karakterizira transparentnost i objektivnost u ocjenjivanju i nagrađivanju zaposlenika.

Model omogućuje praćenje i ocjenjivanje organizacijske uspješnosti i individualnog učinka zaposlenika na temelju ostvarenja relevantnih poslovnih ciljeva. Na individualnoj razini, uz ostvarenje poslovnih ciljeva, na ocjenu učinka utječe i ostvarenje razvojnih ciljeva zaposlenika. Time Model ispunjava kako motivacijsku tako i razvojnu svrhu te predstavlja osnovu za upravljanje karijerom zaposlenika.

Porast intelektualnog kapitala, a time i doprinosa djelatnika rezultatima Banke, postiže se pomoću pravodobne definicije obrazovnih potreba zaposlenika s ciljem unaprjeđenja prodajnih, tehničkih, komunikacijskih, upravljačkih i ostalih poslovnih vještina koje rezultiraju poboljšanjem prodaje te većom efikasnošću u odvijanju poslovnih procesa. U skladu s obrazovnim potrebama, u 2016. godini kreirani su brojni obrazovni programi te intenzivirani procesi interne i eksterne edukacije zaposlenika i rukovoditelja.

Ulaganje u HR procese je u prosincu 2016. rezultiralo certifikatom "Poslodavac partner" koji je od tvrtke Selectio d.o.o. dodijeljen Banci za izvrsnost u upravljanju zaposlenicima. Pri dodjeli Certifikata istaknuto je da je Banka vlastitim snagama razvila procese upravljanja ljudskim resursom u skladu s najboljim praksama.

Pregled kretanja broja zaposlenih u Banci 2013. – 2016.

Broj zaposlenika	31.12.2013.	31.12.2014.	31.12.2015.	31.12.2016.
Broj na temelju sati rada	875	850	823	833
Broj na kraju razdoblja	1.075	1.084	1.067	1.067

Sva radna mjesta u Banci nalaze su u Republici Hrvatskoj.

Struktura zaposlenika u Hrvatskoj poštanskoj banci po spolu, na 31.12.2016.:

Kvalifikacijska struktura zaposlenika u Banci 2013. – 2016.

U kvalifikacijskoj strukturi dominantan udio imaju zaposlenici s visokom ili višom stručnom spremom, ovisno o složenosti posla i radnog mjesta.

Stručna sprema	31.12.2013.	31.12.2014.	31.12.2015.	31.12.2016.
MR.SC./DR.SC.	17	15	15	16
VSS	432	436	445	445
VŠSS	164	170	169	169
SSS	459	460	436	435
PKV/KV/VKV	3	3	2	1
Ukupno	1.075	1.084	1067	1067

Pregled broja zaposlenih u Hrvatskoj poštanskoj banci po godinama radnog staža, na 31.12.2016.:

Opis poslovanja ovisnih društava

HPB Invest d.o.o.

HPB Invest d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je društvo za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima osnovano 19. srpnja 2005. godine te je u stopostotnom vlasništvu Hrvatske poštanske banke. Službeno je započelo s radom 5. listopada 2005. godine, a temeljni kapital iznosi 5,0 milijuna kuna.

Na dan 31. prosinca 2016. godine upravlja sa pet otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom. Društvo je također upravljalo Umirovljeničkim fondom, fondom posebne namjene, osnovanim od Vlade Republike Hrvatske, za isplatu duga umirovljenicima.

Imovina pod upravljanjem otvorenih fondova HPB Investa na dan 31. prosinac 2016. godine iznosi ukupno 773 milijuna kuna.

Struktura imovine fondova pod upravljanjem je kako slijedi:

Fond	Imovina pod upravljanjem ' 000 kn	Prinos na dan 31.12.2016. u %
HPB Dionički fond	31.400	14,21%
HPB Global fond	70.262	13,31%
HPB Novčani fond	448.299	0,39%
HPB Obveznički fond	209.721	5,76%
HPB Euronovčani	13.798	0,21%

Ukupna bilanca na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 8,3 milijuna kuna. Društvo je na dan 31.12.2016. godine ostvarilo neto dobit u iznosu od 1.835 tisuća kuna. Na kraju 2016. godine Društvo je zapošljavalo 11 djelatnika.

Plan razvoja

HPB Invest d.o.o., društvo za upravljanje UCITS fondovima i dalje će biti posvećeno profesionalnom upravljanju imovinom te visokoj kvaliteti usluge, kako bi svojim klijentima osiguralo očuvanje te održivi rast vrijednosti njihove financijske imovine. Uz kontinuirano ulaganje u razvojnu politiku Društva, koja podrazumijeva kontinuirana profesionalna, kadrovska, organizacijska i tehnološka unapređenja, uz sve zahtjevnije pravno i regulativno usklađivanje poslovanja, HPB Invest d.o.o. će dugoročno osiguravati atraktivnu paletu fondova i ulagačkih proizvoda, koji uz profesionalno upravljanje te primjerene prinose mogu zadovoljiti sve potrebe ulagača, ovisno o njihovim investicijskim ciljevima, horizontu ulaganja te sklonostima riziku. Razvojna politika Društva podrazumijeva i dalje neprestano unapređenje i usmjerenost razvoja dva najznačajnija distributivna kanala prodaje, Hrvatska pošta d.d., Zagreb, i Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb

Izloženost rizicima

Najznačajnije vrste rizika kojima je poslovanje Društvo izloženo su kreditni rizik, tržišni rizik , rizik likvidnosti i operativni rizik. Na datum izvještaja Društvo nije bilo izloženo značajnom tržišnom i likvidnom riziku. Glavnina izloženosti Društva kreditnom riziku na datum izvještaja o financijskom položaju proizlazi iz fer vrijednosti instrumenta čija je pozitivna vrijednost na taj dan prikazana u izvještaju o financijskom položaju.

Društvo je izloženo operativnom riziku kroz svoje redovno poslovanje. Društvo upravlja operativnim rizikom na način da kvartalno i godišnje izvještava Upravu društva o događajima koji se mogu kvalificirati kao operativni rizik za Društvo.

Rizici koji mogu utjecati na redovno poslovanje Društva je rizik smanjenja imovine pod upravljanjem uslijed povlačenja sredstava klijenata i rizik smanjenja imovine pod upravljanjem uslijed pada vrijednosti imovine.

Društvo posebnu važnost pridaje unutarnjem sustavu kontrole kako bi se mogla pratiti učinkovitost poslovanja, usklađenost sa zakonskom regulativom, praćenje i otkrivanje rizika kojima je Društvo izloženo.

HPB Stambena štedionica d.d.

HPB-Stambena štedionica d.d. (u daljnjem tekstu: Štedionica) je kreditna institucija koja se bavi prikupljanjem dugoročne namjenske štednje s ciljem rješavanja stambenih potreba štediša, odobravanjem stambenih kredita uz fiksne kamatne stope i uz financijsku potporu države.

Štedionica je u 2016. godini u dva navrata (s primjenom od travnja odnosno rujna 2016. godine) mijenjala Opće uvjete poslovanja u dijelu koji se odnosi na automatsku obnovu ugovora o štednji te izmjenu kamatnih stopa po proizvodima.

Proteklu godinu obilježio je oporavak kreditne aktivnosti u odnosu na 2015. godinu (14,2%) uz sniženje kamatnih stopa na kredite za međufinanciranje kao i na redovne kredite. Prikupljanje depozita bilježi nastavak pozitivnog trenda iz 2015. godine (15,4%) unatoč smanjenju kamatnih stopa na štednju. Tijekom 2016. godine Štedionica je zaključila 9.862 ugovora o stambenoj štednji, a kao primarni kanal prodaje definirana je Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo. Uz primarni kanal ugovore je moguće zaključiti putem Hrvatske pošte d.d. i u sjedištu Štedionice.

Vrijednost ukupno odobrenih stambenih kredita je 163,5 milijun kuna i rasla je za 20,3 milijuna kuna u odnosu na kraj prethodne godine.

Vrijednost ukupno prikupljenih depozita iznosila je 280,2 milijuna kuna što je porast od 37,4 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu.

Na dan 31.prosinca 2016. godine ukupna imovina Štedionice iznosila je 331,9 milijuna kuna (2015: 292,1 milijun kuna) i povećana je za 13,6% tijekom 2016. godine.

Štedionica je u protekloj godini ostvarila ukupnu dobit u iznosu od 3,3 milijuna kuna.

Na kraju 2016. godine Društvo je zapošljavalo 19 djelatnika.

Plan razvoja

Planiranim razvojem poslovanja, Štedionica ima za cilj ostvarenje pozitivnih učinaka na rezultat cijele HPB Grupe, te jačanje tržišnog položaja i rezultata same Štedionice. To se prvenstveno planira učiniti stalnim razvojem suradnje s poslovnom mrežom Banke te intenziviranjem suradnje s Hrvatskom poštom d.d. Obzirom da se kroz posljednje dvije godine sustav stambene štednje stabilizirao uvođenjem promjenjive stope na državna poticajna sredstva te utvrđivanjem visine državnih poticaja za svaku godinu unaprijed očekuje se porast novo ugovorenih štednji.

Izloženost rizicima

Sustav upravljanja rizicima u Štedionici definiran je internim aktima za upravljanje rizicima, organizacijskim ustrojem s definiranim ovlastima i odgovornostima za upravljanje rizicima i ostvaruje se kroz proces upravljanja rizicima, te djelotvoran sustav unutarnjih kontrola. Štedionica iskazuje toleranciju prema riziku utvrđujući ciljani profil rizičnosti pri čemu uzima u obzir i zahtjeve za primjerenost (adekvatnost) raspoloživog regulatornog kapitala.

Najznačajnije vrste rizika kojima je Štedionica izložena su: kamatni rizik u knjizi banke, rizik likvidnosti, tržišni rizici, kreditni rizik i operativni rizik.

Štedionica je izložena kamatnom riziku u knjizi banke u mjeri u kojoj kamatonosna imovina i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima. Većina kamatonosne imovine i ukupne kamatonosne obveze Štedionice imaju fiksnu kamatnu stopu pa se s posebnom pažnjom pristupa praćenju kamatnog rizika.

Kreditnom riziku je Štedionica izložena kroz aktivnosti vezane uz kreditiranje i investiranje. Individualna procjena kreditnog rizika Štedionici osigurava odobravanje plasmana komitentima u ovisnosti o njihovoj kreditnoj sposobnosti, kvaliteti i vrijednosti instrumenata osiguranja i dosadašnje urednosti u podmirivanju obveza.

Upravljanje likvidnosnim rizikom ostvaruje se operativnim upravljanjem dnevnom likvidnošću, operativnim upravljanjem kratkoročnom likvidnošću te upravljanjem strukturnom likvidnošću.

Za utvrđivanje i procjenjivanje izloženosti operativnom riziku Štedionica prikuplja i analizira unutarnje podatke o događajima uslijed operativnog rizika, samoprocjenu izloženosti operativnom riziku i samoprocjenu kvalitete kontrola, procjenu rizika povezanih s eksternalizacijom, procjenu rizika informacijskog sustava i analizu utjecaja nedostupnosti resursa na kritične procese u okviru upravljanja kontinuitetom poslovanja.

Izloženost Štedionice rizicima tijekom cijele godine kretala se unutar zakonski definiranih limita.

HPB Nekretnine d.o.o.

HPB Nekretnine d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je društvo specijalizirano za poslovanje nekretninama koje je osnovano u kolovozu 2005. godine te je u stopostotnom vlasništvu HPB d.d.. Temeljni kapital Društva iznosi 0,5 milijuna kuna.

Osnovne poslovne aktivnosti Društva su procjena vrijednosti nekretnina, usluge savjetovanja i posredovanja u prometu nekretnina te poslovanje i upravljanje nekretninama.

Bilanca HPB Nekretnina d.o.o. na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 9,6 milijuna kuna, a neto dobit ostvarena u protekloj godini je 629,9 tisuća kuna. Na kraju 2016. godine Društvo je imalo 9 zaposlenih.

Plan razvoja

U idućem razdoblju naglasak će biti na daljnjem podizanju kvalitete usluga i brzini realizacije za postojeće klijente i akvizicija novih klijenata na poslovnom tržištu. Društvo će graditi svoju razvojnu i poslovnu politiku na očekivanom tržišnom porastu potražnje za njegovim specifičnim uslugama, kao i ispitivanju tržišnog potencijala za nove savjetodavne i inženjerske usluge za koje je Društvo stručno ekipirano, pridonoseći tako prepoznatljivosti i sinergijskom efektu poslovanja HPB Grupe.

Izloženost rizicima

Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Društvo izloženo su tržišni rizik i rizik likvidnosti. Tržišni rizik podrazumijeva teško predvidivi volumen potražnje za specifičnim uslugama Društva, prvenstveno za uslugama procjene vrijednosti nekretnina, a s time je povezan i rizik likvidnosti radi visokog udjela usluga u proizvodima Društva. Društvo upravlja rizicima u skladu sa propisanim politikama i procedurama Hrvatske poštanske banke d.d. opisanim u bilješci 2.

Društvo je vlasnik dvije nekretnine, jedne u Osijeku, a druge u Vinkovcima. Vlasništvo nekretnine u Vinkovcima predstavlja rizik u poslovanju jer se radi o udjelu vlasništva 357/900 u poslovnoj zgradi ukupne površine oko 10.000 m2 koja je u lošem građevinskom stanju. Moguće je očekivati u narednom razdoblju potrebu za cjelovitom rekonstrukcijom što podrazumijeva značajnu investiciju s obzirom na ukupni volumen poslovanja Društva.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja

Odgovornost je Uprave Banke pripremiti konsolidirane financijske izvještaje Hrvatske poštanske banke d.d. ( u nastavku "Banka") i njezinih ovisnih društava (u nastavku "Grupa") za svaku poslovnu godinu koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Grupe te rezultata njihovog poslovanja i novčanih tokova, u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima, te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija potrebnih za pripremu tih financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava je također odgovorna za cjelokupno godišnje izvješće Banke i Grupe. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Grupe te sprječavanje i otkrivanje prijevara i drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i za njihovu dosljednu primjenu; donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjena; te pripremanje financijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka i Grupa nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je dužna podnijeti na usuglašavanje Nadzornom odboru godišnje izvješće Grupe, koje uključuje godišnje financijske izvještaje. Ukoliko se Nadzorni odbor suglasi s financijskim izvještajima time su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor Banke.

Uprava je odgovorna za pripremu i sadržaj godišnjeg izvješća sukladno Zakonu o računovodstvu (NN 78/15, NN 134/15, NN 120/16).

Konsolidirani financijski izvještaji prikazani na stranicama od 80 do 185, odobreni su od strane Uprave Banke 12. travnja 2017. i dostavljeni Nadzornom odboru na prihvaćanje. U znak potvrde, financijske izvještaje su potpisale ovlaštene osobe, kako slijedi u nastavku.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2016.

	Bilješke	2016. '000 kn	2015. '000 kn
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	5	1.554.612	1.630.115
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.300.796	1.279.570
Zajmovi i potraživanja od banaka	7	182.087	261.913
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	8	1.019.441	1.019.694
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	9	2.753.938	2.221.310
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	10	444.825	571.764
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11	11.554.215	10.298.014
Imovina namijenjena prodaji	12	89.349	7.930
Nekretnine i oprema	13	140.765	142.236
Ulaganja u nekretnine	14	96.518	9.568
Nematerijalna imovina	15	107.360	117.010
Neto odgođena porezna imovina	16	39.189	10.750
Pretplaćeni porez na dobit		347	371
Ostala imovina	17	454.384	443.828
UKUPNO IMOVINA		19.737.826	18.014.073
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti
kroz račun dobiti i gubitka	18	3.641	-
Depoziti banaka	19	509.133	357.639
Depoziti komitenata	20	16.024.804	14.493.594
Uzeti krediti	21	726.660	1.005.383
Rezervacije za obveze i troškove	22	60.787	36.723
Obveza za porez na dobit		58	-
Ostale obveze	23	467.439	341.903
UKUPNO OBVEZE		17.792.522	16.235.242
KAPITAL I REZERVE
Dionički kapital	24	1.214.775	1.214.775
Kapitalni dobitak	24	-	-
Vlastite dionice	24	(477)	(477)
Rezerva za vlastite dionice	24	4.477	477
Zakonska rezerva	24	6.161	-
Ostale rezerve	24	358.306	358.306
Rezerva fer vrijednosti	24	84.690	82.089
Revalorizacijska rezerva	24	839	877
Zadržana dobit	24	86.030	(1.993)
Dobit tekućeg razdoblja		190.503	124.777
UKUPNO KAPITAL I REZERVE		1.945.304	1.778.831
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE		19.737.826	18.014.073

Konsolidirani račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

	Bilješke	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Prihod od kamata i slični prihodi	25	733.389	792.827
Rashod od kamata i slični rashodi	26	(213.940)	(278.497)
Neto prihod od kamata		519.449	514.330
Prihod od naknada i provizija	27	508.934	495.327
Rashod od naknada i provizija	28	(310.183)	(302.343)
Neto prihod od naknada i provizija		198.751	192.985
Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	29	26.249	6.042
Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica raspoloživih za prodaju	30	48.596	1
Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja stranim valutama		43.408	40.656
Ostali prihodi iz poslovanja	31	10.082	41.923
Prihod od trgovanja i ostali prihodi		128.335	88.622
Prihod iz poslovanja		846.535	795.936
Opći i administrativni troškovi	32	(409.497)	(427.524)
Amortizacija	13,14,15	(45.416)	(46.053)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i ostale imovine	33	(201.293)	(184.657)
Rezerviranja za obveze i troškove	22	(25.384)	(9.023)
Troškovi poslovanja		(681.590)	(667.257)
DOBIT PRIJE POREZA		164.945	128.679
Porezni (trošak)/ prihod	34	25.558	(3.902)
DOBIT ZA GODINU		190.503	124.777

Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

	2016.	2015.
	000 kn	000 kn
Neto dobit/(gubitak) za godinu	190.503	124.777
Ostala sveobuhvatna dobit
Stavke koje se kasnije ne prenose na račun dobiti i gubitka
Revalorizacijske rezerve	(73)	(73)
Porez na dobit na stavke koje kasnije ne mogu biti reklasificirane	35	63
	(38)	(10)
Stavke koje se kasnije prenose na račun dobiti i gubitka
Nerealizirani dobitak od imovine raspoložive za prodaju	45.506	11.525
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju	(44.836)	-
Porez na dobit na stavke koje kasnije mogu biti reklasificirane	1.931	(2.303)
	2.601	9.222
Neto ostala sveobuhvatna dobit za godinu	2.563	9.212
Ukupna sveobuhvatna dobit , neto od poreza	193.066	133.989
	2016.	2015.
Dobit/(gubitak) tekuće godine	000 kn	000 kn
	190.503	124.777
Vlasnicima Društva	190.503	124.777
Zarada/(gubitak) po dionici
Iz aktivnih i ukinutih dijelova poslovanja:
Osnovna (u HRK po dionici)	94,13	86,00
Razrijeđena (u HRK po dionici)	94,13	86,00

Konsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

	Dionički kapital	Kapitalni dobitak	Vlastite dionice	Rezerve za vlastite dionice	Ostale rezerve	Rezerva za fer vrijednost	Revalorizacijska rezerva	Zadržana dobit	Dobit/(gubitak) razdoblja	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 01. siječnja 2015.	966.640	228.136	(875)	875	10.578	72.867	887	193.010	(629.390)	842.728
Revalorizacijska rezerva Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za	-	-	-	-	-	-	(73)	-	-	(73)
prodaju	-	-	-	-	-	11.525	-	-	-	11.525
Odgođeni porez	-	-	-	-	-	(2.303)	63	-	-	(2.240)
Neto dobit/(gubitak) za 2015.	-	-	-	-	-	-	-	-	124.777	124.777
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2015. godinu	-	-	-	-	-	9.222	(10)	-	124.777	133.989
Prijenos gubitka iz 2014.	-	-	-	-	-	-	-	(629.390)	629.390	-
Pokriće gubitka iz 2014.	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
- Pokriće iz zakonskih rezervi	-	-	-	-	(10.578)	-	-	10.578	-	-
- Pokriće iz kapitalnog dobitka	-	(228.136)	-	-	-	-	-	228.136	-	-
Smanjenje dioničkog kapitala	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
- Pokriće gubitka iz 2014.	(195.673)	-	-	-	-	-	-	195.673	-	-
- Prijenos u ostale rezerve	(358.306)	-	-	-	358.306	-	-	-	-	-
Povećanje dioničkog kapitala	802.114	-	-	-	-	-	-	-	-	802.114
Ostale promjene	-	-	398	(398)	-	-	-	-	-	-
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	1.214.775	-	(477)	477	358.306	82.089	877	(1.993)	124.777	1.778.831
Stanje na dan 01. siječnja 2016.	1.214.775	-	(477)	477	358.306	82.089	877	(1.993)	124.777	1.778.831
Revalorizacijska rezerva	-	-	-	-	-	-	(73)	-	-	(73)
Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive	-	-	-	-	-	45.506	-	-	-	45.506
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju	-	-	-	-	-	(44.836)	-	-	-	(44.836)
Odgođeni porez	-	-	-	-	-	1.931	35	-	-	1.966
Neto dobit za 2016.	-	-	-	-	-	-	-	-	190.503	190.503
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2016. godinu	-	-	-	-	-	2.601	(38)	-	190.503	181.760
Raspodjela dobiti iz 2015.	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
- prijenos u zadržanu dobit	-	-	-	-	-	-	-	83.854	(83.854)	-
- prijenos u zakonske rezerve	-	-	-		6.161	-	-	-	(6.161)	-
- prijenos u rezerve za vlastite dionice	-	-	-	4.000	-	-	-	-	(4.000)	-
- isplata dividende	-	-	-	-	-	-	-	-	(30.762)	(30.762)
Ostale promjene	-	-	-	-	-	-	-	4.169	-	4.169
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	1.214.775	-	(477)	4.477	364.467	84.690	839	86.030	190.503	1.945.304

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

	Bilješke	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
Dobit prije poreza Usklađenja:		164.945	128.679
- amortizacija	13,14,15	45.416	46.053
- dobit od tečajnih razlika	31	(4.682)	(9.669)
- gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i ostale imovine	33	201.293	184.657
- gubici od rezerviranja za obveze i troškove	22	25.384	9.023
- neto nerealizirani dobici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	29	(25.655)	(7.916)
Promjene u poslovnoj imovini i obvezama
Neto smanjenje zajmova i potraživanja od banaka		13.253	69.740
Neto priljev financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		25.908	(629.977)
Neto (povećanje)/smanjenje zajmova i potraživanja od komitenata		(1.500.963)	(18.281)
Neto smanjenje ostale imovine		97.523	51.744
Neto smanjenje depozita banaka		151.494	(17.111)
Neto povećanje/(smanjenje) depozita komitenata		1.532.603	414.977
Neto smanjenje ostalih obveza		5.329	(235.416)
Neto (odljev)/ priljev novca iz poslovnih aktivnosti prije
oporezivanja Plaćeni porez na dobit		731.848 (171)	(13.497) (318)
Neto (odljev)/ priljev novca iz poslovnih aktivnosti		731.677	(13.815)
Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti
Kupnja nekretnina, opreme i nematerijalne imovine		(42.415)	(18.982)
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju		731.876	670.446
Stjecanje financijske imovine raspoložive za prodaju		(1.263.834)	(882.317)
Dospijeće financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća		128.028	23.394
Primici od dividende		827	1.073
Neto odljev novca iz ulagačkih aktivnosti		(445.518)	(206.386)
Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti
Izdaci za dividendu		(30.762)	-
Povećanje uzetih kredita		80.604	44.384
Otplata uzetih kredita		(359.327)	(546.328)
Povećanje temeljnog kapitala		-	550.000
Neto priljev novca iz financijskih aktivnosti		(309.485)	48.056
Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca		813	2.999
Neto (smanjenje)/povećanje novca i ekvivalenata novca		(22.513)	(169.146)
Novac i ekvivalenti novca na početku godine	37	3.247.114	3.416.260
Novac i ekvivalenti novca na kraju godine	37	3.224.601	3.247.114

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb ("Banka") je dioničko društvo osnovano i sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u Zagrebu, Jurišićeva 4. Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke d.d. ("Grupa").

Banka kontrolira slijedeća ovisna društva koje čine HPB Grupu:

			Vlasništvo na dan 31 prosinca 2016. godine
	Industrija	Država	%
HPB Invest d.o.o.	Upravljanje investicijskim fondovima	Hrvatska	100,00
HPB Nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100,00
HPB Stambena štedionica d.d.	Stambena štedionica	Hrvatska	100,00

Osim ulaganja u ovisna društva, u konsolidirani financijski položaj uključeno je i slijedeće ovisno društvo koje je klasificirano kao ulaganje namijenjeno prodaji:

			Vlasništvo na dan 31 prosinca 2016. godine
	Industrija	Država	%
H1 TELEKOM d.d.	telekomunikacije	Hrvatska	58,17

Ulaganje u H1 TELEKOM d.d. prikazano je u bilješci 12. obzirom da je društvo namijenjeno prodaji. Osnova za konsolidaciju opisana je u bilješci 1., točka e.

Ovi financijski izvještaji obuhvaćaju konsolidirane financijske izvještaje Grupe kao što je definirano Međunarodnim standardom financijskog izvješćivanja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji".

Ovi financijski izvještaji odobreni su od strane Uprave dana 12. travnja 2017. godine za podnošenje Nadzornom odboru.

Glavne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, u opisu računovodstvenih politika Grupe, može se pozvati na pojedine Standarde; a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2016. godine.

a) Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji pripremljeni su sukladno zakonskoj računovodstvenoj regulativi primjenjivoj na banke u Hrvatskoj. Financijsko izvještavanje Grupe propisuje Hrvatska narodna banka ("HNB") koja predstavlja središnju nadzornu instituciju bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji pripremljeni su sukladno navedenim bankarskim propisima.

Priloženi financijski izvještaji sastavljeni su prema zakonskim zahtjevima i isključivo kao informacija opće naravi i nisu namijenjeni ni jednoj točno određenoj svrsi ili transakciji. Stoga se korisnicima preporučuje da se u donošenju bilo kakve odluke ne oslanjaju isključivo na njih te da prije donošenja odluke provedu druga ispitivanja.

Računovodstveni propisi HNB-a temelje se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija. Osnovne razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanjem i mjerenjem po Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja su sljedeće:

• Iako Grupa obračunava umanjenje vrijednosti kredita pravnim osobama kao sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tokova, diskontiranih originalnom efektivnom kamatnom stopom instrumenta, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, HNB zahtijeva da amortizacija izračunatog diskonta bude prikazana u računu dobiti i gubitka kao promjena u gubicima od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata te ostale imovine, umjesto kao kamatni prihod, kako je propisano Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.
• Suspendirana kamata predstavlja već obračunatu nenaplaćenu kamatu na aktivu za koju je prepoznato pojedinačno umanjenje vrijednosti. U trenutku reklasifikacije Grupa provodi puni ispravak vrijednosti obračunate nenaplaćene kamate na teret računa dobiti i gubitka, obustavlja daljnji obračun u izvještaju o financijskom položaju te kamatu vodi u vanbilančnoj evidenciji, sve do trenutka dok dužnik ne izvrši gotovinsku uplatu. Ovaj računovodstveni postupak nije u skladu s MRS-om 18 "Prihodi" te MRS-om 39 "Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje" koji zahtijevaju da se prihod od kamata na financijsku imovinu, čija je vrijednost umanjena, obračunava koristeći metodu efektivne kamatne stope.
• Sukladno izmjenama Odluke HNB-a o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija koja je stupila na snagu 01. listopada 2013. godine, HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
• Sukladno Odluci HNB o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije koja je stupila na snagu 31. ožujka 2010., HNB propisuje minimalne iznose koje je kreditna institucija dužna rezervirati za sporove koji se vode protiv iste. Prema Odluci, kreditna institucija dužna je sudski spor rasporediti u rizične skupine i ovisno o vjerojatnosti gubitka spora tome formirati odgovarajuća rezerviranja. Međutim, u određenim okolnostima iznosi rezerviranja koje propisuje HNB mogu se razlikovati od rezerviranja izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

Primijenjene računovodstvene politike jednake su kao i pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine.

b) Osnove za izradu izvještaja

Ovi izvještaji predstavljaju financijsko izvješće Grupe koje je opće namjene. Financijski izvještaji su bili pripremljeni za izvještajno razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2016. godine, i sukladni su važećim računovodstvenim propisima primjenjivim u Republici Hrvatskoj.

Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, imovinu raspoloživu za prodaju, derivativne financijske instrumente te nekretnine i preuzetu imovinu, osim one za koju ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po revaloriziranom iznosu, amortiziranom ili povijesnom trošku.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Grupa u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim konsolidiranim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MRS-a 17 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

• Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.
• Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i
• Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Sastavljanje financijskih izvještaja zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika te iskazane iznose imovine i obveza te objavu potencijalnih obveza na datum pripreme financijskih izvještaja, kao i na iznose prihoda i rashoda za razdoblje. Procjene i povezane pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima, te informacijama dostupnim na datum pripreme financijskih izvještaja, rezultat čega čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije direktno vidljiva iz drugih izvora. Stvarni se rezultati mogu razlikovati od ovih procjena.

Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su nastale ako utječu isključivo na to razdoblje, odnosno u razdoblju u kojem su nastale i budućim razdobljima ako utječu na sadašnje i buduće razdoblje.

Prosudbe rukovodstva kod primjene odgovarajućih standarda koji imaju značajan učinak na financijske izvještaje i procjene sa rizikom značajnog usklađenja u narednoj godini, opisane su u bilješci 2.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda

(I) Novi i izmijenjeni Međunarodni standardi financijskog izvještaja koji se odnose na izvještajno razdoblje s ocjenom utjecaja na financijske izvještaje:

• MSFI 14 "Regulativom propisane razgraničene stavke"(na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• Izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji", MSFI-ja 12 "Objavljivanje udjela u drugim subjektima" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" – "Investicijski subjekti: primjena izuzeća od konsolidacije", usvojene u Europskoj uniji 22. rujna 2016. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• Izmjene MSFI-ja 11 "Zajednički poslovi" "Računovodstvo stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju", usvojene u Europskoj uniji 24. studenog 2015. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• Izmjene MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" "Inicijativa u vezi s objavljivanjem", usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2015. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• Izmjene MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" i MRS-a 38 "Nematerijalna imovina" pojašnjenje prihvatljivih metoda amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine", usvojene u Europskoj uniji 2. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• Izmjene MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" i MRS-a 41 "Poljoprivreda" "Plodonosne biljke", usvojene u Europskoj uniji 17. prosinca 2014. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• Izmjene MRS-a 27 "Odvojeni financijski izvještaji" "Metoda udjela u odvojenim financijskim izvještajima", usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• Izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2010.-2012." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 2, MSFI 3, MSFI 8, MSFI 13, MRS 16, MRS 24 i MRS 38), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 17. prosinca 2014. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2016.),
• Izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2012.-2014." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 5, MSFI 7, MRS 19 i MRS 34), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 15. prosinca 2015. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),

Primjena navedenih izmjena nije imala materijalno značajan utjecaj na financijske izvještaje Grupe.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(II) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, koji stupaju na snagu nakon izvještajnog razdoblja:

MSFI 9 "Financijski instrumenti", usvojen u Europskoj uniji 22. prosinca 2016. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. uz dopuštenu raniju primjenu).

Standard zamjenjuje MRS 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" te sadrži zahtjeve koji se odnose na priznavanje i mjerenje, umanjenje vrijednosti, prestanak priznavanja te računovodstvo zaštite općenito.

Klasifikacija i mjerenje - MSFI 9 uvodi novi pristup klasifikaciji financijske imovine, zasnovan na obilježjima tijeka novca te poslovnom modelu u sklopu kojeg se vodi određena financijska imovina. Novim modelom uvodi se i jedinstveni model umanjenja vrijednosti, koji vrijedi za sve financijske instrumente.

Umanjenje vrijednosti - MSFI 9 uvodi novi model umanjenja vrijednosti zasnovan na očekivanim gubitcima, koji nalaže pravodobnije evidentiranje očekivanih kreditnih gubitaka.

Računovodstvo zaštite - MSFI 9 donosi znatno izmijenjen model računovodstva zaštite, prema kojem treba objaviti više informacija o aktivnostima upravljanja rizicima.

Banka je u 2016. godine pokrenula projekt uvođenja MSFI-ja 9. Projektom su predviđene sljedeće faze:

• niz edukacija na temu upoznavanja zaposlenika Banke s MSFI-jem 9 i njegovim zahtjevima
• analiza jazova između postojećeg stanja i zahtjeva MSFI-ja 9 u području klasificiranja i mjerenja:
• određivanje poslovnih modela
• određivanje karakteristika ugovorenog tijeka novca
• analiza jazova između postojećeg stanja i zahtjeva MSFI-ja 9 u području umanjenja vrijednosti
• analiza kvantitativnog utjecaja MSFI-ja 9
• izrada funkcionalnih specifikacija za odgovarajuće aplikacijsko rješenje, odnosno uvođenje odgovarajućeg softvera
• izrada metodologije umanjenja vrijednosti prema poslovnim modelima Banke izrada modela za izračunavanje rizičnih parametara za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka prema MSFI-ju 9.

U kontekstu klasifikacije i mjerenja, Banka razmatra mogućnosti definiranja poslovnih modela i drugih zahtjeva MSFI-ja 9 prema utvrđenim jazovima i aktivnostima definiranima za njihovo zatvaranje.

U području umanjenja vrijednosti, Banka radi na definiranju metodologije za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka i modeliranje rizičnih parametara, koji obuhvaćaju sve parametre potrebne za projiciranje očekivanja o budućim čimbenicima.

U pogledu klasifikacije i mjerenja, kvantitativni utjecaj ovog standarda na financijske izvještaje Banke bit će utvrđen tijekom 2017. godine. Utjecaj u području umanjenja vrijednosti ovisi o utvrđenoj metodologiji za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka i modeliranje rizičnih parametara temeljem očekivanih kreditnih gubitaka.

Iz aspekta objave, primjena ovog standarda imat će značajan učinak na financijske izvještaje Banke. Rukovodstvo Banke pokrenulo je potrebne aktivnosti da se osiguraju svi potrebni podaci i metodologija za pripremu izvještaja u budućim razdobljima.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(II) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, koji stupaju na snagu nakon izvještajnog razdoblja (nastavak):

U tijeku je odobrenje određenog broja izmjena standarda od strane nadležnih tijela pri Europskoj komisiji.

MSFI 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" te izmjene MSFI-ja 15 "Datum stupanja MSFI-ja 15 na snagu", usvojeni u Europskoj uniji 22. rujna 2016. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.). Učinci ovog standarda odnose se na formiranje modela priznavanja prihoda iz ugovora s kupcima.

Uz sadašnju poslovnu strategiju uvođenje navedenog MSFI-ja neće imati utjecaja na Grupu nakon početne primjene.

(III) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, a koji još nisu usvojeni i na snazi:

MSFI-jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (IASB), izuzev sljedećih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja, o čijem usvajanju Europska unija na dan 23. ožujka 2017. godine još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve u cjelini):

MSFI 16 "Najmovi" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.). Standard nije još usvojen u Europskoj uniji. Standard utvrđuje načela priznavanja, mjerenja, iskazivanja i objavljivanja vezana uz najmove, za obje ugovorne strane, za najmoprimca i za najmodavca.

Uz sadašnju poslovnu strategiju uvođenje navedenog MSFI-ja neće imati utjecaja na Grupu nakon početne primjene.

• Izmjene MSFI-ja 2 "Plaćanja temeljena na dionicama" – "Klasifikacija i mjerenje platnih transakcija temeljenih na dionicama" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
• Izmjene MSFI-ja 4 "Ugovori o osiguranju" – "Primjena MSFI-ja 9 'Financijski instrumenti' u sprezi s MSFI-jem 4 'Ugovori i osiguranju'" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. ili ona u kojima se MSFI 9 "Financijski instrumenti" prvi puta primjenjuje),
• Izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" – prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata te daljnje izmjene(prvobitno određeni datum stupanja na snagu odgođen je do dovršetka projekta istraživanja na temu primjene metode udjela),
• Izmjene MRS-a 7 "Izvješće o tijeku novca" "Inicijativa u vezi s objavljivanjem" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017.),
• Izmjene MRS-a 40 "Ulaganja u nekretnine" – "Prijenos ulaganja u nekretnine" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(III) Novi standardi, izmjene postojećih standarda koji su već objavljeni, a koji još nisu usvojeni i na snazi (nastavak):

• Izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2014.-2016." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1, MSFI 12 i MRS 28), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta (izmjene MSFI-ja 12 primjenjuju se na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017. godine, a izmjene MSFI-ja 1 i MRS-a 28 na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
• Tumačenje IFRIC-a br. 22 "Transakcije i predujmovi u stranim valutama" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.)

Grupa ne očekuje da će navedene izmjene imati materijalni učinak na njen financijski položaj i rezultate, nakon početne primjene.

Izmjene MRS-a 12 "Porezi na dobit" – "Priznavanje odgođene porezne imovine po osnovi nerealiziranih gubitaka" (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017.),

Grupa ne očekuje da će navedena izmjena ovog standarda imati materijalni učinak na njen financijski položaj, dok će procijeniti utjecaj na njene financijske rezultate.

c) Funkcionalna i prezentacijska valuta

Financijski izvještaji Grupe prezentirani su u kunama (HRK ili kn) koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije navedeno drugačije).

d) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja

U izvještajnom razdoblju nije bilo reklasifikacije značajnijih iznosa ili stavaka unutar financijskih izvještaja izuzev:

(I) reklasifikacije 81.419 tisuća kuna iz zajmova i potraživanja u financijsku imovinu namijenjenu prodaji. Kako je Grupa za predmetni portfelj reklasificiranih potraživanja sklopila ugovor o prodaji, do primitka ugovorenog iznosa od prodaje i prelaska ekonomskih koristi na kupca, što se dogodilo u siječnju 2017. godine, Grupa ovu imovinu klasificira sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, i

(II) Grupa je krajem 2016. godine reklasificirala materijalnu imovinu bruto knjigovodstvene vrijednosti 186.017 tisuća kuna, koja je bila preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, u ulaganja u nekretnine. Umanjenje vrijednosti koji se odnosi na reklasificiranu imovinu iznosi 98.808 tisuća kuna, pa neto knjigovodstvena vrijednost te imovine iznosi 87.209 tisuća kuna. Predmetna imovina je prethodno bila klasificirana kao namijenjena prodaji, ali zbog dugotrajnosti držanja u portfelju i nemogućnosti prodaje u razumnom roku više nisu bili ispunjeni kriteriji da ista bude klasificirana sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.

e) Osnova za konsolidaciju

Financijski izvještaji prikazani su za Grupu. Financijski izvještaji Grupe sastoje se od konsolidiranih financijskih izvještaja matičnog društva i njenih ovisnih društava nad kojima ima kontrolu: HPB Nekretnina d.o.o., društva za promet nekretninama, HPB Investa d.o.o., društva za upravljanje investicijskim fondovima, HPB Stambene štedionice d.d., specijalizirane financijske institucije, koja se bavi prikupljanjem depozita od domaćih fizičkih osoba i odobravanjem subvencioniranih stambenih kredita hrvatskim državljanima na području Republike Hrvatske. U konsolidirani financijski položaj uključeni su i rezultati društva H1 TELEKOM d.d., u kojem matično društvo ima kontrolni vlasnički udio od 58,17 posto stečen u procesu predstečajne nagodbe kroz zamjenu potraživanja za ulog, i klasificiran je kao imovina namijenjena prodaji. Osim tog većinskog udjela, sva ostala ovisna društva su u 100% - tnom vlasništvu matičnog društva, a sve su osnovane i sa sjedištem u Hrvatskoj.

Ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku, umanjenom za eventualne gubitke od umanjenja vrijednosti uz iznimku ulaganja u H1 TELEKOM d.d. koje se iskazuje se po nižoj od knjigovodstvene i fer vrijednosti, u odvojenim financijskim izvještajima Banke. Ulaganja u ovisna društva konsolidiraju se u konsolidiranim financijskim izvještajima Grupe.

Ovisna društva

Ovisna društva su sva društva kojima upravlja matično društvo. Ovisna društva se konsolidiraju, odnosno prestaju se konsolidirati od trenutka u kojem matično društvo stekne, odnosno izgubi kontrolu nad njima. Prihodi i rashodi ovisnih društava stečenih ili otuđenih tijekom godine uključuju se u konsolidirani izvještaj o dobiti i gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti od datuma na koji je matično društvo steklo kontrolu do datuma prestanka kontrole. Dobit ili gubitak te svaka komponenta ostale sveobuhvatne dobiti razdvajaju se na dio koji pripada vlasnicima matičnog društva i dio koji pripada vlasnicima nekontrolirajućih udjela. Ukupna sveobuhvatna dobit ovisnih društava se pripisuje vlasnicima matičnog društva i vlasnicima nekontrolirajućih udjela, čak i ako time dolazi do negativnog salda nekontrolirajućih udjela. U financijskim izvještajima ovisnih društava su po potrebi provedena usklađenja radi usuglašavanja njihovih računovodstvenih politika s drugim članicama Grupe, osim kod H1 TELEKOM d.d. stečenog u predstečajnoj nagodbi i namijenjenom prodaji.

Transakcije eliminirane pri konsolidaciji

Prilikom konsolidacije, imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi među članovima Grupe eliminiraju se u cijelosti, osim za društvo H1 TELEKOM d.d.

Metoda troška ulaganja koristi se za evidentiranje stjecanja ovisnih društava od strane Grupe. Trošak stjecanja ovisnih društava mjeri se po fer vrijednosti dane imovine, izdanih vlasničkih instrumenata i nastalih ili preuzetih obveza na datum razmjene. Stečena prepoznatljiva imovina i obveze i preuzete potencijalne obveze u poslovnim kombinacijama početno se vrednuju po fer vrijednosti na datum stjecanja, neovisno o veličini manjinskog interesa. Veći troškovi stjecanja od fer vrijednosti udjela Grupe u stečenoj prepoznatljivoj neto imovini, uključujući i nematerijalnu imovinu, rezultiraju nastankom goodwilla.

Ukoliko su troškovi stjecanja manji od fer vrijednosti neto imovne stečenog ovisnog društva, razlika se priznaje izravno u računu dobiti i gubitka.

e) Osnova za konsolidaciju

Stanja među članicama Grupe, svi nerealizirani dobici i gubici te prihodi i rashodi koji proizlaze iz transakcija među članicama Grupe, eliminiraju se pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja.

Društvo H1 TELEKOM d.d. konsolidirano je sukladno MSFI 5 "Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja". Sukladno MSFI 5, H1 TELEKOM d.d. klasificiran je kao obustavljena aktivnost stečena isključivo s namjerom preprodaje.

U skladu sa Smjernicama za provedbu MSFI 5, koje uključuju skraćenu metodu konsolidacije za ovisno društvo koje se drži isključivo radi prodaje, društvo H1 TELEKOM d.d. konsolidiran je prema skraćenom postupku. Skraćeni postupak konsolidacije je dopušten jer izbjegava teret punog prikaza fer vrijednosti u skladu sa MSFI 3 "Poslovna spajanja", te stoga omogućuje da se ovisno društvo tretira kao jednokratno ulaganje u imovinu.

Kako bi Grupa bila u skladu s glavnim konceptom prema kojem se u skraćenom postupku konsolidacije H1 TELEKOM d.d. tretira kao jednokratno ulaganje u imovinu, Banka se vodila sljedećim smjernicama:

• početno, Grupa je mjerila stečenu imovinu po fer vrijednosti umanjenu za troškove prodaje, plus fer vrijednost utvrdivih obveza
• na dan izvještaja, Grupa je mjerila stečenu imovinu po fer vrijednosti umanjenu za troškove prodaje, plus fer vrijednost utvrdivih obveza
• na dan izvještaja, Grupa je prezentirala navedenu imovinu i obveze odvojene od svojih ostalih imovina i obveza unutar konsolidiranih financijskih izvještaja.
• u računu dobiti i gubitka Grupa prikazuje ukupnu dobit ili gubitak nakon poreza od društva te dobit ili gubitak nakon poreza od naknadnog mjerenja obustavljene aktivnosti stečene isključivo s namjerom preprodaje.

Društvo nije stečeno kao investicija nego u procesu predstečajne nagodbe kroz zamjenu potraživanja za ulog, te u računu dobiti i gubitka nije iskazan rezultat društva obzirom da je kapital društva H1 TELEKOM d.d. negativan.

f) Prihod i rashod od kamata

Prihod i rashod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka kako nastaje za sve kamatonosne financijske instrumente, uključujući one koji se mjere po amortiziranom trošku i one raspoložive za prodaju, primjenom metode efektivne kamatne stope. Takav prihod i rashod se prikazuje kao prihod od kamata i sličan prihod ili rashod od kamata i slični troškovi u računu dobiti i gubitka. Prihod i rashod od kamata također uključuje prihod i rashod od naknada i provizija na kredite komitentima ili uzete kredite od banaka, premije ili amortizaciju diskonta i ostale razlike između početne neto knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegove vrijednosti na datum dospijeća, priznate metodom efektivne kamatne stope. Prihod i rashod od kamata na svu imovinu i obveze kojima se trguje prikazan je kao kamatni prihod ili kamatni trošak.

g) Prihod i rashod od naknada i provizija

Prihod i rashod od naknada i provizija proizlazi iz financijskih usluga pruženih i primljenih uglavnom obuhvaća naknade domaćeg i međunarodnog platnog prometa, izdavanja garancija i akreditiva, kartičnog poslovanja i ostalih usluga Grupe. Prihodi i rashodi od naknada i provizija priznaju se u računu dobiti i gubitka po obavljanju pojedine usluge.

Naknade po kreditima za koje je vjerojatno da će biti povučeni se razgraničavaju (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznaju kao korekcija efektivne kamatne stope na kredit. Naknade po kreditima za koje nije vjerojatno da će biti povučeni, priznaju se tijekom roka korištenja sredstava. Naknade po sindiciranim kreditima priznaju se kao prihod kada je sindiciranje okončano i kada Grupa ne zadržava niti jedan dio kreditnog paketa za sebe ili zadržava dio po istoj efektivnoj kamatnoj stopi kao i drugi sudionici. Naknade za upravljanje portfeljem i ostale usluge savjetovanja i upravljanja priznaju se temeljem predmetnog ugovora o obavljanju usluge. Naknade za upravljanje ulaganjima koje se odnose na upravljanje investicijskim fondovima priznaju se kako nastaju tijekom razdoblja pružanja usluge. Isti princip primjenjuje se za usluge skrbništva koje se kontinuirano pružaju tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

h) Prihod od dividendi

Prihod od dividendi od vlasničkih vrijednosnica priznaje se u računu dobiti i gubitka u trenutku nastanka prava na primitak dividende.

i) Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i vrijednosnica raspoloživih za prodaju

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke od derivativnih financijskih instrumenata, dužničkih vrijednosnica kojima se trguje te ostalih financijskih instrumenata priznatih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica raspoloživih za prodaju uključuju realizirane dobitke i gubitke od financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju preispituje se na kraju svakog izvještajnog razdoblja kako bi se utvrdilo postojanje pokazatelja o eventualnom umanjenju. Financijska imovina je umanjena ako postoji objektivan dokaz da je na procijenjene buduće novčane tokove ulaganja utjecao jedan događaj ili više njih nakon početnog priznavanja financijskog sredstva.

Kod vlasničkih udjela iz portfelja raspoloživog za prodaju, značajan ili dugotrajniji pad fer vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegove nabavne vrijednosti se smatra objektivnim dokazom umanjenja.

Objektivan dokaz umanjenja može uključiti:

• značajne financijske poteškoće kod izdavatelja ili druge ugovorne strane, ili
• kršenje ugovora, primjerice kašnjenje u plaćanju ili neplaćanje kamata ili glavnice, ili
• izgledno pokretanje stečaja ili financijskog restrukturiranja kod dužnika, ili
• nestanak aktivnog tržišta za predmetnu financijsku imovinu zbog financijskih poteškoća.

Gubitak od umanjenja vrijednosti vlasničkih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju koji je prethodno priznat u računu dobiti i gubitka ne može se naknadno priznati kao prihod u računu dobiti i gubitka. Svako naknadno povećanje fer vrijednosti nakon umanjenja, evidentira se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Vezano za dužničke vrijednosne papire u portfelju raspoloživom za prodaju, umanjenja vrijednosti se mogu naknadno ukinuti u računu dobiti i gubitka ukoliko postoje dokazi da postoje objektivni dokazi povećanja fer vrijednosti vezano za događaj koji je nastao nakon priznavanja umanjenja.

j) Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama

Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke nastalih s osnove trgovanja spot transakcijama u stranim valutama.

k) Strane valute

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u kune primjenom tečaja na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti na dan izvještaja preračunavaju se u kune po tečaju koji se primjenjuje na dan pripreme financijskih izvještaja. Tečajne razlike nastale zbog preračunavanja priznaju se u računu dobiti i gubitka. Nemonetarna imovina i obveze, denominirani u stranoj valuti koje se vode po fer vrijednosti preračunavaju se u kune po tečaju na dan kada je njihova fer vrijednost utvrđena. Nemonetarna imovina te stavke koje se mjere po povijesnom trošku u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju koji se primjenjuje na datum transakcije i vode se u domaćoj valuti, te se ponovno ne preračunavaju.

Fer vrijednost monetarne imovine raspoložive za prodaju nominirane u stranoj valuti određuje se u valuti u kojoj je imovina nominirana i zatim preračunava po promptnom tečaju na kraju izvještajnog razdoblja. Tečajne razlike nastale preračunavanjem i priznate u dobit i gubitak utvrđuju se na temelju amortiziranog troška monetarnog sredstva. Ostale tečajne razlike iskazuju se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.

l) Financijski instrumenti

i) Klasifikacija

Grupa raspoređuje svoje financijske instrumente u sljedeće kategorije: po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, zajmovi i potraživanja, raspoloživi za prodaju te koji se drže do dospijeća. Klasifikacija ovisi o namjeri zbog koje su financijski instrumenti stečeni. Uprava određuje klasifikaciju financijskih instrumenata prilikom početnog priznavanja.

Financijska imovina i financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Ova kategorija sadrži dvije potkategorije: financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući derivativne financijske instrumente) i financijski instrumenti koje je Uprava početno priznala po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Grupa priznaje financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kada se:

• imovinom i obvezama upravlja, vrednuje ili interno prikazuje na osnovi fer vrijednosti,
• priznavanjem eliminira ili značajno umanjuje računovodstvena neusklađenost koja bi u protivnom nastala, ili
• imovina i obveze sadrže ugrađeni derivativ koji značajno mijenja novčane tokove koji bi inače proizlazili iz ugovora.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuje vlasničke vrijednosnice, dužničke vrijednosnice, udjele u investicijskim fondovima i derivativne financijske instrumente koji se drže radi trgovanja.

Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja uključuju nederivativnu financijsku imovinu koja ima fiksna ili odrediva plaćanja te koja ne kotira na aktivnom tržištu. Zajmovi i potraživanja nastaju kada Grupa odobrava novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuju kredite i potraživanja od banaka, kredite i potraživanja od komitenata, kao i obveznu pričuvu kod Hrvatske narodne banke.

l) Financijski instrumenti (nastavak)

i) klasifikacija (nastavak)

Financijski instrumenti koji se drže do dospijeća

Ova kategorija obuhvaća nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaćanjima i fiksnim dospijećem koja ne odgovara definiciji i karakteristikama zajmova i potraživanja za koju Grupa ima pozitivnu namjeru i sposobnost držanja do dospijeća. U ovu kategoriju uključene su dužničke vrijednosnice.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Ova kategorija obuhvaća nederivativnu financijsku imovinu koja je određena kao raspoloživa za prodaju ili nije definirana kao zajmovi i potraživanja, ulaganja koja se drže do dospijeća ili financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Financijska imovina definirana kao raspoloživa za prodaju se namjerava držati neodređeno vrijeme, ali može biti prodana za potrebe za likvidnost, ili u slučaju promjene kamatnih stopa, promjene u tečajevima ili cijenama vlasničkih vrijednosnica. Imovina raspoloživa za prodaju uključuje dužničke i vlasničke vrijednosnice.

Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze obuhvaćaju sve financijske obveze koje nisu raspoređene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

ii) Priznavanje i prestanak priznavanja

Kupnja i prodaja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se drži do dospijeća i imovine raspoložive za prodaju, priznaju se na datum namire. Zajmovi i potraživanja i financijske obveze po amortiziranom trošku priznaju se kada su dani ili primljeni.

Grupa prestaje priznavati financijske instrumente (u cijelosti ili djelomično) kada njezina prava na primitak novčanih tokova od financijskog instrumenta isteknu ili kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima tog financijskog instrumenta.

Navedeno se događa kada Grupa suštinski prenese sve rizike i povrate od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, dospjela ili predana. Grupa prestaje priznavati financijske obveze samo kada prestanu postojati, tj. kada su ispunjene, otkazane ili zastarjele. Ukoliko se uvjeti financijske obveze značajno promijene, Grupa će prestati priznavati tu obvezu i istovremeno priznati novu financijsku obvezu s novim uvjetima.

Realizirani gubici i dobici od prodaje financijskih instrumenata izračunavaju se primjenom metode prosječnog ponderiranog troška.

iii) Početno i naknadno mjerenje

Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj, u slučaju financijske imovine ili financijske obveze koja se ne vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, za transakcijske troškove koji su izravno povezani sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijskih obveza.

l) Financijski instrumenti (nastavak)

iii) Početno i naknadno mjerenje (nastavak)

Nakon početnog priznavanja, Grupa vrednuje financijske instrumente po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka te financijsku imovinu raspoloživu za prodaju po njihovim fer vrijednostima, bez umanjenja za troškove prodaje. Instrumenti koji nemaju kotiranu tržišnu cijenu na aktivnom tržištu te čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi, početno se priznaju po trošku stjecanja, a naknadno se vrednuju primjenom internih modela utvrđivanja fer vrijednosti.

Zajmovi i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća te financijske obveze koje nisu klasificirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka vrednuju se po amortiziranom trošku.

iv) Dobici i gubici

Dobici ili gubici proizašli od promjene fer vrijednosti financijske imovine ili financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Dobici ili gubici proizašli od promjene fer vrijednosti od monetarne imovine raspoložive za prodaju priznaju se izravno u kapitalu i rezervama i objavljuju u izvještaju o promjenama u kapitalu i rezervama. Gubici od umanjenja vrijednosti, dobici i gubici iz tečajnih razlika, kamatni prihod, amortizacija premije ili diskonta monetarne imovine raspoložive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka. Tečajne razlike od vlasničkih instrumenata predstavljaju dio fer vrijednosti tih instrumenata i priznaju se u kapitalu i rezervama.

Prihod od dividendi se priznaje u računu dobiti i gubitka. Prilikom prodaje ili drugačijeg prestanka priznavanja imovine raspoložive za prodaju, svi kumulativni dobici ili gubici od instrumenta prenose se u račun dobiti i gubitka.

Dobici ili gubici od financijskih instrumenata koji se vrednuju po amortiziranom trošku mogu također nastati prilikom prestanka priznavanja ili umanjenja vrijednosti financijskog instrumenta i priznaju se u računu dobit i gubitka.

v) Određivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednost financijskih instrumenata koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj cijeni. Ukoliko ne postoji aktivno tržište za financijski instrument, ili ako se, zbog bilo kojeg drugog razloga, fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi na temelju tržišne cijene, Grupa utvrđuje fer vrijednost korištenjem internog modela procjene fer vrijednosti. Takav model podrazumijeva korištenje cijena koje su postignute na zadnjoj obavljenoj transakciji sličnog financijskog instrumenta te analizi diskontiranih novčanih tokova, maksimalno koristeći tržišne pokazatelje te minimalno se oslanjajući na specifičnosti subjekta. Tamo gdje su korištene tehnike diskontiranja novčanih tokova, procijenjeni novčani tokovi su temeljeni na najboljoj procjeni poslovodstva pri čemu je diskontna stopa tržišna stopa.

Fer vrijednost derivativnih instrumenata kojima se ne trguje procjenjuje se temeljem iznosa primitaka ili izdataka koje bi Grupa imala u slučaju prodaje ugovora na datum pripreme financijskih izvještaja, uzimajući u obzir trenutne tržišne uvjete, vlastiti kreditni rizik te kreditnu sposobnost druge ugovorne strane.

l) Financijski instrumenti (nastavak)

vi) Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Umanjenje vrijednosti imovine za koju je prepoznato umanjenje vrijednosti

Na datum izvještaja o financijskom položaju sva se financijska imovina preispituje, kako bi se ustanovilo postojanje objektivnih razloga za umanjenje vrijednosti. Ukoliko postoje takvi pokazatelji, procjenjuje se nadoknadivi iznos.

Grupa procjenjuje i provodi umanjenje vrijednosti cjelokupne financijske imovine, osim financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Ukoliko postoji objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, kumulativni gubitak od umanjenja vrijednosti, koji se utvrđuje kao razlika između troška stjecanja i sadašnje fer vrijednosti umanjene za gubitke od umanjenja vrijednosti te financijske imovine koji su prethodno priznati u računu dobiti i gubitka, uklanja se iz kapitala i rezervi i priznaje u računu dobiti i gubitka. Gubici od umanjenja vrijednosti vlasničkih instrumenata priznati u računu dobiti i gubitka ne poništavaju se kroz račun dobiti i gubitka

Ako se, u narednom razdoblju, fer vrijednost dužničkih instrumenata klasificiranih kao raspoloživi za prodaju poveća, i povećanje se može objektivno povezati s događajem nastalim nakon priznavanja umanjenja vrijednosti u računu dobiti i gubitka, gubitak od umanjenja vrijednosti se poništava kroz račun dobiti i gubitka.

Nadoknadivi iznos financijske imovine koja se vrednuje po amortiziranom trošku izračunava se kao sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova, diskontiranih postotnom godišnjom stopom instrumenta. Kratkoročni iznosi se ne diskontiraju. Ispravci vrijednosti za nenaplativost se formiraju u odnosu na bruto knjigovodstvenu vrijednost kredita komitentima čija je vrijednost identificirana kao umanjena temeljem redovnih preispitivanja stanja, kako bi se umanjila knjigovodstvena vrijednost kredita do nadoknadivog iznosa (ili niže ukoliko to zahtijevaju propisi HNB-a). Očekivani novčani tokovi za portfelj procjenjuju se temeljem prethodnog iskustva uzimajući u obzir kreditni rejting komitenata kojima su odobreni krediti i kašnjenja u naplati redovnih ili zateznih kamata. Povećanje umanjenja vrijednosti priznaje se u računu dobiti i gubitka. Ukoliko je kredit nenaplativ, a sve pravne procedure su dovršene te je poznat konačni iznos gubitka, kredit se direktno otpisuje. Ukoliko se u sljedećem razdoblju iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji, a umanjenje se direktno može povezati s događajem koji se dogodio nakon otpisa, otpisani iznos se tada prihoduje u računu dobiti i gubitka.

Umanjenje imovine za koju nije prepoznato umanjenje vrijednosti

Uz navedene gubitke od umanjenja vrijednosti imovine za koju je prepoznato umanjenje vrijednosti, Grupa sukladno internoj metodologiji priznaje latentne gubitke u računu dobiti i gubitka, na bilančne i izvanbilančne izloženosti podložne kreditnom riziku, pri čemu razina ispravaka vrijednosti nije niža od 0,80% ukupnog stanja plasmana i izvanbilančnih izloženosti u skladu s regulativom HNB-a.

Na datum pripreme financijskih izvještaja, dužničke vrijednosnice vrednovane po fer vrijednosti koje su početno priznate kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili financijska imovina raspoloživa za prodaju isključene su iz osnovice za izračun takvih rezervacija.

l) Financijski instrumenti (nastavak)

vii) Reklasifikacija

Grupa ima mogućnost reklasifikacije određenih financijskih instrumenata iz financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u kategoriju financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju ili portfelj koji se drži do dospijeća, u skladu s odredbama MSFI-a.

m) Specifični financijski instrumenti

Novac i ekvivalenti novca

Novac i ekvivalenti novca uključuju novac u blagajni, novac kod Hrvatske narodne banke, plasmane kod drugih banaka s originalnim rokom dospijeća do tri mjeseca ili kraće te instrumente u postupku prijeboja i namire.

Derivativni financijski instrumenti

Grupa koristi derivativne financijske instrumente kako bi ekonomski zaštitila svoju izloženost tečajnom riziku te riziku promjene kamatnih stopa koji proizlaze iz poslovnih, financijskih te ulagačkih aktivnosti. U skladu sa svojom politikom ulaganja, Grupa ne drži niti izdaje derivativne financijske instrumente u svrhu špekulativnog trgovanja. Računovodstvo zaštite nije se primjenjivalo. Sukladno tome, svi derivativni instrumenti klasificirani su kao financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Derivativni financijski instrumenti uključuju devizne ugovore, terminske ugovore, ročnice i ostale financijske derivative te se inicijalno priznaju po fer vrijednosti koja predstavlja plaćeni iznos za stjecanje instrumenta, umanjen za transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, derivativi se vrednuju po fer vrijednosti. Fer vrijednost se utvrđuje na temelju kotirane tržišne cijene ili, ukoliko je prikladnije, diskontiranog novčanog toka. Svi derivativni instrumenti iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer vrijednost pozitivna, te kao obveze ako je njihova fer vrijednost negativna.

Neki hibridni ugovori sadrže derivativnu i nederivativnu komponentu. U tim se slučajevima derivativna komponenta naziva ugrađeni derivativ. Osim kada nije u suprotnosti sa zahtjevima HNB-a, kada ekonomske karakteristike i rizici ugrađenih derivativa nisu blisko vezani za osnovni ugovor i kad se hibridni ugovor sam po sebi ne vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ugrađeni se derivativ tretira kao zaseban derivativ i klasificira po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, uz priznavanje svih nerealiziranih dobitaka i gubitaka u računu dobiti i gubitka, osim ako se fer vrijednosti ne mogu pouzdano mjeriti.

Promjene u fer vrijednosti derivativa uključuju se u dobitke umanjene za gubitke od trgovanja vrijednosnicama.

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice koje Grupa posjeduje u svrhu kratkoročnog stjecanja dobiti klasificirani su po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina raspoloživa za prodaju, te se vrednuju po fer vrijednosti. Trezorski zapisi te dužničke vrijednosnice za koje Grupa ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća, klasificirani su kao imovina koja se drži do dospijeća.

m) Specifični financijski instrumenti (nastavak)

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove klasificiraju se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina raspoloživa za prodaju.

Plasmani bankama

Plasmani bankama su klasificirani kao zajmovi i potraživanja te se vrednuju po amortiziranom trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti.

Krediti komitentima

Krediti komitentima prikazani su neto od gubitaka od umanjenja vrijednosti i preostalog nerazgraničenog dijela naknade zaračunate prilikom odobrenja kredita. Kupljeni krediti koje Grupa ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća klasificiraju se kao imovina koja se drži do dospijeća.

U skladu s odredbama HNB-a, amortizacija diskonta od umanjenja vrijednosti uključuje se u gubitke od umanjenja vrijednosti.

Ulaganja u ovisna društva

U odvojenim financijskim izvještajima Banke, ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku ulaganja, osim kod H1 TELEKOM d.d. koje se iskazuje po nižoj od knjigovodstvene i fer vrijednosti kao imovina namijenjena za prodaju.

Uzeti krediti

Kamatonosni uzeti krediti inicijalno se priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortiziranom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja kredita kao kamata. Iznos se naknadno umanjuje za nerazgraničeni dio naknade plaćene prilikom odobrenja kredita.

Ugovori s pravom reotkupa i povezane transakcije

Grupa ulazi u ugovore o ponovnoj kupnji/(prodaji) suštinski istih ulaganja ili povezane transakcije prodaje uz reotkup na određeni datum u budućnosti po fiksnoj cijeni. Izdaci temeljem tih ugovora priznaju se kao dani krediti bankama ili komitentima. Također se evidentira da su kupljena potraživanja osigurana odgovarajućim vrijednosnicama iz ugovora o reotkupu. Ulaganja prodana temeljem ugovora o reotkupu i nadalje se priznaju u izvještaju o financijskom položaju i iskazuju u skladu s računovodstvenom politikom za odnosnu financijsku imovinu po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti, kako je prikladno. Primici od prodaje ulaganja prikazuju se kao obveze prema bankama ili komitentima.

Razlika između iznosa koji se plaća kod prodaje i iznosa koji se plaća kod reotkupa razgraničava se kroz razdoblje transakcije i uključuje u prihod ili rashod od kamata.

n) Porez na dobit

Rashod temeljem poreza na dobit je zbroj tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti tekuće godine. Oporeziva dobit razlikuje se od dobiti prije poreza iskazane u računu dobiti i gubitka te izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama, kao ni stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Grupe izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi, odnosno uskoro na snazi.

Odgođeni porezi priznaju se temeljem razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima i pripadajućih poreznih osnovica korištenih za izračunavanje oporezive dobiti. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju po svim privremenim oporezivim razlikama, a odgođena porezna imovina priznaje se do visine vjerojatnog iznosa oporezive dobiti raspoložive za korištenje odbitnih privremenih razlika i prenesenog poreznog gubitka. Odgođene porezne obveze i odgođena porezna imovina se ne priznaju ako privremena razlika proizlazi iz prvog knjiženja ostale imovine i ostalih obveza (osim u slučaju poslovnog spajanja) iz transakcije koja ne utječe ni na oporezivu niti na knjigovodstvenu dobit.

Odgođene porezne obveze se priznaju i temeljem oporezivih privremenih razlika povezanih s ulaganjima u ovisna i pridružena društva te udjelima u zajedničkim pothvatima, izuzev u slučaju kad je Grupa u mogućnosti utjecati na poništenje privremene razlike i kad je vjerojatno da se privremena razlika neće poništiti u doglednoj budućnosti. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz odbitnih privremenih razlika povezanih s takvim ulaganjima i udjelima se priznaje samo do iznosa oporezive dobiti za koji je vjerojatno da će biti na raspolaganju i omogućiti korištenje olakšice temeljem privremenih razlika i ako se njihovo poništenje očekuje u doglednoj budućnosti.

Knjigovodstvena vrijednost odgođene porezne imovine provjerava se na kraju svakog izvještajnog razdoblja i umanjuje za iznos za koji više nije vjerojatno da će biti raspoloživ kao dostatna oporeziva dobit koja bi omogućila povrat cijelog ili dijela porezne imovine.

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze obračunavaju se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze, odnosno realizacije sredstva a na temelju poreznih stopa i poreznih zakona koji su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi ili u postupku donošenja.

Utvrđivanje odgođenih poreznih obveza i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje bi proizašle iz načina na koji Grupa na kraju izvještajnog razdoblja očekuje ostvariti povrat knjigovodstvenog iznosa svoje imovine, odnosno podmiriti knjigovodstveni iznos svojih obveza.

Vrednovanje odgođene porezne obveze i imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji Banka očekuje, na datum izvještaja o financijskom položaju, naplatu ili namiru neto knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza.

Odgođena porezna imovina i obveze se ne diskontiraju te se klasificiraju kao dugoročna imovina i/ili obveze u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještaja, Grupa ponovno procjenjuje nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine.

o) Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema su materijalna imovina koja se drži s namjerom upotrebe u svrhu pružanja usluga ili druge administrativne svrhe.

Priznavanje i mjerenje

Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretnine se iskazuju po revaloriziranom iznosu koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se provodi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum pripreme financijskih izvještaja. Fer vrijednost zemljišta utvrđena je od strane neovisnog sudskog procjenitelja.

Svako povećanje proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada se iskazuje u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, izuzev u mjeri u kojoj poništava smanjenje proizašlo iz revalorizacije istog sredstva koje je prethodno priznato u dobit i gubitak, u kom slučaju se povećanje odobrava u dobit i gubitak do iznosa prethodno iskazanog smanjenja. Smanjenje knjigovodstvenog iznosa proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada tereti dobit i gubitak u iznosu razlike iznad stanja u revalorizacijskoj pričuvi koje se odnosi na prethodnu revalorizaciju istog sredstva. Amortizacija se priznaje u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe dijelova nekretnine i opreme. Zemljišta se ne amortiziraju.

Oprema se mjeri po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti.

Očekivani vijek upotrebe prikazan je u nastavku:

	2016.	2015.
Građevinski objekti	40 godina	40 godina
Kompjutori	3 godine	3 godine
Namještaj i oprema	3-4 godine	3-4 godine
Motorna vozila	5 godina	5 godina
Ostala imovina	10 godina	10 godina

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

p) Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine obuhvaćaju ulaganja Grupe u nekretnine s namjerom ostvarivanja zarade od najamnine i/ili porasta tržišne vrijednosti. Ulaganja u nekretnine iskazana su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Sva ulaganja u nekretnine, osim imovine u pripremi, amortiziraju se linearnom metodom po propisanim stopama utvrđenim tako da se trošak nabave imovine otpisuje u toku procijenjenog korisnog vijeka upotrebe imovine kako slijedi:

	2016.	2015.
Ulaganja u nekretnine	40 godina	40 godina

q) Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina vodi se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenja vrijednosti. Trošak proizašao iz aktivnosti razvoja priznaje se kao nematerijalna imovina ukoliko su ispunjeni svi zahtjevi sukladno MRS-u 38 "Nematerijalna imovina".

Grupa ima namjeru u budućnosti započeti s kapitalizacijom internih troškova djelatnika povezanih s projektima, uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi sukladno MRS-u 38. Tokom 2016. godine započete su pripremne aktivnosti povezane s realizacijom navedenog. Korisni vijek tako razvijene nematerijalne imovine će odgovarati procijenjenom vremenu korištenja te očekivanom trajanju pritjecanja budućih ekonomskih koristi povezanih s tim osnovnim sredstvom.

Amortizacija se obračunava linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka trajanja nematerijalne imovine. Troškovi održavanja nematerijalne imovine priznaju se kao trošak po nastanku.

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se po linearnoj metodi tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine kao što slijedi:

	2016.	2015.
Ulaganja na tuđoj imovini	4 godine	4 godine
Software	3-10 godina	3-10 godina
Licence	3-10 godina	3-10 godina

r) Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Nadoknadiva vrijednost nekretnina i opreme, ulaganje u nekretnine te nematerijalne imovine je vrijednost veća od fer vrijednosti imovine umanjenje za troškove prodaje i vrijednosti imovine u upotrebi. Za potrebe određivanja umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najmanje jedinice čiji se novčani tokovi mogu zasebno identificirati ("jedinice koje stvaraju novac"). U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu ili za jedinicu koja generira novac.

Nefinancijska imovina kod koje je došlo do umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum pripreme financijskih izvještaja kako bi se utvrdila mogućnost smanjenja gubitka od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

s) Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Grupa će materijalnu imovinu preuzetu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja početno priznati kao imovinu namijenjenu prodaji u skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja 5 (MSFI 5) i njegovim odredbama. Samo iznimno, ako se utvrdi da preuzeta imovina može koristiti obavljanju vlastitih poslovnih aktivnosti Grupe, može se pri stjecanju donijeti odluka o upotrebi iste i tretmanu u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 16. Za nekretnine kod kojih je utvrđeno da više ne ispunjavaju uvjete za priznavanje prema MSFI 5, iste će se reklasificirati kao Ulaganja u nekretnine u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 40.

Grupa početno priznaje (klasificira) dugotrajnu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji ako će njezina vrijednost biti nadoknađena prodajom, umjesto njezinim korištenjem u svrhu obavljanja poslovnih aktivnosti putem troška amortizacije. Takva imovina se klasificira po nižoj vrijednosti od knjigovodstvene ili fer tržišne vrijednosti umanjene za troškove prodaje

Naknadno mjerenje imovine namijenjene za prodaju provodi se po nižoj vrijednosti između trenutne knjigovodstvene vrijednosti i fer tržišne vrijednosti umanjene za troškove prodaje.

Ukoliko nastupe događaji koji mogu produžiti razdoblje za dovršenje prodaje isto ne isključuje imovinu od klasificiranja imovine kao namijenjene prodaji ukoliko su se dogodile okolnosti izvan kontrole Grupe i ako postoje dokazi da će Grupa i nadalje u skladu s planiranim nastaviti prodaju iste.

Grupa ne provodi amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji.

Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine Grupa priznaje u računu dobiti i gubitka.

Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznati će se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje.

Ukoliko se utvrdi da dugotrajna imovina klasificirana kao imovina namijenjena prodaji ne udovoljava kriterijima početnog priznavanja Grupa prestaje priznavati navedenu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji.

Grupa prestaje priznavati imovinu namijenjenu prodaji i u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak ili gubitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.

t) Rezervacije za obveze i troškove

Rezervacije se priznaju kad Grupa ima sadašnju obvezu kao posljedicu prošlih događaja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa koji sadrže ekonomske koristi radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Rezervacije se također izdvajaju za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku na skupnoj osnovi.

Iznos procijenjenih rezervacija za obveze i troškove predstavlja najbolju procijenu izdataka potrebnih za podmirivanje sadašnjih obveza na datum izvještaja. Dostatnost rezervacija se utvrđuje temeljem uvida u pojedinačne stavke, nedavnih ostvarenih gubitaka, postojećih gospodarstvenih okolnosti, karakteristika rizika različitih kategorija transakcija, kao i drugih relevantnih čimbenika.

Rezervacije se ukidaju samo za one troškove za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako odljev ekonomskih koristi za podmirenje obveza više nije vjerojatan, rezervacija se ukida.

u) Operativni najam

Najam kod kojeg Grupa kao davatelj najma zadržava suštinski sve rizike i koristi vezane uz vlasništvo uključuje se u materijalnu i nematerijalnu imovinu po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Prihod od najma imovine u operativnom najmu priznaje se u računu dobiti i gubitka po linearnoj metodi tijekom trajanja najma.

Grupa unajmljuje poslovni prostor za obavljanje poslovanja. Plaćanja po operativnom najmu priznaju se u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom trajanja najma. Poticaji kod najma priznaju se u računu dobiti i gubitka kao sastavni dio ukupnog troška najma. Grupa nema ugovora o operativnom najmu s otkaznim rokom duljim od 1 godine.

v) Primanja zaposlenih

Doprinosi za mirovinsko osiguranje

Grupa uplaćuje doprinose u obvezne mirovinske fondove prema obvezanoj ugovornoj osnovi. Grupa nema drugih obveza plaćanja nakon uplate doprinosa. Doprinosi se priznaju kao trošak priznat kao primanja zaposlenih u razdoblju u kojem nastaju.

Rezervacije za otpremnine i jubilarne nagrade

Prilikom obračuna rezervacija za otpremnine i jubilarne nagrade, Grupa diskontira očekivane buduće novčane tokove koji se odnose na obveze, koristeći diskontne stope koje, prema mišljenju poslovodstva, najbolje predstavljaju vrijednost novca.

Plan naknada u vlasničkim instrumentima

Grupa ima propisanu politiku dodjele vlasničkih instrumenata, ali da ne vodi plan naknada iz vlasničkih instrumenata jer se preduvjeti za isplatu takvih naknada za poslovnu 2016. godinu i naredne periode još nisu ispunili.

w) Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital iskazan je u kunama po nominalnoj vrijednosti. Iznos naknade plaćene za reotkup upisanog kapitala, uključujući direktne zavisne troškove, priznaje se kao umanjenje kapitala i rezervi te se klasificira kao vlastite dionice.

Dividende

Dividende se priznaju kao obveza unutar razdoblja u kojem su objavljene.

Zadržana dobit

Dobit za godinu, zadržana nakon raspodjele, prenosi se u rezerve, u skladu s odlukom Glavne skupštine.

Gubitak razdoblja tereti akumuliranu zadržanu dobit. Eventualni preostali gubitak raspoređuje se sukladno regulativi primjenjivoj na trgovačka društva u RH.

Prilikom smanjenja dioničkog kapitala matičnog društva u 2015. godini preostali iznos nakon pokrića gubitka iz prethodnog razdoblja raspoređen je temeljem Odluke Glavne skupštine u zadržanu dobit, a sukladno regulativi primjenjivoj na trgovačka društva u RH.

Zarada po dionici

Banka prikazuje zaradu ili gubitak po dionici na svoje redovne dionice. Zarada ili gubitak po dionici se računa dijeleći pripadajuću neto dobit ili gubitak redovnim dioničarima Banke sa prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja.

x) Izvanbilančne preuzete i potencijalne obveze

U okviru redovnog poslovanja Grupa sklapa ugovore kojima preuzima izvanbilančne kreditne obveze i koje vodi u izvanbilančnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvaćaju garancije, akreditive i neiskorištene okvirne kredite. Grupa navedene preuzete financijske obveze iskazuje u izvještaj o financijskom položaju ako i kad iste postanu plative.

y) Poslovi u ime i za račun trećih osoba

Grupa upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva. Ti iznosi ne predstavljaju imovinu Grupe te su isključeni iz izvještaja o financijskom položaju. Za pružene usluge Grupa obračunava naknadu koja se razgraničava u računu dobiti i gubitka. Grupa također upravlja sa pet otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom: HPB Dionički fond, HPB Global fond, HPB Novčani fond, HPB Obveznički fond i HPB Euronovčani fond.

Imovina investicijskih fondova kojima Grupa upravlja nije dio konsolidiranih financijskih izvješća Grupe.

Ulaganje matičnog društva u investicijske fondove od strane matičnog društva vrednuje se po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.

z) Izvještavanje po segmentu

Segment je jedinstvena komponenta Grupe čija je djelatnost ponuda proizvoda ili usluga (poslovni segment) kojima ostvaruje ekonomske koristi ili troškove, što uključuje i transakcije s ostalim dijelovima Grupe. Grupa u 2015. godini nije primjenjivala interne transferne cijene pri određivanju uspješnosti segmenata.

Grupa je identificirala četiri glavna segmenta: bankarstvo s pravnim osobama, bankarstvo s fizičkim osobama, poslovanje na financijskim tržištima (uključujući riznicu i investicijsko bankarstvo sa skrbništvom (poslovni segment)) te izravno bankarstvo. Opis poslovnih segmenata i njihov financijski pregled prikazan je u Bilješci 4. ovih financijskih izvještaja.

Poslovanje Grupe, ukupna imovina, kao i većina klijenata smješteni su u Hrvatskoj.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA

U ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Grupe rizicima i opisane su metode koje rukovodstvo koristi za prepoznavanje, mjerenje i upravljanje rizicima u cilju očuvanja kapitala. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Grupa izložena su kreditni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi banke, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik promjene tečaja, rizik promjene kamatnih stopa i cijena financijskih instrumenata.

Na razini Grupe postoji cjeloviti sustav upravljanja rizicima uvođenjem politika, pravilnika i procedura, postavljanjem limita za Grupi prihvatljive razine rizika i nadgledanjem njihove implementacije. Limiti su u pravilu postavljeni u odnosu na iznos priznatog kapitala te se primjenjuju na sve vrste rizika. Pored navedenog, Banka utvrđuje limite za potencijalne gubitke mjerene Value-at-Risk tehnikama za izloženost tržišnom riziku. Razvijaju se također interne metode i modeli za upravljanje drugim vrstama rizika.

Odgovornost za uspostavljenje okvira za upravljanje rizicima Grupe u nadležnosti je Uprave Banke koja ovlasti za upravljanje rizicima prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, Kreditni odbor i Odbor za upravljanje operativnim rizikom.

2.1 Kreditni rizik

Grupa je izložena kreditnom riziku kroz aktivnosti kreditiranja i investiranja te kroz aktivnosti garantno dokumentarnih poslova.

Rizik da druga ugovorna strana neće izvršiti svoje obveze po financijskim instrumentima kontinuirano se prati. Kako bi upravljala razinom kreditnog rizika, Grupa procjenjuje kreditnu sposobnost svojih klijenata, a kako bi umanjila kreditni rizik uzima odgovarajuće instrumente osiguranja.

Na datum pripreme financijskih izvještaja, izloženost Grupe kreditnom riziku derivativnih financijskih instrumenata koji se priznaju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka predstavlja pozitivna fer vrijednost tih instrumenata prikazanu u izvještaju o financijskom položaju. Nominalni iznosi objavljeni u bilješkama uz financijske izvještaje ne predstavljaju iznose koji će biti razmijenjeni između stranaka u derivativnim transakcijama niti se njima mjeri izloženost Grupe kreditnom ili tržišnim rizicima. Iznosi koji će biti razmijenjeni temelje se na uvjetima derivativnih ugovora.

Primarna izloženost Grupe kreditnom riziku proizlazi iz kredita i potraživanja od komitenata. Iznos kreditne izloženosti po toj osnovi te po osnovi dužničkih vrijednosnica koje se drže do dospijeća i vrednuju po amortiziranom trošku predstavlja knjigovodstvena vrijednost imovine u bilanci. Nadalje, Grupa je izložena i kreditnom riziku po izvanbilančnim stavkama, kroz obveze po neiskorištenim odobrenim kreditima i izdanim garancijama, kao što je prikazano u bilješci 39.

Upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća ocjenu kreditnog rizika plasmana te naknadno praćenje i nadzor odnosno procjenu nadoknadivosti plasmana i izvanbilančnih obveza te provođenje potrebnih ispravaka vrijednosti i rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima odnosno izvanbilančnim obvezama i izvještavanje Uprave Banke.

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.1. Ocjena kreditnog rizika

U postupku ocjene kreditnog rizika plasmana procjenjuje se sljedeće:

• dužnikova kreditna sposobnost,
• dužnikova urednost u podmirivanju obveza,
• kvaliteta instrumenata osiguranja.

U procesu praćenja plasmana kontinuirano se obavlja provjera da li postoje elementi koji mogu ukazivati na pogoršanje financijskog položaja klijenta, izloženost klijenta valutnom riziku ili povećanje rizika uslijed smanjenja vrijednosti instrumenta osiguranja.

2.1.2. Klasifikacija plasmana u rizične skupine

Grupa klasificira plasmane u rizične skupine ovisno o visini udjela utvrđenog gubitka u iznosu glavnice plasmana, a sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Tako Grupa plasmane za koje procijeni da su potpuno nadoknadivi klasificira u rizičnu skupinu A. Prilikom inicijalnog priznavanja Banka sve plasmane raspoređuje u rizičnu skupinu A. Plasmane za koje procijeni da su djelomično nadoknadivi Grupa klasificira u rizičnu skupinu B i to ovisno o postotku gubitka: u rizičnu skupinu B-1 (plasmane za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-2 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-3 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% iznosa glavnice plasmana). Plasmane za koje procijeni da su u potpunosti nenadoknadivi Grupa klasificira u rizičnu skupinu C.

2.1.3. Politika umanjenja vrijednosti plasmana

Obzirom na kriterije koje primjenjuje pri procjeni nadoknadivog iznosa plasmana, Grupa plasmane dijeli na plasmane koji pripadaju portfelju malih kredita i plasmane koji ne pripadaju portfelju malih kredita.

Plasmani koji pripadaju portfelju malih kredita su ukupni plasmani i izvanbilančne obveze jednom dužniku ili grupi povezanih osoba čije je ukupno stanje u bruto iznosu (bez umanjenja za iznos ispravka vrijednosti odnosno rezerviranja) na dan procjene manje od 700.000,00 kuna.

Grupa u pravilu nadoknadivost plasmana fizičkim osobama procjenjuje sukladno kriterijima za procjenu nadoknadivosti plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita, a nadoknadivost plasmana pravnim osobama sukladno kriterijima za procjenu nadoknadivosti plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita.

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

Na pojedinačnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi na pojedinačnoj osnovi temeljem slijedećih kriterija:

• kreditna sposobnosti dužnika,
• dužnikova urednost u podmirivanju obveza i
• kvaliteta instrumenata osiguranja potraživanja.

U tom smislu Grupa uzima u obzir utvrđeni kreditni rang dužnika odnosno drugih osoba u kreditnom poslu (jamaca, sudužnika i dr.), broj dana kašnjenja u podmirivanju obveza te vrstu i procijenjenu vrijednost raspoloživih instrumenta osiguranja. Uzimajući to u obzir kao i sve druge dostupne podatke i informacije, Grupa provodi procjenu nadoknadivosti plasmana procjenjujući buduće novčane tokove po plasmanu, koje diskontira i stavlja u odnos sa knjigovodstvenim iznosom plasmana, utvrđujući na taj način visinu potrebnih ispravaka vrijednosti plasmana. Pritom Grupa uvažava odredbe propisane Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke vezano uz postupanje sa restrukturiranim plasmanima, plasmanima čija naplata se temelji na realizaciji instrumenata osiguranja, plasmanima koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja te odredbe vezano uz prihvatljivost instrumenata osiguranja i primjerenu visinu faktora umanjenja njihove vrijednosti.

Na skupnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita Grupa provodi u pravilu na skupnoj osnovi temeljem urednosti u podmirivanju obveza dužnika po plasmanu. Pritom se iznos sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova po plasmanima procjenjuje tako da se umanji glavnica plasmana, ovisno o vrsti plasmana i evidentiranom broju dana kašnjenja u podmirivanju obveza dužnika.

Tablica u nastavku pokazuje klasifikaciju plasmana u rizične skupine za Grupu te raspodjelu pripadajućih ispravaka vrijednosti u postotnom iznosu od bruto glavnice.

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3 Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

% 2016.	potraživanja od komitenata Zajmovi i	Ispravak vrijednosti	potraživanja od Zajmovi i banaka	Ispravak vrijednosti	drže do dospijeća ulaganja koja se Financijska	Ispravak vrijednosti	Depoziti kod HNB-a	Ispravak vrijednosti	Potraživanja po naknadama	Ispravak vrijednosti
A	83,98	0,97	99,73	-	99,09	1,51	100,00	-	62,00	-
A - 90 dana B i C	- 16,02	0,28 61,80	- 0,27	- 100,00	- 0,91	- 34,76	- -	- -	- 37,99	- 100,00
2015.
A	73,75	1,00	99,81	-	95,38	1,43	100,00	-	55,39	-
A - 90 dana B i C	0,12 26,13	1,00 64,47	- 0,19	- 100,00	- 4,62	- 83,92	- -	- -	- 44,61	- 100,00

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3 Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije uzimanja kolaterala

U sljedećoj tablici je predstavljena maksimalna izloženost Grupe kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine, ne uzimajući u obzir uzete kolaterale kao instrumente osiguranja. Izloženost predstavljena u tablici zasnovana je na neto izloženosti nakon umanjenja za ispravke vrijednosti odnosno rezerviranja.

Maksimalna izloženost

		2016.	2015.
	Bilješka	'000 kn	'000 kn
Žiro račun kod HNB-a i banaka	5	1.133.248	1.217.930
Obvezna pričuva kod HNB-a	6	1.300.796	1.279.570
Zajmovi i potraživanja od banaka	7	182.087	261.913
Ulaganja koja se drže do dospijeća	10	444.825	571.764
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11	11.552.549	10.298.014
Potraživanja po naknadama	18	13.340	15.538
Izvanbilančne potencijalne obveze	39	2.364.932	1.896.190
Neiskorišteni okvirni krediti		1.636.818	1.334.010
Garancije		710.846	522.627
Ostale potencijalne obveze		17.268	39.553
Ukupna kreditna izloženost		16.991.777	15.540.919

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku

2016.	Zajmovi i potraživanja od komitenata	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se drži do dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Plasmani bez kašnjenja i bez umanjenja vrijednosti	10.865.509	182.087	448.896	1.841.823	13.339
Plasmani s kašnjenjem, ali bez umanjenja vrijednosti	358	-	-	-	1
Plasmani umanjene vrijednosti	2.072.827	500	4.139	-	8.173
Ukupno bruto plasmani	12.938.694	182.587	453.035	1.841.823	21.513
Identificirani gubici	(1.280.962)	(500)	(1.439)	-	(8.173)
Identificirani gubici na skupnoj osnovi	(105.183)	-	(6.772)	-	-
Ukupno identificirani gubici	(1.386.145)	(500)	(8.211)	-	(8.173)
Ukupno	11.552.549	182.087	444.824	1.841.823	13.340

2015.	Zajmovi i potraživanja od komitenata	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se drži do dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Plasmani bez kašnjenja i bez umanjenja vrijednosti	9.215.915	261.913	575.541	1.767.612	15.538
Plasmani s kašnjenjem, ali bez umanjenja vrijednosti	14.843	-	-	-	-
Plasmani umanjene vrijednosti	3.264.932	500	27.859	-	12.514
Ukupno bruto plasmani	12.495.690	262.413	603.400	1.767.612	28.052
Identificirani gubici	(2.104.998)	(500)	(23.380)	-	(12.514)
Identificirani gubici na skupnoj osnovi	(92.678)	-	(8.256)	-	-
Ukupno identificirani gubici	(2.197.676)	(500)	(31.636)	-	(12.514)
Ukupno	10.298.014	261.913	571.764	1.767.612	15.538

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Sukladno važećim aktima, Grupa za osiguranje plasmana koristi uobičajene kolaterale; bankarske garancije, garancije HAMAG-a ili drugih pravnih osoba, mjenice sa avalom banke, zalog (fiducij) na nekretninama i pokretninama, police osiguranja, zalog (fiducij) na dionicama, obveznicama, komercijalnim zapisima, udjelima u otvorenim investicijskim fondovima, ustup potraživanja (cesije) trgovačkih društava i ministarstava (država), zalog na koncesiji i industrijskom i intelektualnom vlasništvu, te uobičajene operativne instrumente osiguranja; mjenice i zadužnice.

Vrijednost kolaterala revidira se sukladno internim aktima koji su u skladu s dobrom poslovnom praksom odnosno kretanjima na tržištu.

Iskazana vrijednost kolaterala u tablici niže odnosi se na evidentiranu vrijednost kolaterala na temelju procjene ovlaštenih procjenitelja bez umanjenja za korektivne faktore, a umanjenu za terete upisane prije Banke i ograničenu na iznos izloženosti koju osigurava.

Vrsta imovine	Vrsta kolaterala	2016.	2015.
	'000 kn	'000 kn
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća		25.821	25.703
	Depoziti	25.821	25.703
Zajmovi i potraživanja od komitenata		4.988.823	4.800.698
	Depoziti	188.045	156.415
	Dužnički vrijednosni papiri	81.580	71.165
	Garancije i jamstva RH	1.216.947	1.136.185
	Nekretnine neposlovne namjene	1.729.269	1.308.913
	Nekretnine poslovne namjene	1.381.209	1.537.552
	Pokretnine (oprema, zalihe, vozila, brodovi….)	75.313	207.888
	Udjeli u vlasničkim vrijednosnim papirima i fondovima	77.025	65.190
	Zemljišta	239.436	317.390
Ukupno		5.014.644	4.826.401

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Pregled starosne strukture dospjelih i nedospjelih potraživanja po bruto glavnici zajmova prema danima kašnjenja dan je u nastavku:

u '000 kn	Ukupno	Nedospjela izloženost kreditnom riziku	Od toga dospjelo 1-30 dana	Od toga dospjelo 31-60 dana	Od toga dospjelo 61-90 dana	Od toga dospjelo 91-180 dana	Od toga dospjelo 180 dana i više
31. prosinca 2016.
Država	4.023.904	4.021.914	1.986	-	-	-	4
Ostale pravne osobe	3.913.148	2.662.028	76.209	38.183	5.064	7.887	1.123.777
Stanovništvo	4.951.372	4.676.596	24.308	6.961	3.466	35.183	204.858
Ukupno	12.888.424	11.360.538	102.503	45.144	8.530	43.070	1.328.640
31. prosinca 2015.
Država	3.677.815	3.671.961	1.994	-	1.946	1.912	2
Ostale pravne osobe	4.004.502	2.132.519	34.753	4.970	12.501	163.981	1.655.778
Stanovništvo	4.763.360	4.152.921	8.599	4.023	17.322	9.554	570.942
Ukupno	12.445.678	9.957.401	45.345	8.993	31.769	175.447	2.226.722

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Bruto iznos potpuno nadoknadivih plasmana, kod kojih nije utvrđeno kašnjenje u plaćanju dulje od 90 dana i ne provodi se ispravak vrijednosti na pojedinačnoj osnovi na datum pripreme financijskih izvještaja, te pokrivenost odgovarajućim kolateralom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:

(a) Imovina izložena kreditnom riziku bez umanjenja vrijednosti (rizična skupina A)

2016. '000 kn	Državne jedinice		Financijske institucije (bez banaka)	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno zajmovi i potraživanja od komitenata	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se drži do dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po	naknadama
Bruto plasmani	4.031.561		81.631	2.156.073	1.561.967	415	146.655	2.887.207	10.865.509	182.087	448.896	1.841.823	13.339
Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi Neto plasmani	(38.960) 3.992.601		(791) 80.840	(20.976) 2.135.098	(15.053) 1.546.914	(5) 410	(1.421) 145.234	(27.977) 2.859.230	(105.182) 10.760.327	- 182.087	(6.772) 442.124	- 1.841.823	- 13.339
Vrijednost kolaterala % pokrivenosti	654.804		81.580	1.362.133	1.457.315	415	-	242.190	3.798.437	-	25.821	-	-
kolateralom		16,40	100,92	63,80	94,21	101,11	-	8,47	35,30	-	5,84	-	-
2015. '000 kn	Državne jedinice	Financijske institucije (bez banaka)		Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno zajmovi i potraživanja od	Zajmovi i potraživanja komitenata	Financijska imovina od banaka	koja se drži do dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	3.475.938	71.182		1.626.689	1.056.083	856	147.732	2.837.435	9.215.915	261.913		575.541	1.767.612	15.538
Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi	(34.925)	(715)		(16.431)	(10.455)	(9)	(1.484)	(28.510)	(92.529)		-	(8.256)	-	-
Neto plasmani	3.441.013	70.467		1.610.259	1.045.628	847	146.248	2.808.925	9.123.386	261.913		567.285	1.767.612	15.538
Vrijednost kolaterala	858.793	71.165		856.186	974.943	856	-	223.951	2.985.894		-	25.703	-	-
% pokrivenosti kolateralom	24,96	100,99		53,17	93,24	101,06	-	7,97	32,73		-	4,53	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(b) Imovina izložena kreditnom riziku u rizičnoj skupini A s kašnjenjem preko 90 dana, ali bez umanjenja vrijednosti

Bruto iznosi takvih plasmana i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:

		Potraživanja po
2016. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Ostali krediti	Ukupno	naknadama
Bruto plasmani	134	223	1	358	1	134
Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi	(1)	-	-	(1)	-	(1)
Neto plasmani	133	223	1	357	1	133
Vrijednost kolaterala	-	-	110	110	-	-
% pokrivenosti kolateralom	-	-	-	30,81	-	-

		Potraživanja po
2015. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Ostali krediti	Ukupno	naknadama
Bruto plasmani	-	14.843	-	-	14.843	-
Ukupno identificirani gubici na skupnoj osnovi	-	(149)	-	-	(149)	-
Neto plasmani	-	14.694	-	-	14.694	-
Vrijednost kolaterala	-	12.456	-	-	12.456	-
% pokrivenosti kolateralom	-	84,77	-	-	84,77	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(c) Imovina u rizičnim skupinama B i C izložena kreditnom riziku

Tablice u nastavku prikazuju iznos kredita s umanjenjima vrijednosti na pojedinačnoj i skupnoj osnovi, kao i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto plasmane je kako slijedi:.

2016. '000 kn			Zajmovi komitentima		Financijska
	Krediti po Trgovačka Stambeni Hipotekarni kreditnim Ostali društva krediti krediti karticama krediti Ukupno		Zajmovi i potraživanja od banaka	imovina koja se drži do dospijeća	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	1.673.400	40.448	53	7.628	351.298	2.072.827	500	4.139	8.173
Ukupno identificirani gubici	(1.057.221)	(19.560)	(5)	(5.928)	(198.248)	(1.280.962)	(500)	(1.439)	(8.173)
Neto plasmani	616.179	20.888	48	1.700	153.050	791.865	-	2.700	-
Vrijednost kolaterala	1.031.668	37.291	53	-	121.039	1.190.051	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	167,43	178,53	110,42	-	79,08	150,28	-	-	-

			Zajmovi komitentima
2015. '000 kn								Financijska imovina
	Trgovačka društva	Krediti po Stambeni Hipotekarni kreditnim Ostali krediti krediti karticama krediti Ukupno					Zajmovi i potraživanja od banaka	koja se drži do dospijeća	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	2.498.704	44.597	60	12.660	708.911	3.264.932	500	27.859	12.514
Ukupno identificirani gubici	(1.547.154)	(19.885)	(6)	(11.039)	(526.914)	(2.104.998)	(500)	(23.380)	(12.514)
Neto plasmani	951.550	24.712	54	1.621	181.997	1.159.934	-	4.479	-
Vrijednost kolaterala	1.578.486	39.041	60	-	184.761	1.802.348	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	165,89	157,98	111,11	-	101,52	155,38	-	-	-

120

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(d) Obnovljeni i restrukturirani i krediti komitentima

Obnavljanja kredita odobravaju se klijentima radi uobičajenih tekućih potreba financiranja njihovih poslovnih aktivnosti.

Restrukturiranja kredita odobravaju se klijentima kod kojih je došlo do određenih poremećaja u poslovanju, pri čemu se prethodno ugovoreni uvjeti kreditiranja značajnije mijenjaju.

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Bruto krediti komitentima
Pravne osobe	653.698	1.232.341
Stanovništvo	63.954	86.546
Ukupno	717.652	1.318.887

2.1.5. Koncentracija kreditnog rizika po granama djelatnosti

Analiza koncentracije kreditnog rizika kredita po granama djelatnosti prikazana je kako slijedi:

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	3.352.833	2.724.818
Prerađivačka industrija	1.020.081	1.225.856
Građevinarstvo	1.014.397	1.332.131
Prijevoz i skladištenje	348.132	358.387
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala	459.407	557.988
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	523.031	149.661
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	311.152	232.141
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	239.259	239.189
Informacije i komunikacije	150.274	198.165
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija	72.339	98.522
Umjetnost, zabava i rekreacija	110.500	95.425
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	29.613	42.059
Ostalo	306.034	427.976
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	7.937.052	7.682.318
Bruto krediti stanovništvu	4.951.372	4.763.360
Pokriveni kolateralom	4.988.823	4.800.698
Obračunata kamata	51.936	50.012
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.386.145)	(2.197.676)
Ukupno	11.554.215	10.298.014

2.2. Rizik likvidnosti

Likvidnosni rizik proizlazi iz redovnog financiranja poslovanja Grupe i upravljanja pozicijama. Glavne kategorije rizika likvidnosti kojima je Grupa izložena su:

• rizik financiranja likvidnosti (rizik strukturne likvidnosti): rizik da Grupa neće biti u stanju efikasno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat,
• rizik tržišne likvidnosti: rizik koji proizlazi iz nemogućnosti Grupe da jednostavno napravi prijeboj pozicija ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni zbog tržišnog poremećaja ili nedovoljne dubine tržišta.

Grupa upravlja rizikom likvidnosti u skladu sa zakonskim odredbama. Uz zakonske odredbe upravljanje rizikom likvidnosti propisano je sljedećim internim aktima:

• Politikom upravljanja rizicima,
• Pravilnik o upravljanju likvidnosnim rizikom.

Sustav upravljanja rizikom likvidnosti sukladno navedenim aktima obuhvaća:

• procjenu i mjerenje izloženosti riziku likvidnosti,
• postavljanje limita izloženosti riziku likvidnosti,
• izvještavanje i nadzor iskorištenosti limita,
• mehanizam raspodjele likvidnosnih troškova i koristi,
• kontrolnu funkciju.

Upravljanje likvidnosnim rizikom ostvaruje se:

• operativnim upravljanjem dnevnom likvidnošću,
• operativnim upravljanjem kratkoročnom likvidnošću,
• upravljanjem strukturnom likvidnošću.

Operativno upravljanje dnevnom i kratkoročnom likvidnošću ostvaruje se:

• planiranjem i projekcijom dnevnog/desetodnevnog/mjesečnog novčanog toka
• održavanjem minimalnog koeficijenta likvidnosti do tjedan dana i do mjesec dana u kunama, svim konvertibilnim valutama ukupno i u nekonvertibilnim valutama pojedinačno te ukupnog minimalnog koeficijenta likvidnosti do tjedan i do mjesec dana izračunatog u skladu s Odlukom o upravljanju likvidnosnim rizikom Hrvatske narodne banke, unutar propisanog limita.

Upravljanje strukturnom likvidnošću ostvaruje se:

• održavanjem pozicija u skladu s limitima neusklađenosti pozicija potraživanja i obveza prema preostalom dospijeću,
• održavanjem pozicija u skladu s limitima izloženosti riziku likvidnosti,
• diversifikacijom izvora financiranja.

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

Sektor upravljanja rizicima priprema mjesečno za sjednice Odbora za upravljanje aktivom i pasivom izvještaj o izloženosti likvidnosnom riziku i iskorištenosti limita izloženosti likvidnosnom riziku.

Grupa mjesečno Hrvatskoj narodnoj banci dostavlja izvješća na obrascima i u rokovima propisanim Odlukom o upravljanju likvidnosnim rizikom sa stanjem na zadnji dan u mjesecu. Propisani kvantitativni zahtjevi sadrže izvješća: o iznosu trenutno utržive imovine, o ročnoj neusklađenosti imovine i obveza (obrasci o očekivanim priljevima i odljevima), o visini propisanog minimalnog koeficijenta likvidnosti i koncentraciji izvora financiranja u ukupnim obvezama. Podaci se dostavljaju za dva razdoblja: do tjedan dana i do mjesec dana i to posebno za kune, konvertibilne valute i svaku nekonvertibilnu valutu posebno (ukoliko su iznosi značajni). Grupa je sve pozicije za koje su propisani regulatorni limiti tijekom 2016. godine održavala u okvirima propisanih regulatornih limita. Grupa održava obveznu pričuvu te minimalno potrebna devizna potraživanja unutar limita propisanih Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima.

Sektor financijskih tržišta priprema mjesečno za sjednice Odbora plan priljeva i odljeva.

Odgovornost za upravljanje likvidnosnim rizikom ima Uprava Banke. Ovlasti za upravljanje likvidnosnim rizikom Uprava Banke prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom Banke. Odbor na svojim sjednicama donosi odluke i zaključke iz područja upravljanja likvidnošću. Odluke i zaključke Odbora obavezni su provoditi svi sektori na čije se poslovanje oni odnose.

Kao dio sustava upravljanja likvidnosnim rizikom posebno se utvrđuju ovlasti, odgovornosti i postupci u situaciji krize likvidnosti.

Grupa propisuje i provodi izradu stress testova svoje likvidnosti. Sektor upravljanja rizicima provodi testiranja otpornosti na stres uzimajući u obzir faktore specifične za Grupu (unutarnje faktore) i tržišne faktore (vanjske faktore).

Testovi otpornosti na stres provode se nad minimalnim koeficijentom likvidnosti za kune i konvertibilne valute ukupno, do tjedan dana i do mjesec dana.

Upravljanje dugoročnom likvidnošću ostvaruje se održavanjem pozicija u skladu s limitima izloženosti riziku likvidnosti.

2.2.1. Analiza ročnosti

Preostalo ugovorno dospijeće imovine i obveza te kapitala i rezervi Grupe po preostalom ugovornom dospijeću, osim za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koja je analizirana kao kratkoročna sukladno njenoj klasifikaciji i namjeri da Grupa njome trguje, na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine prikazano je u tablicama u nastavku.

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

2016. u '000 kn

	0-30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	1.554.612	-	-	-	-	1.554.612
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke Zajmovi i potraživanja od	1.300.796	-	-	-	-	1.300.796
banaka Financijska imovina po fer	161.913	20.074	-	100	-	182.087
vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	1.009.597	9.844	-	-	-	1.019.441
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	99.971	23.392	707.953	272.059	1.650.563	2.753.938
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća Zajmovi i potraživanja od	2.159	219.500	208.442	14.724	-	444.825
komitenata	1.662.215	300.885	2.453.237	2.448.674	4.689.204	11.554.215
Imovina namijenjena prodaji	81.419	-	-	7.930	-	89.349
Nekretnine i oprema	-	-	-	-	140.764	140.764
Ulaganja u nekretnine	-	-	-	-	96.518	96.518
Nematerijalna imovina Neto odgođena porezna	-	-	-	-	107.360	107.360
imovina	-	-	448	-	38.741	39.189
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	348	-	-	348
Ostala imovina	293.043	139	8.087	21.000	132.115	454.384
UKUPNO IMOVINA	6.165.725	573.834	3.378.515	2.764.487	6.855.265	19.737.826
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i
gubitka	-	3.641	-	-	-	3.641
Depoziti banaka	234.855	104.331	169.947	-	-	509.133
Depoziti komitenata	7.973.966	1.591.786	4.925.135	1.280.036	253.881	16.024.804
Uzeti krediti Rezervacije za obveze i	53.884	104.677	84.771	156.913	326.415	726.660
troškove	17.209	921	36.892	4.778	987	60.787
Obveza za porez na dobit	58	-	-	-	-	58
Ostale obveze	256.022	16.844	36.342	14.964	143.267	467.439
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	1.945.304	1.945.304
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	8.535.994	1.822.200	5.253.087	1.456.691	2.669.854	19.737.826
NEUSKLAĐENOST ROČNE
STRUKTURE	(2.370.269)	(1.248.366)	(1.874.572)	1.307.796	4.185.411	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(2.370.269)	(3.618.635)	(5.493.207)	(4.185.411)	-	-
IZVANBILANCA	611.463	295.844	963.608	457.668	132.137	2.364.932
Derivativi	-	95.788	-	-	-	-
Klasične izvanbilančne stavke	611.463	200.056	963.608	457.668	132.137	2.364.932

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

2015. u '000 kn

	0-30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	1.630.115	-	-	-	-	1.630.115
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke Zajmovi i potraživanja od	1.279.570	-	-	-	-	1.279.570
banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i	193.492	35.036	-	33.385	-	261.913
gubitka	1.016.415	3.279	-	-	-	1.019.694
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	-	27.429	1.127.074	255.346	811.461	2.221.310
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća Zajmovi i potraživanja od	45.461	-	360.395	151.073	14.835	571.764
komitenata	1.445.319	327.128	1.654.477	3.291.819	3.579.271	10.298.014
Imovina namijenjena prodaji	-	-	-	7.930	-	7.930
Nekretnine i oprema	-	-	-	-	142.236	142.236
Ulaganja u nekretnine	-	-	-	-	9.568	9.568
Nematerijalna imovina Neto odgođena porezna imovina	- -	- -	- -	- -	117.010 10.750	117.010 10.750
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	371	-	-	371
Ostala imovina	193.410	777	11.538	7.558	230.545	443.828
UKUPNO IMOVINA	5.803.782	393.649	3.153.855	3.747.111	4.915.676	18.014.073
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-	-	-	-	-
Depoziti banaka	236.661	5.678	115.300	-	-	357.639
Depoziti komitenata	6.983.856	1.417.744	4.491.227	1.412.130	188.637	14.493.594
Uzeti krediti Rezervacije za obveze i	6.351	18.945	77.905	630.707	271.475	1.005.383
troškove Ostale obveze	14.160 171.013	6.614 19.318	12.026 17.074	2.479 8.325	1.444 126.173	36.723 341.903
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	1.778.831	1.778.831
UKUPNO OBVEZE,
KAPITAL I REZERVE	7.412.041	1.468.299	4.713.532	2.053.641	2.366.560	18.014.073
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(1.608.259)	(1.074.650)	(1.559.677)	1.693.470	2.549.116	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(1.608.259)	(2.682.909)	(4.242.586)	(2.549.116)	-	-
IZVANBILANCA	550.711	118.497	923.542	235.609	67.831	1.896.190
Derivativi	-	-	-	-	-	-
Klasične izvanbilančne stavke	550.711	118.497	923.542	235.609	67.831	1.896.190

2.3. Tržišni rizik

Izloženost tržišnim rizicima nastaje u pozicijama koje se u imovini i vanbilančnim evidencijama iskazuju po tržišnoj (fer) vrijednosti:

• financijska imovina namijenjena trgovanju,
• financijska imovina raspoloživa za prodaju,
• pozicije iskazane u stranoj valuti (uključujući i pozicije koje se odnose na plasmane i obveze ugovorene s valutnom klauzulom).

Svi instrumenti namijenjeni trgovanju podložni su tržišnom riziku, odnosno riziku da buduće promjene tržišnih uvjeta mogu instrument učiniti nepovoljnijim ili dovesti do umanjenja vrijednosti. Instrumenti kojima se trguje se priznaju po fer vrijednosti, a sve promjene tržišnih uvjeta direktno utječu na prihode od trgovanja. Grupa upravlja upotrebom instrumenata namijenjenih trgovanju u skladu s promjenama tržišnih uvjeta. Izloženošću tržišnom riziku formalno se upravlja kupnjom ili prodajom financijskih instrumenata u skladu s limitima propisanim u Pravilniku o upravljanju tržišnim rizicima.

Upravljanje tržišnim rizicima Grupe provodi se u skladu sa zakonskim odredbama, kako je određeno Pravilnikom o upravljanju tržišnim rizicima koje Sektor upravljanja rizicima redovito revidira.

Sektor upravljanja rizicima dnevno izračunava mjere izloženosti tržišnim rizicima, iskorištenost limita izloženosti tržišnim rizicima i kapitalne zahtjeve za izloženost tržišnim rizicima.

U mjerenju izloženosti tržišnom riziku Grupa se oslanja na regulativu Hrvatske narodne banke te prati:

• kapitalni zahtjev izračunat standardnom metodom u skladu s UREDBOM (EU) br. 575/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
• rizičnu vrijednost (VaR) koja predstavlja maksimalni potencijalni gubitak koji bi Banka mogla pretrpjeti uslijed promjena faktora rizika na tržištu (kamatnih stopa, tečajeva i cijena dionica) za period držanja pozicije 10 dana uz statističku pouzdanost od 99%. VaR se izračunava na kraju dana i ne uključuje unutardnevne izloženosti proizašle iz promjena pozicija. Za izračun VaR-a koristi se baza od 250 povijesnih podataka,
• kapitalni zahtjev izračunat vlastitim modelom (VaR x multiplikacijski faktor ovisno o broju prekoračenja u rezultatima testiranja unatrag - backtesting).

Grupa također koristi sljedeće interno propisane mjere kod mjerenja izloženosti pozicijskim rizicima dužničkih instrumenata:

• Duracija (mjera osjetljivosti cijene dužničkih vrijednosnih papira na promjenu kamatnih stopa),
• PV01 koja predstavlja smanjenje vrijednosti portfelja kod scenarija paralelnog porasta kamatnih stopa za 0,01%.

Sektor upravljanja rizicima izvještava dnevno Sektor financijskih tržišta o iskorištenosti limita izloženosti tržišnim rizicima, dnevno Sektor upravljanja financijama o stanju kapitalnih zahtjeva za valutni rizik i pozicijske rizike te mjesečno Odbor za upravljanje aktivom i pasivom o izloženosti tržišnim rizicima.

2.3. Tržišni rizik (nastavak)

a) Portfelj namijenjen trgovanju

Tablicom je dan pregled kretanja navedenih mjera na 31. prosinca 2016. godine te 31. prosinca 2015. godine.

2016.	Pozicija '000 kn	VaR
Rizik promjene tečaja	44.103	(331)
Pozicijski rizik dužničkih instrumenata	644.736	(6.885)
Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata	39.393	(2.684)
Pozicijski rizik udjela u investicijskim fondovima	186.541	(960)
Utjecaj korelacije	-	3.287
Tržišni rizik	-	(7.572)
2015.
Rizik promjene tečaja	44.801	(390)
Pozicijski rizik dužničkih instrumenata	407.197	(1.248)
Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata	33.947	(2.276)
Pozicijski rizik udjela u investicijskim fondovima	469.309	(1.259)
Utjecaj korelacije	-	1.645
Tržišni rizik	-	(3.528)

2.3. Tržišni rizik (nastavak)

b) Portfelj raspoloživ za prodaju

Portfelj raspoloživ za prodaju sastoji se od dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira.

U sljedećoj tablici prikazano je kretanje tržišne vrijednosti i rizične vrijednosti za portfelj dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira u portfelju raspoloživo za prodaju.

Dužničke vrijednosnice	Tržišna vrijednost '000 kn	VaR '000 kn
2016.	2.734.202	(23.700)
2015.	2.179.064	(8.788)
Vlasničke vrijednosnice	Tržišna vrijednost '000 kn	VaR '000 kn
2016.	19.736	(525)

2.4 Kamatni rizik u knjizi banke

Kamatni rizik u knjizi banke je rizik zbog kojeg Grupa može imati negativan utjecaj na ekonomsku vrijednost knjige banke i zaradu (neto kamatni prihod), a zbog promjene kamatnih stopa na tržištu. Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke nastaje kao posljedica:

• neusklađenosti stavki aktive i pasive Banke raspodijeljenih prema kriteriju mogućnosti promjene kamatnih stopa (eng. repricing gaps),
• različite prirode kamatnih stopa (referentnih kamatnih stopa) uz koje Banka ugovara plasmane, odnosno izvore financiranja.

Sukladno tome, kamatnom riziku u knjizi banke izložene su sve kamatno osjetljive stavke knjige Grupa.

Grupa upravlja kamatnim rizikom u knjizi banke u skladu sa zakonskim odredbama. Odlukom Hrvatske narodne banke o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke, Grupa je dužna kvartalno izvještavati HNB o kamatnom riziku u knjizi banke na nekonsolidiranoj odnosno polugodišnje na konsolidiranoj osnovi.

Uz zakonske odredbe upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke propisano je:

• Politikom upravljanja rizicima te
• Pravilnikom upravljanja kamatnim rizikom u knjizi banke.

Pravilnikom upravljanja kamatnim rizikom u knjizi banke definiran je proces upravljanja, metode procjene i mjere izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke, limiti izloženosti te način i učestalost izvještavanja o izloženosti Grupe kamatnom riziku u knjizi banke.

Kamatni rizik u knjizi banke Grupa procjenjuje promatrajući taj rizik iz dvije perspektive:

• Perspektiva ekonomske vrijednosti: potencijalno smanjenje tržišne vrijednosti knjige Banke uslijed promjene kamatnih stopa na tržištu,
• Perspektiva zarade: potencijalno smanjenje neto kamatnih prihoda uslijed promjene kamatnih stopa na tržištu.

Perspektiva ekonomske vrijednosti kapitala

Grupa se koristi pojednostavnjenim izračunom procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke primjenjujući standardni kamatni šok na pozicije knjige banke izložene riziku promjene kamatnih stopa po svim važnijim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno. Grupa kamatno osjetljive pozicije knjige banke raspoređuje u 13 vremenskih zona razlikujući pri tom pozicije s fiksnom kamatnom stopom, promjenjivom kamatnom stopom i kamatnom stopom koju je moguće promijeniti odlukom Uprave (administrativna kamatna stopa) i procjenjuje promjenu tržišne vrijednosti knjige banke primjenjujući osnovnu simulaciju paralelnih promjena kamatnih stopa za 2 postotna boda. Grupa izračunava omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te ga održava takvog da ne bude veći od 18% (omjer propisan Odlukom Hrvatske narodne banke iznosi 20%). Promjena ekonomske vrijednosti kapitala na 31. prosinac 2016. godine iznosila je 108.552 tisuće kuna ili 6,98% regulatornog kapitala.

2.4 Kamatni rizik u knjizi banke (nastavak)

Perspektiva zarade

Perspektiva zarade obuhvaća potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata u slučaju promjene kamatnih stopa na tržištu. Kod mjerenja rizika kamatnih stopa iz perspektive zarade Grupa primjenjuje osnovnu simulaciju paralelnih promjena kamatnih stopa za ± 2% promatrano za vremenski period od 12 mjeseci te potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata održava unutar limita 10% ostvarenih neto prihoda od kamata za promatrano razdoblje (od početka godine) projiciranih na godišnju razinu. Potencijalna promjena neto prihoda od kamata na kraju 2016. godine iznosi 52.425 tisuća kuna, što predstavlja 10,22% ostvarenih neto kamatnih prihoda (2015.: potencijalna promjena neto kamatnih prihoda iznosila je 47.633 tisuća kuna, ili 9,34% ostvarenih neto kamatnih prihoda).

Dodatno, najmanje jednom godišnje izrađuju se i testovi otpornosti na stres pri čemu Grupa testira utjecaj nepovoljnih kretanja kamatnih stopa na neto kamatne prihode i to tako da pretpostavlja pad aktivnih kamatnih stopa i rast pasivnih kamatnih stopa.

Sektor upravljanja rizicima mjesečno izvještava Odbor za upravljanje aktivom i pasivom o izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.

2.5. Valutni rizik

Grupa je izložena riziku promjene tečaja kroz transakcije u stranim valutama.

Izloženost riziku promjene tečaja proizlazi iz kreditnih, depozitnih, investicijskih i aktivnosti trgovanja. Prati se dnevno prema interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama te u ukupnom iznosu za imovinu i obveze denominirane u stranim valutama ili uz valutnu klauzulu.

Svoje poslovne aktivnosti Grupa usmjerava nastojeći minimizirati neusklađenost između imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti.

Grupa upravlja rizikom promjene tečaja postavljanjem načela i limita za izloženosti u stranim valutama te praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava nastojeći minimizirati neusklađenost između imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući dnevno poslovanje u granicama internih i regulatornih limita.

Grupa je izložena riziku promjene tečaja eura u razmjerima koji nisu značajni. Na dan 31. prosinca 2016. iznos aktive Grupe denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosio je 6.420.270 tisuća kuna (2015.: 6.518.720 tisuća kuna) dok su obveze denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosile 6.498.412 tisuće kuna (2015.: 6.364.946 tisuća kuna). Stoga bi pad tečaja kuna/euro za 1% (aprecijacija kune) utjecao na rezultat u iznosu od -781 tisuća kuna (2015.: +1.538 tisuća kuna).

2.5.1. Analiza devizne pozicije

Iznosi ukupne imovine i obveza Grupe na dan 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2015. godine u kunama i stranim valutama (iznosi denominirani u kunama s valutnom klauzulom odnose se uglavnom na euro), prikazani su u tablicama u nastavku.

2016.
u '000 kn	Kune	Kune s valutnom klauzulom	Euro	Ostale strane valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	870.141	-	542.078	142.393	1.554.612
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.300.796	-	-	-	1.300.796
Zajmovi i potraživanja od banaka	20.168	-	725	161.194	182.087
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	524.640	175.457	315.565	3.780	1.019.442
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	1.223.857	301.295	1.067.095	161.691	2.753.938
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	429.802	15.023	-	-	444.825
Zajmovi i potraživanja od komitenata	7.528.193	2.450.111	1.519.949	55.962	11.554.215
Imovina namijenjena prodaji	89.349	-	-	-	89.349
Nekretnine i oprema	140.764	-	-	-	140.764
Ulaganja u nekretnine	96.518	-	-	-	96.518
Nematerijalna imovina	107.360	-	-	-	107.360
Neto odgođena porezna imovina	39.189	-	-	-	39.189
Pretplaćeni porez na dobit	348	-	-	-	348
Ostala imovina	415.111	930	32.042	6.301	454.384
UKUPNO IMOVINA	12.786.235	2.942.816	3.477.454	531.321	19.737.826
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-	-	3.641	3.641
Depoziti banaka	336.030	-	145.634	27.469	509.133
Depoziti komitenata	9.757.309	280.055	5.483.135	504.305	16.024.804
Uzeti krediti	144.693	493.521	88.446	-	726.660
Rezervacije za obveze i troškove	60.779	8,00	-	-	60.787
Obveza za porez na dobit	58	-	-	-	58
Ostale obveze	455.369	-	7.613	4.457	467.439
Ukupno kapital i rezerve	1.945.304	-	-	-	1.945.304
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	12.699.542	773.584	5.724.828	539.872	19.737.826
NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	86.693	2.169.232	(2.247.374)	(8.551)	-

2015.
u '000 kn	Kune	Kune s valutnom klauzulom	Euro	Ostale strane valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	817.537	-	641.649	170.929	1.630.115
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.172.198	-	107.372	-	1.279.570
Zajmovi i potraživanja od banaka	213.444	-	1.063	47.406	261.913
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	550.795	165.786	303.113	-	1.019.694
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	1.108.044	381.613	589.077	142.576	2.221.310
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	556.639	15.125	-	-	571.764
Zajmovi i potraživanja od komitenata	5.983.461	2.873.795	1.389.876	50.882	10.298.014
Imovina namijenjena prodaji	7.930	-	-	-	7.930
Nekretnine i oprema	142.236	-	-	-	142.236
Ulaganja u nekretnine	9.568	-	-	-	9.568
Nematerijalna imovina	117.010	-	-	-	117.010
Neto odgođena porezna imovina	10.750	-	-	-	10.750
Pretplaćeni porez na dobit	371	-	-	-	371
Ostala imovina	387.477	346	49.905	6.100	443.828
UKUPNO IMOVINA	11.077.460	3.436.665	3.082.055	417.893	18.014.073
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-	-	-	-
Depoziti banaka	273.749	-	62.140	21.750	357.639
Depoziti komitenata	8.756.338	288.026	5.057.423	391.807	14.493.594
Uzeti krediti	76.649	481.578	447.156	-	1.005.383
Rezervacije za obveze i troškove	36.722	1,00	-	-	36.723
Ostale obveze	295.898	-	28.622	17.383	341.903
Ukupno kapital i rezerve	1.778.831	-	-	-	1.778.831
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	11.218.187	769.605	5.595.341	430.940	18.014.073
NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	(140.727)	2.667.060	(2.513.286)	(13.047)	-

2.6. Upravljanje operativnim rizikom

Operativni rizik svojstven je svim aktivnostima, procesima, proizvodima i sustavima Grupe. Primjereno upravljanje operativnim rizikom Grupa osigurava kroz primjenu postupaka, procedura te sustava ovlaštenja i odgovornosti koji su detaljno propisani internim aktima, Politikom upravljanja rizicima i Pravilnikom o upravljanju operativnim rizikom kao krovnim dokumentima. Sustav upravljanja operativnim rizikom uspostavljen je kroz odgovarajuća tijela Grupe i djelotvoran sustav unutarnjih kontrola.

Grupa definira operativni rizik kao rizik nastanka događaja koji kao posljedicu za Grupu ima gubitak, a uzrok su mu neprimjereni ili neuspješni unutarnji procesi, ljudi ili sustavi odnosno vanjski utjecaji. Pri tome je u ovu definiciju uključen pravni rizik. Značajni operativni rizik je rizik nastanka događaja koji kao posljedicu ima značajan gubitak zbog operativnog rizika.

S ciljem utvrđivanja i procjenjivanja ukupne izloženosti operativnom riziku Grupa primjenjuje:

• prikupljanje i analizu unutarnjih podataka o događajima uslijed operativnog rizika,
• samoprocjenu rizika i kontrola,
• procjenu rizika informacijskog sustava i
• analizu utjecaja nedostupnosti ključnih poslovnih procesa na poslovanje.

Grupa procjenjuje izloženost rizicima povezanim s eksternalizacijom kao dodatnu izloženost svim značajnim rizicima koja proizlazi iz činjenice da eksternalizirane aktivnosti Grupa ne obavlja sama već ih obavlja pružatelj usluge te procjenjuje utjecaj eksternalizacije na profil rizičnosti Banke.

Grupa procjenjuje utjecaj uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti Grupe obuhvaćajući pri tome izloženost svim značajnim rizicima.

Grupa je u cilju učinkovitog upravljanja operativnim rizikom osnovala Odbor za upravljanje operativnim rizikom. Odbor za upravljanje operativnim rizikom temeljem izvješća vezano uz izloženost Banke operativnom riziku donosi zaključke i odluke o odgovarajućim mjerama koje je potrebno provesti s ciljem ovladavanja izloženošću operativnom riziku.

Grupa primjenjuje standardizirani pristup izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik.

2.7. Upravljanje kapitalom

Izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik bazira se na izloženostima klijenata razvrstanih u propisane kategorije izloženosti, koje se zatim ponderiraju ponderom rizika ovisno o samoj kategoriji izloženosti klijenta (izloženost prema državi, prema institucijama, javnim državnim tijelima, stanovništvu i sl.), preostalom roku dospijeća plasmana, tipu kolaterala kojim je plasman osiguran (npr. stambena nekretnina), diverzificiranosti plasmana, utvrđenom kašnjenju dospjelog nenaplaćenog dijela i visini provedenih ispravaka vrijednosti plasmana.

Grupa kapitalom upravlja u okviru postupka procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP). Pritom utvrđuje značajne rizike kojima je izložena ili procjenjuje da može biti izložena, izračunava odnosno procjenjuje potrebne kapitalne zahtjeve za izloženost pojedinim rizicima te utvrđuje ukupan potreban (interni) kapital za tekuće i naredno razdoblje u skladu s poslovnim planom. U skladu s tako iskazanim potrebama za kapitalom provodi se planiranje kapitala pri čemu se stavkama raspoloživog kapitala smatraju isključivo one stavke koje su priznate za potrebe izračuna regulatornog kapitala.

2.7.Upravljanje kapitalom (nastavak)

U postupku planiranja potreba za kapitalom obavezno se vodi računa i o adekvatnosti regulatornog kapitala odnosno regulatorno utvrđenim kapitalnim zahtjevima za izloženosti kreditnom riziku, tržišnim rizicima i operativnom riziku.

Regulatorni minimum stope adekvatnosti ukupnog kapitala propisan zakonom na dan 31.12.2016. godine iznosi 8 posto. Regulatorna obveza održavanja stope zaštitnih slojeva kapitala propisana je za stopu zaštitnog sloja za očuvanje kapitala u visini od 2,5 posto te zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u visini 1,5 posto. Uz navedeno, grupi kreditnih institucija koju čine Banka i HPB Stambena štedionica, kao i Banci odvojeno, je određen supervizorski zaštitni sloj kapitala u ukupnom iznosu od 3,35 posto. Prema tome, ukupni regulatorni zahtjevi na dan 31.12.2016. godine iznose 15,35 posto.

U nastavku su prikazani podaci o kapitaliziranosti Banke odvojeno, kao i grupe kreditnih institucija:

Banka (matično društvo Grupe)	2016.	2015.
	'000 kn	'000 kn
REGULATORNI KAPITAL
Osnovni kapital	1.520.355	1.533.579
Redovni osnovni kapital	1.520.355	1.533.579
Dopunski kapital	-	-
Ukupno regulatorni kapital	1.520.355	1.533.579
Izloženost kreditnom riziku prema standardiziranom pristupu	7.695.697	7.353.639
Izloženost valutnom i pozicijskom riziku	580.229	940.430
Izloženost operativnom riziku	1.429.432	1.381.297
Izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju	1.258	109
Ukupno iznos izloženost riziku	9.706.615	9.675.475
Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala	15,66%	15,85%

Grupa kreditnih institucija	2016.	2015.
	'000 kn	'000 kn
REGULATORNI KAPITAL
Osnovni kapital	1.519.628	1.532.463
Redovni osnovni kapital	1.519.628	1.532.463
Dopunski kapital	-	-
Ukupno regulatorni kapital	1.519.628	1.532.463
Izloženost kreditnom riziku prema standardiziranom pristupu	7.754.994	7.328.677
Izloženost valutnom i pozicijskom riziku	628.556	1.000.282
Izloženost operativnom riziku	1.451.068	1.402.563
Izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju	1.258	109
Ukupno iznos izloženost riziku	9.835.877	9.731.630
Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala	15,45%	15,75%

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE

Grupa radi procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i pretpostavke o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene se redovito procjenjuju, a zasnivaju se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima, kao što su očekivani tijek budućih događaja koji se mogu realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome, neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena gubitaka od umanjenja vrijednosti portfelja Grupe izloženog kreditnom riziku predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ovaj i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjena, koji nose znatan rizik mogućih značajnih usklada knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u sljedećoj poslovnoj godini, opisani su u nastavku.

Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja

Grupa kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. U skladu sa zahtjevima HNB-a, potreba za umanjenjem vrijednosti bilančne i rezerviranje za izvanbilančne izloženosti Grupe kreditnom riziku, procjenjuje se najmanje tromjesečno. Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom su priznati u odnosu na neto knjigovodstvenu vrijednost kredita pravnim osobama i stanovništvu (prikazano u bilješci 11.), te kao rezervacije za obveze i troškove koje proizlaze iz izvanbilančne izloženosti komitentima, najčešće u obliku odobrenih garancija, akreditiva i odobrenih neiskorištenih kredita (prikazano u bilješkama 22. i 38.). Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja vrijednosti nije kreditni rizik.

Tablice u nastavku predstavljaju sažetak umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata, kao i rezerviranja za izvanbilančne izloženosti:

Grupa	Bilješke	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata	11	1.386.144	2.197.676
Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti	22	22.269	20.143
Ukupno		1.408.413	2.217.819

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (nastavak)

Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku

Grupa najprije procjenjuje postoji li objektivni dokaz umanjenja vrijednosti, zasebno za imovinu koja je pojedinačno značajna (uglavnom izloženosti prema pravnim osobama) i skupno za imovinu koja nije pojedinačno značajna (uglavnom izloženosti prema stanovništvu). Međutim, imovina za koju nije pojedinačno prepoznato umanjenje vrijednosti uključuje se u skupinu imovine sa sličnim obilježjima kreditnog rizika. Navedeni portfelji se tada skupno procjenjuju radi umanjenja vrijednosti.

Grupa procjenjuje gubitke od umanjenja vrijednosti u slučajevima kada ocijeni da dostupni podaci ukazuju na vjerojatnost mjerljivog smanjenja procijenjenih budućih gotovinskih tokova imovine ili portfelja imovine. Kao dokaz se uzimaju neredovitost otplate ili ostale indikacije financijskih poteškoća korisnika kredita te nepovoljne promjene ekonomskih uvjeta u kojima korisnici kredita posluju ili vrijednosti ili mogućnosti realizacije instrumenata osiguranja, kada se te promjene mogu povezati s nemogućnošću otplate.

Grupa uzima u obzir zajednički učinak nekoliko događaja u procjeni umanjenja vrijednosti te koristi iskustvo u procjeni u slučajevima gdje su dostupni podaci potrebni za procjenu umanjenja vrijednosti ograničeni. U procjenjivanju gubitaka od umanjenja vrijednosti stavaka koje su pojedinačno ili skupno ocijenjene kao stavke umanjene vrijednosti, Grupa također uzima u obzir raspon postotaka za specifične rezervacije za umanjenje vrijednosti propisane od strane HNB-a.

Krajem godine, bruto vrijednost umanjenih zajmova i potraživanja po kamatama raspoređenih u B i C rizične skupine, kao i stope priznatih umanjenja tih izloženosti, bili su kako slijedi:

	2016.	2015.
Bruto izloženost (u '000 kn)	2.085.639	3.305.805
Gubitak od umanjenja vrijednosti (u '000 kn)	1.291.073	2.141.392
Stopa umanjenja	61,90%	64,78%

Svako dodatno povećanje stope umanjenja za jedan postotni bod bruto izloženosti na dan 31. prosinca 2016. godine za Grupu, imalo bi za posljedicu povećanje gubitka od umanjena vrijednosti u iznosu od 20.856 tisuću kuna (2015.: 33.058 tisuće kuna).

Grupa također priznaje gubitke od umanjenja vrijednosti za koje se očekuje da postoje na datum pripreme financijskih izvještaja, ali koji još nisu zasebno identificirani. U procjeni identificiranih gubitaka od umanjenja vrijednosti koji postoje u portfeljima koji se skupno ocjenjuju, koriste se povijesni podaci o stopama gubitaka prema utvrđenoj internoj metodologiji. Grupa uzima u obzir gubitak od umanjenja ovisno o vrsti imovine, pri čemu ukupna stopa umanjenja ne smije biti manja od 0,80% ukupne bilančne i izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku, osim one koja se vodi po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i imovine klasificirane u portfelj raspoloživ za prodaju. Iznosi koji su procijenjeni kao umanjeni na individualnoj osnovi, isključeni su iz ove kalkulacije.

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (nastavak)

Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku (nastavak)

Iznos rezervacije za umanjenje vrijednosti na dan 31. prosinca 2016. godine, procijenjen na osnovi portfelja iznosio je 133.973 tisuće kuna (2015.: 120.365 tisuća kuna) za relevantne bilančne i izvanbilančne izloženosti Grupe, klasificirane u rizičnu skupinu A. Primjenom najniže stope propisane od strane HNB-a, gubici od umanjenja vrijednosti temeljeno na portfelju iznosili bi 3.335 tisuće kuna (2015.: 4.223 tisuće kuna) manje nego iznos priznat od strane Grupe.

U slučaju da Grupa ne bi imala razvijenu internu metodologiju procjene latentnih gubitaka na skupnoj osnovi, bila bi dužna primjenjivati stopu umanjenja od 1,00 posto ukupne relevantne bilančne i izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku. U tom slučaju bi gubici od umanjenja vrijednosti temeljeno na portfelju iznosili 29.356 tisuća kuna (2015.: 24.812 tisuća kuna) više od iznosa kojeg je priznala Grupa.

Tržišna vrijednost nekretnina u zalogu i imovine stečene za nenaplaćena potraživanja

Kao što je prethodno prikazano (bilješka 2.1.4.(c)), zajmovi i potraživanja od komitenata uključuju izloženosti s knjigovodstvenom vrijednošću od 2.085.639 tisuća kuna (2015.: 3.305.805 tisuća kuna) klasificiranih od strane Grupe kao umanjenih, obzirom na neurednost u plaćanju, čiji je dio osiguran zalogom nad nekretninama, postrojenjima i opremom. Pri procjeni nadoknadivosti plasmana temeljem nekretnine u zalogu, tržišna vrijednost nekretnine u zalogu umanjuje se i svodi na sadašnju vrijednost uz primjenu faktora umanjenja vrijednosti i rokova naplate u skladu sa regulativom HNB-a. Nadalje, kao što je objavljeno u bilješci 14., ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2016. uključuju nekretnine, postrojenja i opremu bruto knjigovodstvene vrijednosti od 186.017 tisuća kuna koji predstavljaju imovinu stečenu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Grupa je krajem izvještajnog razdoblja ovu imovinu reklasificirala iz imovine namijenjene prodaji u ulaganja u nekretnine, jer predmetna imovina više nije ispunjavala kriterije da bi bila priznata kao imovina namijenjena prodaji. Grupa je u izvještajnom razdoblju priznala gubitak od umanjenja vrijednosti po predmetnim nekretninama u vremenu kada su bile klasificirane kao imovina namijenjena prodaji u iznosu 9.224 tisuće kuna (2015.: 0). Neto knjigovodstvena vrijednost preuzete imovine na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 87.209 tisuća kuna (31.12.2015.: 103.135 tisuća kuna, Imovina namijenjena prodaji unutar Ostale imovine).

Slijede informacije o nekretninama preuzetim u zamjenu za nenaplaćena potraživanja Grupe, koja su reklasificirana, te o hijerarhiji mjera fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2015. godine:

31.12.2016.: Ulaganja u nekretnine (dio bilješke 14.)	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2016.
- zemljišta	-	-	17.252	17.252
- zgrade	-	-	64.010	64.010
- oprema	-	-	5.947	5.947
UKUPNO	-	-	87.209	87.209

31.12.2015.: Imovina namijenjena prodaji (u cijelosti u bilješci 17.)	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2015.
- zemljišta	-	-	31.868	31.868
- zgrade	-	-	65.320	65.320
- oprema	-	-	5.947	5.947
UKUPNO	-	-	103.135	103.135

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (nastavak)

Fer vrijednost nekretnina koje čine više od 80 posto ulaganja u nekretnine Grupe utvrđena je temeljem procjene vrijednosti iz studenog 2016., dok je za ostatak portfelja ulaganja u nekretnine procjena vrijednost utvrđena temeljem procjene vrijednosti koja je provedena u prosincu 2014. godine. Procjene vrijednosti nekretnina u 2016. godini obavilo društvo HPB Nekretnine d.o.o., koje je ovisno društvo Grupe. Procjenitelji društva HPB Nekretnine su prilikom procjene nekretnina djelovali kao neovisni sudski vještaci, koji posjeduju potrebne stručne kvalifikacije te novije iskustvo u procjeni fer vrijednosti nekretnina, te nemaju nikakve interese na predmetnoj imovini niti interese vezane uz iznos procijenjene vrijednosti nekretnine. na relevantnim lokacijama. Fer vrijednost procjenjuje se sukladno Zakonu o procjeni nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene sadašnje tržišne vrijednosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.

Tijekom godine nije bilo stavki koje bi po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz pokazatelja 3. razine u pokazatelje 1. razine ili obrnuto.

Fer vrijednost derivativa

Fer vrijednost OTC derivativa koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj ostvarenoj cijeni na burzi. Ukoliko se derivativnim instrumentima ne trguje na uređenim tržištima, Banka određuje vrijednost ugovora primjenom interno razvijenih modela za procjenu fer vrijednosti.

Fer vrijednost trezorskih zapisa

Grupa određuje fer vrijednost trezorskih zapisa koje izdaje Ministarstvo financija Republike Hrvatske primjenom internog modela koji uključuje preostalo razdoblje do dospijeća i zadnje raspoložive aukcijske cijene sličnih instrumenata. Na dan 31. prosinca 2016. godine Banka je imala 315.565 tisuća kuna trezorskih zapisa klasificiranih kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (2015.: 303.114). Knjigovodstvena vrijednost trezorskih zapisa klasificiranih kao financijska imovina raspoloživa za prodaju na dan 31. prosinca 2016. godine iznosila je 686.021 tisuća kuna (2015.: 675.525 tisuća kuna).

Rezervacije za sudske sporove započete protiv Banke i Grupe

Kod izračuna potrebnih rezervacija za sudske sporove, Banka i Grupa diskontiraju očekivane buduće novčane tokove koji proizlaze iz navedenih obveza, primjenom eskontne stope HNB-a.

Oporezivanje

Grupa priznaje obveze poreza na dobit sukladno poreznim propisima Republike Hrvatske. Porezna prijava podložna je pregledu i odobrenju od strane Porezne uprave koja ima pravo izvršiti naknadnu provjeru knjigovodstvenih evidencija poreznih obveznika.

4. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA

Osnovne informacije o segmentima su predstavljane u odnosu na poslovne segmente Grupe. Primarni format poslovnih segmenata je temeljen na internoj strukturi izvještavanja. Kako Grupa ne raspoređuju administrativne troškove i glavnicu po segmentima, nije prikazana profitabilnost segmenata.

Poslovni segmenti

Grupa ima sljedeće poslovne segmente:

Poslovanje s pravnim osobama uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje te ostale transakcije s pravnim osobama, Poslovanje s građanstvom uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje te ostale transakcije s građanstvom, Financijska tržišta operacije financiranja Grupe te objedinjene aktivnosti upravljanja likvidnošću i valutnim rizikom kroz uzete kredite, transakcije dužničkim vrijednosnicama, korištenje derivativa, te investiranje u likvidnu imovinu. Također uključuje aktivnosti upravljanja imovinom, skrbništva nad vrijednosnim papirima i brokerske usluge. Izravno bankarstvo uključuje neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije

Grupa ne primjenjuju interne transferne cijene pri određivanju financijskog rezultata segmenata.

Klasifikacija pojedinih sektora se za potrebe bilješke o rezultatima i položaju segmenata razlikuje od ostalih dijelova financijskih izvještaja. To se prvenstveno odnosi na obrtnike, koji su dio poslovanja s pravnim osobama u izvještaju o segmentaciji, dok su u financijskim izvještajima dio pozicija vezanih uz stanovništvo.

proizvoda i usluga Banke/Grupe te kartično poslovanje

4. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA (nastavak)

						2016.
						'000 kn
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Izravno bankarstvo	Neraspoređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata Neto prihod od	229.245	184.806	105.398	-	-	519.449
naknada i provizija Prihod od trgovanja i	59.530	93.536	3.523	23.967	18.195	198.751
ulaganja	-	-	118.253	-	-	118.253
Ostali prihod	2.944	1.241	5.897	-	-	10.082
Prihod iz poslovanja	291.719	279.583	233.071	23.967	18.195	846.535
Opći i administrativni troškovi Amortizacija Gubici od umanjenja vrijednosti	(25.138) -	(176.352) -	(6.641) -	(39.776) -	(161.591) (45.416)	(409.497) (45.416)
zajmova komitentima i ostale imovine Rezerviranja za obveze i troškove	(175.054) -	(8.564) -	1 -	- -	(17.676) (25.384)	(201.293) (25.384)
Troškovi poslovanja	(200.191)	(184.916)	(6.639)	(39.776)	(250.068)	(681.590)
Dobit prije oporezivanja	-	-	-	-	-	164.945
Porez na dobit	-	-	-	-	25.558	25.558
Dobit za godinu	-	-	-	-	25.558	190.503
Imovina segmenta Neraspoređen a imovina	7.420.928 -	5.262.290 -	6.481.490 -	192 -	- 572.926	19.164.900 572.926
Ukupna imovina	7.420.928	5.262.290	6.481.490	192	572.926	19.737.826
Obveze segmenta Neraspoređeni kapital i rezerve i obveze	7.652.281 -	9.405.091 -	382.406 -	1.420 -	- 2.296.628	17.441.198 2.296.628
Ukupno kapital i rezerve i obveze	7.652.281	9.405.091	382.406	1.420	2.296.628	19.737.826

4. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA (nastavak)

						2015. '000 kn
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Izravno bankarstvo	Neraspoređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata	261.169	141.173	111.988	-	-	514.330
Neto prihod od naknada i provizija Prihod od trgovanja i	51.070	86.272	5.474	29.254	20.915	192.985
ulaganja	-	-	46.698	-	-	46.698
Ostali prihod	19.581	10.961	11.381	-	-	41.923
Prihod iz poslovanja	331.820	238.406	175.541	29.254	20.915	795.936
Opći i administrativni
troškovi	(22.298)	(155.632)	(5.895)	(24.653)	(219.045)	(427.524)
Amortizacija Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova	-	-	-	-	(46.053)	(46.053)
komitentima i ostale imovine	(117.431)	(54.713)	(5.061)	-	(7.451)	(184.657)
Rezerviranja za obveze i troškove	-	-	-	-	(9.023)	(9.023)
Troškovi poslovanja	(139.729)	(210.345)	(10.956)	(24.653)	(281.572)	(667.257)
Dobit prije oporezivanja	-	-	-	-	-	128.679
Porez na dobit	-	-	-	-	(3.902)	(3.902)
Dobit za godinu	-	-	-	-	(3.902)	124.777
Imovina segmenta Neraspoređena	6.577.530	4.726.538	6.176.454	-	-	17.480.522
imovina	-	-	-	-	533.551	533.551
Ukupna imovina	6.577.530	4.726.538	6.176.454	-	533.551	18.014.073
Obveze segmenta Neraspoređeni kapital i rezerve i	6.637.616	8.963.639	500.648	-	-	16.101.903
obveze	-	-	-	-	1.912.170	1.912.170
Ukupno kapital i rezerve i obveze	6.637.616	8.963.639	500.648	-	1.912.170	18.014.073

5. NOVAC I RAČUNI KOD BANAKA

			2016. '000 kn			2015. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Novac u blagajni
U Grupi	201.942	92.231	294.173	199.050	82.673	281.723
Kod drugih osoba	127.173	-	127.173	130.445	-	130.445
Čekovi u postupku naplate	-	18	18	-	17	17
	329.115	92.249	421.364	329.495	82.690	412.185
Računi kod banaka
Računi kod domaćih banaka	-	1.070	1.070	-	67.848	67.848
Računi kod stranih banaka	-	591.151	591.151	-	662.040	662.040
Žiro račun kod HNB-a	502.603	38.424	541.027	488.042	-	488.042
	502.603	630.645	1.133.248	488.042	729.888	1.217.930
Ukupno	831.718	722.894	1.554.612	817.537	812.578	1.630.115

6. OBVEZNA PRIČUVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

			2016. '000 kn			2015. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	ukupno	u kunama	u stranoj valuti	ukupno
Obvezna pričuva	1.300.796	-	1.300.796	1.172.199	107.371	1.279.570
Ukupno	1.300.796	-	1.300.796	1.172.199	107.371	1.279.570

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke predstavlja iznose koji se održavaju kod HNB-a zbog propisane obveze od strane Hrvatske narodne banke.

Stopa obvezne pričuve iznosi 12,0 posto kunskih i deviznih depozita, kredita i izdanih dužničkih vrijednosnica (31. prosinca 2015.: 12,0%).

Stopa izdvajanja obračunatog potrebnog minimalnog kunskog dijela obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2016. iznosila je 70% (2015.: 70%), dok se preostalih 30% (2015.: 30%) održava u obliku ostalih likvidnih potraživanja.

Odlukom Savjeta HNB-a (u primjeni od 13. siječnja 2016.) ukinuta je obveza izdvajanja deviznog dijela pričuve čime je Banci oslobođeno 107,4 milijuna kuna.

Na sredstva izdvojene obvezne pričuve HNB ne plaća naknadu.

7. ZAJMOVI I POTRAŽIVANJA OD BANAKA

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Kratkoročni plasmani bankama u zemlji	20.000	80.000
Kratkoročni plasmani kod stranih banaka Ukupno kratkoročni plasmani i krediti kod	148.389	134.959
banaka	168.389	214.959
Jamstveni depoziti kod stranih banaka	13.524	13.492
Dugoročni plasmani bankama u zemlji	-	-
Dugoročni krediti bankama u zemlji HBOR	-	33.022
Ukupno dugoročni plasmani i krediti kod banaka	13.524	46.514
Kratkoročni plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji	500	500
Dugoročni plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji	100	363
Ukupno plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji	600	863
Posebna rezerviranja za plasmane kod nebankovnih financijskih institucija	(500)	(500)
Obračunata nedospjela kamata	74	77
Ukupno potraživanja za kamatu	74	77
Ukupno	182.087	261.913

U 2016. godini u potpunosti je dospio dugoročni kredit HBOR-u (2015.:33.022 tisuća kuna).

Jamstveni depozit se uglavnom odnosi na kartično poslovanje.

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

U 2016. godini nije bilo promjena u rezervacijama za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja od banaka (2015.-).

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	500	500
(Smanjenje) / povećanje umanjenja po zajmovima i potraživanjima od banaka	-	-
Stanje na dan 31. prosinca	500	500

8. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Instrumenti koji se drže radi trgovanja
Dužničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima
Trezorski zapisi Ministarstva financija	315.565	303.113
Obveznice Ministarstva financija	466.838	208.800
Dužničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima	782.403	511.913
Ulaganja u investicijske fondove, kotiraju na aktivnim tržištima	187.801	470.555
Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima	39.393	33.947
Ukupno	1.009.597	1.016.415
Fer vrijednost terminskih ugovora	3.780	-
Obračunata nedospjela kamata	6.064	3.279
Ukupno	1.019.441	1.019.694

9. FINANCIJSKA IMOVINA RASPOLOŽIVA ZA PRODAJU

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Dužničke vrijednosnice, koje kotiraju
na aktivnim tržištima
Obveznice Ministarstva financija	1.502.626	1.396.368
Korporativne obveznice	127.957	79.742
Vrijednosnice stranih država	394.206	-
	2.024.789	1.476.110
Dužničke vrijednosnice, koje ne kotiraju
na aktivnim tržištima
Trezorski zapisi Ministarstva financija	686.021	675.525
Vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima
- pravnih osoba	15.414	38.930
- nebankovnih financijskih institucija	-	1.670
	15.414	40.600
Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima
- pravnih osoba	7.241	6.706
- nebankovnih financijskih institucija	2.141	-
Rezervacije za umanjenje vrijednosti po vlasničkim vrijednosnicama	(5.060)	(5.060)
	4.322	1.646
Obračunata nedospjela kamata	23.392	27.429
Ukupno	2.753.938	2.221.310

Sukladno važećim računovodstvenim politikama, Grupa priznaje financijsku imovinu raspoloživu za prodaju po fer vrijednosti uz naknadno priznavanje promjena u fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

9. FINANCIJSKA IMOVINA RASPOLOŽIVA ZA PRODAJU (nastavak)

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	2016. '000 kn Ukupno	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	2015. '000 kn Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja	5.060	-	5.060	40.168	-	40.168
vrijednosti Ostalo (pretvaranje umanjenih potraživanja u ulog ili zajmove temeljem predstečajne nagodbe)	- -	- -	- -	5.060 (40.168)	-	5.060 (40.168)
Na dan 31. prosinca	5.060	-	5.060	5.060	-	5.060

10. FINANCIJSKA ULAGANJA KOJA SE DRŽE DO DOSPIJEĆA

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Obveznice Ministarstva financija	172.768	277.473
Mjenice	277.273	320.226
	450.041	597.699
Obračunata nedospjela kamata	2.994	5.700
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.439)	(23.380)
Posebne rezerve na skupnoj osnovi za identificirane gubitke	(6.771)	(8.255)
Ukupno	444.825	571.764

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti po financijskoj imovini koja se drže do dospijeća su kako slijedi:

	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	2016. '000 kn Ukupno	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	2015. '000 kn Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja	23.380	8.255	31.635	23.104	5.746	28.850
vrijednosti Reklasifikacija u portfelj	395	(1.484)	(1.089)	276	2.509	2.785
namijenjen prodaji	(22.336)	-	(22.336)	-	-	-
Na dan 31. prosinca	1.439	6.771	8.210	23.380	8.255	31.635

11. ZAJMOVI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Kratkoročni krediti
Pravnim osobama	1.997.205	2.376.908
Stanovništvu	841.341	1.166.199
Ukupno kratkoročni krediti	2.838.546	3.543.107
Dugoročni krediti
Pravnim osobama	5.939.847	5.305.410
Stanovništvu	4.110.031	3.597.161
Ukupno dugoročni krediti	10.049.878	8.902.571
Ukupno bruto krediti	12.888.424	12.445.678
Obračunata dospjela kamata	11.259	11.269
Obračunata nedospjela kamata	40.676	38.743
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.280.961)	(2.104.998)
Posebne rezerve na skupnoj osnovi za identificirane gubitke	(105.183)	(92.678)
Ukupno	11.554.215	10.298.014
Postotni udio rezervacija za umanjenje vrijednosti i rezervi u bruto kreditima komitentima	9,94%	16,91%

11. ZAJMOVI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA (nastavak)

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata prikazane su kako slijedi:

	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	2016. '000 kn Ukupno	Identificirani gubici	Identificirani gubici na skupnoj osnovi	2015. '000 kn Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja	2.104.998	92.678	2.197.676	1.974.201	101.815	2.076.016
vrijednosti	170.294	12.505	182.799	177.196	(9.137)	168.059
Reklasifikacija Neto gubitak/(dobit) od tečajnih razlika	(620.973) (5.534)	- -	(620.973) (5.534)	- (5.716)	- -	- (5.716)
Otpisi	(367.824)	-	(367.824)	(40.683)	-	(40.683)
Na dan 31. prosinca	1.280.961	105.183	1.386.144	2.104.998	92.678	2.197.676

12. IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

a) Struktura financijske imovine namijenjene prodaji

Imovinu namijenjenu prodaji čine krediti i potraživanja i vlasnički udjeli u poduzećima, koje Banka ima namjeru prodati, te ih klasificira sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.

Vlasnički udjeli u poduzećima namijenjenima prodaji su kako slijedi:

	Industrija	Država	Vlasništvo na dan 31. prosinca 2016. (%)
H1 TELEKOM d.d.	telekomunikacijske usluge	Hrvatska	58,17
Drvna Industrija Spačva d.d.	Proizvodnja ostale građevne stolarije i elemenata	Hrvatska	26,48

Grupa namjerava svoja ulaganja u navedena društva nadoknaditi prvenstveno prodajom, a ne kroz ostvarivanje svojih prava kao vlasnik udjela. Navedena ulaganja su trenutno dostupna za prodaju te je Grupa sukladno strategiji poduzela aktivne mjere kako bi je prodala u vremenskom periodu koji je uobičajen za slične transakcije.

Grupa u izvještajnom razdoblju u računu dobiti i gubitka nije priznala umanjenje vrijednosti u prethodno spomenutim društvima (2015.: 0).

Ulaganje u društvo H1 TELEKOM d.d.

Dana 25. ožujka 2008. godine, Banka je sklopila ugovor s društvom H1 TELEKOM d.d. o pretvaranju prava potraživanja po dugoročnom kreditu u temeljni kapital društva. Tim sporazumom stečen je vlasnički udio od 41,25% u kapitalu društva. Vlasnički udio Banke povećan je na 58,17% temeljem pretvaranja potraživanja po obveznici, dugoročnom kreditu i potraživanjima po kamatama u vlasnički udio po pravomoćnosti predstečajne nagodbe od 29. srpnja 2015. godine.

Financijski položaj društva H1 TELEKOM d.d. uključen je izvještaj o konsolidiranom financijskom položaju HPB Grupe, primjenom skraćenog postupka konsolidacije kako je propisano MSFI-jem 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Konsolidacija društva H1 TELEKOM d.d. prikazana je u sklopu bilješke 18. Ostala imovina i bilješke 25. Ostale obveze.

Krediti i potraživanja

Banka je 29. prosinca 2016. sklopila Ugovor o prodaji plasmana s društvom APS Delta S.A., subjektom za financiranje u vlasništvu APS Holdinga, radi prodaje nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih plasmana gospodarstvu, nakon dobivenog pozitivnog mišljenja Hrvatske narodne banke o ispunjenju uvjeta za prodaju materijalno značajnih plasmana. Kako prava i koristi od predmetne imovine na kupca prelaze uplatom ugovorenog iznosa, predmetni plasmani reklasificirani su iz zajmova komitentima u financijsku imovinu namijenjenu prodaji do primitka iznosa. Predmetni iznos uplaćen je nakon datuma bilance, dana 19. siječnja 2017., te je imovina prenesena na kupca.

b) Ulaganje u imovinu namijenjenu prodaji je kako slijedi:

	2016.	2015.
	'000 kn	'000 kn
Vlasnički udjeli	7.930	7.930
Krediti i potraživanja	81.419	-
Ukupno na dan 31. prosinca	89.349	7.930

c) Kretanje po imovini namijenjenoj prodaji bilo je kako slijedi:

	2016.	2015.
	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	7.930	7.930
Ispravak vrijednosti	-	-
Reklasifikacija iz zajmova i potraživanja u imovinu namijenjenu prodaji	81.419	-
Stanje na dan 31. prosinca	89.349	7.930

13. NEKRETNINE I OPREMA

		Računala,
		oprema i
2016.	Zgrade i zemljišta	motorna vozila	Imovina u pripremi	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Nabavna ili procijenjena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	167.517	306.242	3.121	476.880
Revalorizacija zgrada i zemljišta	-	-	-	-
Povećanja	-	-	15.514	15.514
Otpisi	-	(35.747)	-	(35.747)
Prijenos u upotrebu	78	14.745	(14.823)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	167.595	285.244	3.812	456.647
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	(60.395)	(274.249)	-	(334.644)
Trošak amortizacije	(3.025)	(13.796)	-	(16.821)
Revalorizacija zgrada i zemljišta	-	-	-	-
Otpisi	-	35.582	-	35.582
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	(63.420)	(252.463)	-	(315.883)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	107.122	31.993	3.121	142.236
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	104.175	32.777	3.812	140.764
		Računala,
2015.		oprema i
	Zgrade i zemljišta	motorna vozila	Imovina u pripremi	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Nabavna ili procijenjena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2015.	167.521	303.068	9.282	479.871
Revalorizacija zgrada i zemljišta	(73)	-	-	(73)
Povećanja	-	-	6.788	6.788
Otpisi	-	(9.706)	-	(9.706)
Prijenos u upotrebu	69	12.880	(12.949)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	167.517	306.242	3.121	476.880
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2015.	(57.444)	(269.202)	-	(326.646)
Trošak amortizacije	(2.951)	(14.717)	-	(17.668)
Revalorizacija zgrada i zemljišta	-	-	-	-
Otpisi	-	9.670	-	9.670
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	(60.395)	(274.249)	-	(334.644)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2015.	110.077	33.866	9.282	153.225

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2016. odnosi se na ulaganje u opremu i građevinske objekte po nabavnoj vrijednosti od 3.876 tisuća kuna (2015.: 3.184 tisuće kuna). Knjigovodstvena vrijednost zemljišta u vlasništvu Grupe na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 45.895 tisuća kuna (2015.: 45.895 tisuća kuna).

Na nekretninama u vlasništvu Grupe nema hipoteke ni drugog založnog prava u korist drugih strana.

14. ULAGANJA U NEKRETNINE

		2016.	2015.
	Bilješka	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja		11.744	11.744
Povećanja		-	-
Reklasfikacija iz ostale imovine	17	186.017	-
Prodaja		-	-
Stanje na dan 31. prosinca		197.761	11.744
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja		(2.176)	(1.916)
Trošak amortizacije za razdoblje		(259)	(260)
Stanje na dan 31. prosinca		(2.435)	(2.176)
Gubitak od umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja		-	-
Reklasfikacija iz ostale imovine	17	(98.808)	-
Stanje na dan 31. prosinca		(98.808)	-
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja		9.568	9.828
Stanje na dan 31. prosinca		96.518	9.568

Grupa je krajem 2016. godine reklasificirala materijalnu imovinu bruto knjigovodstvene vrijednosti 186.017 tisuća kuna, koja je bila preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, u ulaganja u nekretnine. Umanjenje vrijednosti koji se odnosi na reklasificiranu imovinu iznosi 98.808 tisuća kuna, pa neto knjigovodstvena vrijednost te imovine iznosi 87.209 tisuća kuna. Predmetna imovina je prethodno bila klasificirana kao namijenjena prodaji, ali zbog dugotrajnosti držanja u portfelju i nemogućnosti prodaje u razumnom roku više nisu bili ispunjeni kriteriji da ista bude klasificirana sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.

Hijerarhija mjera fer vrijednosti ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2016. je kako slijedi:

31.12.2016.: Ulaganja u nekretnine (bilješka 14.)	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2016.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
- zemljišta	-	-	17.252	17.252
- zgrade	-	-	80.380	80.380
- oprema	-	-	5.947	5.947
UKUPNO	-	-	103.579	103.579

Hijerarhija mjera fer vrijednosti ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2015. je kako slijedi:

31.12.2015.:	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2015.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
- zemljišta (bilješka 17.)	-	-	31.868	31.868
- zgrade (bilješka 17.)	-	-	65.320	65.320
- oprema (bilješka 17.)	-	-	5.947	5.947
- zgrade (bilješka 14.)	-	-	27.141	27.141
UKUPNO	-	-	130.276	130.276

Nekretnine se procjenjuju sukladno Zakonu o procjeni nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene sadašnje tržišne vrijednosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine. Tijekom godine nije bilo stavki koje bi po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz pokazatelja 3. razine u pokazatelje 1. razine ili obrnuto.

15. NEMATERIJALNA IMOVINA

2016.	Software '000 kn	Ulaganja na tuđoj imovini '000 kn	Licence '000 kn	Imovina u pripremi '000 kn	Ukupno '000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	228.415	77.255	65.648	17.916	389.234
Povećanja	-	-	-	26.992	26.992
Prijenos u upotrebu	12.389	13.021	3.754	(29.164)	-
Otpisi	(69)	(7.022)	(22)	(8.306)	(15.419)
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	240.735	83.254	69.380	7.438	400.807
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	(149.053)	(70.537)	(52.634)	-	(272.224)
Trošak amortizacije	(19.551)	(5.134)	(3.651)	-	(28.336)
Otpisi	69	7.022	22	-	7.113
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	(168.535)	(68.649)	(56.263)	-	(293.447)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2016.	79.362	6.718	13.014	17.916	117.010
Stanje na dan 31. prosinca 2016.	72.200	14.605	13.117	7.438	107.360

2015.	Software '000 kn	Ulaganja na tuđoj imovini '000 kn	Licence '000 kn	Imovina u pripremi '000 kn	Ukupno '000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja 2015.	227.129	77.732	65.404	17.598	387.863
Povećanja	-	-	-	12.230	12.230
Prijenos u upotrebu	1.286	2.945	244	(4.475)	-
Otpisi	-	(3.422)	-	(7.437)	(10.859)
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	228.415	77.255	65.648	17.916	389.234

Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2015.	(129.009)	(69.456)	(49.056)	-	(247.521)
Trošak amortizacije	(20.044)	(4.503)	(3.578)	-	(28.125)
Otpisi	-	3.422	-	-	3.422
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	(149.053)	(70.537)	(52.634)	-	(272.224)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2015.	98.120	8.276	16.348	17.598	140.342
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	79.362	6.717	13.014	17.916	117.010

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2016. većinom se odnosi na ulaganja u aplikacijski software te ulaganja u tuđu imovinu po nabavnoj vrijednosti od 17.438 tisuća kuna (2015.: 17.916 tisuća kuna), koji su u pripremi radi buduće upotrebe od strane Grupe.

16. NETO ODGOĐENA POREZNA IMOVINA

Priznata odgođena porezna imovina i obveze

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza u 2016. godini prikazane su kako slijedi:

2016.	2016. '000 kn	Prihod/(rashod) u računu dobiti i gubitka '000 kn	Prihod/(rashod) kroz ostalu sveobuhvatnu dobit '000 kn	2015. '000 kn
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	8.601	(1.260)	-	9.861
Ostale rezervacije	3	(14)	-	17
Financijska imovina	14.833	(7.641)	-	22.474
Priznati porezni gubitak	35.303	35.303	-	-
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(401)	22	-	(423)
Revalorizacijska rezerva	(184)	-	35	(219)
Rezerva za fer vrijednost	(18.591)	-	1.931	(20.522)
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	(375)	63	-	(438)
Neto odgođena porezna imovina	39.189	26.473	1.966	10.750

Zbog promjene stope poreza na dobit za razdoblja koja počinju 01.01.2017. godine, efekt po odgođenoj poreznoj imovini i obvezama u RDG-u je za 2.708 tisuća kuna manji nego što bi bio da do promjene stope poreza na dobit nije došlo (rashod). Istovjetno, zbog navedene promjene stope poreza na dobit, efekt po odgođenoj poreznoj obvezi u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti je za 2.086 tisuća kuna veći nego što bi bio da do promjene stope poreza na dobit nije došlo (prihod).

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Grupe u 2015. godini prikazane su kako slijedi:

2015.	2015. '000 kn	Prihod/(rashod) u računu dobiti i gubitka '000 kn	Prihod/(rashod) kroz ostalu sveobuhvatnu dobit '000 kn	2014. '000 kn
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	9.861	(1.044)	-	10.905
Ostale rezervacije	17	(1.123)	-	1.140
Financijska imovina	22.474	(1.582)	-	24.056
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(423)	45	-	(468)
Revalorizacijska rezerva	(219)	-	63	(282)
Rezerva za fer vrijednost	(20.522)	-	(2.303)	(18.219)
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	(438)	91	-	(529)
Neto odgođena porezna imovina	10.750	(3.613)	(2.240)	16.603

17. OSTALA IMOVINA

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Potraživanja po naknadama	24.202	27.885
Imovina preuzeta za nenaplaćena potraživanja	-	192.719
Instrumenti u postupku naplate	220.731	122.424
Razgraničeni trošak naknada	366	681
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	10.525	5.744
Potraživanja po sindiciranim kreditima	57.636	55.475
Ostala potraživanja	33.498	28.549
Ukupna ostala imovina - bruto	346.958	433.477
Gubitak od umanjenja vrijednosti	(22.707)	(110.201)
Ukupno ostala imovina	324.251	323.276
Obustavljeni dijelovi poslovanja	130.133	120.552
Ukupno	454.384	443.828

Instrumenti u postupku naplate najvećim se dijelom odnose na sredstva u obračunu za kupoprodaju efektive u iznosu 38.725 tisuća kuna (2015.: 55.713 tisuća kuna), kao i na ostala potraživanja u obračunu (stanovništvo, kartično poslovanje, platni promet, prodaja efektive itd.).

Stavka Obustavljeni dijelovi poslovanja odnose se na udio Banke u ukupnim obvezama društva namijenjenog prodaji, umanjeno za interne transakcije između Banke i društva. Tako na dan 31. prosinca 2016. ukupne obveze Društva iznose 226.389 tisuća kuna (31.12.2015.: 217.758 tisuća kuna), pri čemu se na udjel Banke odnosi 131.680 tisuća kuna (31.12.2015.: 126.660 tisuća kuna), uz eliminaciju međusobnih transakcija u iznosu 1.547 tisuća kuna (2015.: 6.108 tisuća kuna).

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti ostale aktive prikazane su kako slijedi:

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	110.201	120.989
Povećanje umanjenja vrijednosti	10.632	3.191
Prodaja materijalne imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja	-	(13.188)
Reklasifikacija materijalne imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja u ulaganja u nekretnine	(98.808)	-
Tečajne razlike	141	-
Iskorištena umanjenja i ostalo	541	(791)
Stanje na dan 31. prosinca	22.707	110.201

17. OSTALA IMOVINA (nastavak)

Grupa je krajem 2016. godine reklasificirala materijalnu imovinu preuzetu za nenaplaćena potraživanja u ulaganja u nekretnine. Predmetna imovina je prethodno bila klasificirana kao namijenjena prodaji, ali zbog dugotrajnosti držanja u portfelju i nemogućnosti prodaje u razumnom roku više nisu bili ispunjeni kriteriji da ista bude klasificirana sukladno MSFI 5: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.

Nakon prethodno opisane reklasifikacije, Grupa na dan 31. prosinca 2016. nije imala materijalnu imovinu preuzetu za nenaplaćena potraživanja klasificiranu kao imovina namijenjena prodaji (2015.: bruto knjigovodstvena vrijednost 192.719 tisuća kuna, te se sastojala od 131.820 tisuća kuna građevinskih objekata, 48.885 tisuća kuna zemljišta i 12.038 tisuća kuna opreme).

Grupa je tijekom izvještajnog razdoblja priznala gubitak po predmetnim nekretninama, koje su prethodno bile klasificirane kao imovina namijenjena prodaji, u iznosu 9.224 tisuća kuna (2015.: 0).

Kretanje imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja

Kretanje imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja unutar bilješke Ostala imovina, tijekom 2016. godini prikazano je kako slijedi:

	Bilješka	2016.	2015.
Bruto knjigovodstvena vrijednost		'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 1. siječnja		192.719	258.180
Preuzeto tijekom godine		-	1.144
Dano u financijski najam		(5.911)	-
Prodaja preuzete imovine		(814)	(68.691)
Ulaganje u objekte i ostalo		22	2.086
Reklasifikacija u ulaganja u nekretnine	14	(186.016)	-
Stanje na dan 31. prosinca		-	192.719
Gubitak od umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja		(89.584)	(102.772)
Gubitak od umanjenja vrijednosti na teret računa dobiti i gubitka		(9.224)	-
Dano u financijski najam tijekom godine		-	-
Prodaja preuzete imovine		-	13.188
Reklasifikacija u ulaganja u nekretnine	14	98.808	-
Stanje na 31. prosinca		-	(89.584)

Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje na 1. siječnja 103.135 155.408 Stanje na 31. prosinca - 103.135

Grupa je u 2016. godini prodala objekte i zemljišta u ukupnom iznosu 814 tisuća kuna (2015.: 55.503 tisuća kuna). Također tijekom godine u financijski leasing dana je imovina u vrijednosti 5.911 tisuća kuna (2015.: 0). Nastavno na prodaju nekretnina Grupa je tijekom izvještajnog razdoblja ostvarila 254 tisuće kuna prihoda od prodaje preuzete materijalne imovine (2015.: 14.935 tisuća kuna prihoda).

18. FINANCIJSKE OBVEZE PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

	2016.	2015.
	'000 kn	'000 kn
Negativna fer vrijednost terminskih valutnih ugovora	3.641	-
Negativna fer vrijednost "swap" - ova	-	-
Stanje na dan 31. prosinca	3.641	-

19. DEPOZITI BANAKA

		2016. ('000 kn)			2015. ('000 kn)
	u kunama	u stranoj valuti	ukupno	u kunama	u stranoj valuti	ukupno
Depoziti po viđenju	35.265	142.158	177.423	13.361	65.001	78.362
Oročeni depoziti	300.011	30.872	330.883	259.800	18.800	278.600
Obveze po kamatama - nedospjele	754	73	827	587	90	677
Ukupno	336.030	173.103	509.133	273.748	83.891	357.639

20. DEPOZITI KOMITENATA

	2016. ('000 kn)		2015. ('000 kn)
	u kunama	u stranoj valuti	ukupno	u kunama	u stranoj valuti	ukupno
Depoziti po viđenju
Stanovništvo	2.294.830	629.288	2.924.118	2.003.645	392.668	2.396.313
Pravne osobe	1.856.532	502.471	2.359.003	1.308.272	210.111	1.518.383
Ograničeni depoziti
Stanovništvo	5.972	4.651	10.623	6.006	4.613	10.619
Pravne osobe	1.624.973	66.177	1.691.150	1.939.895	237.440	2.177.335
	5.782.307	1.202.587	6.984.894	5.257.818	844.832	6.102.650
Oročeni depoziti
Stanovništvo	2.461.295	3.938.531	6.399.826	2.414.822	4.072.615	6.487.437
Pravne osobe	1.764.676	818.869	2.583.545	1.344.321	486.665	1.830.986
	4.225.971	4.757.400	8.983.371	3.759.143	4.559.280	8.318.423
Obveze po kamatama -
nedospjele	29.239	27.300	56.539	32.928	39.593	72.521
Ukupno	10.037.517	5.987.287	16.024.804	9.049.889	5.443.705	14.493.594

Ograničeni depoziti se uglavnom odnose na depozite klijenata koji su namijenjeni za unaprijed određenu svrhu, kao što su oni po nalogu suda.

21. UZETI KREDITI

	2016. ('000 kn)		2015. ('000 kn)
	u kunama	u stranoj valuti	ukupno	u kunama	u stranoj valuti	ukupno
Kratkoročni krediti od ostalih financijskih institucija	-	-	-	-	394	394
Kratkoročni krediti od domaćih banaka i HBOR-a	14.777	-	14.777	-	-	-
Dugoročni krediti od inozemnih financijskih institucija	-	88.426	88.426	-	446.650	446.650
Dugoročni krediti HBOR-a	620.995	-	620.995	557.730	-	557.730
Dospjele kamate	2.126	-	2.126	189	-	189
Nedospjele kamate	316	20	336	309	111	420
Ukupno	638.214	88.446	726.660	558.228	447.155	1.005.383

U skladu sa svojim uvjetima, krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak ("HBOR"-a) korišteni su za financiranje kredita komitentima Grupe radi financiranja određenih gospodarskih projekata po povoljnijim kamatnim stopama.

22. REZERVACIJE ZA OBVEZE I TROŠKOVE

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Rezervacije za sudske sporove	37.217	15.230
Rezervacije za potencijalne obveze	250	712
Rezervacije za ostale obveze	1.301	1.350
Rezervacije za izvanbilančne izloženosti	22.019	19.431
Ukupno	60.787	36.723

Promjene u rezervacijama za obveze i troškove

Promjene na rezervacijama za obveze i troškove prikazane su u nastavku:

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Stanje 1. siječnja	36.723	29.758
Povećanje/(smanjenje) rezerviranja u računu dobiti i gubitka	25.384	9.023
Rezervacije iskorištene tijekom godine	(1.320)	(2.058)
Stanje 31. prosinca	60.787	36.723

23. OSTALE OBVEZE

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Obveze prema dobavljačima	17.494	14.904
Obveze za plaće, obustave iz plaća, poreze i doprinose	102.902	15.771
Obveze za mirovine, otpremnine i ostale obveze	3.885	4.964
Obveze za naknade	14.534	12.809
Sredstva u postupku plaćanja	83.438	70.277
Odgođeni prihod budućeg razdoblja	16.144	15.144
Ostale obveze	93.999	102.476
Rezerviranje za nagrade zaposlenicima	3.517	-
Ukupno aktivni dijelovi poslovanja	335.913	236.345
Obustavljeni dijelovi poslovanja	131.526	105.558
Ukupno	467.439	341.903

Stavka Obustavljeni dijelovi poslovanja odnose se na udio Banke u ukupnim obvezama društva H1 TELEKOM d.d. namijenjenog prodaji, umanjeno za interne transakcije između Banke i društva. Tako na dan 31. prosinca 2016. ukupne obveze Društva iznose 226.389 tisuća kuna (31.12.2015.: 217.758 tisuća kuna), pri čemu se na udjel Banke odnosi 131.680 tisuća kuna (31.12.2015.: 126.660 tisuća kuna), uz eliminaciju međusobnih transakcija u iznosu 154 tisuće kuna (31.12.2015.: 21.102 tisuće kuna).

24. KAPITAL I REZERVE

a) Dionički kapital i rezerve za vlastite dionice

Na dan 31. prosinca 2016., odobreni, upisani i potpuno uplaćeni dionički kapital iznosio 1.214.755 tisuća kuna (2015. 1.214.755 tisuća kuna) i uključivao je 2.024.625 (2015. 2.024.625) odobrenih redovnih dionica nominalne vrijednosti od 600,00 kn.

Na dan 31. prosinca 2016. matično društvo Grupe je imalo 795 vlastitih dionica (2015.: 795) u ukupnom iznosu od 477 tisuće kuna (2015.: 477 tisuća kuna).

Glavna skupština matičnog društva je u 2016. godini donijela Odluku da se iz dobiti ostvarene u 2015. godini formira rezerva za vlastite dionice u iznosu 4.000 tisuće kuna. Na taj način, rezerva za vlastite dionice na dan 31.12.2016. iznosi 4.477 tisuća kuna (2015.: 477 tisuća kuna).

24. KAPITAL I REZERVE (nastavak)

Struktura vlasništva je sljedeća:

		2016.		2015.
	Uplaćeni kapital '000 kn	Vlasništvo %	Uplaćeni kapital '000 kn	Vlasništvo %
Republika Hrvatska (Ministarstvo državne imovine)	515.421	42,43%	515.421	42,43%
Hrvatska pošta d.d.	144.966	11,93%	144.966	11,93%
DAB	109.091	8,98%	109.091	8,98%
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (Ministarstvo državne imovine)	106.387	8,76%	106.387	8,76%
Fond NEK	28.727	2,36%	28.456	2,34%
Ostali	310.184	25,53%	310.454	25,56%
Ukupno	1.214.775	100,00%	1.214.775	100,00%

b) Kapitalni dobitak

Kapitalni dobitak predstavlja višak uplaćenog iznosa u odnosu na nominalnu vrijednost dionica pri izdavanju novih dionica. Grupa na dan 31.12.2016. nije imala kapitalnog dobitaka od emisije novih dionica (2015.: 0).

c) Rezerva fer vrijednosti

Rezerva fer vrijednosti uključuje nerealizirane dobitke i gubitke od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, umanjene za pripadajući porez.

Kretanje rezerve za fer vrijednost tijekom 2016. i 2015. godine je kako slijedi:

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Stanje na 01. siječnja	82.089	72.867
Neto nerealizirana dobit od financijske imovine raspoložive za prodaju	45.506	11.527
Kumulativna dobit od prodaje financijske imovine raspoložive za prodaju prenesen u račun dobiti i gubitka	(44.836)	-
Odgođeni porez koji se odnosi na dobit ostvarenu revalorizacijom financijske imovine raspoložive za prodaju	(134)	(2.305)
Utjecaj promjene stope poreza na dobit na odgođeni porez koji se odnosi na dobit ostvarenu revalorizacijom financijske imovine raspoložive za prodaju	2.065	-
Stanje na 31. prosinca	84.690	82.089

24. KAPITAL I REZERVE (nastavak)

d) Revalorizacijska rezerva

Revalorizacijska rezerva u iznosu od 839 tisuća kuna (2015: 877 tisuća kuna), neto od poreza, proizlazi iz revalorizacije zemljišta i zgrada Grupe.

U 2016. godini promjena na revalorizacijskoj rezervi iznosi 38 tisuća kuna (2015.: smanjenje 10 tisuća kuna). Kretanje revalorizacijske rezerve tijekom izvještajnog razdoblja 2016. i 2015. godine je kako slijedi:

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Stanje na 01. siječnja	877	887
Umanjenje revalorizacijske rezerve amortizacijom imovine	(73)	(73)
Odgođeni porez koji se odnosi na revalorizacijsku rezervu	15	63
Utjecaj promjene stope poreza na dobit na odgođeni porez koji se odnosi na umanjenje revalorizacijske rezerve	20	-
Stanje na 31. prosinca	839	877

e) Predložena dividenda

Obveze za dividendu se ne priznaju sve dok nisu odobrene na Glavnoj skupštini dioničara. U 2016. godine isplaćena je dividenda dioničarima matičnog društva u iznosu 30.762 tisuća kuna (2015.: 0), nakon što je na Glavnoj skupštini matičnog društva održanoj 16. svibnja 2016. godine donesena odluka o isplati dijela dobiti 2015. kao dividende dioničarima u visini 15,20 kuna po dionici.

f) Zakonske i ostale rezerve

Matično društvo Grupe, kao i ovisno društvo HPB Stambena štedionica d.d., su dužni formirati zakonsku rezervu alocirajući 5% neto dobiti za godinu, sve dok rezerve ne dosegnu 5% dioničkog kapitala. Stanje zakonskih rezervi na dan 31. prosinca 2016. iznosi 6.161 tisuća kuna (2015.:0 kuna) odnosno 0,5% dioničkog kapitala.

Ostale rezerve na dan 31. prosinca 2016. iznose 358.306 tisuća kuna (2015.: 358.306 tisuća kuna).

g) Zadržana dobit

Glavna skupština matičnog društva je u 2016. godini donijela Odluku da se dio dobiti 2015. u iznosu 82.294 tisuća kuna, nakon izdvajanja zakonske rezerve, rezerve za vlastite dionice i dijela dobiti za dividendu dioničarima, prenese u zadržanu dobit unutar kapitala i rezervi (2015.: 0 kuna). Skupštine ovisnih društva, izuzev H1 TELEKOM d.d., su tijekom 2016. donijele odluke o zadržavanju cjelokupne dobiti ostvarene u 2015. godini.

h) Omjer financijske poluge

Sukladno članku 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, od 1. siječnja 2014. godine kreditne institucije dužne su izračunati omjer financijske poluge kao omjer kapitala institucije (Osnovnog kapitala) i ukupne izloženosti te institucije.

Omjer financijske poluge za Grupu kreditnih institucija izraženo u postocima je kako slijedi:

	2016.	2015.
Omjer financijske poluge (u %)	6,93	7,83

25. PRIHOD OD KAMATA I SLIČNI PRIHODI

a) Analiza po proizvodu

'000 kn
	'000 kn
284.424	341.851
317.880	311.069
602.304	652.920
750	3.276
114.181	119.309
16.154	17.322
733.389	792.827

b) Analiza po izvoru

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Pravne osobe	153.790	193.914
Stanovništvo	317.880	311.069
Država i javni sektor	259.257	278.372
Banke i ostale financijske institucije	1.833	3.953
Ostale organizacije	629	5.519
Ukupno	733.389	792.827

26. RASHOD OD KAMATA I SLIČNI RASHODI

a) Analiza po proizvodu

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Uzeti krediti	18.857	29.592
Depoziti komitenata
- pravne osobe	55.695	71.962
- stanovništvo	136.427	172.130
	192.122	244.092
Depoziti banaka	2.896	4.762
Ostalo	65	51
Ukupno	213.940	278.497

26. RASHOD OD KAMATA I SLIČNI RASHODI (nastavak)

b) Analiza po davatelju

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Pravne osobe	27.393	30.561
Stanovništvo	136.427	172.130
Država i javni sektor	14.076	21.366
Banke i ostale financijske institucije	31.805	48.609
Ostale organizacije	4.239	5.831
Ukupno	213.940	278.497

27. PRIHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Gotovinski platni promet	280.106	286.552
Bezgotovinski platni promet	48.640	44.291
Stanovništvo i kartično poslovanje	127.554	117.299
Akreditivi, garancije i devizni platni promet	22.149	19.623
Ostali prihodi od naknada i provizija	30.485	27.562
Ukupno	508.934	495.327

28. RASHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Gotovinski platni promet	248.829	251.790
Bezgotovinski platni promet	14.202	14.676
Kartično poslovanje	36.874	28.046
Ostali rashodi od naknada i provizija	10.278	7.831
Ukupno	310.183	302.343

29. DOBICI UMANJENI ZA GUBITKE OD VRIJEDNOSNICA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

	2016.	2015.
	'000 kn	'000 kn
Dobici umanjeni za gubitke od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Realizirani dobici / (gubici)
- Dužničke vrijednosnice	1.277	383
- Investicijski fondovi	1.009	478
- Valutni terminski ugovori – OTC	(1.692)	(2.735)
	594	(1.874)
Nerealizirani dobici / (gubici)
- Dužničke vrijednosnice	11.881	2.584
- Vlasničke vrijednosnice	8.030	360
- Investicijski fondovi	5.446	4.446
- Ročnice	158	18
- Valutni terminski ugovori – OTC	140	508
	25.655	7.916
Ukupno	26.249	6.042

30. DOBICI UMANJENI ZA GUBITKE OD VRIJEDNOSNICA RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Realizirani dobici od prodaje dužničkih vrijednosnica raspoloživih za prodaju	15.112	1
Realizirani dobici od prodaje vlasničkih vrijednosnica raspoloživih za prodaju	33.484	-
Ukupno	48.596	1

31. OSTALI PRIHODI IZ POSLOVANJA

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Prihod od dividendi	827	1.073
Neto dobit po tečajnim razlikama od revalorizacije monetarne imovine i obveza	4.682	9.669
Prihodi po neaktivnim računima	29	32
Prihod od prodaje preuzete materijalne imovine	254	14.935
Prihod od naplaćene premije osiguranja	-	8.000
Ostali prihodi	4.290	8.214
Ukupno	10.082	41.923

32. OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Materijal i usluge	131.594	140.401
Administracija i marketing	16.483	18.044
Pošta i telekomunikacija	23.662	26.071
Troškovi zaposlenika	186.059	188.183
Troškovi osiguranja štednih uloga	34.691	35.194
Ostali opći i administrativni troškovi	17.008	19.631
Ukupno	409.497	427.524

a) Troškovi zaposlenika

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Neto plaće i ostali troškovi	97.264	91.366
Porezi i doprinosi (uključujući doprinose poslodavca)	75.082	84.185
Ostale naknade zaposlenima	9.632	12.038
Rezerviranja za varijabilne nagrade zaposlenicima	3.517	-
Naknade članovima Nadzornog odbora	564	594
Ukupno	186.059	188.183

Na dan 31. prosinca 2016. godine Grupa je imala 1.106 zaposlenih (2015.: 1.102 zaposlena).

33. GUBICI OD UMANJENJA VRIJEDNOSTI ZAJMOVA I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA I OSTALE IMOVINE

	Bilješke	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Identificirani gubici
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11	(170.294)	(177.196)
Potraživanja po kamatama		(10.272)	(3)
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	9	-	(5.060)
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	10	(395)	(276)
Ostala imovina	17	(1.408)	(3.191)
Materijalna i nematerijalna imovina	13,14,15	(8.306)	(7.437)
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama		403	1.878
Ukupan trošak		(190.272)	(191.285)
Identificirani gubici na skupnoj osnovi
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11	(12.505)	9.137
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	10	1.484	(2.509)
Ukupan prihod		(11.021)	6.628
Ukupno identificirani gubici na pojedinačnoj i skupnoj osnovi
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11	(182.799)	(168.059)
Potraživanja po kamatama		(10.272)	(3)
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	9	-	(5.060)
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	10	1.089	(2.785)
Ostala imovina	18	(1.408)	(3.191)
Materijalna i nematerijalna imovina	13,14,15	(8.306)	(7.437)
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama		403	1.878
Ukupan trošak		(201.293)	(184.657)

34. POREZ NA DOBIT

Ukupno priznati porez na dobit, sastoji se od troška poreza na dobit priznatog u računu dobiti i gubitka obračunatog po stopi od 20% oporezive dobiti, te promjenama u odgođenom porezu priznatom u kapitalu i rezervama, kao što slijedi:

Trošak poreza na dobit priznat u računu dobiti i gubitka

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Trošak poreza na dobit tekuće godine*	(928)	(289)
Priznata odgođena porezna imovina	35.303	-
Odgođeni porezni (trošak)/prihod koji se odnosi na kreiranje i ukidanje privremenih razlika	(8.817)	(3.613)
Ukupan trošak poreza na dobit u računu dobiti i gubitka	25.558	(3.902)

*ovisna društva Banke – HPB Invest d.o.o. i HPB Nekretnine d.o.o. – su nastavno na dobit ostvarenu u 2015. i 2016. bile podložne obračunu poreza na dobit

Kretanje obveze poreza na dobit priznato kroz ostalu sveobuhvatnu dobit:

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Odgođeni porezni trošak koji se odnosi na nerealizirani gubitak od imovine raspoložive za prodaju te koji je priznat u rezervi za fer vrijednost	(134)	(2.303)
Učinak promjene stope poreza na dobit na odgođeni porezni trošak koji se odnosi na nerealizirani gubitak od imovine raspoložive za prodaju u rezervi za fer vrijednost*	2.065	-
Odgođeni porezni prihod koji se odnosi na revalorizaciju nekretnina	15	63
Učinak promjene stope poreza na dobit na odgođeni porezni trošak koji se odnosi na revalorizacijsku rezervu*	20	-
Ukupan trošak poreza na dobit priznat direktno u kapital u rezerve	1.966	(2.240)

Usklada poreza na dobit

Usklada poreza na dobit i dobiti prije oporezivanja prikazana je u nastavku:

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Dobit / (gubitak) prije poreza	164.945	128.679
Porez na dobit po stopi od 20%	(32.989)	(25.736)
Porezno nepriznati troškovi	(21.276)	(15.407)
Neoporezivi prihod	14.751	8.198
Efekt nepriznatog odgođenog poreza	32.477	29.043
Učinak promjena stope poreza na dobit na odgođenu poreznu imovinu*	(2.708)
Priznata odgođena porezna imovina	35.303	-
	25.558	(3.902)
Efektivna stopa poreza na dobit	(15,5%)	3,0%

*Od 01.01.2017. na snagu stupaju izmjene zakona o porezu na dobit, pri čemu je stopa poreza na dobit smanjena s 20 na 18 posto. Banka odgođenu poreznu imovinu i obveze priznaje po novoj – izmijenjenoj stopi poreza na dobit, s obzirom da se ista odnosi na buduća razdoblja.

34. POREZ NA DOBIT (nastavak)

Priznat odgođeni porez po poreznim gubicima raspoloživim za buduća razdoblja

Matično društvo Grupe je na 31. prosinca 2016. godine imalo 196.129 tisuća kuna (2015.: 355.413 tisuća kuna) akumuliranih neiskorištenih poreznih gubitaka koje je mogla iskoristiti do 31. prosinca 2019. godine. Nakon što je u 2016. godini ostvarilo dobit prije poreza u iznosu 161,7 milijuna kuna, matično društvo Grupe je priznalo odgođenu poreznu imovinu po osnovi preostalog neiskorištenog poreznog gubitka za prijenos po stopi od 18 posto, sukladno Međunarodnom računovodstvenom standardu 12 ''Porez na dobit'', članak 34. (NN 136/09): "Odgođena porezna imovina treba se priznati za prenosive neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice u visini za koju je vjerojatno da će buduća oporeziva dobit, za koju neiskorišteni porezni gubici i neiskorištene porezne olakšice mogu biti upotrijebljeni, biti raspoloživa".

U posljednje dvije godine, Grupa je premašila planiranu operativnu dobit iz strateških smjernica, te je samim time stvorila trend ostvarenja plana. Stoga je i vjerojatno da će u budućim razdobljima ostvarivati budžetiranu oporezivu dobit, koja bi se upotrijebila za iskorištavanje neiskorištenih poreznih gubitaka kao porezne olakšice. Iz tih razloga, neiskorišteni poreznih gubici priznati su kao odgođena porezna imovina.

U tabeli u nastavku prikazan je porezni efekt odgođene porezne imovine po poreznim gubicima prenosivim na buduća razdoblja, za matično društvo Grupe. Gubici jesu iskoristivi u razdoblju 5 godina od razdoblja u kojem su generirani, ali prema planovima matičnog društva Grupe, isti će biti iskorišteni do 2018. godine:

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
31.12.2017.	192.975	34.735
31.12.2018.	3.154	568
	196.129	35.303

35. ZARADA/(GUBITAK) PO DIONICI

Za potrebe izračunavanja zarade/(gubitka) po dionici, zarada/(gubitak) se računa kao dobit/gubitak tekućeg razdoblja namijenjena dioničarima Banke. Broj redovnih dionica je ponderirani prosječni broj redovnih dionica u opticaju tijekom godine nakon umanjenja za broj redovnih trezorskih dionica. Ponderirani prosječni broj redovnih dionica korišten prilikom izračunavanja osnovne zarade/(gubitka) po dionici bio je 2.023.830 (2015.:1.450.900). Obzirom da nema utjecaja opcija, konvertibilnih obveznica ili sličnih utjecaja, ponderirani prosječni broj redovnih dionica korišten za izračun smanjene/razrijeđene zarade/(gubitka) po dionici bio bi isti kao i broj korišten prilikom izračuna osnovne zarade/(gubitka) po dionici, odnosno 2.023.830 (2015.:1.450.900), kako je prikazano u nastavku:

a) Osnovna zarada po dionici

Dobit i prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišteni u izračunavanju osnovne zarade po dionici:

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Dobit tekuće godine za raspodjelu vlasnicima Banke Dobit korištena u izračunavanju osnovne zarade po dionici	190.503 190.503	124.777 124.777
Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju osnovne zarade po dionici	2.023.830	1.450.900
Osnovna zarada po dionici	94,13 kn	86,00 kn
		172

35. ZARADA/(GUBITAK) PO DIONICI (nastavak)

b) Razrijeđena zarada po dionici

Dobit korištena u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici:

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Dobit korištena u izračunavanju osnovne zarade po dionici	190.503	124.777
Prilagodbe	-	-
Dobit korištena u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici	190.503	124.777

Usklađenje prosječnog ponderiranog broja redovnih dionica za izračunavanje razrijeđene zarade po dionici u odnosu na prosječni ponderirani broj redovnih dionica korištenih u izračunu osnovne zarade po dionici:

	2016.	2015.
Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju osnovne zarade po dionici	2.023.830	1.450.900
Dionice koje se smatraju izdanima bez naknade temeljem:
- opcija za zaposlene	-	-
- djelomice plaćenih redovnih dionica	-	-
- konvertibilne zadužnice	-	-
- ostalo	-	-
Prosječan ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju razrijeđene
zarade po dionici:	2.023.830	1.450.900
Razrijeđena zarada po dionici	94,13 kn	86,00 kn

36. KONCENTRACIJA IMOVINE I OBVEZA

U imovini i obvezama Grupe značajna je koncentracija plasmana i obveza direktno prema i od Republike Hrvatske. Iznosi krajem godine, uključujući obračunatu kamatu su kako slijedi:

	Bilješke	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Žiro račun kod HNB-a	5	502.603	488.042
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.300.796	1.279.570
Obveznice Republike Hrvatske		2.169.263	1.915.457
Trezorski zapisi Ministarstva financija		1.001.586	978.638
Dani krediti Republici Hrvatskoj		3.282.435	2.545.676
Depoziti Republike Hrvatske		(1.897.921)	(2.380.346)
Ukupno		6.358.762	4.827.037

Izloženost Grupe prema lokalnoj upravi, državnim institucijama i fondovima koje se ne financiraju direktno iz državnog proračuna (isključujući društva u državnom vlasništvu), iznosi kako slijedi:

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Krediti	759.509	942.304
Depoziti	(513.578)	(162.705)
Ukupno	245.931	779.599

37. NOVAC I EKVIVALENTI NOVCA

	Bilješke	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Novac i računi kod banaka	5	1.554.612	1.630.115
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.300.796	1.279.570
Plasmani bankama s izvornim dospijećem do 90 dana		148.462	215.036
Instrumenti u postupku naplate	17	220.731	122.393
Ukupno		3.224.601	3.247.114

38. POTENCIJALNE OBVEZE

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Garancije u kunama	321.418	304.855
Garancije u devizama	389.428	217.772
Akreditivi	17.268	39.553
Neiskorišteni okvirni krediti	1.636.818	1.334.010
Ukupno	2.364.932	1.896.190

Na dan 31. prosinca 2016. godine Grupa je priznala rezervacije na osnovu portfelja po izvanbilaničnim rizicima nastale izdavanjem garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih kredita, Grupa u iznosu od 22.019 tisuće kuna (2015.: 19.431 tisuća kuna) koji su uključeni u Rezervacije za obveze i troškove (Bilješka 22).

39. DERIVATIVNI INSTRUMENTI I TRGOVANJA STRANIM VALUTAMA

Na kraju 2016. godine Grupa je imala slijedeće derivativne ugovore, klasificirane kao instrumenti kojima se trguje.

		Ugovoreni iznos, preostala ročnost				Fer vrijednost
	Do 3 mjeseca	3 do 12 mjeseci	1 do 5 godina	Preko 5 godina	Ukupno	Imovina	Obveze
2016.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Valutni terminski ugovori – OTC Međuvalutni "swap" ugovori- OTC	(95.788) -	- -	- -	- -	(95.788) -	3.780 -	3.641 -
Ročnice	-	-	-	-	-	-	-
	(95.788)	-	-	-	(95.788)	3.780	3.641

		Ugovoreni iznos, preostala ročnost				Fer vrijednost
	Do 3 mjeseca	3 do 12 mjeseci	1 do 5 godina	Preko 5 godina	Ukupno	Imovina	Obveze
2015.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Valutni terminski ugovori – OTC Međuvalutni "swap" ugovori- OTC	- -	- -	- -	- -	- -	- -	- -
Ročnice	-	-	-	-	-	-	-
	-	-	-	-	-	-	-

40. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA

Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke.

Ključni dioničari Grupe su Republika Hrvatska s obzirom da je glavni dioničar s vlasničkim udjelom od 42,43 posto, te Hrvatska pošta d.d. ("HP") s vlasničkim udjelom 11,93 posto.

Ostali značajni dioničari u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske su Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga ("DAB"), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ("HZMO") te Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško ("Fond NEK"). Republika Hrvatska i društva u njenom vlasništvu zajedno posjeduju 74,46 posto dionica Banke, dok se s preostalih 25,54% (2015.: 25,54%) dionica javno trguje.

a) Ključne transakcije s povezanim osobama

HP u ime i za račun matičnog društva obavlja poslove domaćeg gotovinskog platnog prometa. Izloženost prema Hrvatskoj pošti uglavnom sadrži potraživanja za naknade temeljena na obavljenom gotovinskom platnom prometu u ime i za račun matičnog društva, kao i potraživanja iz plasmana u dužničke vrijednosne papire HP. Obveze prema Hrvatskoj pošti uglavnom se odnose na depozite po viđenju i oročene depozite. Prihodi i troškovi između matičnog društva i Hrvatske pošte uglavnom se odnose na provizije za pružene usluge.

Izloženost prema Republici Hrvatskoj iskazana je u bilješci 36. Koncentracija imovine i obveza.

Izloženost članicama HPB Grupe najvećim se dijelom odnosi na ulaganje matičnog društva u njihov temeljni kapital. Matično društvo obavlja poslove platnog prometa za svoja ovisna društva te sukladno tome priznaje prihod. Troškovi plativi HPB Nekretninama se odnose na usluge procjene instrumenata osiguranja koje je pružilo ovisno društvo.

Ključno poslovodstvo Grupe nije posjedovalo redovne dionice krajem izvještajnog razdoblja (2015.: -).

40. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

b) Iznosi koji proizlaze iz transakcija s povezanim osobama

Imovina i obveze te izvanbilančna izloženost neto od ispravaka vrijednosti i rezerviranja, kao i prihodi i rashodi na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2015. godine za Grupu, proizlaze iz transakcije s povezanim osobama kako slijedi:

2016.	Izloženost* '000 kn	Obveze '000 kn	Prihodi '000 kn	Rashodi '000 kn
Ključni dioničari
Republika Hrvatska	-	-	-	-
Hrvatska pošta	77.621	252.494	298.257	288.161
Imovina namijenjena prodaji
H1 TELEKOM	-	-	2.275	3.406
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	1.214	3.395	33	18.983
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	14.255	233	589	1
Društva pod značajnim utjecajem	54.703	3.879	1.577	12
Ukupno	147.793	260.001	302.731	310.563
2015.	Izloženost* '000 kn	Obveze '000 kn	Prihodi '000 kn	Rashodi '000 kn
Ključni dioničari
Republika Hrvatska	-	-	-	-
Hrvatska pošta	98.385	119.204	301.184	292.849
Imovina namijenjena prodaji
H1 TELEKOM	-	-	2.229	3.518
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	1.212	6.740	34	18.988
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	16.722	453	646	3
Društva pod značajnim utjecajem	54.703	3.879	2.473	24
Ukupno	171.022	130.276	306.566	315.382

*Izloženost sadrži avanse u novcu i u naravi, potencijalne i preuzete obveze, kamatna i ostala potraživanja te uključuje 13.361 tisuća kuna (2015.: 20.980 tisuća kuna) izvanbilančne izloženosti.

Izloženost ključnim članovima poslovodstva Grupe uključuje potraživanja po kreditima u iznosu od 15.469 tisuća kuna (2015.: 17.934 tisuća kuna).

Rashodi ne uključuju ispravke vrijednosti ni rezerviranja za gubitke.

40. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

c) Društva u vlasništvu države

Glavni dioničari matičnog društva, koji zajedno posjeduju 74,46% dionica su državne agencije, državni uredi ili društva u vlasništvu države, svi uglavnom financirani iz državnog proračuna. Sukladno tome, transakcije i stanja sa društvima u vlasništvu države, uključujući kreditnu izloženost garantiranu od strane države, također predstavljaju odnose sa povezanim osobama. Matično društvo ima značajnu izloženost prema takvim osobama što je iskazano u bilješci 36.

41. UGOVORI O REOTKUPU I PONOVNOJ PRODAJI

Grupa prikuplja sredstva tako da prodaje financijske instrumente prema ugovoru kojim se povrat sredstava obavlja na način da se instrumenti otkupljuju na ugovoreni budući datum po istoj cijeni uvećanoj za kamate po unaprijed određenoj stopi.

Ugovori o reotkupu se obično koriste kao sredstvo kratkoročnog financiranja kamatonosne imovine, ovisno o prevladavajućim kamatnim stopama. Prodani financijski instrumenti se nastavljaju priznavati, a primici od prodaje prikazuju se kao obveza za uzeti kredit. Na kraju godine grupa nije imala ugovore o reotkupu.

	Knjigovodstvena vrijednost obveze '000 kn	Fer vrijednost vrijednosnica '000 kn	Datum reotkupa	Cijena na dan reotkupa '000 kn
Dužničke vrijednosnice po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka – repo ugovori
2016.	-	-	-	-
2015.	395	380	kolovoz 2016	397

Povezane transakcije, u skladu s MRS 39: Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje, priznate su kao ugovori o reotkupu.

Grupa također kupuje financijske instrumente pod uvjetom da ih na ugovoreni budući datum ponovno prodaju ("ugovor o ponovnoj prodaji"). Prodavatelj se obvezuje da će kupiti iste ili slične instrumente na ugovoreni budući datum. Ponovna prodaja se ugovara kao instrument financiranja komitenata i evidentira se kao krediti i predujmovi komitentima, a kupljeni financijski instrument nije priznat.

	Knjigovodstvena vrijednost potraživanja '000 kn	Fer vrijednost kolaterala '000 kn	Datum reotkupa	Cijena na dan reotkupa '000 kn
Krediti komitentima – obrnuti repo ugovori
2016.	81.630	68.760	siječanj 2017.	71.666
2015.	71.182	67.228	siječanj 2016.	71.206

42. POSLOVI U IME I ZA RAČUN PRAVNIH OSOBA I STANOVNIŠTVA

Matično društvo upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba, stanovništva i investicijskih fondova (investicijskih fondova Grupe), pri čemu drži i upravlja imovinom ili investira sredstva u različite financijske instrumenta po nalogu klijenta. Za pružene usluge, matično društvo dobiva prihod od naknada. Ova imovina nije imovina matičnog društva te se ne priznaje u izvještaju o financijskom položaju matičnog društva. Banka nije izložena kreditnim rizicima iz takvih plasmana, niti garantira za investicije.

Na dan 31. prosinca 2016. godine ukupna imovina u skrbništvu matičnog društva, uključujući fondove HPB Grupe, iznosila je 4,95 milijardi kuna (2015.: 4,16 milijardi kuna).

Nadalje, na dan 31. prosinca 2016. ukupna imovina investicijskih i mirovinskih fondova, za koje matično društvo obavlja poslove depozitara, iznosila je 4,73 milijardi kuna (2015.: 3,95 milijardi kuna).

Matično društvo također upravlja kreditnom izloženosti drugih osoba, kao što slijedi:

	2016. '000 kn	2015. '000 kn
Imovina
Pravne osobe	59.521	65.653
Građanstvo	545.389	569.376
Sredstva na žiro računu	403.046	346.909
Ukupno imovina	1.007.956	981.938
Obveze
Hrvatski zavod za zapošljavanje	70.245	71.910
Županije	11.386	15.129
Vlada Republike Hrvatske	919.797	889.501
HBOR	3.846	3.787
Ostale obveze	2.681	1.610
Ukupno obveze	1.007.956	981.938

43. PROSJEČNE KAMATNE STOPE

Prosječne kamatne stope prikazane u nastavku, izračunate su kao ponderirani prosjek za svaku kategoriju kamatonosne imovine i obveza.

Imovina	Prosječne kamatne stope 2016.	Prosječne kamatne stope 2015.
Novac i računi kod banaka	0,02%	0,01%
Zajmovi i potraživanja od banaka	0,29%	0,76%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	2,99%	3,79%
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	3,35%	4,12%
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	2,63%	3,66%
Zajmovi i potraživanja od komitenata	5,48%	6,25%
Obveze
Depoziti banaka	1,62%	1,31%
Depoziti komitenata	1,26%	1,72%
Uzeti krediti	2,18%	2,36%

44. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

Fer vrijednost predstavlja cijenu koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji među tržišnim sudionicima na datum mjerenja.

Financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina raspoloživa za prodaju vrednuju se po fer vrijednosti. Zajmovi i potraživanja te ulaganja koja se drže do dospijeća iskazuju se po amortiziranom trošku umanjenom za ispravak vrijednosti. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina raspoloživa za prodaju iskazane su po fer vrijednostima koje su proizašle iz kotiranih cijena tih instrumenata na aktivnim tržištima. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka iskazane su po fer vrijednostima izračunatim na bazi dostupnih uvjeta tih instrumenata.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Grupa u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim konsolidiranim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MRS-a 17 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

• Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.
• Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i
• Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

U nastavku slijedi sažetak glavnih metoda i pretpostavki korištenih u procjeni fer vrijednosti financijskih instrumenata.

Krediti

Fer vrijednost kredita izračunava se temeljem diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova. Otplate kredita su predviđene po ugovornim datumima, u slučajevima u kojima je to primjenjivo. Očekivani budući gotovinski tokovi procjenjuju se uzimajući u obzir kreditne rizike i sve pokazatelje umanjenja vrijednosti, uključujući umanjenje vrijednosti za identificirane gubitke na skupnoj osnovi kredita A-rizične skupine, obračunato prema propisanim stopama umanjenja. Procijenjene fer vrijednosti kredita odražavaju promjene u kreditnom statusu otkad su krediti odobreni i promjene kamatnih stopa u slučaju kredita koji imaju fiksnu kamatnu stopu. Grupa ima ograničeni portfelj kredita koji se odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu, gdje postoji razlika između fer i knjigovodstvene vrijednosti.

44. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA (nastavak)

Ulaganja koja se iskazuju po trošku stjecanja

Za ulaganja, za koja ne postoji kotirana tržišna cijena, fer vrijednost se, gdje je moguće, procjenjuje korištenjem tehnika diskontiranog gotovinskog toka. Procijenjeni budući gotovinski tokovi temelje se na najboljim procjenama rukovodstva, a diskontna stopa je tržišna stopa za slični instrument na datum pripreme financijskih izvještaja. U slučajevima kada tehnike diskontiranog gotovinskog toka ne pružaju dovoljno pouzdanu procjenu vrijednosti obzirom na brojne neizvjesnosti koje se odnose na procjene budućih gotovinskih tokova, ulaganja se iskazuju po trošku stjecanja neto od umanjenja vrijednosti.

Depoziti banaka i komitenata

Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan bilance. Procijenjena fer vrijednost depozita s fiksnim dospijećem temelji se na diskontiranim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim stopama za depozite sličnog preostalog dospijeća. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Uzeti krediti

Za dugoročne uzete kredite Grupe, gdje nema kotirane tržišne cijene, fer vrijednost procjenjuje se kao sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova diskontiranih kamatnim stopama dostupnim Grupi na datum pripreme financijskih izvještaja, za novi uzeti kredit sličnog tipa i preostale ročnosti.

Tablice u nastavku prikazuje hijerarhiju fer vrijednosti financijskih instrumenata Grupe na dan 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2015. godine:

44. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA (nastavak)

2016.	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovodstvena vrijednost	Nepriznati dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i potraživanja od banaka	1.554.612	1. razina		1.554.612	-
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.300.796	1. razina	novčani ekvivalent	1.300.796	-
Zajmovi i potraživanja od banaka	182.073	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tokova	182.087	(14)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	1.019.441			1.019.441	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	315.565	3. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija	315.565	-
- obveznice Ministarstva financija	466.838	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	466.838	-
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	187.801	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	187.801	-
- vlasničke vrijednosnice	39.393	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	39.393	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	3.780	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	3.780	-
- nedospjela potraživanja po kamatama Financijska imovina raspoloživa za	6.064 2.753.938	nije primjenjivo	nije primjenjivo	6.064 2.753.938	- -
prodaju - trezorski zapisi Ministarstva financija	686.021	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	686.021	-
- obveznice Ministarstva financija	1.502.626	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	1.502.626	-
- vrijednosnice stranih država	394.206	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	394.206	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	127.957	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	127.957	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava		3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	15.414	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	15.414	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	4.322	1. razina	- vlasničke vrijednosnice - sa	4.322	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	23.392	nije primjenjivo	kotacijom nije primjenjivo	23.392	-
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	440.541	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	444.825	(4.284)
Zajmovi i potraživanja od komitenata	11.461.875	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	11.554.215	(92.340)
Ukupno financijska imovina	18.713.275			18.809.914	(96.639)
FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	3.641	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	3.641	-
Depoziti banaka	507.514	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	509.133	1.619
Depoziti komitenata	15.959.853	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	16.024.804	64.951
Uzeti krediti	724.933	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	726.660	1.727
Ukupno financijske obveze	17.195.940			17.264.238	68.298
UKUPNO					(28.341)

44. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA (nastavak)

2015. ('000 kn)	Fer	Razina fer	Metoda vrednovanja i	Knjigovodstvena	Nepriznati
FINANCIJSKA IMOVINA	vrijednost	vrijednosti	glavni ulazni podaci	vrijednost	dobici/(gubici)
Novac i potraživanja od banaka	1.630.115	1. razina	novac i novčani ekvivalenti	1.630.115	-
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.279.570	1. razina	novčani ekvivalent	1.279.570	-
Zajmovi i potraživanja od banaka	262.301	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tokova	261.913	388
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	1.019.694			1.019.694	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	303.113	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	303.113
- obveznice Ministarstva financija	208.800	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	208.800	-
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	470.555	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	470.555	-
- vlasničke vrijednosnice	33.947	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	33.947	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	-	3. razina	interni model za vrednovanje valutnih ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	0	-
- potraživanja po kamatama	3.279	nije primjenjivo	nije primjenjivo	3.279	-
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	2.221.310			2.221.310	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	675.525	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	675.525	-
- obveznice Ministarstva financija	1.396.368	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	1.396.368	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	79.742	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	79.742	-
- vlasničke vrijednosnice – bez kotacije	35,592	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	35,592	-
- vlasničke vrijednosnice – sa kotacijom	6,654	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	6,654	-
- potraživanja po kamatama	27.429	nije primjenjivo	nije primjenjivo	27.429	-
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	553.140	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih	571.764	(18.624)
Zajmovi i potraživanja od komitenata	10.244.797	3. razina	novčanih tokova sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	10.298.014	(53.217)
Ukupno financijska imovina	17.210.928			17.282.380	(71.453)
FINANCIJSKE OBVEZE
Depoziti banaka	356.892	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim	357.639	747
Depoziti komitenata	14.412.274	3. razina	kamatnim stopama sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim	14.493.594	81.320
Uzeti krediti	1.002.105	3. razina	kamatnim stopama sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	1.005.383	3.278
Ukupno financijske obveze	15.771.271			15.856.616	85.345
UKUPNO					13.893

45. OPTEREĆENA IMOVINA KREDITNE INSTITUCIJE

Grupa KI* pod pojmom opterećena imovina podrazumijeva imovinu koja je založena, dana je kao kolateral, podliježe nekom obliku osiguranja ili služi kreditnom poboljšanju bilančne pozicije iz koje se ne može slobodno povući. Također, imovina za koju se povlačenje mora prethodno odobriti, smatra se opterećenom imovinom.

U strukturi imovine, opterećena imovina HPB Grupe KI kao iznosi 2.808.262 tisuće kuna (2015.: 3.047.392 tisuća kuna).

Knjigovodstvena vrijednost opterećene imovine HPB Grupe KI predstavlja 14,31 posto ukupne imovine cijele Grupe.

U opterećenu imovinu HPB Grupe KI uključena je ukupno obračunata kunska i devizna obvezna pričuva, u koju se uključuju sredstva izdvojena na računima kod HNB kao i sredstva na računima održavanja obvezne pričuve u sveukupnom iznosu od 2.042.133 tisuća kuna (2015.: 1.853.243 tisuća kuna).

Preostali iznos opterećene imovine odnosi se na opterećene kredite koji su dani kao zalog za primljeni inozemni kredit, te na dužničke vrijednosne papire koji su dani u zalog za primljene depozite te na ostalu opterećenu imovinu kao što su jamstveni depoziti.

*Grupa KI odnosi se na grupu kreditnih institucija, te uključuje Banku i HPB Stambenu štedionicu, za koju postoji propisana obveza izvještavanja o opterećenoj imovini.

		2016.		2015.
Grupa KI (u 000 kn)	Knjigovodstvena vrijednost	Fer vrijednost	Knjigovodstvena vrijednost	Fer vrijednost
Vlasnički instrumenti	-	-	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	110.160	110.160	135.411	135.411
Obračunata obvezna pričuva i računi održavanja	2.042.133	2.042.133	1.853.243	1.853.243
Krediti komitentima i ostala imovina	655.969	655.969	1.058.738	1.058.738
Ukupno	2.808.262	2.808.262	3.047.392	3.047.392

46. DOGAĐAJI NAKON DATUMA IZVJEŠTAJA O FINANCIJSKOM POLOŽAJU

U 2017. godini, a zaključno do datuma odobrenja financijskih izvještaja, došlo je do događaja i indikacija koji nepovoljno utječu na sposobnost jedne grupe dužnika da uredno podmiruju svoje obveze prema kreditnoj instituciji. Grupa navedenih dužnika predstavlja pojedinačno značajnu izloženost HPB Grupe. U 2017. godini HPB Grupa je provodila redovne procjene kvalitete navedenih plasmana, te je procjenom pretpostavki kod izrade budućih novčanih tokova, temeljem nastalih događaja, utvrdila da postoji mogućnost da budući novčani tokovi neće biti dostatni za podmirenje ugovorenog iznosa navedenih plasmana. Sukladno navedenome, HPB Grupa je na dan 31. ožujka 2017. godine provela umanjenje vrijednosti navedenih plasmana.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna

Hrvatska poštanska banka d.d.

SJEDIŠTE
Adresa:	Jurišićeva 4
	10 000 Zagreb
tel.:	072 472 472 0800 472 472
	01 4890 365
fax:	01 4810 773
e-mail:	hpb@hpb.hr
SWIFT:	HPBZHR2X
web site:	www.hpb.hr
POSLOVNICA ZAGREB - JURIŠIĆEVA
Adresa:	Jurišićeva 4 10 000 Zagreb
tel.:	01 4804 615 / 551
fax:	01 4804 522
POSLOVNICA ZAGREB - BRITANSKI TRG
Adresa:	Ilica 81 10 000 Zagreb
tel.:	01 4686 001
fax:	01 4686 009
POSLOVNICA ZAGREB - DUBRAVA
Adresa:	Avenija Dubrava 47 10 040 Zagreb
tel.:	01 2908 971
fax:	01 2908 978
POSLOVNICA VMD
Adresa:	Strojarska cesta 16 10 000 Zagreb
tel.:	01 6323 550
fax:	01 6323 569
ISPOSTAVA GAJNICE
Adresa:	Huzjanova 2 10 000 Zagreb
tel.: fax:	01 3466 930 01 3466 947
POSLOVNICA ZAGREB - SESVETE
Adresa:	Trg D. Domjanića 8 10 360 Zagreb
tel.:	01 2019 270
fax:	01 2019 287

POSLOVNICA ZAGREB - MAKSIMIRSKA

Adresa:	Maksimirska 105
tel.:	01 2383 782
fax:	01 2383 789

POSLOVNICA ZAGREB - SAVSKA

Adresa:	Savska 58
tel.:	01 5553 501
fax:	01 5553 506

POSLOVNICA ZAGREB - ŠPANSKO

Trg Ivana Kukuljevića 5 10 000 Zagreb
01 5551 958 / 962
01 5551 967

POSLOVNICA ZAPREŠIĆ

Adresa:	Drage Švajcara 5 10 290 Zaprešić
tel.:	01 3340 271
fax:	01 3340 287

POSLOVNICA VELIKA GORICA

Adresa:	Trg kralja Petra Krešimira IV br. 1 10 410 Velika Gorica
tel.:	01 6238 600
fax:	01 6238 614

POSLOVNICA STRMEC, Hoto-centar

Adresa:	Ulica dr. Franje Tuđmana 4 10 434 Strmec
tel.:	01 3369 650
fax:	01 3369 660

POSLOVNICA SISAK

Adresa:	Stjepana i Antuna Radića 34 44 000 Sisak
tel.:	044 556 012
fax:	044 556 019

POSLOVNICA SREDIŠĆE

Adresa:	Ivana Šibla 15
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5550 971
fax:	01 5550 979

POSLOVNICA KARLOVAC

Adresa:	Ivana Gorana Kovačića 4 47 000 Karlovac
tel.:	047 555 040
fax:	047 555 049

POSLOVNICA VARAŽDIN

Adresa:	Ivana Kukuljevića9a 42 000 Varaždin

tel.:	042 215 320
fax:	042 215 330

POSLOVNICA ČAKOVEC

Adresa:	Masarykova 28
	40 000 Čakovec
tel.:	040 555 010
fax:	040 555 019

POSLOVNICA GOSPIĆ

Adresa:	Trg S. Radića bb
	53 000 Gospić
tel.:	053 617 101
fax:	053 617 109

POSLOVNICA BJELOVAR

Adresa:	Vladimira Nazora 1A 43 000 Bjelovar
tel.:	043 555 095
fax:	043 555 099

POSLOVNICA KOPRIVNICA

Adresa:	Florijanski trg 13 48 000 Koprivnica
tel.:	048 555 090
fax:	048 555 099

POSLOVNICA SLAVONSKI BROD

Adresa:	Kralja Petra Krešimira IV br.3 35 000 Slavonski Brod
tel.:	035 212 530
fax:	035 212 539

POSLOVNICA POŽEGA

Adresa:	Cehovska 8
	34 000 Požega
tel.:	034 410 130 / 133
fax:	034 410 139

POSLOVNICA VIROVITICA

Adresa:	Trg kralja Zvonimira 3 33 000 Virovitica
tel.:	033 740 060
fax:	033 740 068
POSLOVNICA VINKOVCI
Adresa:	Trg dr. Franje Tuđmana 2 32 100 Vinkovci
tel.:	032 455 502
fax:	032 455 508
POSLOVNICA VUKOVAR
Adresa:	J.J. Strossmayerova 16

32 000 Vukovar
032 451 012
032 451 019

POSLOVNICA OSIJEK

Adresa:	Trg Ante Starčevića 7 31 000 Osijek
tel.:	031 284 887
fax:	031 284 888

POSLOVNICA VALPOVO

Adresa:	Trg Kralja Tomislava 17 31 550 Valpovo
tel.:	031 654 041
fax:	031 654 042

ISPOSTAVA DONJI MIHOLJAC

Adresa:	Vukovarska 4 31 540 Donji Miholjac
tel.:	031 620 040
fax:	031 620 041

POSLOVNICA ĐAKOVO

Adresa:	Bana J. Jelačića 8 31 400 Đakovo
tel.:	031 815 156
fax:	031 815 158

ISPOSTAVA NAŠICE

Adresa:	J.J. Strossmayera 2 31 500 Našice
tel.:	031 615 162
fax:	031 615 173

POSLOVNICA OSIJEK 2
Adresa:	Prolaz J. Benešića 2
	31 000 Osijek
tel.:	031 555 262
fax:	031 555 269
ISPOSTAVA BELI MANASTIR
Adresa:	Imre Nagya 2E
	31 300 Beli Manastir
tel.:	031 701 412
fax:	031 701 414
POSLOVNICA PULA
Adresa:	Anticova 9
	52 100 Pula
tel.:	052 300 602
fax:	052 300 609
ISPOSTAVA BANJOLE
Adresa:	Banjole, Kamnik 24
	52 100 Pula
tel.:	052 573 409
fax:	052 573 378
POSLOVNICA POREČ
Adresa:	Trg slobode 14
	52 440 Poreč
tel.:	052 703 222
fax:	052 703 229
POSLOVNICA RIJEKA
Adresa:	Korzo 13
	51 000 Rijeka
tel.:	051 301 280
fax:	051 301 288
POSLOVNICA RIJEKA -	ULJARSKA
Adresa:	Uljarska 4A
	51 000 Rijeka
tel.:	051 555 570 / 571
fax:	051 555 589
POSLOVNICA ZADAR
Adresa:	Zrinsko - Frankopanska 8
	23 000 Zadar
tel.:	023 350 000
fax:	023 350 018

POSLOVNICA ŠIBENIK
Adresa:	Fra Jerolima Milete 6 22 000 Šibenik
tel.:	022 556 012
fax:	022 556 019
POSLOVNICA KNIN
Adresa:	Kralja Zvonimira 9 22 300 Knin
tel.:	022 556 000
fax:	022 556 009
POSLOVNICA SPLIT -	BIHAĆKA
Adresa:	Bihaćka 2
tel.:	21 000 Split 021 340 626
fax:	021 340 629
POSLOVNICA SPLIT -	DUBROVAČKA
Adresa:	Dubrovačka 31
	21 000 Split
tel.:	021 401 620
fax:	021 401 639
POSLOVNICA SPLIT –	III
Adresa:	Ruđera Boškovića 18a 21 000 Split
tel.:	021 555 854
fax:	021 555 873
POSLOVNICA KAŠTEL STARI
Adresa:	Ivana Danila 12 21 216 Kaštel Stari
tel.:	021 246 184
fax:	021 246 199
POSLOVNICA TROGIR
Adresa:	Kardinala Alojzija Stepinca 42 21 220 Trogir
tel.:	021 555 728
fax:	021 555 743
POSLOVNICA SINJ
Adresa:	Trg kralja Tomislava 1
	21 230 Sinj
tel.: fax:	021 708 080 021 708 097

ISPOSTAVA TRILJ

Adresa:	Bana Josipa Jelačića 8 21 240 Trilj
tel.:	021 830 410
fax:	021 830 427

POSLOVNICA IMOTSKI

Adresa:	Šetalište S. Radića 19 21 260 Imotski
tel.:	021 555 280
fax:	021 555 289

POSLOVNICA MAKARSKA

Adresa:	Trg 4. svibnja 533 br.1 21 300 Makarska
tel.:	021 695 760
fax:	021 695 768

POSLOVNICA DUBROVNIK

Adresa:	Dr. Ante Starčevića 24 20 000 Dubrovnik
tel.:	020 362 045
fax:	020 362 048

POSLOVNICA KONAVLE

Adresa:	Gruda 43 20 215 Gruda
tel.:	020 450 800
fax:	020 450 802

ISPOSTAVA CAVTAT

Adresa:	Trumbićeva 10 20 210 Cavtat
tel.:	020 450 810
fax:	020 450 811

Članice HPB Grupe:

HPB INVEST d.o.o.
Adresa:	Strojarska cesta 20 10 000 Zagreb
tel.:	0800 472 472
fax:	01 4804 599
e-mail:	hpb.invest@hpb.hr
web site:	www.hpb-invest.hr

HPB STAMBENA ŠTEDIONICA d.d.

Adresa:	Savska 58
	10 000 Zagreb
tel.:	0800 232 332
fax:	01 5553 905
e-mail:	hpb.stambena@hpb.hr
web site:	www.hpb-stedionica.hr

HPB NEKRETNINE d.o.o.

Adresa:	Amruševa 8
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5553 920
fax:	01 4839 235
e-mail:	hpb.nekretnine@hpb.hr
web site:	www.hpb-nekretnine.hr