Granolio d.d.

Annual Report • Apr 29, 2016

Godišnje izvješće Uprave o poslovanju i stanju Društva i nekonsolidirani financijski izvještaji za 2015. godinu, zajedno s izvješćem neovisnog revizora

Sadržaj

Godišnje izvješće Uprave o poslovanju i stanju Društva za 2015. godinu
Odgovornost za financijske izvještaje
lzvješće neovisnog revizora
Nekonsolidirani izvještaj o dobiti i gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
Nekonsolidirani izvještaj o financijskom položaju
Nekonsolidirani izvještaj o promjenama vlasničke glavnice
Nekonsolidirani izvještaj o novčanim tokovima
Bilješke uz nekonsolidirane financijske izvještaje

Godišnje izvješće Uprave o poslovanju i stanju Društva za 2015. godinu

Opći podaci o društvu Granolio d.d.

GRANOLIO d.d. ("Društvo") je dioničko društvo upisano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu, Hrvatska. OB Društva je 59064993527, a MBS 080111595.

Sjedište Društva je u Zagrebu, Budmanijeva 5.

Društvo ima Skupštinu, Nadzorni odbor i Upravu.

Clanovi Uprave:	Hrvoje Filipović, predsjednik Uprave Tomislav Kalafatić, član Uprave Drago Surina, član Uprave Vladimir Kalčić, član Uprave
Članovi Nadzornog odbora:	Franjo Filipović, predsjednik Jurij Detiček, zamjenik Braslav Jadrešić, član Davor Štefan, član Josip Lasić, član

Ukupan iznos temeljnog kapitala Društva na dan 31. prosinca 2015. godine iznosi 19.016.430 kuna i podijeljen je u 1.901.643 redovnih dionica nominalne vrijednosti 10,00 kuna. Dionice se vode pod oznakom GRNL i od 23. ožujka 2015. godine uvrštene su na službeno tržište Zagrebačke burze.

Većinski dioničar društva je g. Hrvoje Filipović, koji raspolaže sa 60,74% vlasničkog kapitala,

Deset najvećih dioničara društva Granolio na dan 31. prosinca 2015. godine raspolaže s 95,1% vlasništva,

Osnovna djelatnost Društva su proizvodnja i trgovina poljoprivrednim proizvodima i stokom. U sklopu svog poslovnog sustava Društvo je na dan 31. prosinca 2015. godine imalo pet aktivnih poslovnih jedinica, od čega su dva proizvodna centra: mlinovi Farina i Kopanica koji su zaduženi za proizvodnju, pakiranje, skladištenje i otpremu mlinskih proizvoda.

Poslovna jedinica Bjeliš je silos koji služi za sušenje i skladištenje žitarica.

Za skladištenje, prodaju i otpremu repromaterijala za sjetvu, prodaju žitarica i uljarica te upravljanje poslovanjem prodajnih pista zadužena je poslovna jedinica u Osijeku.

Poslovna jedinica Granolio, smještena u Zagrebu, pruža logističku te upravljačku, računovodstvenu i IT podršku poslovanju Društva.

Mlinovi Farina i Kopanica podlježu FS ("International Food Standardima, što Društvu daje mogućnost izvoza brašna u zemlje Europske unije.

Društvo na tržište plasira pet vlasitih robnih marki brašna: Farina, Mlin Kopanica, Ekoklas, Mlineta i Belje brašno.

Zbog fokusa na kvalitetu proizvoda i isporuke te izgradnju dugoročnih odnosa s kupcima, Granolio proizvodi privatne marke za većinu vodećih trgovačkih lanaca u RH. Društvo trenutno proizvodi brašno za 18 privatnih robnih marki.

Proizvodni kapaciteti mlinova Društva na dan 31. prosinca 2015. godine prikazani su u sljedećoj tablici.

Proizvodni kapaciteti mlinova na dan 31. prosinca 2015. godine:

Mlin	tona/24h
Farina	320
Kopanica	230
	550

Ovisna društva

Društvo je imatelj 100% udjela u društvima Zdenačka farma d.o.o. i Prerada Žitarica d.o.o.

Prevladavajući utjecaj u odlučivanju ostvaruje u društvima Zdenka - mliječni proizvodi d.o.o. i Žitar d.o.o. Navedena društva se od 2011. godine konsolidiraju u Granolio Grupu.

Žitar d.o.o. osnovao je još jedno društvo, Žitar konto d.o.o., kojemu je stopostotni vlasnik te čiji su financijski izvještaji dio konsolidiranih financijskih izvještaja za 2015. godinu.

Društvo također ima manjinski udio u društvima Žitozajednica d.o.o., Zagrebačke pekarne Klara d.d. i Prehrana trgovina d.d.

Vlasnički udjeli Granolia u ovisnim društvima prikazani su sljedećim organigramom:

Organizacijska struktura Granolio Grupe

Značajni poslovni događaji u obračunskom razdoblju

U veljači 2015. godine, Društvo je dokapitaliziralo ovisno društvo Zdenačka farma d.o.o. pretvaranjem danog zajma u temeljni kapital društva u ukupnom iznosu od 16 milijuna kuna.

Dionice Društva Granolio d.d. uvrštene su na službeno tržište Zagrebačke burze od 23. ožujka 2015. godine.

S ciljem racionalizacije troškova proizvodnje, u ožujku 2015. godine ugašena je proizvodnja u mlinovima u najmu, odnosno u mlinovima u vlasništvu društava Belje d.d., i preseljena u vlastite proizvodne centre Farinu i Kopanicu te u Žitar d.o.o. Ova poslovna odluka polučila je jednokratni trošak otpremnina djelatnicima u iznosu od 2 milijuna kuna.

Sudski spor kojega je Društvo vodilo s društvom Osatina grupa d.o.o. pravomoćno je okončan rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu od 17. lipnja 2015. godine kojim je utvrđeno da se tužba smatra povučenom. lstovremeno, Poljoprivredna zadruga Osatina naplatila je svoje potraživanje prema društvu Granolio d.d. s osnove skladišnine i drugih troškova skladištenja javnom prodajom pšenice u vlasništvu društva Granolio d.d. na kojoj je

imala založno pravo (zakonsko založno pravo skladištara). Evidencija navedenog događaja u poslovnim knjigama društva Granolio d.d. rezultirala je neto gubitkom u iznosu nešto manjem od pola milijuna kuna.

U kolovozu 2015. godine Društvu je odobren dugoročni klupski kredit u kunama u vrijednosti 300 miljuna kuna. Sredstva su iskorištena za refinanciranje postojećih kreditnih obveza.

Kredit je odobren u dvije tranše. Jedna tranša, koja u vrijednosti 47 milijuna kuna ukupne nominalne vrijednosti kredita dospijeva na naplatu 31. godine, dok je otplata druge tranše ugovorena na tromjesečnoj bazi u razdoblju od 10 godina.

Analiza poslovanja u 2015. godini

Ukupan prihod od prodaje proizvoda i usluga ostvaren u 2015. godini veći je od prihoda ostvarenih u prethodnoj godini za 14%. Najveći porast zabilježen je u prodaji trgovačke robe 16% te u prodaji brašna za 15%.

Prihod od prodaje po segmentima

Društvo je u 2015. godini prodalo 160 tisuća tona brašna što je gotovo 18% više nego u prethodnoj godini. Porast prodaje brašna rezultat je akvizicije mlinarskog poslovanja u prethodnoj godini. Bitno je istaknuti da je akvizicija u 2014. godini imala utjecaj na poslovanje Društva tek od druge polovice godine.

Prosječna prodajna cijena brašna ostvarena u 2015. godini niža je od prosječne prodajne cijene ostvarene u 2014. godini za oko 1%, dok je spread1 ostvaren u 2015. godini viši za 15% od spreada ostvarenog u 2014. godini.

Od ukupne prodaje u segmentu trgovačke robe u 2015. godini, preko 55% čini izvoz. Od ukupne prodaje trgovačke robe na domaćem tržištu, oko 65% čini prodaja repromaterijala. Porast prihoda u segmentu trgovačke robe odnosi se na trgovinu žitaricama. dok je prihod od prodaje repromaterijala za sjetvu niži od prodaje u prethodnoj godini.

Segment "Ostalo" predstavlja najvećim dijelom prihode od pružanja, skladištenja, prihod od prefakturiravanja prodajnih troškova kupcima te prihod od prodaje stoke.

Udio pojedinog segmenta u ukupnoj prodaji u 2015. godini

Materijalni troškovi koji sadrže troškove sirovina, energenata, ali i vanjskih usluga poput prijevoza, kontrole kvalitete i slično, porasli su za 10% u odnosu na 2014. godinu. Prodajom žitarica i uljarica u 2015. godini realizirane su više marže nego u 2014. Veće ostvarene marže u segmentu veleprodaje i mlinarstva jedan su od dva glavna razloga porasta EBITDA vrijednosti sa 17 milijuna kuna na 38,5 milijuna kuna. Drugi razlog je povećanje volumena prodaje.

Trošak osoblja veći je u odnosu na prethodnu godinu. Razlog je smanjenje plaća ključnom rukovodstvu za period poslovne 2014. godine. Početkom 2015. godine razina plaća ključnom rukovodstvu vraćena je na prijašnju razinu.

Društvo je u toku 2014. godine vrijednosno uskladilo potraživanja od kooperanata koja su starija od 360 dana. Na dan 31. prosinca 2015. godine nema potraživanja čija bi naplativost bila procijenjena spornom.

Od ukupne vrijednosno usklađenih potraživanja i potraživanja od kooperanta, u toku 2015. godine naplaćeno je 1,4 milijuna kuna.

Ukupna vrijednost kapitalnih ulaganja u 2015. godini iznosi 4 milijuna kuna. Od toga ulaganje u skladište gotovih proizvoda u mlinu Farina iznosi 1,1 milijuna kuna, nabavka opreme u mlinovima 1,7 milijuna kuna, nadogradnja postojećeg ERP sustava 0,4 milijuna kuna, dok ostalo čini nabavka dviju vaga na pistama te radovi na silosu u mlinu Farina. Skladište gotovih proizvoda u mlinu Farina trenutno je iskazano kao investicija u tijeku.

¹ Spread = razlika između prodajne cijene brašna po kilogramu i prosječne cijene kilograma sirovine utrošenog u proizvodnju.

Značajni poslovni događaji nakon obračunskog razdoblja i strateški ciljevi Društva

U veljači 2016. godine Uprava Društva donijela je odluku o promjeni strategije ulaganja u bioplinsko postrojenje usljed promjena na tržištu koje su utjecale na smanjivanje očekivane profitabilnosti projekta. Daljnje aktivnosti na projektu ulaganja u bioplinsko postrojenje snage 300 kw su prekinute, a provest će se analiza profitabilnosti ulaganja u bioplinsko postrojenje manje snage koje bi struju proizvodilo isključivo za potrebe društva Zdenačka farma te će se sagledati mogućnosti prodaje projekta.

Društvo nema u planu značajnijih ulaganja u 2016. godini. U narednoj godini fokus će biti na jačanju izvoza brašna na tržišta susjednih zemalja s ciljem povećanja prodanih količina.

Zaposlenici

U 2015. godini Društvo je na temelju sati rada zapošljavalo 169 djelatnika) struktura kojih je, prema kriteriju stručne spreme te prema spolu, prikazana sljedećim grafikonima:

Istraživanje i razvoj

U promatranom razdoblju Društvo nije imalo istraživačko-razvojnih projekata.

Otkup vlastitih dionica

Do datuma izdavanja godišnjeg izvješća Uprave o poslovanju i stanju Društvo nije ulazilo u aktivnosti otkupa vlastitih dionica.

Zaštita okoliša

Na području zaštite okoliša Društvo provodi cjelovita i sustavna rješenja te uspostavlja ekološki prihvatljive proizvodne procese.

Rizici

Rizici s kojima se Društvo suočava objašnjeni su detaljno u godišnjim izvještajima, u sklopu bilješki.

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

GODIŠNJI UPITNIK

OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU:

KONTAKT OSOBA I BROJ TELEFONA: DATUM ISPUNJAVANJA UPITNIKA:

10000 Zagreb, OIB: 59064993527 Ivona Pehar, +385 1 6320200 20.04.2016.

GRANOLIO d..d, Budmanijeva 5,

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne i godišnji financijski izvještaji. Za pitanja koja su sadržana u upitniku, potrebno je napisati obrazloženje, samo onda ako pitanje to izričito traži.

Odgovori koji se nalaze u upitniku vrednuju se po određenom postotku, koji je iskazan na početku svakog poglavlja.

POSVEĆENOST PRINCIPIMA KRPORATIVNOG UPRAVLJANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

	Objašnjenje
	Odgovor DA/NE	DA	DA	DA	DA
Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.	Pitanje	je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja 111 je usvojilo vlastitu politiku korporativnog upravljanja	Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva?	Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih tinancijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja, urađeni na principu "primjeni ili objasni"	Prilikom odlučivanja uzima li društvo u obzir interese svih dioničara društva, sukladno načelima kodeksa korporativnog upravljanja?
	pitanja Broi		C	C	D

		Objašnjenje					Dioničari koji nisu u mogućnosti vlastitiom nahođenju određuju sami glasovati na skupštini po opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama.	klirinško depozitarno društvo kao imatelji Glavnoj skupštini najkasnije 6. (šest) dana dana prije održavanja Glavne skupštine i punomoćnici, koji su upisani u Središnje imatelji dionica na ime, odnosno njihovi prije dana održavanja Glavne skupštine koji podnesu prijavu za sudjelovanje na dionica na početak 21. (dvadesetprvog) sudjelovati i ostvarivati pravo glasa Na Glavnoj skupštini imaju pravo
		Odgovor DA/NE	NE	DA	DA	DA	NE	NE
DIONIČARI I GLAVNA SKUPŠTINA	Odgovori na ovaj set pitanja nose 30% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.	Pitanje	uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti) Nalazi li se društvo u odnosu	Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas ? ( ako ne,objasniti)	Postupa li društvo na jednak način i pod jednakim uvjetima prema svim dioničarima? (ako ne, objasniti	pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti) Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje	glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne objasniti)	odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine skupštine? (ako ne, objasniti)
		pitanja Broj	ம்	9	L	8	6	10

11	koje se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti)	DA
12	Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se jasniti) isplaćuje dividenda? (ako ne, ob	NE	Odluka o isplati dividende nije donesena u 2015. godini.
13	Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti)	NE	Odluka o isplati dividende nije donesena u 2015. godini.
। ব	Jesu li prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti)	NE
15	društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini objasniti)	NE	bi se ostvarilo takvo sudjelovanje Ne postoje tehnički preduvjeti da dioničara na Glavnoj skupštini Društva
16	jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. objasniti)	DA	sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva postoji radi osiguranja reda i zakonitog održavanja Prijavljivanje sudjelovanja unaprijed kao uvjet za Glavne skupštine
17	Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine?	DA
18	Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)	NE	Nije bilo tužbi usmjerenih na pobijanje odluka Glavne skupštine Društva.

ರಂ

Granolio d.d., Zagreb

	UPRAVNA I NADZORNA TIJELA
	NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE:		Vladimir Kalčić (član Uprave). Tomislav Kalafatić (član Uprave), Hrvoje Filipović (predsjednik Drago Surina (član Uprave), Uprave),
	NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE:		predsjednika Nadzornog odbora), Braslav Jadrešić (član Nadzornog odbora), Davor Stefan (član Franjo Filipović (predsjednik Josip Lasić (član Nadzornog Jurij Detiček (zamjenik Nadzornog odbora), Nadzornog odbora), odbora).
	Odgovori na ovaj set pitanja nose 20 % cjelokunog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
pitanja Broj	Pitanje	Odgovor DA/NE	Objašnjenje
19	pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i ne, objasniti)	DA
20	Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? (ako ne, objasniti)	DA

ഗ്

21	Je li nadzorni odbor odnosno neizvršni direktori upravnog odbora društva sastavljen većinom od neovisnih članova?(ako ne, objasniti)	DA
22	plan sukcesije? (ako ne, objasniti). Postoji li u društvu dugoročan	NE	U Društvu ne postoji formalni plan sukcesije.
23	odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog (ako ne, objasniti)	NE	odbora vezana je uz sudjelovanje Naknada članovima Nadzornog na sjednicama Nadzornog odbora.
24	Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti)	DA
25	društvom povezanih osoba svakog podjedinog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukuru naknade, javno objavljeni? (ako Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s ne, objasniti)	NE	iznosu u financijskim izvještajima naknadama članova Nadzornog odbora objavljeni su u ukupnom Podaci o primanjima i Društva.
26	Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim glasačkih prava nad dionicama društva i to najkasnije pet trgovinskih dana, promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja poslije nastanka takve promjene? (ako ne, objasniti)	NE	Nadzornog odbora, međutim svi promjena, stjecanja ili otpuštanja članovi Nadzornog odbora Do sada nismo imali slučaj dionica od strane članova obavještavanja o takvim obaviješteni su o obvezi informacijama.
27	Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne objasniti)	DA
28	Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva?	NE
29	Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odnora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)	NE	Ne postoji takav ugovor niti sporazum.

30	Jesu li bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izviešću? (ako ne, objasniti)	NE	Ne postoji takav ugovor niti sporazum.
31	odbor ustrojio komisiju za imenovanja? li nadzorni odnosno upravni e	NE
32	odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje? li nadzorni odnosno upravni e	NE
33	odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizorski le li nadzorni odnosno upravni odbor)?	DA	Revizorski odbor osnovan je u aktivnostima započeo u 2016. prosincu 2015. godine te je s godini
34	Je li većina članova komisije iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)	NE	jednog člana iz nadzornog odbora Revizorski odbor ima samo koji nije neovisan
35	kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i Je li komisija pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito (ako ne, objasniti) grupa kojoj pripada, uključivši i društava koja pripadaju grupi?	NE	Revizorski odbor ustrojen je u prosincu 2015. godine
36	rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i avno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti) rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i Je li komisija procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja	NE	Revizorski odbor ustrojen je u prosincu 2015. godine
37	imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog Je li komisija radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti)	NE	U Društvu ne postoji funkcija unutarnje revizije
38	Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti)	NE	Revizorski odbor ustrojen je u prosincu 2015. godine
39	glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo Je li komisija nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti)	NE	Revizorski odbor ustrojen je u prosincu 2015. godine

Revizorski odbor ustrojen je u prosincu 2015. godine NE	Revizorski odbor ustrojen je u prosincu 2015. godine NE	Revizorski odbor ustrojen je u prosincu 2015. godine NE	Revizorski odbor ustrojen je u prosincu 2015. godine NE	DA	DA	NE	Društvo nije donijelo politku nagrađivanja Uprave i Nadzornog odbora. NE	Društvo nije donijelo politku nagrađivanja Uprave i Nadzornog odbora. NE
Je li komisija pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti)	davati društvu, koje usluge može davati samo uz Je li komisija izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s a koje usluge može davati bez prethodne njome povezane osobe ne smije prethodnu suglasnost komisije, suglasnosti? (ako ne, objasniti)	rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, Je li komisija razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg objasniti	je li komisija za reviziju osigurala dostavu kvalitetnih informacija ovisnih i povezanih društava te trećih osoba (kao što su stručni savjetnici)? (ako ne, objasniti)	Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti)	Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezulatatima glasovanja? (ako ne, objasniti)	svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva? proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u	Je li društvo kao dio godišnjeg izvješća objavilo izjavu o politici nagrađivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)	Je li Izjava o politici nagrađivanja uprave ili izvršnih direktora stalno objavljena na vlastitim internetskim stranicama društva? (ako ne, objasniti)
40	41	42	43	বাব	45	46	47	48

বি	Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)	NE	objavljeni su u ukupnom iznosu u financijskim izvještajima Društva. naknadama članova Uprave Podaci o primanjima 1
50	jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i društva? (ako ne, objasniti) osobama u godišnjem izviješću	NE	Uprava niti Nadzorni odbor nemaju ugovorene nikakve nagrade niti pogodnosti.
51	jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti)	DA	revizor nije smatrao materijalno Osim poslova koje ovlašteni značajnima
52	uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne suradnju s upravom? (ako ne, objasniti)	DA

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

100/ ..... Odard

	Objašnjenje				poslovanja Društva određuje se Naknada revizoru za reviziju ugovorom.
	Odgovor DA/NE	DA	NE	DA	NE
pokazatelja u odnosu na uskladenost drustva sa kodeksom korporativnog upravljanja. Odgovori na ovo područje nose 10% cjelokupnog	Pitanje	Ima li društvo vanjskog revizora	vlasnički ili interesno povezan sa društvom? le li je vanjski revizor drustva	Je li vanjski revizor društva, pruža društvu, sam ili putem povezanih osoba, druge usluge?	je li društvo javno objavilo iznose naknada placenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti)
	pitanja Broj	53	ਟਿਕੇ	55	56

57	lma li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti)	NE	upravljanja Društvom te eksternih dijelom se obavlja kroz aktivnosti poslovne funkcije Kontrolinga, a Unutarnja kontrola poslovanja dijelom kroz aktivnosti organa revizora i certifikacijskih društava.
	Odgovori na ovo poglavije nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja. TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA
pitanja Broj	Pitanje	Odgovor DA/NE	Objašnjenje
58	jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima?	DA
59	le li društvo izradilo kalendar važnih događanja?	NE
60	raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje tih informacija i ograničenja s tim u vezi?	DA
61	Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom?	DA
62	društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u unutar društva? (ako da, objasniti)	INE
63	Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima?	NE
64	Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u ciielosti istiniti?	DA

Odgovornost za financijske izvještaje

Temeljem Zakona o računovodstvu Republike Hrvatske, Uprava je dužna osigurati da financijski izvještaji za svaku financijsku godinu budu pripremljeni u skladu s Međunarodnima financijskog izvještavanja (MSFI), koje je usvojila Europska unija, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata poslovanja društva Granolio d.d. ("Društvo") za to razdoblje.

Nakon provedenih istraživanja, Uprava razumno očekuje da Društvo ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo nastavka poslovanja pri izradi financijskih izvještaja.

Pri izradi financijskih izvještaja Uprava je odgovorna:

• · da prosudbe i procjene budu razumne i oprezne;
• da se primjenjuju važeći računovodstveni standardi, a svako materijalno značajno odstupanje obznani i objasni u financijskim izvještajima; te
• da se financijski izvještaji pripreme po načelu nastavka poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Društvo nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj Društva, kao i njihovu usklađenost s hrvatskim Zakonom o računovodstvu. Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Društva, pa stoga i za poduzimanje razumnih mjera da bi se spriječile i otkrile pronevjere i ostale nezakonitosti.

Uprava je također odgovorna za sastavljanje i sadržaj godišnjeg izvješća o poslovanju i stanju Društva sukladno zahtjevima članka 18. Zakona o računovodstvu.

Potpisali za i u ime Uprave:

Hrvoje Filipović dipl C Predsjednik Uprave

Tomislav Kalafatić dipl.oec. Član Uprave

Deloitte.

Deloitte d.o.o. ZagrebTower Radnička cesta 80 10 000 Zagreb Hrvatska OIB: 11686457780

Tel: +385 (0) 1 2351 900 Fax: +385 (0) 1 2351 999 www.deloitte.com/hr

Izvješće neovisnog revizora

Dioničarima društva Granolio d.d.

Izvješće o financijskim izvještajima

Obavili smo reviziju priloženih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Društva Granolio d.d. (u daljnjem tekstu: "Društvo"), koji obuhvaćaju nekonsolidirani izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2015. godine, nekonsolidirani izvještaj o dobiti i gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, nekonsolidirani izvještaj o promjenama vlasničke glavnice i nekonsolidirani izvještaj o novčanim tokovima za tada završenu godinu, te sažetak značajnih računovodstvenih politika i bilješke uz financijske izvještaje.

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju tih financijskih izvještaja u skladu s Medunarodnim standardima financijskog izvjestavanja koje je usvojila Europska unija i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja izvještaja koji su bez značajno pogrešnog prikazivanja, uslijed prijevare ili pogreške.

Revizorova odgovornost

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima temeljeno na našoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardi zahtijevaju da postupamo u skladu s etičkim zahtjevima i planiramo te obavimo reviziju kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnog pogrešnog prikazivanja.

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi dobivanja revizijskih dokaza o iznosima u financijskim izvještajima. Odabrani postupci ovise o revizorovoj prosudbi, kao i o procjeni rizika značajnog pogrešnog prikazivanja financijskih izvještaja uslijed prijevare ili pogreške. U stvaranju tih procjena rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i fer prezentaciju financijskih izvještaja kako bi se oblikovali revizorski postupci koji su primjereni u okolnostima, ali ne i za namjenu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija također uključuje i ocjenjivanje primjenjenih računovodstvenih politika i razumnosti računovodstvenih procjena koje je stvorio menadžment, kao i ocjenjivanje cjelokupne prezentacije financijskih izvještaja.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše revizorsko mišljenje

lzvješće neovisnog revizora (nastavak)

Mišljenje

Prema našem mišljenju, financijski istinito i fer prikazuju, u svim značajnim odrednicama financijski položaj Društva Granolio d.d. na dan 31. prosinca 2015. godine, njegovu financijsku uspješnost i njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija.

lzvješće o drugim zakonskim i regulativnim zahtjevima

Sukladno zakonskim i regulatornim obvezama, Uprava je sastavila izvješće prikazano na stranicama od 1 do 5. Uprava je odgovorna za sastavljanje i sadržaj godišnjeg izvješća u skladu s člankom 18. Zakona o računovodstvu Republike Hrvatske. Naša odgovornost je izraziti mišljenje o usklađenosti godišnjeg izvješća s revidiranim financijskim izvještajima na temelju procedura koje smatramo primjerenim u skladu s člankom 17. Zakona o računovodstvu Republike Hrvatske. Prema našem mišljenju, informacije prikazane u ovom godišnjem izvješću usklađene su s revidiranim financijskim izvještajima Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine.

Ostala pitanja

Reviziju financijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. godine obavio je drugi revizor koji je u svojem izvještaju od 20. travnja 2015. godine izrazio nemodificirano mišljenje na financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. godine.

Isticanje pitanja

Bez kvalificiranja našeg mišljenja, skrećemo pozornost na činjenicu da je Društvo ove nekonsolidirane financijske izvještaje sastavilo na temelju i prema zahtjevima hrvatskih zakona i propisa te da su ulaganja u ovisna i pridružena društva u ovim financijskima iskazani po trošku ulaganja. Društvo je također izradilo i odvojene konsolidirane financijske izvještaje za Granolio grupa d.d. i ovisna društva ("Grupa"), koji su odobreni 28. travnja 2016. godine i radi boljeg razumijevanja Grupe u cjelini, korisnici trebaju čitati konsolidirane financijske izvještaje, povezano s ovim financijskim izvještajima.

De oitte Branisl

Predsjednik Uprave

Zagreb, 28. travnja 2016. godine

Vanja Vlak, ovlašteni revizor

Nekonsolidirani izvještaj o dobiti i gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine

			u tisućama kuna
	Bilješka	2015. godina	2014. godina	2013. godina
Prihodi			reklasificirano
Prihodi od prodaje	6	681.787	597.087	542.150
Ostali poslovni prihodi	7	16.665	8.055	8.648
Ukupni prihodi iz poslovanja		698.452	605.142	550.798
Promjena vrijednosti zaliha		343	3.980	(725)
Materijalni troškovi	8	(620.684)	(563.914)	(485.433)
Troškovi osoblja	9	(22.074)	(16.529)	(18.896)
Amortizacija	15, 16	(9.988)	(9.252)	(9.918)
Ostali troškovi	11	(6.373)	(5.036)	(4.233)
Troškovi vrijednosnog usklađenja	10		(18.418)	(6.249)
Ostali poslovni rashodi	12	(11.136)	(6.451)	(11.548)
Ukupni troškovi iz poslovanja		(669.912)	(615.620)	(537.002)
Dobit/ (gubitak) iz poslovanja		28.540	(10.478)	(13.796)
Financijski prihodi	13	9.640	6.777	7.188
Financijski rashodi	13	(25.564)	(39.158)	(22.423)
Neto financijski rezultat		(15.924)	(32.381)	(15.235)
Rezultat prije oporezivanja		12.616	(42.859)	(1.439)
Porez na dobit	14	(3.543)		(1.647)
Dobit/ (gubitak) nakon poreza		9.073	(42.859)	(3.086)
Ostala sveobuhvatna dobit
Financijska imovina namjenjena prodaji, reklasifikacija u dobit ili gubitak			3.205	(3.205)
Ukupno sveobuhvatna dobit		9.073	(39.654)	(6.291)
Zarada po dionici
Osnovna i razrijeđena zarada po
dionici (u kunama i lipama)	27	4,77	(34,59)	(2,49)

Odobrili u ime Društva dana 28. travnja 2016. godine.

Hrvoje Filipović, dipl.oe Predsjednik Uprave

Tomislav Kalafatić, dipl.oec. Član Uprave

* Pripadajuće bilješke sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

Nekonsolidirani izvještaj o financijskom položaju

na dan 31. prosinca 2015. godine

				u tisućama kuna
	Bilješka	31. prosinca 2015. godine	31. prosinca 2014. godine	1. siječnja 2014. godine
I DUGOTRAJNA IMOVINA			reklasificirano	reklasificirano
Nematerijalna imovina
1. Goodwill		60.379	60.379
2. Zaštitni znaci, koncesije, licence		120.000	120.000
3. Lista kupaca		7.362	9.028
4. Softver i ostala nematerijalna imovina		401	04	141
	15	188.142	189.501	141
Nekretnine, postrojenja i oprema
1. Zemljišta		8.182	8.182	8.182
2. Građevinski objekti		113.392	116.824	119.061
3. Postrojenja, oprema i alati		19.797	21.755	18.482
4. Ostala materijalna imovina		78	81	50
5. Materijalna imovina u pripremi		2.366	1.591	245
	16	143.815	148.433	146.020
Financijska imovina
1. Ulaganje u ovisna društva	17a	115.255	98.953	98.420
2. Udjeli po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak	17b	20.462	20.462	22.905
3. Dani zajmovi, depoziti i slično	17c	901	745	733
		136.618	120.160	172.058
Dugotrajna potraživanja		15	15	15
II KRATKOTRAJNA IMOVINA
Zalihe	18	54.699	97.912	85.432
Potraživanja
1. Potraživanja od povezanih osoba	26	3.880	7.525	7.179
2. Potraživanja od kupaca	19a	124.866	146.523	137.441
3. Potraživanja od države i drugih institucija	19b	5.474	1.811	13.877
4. Ostala potraživanja	19c	4.204	3.338	7.051
		138.424	159.197	165.545
Financijska imovina
1. Dani zajmovi povezanim osobama	26	35.402	49 193	50.260
2. Ulaganje u vrijednosne papire	20a	696	871	4.458
3. Dani zajmovi, depoziti i slično	20b	6.375	4.414	4.399
		42.473	54.478	59.117
Novac i novčani ekvivalenti	21	16.973	1.214	6.910
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi		5.053	1.374	કિસ્તિન
UKUPNO IMOVINA		726.212	72.284	586.099

Nekonsolidirani izvještaj o financijskom položaju

na dan 31. prosinca 2015. godine (nastavak)

				u tisučama kuna
	Bilješka	31. prosinca 2015. godine	31. prosinca 2014. godine	1. siječnja 2014. godine
I KAPITAL I REZERVE			reklasificirano	reklasificirano
1. Upisani kapital		19.016	19.016	12.000
2. Premije na emitirane dionice		84.187	85.379
3. Revalorizacijske rezerve		64.473	67.384	83.504
4. Zakonske rezerve		183	183	161
5. (Preneseni gubitak)/zadržana dobit		(7.077)	32.143	13.395
6. Rezultat tekuće godine		9.073	(42.859)	(3.086)
	22	169.855	161.246	105.974
II DUGOROČNE OBVEZE
1. Odgođena porezna obveza	14	16.118	16.846	21.677
2. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama	23	283.005	51.663	84.502
3. Obveze prema povezanim društvima	26		10.853	13.356
		299.123	79.362	119.544
III KRATKOROČNE OBVEZE
1. Obveze prema povezanim društvima	26	591	5.304	3.333
2. Obveze za zajmove, depozite i slično				2.880
3. Obveze prema bankama i drugim	23	62.657	288.337	228.297
financijskim institucijama 4. Obveze za predujmove		2.845	2.714	3.760
5. Obveze prema dobavljačima	24a	97.020	115.321	105.639
6. Obveze po vrijednosnim papirima	240	80.888	109.802	13.044
7. Obveze za poreze, doprinose i slična
davanja	24c	8.541	4.301	686
8. Odgođeno plaćanje troškova i nedospjela naplata prihoda		545		10
9. Ostale kratkoročne obveze	24d	4.147	5.897	2.932
		257.234	531.676	630.581
UKUPNO PASIVA		726.212	772,284	586.099

Odobrili u ime Društva dana 28. travnja 2016. godine.

Hrvoje Filipović, dipl.oec. Predsjednik Uprave

Tomislav Kalafatić, dipl.oec. Član Uprave

* Pripadajuće bilješke sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

Nekonsolidirani izvještaj o promjenama vlasničke glavnice za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine

	Upisani kapital	Kapitalne rezerve	Tezerve	Zakonske Revalorizacijske rezerve	(Preneseni gubitak) Dobit/(gubitak) /zadržana dobit	tekuće godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2013.	C 12.00		161	83.504	13.395	(3.086)	105.974
Neto gubitak tekuće godine						(42.859)	(42.859)
Revalorizacijska rezerva Farina d.o.o.				(16.414)	16.414
Jkidanje rezerve fer vrijednosti za financijsku movinu raspoloživu za prodaju				3.205			3.205
Prijenos revalorizacijske rezerve u zadržanu obit				2.91	2.91
Jkupna ostala sveobuhvatna dobit za godinu				(16.120)	19.325		3.205
Prijenos poreza na dobit					ਰੇਰੇ		ರಿಗಿ
Otpuštanje odgođene porezne obveze					4.831		4.831
Premija na emitiranje dionica		87.004					87.004
Raspored kapitalne dobiti od emisije dionica	9 7.01						7.016
splata dividende					(2.399)		(2.399)
Jmanjenje kapitalnih rezervi za troškove dokapitalizacije	1	(1.625)					(1.625)
Raspored rezultata 2013. godine			22		(3.108)	3.086
Stanje 31. prosinca 2014.	9 19.01	85.379	183	67.384	32.143	(42.859)	161.246
Neto dobit tekuće godine					1	9.073	9.073
Prijenos revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit				.91 2.	2.911
Ukupna ostala sveobuhvatna dobit za godinu				(2.911)	2.911	9.073	9.073
Otpuštanje odgođene porezne obveze					728		728
Jmanjenje kapitalnih rezervi za troškove dokapitalizacije		(1.192)					(1.192)
Raspored rezultata 2014. godine					(42.859)	42.859
Stanje 31. prosinca 2015.	9 19.01	84.187	183	64.473	74.0777	9.073	169.855

Odobrili u ime Društva dana 28. travnja 2016. godine.

Hrvoje Filipović, dipl, oec. Predsjednik Upravel * Pripadajuće bilješke sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

Tomislav Kalafatić, dipl.oec. Član Uprave

Nekonsolidirani izvještaj o novčanim tokovima

za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine

		u tisućama kuna
	2015. godina	2014. godina
		reklasificirano
Rezultat prije oporezivanja	12.616	(42.859)
Usklada rezultata:
Amortizacija	9.988	9.252
Promjene u kapitalu i rezervama - ispravci prethodnih razdoblja		ರಿಕ
Porast/smanjenje rezervacija	921
Gubitak od prodaje i rashodovanja osnovnih sredstava, neto	(7)	(51)
Vrijednosno usklađenje potraživanja		18.418
Vrijednosno usklađenje financijske imovine		11.036
Inventurni višak	(2.258)	(1.340)
Neto kamatni trošak	19.075	21.324
Neto (dobici) od ulaganja	(772)	(251)
Povećanje/(smanjenje) pasivnih vremenskih razgraničenja	291	(ล)
Povećanje plaćenih troškova budućeg razdoblja	(4.013)	(513)
Operativni rezultat prije promjena u obrtnom kapitalu	35.841	15.105
Smanjenje/(povećanje) zaliha	45.471	(11.140)
Smanjenje/(povećanje) kratkotrajnih potraživanja	16.261	(9.020)
(Smanjenje)/povećanje kratkoročnih obveza	(17.761)	13.761
Primljeni/(plaćeni) avansi	132	(1.047)
Operativni rezultat nakon promjena u obrtnom kapitalu	79.944	7.659
Plaćeni porez na dobit	(520)	(1.466)
Novčani tijek iz operativnih aktivnosti	79.424	6.192
Naplaćene kamate	4.977	3.906
Novčani izdaci za za preuzimanje mlinarskog poslovanja		(193.679)
Novčani izdaci za nabavku nekretnina, postrojenja, opreme i
nematerijalne imovine	(4.037)	(7.383)
Novčani primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme	33	88
Neto odljev novca za povećanje udjela u ovisnim društvima	(16.302)	(533)
Novčani primici od burzovnih transakcija	772	251
Depoziti plaćeni/primljeni	104	507
Neto primici po primljenim mjenicama	154	509
Novčani izdaci za dane pozajmice	(45.596)	(566.642)
Novčani primici od naplate danih pozajmica	61.574	564.870
Novčani tijek od ulagateljskih aktivnosti	1.679	(198.106)

Nekonsolidirani izvještaj o novčanim tokovima (nastavak)

za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine

		u tisućama kuna
	2015. godina	2014. godina
		reklasificirano
Novčani izdaci za otplatu kredita i zajmova	(848.957)	(999.971)
Novčani primici po kreditima i zajmovima	842 402	1.021.552
Neto (izdaci)/primici po vrijednosnim papirima	(28.915)	96.758
Novčani izdaci za otplatu financijskih najmova	(1.200)	(1.476)
Novčani primici po financijskom najmu		2.833
Plaćene kamate	(25.902)	(23.710)
Novčani primici od javne ponude dionica		94.020
Novčani izdaci za javnu ponudu dionica	(1.192)	(1.625)
Novčani izdaci za isplatu dividendi		(2.399)
Ostali neto novčani izdaci iz financijskih aktivnosti	(1.580)	234
Novčani tijek od financijskih aktivnosti	(65.344)	186.217
Neto promjene u novcu i novčanim ekvivalentima	15.753	(5.696)
Novac na početku razdoblja	1.214	6.910
21 Novac na kraju razdoblja	16.973	1.214

Odobrili u ime Društva dana 28. travnja 2016. godine,

Hrvoje Filipović, dipl.oec.

Predsjednik Uprave

Tomislav Kalafatić, dipl.oec.

Član Uprave

* Pripadajuće bilješke sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

Bilješke uz nekonsolidirane financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine

1. OPĆI PODACI

Granolio d.d. osnovan je kao društvo s ograničenom odgovornošću u prosincu 1996. godine. Sjedište Društva nalazi se u Zagrebu, a poslovne jedinice Društva locirane su u Gornjem Dragancu, Slavonskom Brodu, Velikoj Kopanici i Osijeku.

Ovisna društva, koja čine Granolio Grupu, su:

Zdenka - mliječni proizvodi d.o.o., Veliki Zdenci, Žitar d.o.o., Donji Miholjac, Žitar konto d.o.o., Donji Miholjac, Zdenačka farma d.o.o., Veliki Zdenci, Prerada žitarica d.o.o., Grubišno Polje.

Osnovne poslovne aktivnosti Granolia d.d. i njegovih ovisnih društava su proizvodnja prehrambenih proizvoda, poljoprivredna proizvodnja, skladištenje poljoprivrednih proizvodima za pekarstvo, poljoprivrednim proizvodima i repromaterijalom za poljoprivrednu proizvodnju.

Sredinom 2007. godine kupljen je 100%-tni udio u društvu Zdenačka farma d.o.o., Veliki Zdenci, za 2.820 tisuća kuna. Društvo proizvodi visokokvalitetno mlijeko koje daju mliječne krave vrhunskog genetskog potencijala.

Odlukom Skupštine Društva od 16. ožujka 2015. godine temeljni kapital Zdenačka Farma povećan je izdavanjem novog poslovnog udjela s iznosa od 13.520 tisuća kuna za iznos od 16.000 tisuća kuna na iznos od 29.520 tisuća kuna.

Sredinom 2008. godine kupljen je 100%-tni udio u društvu Prerada žitarica d.o.o., Grubišno Polje za iznos od 5.206 tisuća kuna. Društvo se bavi skladištenjem i sušenjem žitarica.

U 2011. godini Granolio d.d. je stekao prevladavajući utjecaj kojim nadzire donošenje odluka u poslovanju ovisnih društava, te odlučuje o financijskim i politikama, o imenovanju članova Uprave ili osigurava većinu glasova članova uprave u Zdenka mliječni proizvodi d.o.o. i Žitar d.o.o.

Upravu Društva Granolio d.d. na dan 31. prosinca 2015. godine činili suz

Hrvoje Filipović - predsjednik (od 23. veljače 2011. godine), Vladimir Kalčić - član (od 23. veljače 2011. godine), Drago Šurina - član (od 23. veljače 2011. godine) i

Tomislav Kalafatić - član (od 19. travnja 2011. godine).

Nadzorni odbor Društva Granolio d.d. na dan 31. prosinca 2015. godine činili su: Franjo Filipović - predsjednik (od 23. veljače 2011. godine), Jurij Detiček - član (od 23. veljače 2011. godine), Braslav Jadrešić - član (od 23. veljače 2011. godine), Davor Štefan - član (od 16. siječnja 2015. godine) i Josip Lasić - član (od 16. siječnja 2015. godine).

2. USVAJANJE NOVIH I IZMJENJENIH MEĐUNARODNIH STANDARDA FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA ("MSFI") I TUMAČENJA

Prva primjena novih izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja koje su na snazi za tekuće 2.1. financijsko razdoblje

U tekućem financijskom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene i dopune postojećih standarda i nova tumačenja koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila ih je Europska unija:

lzmjene i dopune raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2011.-2013." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1. MSFI 3. MSFI 13 i MRS 40), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2014. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2015.),

Tumačenje IFRIC 21 "Nameti", usvojeno u EU 13. lipnja 2014. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 17. lipnja 2014.).

Usvajanje navedenih izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja nije dovelo do materijalnih promjena financijskih izvještaja Društva.

2.2. Izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Na datum odobrenja financijskih izvještaja bili su objavljeni, ali ne i na snazi sljedeće izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojila ih je Europska unija:

Izmjene i dopune MSFI-ja 11 "Zajednički poslovi"

"Računovodstvo stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju", usvojeni u Europskoj uniji 24. studenoga 2015, godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),

Izmjene i dopune MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja"

"Inicijativa u vezi objavljivanja", usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),

Izmjene i dopune MRS-a 16 "Nekretnine. postrojenja i oprema" i MRS-a 38 "Nematenjalna imovina" "Pojašnjenje prihvatljivih metoda amortizacije dugotrajne i nematerijalne imovine", usvojene u Europskoj uniji 2. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),

lzmjene i dopune MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" i MRS-a 41 "Poljoprivreda"

"Poljoprivreda: plodonosne biljke", usvojene u Europskoj uniji 23. studenoga 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),

Izmjene i dopune MRS-a 19 "Primanja zaposlenih"

"Planovi definiranih naknada: doprinosi koje uplaćuju zaposleni", usvojene u Europskoj uniji 17. prosinca 2014. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2015.),

Izmjene i dopune MRS-a 27 "Odvojeni financijski izvještaji"

"Metoda udjela u odvojenim financijskima", usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),

lzmjene i dopune raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2010.–2012." projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 2, MSFI 8, MSFI 13, MRS 16, MRS 24 i MRS 38), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 17. prosinca 2014. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2015.),

lzmjene i dopune raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2012.–2014." projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 7, MRS 19 i MRS 34), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 15. prosinca 2015. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.).

2. USVAJANJE NOVIH I IZMJENJENIH MEĐUNARODNIH STANDARDA FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA ("MSFI") I TUMAČENJA (NASTAVAK)

2.3. Standardi i tumačenja koje je izdao OMRS i koji još nisu usvojeni u Europskoj uniji

MSFI- jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se znatno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (skraćeno OMRS), izuzev sljedećih novih standarda te izmjena i dopuna postojećih standarda o čijem usvajanju Europska unija 2016. godine još nije odlučila (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI- jeve u cjelini):

MSFI 9 "Financijski instrumenti" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. sječnja 2018.),

MSFI 14 "Regulativom propisane razgraničene stavke" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ii nakon 1. siječnja 2016.) – Europska komisija odlučila je postupak preuzimanja ovog prijelaznog standarda odgoditi do objave njegove konačne verzije,

MSFI 15 "Prihodi prema ugovorima s kupcima" i daljnje izmjene i dopune (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),

Izmjene i dopune MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji", MSFI-ja 12 "Objavljivanje udjela u drugim subjektima" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima" – "Investicijski subjekti: primjena izuzeća od konsolidacije"(na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),

Izmjene i dopune MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" – prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata te daljnje izmjene i dopune(prvobitno određeni datum stupanja na snagu odgođen je do dovršetka projekta istraživanja na temu metode udjela),

Društvo predviđa će njihovo usvajanje imati utjecaj na njegove financijske izvještaje u razdoblju njihove prve primjene međutim utjecaj se trenutno ne može kvantificirati.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

3.1 lzjava sukladnosti

Nekonsolidirani financiiski izvieštaji pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja ("MSFI") koje je usvojila Europska unija.

32 Osnove sastavljanja

Financijski izvještaji Društva pripremljeni su na načelu povijesnog troška, izuzev određenih nekretnina i financijskih instrumenata, koji su iskazani u revaloriziranim ili po njihovoj fer vrijednosti, kako je obrazloženo u računovodstvenim politikama koje slijede, a u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija i hrvatskim propisima. Povijesni trošak se općenito temelji na fer vrijednosti naknade dane u zamjenu za imovinu.

Društvo vodi računovodstvene evidencije na hrvatskom jeziku, u kunama i u skladu s hrvatskim zakonskim propisima i računovodstvenim načelima koje se pridržavaju poduzeća u Hrvatskoj.

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) zahtijeva upotrebu određenih ključnih računovodstvenih procjena. Također se od Uprave zahtijeva da se služi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Društva. Područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.

3.3 Poslovna spajanja

Pripajanje, ti, stjecanje ovisnih društava i poslovanja obračunava se metodom stjecanja. Naknada se kod svakog stjecanja vrednuje po fer vrijednosti, a to je ukupna fer vrijednost, na datum razmjene, dane imovine, nastalih ili preuzetih obveza Društva prema bivšim vlasnicima stečenika i glavničkih instrumenata koje je Društvo izdalo u zamjenu za kontrolu nad stečenikom. Troškovi povezani sa stjecanjem se priznaju u dobit ili gubitak kako nastaju.

Na datum stjecanja se utvrdiva i utvrdive preuzete obveze priznaju po njihovoj fer vrijednosti na taj datum, izuzev:

• odgođene porezne imovine ili odgođenih poreznih obveza i imovine povezanih sa sporazumima o primanjima za zaposlene, koji se priznaju i mjere sukladno MRS-u 12 "Porezi na dobit", odnosno MRS-u 19 "Primanja zaposlenih";
• obveza ili glavničkih instrumenata koji se odnose sporazume o isplatama s temelja dionica stečenika ili isplatama s temelja dionica koje je Društvo zaključilo radi zamjene sporazuma o isplati s temelja dionica stečenika, koji se mjere sukladno MSFI-ju 2 "Isplate s temelja dionica" i
• · imovine (ili skupina za otuđenje) klasificirane kao namijenjene prodaji sukladno MSFI-ju 5 "Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i ukinuti dijelovi poslovanja", koja se mjeri sukladno tome standardu.

Goodwill se iskazuje kao razlika zbroja prenesene naknade za stjecanje, iznosa nekontrolirajućeg udjela, ako postoji, i fer vrijednosti prethodnog vlasničkog udjektu iznad neto iznosa na datum sljecanja utvrdive stečene imovine i utvrdivih preuzetih obveza. Ako ponovnom procjenom bude utvrđeno da je udio Društva u fer vrijednosti utvrdive neto imovine stečenika viši od zbroja prenesene naknade, iznosa nekontrolirajućeg udjela, ako postoji, i fer vrijednosti prethodnog vlasničkog udjela stjecatelja u subjektu, višak se priznaje odmah u dobit ili gubitak kao dobit od povoljne kupnje.

Nekontrolirajući udjeli koji predstavljaju postojeće vlasnici imaju pravo na razmjeran udjel u neto imovini subjekta u slučaju likvidacije smiju se prilikom prvog krijiženja vrednovati, jij po fer vrijednosti, ili po razmjernom udjelu nekontrolirajućeg udjela u priznatim iznosima utvrdive neto imovine stečenika. Metoda vrednovanja se bira za svaku pojedinačnu transakciju.

Ostale vrste nekontrolirajućih udjela se vrednuju po fer vrijednosti ili nekoj drugoj osnovici ako ju propisuje neki drugi MSFI.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.3 Poslovna spajanja (nastavak)

Kad naknada koju Društvo prenosi u sklopu poslovnog spajanja ili obveze proizašle iz sporazuma o nepredviđenoj naknada vrednuje po fer vrijednosti na datum stjecanja i uključuje u naknadu koja se prenosi u sklopu poslovnog spajanja. Promjene fer vrijednosti nepredviđene naknade koje udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti kao naknade u razdoblju vrednovanja, tj. mjerenja se usklađuju retrospektivno, zajedno s pripadajućim usklađenjima goodwilla.

Usklađenja u razdoblju vrednovanja su ona usklađenja koja su posljedica dodatnih saznanja o činjenicama i okolnostima koja su postojala na datum stjecanja a koja su stečena u razdoblju vrednovanja, tj. mjerenja koje ne smije biti dulje od godine dana računajući od datuma stjecanja.

Način kasnijeg obračunavanja promjena fer vrijednosti nepredviđene naknade koje ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti kao usklađenja u razdoblju vrednovanja ovisi o načinu na koji je nepredviđena naknada razvrstana. Nepredviđena naknada iskazana u glavnici se vrednuje ponovno na kasnije izvještajne datume i njeno plaćanje u kasnijim razdobljima se obračunava i iskazuje u glavnici.

Nepredviđena naknada razvrstana kao imovina ili obveza se na kasniji izvještajni datum vrednuje u skladu s MRS-om 39 ili MRS-om 37 "Rezeviranja, nepredviđena imovina", ovisno o tome što je primjereno, dok se pripadajući dobici i gubici iskazuju u dobiti i gubitku.

Kod poslovnog spajanja koje se odvija u fazama, udjeli koje je Društvo prije toga imalo u stečenom subjektu ponovno se vrednuju po fer vrijednosti na datum stjecanja (tj. datum na koji Društvo stječe kontrolu), dok se eventualno proizašla dobit, odnosno gubitak priznaje u dobit ili gubitak. Iznosi s naslova udjela u stečeniku prije stjecanja koji su prethodno bili priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobit i gubitak ako bi takav postupak bio primjeren da je došlo do prodaje toga udjela.

Ako prvo knjiženje poslovnog spajanja nije dovršeno do kraja izvještajnog razdoblja u kojem je došlo do spajanja, Društvo iskazuje provizorne iznose po stavkama koje nisu konačno obračunane. Provizorni iznosi se usklađuju tijekom razdoblja mjerenja (v. gore) ili se priznaje dodatna imovina ili dodatne obveze u skladu s novim saznanjima o činjenicama i okolnostima koje su postojale na datum stjecanja koje bi, da su bile poznate, utjecale na iznose priznate na taj datum.

3.4 Goodwill

Goodwill koji nastaje poslovnim spajanjem, knjiži se po trošku utvrđenom na datum preuzimanja, tj. stjecanja subjekta (v. bilješku 3.18), umanjenom za eventualne gubitke zbog umanjenja vrijednosti.

Radi testiranja na umanjenje, goodwill se raspoređuje na svaku jedinicu Društva koja stvara novac (ili skupine takvih jedinica) od koje se očekuju koristi od sinergija koje proizlaze iz spajanja.

Jedinica koja stvara novac na koju je goodwill raspoređen podvrgava se provjeri umanjenja vrijednosti jednom godišnje ili češće ako postoje naznake o mogućem umanjenju njene vrijednosti. Ako je nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac niži od njezinog knjigovodstvenog iznosa, gubitak nastao umanjenjem prvo se raspoređuje tako da se umanji knjigovodstveni iznos goodwilla raspoređenog na jedinicu i zatim razmjerno na ostalu imovinu jedinice koja stvara novac na temelju knjigovodstvenog iznosa svakog sredstva u jedinici koja stvara novac. Svaka dobit i svaki gubitak uslijed svođenja na fer vrijednost iskazuju se kroz dobit i gubitak. Jednom priznati gubitak od umanjenja goodwilla se ne poništava u idućim razdobljima.

Prilikom otuđenja jedinice koja stvara novac, pripadajući iznos goodwilla ulazi u utvrđivanje dobiti i gubitka od prodaje.

Politika koju Društvo primjenjuje na obračunavanje goodwilla proizašlog pridruženog društva ili zajedničkog pothvata opisana je u bilješci 3.18.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.5 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima

Pridruženi subjekt je subjekt u kojem Društvo ima značajni utjecaj je ovlast za sudjelovanje u donošenju odluka o financijskim i politikama u društvu koje je predmetom ulaganja, ali ne i kontrola ili zajednička kontrola nad tim politikama.

Zajednički pothvat je zajednički posao u kojem strane koje imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju prava na neto imovinu iz predmetnog posla. Zajednička kontrola je ugovorena podjela kontrole nad nekim poslom, koja postoji samo kad je za odlučivanje o relevantnim poslovima potrebna jednoglasnost strana koje dijele kontrolu.

U ovim nekonsolidiranim financijskima, rezultati, imovina i obveze pridruženih društava iskazani su prema metodi udjela, izuzev udjela u pridruženim društvima iz portfelja namijenjenog prodaji, koji se obračunavaju sukladno MSFI-ju 5 "Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i ukinuti dijelovi poslovanja". Prema metodi udjela, ulaganja u pridružena društva ili zajedničke pothvate se u nekonsolidiranom izvještaju o financijskom položaju iskazuju po trošku usklađenom za sve kasnije promjene udjela Društva u dobiti i gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti tih subjekata. Ako je udio Društva u gubitku pridruženog društva ili zajedničkog pothvata veći od njenog udjela u pridruženom društvu, odnosno zajedničkom pothvatu i sve dugoročne udjele koji su suštinski dio neto ulaganja Društvo, odnosno zajednički pothvat, ona prestaje priznavati svoj udio u budućim gubici priznaju se samo u visini pravnih ili izvedenih obveza Društva ili plaćanja koje je Društvo izvršilo u ime pridruženog društva, odnosno zajedničkog pothvata.

Udjel u pridruženom društvu ili zajedničkom pothvatu obračunava se metodom udjela od datuma na koji je subjekt postao pridruženi subjekt ili zajednički pothvat. Kod stjecanja udjela u pridruženom društvu ili zajedničkom pothvatu, svaka razlika troška ulaganja iznad udjela Društva u neto fer vrijednosti utvrdivih obveza subjekta koji je predmetom ulaganja iskazuje se kao goodwill, koji se uračunava u knjigovodstvenu vrijednost udjela. Svaka razlika udjela Društva u neto fer vrijednosti utvrdive imovine i utvrdivih obveza iznad troška ulaganja se nakon ponovne rocjene priznaje odmah u dobit ili gubitak razdoblja u kojem je udjel stečen.

Potreba za priznavanjem i iznos gubitaka uslijed umanjenja udjela Društva u pridruženom društvu ili zajedničkom pothvatu utvrđuju se u skladu s kriterijima iz MRS-a 39. Po potrebi, cijela knjigovodstvena vrijednost udjela, uključujući goodwill, podvrgava se provjeri umanjenja vrijednosti sukladno MRS-u 36 "Umanjenje imovine" kao jedno sredstvo usporedbom njegovog nadoknadivog iznosa, a to je viši iznos od uporabne vrijednosti i fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje, s njegovom knjigovodstvenom vrijednosti. Svaki priznati gubitak uslijed umanjenja ulazi u knjigovodstvenu vrijednost udjela. Poništenje gubitka uslijed umanjenja vrijednosti se priznaje u skladu s MRS-om 36 do iznosa za koji se nadoknadivi iznos udjela kasnije povećao.

Društvo prestaje koristiti metodu udjela od datuma na koji je nestao biti pridruženi subjekt ili zajednički pothvat ili na koji je udjel razvrstan u portfelj namijenjen prodaji. Kad Društvo zadržava udjel u bivšem pridruženom društvu ili zajedničkom pothvatu u obliku financijske imovine, mjeri ga po fer vrijednosti na taj datum, pri čemu se za fer vrijednost uzima fer vrijednost udjela utvrđena pri prvom knjiženju sukladno MRS-u 39. Razlika između knjigovodstvene vrijednog društva ili zajedničkog pothvata na datum prestanka primjene metode udjela i fer vrijednosti zadržanog udjela kao i eventualnih prihoda ostvarenih otuđenjem dijela udjela u pridruženom društvu, odnosno zajedničkom pothvatu ulazi u utvrđivanje dobiti i gubitka od otuđenja tih subjekata. Osim toga, Društvo sve iznose prethodno iskazane u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u vezi s pridruženim društvom ili zajedničkim pothvatom obračunava po istoj osnovi koja bi vrijedila da je pridruženi subjekt, odnosno zajednički pothvat izravno prodao imovinu odnosno obveze na koje se ti iznosi odnose. Prema tome, kad bi se dobit, odnosno gubitak ranije iskazan u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata po osnovi otuđenja povezanog sredstva ili povezane obveze preknjižio u dobit i gubitak od otuđenja. Društvo tu dobit, odnosno taj gubitak prenosi (kao reklasifikacijsku uskladu) s vlasničke glavnice u dobit ili gubitak prestankom primjene metode udjela.

Društvo nastavlja primjenjivati metodu udjela na udjel u pridruženi subjekt koji postane udjel u zajedničkom pothvatu ili obrnuto. Nema ponovnog mjerenja fer vrijednosti kod promjena vlasničkih udjela po gore navedenoj osnovi. Ako se vlasnički udjel Društva u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu smanji, ali Društva i dalje nastavi primjenjivati metodu udjela, dio dobiti i gubitka ranije iskazanog u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti po osnovi smanjenja vlasničkog udjela prenosi se u dobit ili gubitak ako bi se isti ionako obvezno prenosio u dobit ili gubitak prilikom otuđenja povezane imovine ili povezanih obveza.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.6 Udjeli u zajedničkom upravljanju

Zajedničko upravljanje je zajednički posao u kojem strane koje imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju prava na imovinu i odgovaraju za obveze iz predmetnog posla. Zajednička kontrola je ugovorena podjela kontrole nad nekim poslom, koja postoji samo kad je za odlučivanje o relevantnim potrebna jednoglasna suglasnost strana koje dijele kontrolu.

Kad neki subjekt unutar Društva odbavlja svoju djelatnost u sklopu zajedničkog upravljanja, Društvo kao zajednički upravitelj iskazuje po osnovi svog udjela u zajedničkom upravljanju:

• svoju imovinu, uključujući svoj udjel u eventualnoj zajedničkoj imovini
• · svoje obveze, uključujući svoj udjel u eventualnim zajedničkim obvezama
• · svoje prihode od prodaje svog udjela u rezultatu zajedničkog upravljanja
• · svoj udjel u prihodima od prodaje rezultata koje je ostvarilo zajedničko upravljanje i
• svoje rashode, uključujući svoj udjel u eventualnim zajedničkim rashodima.

Društvo obračunava svoju imovinu, svoje obveze, prihode i rashode koji se odnose na njen udjel u zajedničkom upravljanju obračunati sukladno MSFI-jevima koji se primjenjuju na određene obveze, prihode i rashode.

Kod transakcija između društva unutar Grupe sa zajedničkim upravljanjem je neko društvo unutar grupe zajednički upravitelj, kao što je prodaja ili unos imovine, smatra se da je riječ o transakciji Društva s drugim stranama u zajedničkom upravljanju, te se dobici iz transakcija ove vrste iskazuju u nekonsolidiranim financijskim izvještajima Društva samo do visine udjela drugih strana u zajedničkom upravljanju.

Kad neki subjekt unutar Društva sa zajedničkim upravljanjem u kojem je neki drugi subjekt član Društva zajednički upravitelj zaključi transakciju kao što je kupnja imovine, Društvo ne iskazuje svoj dio dobiti i gubitka od kupoprodaje sve dok imovinu ne proda trećima.

3.7 Funkcionalna valuta i valuta prikazivanja

Financijski izvještaji pripremljeni su u hrvatskoj valuti, kuni (kn), koja je također funkcionalna valuta, zaokruženo na najbližu tisuću.

Poslovni događaji i transakcije u stranoj valuti preračunati su u kune primjenom tečaja na dan poslovnog događaja i transakcije. Sredstva i obveze izražene u stranoj valuti preračunati su po tečaju važećem na dan izvještavanja. Dobici i gubici promjene tečaja od dana transakcije do datuma izvještavanja evidentiraju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

3.8 Korištenje procjena i prosudbi

Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFi zahtjeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu i obveze, prihode i troškove. Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima, za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat kojih čini polazište za stvaranje procjena o vrijednosti imovine i obveza, koje se ne mogu dobiti iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od takvih procjena.

Spomenute procjene i uz njih vezane predmet su redovitog pregleda. Utjecaj korekcije procjene priznaje se u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utječe samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i budućim razdobljima ukoliko korekcija utječe na tekuće i buduća razdoblja.

Prosudbe koje je Uprava napravila u primjeni MSFI, a koje imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje i prosudbe kod kojih je rizik da će doći do materijalno značajnih korekcija u idućoj godini visok, navedene su u bilješci 4.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.9 Priznavanje prihoda

Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja za prodane proizvode, robu ili usluge tijekom redovnog poslovanja Društva. Prihodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez na dodanu vrijednost, količinske rabate i prodajne diskonte.

Društvo priznaje prihode kada se iznos prihoda može pouzdano mjeriti, kada će Društvo imati buduće ekonomske koristi i kada su zadovoljeni specifični kriteriji za sve djelatnosti Društva koje su opisane u nastavku.

(i) Prihodi od veleprodaje proizvoda i trgovačke robe

Društvo proizvodi i prodaje svoje proizvode i tuđu robu u veleprodaji. Prihodi od veleprodaje priznaju se kada Društvo obavi isporuke robe veletrgovcu, kada više ne upravljanje robom te kada ne postoji njjedna nepodmirena obveza koja bi mogla utjecati na prihvaćanje proizvoda od strane veletrgovca.

lsporuka je izvršena kad se proizvodi otpreme na određenu lokaciju, rizici gubitka prenesu na veletrgovca i kad je utvrđeno jedno od navedenoga: veletrgovac prihvaća proizvode u skladu s ugovorom, ili je rok za prihvaćanje proizvoda protekao ili Društvo ima objektivne dokaze o tome da su svi kriteriji prihvaćanja zadovoljeni.

Proizvodi se prodaju uz količinski popust i kupci imaju pravo na povrat neispravne robe. Prihodi od prodaje iskazuju se na temelju cijene iz ugovora o prodaji, umanjeni za procijenje količinske popuste i prodajne diskonte i povrate. Procjene količinskih popusta i povrata utvrđuju stečenog iskustva. Količinski popusti procjenjuju se temeljem očekivane prodaje na godišnjoj razini. Prodaja koja sadržava elemente financiranja, odnosno gdje je rok naplate potraživanja dulji od 60 dana, klasificira se u kratkotrajnu financijsku imovinu.

(ii) Prihodi od maloprodaje proizvoda i trgovačke robe

Prihodi od maloprodaje proizvoda i robe priznaju se u trenutku prodaje robe kupcu. Prihodi od maloprodaje ostvaruju se u gotovini. Društvo nema programe posebnih pogodnosti za kupce.

(iii) Prihodi od usluga

Prihodi od usluga priznaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene, prema stupnju dovršenosti, na osnovu udjela stvarno obavljenih usluga u odnosu na ukupne usluge koje se trebaju obaviti.

Financijski prihodi (iv)

Financijski prihodi sastoje se od prihoda od kamata na investirana sredstva i tečajnih razlika. Prihod od kamate priznaje se u trenutku kada nastaje, koristeći metodu efektivne kamatne stope. Prihodi od dividendi priznaju se kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.10 Najmovi

Društvo kao davatelj najma

Prihodi od najamnina temeljem poslovnog najma priznaju se pravocrtno tijekom razdoblja predmetnog najma. Početni indirektni troškovi pregovaranja poslovnog najma se pripisuju knjigovodstvenom iznosu predmeta najma i priznaju pravocrtno tijekom razdoblja najma.

Društvo kao korisnik najma

Društvo unajmljuje određene nekretnine, postrojenja i opremu. Najmovi nekretnina, postrojenja i opreme u kojima Društvo snosi sve rizike i koristi vlasificiraju se kao financijski najmovi. Financijski najmovi kapitaliziraju se na početku najma prema fer vrijednosti unajmljene nekretnine ili sadašnje vrijednosti minimalne najamnine, ovisno o tome što je niže. Svako plaćanje najma razvrstava se na obveze i financijske rashode kako bi se dobila konstantna stopa na preostalo financijsko stanje. Kamatna komponenta financijskog rashoda tereti izvještaj o dobiti i gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobili tijekom razdoblja najma. Nekretnine, postrojenja i oprema kupljeni pod financijskim najmom amortiziraju se po korisnom vijeku upotrebe ili trajanju najma, ovisno o tome što je kraće.

Najmovi u kojima Društvo ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Plaćanja po osnovi operativnih najmova iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja najma.

3.11 Strane valute

Transakcije i stanja u stranim valutama

Transakcije u stranim valutama izražene su u funkcionalnoj valuti upotrebom tečajne liste važeće na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na datum izvještavanja preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečajne liste važeće na datum izvještavanja. Dobici ili gubici od tečajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz preračuna monetarne imovine i obveza denominiranih u stranim valutama, priznaju se u dobit ili gubitak.

Nemonetarna imovina i stavke koje se mjere po povijesnom trošku strane valute ne preračunavaju se po novim tečajevima.

Nemonetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti prikazane prema povijesnom trošku, preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečajne liste važeće na dan transakcije.

Važeći tečaj hrvatske valute na dan 31. prosinca 2014. godine bio je 7,661471 za 1 EUR, a 31. prosinca 2015. godine bio je 7,635047 kn za 1 EUR.

3.12 Troškovi posudbe

Troškovi posudbe koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem ili izradom kvalificiranog sredstva, a to je sredstvo koje nužno zahtijeva znatno vrijeme kako bi bilo spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju, se pripisuju trošku nabave toga sredstvo većim dijelom ne bude spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju.

Prihodi od ulaganja zarađeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava do početka njihovog trošenja na kvalificirano sredstvo se oduzimaju od troškova posudbe čija kapitalizacija je prihvatljiva.

Svi drugi troškovi posudbe se uključuju u dobit i gubitak razdoblja u kojem su nastali.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.13 Primanja zaposlenih

(i) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Društvo u ime svojih zaposlenika koji su članovi obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Društvo nema obvezu osigurati bilo koja primanja radnika nakon njihova umirovljenja.

(ii) Dugoročna primanja radnika

Društvo ne priznaje obvezu za dugoročna primanja radnika (jubilarne nagrade) s obzirom da isplata jubilarnih nagrada nije ugovorena ugovorima o radu niti je utvrđena drugim pravnim aktima.

Kratkoročna primanja radnika (iii)

Društvo priznaje rezerviranje za bonuse zaposlenicima kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza.

Primanja u obliku dionica (iv)

Društvo ne isplaćuje naknade zaposlenicima u obliku dionica.

3.14 Dividenda

Raspodjela dividendi dioničarima Društva priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Društva.

3.15 Izvještavanje o poslovnim segmentima

Segment je dio Društva koji se može izdvojiti ili kao dio angažiran u proizvoda ili pružanju usluga (poslovni segment) ili kao dio angažiran u proizvoda ili pružanju usluga unutar određenog ekonomskog okruženja (zement), koji je podložan rizicima i koristima koje se razlikuju od onih drugog segmenta.

Društvo na osnovi interne strukture izvještavanja prati sljedeće segmente:

• Minarstvo
• Veleprodaja ﮯ
• Ostalo (usluge, stočarstvo, ostalo)

Društvo utvrđuje poslovne segmente prema internim izvještajima o sastavnim dijelovima Društva koje redovito pregledava glavni izvršni donositelj poslovnih odluka (Uprava Društva) kako bi se na segmente rasporedili resursi i ocijenila uspješnost njihovog poslovanja. Pojedinosti o poslovnim segmentima objavljene su u bilješci 6. uz nekonsolidirane financijske izvještaje. Komparativni podaci prikazani su po načelu usporedivosti.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3 16 Oporezivanje

(i) Porez na dobit

Trošak poreza na dobit sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se unutar dobiti ili gubitka do iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke unutar glavnice kada se trošak poreza na dobit priznaje unutar ostale sveobuhvatne dobiti.

Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći poreznu stopu važeću na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.

(ii) Odgođena porezna imovina i obveze

Odgođeni porez priznaje se koristeći metodu bilančne obveze te uzima u obzir privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koje se koriste za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za porezne svrhe. Iznos odgođenog poreza ne priznaje se za sljedeće privremene razlike: početno priznavanje goodwilla, početno priznavanje imovine ili obveze u transakciji koja nije poslovna kombinacija i koja ne utječe ni na računovodstvenu ni na oporezivu dobit i razlike koje se odnose na ulaganja u podružnice i zajednički kontrolirana poduzeća kada je vjerojatno da se situacija neće izmijeniti u skoroj budućnosti. Odgođeni porez vrednuje se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti primijenjene kod privremenih razlika kada se one izmijene, temeljene na zakonima koji su važeći na datum izvještavanja.

Odgođena porezna imovina priznaje se u visini u kojoj je vjerojatno da će se ostvariti buduće oporezive dobiti koje će biti dostupne da ih privremene razlike neutraliziraju. Odgođena porezna imovina umanjuje se za iznos za koji više nije vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica.

Odgođena porezna imovina i obveze prebijaju se ako postoji zakonsko pravo na prijeboj tekuće porezne obveze i imovine te ukoliko se odnose na poreze koje je obračunalo isto porezno tijelo na isti oporezivi subjekt, ili na različite porezne subjekte, ali oni namjeravaju podmiriti tekuće porezne obveze i imovinu na neto osnovi ili svoju poreznu imovinu i obveze realizirati istovremeno.

(iii) Porezna izloženost

U određivanju iznosa tekućeg i odgođenog poreza. Društvo uzima u obzir utjecaj neizvjesnih pozicija te mogućnost postojanja dodatnih poreza i kamata. Ovo razmatranje oslanja se na procjene i pretpostavke i može uključivati niz prosudbi o budućim događajima. Novi podaci koji mogu uzrokovati da Društvo promijeni svoju prosudbu o adekvatnosti postojećih poreznih obveza; takve promjene poreznih obveza utjecat će na porezni rashod u razdoblju u kojem je takva odluka donesena.

Porez na dodanu vrijednost (PDV) (iv)

Porezna uprava zahtijeva podmirenje PDV-a na neto osnovi. PDV koji proizlazi iz transakcija prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u nekonsolidiranom izvještaju o financijskom neto osnovi. U slučaju umanjenja potraživanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraživanja, uključujući PDV.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.17 Nekretnine, postrojenja i oprema

Zemljišta i zgrade koji se koriste u proizvodnji ili isporuci robe ili u administrativne svrhe su u izvještaju o financijskom položaju iskazani u revaloriziranim iznosima, koji predstavljaju njihovu fer vrijednost na datum revalorizacije umanjenu za ispravak vrijednosti (akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Revalorizacija se provodi redovito tako da se knjigovodstveni iznosi ne razlikuju materijalno značajno od iznosa koji bi bili utvrđeni korištenjem fer vrijednosti na kraju izvještajnog razdoblja.

Svako povećanje proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada se iskazuje u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, izuzev u mjeri u kojoj poništava smanjenje proizašlo iz revalorizacije istog sredstva koje je prethodno priznato u dobit i gubitak, u kom slučaju se povećanje odobrava u dobit i gubitak do iznosa prethodno iskazanog smanjenja. Smanjenje knjigovodstvenog iznosa proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada tereti dobit i gubitak u iznosu razlike iznad stanja u revalorizacijskoj pričuvi koje se odnosi na prethodnu revalorizaciju istog sredstva.

Dugotrajna materijalna imovina u izgradnji namijenjena proizvodnji, isporuci ili još neutvrđene svrhe se iskazuje po trošku nabave umanjenom za priznate gubitke od umanjenja vrijednosti. Trošak nabave, odnosno nabavna vrijednost obuhvaća trošak naknade za profesionalne usluge te kod kvalificirane imovine troškove posudbe kapitalizirane u skladu s računovodstvenom politikom Društva. Dugotrajna materijalna imovina u izgradnji se nakon dovršetka i kad je spremna za uporabu prenosi na nekretnine, postrojenja ili opremu. Amortizacija dugotrajne materijalne imovine u pripremi, koja se obračunava na istoj osnovi kao i za ostale nekretnine, započinje kad je sredstvo spremno za namjeravanu uporabu.

Amortizacija revaloriziranih zgrada tereti dobit i gubitak. Kod prodaje ili rashodovanja predmeta dugotrajne imovine koji je iskazan u revaloriziranom iznosu, svaki višak iskazan u revalorizacijskoj pričuvi se prenosi izravno na zadržanu dobiti

Zemljište u vlasništvu se ne amortizira.

Instalacije i oprema se iskazuju po trošku nabave umanjenom i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti.

Amortizacija se obračunava na način da se nabavna ili procijenjena vrijednost imovine, osim zemljišta u vlasništvu i dugotrajne materijalne u pripremi, otpisuje tijekom procijenjenog vijeka uporabe primjenom pravocrtne metode. Procijenjeni vijek uporabe, ostatak vrijednosti i metoda amortizacije se preispituju na kraju svake godine, pri čemu se učinci eventualnih promjena obračunavaju prospektivno.

Vijek uporabe za potrebe obračuna amortizacije bio je kako slijedi:

	2015.	2014.
Zgrade	40 godina	40 godina
Postrojenja i oprema	10 godina	10 godina
Uredska oprema i dostavna vozila	5 godina	5 godina
Telekomunikacijska oprema	4 godine	4 godine
Osobni automobili	4 godine	4 godine

lmovina u posjedu temeljem financijskog najma amortizira se tijekom očekivanog vijeka uporabe na istoj osnovi kao i imovina u vlasništvu ili tijekom razdoblja predmetnog najma ako je kraće. Međutim, ako nije izvjesno da će do kraja razdoblja najma Društvo preuzeti vlasništvo nad sredstvom koje je predmetom najma, ono se amortizira kroz razdoblje najma ili vijek uporabe ako je kraći.

Nekretnine, postrojenja i oprema se prestaju priznavati prilikom prodaje ili kada se od njihove kontinuirane uporabe više ne očekuju buduće ekonomske koristi. Dobitak od prodaje ili rashodovanja stavke nekretnina, postrojenja i opreme se utvrđuje kao razlika između priljeva ostvarenih prodajom i knjigovodstvene vrijednosti predmetnog sredstva koja se priznaje u dobit i gubitak.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.18 Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina može se steći u razmjeni za nenovčanu ili sredstva, ili kombinaciju novčanih i nenovčanih sredstava, pri čemu se trošak nabave takve nematerijalne imovine utvrđuje po fer vrijednosti osim ukoliko samoj transakciji razmjene nedostaja ili se fer vrijednost primljenog ili otuđenog sredstva ne može pouzdano utvrditi, u kojem slučaju se utvrđuje po knjigovodstvenoj vrijednosti otuđenog sredstva.

Brandovi i ugovori s kupcima (i)

Ugovori s kupcima imaju ograbe i iskazuju se po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirana umanjenja vrijednosti, ako postoje. Amortizacija se obračunava linearnom metodom tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe procijenjenog na 6 godina.

Prava na stečene zašitne znakove iskazana su po trošku i imaju neograničeni vijek upotrebe, jer obavljene analize svih relevantnih faktora na dan izvještavanja pokazuju da ne postoji predvidiva granica za razdoblje u toku kojeg je očekivano da će identificirana prava stvarati neto novčani priljev. Nematerijalna imovina s neograničenih vijekom upotrebe godišnje se provjerava zbog umanjenja vrijednosti te se iskazuje po trošku stjecanja umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti.

Računalni software (ii)

Licence za software kapitaliziraju se na temelju troškova koji nastaju dovođenjem software-a u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe procijenjenog na 5 godina.

Goodwill (iii)

Goodwill i višak fer vrijednosti stečene imovine nad troškom akvizicije predstavljaju razliku između troška stjecanja i stjecateljevog udjela u ukupnoj fer vrijednosti sredstava i obveza na dan stjecanja.

Goodwill je nastao kupnjom brandova Mlineta i Belje koje je društvo u 2014. godini kupilo od Agrokora. Ukupna naknada plaćena za preuzimanje mlinarskog poslovanja iskazana kao povećanje imovine iznosi 193.679 tisuća kuna. Navedeni iznos raspodijeljen je kako slijedi:

• Zaštitni znak Belje 65.000 tisuća kuna
• Zaštitni znak Mlineta 55.000 tisuća kuna
• Goodwill 60.379 tisuća kuna
• Ugovor s ključnim kupcem 10.000 kuna
• Oprema 3.300 tisuća kuna.

Kod procjene vrijednosti goodwilla korištena je prodana količina biti jednaka povjesnim podacima dobivenima od društva Agrokor te da će biti konstantna u budućnosti. U kalkulaciji je korištena i pretpostavka konstantne vrijednosti spreada (razlike između prodajne i nabavne cijene osnovne sirovine). Diskontna stopa izračunata je kao ponderirani prosječni trošak kapitala,kod izračuna kojega je korišten omjer duga i kapitala u vrijednosti 68:32.

Goodwill je podložan testu umanjenja vrijednosti na svaki datum izvještavanja, kao što je navedeno u bilješci Testiranje na umanjenje vnjednosti nematenjalne imovine. (bilješka 4. iv)

3.19 Umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine

Na svaki izvještajni dan, Društvo provjerava knjigovodstvene iznose svojih nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine kako bi utvrdila postoje li naznake da je došlo do gubitaka zbog umanjenja vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogli odrediti eventualni gubici nastali zbog umanjenja. Ako nadoknadivi iznos nekog sredstva nije moguće procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Ako je moguće odrediti realnu i dosljednu osnovu za raspoređivanje, imovina društava se također raspoređuje na pojedine jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nje moguće, na najmanju skupinu jedinica koje stvaraju novac za koju je moguće odrediti realnu i konzistentnu osnovu raspoređivanja.

Nematerijalna imovina neodređenog vijeka uporabe i nematerijalna imovina koja još nije raspoloživa za uporabu se testira na umanjenje jednom godišnje te kada postoji naznaka o mogućem umanjenju imovine.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.19 Umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine (nastavak)

Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva (ili jedinice koja stvara novac) procijenjen na iznos niži od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva (jedinice koja stvara novac) umanjuje se do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod, osim kod sredstva iskazanog u revaloriziranom iznosu, u kojem se gubitak od umanjenja iskazuje kao smanjenje vrijednosti proizašlo iz revalorizacije sredstva u skladu sa primjenjivim Standardom koji propisuje zahtjeve vezano uz revalorizaciju predmetne imovine.

Kod naknadnog poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva (jedinice koja generira novac) povećava se do revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa toga sredstva na način da uvećana knjigovodstvena vrijednost ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena da u prethodnim godinama nije bilo priznatih gubitaka od umanjenja na tom sredstvu (jedinici koja generira novac). Poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se prihod, osim ako se predmetno sredstvo ne iskazuje u revaloriziranom iznosu, u kom slučaju se poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti iskazuje kao povećanje uslijed revalorizacije u skladu sa primjenjivim Standardom koji propisuje zahtjeve vezano uz revalorizaciju predmetne imovine.

3.20 Zalihe

Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po trošku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Trošak se određuje po metodi ponderiranih prosječnih vijednost predstavlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslovanja umanjenu za varijabilne troškove prodaje.

Trošak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda obuhvaća sirovine, trošak izravnog rada, ostale izravne troškove i pripadajući dio općih troškova proizvodnje (na bazi normalnog redovnog kapaciteta proizvodnje).

Trgovačka roba iskazuje se po nižem od troška nabave i prodajne cijene (umanjene za poreze i marže).

Sitni inventar i alati u potpunosti se otpisuju prilikom stavljanja u uporabu.

3.21 Potraživanja od kupaca

Potraživanja od kupaca početno se priznaju po trošku koji je jednak fer vrijednosti u trenutku priznavanja, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope, ako je značajno, a ako nije po nominalnom iznosu, umanjene za ispravak vrijednosti potraživanja provodi se kada postoje objektivni dokazi da Društvo neće moći naplatiti sva svoja potraživanja u skladu s dogovorenim uvjetima. Značajne financijske poteškoće dužnikovog stečaja te neizvršenje ili propusti u plaćanjima, smatraju se pokazateljima potencijalnog umanjenja vrijednosti potraživanja. Iznos ispravka vrijednosti utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti i nadoknadivog iznosa potraživanja.

3.22 Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju gotovinu na računima i u blagajni Društva. U nekonsolidiranom izvještaju o financijskom položaju su prekoračenja po bankovnim uključena u kratkoročne obveze.

3.23 Dionički kapital

Dionički kapital sastoji se od redovnih dionica. Primici koji se iskazuju novih dionica ili opcija, iskazuju se umanjeni za pripadajuće troškove transakcije i porez na dobit. Iznos fer vrijednosti primljene naknade iznad nominalne vrijednosti izdanih dionica priznaje se kao kapitalna dobit.

3.24 Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze priznaju se kad Društvo postane stranom ugovornih odredbi instrumenta.

Financijska imovina i financijske obveze se pri puta knjiže po fer vrijednosti. Transakcijski troškovi izravno povezani s pribavljanjem ili izdavanjem financijske imovine i financijskih obveza, osim onih koje se vode po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak, dodaju se, odnosno od fer vrijednosti kod prvog priznavanja. Transakcijski troškovi izravno povezani s preuzimanjem financijskih obveza koje se vode po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak odmah se priznaju u dobit ili gubitak.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.25 Financijska imovina

Financijska imovina priznaje se i prestaje se priznavati na datum trgovanja, a to je datum na koji se financijska imovina kupuje ili prodaje temeljem ugovora čiji uvjeti nalažu isporuku ulaganja u roku utvrđenom na predmetnom tržištu i početno se mjere po fer vrijednosti uvećanoj za troškove transakcije, osim one financijske imovine koja je svrstana u kategoriju kod koje se promjene fer vrijednosti iskazuju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, koja se početno mjeri po fer vrijednosti.

Financijska imovina je razvrstana u sljedeće kategorije: "financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, "financijska imovina raspoloživa za prodaju" te "dani zajmovi i potraživanja". Klasifikacija ovisi o vrsti i namjeni financijskog sredstva i određuje se kod prvog priznavanja.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

Financijska imovina se svrstava u kategoriju imovine kod koje se promjene fer vrijednosti iskazuju kroz račun dobili i gubitka ako je namijenjena trgovanju ili ako je određena za iskazivanje na taj način.

Financijsko sredstvo se svrstava u kategoriju imovine namijenjene trgovanju ako je:

• · stečeno prvenstveno radi prodaje u bliskoj budućnosti, ili
• je sastavni dio identificiranog portfelja financijskih instrumenata kojima Društvo upravlja zajedno i ako je u novije vrijeme odražavala obrazac ostvarivanja dobiti u kratkom roku, ili
• · je derivativ koji nije određen niti učinkovit kao instrument zaštite.

Financijsko sredstvo koje nije namijenjeno trgovanju može pri prvom priznavanju biti određeno za iskazivanje promjena fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ako:

• · se takvim određivanjem poništava ili znatno smanjuje nedosljednost u mjerenju ili priznavanju koja bi se u suprotnom javila, ili
• · ako financijsko sredstvo sačinjava grupu financijske imovine ili obveza ili oboje, kojom se upravlja i čiji rezultati se procjenjuju na osnovi fer vrijednosti, u skladu s dokumentiranom politikom Društva za upravljanje rizicima ili njenom strategijom ulaganja i ako se interne informacije o grupiranju na toj osnovi, ili
• · ako je sastavni do ugovora koji sadrži jedan ili više ugrađenih derivativa i MRS 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" dopušta da se cijeli kombinirani ugovor (sredstvo ili obveza) odredi za iskazivanje po fer vrijednosti na način da se promjene fer vrijednosti iskazuju kroz račun dobiti i gubitka.

Financijska imovina po fer vrijednosti kod koje se promjene fer vrijednosti iskazuju kroz dobit ili gubitak po fer vrijednosti, pri čemu se svaka dobit ili svaki gubitak priznaje u nekonsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Neto dobit ili gubitak priznat u nekonsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti obuhvaća i kamate zarađene na financijskom sredstvu. Fer vrijednost se određuje na način opisan u bilješci 4.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Financijska imovina raspoloživa za prodaju je neizvedena financijska imovina koja je ili predodređena kao financijska imovina raspoloživa za prodaju, ili ona koja nije razvrstana u a) zajmove i potraživanja, b) ulaganja koja se drže do dospijeća ili c) financijsku imovinu predodređenu za iskazivanje po fer vrijednosti kroz dobiti ili gubitak.

Dividende na glavničke instrumente svrstane u portfelj imovine raspoložive za priznaju u nekonsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kad je utvrđeno pravo Društva na primitak dividende.

Fer vrijednost imovine raspoložive za prodaju koja je denominirana u stranoj valuti u kojoj je imovina denominirana i zatim preračunava po spot tečaju na izvještajni dan. Promjena fer vrijednosti koja je povezana s tečajnim razlikama koje su posljedica promjene amortiziranog troška sredstva se priznaje u nekonsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, a druge promjene se priznaju u glavnici.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.25 Financijska imovina (nastavak)

Dani zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja su nederivativna financijska imovina s fiksnim plaćanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu. Potraživanja od kupaca, po danim zajmovima i fiksnim ili određivim plaćanjima vode se po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za eventualne akumulirane gubitke zbog umanjenja vrijednosti.

Prihodi od kamata se priznaju primjenom efektivne kamatne stope, izuzev kod kratkoročnih potraživanja, kod kojih priznavanje kamata ne bi bilo materijalno značajno.

Umanjenje financijske imovine

Financijska imovine koja se vodi po fer vrijednosti kroz prikaz promjena fer vrijednosti u dobiti ili gubitku, se na kraju svakog izvještajnog razdoblja preispituje kako bi se utvrdilo postojanje pokazatelja o eventualnom umanjenju. Financijska imovina ako postoji objektivan dokaz da je na procijenjene buduće novčane tokove ulaganja utjecao jedan događaj ili više njih nakon početnog priznavanja financijskog sredstva.

Kod vlasničkih udjela iz portfelja raspoloživog za prodaju, značajan ili dugotrajniji pad fer vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegove nabavne vrijednosti se smatra objektivnim dokazom umanjenja.

Kod sve ostale financijske imovine, objektivan dokaz umanjenja može uključiti

• · značajne financijske poteškoće kod Društva ili druge ugovome strane ili
• · kršenje ugovora, primjerice kašnjenje u plaćanju ili neplaćanje kamata ili glavnice ili
• · izgledno pokretanje stečaja ili financijskog restrukturiranja kod dužnika, ili
• · nestanak aktivnog tržišta za predmetnu financijsku imovinu zbog financijskih poteškoća.

Kod određenih kategorija financijske imovine, kao što su potraživanja od kupaca, imovina kod koje je procijenjeno da nije pojedinačno umanjena se kasnje podvrgava procjeni umanjenja na skupnoj osnovi. Objektivan dokaz o umanjenju potraživanja može uključiti iskustvo Društva u naplati potraživanja u proteklim razdobljima, povećanje broja potraživanja s prosječnim kašnjenjem u naplati iznad 360 dana, kao i znatne promjene nacionalnih ili lokalnih gospodarskih uvjeta koji su u korelaciji s kašnjenjem u naplati potraživanja.

Kod financijske imovine iskazane po amortiziranom trošku, iznos umanjenja je razlika između knjigovodstvenog iznosa sredstva i sadašnje vrijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih primjenom izvorne efektivne kamatne stope na financijsko sredstvo. Kod financijske imovine koja se vodi po trošku, iznos umanjenja je razlika između knjigovodstvene vrijednosti sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih primjenom tekuće tržišne stope povrata za slično financijsko sredstvo. Jednom priznati gubitak od umanjenja se ne poništava u idućim razdobljima.

Knjigovodstvena vrijednost financijskog sredstva se izravno umanjuje za gubitke zbog umanjenja kod sve financijske imovine, izuzev potraživanja od kojih se knjigovodstvena vrijednost umanjuje kroz konto ispravka vrijednosti. Potraživanje koje se smatra nenaplativim se otpisuje s konta ispravka vrijednosti, a kasnja naplata prethodno otpisanih iznosa se odobrava kontu ispravka vrijednosti. Promjene iznosa iskazanog na kontu ispravka vrijednosti se priznaju u dobit i gubitak.

Kod umanjenja financijskog sredstva iz portfelja raspoloživog za prodaju, kumulativni gubici ili gubici prethodno iskazani u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti se prenose u dobit i gubitak tekućeg razdoblja.

Ako kod financijske imovine koja se vodi po amortiziranom trošku u idućim razdobljima dođe do smanjenja gubitka zbog umanjenja njene vrijednosti i smanjenje se objektivno može povezati s događajem nakon priznavanja umanjenja, gubici koji su temeljem umanjenja vrijednosti te imovine priznati u dobit i gubitak se poništavaju do iznosa knjigovodstvene vrijednosti ulaganja s datumom na koji je utvrđeno smanjenje gubitka, a koji nije veći od amortiziranog troška koji bi bio utvrđen da umanjenje nije bilo priznato.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.25 Financijska imovina (nastavak)

Umanjenje financijske imovine (nastavak)

Gubici uslijed umanjenja glavničkih instrumenata iz portfelja raspoloživog za prodaju koji su ranije priznati u dobit i gubitak se ne poništavaju kroz dobit i gubitak, a svako povećanje fer vrijednosti nakon utvrđenog gubitka zbog umanjenja se iskazuje kao pričuva iz revalorizacije ulaganja. Gubici od umanjenja se kod dužničkih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju kasnije poništavaju kroz dobit i gubitak ako se povećanje fer vrijednosti ulaganja može objektivno povezati s nekim događajem koji je uslijedio nakon priznavanja gubitka od umanjenja vrijednosti.

Prestanak priznavanja financijske imovine

Društvo prestaje priznavati financijsko sredstvo samo ako je isteklo ugovorno pravo na novčane tokove po osnovi sredstva, ako financijsko sredstvo prenese i ako svi rizici i sve nagrade povezane s vlasništvom nad tim sredstvom većim dijelom prelaze na drugi subjekt. Ako Društvo ne prenosi niti zadržava gotovo sve rizike i nagrade povezane s vlasništvom i ako i dalje ima kontrolu nad prenesenim sredstvom, priznaje svoj zadržani udjel u sredstvu te povezanu obvezu u iznosima koje eventualno mora platiti. Ako Društvo zadrži većim dijelom sve rizike i nagrade povezane s vlasništvom nad prenesenim financijskim sredstvo nastavlja priznavati, zajedno s priznavanjem posudbe za koju je dan kolateral, a koja je dobivena za prihode koje je primila.

Razvrstavanje u obveze ili glavnicu

Dužnički i glavnički instrumenti koje Društvo izdaje se razvrstavaju ili u financijske obveze, ili u glavnicu, u skladu sa suštinom ugovornog sporazuma te definicijama financijske obveze i glavničkog instrumenta.

Glavnički instrumenti

Glavnički tj. vlasnički instrument je svaki ugovor koji pruža dokaz o ostatku udjela nakon oduzimanja svih njegovih obveza. Glavnički instrumenti koje je izdalo Društvo se u iznosu ostvarenih priljeva, umanjenom za direktne troškove izdavanja.

Otkup vlastitih glavničkih instrumenata se iskazuje izravno kao odbitak od vlasničke glavnice. Kod kupnje, prodaje, izdavanja ili otkazivanja vlastitih glavničkih instrumenata Društva se u dobit i gubitak ne priznaju nikakvi dobici ili gubici.

Financijske obveze

Financijske obveze klasificiraju se ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz ostale financijske obveze.

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz prikaz promjena fer vrijednosti u dobiti i gubitku

Financijske obveze razvrstavaju se u kategoriju koja se vodi po fer vrijednosti kroz promjena fer vrijednosti u dobiti i gubitku kad je financijska obveza i) uvjetovana naknada koju će stjecatelj možda morati platiti u sklopu poslovnog spajanja na koje se primjenjuje MSFI 3, ii) namijenjena trgovanju ili (iii) predodređena za iskazivanje po fer vrijednosti kroz prikaz promjena fer vrijednosti u dobiti i gubitku.

Financijska obveza razvrstava se u portfelj namijenjen trgovanju ako je:

• · nastala prvenstveno radi otkupa u bliskoj budućnosti ili
• · kod prvog knjiženja sastavni dio portfelja točno određenih financijskih instrumenata kojim Društvo upravlja zajedno i koji je u novije vrijeme odražavao obrazac ostvarivanja dobiti u kratkom roku, ili
• · izvedenica koja nije predodređena niti je učinkovita kao instrument zaštite.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

3.25 Financijska imovina (nastavak)

Financijske obveze (nastavak)

Financijska obveza koja nije namijenjena trgovana naknada koju će stjecatelj možda morati platiti u sklopu poslovnog spajanja može se kod prvog knjiženja predodrediti za iskazivanje po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak ako:

• se takvim predodređivanja ili znatno smanjuje nedosljednost u vrednovanju ili priznavanju koja bi se u suprotnom javila, ili
• · je dio skupine financijske imovine ili financijskih obveza, kojom se upravlja i čiji rezultati se procjenjuju na osnovi fer vrijednosti u skladu s dokumentiranom politikom Društva za upravljanje rizicima ili njenom strategijom ulaganja i ako se informacije o grupiranju interno prezentiraju na toj osnovi, ili
• je sastavni dio ugovora koji jednu ili više ugrađenih izvedenica i MRS 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" dopušta da se cijeli složeni ugovor (sredstvo ili obveza) predodredi za iskazivanje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak.

Financijska imovina koja se vodi po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak iskazuje se po fer vrijednosti, pri čemu se svaka dobit i svaki gubitak kod ponovnog mjerenja uračunava u dobit, odnosno neto gubitak uračunan u dobit i gubitak obuhvaća i kamate plaćene na financijsku obvezu i iskazuje se u sklopu ostale dobiti i ostalih gubitaka. Fer vrijednost se utvrđuje kako je opisano u bilješci 28.

Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze, uključujući obveze po zajmovima i kreditima, obveze prema dobavljačima i druge obveze, prvobitno se knjiže po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamate.

Metoda efektivne kamate je metoda kojom se izračunava amortizirani irošak financijske obveze i kamatni rashod raspoređuje kroz relevantno razdoblje. Efektivna kamatna stopa je stopa kojom se procijenjeni budući novčani odljevi, uključujući sve naknade po plaćenim ili primljenim koje su sastavni dio efektivne kamatne stope, zatim troškove transakcije i druge premije i diskonte, svode na prvobitno priznatu neto knjigovodstvenu vrijednost kroz očekivani vijek financijske obveze ili neko drugo razdoblje ako je kraće.

Ugovori o financijskim jamstvima

Ugovor o financijskom jamstvu je ugovor po kojem je izdavatelj dužan imatelju isplatiti određene svote kao naknadu za gubitke koje je imatelj pretrpio zbog toga što određeni dužnik nije ispunio svoju obvezu plaćanja u skladu su uvjetima nekog dužničkog instrumenta.

Ugovore o financijskom jamstvu koje je izdalo, Društvo prvobitno mjeri po fer vrijednosti a kasnije, ako nisu predodređeni za iskazivanje po fer vrijednosti kroz dobiti i gubitak, po višem od

• · iznosa obveze temeljem ugovora, koja se utvrđuje sukladno MRS-u 37 "Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina " i
• · prvobitnog iznosa umanjenog za iznos kumulativne amortizacije, ako postoji, priznate u skladu s politikama priznavanja prihoda.

Prestanak priznavanja financijskih obveza

Društvo prestaje priznavati financijske obveze samo i isključivo onda kada su obveze plaćene, poništene ili su istekle. Razlika između knjigovodstvene vrijednosti isknjižene financijske obveze i plaćene naknade te obveze za naknadu se uključuje u dobit i gubitak.

4. KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE

Kod primjene računovodstvenih politika Društva opisanih u bilješci 3, Uprava Društva je davati prosudbe, izvoditi procjene i pretpostavke o knjigovodstvenim imovine i obveza koji nisu trenutno vidljivi iz drugih izvora. Procjene i povezane pretpostavke temelje se na iskustvu iz prethodnih razdoblja i drugim čimbenicima koji se drže relevantnima. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od procjena.

Procjene i pretpostavke iz kojih su procjene se kontinuirano preispituju. Promjene računovodstvenih procjena se priznaju u razdoblju revidiranja procjene ako utječu samo na to razdoblju revidiranja procjene i u budućim razdobljima ako utječu i na tekuće i na buduća razdoblja.

Kritične prosudbe u primjeni računovodstvenih politika

Slijedi opis kritičnih prosudbi Uprave, osim onih koje uključuju procjene, u procesu primjene računovodstvenih politika Društva koje su najznačajnije utjecale na iznose priznate u konsolidiranim financijskim izvještajima.

(i) Priznavanje prihoda

Prilikom prosuđivanja, Uprava je primijenila pojedinačne kriterije za priznavanje prihoda od prodaje robe iz MRS-a 18 "Prihodi", točnije, da li je Društvo prenijelo na kupca veći dio rizika i nagrada povezanih s vlasništvom nad robom.

(ii) Posljedice određenih sudskih sporova

Pojedina društva unutar matičnog Društva, stranke su u parnicama i postupcima nastalim u uobičajenom tijeku poslovanja. Uprava koristi procjene vjerojatnog ishoda pravnih postupaka te na dosljednoj osnovi priznaje rezerviranja za obveze Društva koje proizlaze iz tih postupaka.

(iii)

Nadoknadiva vrijednost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja procijenjena je po sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova diskontiranih po tržišnoj kamatnoj stopi na datum mjerenja. Kratkotrajna potraživanja bez navedene kamatne stope mjerena iznosu originalnog računa ukoliko učinak diskontiranja nije značajan.

(iv)

Društvo provodi godišnje provjere goodwilla, brava zbog umanjenja vrijednosti. Oni su alocirani za potrebe testiranja umanjenja vrijedinice stvaranja novca unutar poslovnog segmenta mlinarstva te im je neto knjigovodstvena vrijednost na dan izvještavanja kako slijedi:

	31. prosinca 2015.	u tisućama kuna 31. prosinca 2014.
Goodwill	60.379	60.379
Zaštitni znaci	120.000	120.000
Lista kupaca	7.362	9.028
Softver i ostala nematerijalna imovina	401	ರಿಗೆ
	188.142	189.501

Nadoknadiva vrijednost jedinica stvaranja novca određena je izračunima vrijednosti u uporabi koji su bazirani na projekcijama novčanog toka temeljenim na financijskim planovima koje je odobrila Uprava i koji pokrivaju petogodišnje razdoblje.

Utvrđivanje umanjenja vrijednosti goodwilla nalaže procjenu vrijednica koje stvaraju novac na koje je goodwill raspoređen. Kod izračunavanja vrijednosti u uporabi, Uprava treba procijeniti buduće novčane priljeve koji se očekuju iz jedinice koja stvara novac te odgovarajuću diskontnu stopu za izračunavanje sadašnje vnjednosti. Ako je ostvaren priljev novca niži od očekivanog, moguće je da je riječ o materijalno značajnim gubicima uslijed smanjene vrijednosti.

Knjigovodstvena vrijednost goodwilla na dan 31. prosinca 2015. godine iznosi 60 milijuna kuna (na dan 31. prosinca 2014. godine: 60 milijuna kuna).

4. KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

(iv) Testiranje na umanjenje vrijednosti nematerijalne imovine (nastavak)

Procjena umanjenja vrijednosti goodwilla

Goodwill se godišnje provjerava zbog umanjenja vrijednosti u skladu s računovodstvenom politikom. Nadoknadivi iznosi jedinica koje stvaraju novac utvrđeni su na osnovu izračuna vrijednosti u uporabi. Ovi izračuni zahtijevaju korištenje procjena (Bilješka 15).

U slučaju kad bi na dan 31. prosinca 2015. i 2014. godine diskontna i dugoročna stopa rasta bile drugačije od procjene Uprave, učinci na priznavanje umanjenja vrijednosti goodwilla bili bi kako slijedi:

Diskontna stopa - Budući novčani tokovi jedinica koje generiraju se korištenjem diskontne stope od 12,94%. Za izračun su korišteni konstantni očekivani budući novčani tokovi.

Nematerijalna imovina osim softvera i ostale nematerijalne imovine nastala je kao rezultat akvizicije u segmentu mlinarstva. Društvo je na dan 31. prosinca 2015. godine provelo test na umanjenje vrijednosti goodwilla i zaštitnih znakova.

Provedenim testom nije utvrđeno da postoje indikacije na umanjenje vrijednosti nematerijalne imovine.

(v)

Kao što je navedeno u bilješci 3.18, Društvo preispituje procijenjeni vijek trajanja nekretnina, postrojenja i opreme na kraju svakog izvještajnog razdoblja.

(vi) Fer vrijednost imovine

lmovina koja se iskazuju po fer vrijednosti, vrednuje se na osnovu periodičnih procjena obavljenih od strane vanjskih nezavisnih procjenitelja.

5. USPOREDNE INFORMACIJE I REKLASIFIKACIJA POČETNIH STANJA

	Bilješka	31. prosinca 2014. godine		u tisućama kuna 31. prosinca 2014. godine
		objavljeno	reklasifikacija	reklasificirano
I DUGOTRAJNA IMOVINA
1. Nematerijalna imovina		189.501		189.501
2. Nekretnine, postrojenja i oprema		148.433		148.433
3. Dugotrajna financijska imovina		120.160		120.160
4. Dugotrajna potraživanja	(e)	1.363	(1.348)	15
II KRATKOTRAJNA IMOVINA
1.Zalihe		97.912		97.912
2. Kratkotrajna potraživanja	(a),(b),(c), (e),(t)	111.383	47.814	159.197
3. Kratkotrajna financijska imovina	(a),(b),(c),(d)	100.944	(46.466)	54.478
4. Novac i novčani ekvivalenti		1.214		1.214
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi		1.374		1.374
UKUPNO IMOVINA		772.284		772.284
I KAPITAL I REZERVE
1. Upisani kapital		19.016		19.016
2. Premije na emitirane dionice		85.379		85.379
3. Revalorizacijske rezerve		67.384		67.384
4. Zakonske rezerve		183		183
5. Zadržana dobit		32.143		32.143
6. Rezultat tekuće godine		(42.859)		(42.859)
II DUGOROČNE OBVEZE
1. Odgođena porezna obveza		16.846		16.846
2. Obveze prema bankama i drugim fin.institucijama		51.663		51.663
3. Obveze prema povezanim društvima		10.853		10.853
III KRATKOROČNE OBVEZE
1. Obveze prema povezanim društvima		5.304		5.304
2. Obveze prema bankama i drugim
financijskim institucijama		288.337		288.337
3. Obveze za predujmove		2.714		2.714
4. Obveze prema dobavljačima		115.321		115.321
5. Obveze po vrijednosnim papirima		109.802		109.802
7. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja		4.301		4.301
8. Ostale kratkoročne obveze		5.897		5.897
Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja
UKUPNO PASIVA		772.284		772.284

5. USPOREDNE INFORMACIJE I REKLASIFIKACIJA POČETNIH STANJA (NASTAVAK)

				u tisućama kuna
	Bilješka	2014. godina		2014. godina
		objavljeno	reklasifikacija	reklasificirano
Prihodi od prodaje	(g)	597.087		597.087
Ostali poslovni prihodi		8.055		8.055
Ukupni prihodi iz poslovanja		605.142		605.142
Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih		3.980		3.980
proizvoda
Materijalni troškovi		(220.771)		(220.771)
Trošak prodane robe		(301.388)		(301.388)
Ostali vanjski troškovi		(41.755)		(41.755)
Troskovi osoblja		(16.529)		(16.529)
Amortizacija		(9.252)		(9.252)
Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine	(h)	(13.001)	(5.417)	(18.418)
Ostali troskovi		(5.036)		(5.036)
Ostali poslovni rashodi		(6.451)		(6.451)
Ukupni troškovi iz poslovanja		(610.203)		(615.620)
Neto financijski rezultat	(h)	(37.798)	5.417	(32.381)
Rezultat prije oporezivanja		(42.859)		(42.859)
Porez na dobit
Dobit / (qubitak) nakon poreza		(42.859)		(42.859)

				u tisućama kuna
	Bilješka	2014. godina		2014. godina
		objavljeno	reklasifikacija	reklasificirano
Rezultat prije oporezivanja		(42.859)		(42.859)
Novčani tijek iz operativnih	(i),(i),(l),(m),
aktivnosti	(n)	(8.559)	14.751	6.192
Novčani tijek od ulagateljskih	(i),(j),(k),(l),
aktivnosti	(n)	(209.015)	10.909	(198.106)
Novčani tijek od financijskih
aktivnosti	(i),(m)	211.878	(25.661)	186.217
Neto promjene u novcu i novčanim
ekvivalentima		(5.696)		(5.696)
Novac na početku razdoblja		6.910		6.910
Novac na kraju razdoblja		1.214		1.214

5. USPOREDNE INFORMACIJE I REKLASIFIKACIJA POČETNIH STANJA (NASTAVAK)

Društvo je u svrhu izdavanja financijskih izvještaja za godinu završenu 31. prosinca 2015. godine iskazalo reklasifikacijske izmjene u usporednima za 2014. godinu radi transparentnosti, usporedivosti i cjelovitog prikaza informacija u skladu s MRS 8 i to na način:

a) Napravljena je reklasifikacija potraživanja za kamate na dane zajmove povezanim osobama (Zdenačka farma d.o.o.) s pozicije "Kratkotrajna financijska imovina" na poziciju "Kratkotrajna potraživanja od povezanih osoba" u iznosu od 1.000 tisuće kuna.

(b) Napravljena je reklasifikacija potraživanja od kooperanata s pozicije "Kratkotrajna financijska imovina" na poziciju "Kratkotrajna potraživanja od kupaca" u iznosu od 44.343 tisuće kuna.

(c) Napravljena je reklasifikacija potraživanja od kooperanata od povezanih društava s pozicije "Kratkotrajna financijska imovina" na poziciju "Kratkotrajna od povezanih osoba" u iznosu od 1.124 tisuće kuna.

(d) Napravljena je reklasifikacija unutar pozicije "Kratkotrajna financijska imovina": s pozicije "Ulaganje u vrijednosne papire" na poziciju "Dani zajmovi fizičkim osobama" u iznosu od 4 tisuće kuna.

(e) Napravljena je reklasifikacija kratkotrajnih potraživanja s pozicije "Dugotrajna potraživanja" na poziciju "Kratkotrajna potraživanja od kupaca" u iznosu od 1.348 tisuća kuna.

(f) Napravljena je reklasifikacija potraživanja za kamate na dane zajmove povezanim osobama s pozicije "Ostala kratkotrajna potraživanja" na poziciju "Kratkotrajna potraživanja od povezanih osoba" u iznosu od 263 tisuće kuna.

(g) Napravljena je reklasifikacija unutar pozicije "Prihodi od prodaje": s pozicije "Prihodi od pružanja usluga" na poziciju "Prihodi od prodaje robe u zemlji" u iznosu od 1.734 tisuće kuna.

(h) Napravljena je reklasifikacija vrijednosnog usklađenja od kooperanata s financijskih rashoda gubici od usklade financijske imovine na trošak vrijednosnog usklađenja kratkotrajne imovine u iznosu od 5.417 tisuća kuna, što je u skladu s reklasijom potraživanja od kooperanata s kratkotrajne financijske imovine na kratkotrajna potraživanja od kupaca.

(i) U Izvještaju o novčanim tokovima za 2014. godinu napravljena je usklada novčanog toka za plaćene i naplaćene kamate u istom razdoblju na način da je gubitak prije poreza usklađen za neto kamatni rashod u iznosu od 21.324 tisuće kuna, čime je korigiran novčani tok od operativnih aktivnosti, te su novčani primici od naplaćenih kamata klasificirani u novčani tok od investicijskih aktivnosti u iznosu od 3.906 tisuće kuna, a novčani tok od financijskih aktivnosti je korigiran za plaćene kamate u razdoblju u iznosu od 23.710 tisuće kuna.

Osim toga, kao rezultat usklade neto kamatnog troška i stvarno plaćenih kamata, novčani tokovi od operativnih i financijskih aktivnosti su usklađeni za ukupno 1.520 tisuća kuna.

(j) U Izvještaju o novčanim tokovima za 2014. godinu napravljena je reklasifikacija prihoda od prodaje osnovnih sredstava u 2014. godini u iznosu od 88 tisuće kuna s novčanog toka od operativnih aktivnosti na novčani tok od investicijskih aktivnosti.

(k) U Izvještaju o novčanim tokovima za 2014. godinu napravljena je reklasifikacija kretanja po primljenim mjenicama unutar novčanog toka od investicijskih aktivnosti na način da je izdvojeno neto kretanje potraživanja po primljenim mjenicama s pozicija "Izdaci za dane pozajmice" i "Primici od naplate danih pozajmica" na zasebnu poziciju "Neto primici/(izdaci) po vrijednosnim papirima" u neto iznosu od 509 tisuća kuna.

() U Izvještaju o novčanim tokovima za 2014. godinu napravljena je reklasifikacija kretanja po danim zajmovima sa novčanog toka od operativnih aktivnosti na novčani tok od investicijskih aktivnosti u neto iznosu od 6.664 tisuća kuna u korist više naplaćenih novčanih sredstava u odnosu na odobrene zajmove.

(m) U Izvještaju o novčanim tokovima za 2014. godinu napravljena je reklasifikacija kretanja po primljenim kreditima i zajmovima s novčanog toka od operativnih aktivnosti na novčani tok od financijskih aktivnosti u neto iznosu od 1.194 tisuća kuna u korist više plaćenih sredstava u odnosu na primljene kredite i zajmove.

(n) U Izvještaju o novčanim tokovima za 2014. godinu napravljena je reklasifikacija neto prihoda i primitaka od burzovnih transakcija s novčanog toka od operativnih aktivnosti na novčani tok od investicijskih aktivnosti u iznosu od 251 tisuća kuna.

Financijski izvještaji su sastavljeni po načelu dosljednosti. U slučaju bilo kakvih promjena u prezentiranju ili klasifikaciji stavaka financijskih izvještaja, usporedni iznosi se, ukoliko je to moguće, prepravljaju u skladu s tim promjenama.

u tisućama kuna

Bilješke uz nekonsolidirane financijske izvještaje (nastavak) za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine

6. PRIHODI OD PRODAJE

		u tisućama kuna
		2015. godina 2014. godina	2013. godina
Prihodi od prodaje u zemlji	450.242	527.701	369.650
Prihodi od prodaje u inozemstvu	214.089	47.208	164.131
Prihodi od pružanja usluga	17.456	22.178	8.369
	681.787	597.087	542.150

Izvještajni segmenti sastavni su dio internih financijskih izvještaja. Interne financijske izvještaje redovito pregledava Uprava Društva koja je i glavnih odluka te koja na osnovu njih ocjenjuje uspješnost poslovanja i donosi poslovne odluke.

Društvo prati svoje poslovanje kroz sljedeće poslovne segmente:

Mlinarstvo

Veleprodaja

Ostalo (usluge, stočarstvo)

Analiza prihoda po vrsti djelatnosti

Slijedi analiza poslovnih prihoda poslovanja Društajnim segmentima koji su prikazani u skladu s MSFI 8 te usklada rezultata poslovanja po segmentima sa dobiti ili gubitkom od oporezivanja prikazanim u nekonsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

	2015. godina	2014. godina	2013. godina
Minarstvo	298.594	259.536	211.567
Veleprodaja	364.647	313.424	319.329
Ostalo	18.546	24.127	11.254
	681.787	597.087	542.150

Teritorijalna analiza prihoda od prodaje

		u lisutalla Kulla
	2015. godina	2014. godina	2013. godina
Hrvatska	467.666	548.751	377.965
Srbija	179.204	6.984	11.791
ltalija	11.610	11.402	63.761
він	10.642	7.237	9.576
Slovenija	6.074	10.390	1.576
Francuska	4.293	-	5.913
Mađarska	2.186	2.951	5.612
Libija	112
Švicarska		6.155	33.531
Rumunjska	14	3.164	5.875
Slovačka	-	53
Nizozemska	-	-	16.160
Ostale zemlje		-	10.390
	681.787	597.087	542.150

7. OSTALI POSLOVNI PRIHODI

	u tisućama kuna
	2015. godina	2014. godina
Naknadna odobrenja od dobavljača	7.318	4.326
Prihodi od naplate štete po sudskom sporu	4.836
Inventurni viškovi	2.258	1.352
Naknadno utvrđeni prihodi	1.316	1.576
Prihodi od subvencija	325	286
Ostali poslovni prihodi	612	515
	16.665	8.055

Prihodi od naplate štete po sudskom sporu čine prihodi od naplate štete po sudskom sporu s PZ Osatina u iznosu od 4.836 tisuće kuna (2014.: 0 kuna).

8. MATERIJALNI TROŠKOVI

Struktura materijalnih troškova je sljedeća:

		u tisućama kuna
	2015. godina	2014. godina
Troškovi sirovina i materijala	226.759	199.002
Potrošena energija	17.324	16.385
Kalo, rasip, lom i kvar na zalihama	3.478	3.149
Trošak zaliha prodane stoke	1.082	1.662
Trošak sitnog inventara	302	301
Ostali materijalni troškovi	275	272
Troškovi sirovina i materijala	249.220	220.771
Nabavna vrijednost prodane robe	326.949	301.388
Usluge telefona, pošte i prijevoza	23.007	19.363
Prodajni troškovi (špediteri, manipulacija robe itd)	4.945	4.450
Usluge zakupa	4.218	7.787
Trošak uslužne meljave	2.620	2.033
Usluge održavanja i zaštite	2.569	2.658
Intelektualne usluge	1.949	1.568
Usluge kontrole kvalitete	1.866	1.310
Usluge promidžbe, sponzorstva	1.214	782
Ostali vanjski troškovi	2.127	1.804
Ostali vanjski troškovi	44.515	41.755
	620.684	563.914

Trošak kala, rasipa, loma i kvara odnosi se najvećim dijelom na normirani kalo u proizvodnji (3.313 tisuća kuna, u 2014.: 2.951 tisuća kuna).

9. TROŠKOVI OSOBLJA

	u tisućama kuna
2015. godina	2014. godina
12.660	10.107
6.220	4.069
3.194	2.353
22.074	16.523

10. TROŠKOVI VRIJEDNOSNOG USKLAĐENJA

Troškovi vrijednosnog usklađenja u 2014. godini u potpunosti se odnose na umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca i potraživanja od kooperanata kao rezultat provedenog testa na umanjenje vrijednosti potraživanja. U 2015. godini testom nisu utvrđene indikacije na umanjenje vrijednosti (bilješka 19).

11. OSTALI TROŠKOVI

		u tisućama kuna
	2015. godina	2014. godina
Naknade troškova zaposlenima	2 904	924
Bankovne usluge i troškovi platnog prometa	1.701	2.004
Doprinosi, članarine i druga davanja	622	512
Premije osiguranja	605	715
Dnevnice za službena putovanja	198	210
Porezi koji ne ovise o rezultatu	70	298
Ostali troškovi	273	373
	6.373	5.036

Naknade troškova zaposlenima u 2015. godini čine najvećim dijelom otpremnine isplaćene djelatnicima mlinova Belje i PIK Vinkovci u iznosu 2.042 tisuće kuna (2014.: 40 tisuća kuna) što je rezultat odluke o racionalizaciji proizvodnog procesa. Ostatak su naknade za troškove prijevoza na posao.

12. OSTALI POSLOVNI RASHODI

		u tisućama kuna
	2015. godina	2014. godina
Troškovi vezani uz sudski spor	5.248
Naknadno odobreni cassa sconto	4 442	4.867
Troškovi reprezentacije	418	315
Kalo, rasip, lom i kvar na robi	309	430
Darovanja i sponzorstva	169	101
Kazne, penali, naknade šteta	વેરે જેવા	486
Ostali poslovni rashodi	457	252
	11.136	6.451

Troškove vezani uz sudski spor odnose se na PZ Osatina u iznosu od 5.284 tisuće kuna (2014.: 0 kuna).

13. FINANCIJSKI PRIHODI I RASHODI

Financijski prihodi

		u tisućama kuna
	2015. godina	2014. godina
Kamate na dane zajmove	2.590	3.388
Pozitivne tečajne razlike	2.449	1.288
Zatezne kamate	2.368	1.784
Dobici iz burzovnih transakcija	848	251
Dobit sudjelujućih interesa		11
Ostali financijski prihodi	1.385	55
	9.640	6.777

Financijski rashodi

			u tisućama kuna
	2015. godina	2014. godina	2013. godina
		reklasificirano	reklasificirano
Kamate na kredite i zajmove	16.243	19.264	17.013
Diskontne kamate po mjenicama	4.302	6.649	2.132
Zatezne kamate	3.488	583	1.049
Negativne tečajne razlike	1.412	1.613	2.227
Gubici od usklade financijske imovine	115	11.036
Ostali financijski rashodi	ব	13
	25.564	39.158	22.423

14. POREZ NA DOBIT

Porezni trošak/(prihod) obuhvaća:

		u ilsucama kuna
		2015. godina
Tekući porez na dobit	3.543
	3.543

Usklađenje efektivne porezne stope

Sljedeća tabela prikazuje uskladu troška poreza prikazanog u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti sa zakonskom poreznom stopom:

		u tisućama kuna
	2015. godina	2014. godina
Dobit/(gubitak) prije poreza iz poslovanja	12.616	(42.859)
Porez na dobit po stopi od 20% (u 2014. godini 20%)	2.523	(8.572)
Učinak neoporezivih prihoda		(317)
Učinak porezno nepriznatih rashoda	1.080	8.829
Učinak neiskorištenih poreznih gubitaka i poreznih prijeboja koji nisu priznati
kao odgođena porezna imovina	(60)
Porezni rashod iz aktivnih dijelova poslovanja priznat u dobit i gubitak	3.543	(60)

14. POREZ NA DOBIT (NASTAVAK)

Neiskorišteni porezni gubici

U skladu s poreznim propisima Društvo na dan 31. prosinca 2015. godine nema prenosive porezne gubitke (na dan 31. prosinca 2014. godine imalo je prenosive porezne gubitke u iznosu od 299 tisuća kuna). Navedeni porezni gubici prenosivi su 5 godina unaprijed od godine nastanka poreznog gubitka.

Neiskorišteni porezni gubici (bruto) na datum izvještavanja bili su kako slijedi:

		u tisućama kuna
	2015. godina	2014. godina
Preneseni porezni gubici iskoristivi do 2019. godine		299
		2019

Odgođene porezne obveze proizlaze iz sljedećeg:

		Kroz zadržanu	u lisutallia kulla
2015. godina	Početno stanje	dobit	Završno stanje
Usklađenja dugotrajne imovine	16.846	728	16.118
Odgođena porezna obveza	16.846	728)	16.118

			u tisućama kuna
		Kroz zadržanu
2014. godina	Početno stanje	dobit	Završno stanje
Usklađenja dugotrajne imovine	21.677	(4.831)	16.846
Odgođena porezna obveza	21.677	(4.831)	16.846

Kretanje odgođene porezne obveze

	31. prosinca 2015. godina	u tisućama kuna 31. prosinca 2014. godina
Stanje 1. siječnja	16.846	21.677
Smanjenje	(728)	(4.831)
	16.118	16.846

U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije društava u Hrvatskoj u razdoblju od tri godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana, te može uvesti dodatne porezne obveze i kazne. Uprava Društva nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.

Granolio d.d., Zagreb

15. NEMATERIJALNA IMOVINA

,

Kretanje nematerijalne imovine u toku 2015. godine					u tisućama kuna
	Goodwill	Zaštitni znaci.
Nabavna vrijednost		koncesije, licence	Lista kupaca	Software	UKUPNO
Stanje 1. siječnja 2015.	60.379	120.000	10.000	1.446	191.825
Povećanja				410	410
Stanje 31. prosinca 2015.	60.379	120.000	10.000	1.856	192.235
spravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2015.			972	1.352	2.324
Amortizacija			1.666	103	1.769
Stanje 31. prosinca 2015.			2.638	1.455	4.093
Sadašnja vrijednost 1. siječnja 2015.	60.379	120.000	9.028	ਰੇਖੋ	189.501
Sadašnja vrijednost 31. prosinca 2015.	60.379	120.000	7.362	401	188.142
Kretanje nematerijalne imovine u toku 2014. godine					u tisućama kuna
	Goodwill	Zaštitni znaci. koncesije, licence	Lista kupaca	Software	UKUPNO
Nabavna vrijednost
Stanje 1. siječnja 2014.				1.331	1.331
Povećanja	60.379	120.000	10.000	115	190.494
Stanje 31. prosinaca 2014.	60.379	120.000	10.000	1.446	191.825
lspravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2014.			-	1.190	1.190
Amortizacija			972	162	1.134
Stanje 31. prosinca 2014.			972	1.352	2.324
Sadašnja vrijednost 1. siječnja 2014.				141	141
Sadašnja vrijednost 31. prosinca 2014.	60.379	120.000	9.028	ਰੇਪੇ	189.501

Nematerijalna imovina u vrijednosti 120.000 tise u kuna) založena je kao garancija za kreditne obveze Društva (bilješka 23),

iranolio d.d., Zagreb

16. NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

Kretanje nekretnina, postrojenja i opreme u toku 2015. godine

				Ostala		u tisučama kuna
	Zemljište	Građevinski objekti	Postrojenja, oprema i alati	materijalna imovina	Investicije u tijeku	UKUPNO
Nabavna vrijednost
Stanje 1. siječnja 2015.	8.182	162.026	87.633	175	1.591	259.607
Povećanja	=	452	1.956	C	1.217	3.627
Priienos s investicija	18		442	1	(442)
Prodaja			(46)	-		(46)
Rashod	118		(340)	(5)	-	(345)
Stanje 31. prosinca 2015.	8.182	162.478	89.645	172	2.366	262.843
Ispravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2015.		45.202	65.878	ਰਕ		111.174
Amortizacija revalorizacije	18	2.165	1.472			3.637
Amortizacija	118	1.719	2.862		=	4.582
Prodaja			(24)			(24)
Rashod	-		(340)	(1)		(341)
Stanie 31. prosinca 2015.	-	49.086	69.848	ਰੇਪ		119.028
Sadašnja vrijednost 1. siječnja 2015.	8.182	116.824	21.755	81	1.591	148.433
Sadašnja vrijednost 31. prosinca 2015.	8.182	113.392	19.797	78	2.366	143.815

Materijalna imovina u vrjednosti 13.398 tisuća kuna) založena je kao garancija za kredine obveze Društva (bilješka 23),

Billeske uz nekonsolidirane financiiske izviestaje (nastavak)
	za godinu Koja je zavrsila 31. prosinca 2015. godine

16. NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA (NASTAVAK)

Kretanje nekretnina, postrojenja i opreme u toku 2014. godine

				Ostala
	Zemljište	Građevinski objekti	alati Postrojenja, oprema i	materijalna imovina	Investicije u tijeku	UKUPNO
Nabavna vrijednost
Stanje 1. siječnja 2014.	8.182	160.415	80.303	143	245	249.288
Povećanja		163	3.542	32	6.832	10.569
Prijenos s investicija		1.448	4.038		5.486
Prodaja			(250)			(250)
Stanje 31. prosinca 2014.	8.182	162.026	87.633	175	1.591	259.607
Ispravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2014.		41.354	61.821	93		103.268
Amortizacija revalorizacije		2.165	1.474			3.639
Amortizacıja		1.683	2.795			4.479
Prodaja			(212)			(212)
Stanje 31. prosinca 2014.		45.202	65.878	94		111.174
Sadašnja vrijednost 1. siječnja 2014.	8.182	119.061	18,482	50	245	146.020
Sadašnja vrijednost 31. prosinca 2014.	8.182	116.824	21 .7455	81	591	148.433

Granolio d.d., Zagreb

17. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

(a) Ulaganje u ovisna društva

	31. prosinca 2015. godine	u ilsucama kuna 31. prosinca 2014. godine
Zdenka mliječni proizvodi d.o.o., Veliki Zdenci	42.767	42.754
Zitar d.o.o., Donji Miholjac	39.621	39.332
Zdenačka farma d.o.o., Veliki Zdenci	27.661	11.661
Prerada žitarica d.o.o., Grubišno Polje	5.206	5.206
	115.255	98.953

(b) Udjeli po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak

	31. prosinca 2015. godine	u tisucama kuna 31. prosinca 2014. godine
Zagrebačke pekarne Klara d.d., Zagreb	19.925	19.925
Prehrana trgovina d.d., Zagreb	536	536
Žitozajednica d.o.o., Zagreb
	20.462	20.462

Učešće u vlasničkoj strukturi

	31. prosinca 2015. godine	31. prosinca 2014. godine
Zdenačka farma d.o.o., Veliki Zdenci	100.00%	100,00%
Prerada žitarica d.o.o., Grubišno polje	100.00%	100.00%
Zdenka mliječni proizvodi d.o.o., Veliki Zdenci	50.00%	49.99%
Zitar d.o.o., Donji Miholjac	49.69%	49,69%
Zagrebačke pekarne Klara d.d., Zagreb	18.25%	18,25%
Prehrana trgovina d.d., Zagreb	11.48%	11,48%
Žitozajednica d.o.o., Zagreb	1,28%	1.28%

U toku 2015. godine Društvo je dokupilo udjele u društvu Zdenka mliječni proizvodi d.o.o. u iznosu od 0,01% i time povećalo svoj udio s 49,99% na 50,00%.

(c) Dani dugoročni zajmovi, depoziti i slično

	31. prosinca 2015. godine	u tisucama kuna 31. prosinca 2014. godine
Zajmovi fizičkim osobama	550	329
Jamčevine	351	416
	901	745

Jamčevine se odnose na plaćene jamčevine po ugovorima o financijskom najmu.

Kretanje dugoročnih zajmova u toku godine prikazano je unutar bilješke 20.

18. ZALIHE

	31. prosinca 2015. godine	u tisiloama Kuna 31. prosinca 2014. godine
Sirovine i materijal	41.614	11.433
Trgovačka roba	7.886	82.061
Gotovi proizvodi	3.412	3.170
Nefakturirana roba	1.038	391
Proizvodnja u tijeku	749	857
	54.699	97.912

Društvo od 2015. godine vodi pšenicu u svojim knjigama kao sirovinu, dok ju je u 2014. godini vodilo kao trgovačku robu (ukupna vrijednost pšenice na zalihama Društva na dan 31. prosinca 2015. godine iznosila je 36.848 tisuća kuna, dok je na 31. prosinca 2014. godine iznosila 65.357 tisuća kuna).

19. POTRAŽIVANJA OD KUPACA, POTRAŽIVANJA OD DRŽAVE I DRUGIH INSTITUCIJA I OSTALA POTRAŽIVANJA

a) Potraživanja od kupaca

			u tisućama kuna
	31. prosinca	31. prosinca	1. siječnja
	2015. godine		2014. godine 2014. godine
Kupci u zemlji	96.680	112.530	81.695
Kupci u inozemstvu	20.420	9.374	12.470
Potraživanja od koopranata	30.349	48.507	50.322
Ispravak vrijednosti potraživanja	(22.583)	(23.888)	(7.046)
	124.866	146.573	137.441

Potraživanja od kooperanta odnose se na prodani repromaterijalu za sjetvu poljoprivrednicima koji su istovremeno i dobavljači sirovina za proizvodnju i trgovačke robe.

Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca

	u tisućama kuna
		2015. godina 2014. godina 2013. godina
Stanje na dan 1.1.	23 3:38	7.046	7.108
Povećanje - potraživanja od kupaca		13.001	35
Povećanje - potraživanja od kooperanata Naplata vrijednosno usklađenih potraživanja i potraživanja od		5.417
kooperanata	(1.305)	(1.576)	(97)
Stanje na dan 31.12.	27.583	23 333	7.046

19. POTRAŽIVANJA OD KUPACA, POTRAŽIVANJA OD DRŽAVE | DRUGIH INSTITUCIJA | OSTALA POTRAŽIVANJA (NASTAVAK)

a) Potraživanja od kupaca (nastavak)

Starosna analiza potraživanja od kojih nije proveden ispravak vrijednosti prikazana je u sljedećoj tablici:

			u tisućama kuna
	31. prosinca 2015. godine	31. prosinca 2014. godine	1. siječnja 2014. godine
Nedospjelo	71.084	80.912	69.691
0 - 90 dana	36.283	53 656	44.734
91 - 180 dana	11.685	6.372	8.576
181 - 360 dana	ଚିତ୍ରଟି	772	3.681
> 360 dana	5.148	4.811	10.759
	124.866	146.523	137.441

Društvo je provelo test na umanjenje vrijednosti svih potraživanja od kooperanata, te je procijenilo da su potraživanja od kupaca i kooperanta, na dan 31. prosinca 2015. godine iskazana u razredu starijih od 360 dana, naplativa.

b) Potraživanja od države i drugih institucija

	31. prosinca 2015. godine	u tisućama kuna 31. prosinca 2014. godine
Potraživanja za PDV	5.474	193
Predujmovi poreza na dobit		1.466
Ostala potraživanja od države i drugih institucija		152
	5.474	1.811

c) Ostala potraživanja

			u tisućama kuna
	31. prosinca	31. prosinca	1. siječnja
	2015. godine	2014. godine	2014. godine
Potraživanja po cesijama i kompenzacijama	1.798	1.626	2.690
Dani predujmovi	1.950	1.087	4.105
Potraživanja za kamate	357	556	195
Ostala potraživanja	99	eg	60
	4.204	3.338	7.050

20. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

a) Ulaganja u vrijednosne papire

	31. prosinca 2015. godine	u tisućama kuna 31. prosinca 2014. godine
Ulaganja u dionice po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak	542	494
Ulaganja u mjenice	154	309
Ulaganja u opcije		68
	696	871

b) Dani zajmovi, depoziti i slično

			u tisućama kuna
	31. prosinca	31. prosinca 2015. godine 2014. godine 2014. godine	1. siječnja
Dani zajmovi pravnim osobama	5.500		11
Dani kratkoročni zajmovi fizičkim osobama	829	4.350	4.137
Dani depoziti	46	64	251
	6.375	4.414	4.399

Billeske uz nekonsolidirane rinanciiske izvjestaje (nastavak)
	za godinu koja je zavrsila 31. prosinca 2015. godine

20. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (NASTAVAK)

Kretanje potraživanja po danim zaimovima u 2015. godini

	Početno stanje 1. siječnja 2015.	ovećanje potraživanja po zaimovima danim d	financijsku Priienos sa potraživanja na imovinu	glavnice Otplata	Prijenos diiela potraživania u dugoročnih kratkoročna	Obračunate tecaine razlike	Završno stanje 31. prosinca 2015.
Dani dugoročni zajmovi
Dani zajmovi fizičkim osobama	329	30	-	(58)	249	-	550
Ukupno dugoročni zajmovi	329	30	1	(58)	249	1	550
Kratkoročni zajmovi
Dani zajmovi fizičkim osobama	4.350			(3.267)	(249)	(5)	829
Dani zajmovi povezanim osobama	49.193	19.816	4 392	(37.999)			35.402
Dani zajmovi trgovačkim društvima		25.750		(20.250)			5.500
Ukupno kratkoročni zajmovi	53.543	45.566	4.392	(61.516)	(249)	5)	41.731
UKUPNO	53.872	45.596	4.392	(61.574)		5	42.281
Kretanje potraživanja po danim zajmovima u 2014. godini	Početno stanje 1. siječnja 2014.	ivanja po Povećanje zaimovima danim potraž	glavnice Otplata	Otpis/vrijednosno usklađenje glavnice	potraživanja u dugoročnih kratkoročna Prijenos dijela	Obračunate tečaine razlike	Završno stanje 31. prosinca 2014.
Dani dugoročni krediti zajmovi Dani dugoročni zajmovi fizičkim osobama	300	112	(15)	-	(68)		329
Ukupno dugoročni zajmovi	300	112	(15)		(୧୫)		379
Kratkoročni zajmovi
Dani zaimovi fizičkim osobama	4.137	872	(454)	(278)	68	9	4.350
Dani zajmovi povezanim osobama	50.258	22.658	(21.401)	(2.322)			49.193
Dani zajmovi trgovačkim društvima	11	543.000	(543.000)	(11)
Ukupno kratkoročni zajmovi	54.406	566.530	(564.855)	(2.611)	8 9	9	53.543
UKUPNO	502 75	647 566	870 1564	1 51 12		14	279 53

Granolio d.d., Zagreb

ടു

Granolio d.d Zagreb

20. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (NASTAVAK)

Kretanje potraživanja po danim zajmovima u 2013. godini

	Početno stanje siječnja 2013.	potraživanja po Povećanie zajmovima danım	Otplata glavnice	kratkoročne Prijenos dijela dugoročnih potraživanja u	Obračunate tečajne razlike	Završno stanie 2013. 31. prosinca
Dani dugoročni zajmovi
Dani dugoročni krediti zajmovi fizičkim osobama	268	100		(୧୫		300
Ukupno dugoročni zajmovi	268	00		68		300
Kratkoročni zajmovi
Dani zajmovi fizičkim osobama	963	3.247	(141)	68		4.137
Dani zajmovi povezanim osobama	46.671	18.698	(15.111)			50.258
Dani zajmovi trgovačkim društvima		240.000	(240.000)
Ukupno kratkoročni zaimovi	47.645	261.945	255.252	88		54.406
UKUPNO	47.913	262.045	(255.252)			54.706

21. NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

	31. prosinca 2015. godine	u tisuosima Kuna 31. prosinca 2014. godine
Računi u bankama - kunski	15.581	858
Računi u bankama - devizni	1.390	355
Novac u blagajni	2
	16.973	1.214

22. KAPITAL I REZERVE

Kapital predstavlja vlastita trajna sredstva za poslovanje. Obuhvaća temeljnu dioničku glavnicu, zajedno sa zakonskim rezervama, revalorizacijskim rezervama, zadržanom dobiti i rezultatom tekuće godine.

Odlukom Skupštine društva u 2012. godini Granolio d.o.o. preoblikovan je u dioničko društvo izdavanjem redovnih dionica. Temelini kapital društva u iznosu od 5.000 tisuća kuna podjeljen je na 500.000 redovnih dionica serije "A", od kojih svaka ima nominalni iznos 10 kuna.

Preoblikovanje društva upisano je u registar Trgovačkog suda u Zagrebu 21. veljače 2012. godine.

Odlukom Skupštine temeljni kapital Društva povećan je pretvorbom zadržane dobiti s iznosa od 5.000 tisuća kuna za iznos od 7.000 tisuća kuna na iznos od 12.000 tisuća kuna. Temeljni kapital povećan je izdavanjem redovnih dionica nominalne vrijednosti 10 kuna, koje preuzimaju dioničari srazmjerno njihovom udjelu u dotadašnjem temeljnom kapitalu Društva. Povećanje temeljnog kapitala upisano je u registar Trgovačkog suda u Zagrebu 28. rujna 2011. godine.

Odlukom glavne skupštine od 2. rujna 2014. godine temeljni kapital povećan je s iznosa od 12.000 tisuća kuna za iznos od 7.016.430,00 kuna na iznos od 19.016.430,00 kuna. Temeljem javnog poziva za upis novih dionica temeljni kapital povećan je uplatama u novcu izdavanjem novih 701.643 redovnih dionica na ime, pojedinačnog nominalnog iznosa od 10,00 kuna, u nematerijaliziranom obliku po jedinstvenoj konačnoj cijeni izdanja za jednu novu dionicu od 134,00 kune. Društvo je provelo javni poziv za upis novih dionica, i to njih najmanje 671.642 do najviše 789.157. Upis je proveden od 25. do 27. studenog 2014. godine.

Na dan 31. prosinca 2015. godine upisani kapital u sudskom registru iznosi 19.016.430 kuna. Ukupan broj dionica iznosi 1.901.643. Nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 10 kuna. Rezultat prodaje dionica putem javne ponude je i kapitalna dobit u vrijednosti 87.004 tisuće kuna koja je od 1. siječnja 2014. godine do 31. prosinca 2015. godine umanjena za troškove dokapitalizacije nastale u tom periodu u ukupnoj vrijednosti od 2.817 tisuća kuna.

22. KAPITAL I REZERVE (NASTAVAK)

Na dan 31. prosinca 2015. godine vlasnička struktura temeljnog kapitala bila je kako slijedi, pri čemu prvih 10 dioničara na dan 31. prosinca 2015. godine posjeduje 95,09% dionica:

	31. prosinca 2015. godine		31. prosinca 2014. godine
	Broj dionica u tisućama	% vlasništva	Broj dionica u tisućama	0/0 vlasništva
Hrvoje Filipović	1.155	60,74%	1.155	60,74%
Podravska banka d.d.	164	8,63%		0.00%
Hypo Alpe-adria-bank d.d./PBZ.CO. Obvezni mirovinski fond- kategorija B	150	7,89%	150	7,89%
Societe Generale-Splitska banka d.d./Erste plavi OMF kategorija B	149	7,85%	149	7,85%
HOK - osiguranje d.d.	75	3,93%	45	2.36%
Primorska banka d.d. Rijeka/Zbirni račun pravne osobe	35	1,82%	15	0.78%
PBZ d.d.	28	1,45%	28	1,47%
Hypo Alpe-adria-bank d.d./SZAIF d.d.	27	1,42%	30	1,58%
Erste & Steiermarkische Bank d.d./CSC	15	0.79%	15	0.79%
Primorska banka d.d. Rijeka/Zbirni račun klijenata privatnog bankarstva - DF	11	0.58%	27	1,42%
Ostali	ત્વે ઉ	4,91%	288	15.12%
	1.902	100,00%	1.902	100,00%

23. OBVEZE PREMA BANKAMA I DRUGIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA

	31. prosinca 2015. godine	u tisućama kuna 31. prosinca 2014. godine
Dugoročne obveze
Krediti banaka	282.290	50.434
Financijski najam	715	1.229
	283.005	51.663
Kratkoročne obveze
Krediti banaka	60.647	287.136
Financijski najam Obveze za preuzeta plaćanja temeljem ugovora o cesiji, asignaciji i	510	1.201
preuzimanjem duga	1.500
	62.657	288.337
	345.662	340.000

Sažeti pregled kreditnih uvjeta

Društvo je 31. srpnja 2015. godine potpisalo ugovor o dugoročnom sindiciranom kreditu na iznos od 300 milijuna kuna. U klupskom kreditodavatelji sudjelovale su Erste&Steiermärkische Bank d.d., Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) i Zagrebačka banka d.d. (ZABA) kao mandatirani aranžeri i kreditodavatelji te Privredna banka Zagreb d.d. kao Agent. Navedene banke sudjeluju u kreditu s jednakim udjelima, odnosno svaka s iznosom od 100 milijuna kuna.

Dugoročni klupski kredit odobren je u hrvatskim kunama i njime je Društvo zatvorilo postojeće dugoročne kreditne obveze i dio kratkoročnih obveza.

Društvo ima ugovorene kovenante po sindiciranom kreditu. S datumom 31. prosinca 2015. godine Društvo nje ispunilo dio ugovorenih kovenanata. Banke vjerovnici nisu tražile ubrzanu otplatu kredita te je, kao potvrda da to neće učiniti niti nakon izdavanja financijskih izvještaja, izdano pismo namjere.

Dio dugoročnih kredita, uključujući i financijski najam, koji dospijeva do 31. prosinca 2016. godine iznosi 15.690 tisuća kuna i iskazan je na poziciji kratkoročnih obveze u saldu dospijevaju u razdoblju od 1. siječnja 2017. godine do kolovoza 2025. godine.

Primljeni kratkoročni krediti namijenjeni su financiranju obrtnih sredstava, financiranju sjetvi te otkupa pšenice.

Vrijednost dugotrajne imovine opterećene hipotekom za kreditna zaduženja kod banaka na dan 31. prosinca 2015. godine iznosila je 335.786 tisuća kuna (31. prosinca 2014. godine: 215.471 tisuća kuna).

Bilješke uz nekonsolidirane financijske izvještaje (nastavak) za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine
23. OBVEZE PREMA BANKAMA I DRUGIM FINANCIJSKIM IN		STITUCIJAMA (NASTAVAK)
Kretanje obveza prema bankama i drugim financijskim institucijama u 2015. godini
	1. siječnja 2015. Početno stanje	Povecanje obveza po kreditima	Otplata glavnice kredita	dugoročnih kredita u kratkoročne kredite Prijenos dijela	tečajne razlike Obračunate	Završno stanje 31. prosinca
Dugoročni krediti						2015.
Dugoročni krediti banaka	50.434	300.000	(52.819)	(15.182)	(143)	282.290
Dugoročne obveze iz financijskog najma	229 ﺎ			(508)	(6)	9 /1
Ukupno dugoročni krediti	663 51.	300.000	(52.819)	(15.690)	149	283.005
Kratkoročni krediti
Kratkoročni krediti banaka	287.136	102.912	(343.296)	15.182	(1.287)	60.647
Obveze za preuzeta plaćanja temeljem ugovora o cesiji, asignaciji i preuzimanjem duga		21.020	(19.520)			1.500
Kratkoročni dio ugovora o najmu	201 1.		(1.200)	508		510
Ukupno kratkoročni krediti	337 288.	123.932	364.016)	15.690	(1.286	62.657
UKUPNO	000 340.	423 9392	(416.835)		(1.435)	345.662
Kretanje obveza prema bankama i drugim financijskim institucijama u 2014. godini
	Početno stanje	Povecanje		Prijenos dijela		Završno stanje
	1. siječnja 2014.	obveza po kreditima	Otplata glavnice kredita	duqoročnih kredita u kratkoročne kredite	tecaine razlike Obračunate	31. prosinca 2014
Dugoročni krediti
Dugoročni krediti banaka	056 84			(33.685)	63	50.434
Dugoročne obveze iz financijskog najma	446	833 2	(836)	(1.201	3)	.229
Ukupno dugoročni krediti	5072 84	2.833	(836)	(34.886)	50	51.663
Kratkoročni krediti
Kratkoročni krediti banaka	770 214	365.384	(326.843)	33.685	140	287.136
Obveze za preuzeta plačanja temeljem ugovora Obveze prema kartičarskim kućama	683		(682)		(1)
o cesiji, asignaciji i preuzimanjem duga	204 12	5.259	(17.463)
Kratkoročni dio ugovora o najmu	640		(640)	1.201		1.201
Ukupno kratkoročni krediti	297 228.	370.643	(345.628)	34 : 36	139	288.337
UKUPNO	799 312.	373.476	(346.464)		189	340.000

23. OBVEZE PREMA BANKAMA I DRUGIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA (NASTAVAK)

Dospijeće bankovnih kredita i financijskih najmova prikazano je kako slijedi:

						untsitesima Kuna
	stanje 31. prosinca 2015.	2016. godina	2017. godina	2018. godina	2019. godina	od 2020 godine
Banke u zemlji	342 937	60.647	62.180	15.180	17.710	187.220
Financijski najam Obveze za preuzeta plaćanja temeljem ugovora o cesiji, asignaciji i	1.225	510	438	173	104
preuzimanjem duga	1.500	1.500
	345.662	62.657	62.618	15.358	17.814	1874220

Stanje kredita u stranoj valuti prikazano je u sljedećoj tablici:

	31. prosinca 2015. godine	31. prosinca 2014. godine
Ukupna vrijednost obveza prema financijskim institucijama iskazana u tisucama eura	160	9.139

24. KRATKOROČNE OBVEZE

(a) Obveze prema dobavljačima

	31. prosinca 2015. godine	u tisućama kuna 31. prosinca 2014. godine
Dobavljači u zemlji	92.195	106.898
Dobavljači u inozemstvu	3.788	8.032
Obveze za nefakturiranu robu	1.037	391
	97.020	115.321

Starosna struktura obveza prema dobavljačima na dan 31. prosinca 2015. godine:

	31. prosinca 2015. godine	u tisućama kuna 31. prosinca 2014. godine
Nedospjelo	31.342	69.626
0 - 90 dana	56.800	40.150
91 - 180 dana	6.609	4.149
181 - 360 dana	948	588
> 360 dana	1.321	808
	97.020	115.321

24. KRATKOROČNE OBVEZE (NASTAVAK)

(b) Obveze po vrijednosnim papirima

Obveze po vrijednosnim papirima se u potpunosti se odnose na obveze za dane mjenice.

(c) Obveze za poreze, doprinose i slična davanja

	31. prosinca 2015. godine	u tisućama kuna 31. prosinca 2014. godine
Obveze za PDV	4.533	3.550
Obveze za porez na dobit	3.023
Porezi i dopriznosi iz i na plaće	775	567
Ostale obveze za poreze i doprinose	210	184
	8.541	4.301

(d) Ostale kratkoročne obveze

	31. prosinca 2015. godine	u tisućama kuna 31. prosinca 2014. godine
Obveze za kamate prema financijskim institucijama	3.012	4.879
Obveze prema zaposlenima	1.094	996
Ostale kratkoročne obveze	র্ব 1	22
	4.147	5.837

25. PREUZETE OBVEZE

Na dan 31. prosinca 2015. godine Društvo ima obveze po ugovorima o operativnom najmu za nabavku dugotrajne materijalne imovine u ukupnoj vrijednosti 2.165 tisuća kuna, te obveze po ugovorima o zakupninama u ukupnoj vrijednosti 2.054 tisuća kuna, koje još nisu realizirane niti su iskazane u izvještaju o financijskom položaju.

Ugovoreno plaćanje obveza po operativnom najmu za korištenje prijevoznih sredstava i proizvodne opreme te zakupu prostora prikazano je kako slijedi:

	31. prosinca 2015.	2016. qodina	2017. godina	2018 godina	2019. godina	od 2020. godine
Operativni najam	2.165	876	750	419	120
Zakupnine	2.054	545	383	352	352	422
	4.219	1.421	1.133	771	472	422

u tisućama kuna

26. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA

			u tisucama kuna
				31. prosinca 2015. godine
		movina		Obveze
	Potraživanja od kupaca i
	ostala potraživanja	Dani zajmovi	Dugoročne obveze	Kratkoročne obveze
Žitar d.o.o., Donji Miholjac	811	-		440
Zdenačka farma d.o.o., Veliki Zdenci Zdenka- mliječni proizvodi d.o.o., Veliki	2.561	15.281
Zdenci				35
Prerada žitarica d.o.o., Grubišno Polje		-		116
Stan arka d.o.o., Zagreb	88	14.810	-
Ključno rukovodstvo	420	5.311	=
	3.880	35.402		591

u tisućama kuna

1. prosinca 2014. godine

	lmovina		Obveze
	Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja	Dani zajmovi	Dugoročne obveze	Kratkoročne obveze
Zitar d.o.o., Donji Miholjac	1.041	2.550	10.853	4.468
Zdenačka farma d.o.o., Veliki Zdenci Zdenka- mliječni proizvodi d.o.o., Veliki Zdenci	1.828	30.814	-	2
Prerada žitarica d.o.o., Grubišno polje				834
Stan arka d.o.o., Zagreb	4.392	10.718
Ključno rukovodstvo	264	5.111
	7.525	49.193	10.853	5.304

u tisućama kuna

	Imovina		Obveze
	Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja	Dani zajmovi	Dugoročne obveze	Kratkoročne obveze
Žitar d.o.o., Donji Miholjac	1.477		13.365	3.253
Zdenačka farma d.o.o., Veliki Zdenci Zdenka- mliječni proizvodi d.o.o., Veliki Zdenci	578	34.856		32
Prerada žitarica d.o.o., Grubišno polje	-			48
Stan arka d.o.o., Zagreb	4.392	10.604
Tepih galerija d.o.o., Zagreb	366	1.148
F.I.V.E.S. d.o.o., Zagreb	366	1.173		1
Ključno rukovodstvo	-	2.477
	7.179	50-258	13.365	3.333

26. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (NASTAVAK)

Prihodi i rashodi za godine koje završavaju na 31. prosinca 2014. godine, koji proizlaze iz transakcija s povezanim osobama, bili su kako slijedi:

				u tisućama kuna
	2015. godina		2014. godina
	Prihodi	Rashodi	Prihodi	Rashodi
Žitar d.o.o., Donji Miholjac	4.986	(8.511)	14.117	(15.312)
Zdenačka farma d.o.o., Veliki Zdenci Zdenka- mliječni proizvodi d.o.o., Veliki	2.677	(231)	3.217	(224)
Zdenci		(41)		(a3)
Prerada žitarica d.o.o., Grubišno polje	50	(1.398)	91	(2.342)
Stan arka d.o.o., Zagreb	88		3.027
	5.391	(10.181)	20.452	(17.971)

Ključno rukovodstvo Društva sastoji se od članova Uprave društva Granolio d.d.

Naknade isplaćene ključnom rukovodstvu u toku 2015. godine iznose 2.831 tisuće kuna (u 2014. godini: 1.363 tisuće kuna).

Tijekom 2015. godine isplaćeno je 187 tisuća kuna naknada članovima Nadzornog odbora (u 2014. godini: 194 tisuće kuna).

27. ZARADA PO DIONICI

		u tisućama kuna
	31. prosinca 2015. godine	31. prosinca 2014. godine
Dobit/(Gubitak)	9.073	(42.859)
Dobit/(Gubitak) raspoređen dioničarima	9.073	(42.859)
Ponderirani prosječni broj običnih dionica za izračun osnovne zarade po dionici	1.901.643	1.239.003
Zarada po dionici (u kunama)	4,77	(34,59)

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA

28.1. Financijski rizici

Upravljanje rizikom kapitala

Odnos neto duga i kapitala (Gearing ratio)

Društvo analizira strukturu kapitala na godišnjoj razini. Kao dio navedene analize prikazan je trošak kapitala i rizik povezan sa svakom stavkom kapitala.

Gearing ratio na dan izvještaja o financijskom položaju bio je kako slijedi:

	31. prosinca 2015. godine	u tisućama kuna 31. prosinca 2014. godine
Dug (dugoročni i kratkoročni krediti i obveze po vrijednosnim papirima)	425.325	447.372
Obveze za najam (dugoročne i kratkoročne)	1.225	2.431
Novac i novčani ekvivalenti	(16.973)	(1.214)
Neto dug	409.577	448.589
Glavnica	169.855	161,246
Omjer duga i glavnice	241%	278%

Dug je definiran kao obveza za dugoročne i kratkoročne kredite, obveze po vrijednosnim papirima i obveze za najam. Glavnica predstavlja vrijednost kapitala i rezetvi.

Struktura kapitala Društva sastoji se od dužničkog dijela, koji uključuje primljene zajmove, kredite i obveze za najam, novca i novčanih ekvivalenata te vlasničke glavnice koja obuhvaća temeljni kapital, pričuve, zadižanu dobit te dobit tekuće godine.

Kategorije financijskih instrumenata

	31. prosinca 2015. godine	u tisućama kuna 31. prosinca 2014. godine
Financijska imovina
Novac	16.973	1.214
Zajmovi i potraživanja	181.391	213.998
Financijske obveze po amortiziranom trošku
Obveze po kreditima i vrijednosnim papirima	426 550	449,803
Obveze prema dobavljačima	97.020	115.321
Ostale obveze	8.128	24.768

Ciljevi upravljanja financijskim rizikom

Društvo se jednim dijelom financira putem kredita denominiranih u stranim valutama. Kao rezultat, Društvo je podložno utjecaju tečajnih razlika i promjene kamatnih stopa. Društvo je, zbog prodaje robe s odgodom plaćanja, izloženo i riziku nenaplativosti potraživanja.

Društvo nastoji svesti učinke spomenutih rizika na najmanju moguću razinu.

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

28.1. Financijski rizici (nastavak)

Upravljanje cjenovnim rizikom

Najveće tržište na kojem Druža usluge je tržište Republike Hrvatske. Uprava Društva na temelju tržišnih cijena određuje cijene svojih usluga. Funkcija nabave je centralizirana te se već samim time postiže na tržištu status respektabilnog kupca sa dobrim polazištem u pregovaranju.

Tečajni rizik

Društvo je izloženo riziku promjena tečaja. Tečajni rizik vezan je uz činjenicu da je dio kreditnih obveza Društva vezan uz kretanje tečaja HRK prema EUR. Snažne fluktuacije u tečaju EUR/HRK mogli bi imati utjecaja na vrijednost imovine i obveza Društva u inozemnoj valuti. Također, Društvo ostvaruje približno 30% ukupnih prihoda prema podacima za 2015. godinu na inozemnim tržištima u EUR, pa fluktuacije u tečaju EURIHRK mogu utjecati na poslovanje Društva i po ovoj osnovi.

Društvo na dan izvještaja nije koristilo financijske instrumente zaštite od nepovoljnih tečajnih kretanja.

U idućoj tablici su prikazani knjigovodstveni iznosi monetarnih obveza Društva u stranoj valuti na izvještajni datum.

	lmovina			u originalnoj valuti u tisućama Obveze
	31. prosinca 2015. godine	31. prosinca 2014. godine	31. prosinca 2015. godine	31. prosinca 2014. godine
Europska unija (EUR)	2.211	749	500	10.099

Analiza osjetljivosti na valutni rizik

Društvo je uglavnom izloženo valutnom riziku promjene tečaja kune u odnosu na EUR, zbog činjenice da se trgovina prehrambenim sirovinama na međunarodnom tržištu velikim dijelom obavlja u valuti EUR.

U idućoj tablici je analizirana osjetljivost Društva na petpostotno (5%) povećanje i smanjenje tečaja kune od u odnosu na relevantne strane valute. Stopa osjetljivosti od 5% je stopa predstavlja procjenu rukovodstva o realno mogućim promjenama valutnih tečajeva. Analiza osjetljivosti uključuje samo otvorene novčane stavke u stranoj valuti i njome su preračunate stavke usklađene za desetpostotnu valutnih tečajeva. Pozitivan broj pokazuje povećanje dobiti ili glavnice kod porasta vrijednost kune za 5 % u odnosu na predmetnu valutu. U slučaju pada vrijednosti kune za 5 % u odnosu na predmetnu valutu, utjecaj na dobit ili glavnicu bio bi jednak ali suprotan, odnosno iznosi u tablici bi bili negativni.

		urishisama Kuna
	Povećanje/ smanjenje tečaja	Učinak na dobit prije poreza
2015.
EUR	+5%	653
	-5%	(653)
2014.
EUR	+5%	(3.582)
	-5%	3.582

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

28.1. Financijski rizici (nastavak)

Kreditni rizik

Društvo je izloženo riziku nenaplate određenog dijela potraživanja od kupaca. U pravilu Društvo prvenstveno posluje s trgovačkim lancima koji predstavljaju najznačajnije kupce i s kojima postoji suradnja već duži niz godina. Samim time kreditni rizik Društva prvenstvo se odražava u vidu eventualnih problema u sektoru maloprodaje. Društvo nastoji smanjići izloženost kreditnom riziku kroz praćenje kupaca, stroge mjere kontrole naplate te pribavljanjem različitih instrumenata osiguranja kao što su zadužnice i mjenice.

Uz kreditni rizik prema kupcima, Društvo je izloženo kreditnom riziku iz odnosa sa kooperantima u proizvodnji žitarica i uljarica, obzirom da ih u vrijeme sjetve robno kreditira potrebnim repromaterijalom. Kooperanti svoje obveze po osnovi repromaterijala u pravilu podmiruju isporukom proizvedenih uljarica i žitarica ukoliko se strane usuglase oko cijene proizvoda u vrijeme žetve. Moguće je, i u praksi se događa, da određeni dio kooperanata iz različitih razloga ne proizvedu dovoljne količine žitarica i uljarica za podmirenje robnog kredita. Društvo se od takvih situacija štiti dodatnim instrumentima osiguranja, kao što su osobna jamstva nositelja poljoprivrednog gospodarstva, osobna jamstva članova obitelji, zalog poljoprivredne opreme i nekretnina, fiducij usjeva ili zaliha žitarica, suvlasništvo nad usjevima i sl. Potrebno je naglasiti da se sa svakim kooperantom individualno dogovaraju instrumenti osiguranja, ovisno o dosadašnjem odnosu.

U situacijama kada kooperant nije u mogućnosti vratiti robni kredit uslijed nepovoljnih vremenskih prilika i/li nepovoljne tržišne cijene žitarica, s njim se, ako se procijeni da će Društvo nastavili suradnju s kooperantom, dogovara odgoda plaćanje kamata, ugovara se otplata duga iz sljedeće sjetvene sezone ili se ugovara otplatu u nekoj drugoj ratarskoj kulturi koja nije bila pod utjecajem vremenskih neprilika (npr. kiša u vrijeme žetve pšenice može utjecati na smanjenje njene kvalitete, a istovremeno pozitivno uljecati na kulture koje se žanju u jesen). Naime, kooperanti obično siju više različitih kultura sa ciljem da umanje rizike vremenskih nepogoda na pojedinu kulturu, ali se i na taj način štite od nepovoljnog kretanja tržišne cijene pojedine kulture (disperzija rizika).

Društvo u sklopu poslovanja sklapa ugovore o faktoringu i/ili ugovore o eskontu mjenice s faktoring društvima. Rizik naplate potraživanja od glavnih dužnika u konačnici snosi Društvo. Na datum izvještavanja Društvo ima potencijalne obveze temeljem regresnog prava iz faktoring poslova u iznosu od 46,5 milijuna kuna (2014: 128,9 milijuna kuna).

Kamatni rizik

Obzirom na razinu primljenih kredita od financijskih institucijama koji su većinom ugovoreni uz promjenjivu kamatnu stopu baziranu na uobičajenim referentnim stopama (EURIBOR, LIBOR, ZIBOR te kamatnih stopa na trezorske zapise Ministarstva financija RH), Društvo je izloženo riziku rasta kamatnih stopa. Društvo na dan izvještaja nije koristilo financijske instrumente zaštite od nepovoljnih kretanja kamatnih stopa.

Zbog činjenice da Društvo koristi kredite s fiksnim i promjenjivim kamatnim stopama izloženo je riziku promjene kamatnih stopa. Velika većina kredita ugovorena je s promjenjivim kamatnim stopama.

Analiza osjetljivosti u nastavku temeljena je na izloženosti riziku promjene kamatnih stopa na datum izvještaja o financijskom položaju. Za obveze vezane za promjenjivu kamatnu stopu analiza je izrađena uz pretpostavku da je iznos obveza iskazanih na datum izvještaja o financijskom cijelo tijekom cijele godine. Promjena kamatnih stopa za 0,5%, uz stabilnost ostalih varijabli, dovelo bi do promjena u rashodima za kamatu Društva na dan 31. prosinca 2015. u iznosu od 1.703 tisuća kuna (2014. za 1.583 tisuće kuna). Zbog povećanja dugoročne zaduženosti s promjenjivom kamatnom stopom, povećan je i utjecaj eventualne promjene kamatne stope na dobit.

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

28.1. Financijski rizici (nastavak)

Rizik likvidnosti

Postoji rizik da Društvo neće biti u stanju ispunjavati sve svoje obveze u skladu s njihovim dospijećem a što može biti uzrokovano neadekvatnom naplatom potraživanja od kupaca, nepovoljnom vremenskom strukturom dospijeća duga ili nemogućnošću osiguranja kreditnog financijskih institucija. Kako bi umanjila rizik likvidnosti, Društvo kontinuirano provodi mjere aktivne naplate potraživanja od kupaca te praćenja stanja njihove likvidnosti, nastoji optimizirati strukturu dospijeća duga te osigurati slobodne kreditne linije kod kreditnih institucija kako bi i u nepredviđenim situacijama mogao nastaviti servisirati svoje obveze.

Društvo međutim ne može pružiti nikakva jamstva da će upravljanje rizikom likvidnosti biti učinkovito te eventualni rizik likvidnosti neće značajno utjecati na poslovanje i financijsko stanje Društva.

U idućim tablicama analizirano je preostalo razdoblje do ugovornog dospjjeća neizvedenih financijskih obveza Društva. Tablice su sastavljene na temelju nediskontiranih novčanih odljeva po financijskim obvezama prema najranijem datumu na koji se od Društva može zatražiti plaćanje. U tablicama su uključeni novčani odljevi po glavnici i po kamatama. Kod odljeva za kamate po promjenjivim stopama, nediskontirani iznos izveden je iz krivulja kamatnih stopa na kraju izvještajnog razdoblja. Ugovorno dospijeće određeno je kao najraniji datum na koji se od Društva može zatražiti plaćanje.

	Prosječna ponderirana efektivna kamatna stopa %	Do 1 mjeseca	Od 1 do 3 mjeseca	Od 3 mjeseca do 1 godine	Od 1 do 5 godina	iza 5 godina	Ukupno
31. prosinca 2015. godine
Beskamatne		91.120	42.827	48.709	327		182.983
Kamatne	6,23%	5.391	19.221	57.425	194.699	170.140	446.877
		96.511	62.048	106.134	195.026	170.140	629.860
31. prosinca 2014. godine
Beskamatne		115.853	96.546	17.271			229.670
Kamatne	5,73%	89.289	54.815	164.895	65.722	772	375.493
		205.142	151.361	182.166	65.722	772	605.163

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

28.1. Financijski rizici (nastavak)

Rizik likvidnosti (nastavak)

U idućoj tablici analizirano je očekivano dospijeće neizvedene financijske imovine Društva. Tablice su sastavljene na temelju nediskontiranih ugovornih dospijeća financijske imovine, uključujući kamatu koja će biti zarađena na toj imovini. Objavljivanje informacija o neizvedenoj financijskoj imovini je neophodno za razumijevanje načina na koji Društvo upravlja rizikom likvidnosti, budući da se likvidnošću upravlja na temelju neto iznosa financijske imovine i financijskih obveza.

	Prosječna ponderirana efektivna kamatna stopa %	Do 1 mjeseca	Od 1 do 3 mjeseca	Od 3 mjeseca do 1 godine	Od 1 do 5 godina	za 5 godina	Ukupno
31. prosinca 2015. godine
Beskamatne		103.542	27.701	22.298	1.418	1.124	156.083
Kamatne	3,32%	75	149	42.777	290	260	43.551
		103.617	27.850	65.075	1.708	1.384	199.634
31. prosinca 2014. godine
Beskamatne		105.051	30.489	25.236	564		161.340
Kamatne	5,30%	2.200	4.724	48.389	257	04	55.664
		107.251	35.213	73.625	821	94	217.004

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

28.1. Financijski rizici (nastavak)

Mjerenje fer vrijednosti

Društvo neku financijsku imovinu i neke financijske obveze mjeri po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja. U idućoj tablici navedene su informacije o načinu utvrđivanja njihove fer vrijednosti, točnije, metode vrednovanja i korišteni ulazni podaci:

Financijska imovina i financijske obveze	Fer vrijednost na dan		Razina fer vrijedn osti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Značajni nedostupni ulazni podaci	Nedostupni ulazni podaci u odnosu na fer vrijednost
	31.12 2015	31.12.2014
Dionice i udjeli u društvima privatnog kapitala (bilješka 20)	18,25 % U dionice društva Zagrebačke pekarne Klara d.d. koje se bavi industrijskom proizvodnjom kruha, peciva i drugih srodnih prehrambenih proizvoda - 19.925 tisuća kuna: i 11,48% u	18,25 % u dionice društva Zagrebačke pekarne Klara d.d. koje se bavi industrijskom proizvodnjom kruha, peciva i drugih srodnih prehrambenih proizvoda - 19.925 tisuća kuna; i 11,48% u dionice	3. razina	Prihodní (dobitni) pristup - metoda diskontiranog tijeka novca koristi se za utvrdivanje sadašnje vrijednosti budućih ekonomskih koristi koje trebaju biti realizirane po	Stope dugoročnog rasta prihoda utvrđene prema iskustvu uprave i saznanja o uvjetima na tržištima gore navedenih gospodarskih segmenata, koje iznose 7% ( 2014. g .: 7 %). Dugoročne operativne	Blagi porast stopa rasta prihoda, promatrano izolirano, doveo bi do značajnog povećanja fer vrijednosti (v. pod 1.)
	dionice društva Prehrana trgovina d.d. koje se bavi trgovinom- 536 tisuća kuna	društva Prehrana trgovina d.d. koje se bavi trgovinom- 536 tisuća kuna		osnovi vlasništva nad subjektima u koje je izvršeno ulaganje.	profitne marže prije oporezivanja utvrđene prema iskustvu uprave i saznanja o uvjetima na tržištima gore navedenih gospodarskih segmenata, koje se kreću u rasponu od 8 do 11 posto.	Značajnii porast operativne profitna marža prije oporezivanja bi, izolirano promatran, doveo do značajnog povećanja fer vrijednosti.
					Prosječna ponderirana cijena kapitala utvrđena modelom vrednovanja kapitalne imovine (CAPM) u vrijednosti 10,38%.	Blagi porast prosječne ponderirane cijena kapitala bi, promatrano izolirano, doveo do značajnog pada fer vrijednosti.

Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može razmijeniti između obaviještenih i voljnih stranaka u uobičajenim tržišnim uvjetima.

Uprava smatra da su knjigovodstvene vrijednosti financijskih obveza iskazanih u financijskim izvještajima po amortiziranom trošku približne njihovim fer vrijednostima.

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

28.2. Rizici industrije

Jedan od rizika koji se pojavljuju u prehrambenoj industriji jest činjenica da se prehrambene navike potrošača te njihova svijest o utjecaju hrane na zdravlje snažno mijenjaju u proteklih 20-ak godina. Takvi trendovi stavljaju imperativ pred proizvođače u smislu povećanja postojećeg asortimana proizvoda te daljnjeg unapređenja kvalitete postojećih proizvoda.

Proizvodnja brašna

Proizvodnja brašna bi mogla biti negativno pogođena izvanrednim kao što su požar, eksplozija, kvar proizvodne opreme, produženo ili izvanredno održavanje, izgradnja prometnica ili zatvaranje glavnih prometnih putova, poplave, oluje ili drugi izrazito nepovoljni vremenski uvjeti. Iako Društvo koristi osiguranje za pokriće štete nad tim objektima takvo osiguranje će biti podložno ograničenjima u vidu maksimalnog iznosa odštete i možda neće biti dostatno za pokriće svih troškova. Također, Društvo može biti podložno troškovima koji nisu pokriveni osiguranjem.

28.3. Rizici redovnog poslovanja

Tržišni rizik

Potražnja za prehrambenim proizvodima relativno je neelastična na cijenu proizvoda. Faktori uljecaja na potražnju za prehrambenim proizvodima su: demografski (porast broja stanovnika), ekonomski (povećanje broja turista i potrošnja hrane u ugostiteljstvu; rast proizvodnje u konditorskoj industrij), socijalni (promjene u životnom standardu i prehrambenim navikama stanovništva), politički (članstvo u EU koje omogućava nesmetan izvoz u zemlje, ali i povećanu konkurenciju na domaćem tržištu dolaskom proizvođača iz drugih zemalja članica).

Rizici nabave sirovina i isporuke proizvoda

Proizvodnja pšenice te kretanje na domaćem i svjetskom tržištu, kao najvažnije sirovine za proizvodnju brašna, značajno utječe na proizvodnju i kretanje cijene brašna. Važan domaći izvor sirovina je široka baza kooperanata s kojima Društvo ostvaruje suradnju na način da im isporučuje potrebno sjeme i ostali repromaterijal za sjetvu, a naplaćuje se uglavnom prijebojem s otkupnom proizvedene pšenice/žitarica.

Rizik nabave sirovine reducira se i činjenicom da Društvo ima ustrojenu organizacijsku jedinicu trgovine koja je prisutna na međunarodnim tržištima robe te za sada u svakom trenutku može nabaviti dovoljnu količinu pšenice po trenutno važećoj tržišnoj cijeni. Ulaskom u članstvo Europske unije, nestale su sve administrativne prepreke za nabavu sirovine iz Europske unije.

Rizik neisporuke proizvoda prisutan je zbog mogućnosti prestanka proizvodnje uslijed kvara na mlinarskom postrojenju ili mogućnosti otkazivanja ugovora od strane prijevoznika brašna.

Rizik zastoja u proizvodnji nastoji se umanjiti činjenicom da Društvo zapošljava djelatnike na lokaciji mlina koji su adekvatno osposobljeni za rješavanje kvarova u razumnom roku. Kako se zbog proširenja mlinarskog poslovanja očekuju značajnije narudžbe gotovih proizvoda, u tijeku je proširenje skladišnih kapaciteta, kako bi bilo moguće stvoriti zalihe proizvoda radi ispunjavanja narudžbi u roku.

Rizik neisporuke proizvoda zbog otkazivanja ugovora s prijevoznikom brašna nastoji se umanjiti činjenicom da Društvo ima veliku bazu prijevoznika i po obujmu korištenja usluga prijevoznika nije u ovisnosti niti o jednom.

Rizik konkurencije

Društvo prodaje svoje proizvode i robe pretežito na domaćem tržištu. Ulaskom Hrvatske u članstvo Europske unije administrativno je olakšan izlazak na tržište drugih zemalja članica, ali i dolazak strane konkurencije na domaće tržište.

Tržište brašna teži sve većoj koncentraciji, odnosno smanjenju ukupnog broja proizvođača brašna (okrupnjavanjem ili gašenjem malih mlinova) kako bi se ekonomijom razmjera ostvarili što niži proizvodni troškovi po jedinici proizvoda i time ojačaj na tržištu. S tim ciljem, Društvo je u svibnju 2014. godine proveo akviziciju mlinarskog poslovanja društava Belje d.d. Darda i PIK Vinkovci d.d. iz sastava koncerna Agrokor. Ulaskom Hrvatske u članstvo Europske unije, Društvo se više ne suočava samo s domaćom konkurencijom zbog čega je potreba za jačanjem konkurentnosti još izraženija.

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

28.3. Rizici redovnog poslovanja (nastavak)

Rizik izloženosti najvećim kupcima i dobavljačima

Ugovorom o poslovnoj suradnji koji je 2. svibnja 2014. godine sklopljen s društvom Konzum d.d., ugovorena je zastupljenost u opskrbi maloprodajne mreže Konzuma brašnom iz asortimana Društva, sukladna njegovom tržišnom udjelu. Stoga Društvo očekuje da će u budućnosti najviše biti izloženo Konzumu kao najvećem pojedinačnom kupcu, a time i potencijalnom riziku promjene komercijalnih odnosa nakon isteka ugovora.

Najveći dobavljači Društva su dobavljači sirovina te repromaterijala za sjetvu. Društvo nastoji u nabavi ključnih sirovina i usluga surađivati s više dobavljača kako bi umanjio rizike utjecaja na poslovanje prekida suradnje s nekim od najvećih dobavljača. Unatoč tome Društvo ne može pružiti nikakva jamstva da prekid suradnje s nekim od najvećih dobavljača neće imati značajnijeg utjecaja na poslovanje Društva i njenu financijsku poziciju.

Rizik promjene vlasnika

Većinski dioničar Društva je gospodin Hrvoje Filipović s udjelom u vlasništvu od 60,74%. Većinski dioničar, gospodin Hrvoje Filipović ima prevladavajući utjecaj u Glavnoj skupštini Društva putem prava i ovlaštenja koja mu pripadaju kao dioničaru Društva. Većinski udio u vlasništvu Društva daje pravo gospodinu Filipoviću da utječe na donošenje svih odluka u Glavnoj skupštini Društva.

Nije moguće pružiti nikakva jamstva da utjecaj gospodina Filipovića kao većinskog dioničara neće imati značajan efekt na poslovanje i financijsko stanje Društva.

Rizik provođenja akvizicija

Strategija Društva uključuje ekspanziju poslovanja kako i kroz akvizicije. Nastavak provođenja ove strategije ovisit će između ostalog o identificijskih prilika te uspješnom provođenju istih. Buduće akvizicije mogu biti predmetom ocjene dopuštenosti koncentracije za zašitu tržišnog natjecanja, odnosno postoji rizik da budu ocijenjene ili dopuštene uz ispunjavanje određenih mjera i uvjeta.

Mogućnost Društva da efikasno integrira i upravlja preuzetim poslovanjem ili gospodarskim subjektom te da se uspješno nosi s budućim rastom ovisit će o mnogobrojnim faktorima te bi eventualni neuspjeh mogao negativno utjecati na poslovanje i financijsku poziciju Društva. U budućnosti je moguće provođenje akvizicije većih razmjera kao i akvizicije izvan tržišta na kojem Društvo nema iskustva u provođenju akvizija izvan tržišta na kojima posluje, što može utjecati na uspješnost provođenja akvizicije kao i na značajnije povećanje troškova akvizicije i integracije. Akvizicija većih razmjera mogla bi biti značajno teža za proces integracije te zahtijevati značajno veća financijska sredstva nego u prošlosti. Akvizicije izvan tržišta na kojem Društvo posluje mogla bi predstavljati izazove po pitanju kulturoloških ili jezičnih barijera te izazove po pitanju integracije i upravljanja poslovanjem koje je geografski značajno udaljeno od tržišta na kojem Društvo sada posluje.

Društvo ne može pružiti nikakva jamstva da će biti u stanju adresirati sve rizike u provođenju budućih akvizicija ili u integriranju istih. Akvizicija bi mogla povećati i zaduženost Društva, kako kroz zaduženje za financiranje akvizicije tako i kroz obveze preuzetog poslovanja ili gospodarskog subjekta koji se preuzima, a što bi moglo značajno ograničiti neko buduće zaduživanje Društva. Bilo kakvo značajnije zaduživanje vezano uz akviziciju moglo bi imati značajan efekt na poslovanje Društva.

U budućim akvizicijama, kao dio procesa procjene akvizicija, Društvo će morati pretpostaviti očekivane uštede na troškovnoj strani i sinergije. Takve procjene su neizvjesne i podložne čitavom nizu značajnih poslovnih, ekonomskih i rizika konkurencije koji bi mogli imati značajan utjecaj na odstupanje stvarnih rezultata od onih inicijalno predviđenih. Društvo je suočeno s rizikom neostvarivanja dijela ili svih ušteda i sinergija koje su u trenutku provođenja akvizicija bile predviđene.

Također, prilikom provođenja akvizicija Društvo obično preuzima sve obveze i svu imovinu poslovanja odnosno gospodarskog subjekta koji je predmet akvizicije. Iako Društvo provodi analize kompanije prilikom preuzimanja te nastoji dobiti adekvatna jamstva i garancije o imovini i obvezama, Društvo ne može pružiti nikakva jamstva da će biti u stanju identificirati sve stvarne i potencijalne obveze prije provođenja akvizicija rezultirala preuzimanjem nepredviđenih obveza, a da pri tom Društvo nije dobilo odgovarajuće osiguranje, navedeno bi moglo imati značajan utjecaj na poslovanje i financijsko stanje Društva.

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

28.3. Rizici redovnog poslovanja (nastavak)

Rizik upravljanja obrtnim kapitalom

Uspješno upravljanje obrtnim kapitalom bitan je segment poslovanja Društvo bi moglo biti podložno snažnom pritisku kako od strane konkurenata tako i od strane ključnih dobavljača u vidu skraćenja rokova plaćanja, dok bi istovremeno mogla biti pod pritiskom kupaca u vidu produljenja rokova plaćanja.

Društvo je provelo značajne investicije u unapređenje logističkih operacija s ciljem povećanja obrtaja zaliha i povećanja operativne efikasnosti. Iako je Društvo do sada uspješno upravljalo obrtnim kapitalom nije moguće dati nikakva jamstva da će tako biti i u budućnosti, a što bi moglo imati značajan utjecaj na poslovanje i financijsku poziciju Društva.

Rizik fluktuacije cijena osnovnih sirovina

Poslovni rezultati su pod utjecajem cijene pšenice, kao najvažnije sirovine u proizvodnji Društva, koja je burzovna roba. Volatilnost cijena pšenice može biti premenskih priika, bolesti, političke nestabilnosti i drugih eksternih faktora. Opći ekonomski uvjeti, nepredviđena potražnja, problemi u proizvodnji i distribuciji, bolesti, vremenski uvjeti za vrijeme rasta uroda i žetve mogu imati negativan uljecaj na cijene pšenice. Bez obzira što Društvo sve potrebe za pšenicom može zadovoljiti na domaćem tržištu, kretanje cijene na domaćem tržištu pod utjecajem je kretanja cijene pšenice na svjetskim robnim burzama. Temeljem povijesnog poslovanja Društva, može se ustvrditi da je kretanje otkupne cijene pšenice bilo pozitivno korelirano sa kretanjem cijene brašna. Međutim, treba istaknuti da je potreban period kako bi se cijena brašna prilagodila promjenama cijena pšenice što u određenim kraćim periodima ima negativan utjecaj na maržu Društva u slučaju rasta cijene pšenice. Bez obzira na povijesne pokazatelje koji ukazuju na koreliranost cijena brašna i pšenice, Društvo ne može jamčiti da će u budućnosti eventualni rast cijena pšenice uspjeti u cijelosti kompenzirati rastom cijena brašna na način da zadrži povijesne marže.

Rizik promjene cijena pšenice Društvo nastoji umanjiti aktivnim pristupom terminskim tržištima.

Granolio aktivno upravlja rizicima i nabavnim cijenama sirovina po potrebi koristeći razne tehnike trgovanja terminskim ugovorima na svjetskim robnim burzama, pri čemu Društvo nema izraženije otvorene pozicije.

Ovisnost o menadžmentu i ključnim zaposlenicima

Društvo se snažno oslanja na svoje zaposlenike kao na jednu od glavnih konkurentskih prednosti. Samim time Društvo se mora boriti za zadržavanje najboljih kadrova na svim nivoima kako bi zadržala vodeću poziciju na tržištu. Društvo ne može pružiti nikakva jamstva da će uspjeti menadžment i druge vodeće zaposlenike te da će uspjeti privući nove kvalitetne zaposlenike u budućnosti. Gubitak ključnih zaposlenika te nemogućnost privlačenja novih moglo bi imati značajan utjecaj na poslovanje Društva.

Rizik poremećaja IT sustava

Društvo se oslanja na brojne IT sustave koji mu omogućavaju da efikasno upravlja s distribucijskim kapacitetima, komunicira s kupcima i dobavljačima, upravlja i evaluira zaposlenike te prikuplja sve potrebne informacije na koje bi se menadžment mogao oslanjati u donošenju odluka. Poslovanje Društva postaje sve ovisnije o korištenju ovakvih sustava te bi bilo kakvi poremećaji u radu IT sustava temeljem kompjutorskih virusa, hakerskih napada, poremećaja u radu informatičke opreme i programa ili nekih drugih razloga moglo imati značajan utjecaj na poslovanje i financijsko stanje Društva.

Rizik povrede tržišnog natjecanja

Dio cjelokupne strategije Društva je postati vodeći proizvođač brašna na hrvatskom tržištu i opskrbljivač kupaca u regiji, uslijed čega njegov položaj može biti ocijenjen kao vladajući, u smislu propisa koji uređuju tržišno natjecanje. Propisi Republike Hrvatske koji uređuju područje tržišnog natjecanja i koji su usklađeni s propisima Europske unije, zabranjuju svaku zlouporabu vladajaćeg položaja, a osobito izravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena, odnosno drugih trgovinskih uvjeta, ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehnološkog razvitka na štetu potrošača, primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju, kao i uvjetovanje sklapanja ugovora pristankom drugih ugovornih strana na dodatne obveze, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u izravnoj vezi s predmetom tih ugovora.

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

28.3. Rizici redovnog poslovanja (nastavak)

Također, navedeni propisi zabranjuju i sve sporazume, odluke udruženja poduzetnika kao i usklađeno djelovanje poduzetnika, koje kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu.

Premda Društvo nije svjesno bilo koje povrede propisa koji uređuju područje tržišnog natjecanja, niti je protiv njega do sada pokrenut postupak pred Agencijom za zaštiu tržišnog natjecanja, Društvo ne može jamčili da takvih postupaka neće biti. Bilo koja povreda propisa o zaštili tržišnog naljecanja podliježe značajnim upravnokaznenim mjerama. Primjerice, kazna za sklapanje zabranjenih sporazuma i zlouporabu vladajućeg položaja iznosi do 10% vrijednosti ukupnoga godišnjeg prihoda društva u prekršaju u posljednjoj godini za koju postoje zaključeni financijski izvještaji. Stoga bi eventualno izricanje upravno-kaznenih mjera moglo imati nepovoljan učinak na financijsko stanje i rezultate poslovanja Društva.

Radi smanjenja ovog rizika Društvo ima namjeru dodatno educirati svoje zaposlenika s pozitivnim propisima o zaštit tržišnog natjecanja te uspostupanja prilikom sklapanja ugovora i poduzimanja drugih radnji koje mogu imati za posljedicu povredu pravila o zaštiti tržišnog natjecanja i osigurati njihovu dosljednu primjenu.

Nadalje, prije bilo kakve buduće akvizicije Društvo će možda morati tražiti ocjenu dopuštenosti koncentracije od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Društvo ne može pružiti nikakva jamstva da će u bilo kojem takvom slučaju, koncentracija biti ocijenjena dopuštenom ili da se neće dopustiti samo uz ispunjavanje određenih mjera i uvjeta, kao što je prodaja određene imovine ili poduzimanje nekih drugih radnji koje bi mogle utjecati na prihode, dobit ili novčani tok Društva. Također, sam postupak ocjene dopuštenosti koncentracije mogao bi imati utjecaj na vremenski aspekt realizacije akvizicije.

Rizik vođenja sudskih postupaka protiv Društva

Društvo je, kao i svaki gospodarski subjekt, podložno riziku vođenja pred sudovima, regulatornim ili drugim nadležnim tijelima, u okviru redovnog poslovanja. Takvi sporovi prije svega se odnose na sporove sa dužnicima ili dobavljačima. U budućnosti ne može se isključiti ni rizik potencijalnih tužbi od strane kupaca Društva uslijed štete nastale konzumacijom proizvoda. Društvo ne može pružiti nikakva jamstva da rezultati budućih pravnih i regulatornih sporova ili mjera neće značajno uljecati na poslovanje i financijsko stanje Društva

Rizik obveza ili gubitaka koji nisu pokriveni osiguranjem

Razina pokrića osiguranjem je na razini uobičajenoj za industrije u kojima Društvo posluje. Sklopljene police osiguranja prvenstveno su vezane uz ozijede na radu, kvar strojeva, štetu na objektima i ostaloj materijalnoj imovini te osiguranje usjeva. Međutim, nije moguće pokriti osiguranjem sve potencijalne obveze i gubitke te samim time Društvo ne može pružiti nikakva jamstva da neće biti izložen situacijama koje neće biti pokrivene osiguranjem te da takve situacije neće imati značajnog utjecaja na poslovanje i financijsko stanje Društva.

28.4. Opći rizici

Rizik poslovnog okruženja

Rizik poslovnog okruženja uključuje političke, pravne i makroekonomske rizike okruženja u kojem Društvo djeluje, a što se prije svega odnosi na tržište Hrvatske na kojem Društvo ostvaruje skoro 70% svojih ukupnih prihoda (podaci za 2015. godinu) te preostalim dijelom na Srbiju, Italiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Dosadašnje Vlade provodile su ekonomske reforme s ciljem razvijanja i stabiliziranja slobodne tržišne ekonomije kroz privatizaciju državnih kompanija, privlačenje inozemnih investicija, te implementaciju potrebnih reformi za priključenje EU. Iako je Hrvatska napravila značajne napore prema uspostavljanju tržišne ekonomije, za postizanje razine infrastrukture zapadnoeuropskih zemalja trebat će još nekoliko godina i niz dodatnih

investicija. Društvo ne može pružiti nikakva jamstva da će Hrvatska ostvariti namjeravane reforme ili da će političko okruženje biti poticajno za provođenje reformi. Društvo nije u mogućnosti dati nikakva jamstva da Vlada neće uvesti novu regulativu, fiskalnu ili monetarnu politiku, uključujući regulativu ili politiku oporezivanja, zašite okoliša, javne nabave, kompenzacije vlasnicima nacionalizirane imovine ili politiku tečaja.

Pravni okvir Republike Hrvatske se još razvija što može prouzročiti određene pravne neizvjesnosti. Društvo bi se moglo naći u situaciji da nije u mogućnosti uspješno ostvariti ili zaštititi neka od svojih prava.

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

28.4. Opći rizici (nastavak)

Rizik poslovnog okruženja (nastavak)

Poslovanje Društva podložno je makroekonomskom okruženju, ekonomskim prilikama te kretanju gospodarske aktivnosti. U razdobljima nepovoljnih ekonomskih uvjeta Društvo bi mati poteškoća u širenju poslovanja ili podmirivanju financijskih obveza. Nadalje, u takvim uvjetima Društvo bi moglo imati poteškoća u pristupanju financijskim tržištima, a što bi moglo znatno otežati i poskupiti troškove financiranja te znatno utjecati na poslovanje i financijsku poziciju. Nastavak trenutne ekonomske situacije mogao bi otežati za Društvo, kao i za njezine kupce i dobavljače, pristup tržištu kapitala što bi moglo utjecati na postojeću razinu prihoda i profitabilnosti.

Na Društvo utječu i međunarodna kretanja obzirom da pšenica, koja je osnovna sirovina za proizvodnju u Društvu, je burzovna roba i time može biti podložna utjecaju eventualnih političkih nestabilnosti u zemljama koje su značajni proizvođači ove žitarice (Kina, Rusija, SAD). Ipak, kako je prije naznačeno, Društvo svoje potrebe za sirovinom može u cijelosti podmirih izvora, a oscilacije u cijeni nastoji neutralizirati aktivnim pristupom terminskim tržištima.

Rizik promjene pravnog okvira

Kao proizvođač prehrambenih proizvoda Društvo je podložno snažnoj regulativi vezanoj uz ljudsku prehranu, sigurnost proizvoda, sigurnost i radne uvjete zaposlenika, sigurnost i zaštitu okoliša (uključujući one vezane uz otpadne vode, čistoću zraka, buku, zbrinjavanje otpada, čišćenje okoliša i sl.), sastav proizvoda, pakiranje, označavanje, oglašavanje te tržišno natjecanje. Proizvodnja hrane rezultira stvaranjem otpada, ispuštanjem štetnih tvari u atmosferu i vode te je Društvo zbog toga dužno pribavljati različite dozvole i pridržavati se različitih propisa. Regulativa vezana uz zdravlje, sigurnost i zaštitu okoliša u Europi i drugim razvijenim regijama postaje sve stroža, a provedba sve izraženija. Društvo se trudi pratiti i anticipirati sve takve promjene, ali bilo kakvi podbačaji tog tipa mogli bi rezultirati različitim kaznama. Društvo vjeruje da je trenutno usklađen s postojećim propisima i regulativama te rokovima propisanima od strane različitih regulatora, međutim ne može dati nikakva jamstva da neće bili suočen sa značajnim otklanjanja eventualnih prekršaja ili obveze da prema takvim propisima i regulativama, odgovori na negativni publicitet ili da se prilagodi promjenama u postojećim propisima, a što bi moglo značajno utjecati na poslovanje i financijsko stanje Društva. Na primjer, Društvo je trenutno vlasnik ili najmoprimac određenog broja nekretnina i objekata, uključujući proizvodne pogone i distributivne centre, koji su u određenima prethodno bili korišteni u određene komercijalne ili industrijske svrhe. Iako Društvo trenutno nije upoznato s bilo kakvim činjenicama koje bi vodile ka novim obvezama vezano uz ekološko stanje tih nekretnina i objekata, otkriće zagađenja temeljem trenutnog ili prethodnog poslovanja te nametanje obveza za otklanjanje zagađenja moglo bi prouzročili značajne troškove za Društvo. Također, moguće je da se u budućnosti uvedu dodatni propisi te promijeni trenutna legislativa (li njena interpretacija) što bi moglo utjecati na poslovanje i proizvode Društvo ne može dati nikakva jamstva da u budućnosti trošak pridržavanja takvih inicijativa neće imati značajnog utjecaja na poslovanje i financijsko stanje Društva.

29. POTENCIJALNE OBVEZE

Dana jamstva i sudužništva

		Stanje u	Stanje u HRK
		originalnoj valuti	na	Dospijeće
	znos	na dan 31.12.2015.	31.12.2015.	kredita
Žitar d.o.o.o .- kredit 1	6.190.000 €	3.126.221 €	23.868.842	1.9.2020.
Žitar d.o.o.o.- kredit 2	5.980.000 €	3.068.290 €	23.426.536	1.9.2020.
Žitar d.o.o. - kredit 3	4.100.000 kn	4.100.000 kn	4.100.000	31.5.2016.
Žitar d.o.o.o .- kredit 4	787.000 €	787.000 €	6.008.782	1.12.2016.
Zdenka-mliječni proizvodi d.o.o.
kredit 1	3.294.190 €	1.744.225 €	13.317.241	31.12.2024.
Zdenka-mliječni proizvodi d.o.o.
kredit 2	40.000.000 kn	25.856.693 kn	25.856.693	30.4.2024.
Zdenka- mliječni proizvodi d.o.o
kredit 3	1.395.751 €	1.234.268 €	9.423.694	31.12.2023.
Mjenice za CERP	40.500.000 kn	40.500.000 kn	40.500.000	13.9.2015.
Korporativna garancija za CERP	40.700.000 kn	40.700.000 kn	40.700.000	23.9.2015.
Ukupno			187.201.788

Mjenice i korporativne garancije izdane Centru za restrukturiranje i prodaju (prijašnji Hrvatski fond za privatizaciju (HFP)) dane su temeljem ugovora o preuzimanju društva Prerada žitarica d.o.o. i aneksa istog od 19. studenog 2009. godine.

Sudski sporovi

Protiv Društva se ne vode značajniji sudski sporovi. Uprava vjeruje da će se uspješno obraniti te da neće nastati nikakvi gubici po Društvo te samim time nije priznat trošak rezervacija po sudskim sporovima.

30. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Nakon 31. prosinca 2015. godine nije bilo događaja koji bi imali značajan utjecaj na financijske izvještaje za 2015. godinu, odnosno nisu od takvog značaja za poslovanje Društva da bi zahtijevali objavu u bilješkama uz financijske izvještaje.

31. ODOBRENJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijske izvještaje usvojila je Uprava i odobrila njihovo izdavanje dana 28. travnja 2016. godine.

Hrvoje Filipović, dipl.oe Predsjednik Uprave

Tomislav Kalafatić, dipl.oec. Član Uprave

Granolio d.d. Budmanijeva 5, HR-10000 Zagreb tel .: +385 | 6320 200; faks: +385 | 6320 222; e-mail: granolio@granolio.hr; http://www.granolio.hr

U Zagrebu, 28. travnja 2016. godine

lzjava osoba odgovornih za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja

Temeljem hrvatskog Zakona o računovodstvu (NN109/07), Uprava je dužna osigurati da financijski izvještaji budu pripremljeni u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI), koja objavljuje Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata poslovanja Društva.

Prema našem najboljem saznanju, godišnji revidirani i konsolidirani financijski izvještaji daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka, financijskog položaja o poslovanja društva, kao i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline za 2015. godinu.

Izvještaje sastavila:

Holic Jasenka Kordić Direktor računovodstva

HRN EN 150 9001

MB: 1244272; OIB: 59064993527; IBAN HR6024020061100063532 Erste&Steiermarkische bank d.d. Rijeka, IBAN HR1423400091110416692 Privredna banka Zagreb, IBAN HR5123900011100014261 Hrvatska poštanska banka Zagreb; temeljni kapital: 19.016.430,00 kn uplaćen u cijelosti podijeljen na 1.901.643 redovnih dionica serije A nominalnog iznosa 10,00 km; tvrtka je upisana u Trgovačkom sudu u Zagrebu, MBS: 080 I I 595; predsjednik Uprave: Hrvoje Filipović, članovi Uprave: Vladimir Kalčić, Drago Šurina i Tomislav Kalafatić, predsjednik Nadzornog odbora: Franjo Filipović

Granolio d.d. Nadzorni odbor Broj: 28-04-01/2016

Na temelju čl. 263. Zakona o trgovačkim društvima i članka 39. Statuta društva Granolio d.d. (dalje u tekstu: Društvo), Nadzorni odbor Društva na sjednici održanoj dana 28. travnja 2016. donosi

ODLUKU O UTVRĐIVANJU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2015. GODINU

U skladu s odredbama članka 300.c Zakona o trgovačkim društvima Nadzorni odbor je ispitao Godišnja financijska izvješća Društva za 2015. godinu, zajedno s izvješćem o obavljenoj reviziji, Godišnja konsolidirana financijska izvješća Granolio Grupe za 2015. godinu, zajedno s izvješćem o obavljenoj reviziji, Izvješće uprave o stanju Društva i povezanih društava, kao i prijedlog odluke o pokriću gubitka prethodnog razdoblja, rasporedu ostvarene dobiti iz poslovne 2015. godine i isplati dividende.

Nadzorni odbor smatra da su Godišnja financijska izvješća Društva za 2015. godinu sastavljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama Društva i pokazuju ispravno imovinsko i poslovno stanje Društva. Nadzorni odbor također nema primjedbi na dostavljena Godišnja konsolidirana financijska Granolio Grupe za 2015. godinu. Slijedom navedenog, Nadzorni odbor daje suglasnost na Godišnja financijska izvješća Društva za 2015. godinu i Godišnja konsolidirana financijska izvješća Granolio Grupe za 2015. godinu, čime su ona utvrđena od strane Uprave i Nadzornog odbora, sukladno čl. 300. d Zakona o trgovačkim društvima.

Nadzorni odbor nema primjedbi na dostavljeno izvješće revizora o obavljenoj reviziji Godišnjih financijskih izvješća Društva za 2015. godinu i izvješće revizora o obavljenoj reviziji Godišnjih konsolidiranih financijskih izvješća Granolio Grupe za 2015. godinu.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Franjo Filipović (predsjednik Nadzornog odbora)

Zagreb, 28.04.2016.

Granolio d.d. Nadzorni odbor Broj: 28-04-02/2016

Na temelju čl. 263. Zakona o trgovačkim društvima i članka 39. Statuta društva Granolio d.d. (dalje u tekstu: Društvo), Nadzorni odbor Društva na sjednici održanoj dana 28. travnja 2016. donosi

ODLUKU O

PRIJEDLOGU POKRIĆA GUBITKA PRETHODNOG RAZDOBLJA, RASPOREDU OSTVARENE DOBITI IZ POSLOVNE 2015. GODINE I ISPLATI DIVIDENDE

U skladu s odredbama članka 300.c Zakona o trgovačkim društvima Nadzorni odbor je ispitao Godišnja financijska izvješća Društva za 2015. godinu, zajedno s izvješćem o obavljenoj reviziji, Godišnja konsolidirana financijska izvješća Granolio Grupe za 2015. godinu, zajedno s izvješćem o obavljenoj reviziji, Izvješće uprave o stanju Društva i povezanih društava, kao i prijedlog odluke o pokriću gubitka prethodnog razdoblja, rasporedu ostvarene dobiti iz poslovne 2015. godine i isplati dividende.

Nadzorni odbor je suglasan s prijedlogom odluke Uprave da se:

1. Gubitak prethodnog razdoblja u iznosu od 10.717.092,12 kuna pokrije:

2. iz zadržane dobiti u iznosu 3.638.819.68

3. Dobit poslovne 2015.godine, ostvarena u iznosu od 9.073.131,33 km (nakon oporezivanja), rasporedi :

4. za pokriće gubitka iznos od

5. u zakonske rezerve iznos od
6. u rezerve za vlastite dionice
7. u zadržanu dobit iznos od
8. za isplatu dividende

7.078.272,44 kuna, 99.742,94 kuna, 800.000,00 kuna, 144.294,45 kuna.

950.821.50 kuna.

1. Dividenda za 2015. godinu utvrdi u visini od 0,50 kuna po dionici, pri čemu dioničari stječu prema Društvu tražbinu na isplatu dividende istekom dana kada je zaključena glavna skupština na kojoj je usvojena odluka o isplati dividende, a rok za isplatu dividende je 30 dana od dana donošenja odluke o isplati, sukladno čl. 59. Statuta Društva.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Franjo Filipović (predsjednik Nadzornog odbora)

Zagreb, 28.04.2016.