2015

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

Istarska kreditna banka Umag d.d.

Sadrţaj

Financijski pokazatelji	II
Uprava banke i Nadzorni odbor	III
Izvješće Uprave	IV
Izvješće Nadzornog odbora	XI
Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja	XIII
Mišljenje revizora na godišnje izvještaje	XXIII
Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora	XXV
Korespondentne banke	XXVIII
Kontakti	XXIX
Poslovna mreţa	XXX

Financijski pokazatelji

BILANCA	U TISUĆAMA HRK
UKUPNA SREDSTVA	3.090.061
UKUPNI VLASNIĈKI KAPITAL	262.461

RAĈUN DOBITI I GUBITKA	U TISUĆAMA HRK
NETO PRIHOD IZ REDOVITOG POSLOVANJA	156.815
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA	15.507
DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA	12.444

Uprava banke i Nadzorni odbor

Uprava banke

Miro Dodić, dipl.oec. Predsjednik Uprave

Ĉlanica Uprave Ĉlanica Uprave

Klaudija Paljuh, dipl.oec. mr.sc. Emanuela Vukadinović

Nadzorni odbor

Zamjenik predsjednika: Edo Ivančić, oec.

Predsjednik: Milan Travan, dipl.oec. Ĉlanovi: Marijan Kovačić, dipl.oec. Vlatko Reschner, dipl.oec. Anton Belušić, dipl.oec.

Izvješće Uprave

IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA UPRAVE ZA 2015. GODINU

Zadovoljstvo mi je, u ime Uprave IKB d.d., predstaviti ključne pokazatelje iz Godišnjeg izvješća za 2015. godinu koje je potvrdilo revizorsko društvo Deloitte d.o.o. Zagreb.

Protekla poslovna godina posljednja je u razdoblju Strateškog plana poslovanja Banke u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Kroz čitavo razdoblje, pa tako i u 2015. godini ostvaren je značajan rast bilance, povećan je opseg poslovanja i prošireni su prodajni kanali primjenom suvremenih tehnologija.

Kako bi imali što bolji uvid u ostvarene rezultate poslovanja Banke u protekloj godini potrebno je sagledati i okruţenje u kojem se poslovalo.

Kriza koja je započela u svijetu 2008. godine ostavila je dosta traga na gospodarstvu i financijskom sektoru, kojeg su u početnoj fazi dobrim dijelom rješavale drţave kako ne bi došlo do urušavanja financijskog krvotoka. Gašenjem jednog poţara otvara se novo moguće ţarište. Naime, zaduţenost zemalja i dalje raste, i to pogotovo kod bogatih (Japan 250% BDP-a, Italija 133% BDP-a, SAD 107% itd.). Zbog pada cijena nafte raste zaduţenost i zemalja izvoznica nafte. To kretanje upućuje na brţe intervencije za veći gospodarski rast, koji bi trebao osigurati smanjenje javnog duga i deficita povećanjem gospodarske aktivnosti u svijetu.

U Hrvatskoj s obzirom na ino-zaduţenje značajan je porast izvoza od 11% u prošloj godini uz postepeno oţivljavanje građevinarstva odnosno usporavanje pada obujma radova u građevinarstvu. Na povećani izvoz dobrim dijelom je utjecala brodogradnja.

Ono što je za nas posebno značajno, obzirom na područje na kojem djelujemo, da je došlo do značajnijeg porasta turističkih dolazaka u Hrvatsku od 9,3% i broja noćenja od 7,7%, čime je sa 71,6 milijuna noćenja premašena rekordna 1986. godina kad je ostvareno 68,2 milijuna noćenja.

Kada govorimo o bankarskom sektoru, uz loše gospodarsko okruţenje moramo napomenuti da je bitan utjecaj imalo rješavanje duţnika u švicarskim francima, tako da je poslovnu 2015. godinu bankarski sektor završio s velikim gubitkom.

Poslovanje Istarske kreditne banke Umag i u 2015. godini odvijalo se u uvjetima financijske i gospodarske krize u globalnom i lokalnom okruţenju, a po prvi puta u duţem razdoblju pojavljuje se na svjetskom financijskom trţištu negativna kamatna stopa na depozite.

Hrvatska se i dalje suočava s ozbiljnim gospodarskim poteškoćama i javnim dugom, koji utječe na opterećenje gospodarstva i izostanak uvjeta za razvoj.

U danim uvjetima, kako gospodarskog i javnog pa tako i bankarskog sektora, poduzeli smo niz mjera na prilagođavanju poslovanja Banke, te Vas sa zadovoljstvom mogu izvijestiti da je Banka u 2015. godini uobičajeno poslovala uspješno, stabilno i sigurno.

Bilanca Banke na dan 31.12.2015. godine iznosila je 3,091 milijardi kuna, što u odnosu na 2014. godinu iskazuje rast od 5,6% ili porast od 164,1 milijun kuna, dok je u bankarskom sektoru došlo do pada u iznosu od 2,4 milijarde ili 0,6%.

Rast naše Banke temelji se, kao i svake godine, na primarnim izvorima i to depozitima građana, poslovnih subjekata i javnog sektora. U 2015. godini ukupni depoziti porasli su u odnosu na prethodnu 2014. godinu za 5,38% ili za 136 milijuna kuna, tako da su 31.12.2015. godine iznosili 2,657 milijardi kuna i time premašili plan za 2015. godinu za 38 milijuna kuna. Uz konstantni rast depozita građana zadnje dvije godine imamo sve veći rast depozita poslovnih subjekata, čiji porast u 2015. godini iznosi 12,8% ili 83 milijuna kuna.

Uz rast ukupnih depozita od 5,4% na razinu od gotovo 2,7 milijardi kuna u 2015. godini, promijenjena je i njihova struktura. U segmentu poslovanja sa stanovništvom nastavljen je rast i oročenih i depozita po viđenju. Međutim, vrlo značajan rast ostvaren je u segmentu pravnih osoba, i to kako oročenih tako i depozita po viđenju. Navedena kretanja proizašla su prvenstveno radi odrţavanja visokog povjerenja štediša u IKB.

60%

Dionički kapital

57%

Dionički kapital

Ukupni kreditni plasmani bez financijskih institucija iznosili su 1,692 milijarde kuna, što je povećanje za 65,79 milijuna kuna ili 4,04%, dok je kod plasmana bankarskom sektoru došlo do pada za 2,8%.

S obzirom na oteţane uvjete kreditiranja koji su obiljeţili čitavu proteklu godinu, a sve radi povećanja profitabilnosti, Banka je povećala ulaganja u portfelj vrijednosnica na ukupno 661 milijun kuna, što je za 4,31% više od stanja početkom godine. Najveći dio tih ulaganja odnosi se na ulaganja u drţavne vrijednosne papire - trezorske zapise i obveznice.

Kao što je prije godinu dana već najavljeno da će se i u 2015. godini nastaviti trend negativne kamatne stope na depozite u ino-bankama, to se i ostvarilo. Naime, od ukupnih deviznih depozita, koji čine 67% svih depozita, sukladno zakonu minimalno 17% mora se deponirati u visokorangiranim inozemnim bankama, gdje umjesto da na te depozite dobivate kamatu, kamatu je potrebno plaćati ino-banci. To znači da prvi put plaćamo kamatu štediši kod oročavanja i drugi put ino-banci, kod deponiranja novca u inozemstvu. Taj trend uvjetovao je i stalni pad kamatnih stopa na oročene depozite u Hrvatskoj.

U uvjetima negativnih kamatnih stopa u ino-bankama, pada EURIBOR-a i NRS-a i značajnog izdvajanja u rezervacije, Banka je ostvarila vrlo dobre rezultate.

Dobit iz bankarskog poslovanja povećana je za 20% u odnosu na 2014. godinu, a bruto dobit nakon većih izdvojenih rezervacija iznosila je 15,5 milijuna kuna ili 5,8% više. Povećanom naplatom djelomično nadoknadivih plasmana osigurali smo bolje ostvarenje rezultata, a povećanjem rezervacija doprinosimo sigurnijem poslovanju u narednom razdoblju. U narednim godinama očekuje se veća naplata po potraţivanjima za koja su izdvojene veće rezervacije.

Dobit iz bankarskog poslovanja iznosi 118 milijuna kuna, što je vrlo bitno jer su porasli i kamatni i nekamatni prihodi.

Dakle, što se tiče pozicija rezultata poslovanja, Banka kontinuirano ostvaruje vrlo dobre rezultate u bankarskom sektoru. Neto kamatni prihod iskazan je u ukupnom iznosu od 76 milijuna kuna, a neto nekamatni prihod u ukupnom iznosu od 26,27 milijuna kuna ili da se tome iznosu pridoda i ostvareni prihod od kupoprodaje deviza u iznosu od 15,6 milijuna kuna, onda takav neto nekamatni prihod iznosi 41,8 milijuna kuna. Administrativni troškovi i amortizacija iznose 68 milijuna kuna godišnje, a troškovi rezervacija izdvojeni su u ukupnom iznosu od 72 milijuna kuna.

Operativni troškovi zadrţavaju se na vrlo sličnim razinama, ali je CIR indikator efikasnosti poslovanja unaprijeđen sa 68% (2014.) na 58%, ponajprije zbog skoka neto operativnih prihoda, odnosno efekata naplate.

Banka je u protekloj godini ostvarila neto dobit od 12,4 milijuna kuna, a dobit prije oporezivanja iznosi 15,5 milijuna kuna. Neto dobit 2015. godine rasporedit će se tek manjim dijelom za isplatu dividende dioničarima, a većim dijelom u rezerve Banke u cilju jačanja kapitala Banke. Ostvareni rezultati očituju se i vrlo dobrom prinosu na kapital, gdje je Banka iskazala prinos od 5%.

Dakle, tijekom godine iskazan je rast kredita, ali uz istovremeni pad aktivnih kamatnih stopa i povećan u naplatu loših plasmana, što je sve rezultiralo s 5% rasta ukupnih kamatnih prihoda. Kako bi se očuvala kamatna marţa u više navrata smanjene su pasivne kamatne stope, ali uvijek u skladu s trendovima konkurencije. Na taj način je kamatni trošak smanjen za 15% te je time najvećim dijelom neutraliziran pad aktivnih kamatnih stopa. Kao dio unapređenja poslovanja u Banci, značajan dio aktivnosti bio je usmjeren na nekamatne poslove, što se očituje u rastu neto prihoda od provizija i naknada za 8% u 2015. godini. Ovaj rast prvenstveno proizlazi iz povećanja poslovanja s poduzetništvom.

S 2015. godinom završilo je srednjoročno razdoblje od 2011. do 2015. godine, u kojem je bilanca Banke porasla za 684 milijuna kuna, odnosno prosječno godišnje povećanje iznosilo je 5,13%, što je 7 puta veći relativni porast od rasta ukupnog bankarskog sektora u tom razdoblju. Učešće naše Banke u bankarskom sektoru svake godine se povećava, tako da je 2012. godine iznosilo 0,67%, 2013. 0,71%, 2014. 0,74% i 2015. godine 0,79%, čime se nastojimo što bolje pozicionirati kao regionalna banka za područje Istre, riječko područje i Zagreb.

Dakle, osnovne značajke poslovanja u 2015. godini su povećani troškovi rezerviranja, ali i povećana naplata i time ostvarenje povećanog operativnog rezultata. Usprkos uzrocima koji su jednokratno umanjili rezultat, a zahvaljujući Bančinom poslovnom modelu, povjerenju naših klijenata i stabilnim izvorima financiranja te odgovornim upravljanjem rizicima, povećan je volumen kreditne aktivnosti, zadrţana je odgovarajuća adekvatnost kapitala, a ukupna bilanca je uvećana, čime je ostvarena osnova za daljnji poslovni rast.

U narednoj godini prioriteti i dalje ostaju poticanje kreditne aktivnosti, aktivnosti na naplati dospjelih potraţivanja, ali i aktivno sudjelovanje u gospodarskom razvoju, pruţanju kvalitetnih usluga i savjetodavnih, partnerskih rješenja za naše klijente, povećanje efikasnosti poslovanja i uvođenje novih tehnologija.

Poslovanje Riznice je i u protekloj godini povećano u dijelu koji se odnosi na kunski i devizni platni promet pa je iskazano povećanje kako volumena tako i broja transakcija po svim proizvodima.

Osnovni poslovni ciljevi i aktivnosti koji su bili prioritet tijekom poslovanja u 2015. godini odnosili su se s jedne strane na povećanje kreditnog poslovanja te na aktivan pristup u naplati potraţivanja, odnosno smanjivanje visine dospjelih potraţivanja. U iznimno zahtjevnoj 2015. godini, Banka je ostvarila značajan rast bilance, a iznos dobiti je na razini 2014. godine. IKB nije odobravala kredite u švicarskim francima, a sukladno kretanjima i potraţnji na trţištu Banka je izmijenila uvjete pojedinih kreditnih proizvoda te su u ponudu uvedeni i potpuno novi kunski kreditni proizvodi. Prema zahtjevima trţišta i potraţnje za kreditima tijekom godine je povećana ponuda kredita s fiksnim kamatnim stopama. Prilagodba poslovanja trţišnim uvjetima i zahtjevima klijenata neophodna je za ostvarivanje pozitivnih rezultata poslovanja. Svjesna promjena, IKB neprekidno poboljšava kvalitetu usluge i učinkovitost poslovanja. Glavni cilj Banke je povećanje zadovoljstva klijenata, te nastavak razvijanja cjelovite ponude financijskih usluga.

Za ostvarenje pozitivnih rezultata poslovanja nuţna je prilagodba poslovanja trţišnim uvjetima i potraţnji klijenata. Neprestano unaprjeđujemo kvalitetu i radnu učinkovitost, a glavni nam je cilj dodatno povećanje zadovoljstva klijenata. Svi djelatnici naše Banke odlučni su dalje razvijati i odrţavati cjelovitu ponudu financijskih usluga vrhunske kvalitete. Ţelio bih zahvaliti rukovodstvu i svim djelatnicima za predanost u ostvarenju spomenutih ciljeva. Naposljetku, također bih ţelio izraziti zahvalnost svim našim klijentima i poslovnim partnerima, kao i uvjerenje da ćemo i dalje uspješno surađivati. Posebno zahvaljujem članovima Nadzornog odbora i svim dioničarima Banke koji su svojim djelovanjem doprinijeli ostvarenim rezultatima i iskazali podršku u poslovanju.

Predsjednik Uprave

Miro Dodić, dipl.oec.

Izvješće Nadzornog odbora

IZVJEŠĆE

Nadzornog odbora o nadzoru nad vođenjem poslovanja i godišnjim financijskim izvješćima Istarske kreditne banke Umag d.d., Umag za 2015. godinu

U ime Nadzornog odbora Istarske kreditne banke Umag d.d., čast mi je predstaviti vam Izvješće o nadzoru nad vođenjem poslovanja i godišnjim financijskim izvještajima Istarske kreditne banke Umag d.d., Umag za 2015. godinu.

Iza Banke je još jedna uspješna poslovna godina koju je obiljeţilo stabilno i odrţivo poslovanje uz značajni rast aktive, veći rast ukupnih neto prihoda i iskazanu neto dobit na razini od prethodne dvije godine.

godina moţe se promatrati kao početak dugo očekivanoga oporavka. Međutim, što se tiče bankarstva, protekla godina pokazala se jednom od najteţih godina za banke od početka krize. Bankarski sektor u Hrvatskoj poslovao je u značajno izmijenjenim uvjetima, na iskazani rezultat veliki utjecaj ima primjena odredbi Zakona o potrošačkom kreditiranju koje uređuju načelo konverzije kredita u švicarskim francima. Iskazani su visoki troškovi konverzije kredita, što je dobar dio banaka dovelo do iskazivanja negativnih financijskih rezultata. To nije utjecalo na poslovanje naše Banke, jer je opredjeljenje Istarske kreditne banke bilo da u kreditnom poslovanju sa stanovništvom ne odobrava i ne ugovara kredite u CHF ili s valutnom klauzulom u CHF, koji podlijeţu primjeni odredbi o konverziji. Istovremeno, na razini bankarskog sustava i dalje se povećava nesklonost prema zaduţivanju, a poslovanje posebno oteţava problematika naplate dospjelih potraţivanja.

Unatoč teškom okruţenju, Istarska kreditna banka uspjela je pod kontrolom drţati rizike u poslovanju, vrlo uspješno je i tijekom protekle godine odrţavala vrlo dobru likvidnost zahvaljujući svojoj stabilnoj depozitnoj bazi, odnosno odgovarajućim izvorima dugoročnog financiranja i kapitalu. Na taj način uspjeli smo ispuniti svoje ciljeve i zadrţati vrijednost Banke. Sukladno univerzalnom poslovnom modelu, zasluţenom povjerenju naših klijenata, a time i stabilnim izvorima financiranja, ipak je povećan volumen kreditne aktivnosti, iskazana je povećana adekvatnost kapitala, a ukupna bilanca je uvećana, čime je osigurana osnova za daljnji rast. U narednoj, 2016. godini naši prioriteti i dalje ostaju poticanje kreditne aktivnosti s posebnim utjecajem na razvoj malog i srednjeg poduzetništva, razvijanje partnerskog odnosa s našim klijentima, a posebno uvođenje novih tehnologija.

Nadzorni odbor Banke obavljao je svoje obveze u skladu sa zakonom, Statutom Banke te Poslovnikom o radu Nadzornoga odbora Banke. Tijekom 2015. godine Nadzorni odbor odrţao je 20 sjednica, i to 8 redovnih i 12 telefonskih, kako bi bez odgode mogao odlučiti o najvaţnijim pitanjima. U 2015. godini i Odbor za rizike i reviziju odrţao je šest sjednica na kojima se raspravljalo o tematici iz njegove nadleţnosti. Pritom je posebna pozornost posvećena davanju suglasnosti za donošenje Plana oporavka Banke koji je sastavljen temeljem simuliranih stres testova, a čime je potvrđena dugoročna briga za stabilnost poslovanja Banke. Sukladno zakonskoj obvezi, Nadzorni odbor Banke pregledao je Godišnje financijske izvještaje Istarske kreditne banke za 2015. godinu, Izvješće o poslovanju Istarske kreditne banke te prijedlog Odluke o rasporedu neto dobiti Banke za 2015. godinu, koje je dostavila Uprava Banke.

Nadzorni odbor nije imao primjedbi na podnesena izvješća. U tom smislu, Nadzorni odbor je utvrdio da su Godišnji financijski izvještaji Istarske kreditne banke izrađeni u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama te da nepristrano prikazuju imovinu i financijsko stanje Istarske kreditne banke, što je potvrdio i vanjski revizor Deloitte d.o.o. Zagreb, društvo koje je izvršilo reviziju financijskih izvještaja za 2015. godinu.

U ime Nadzornoga odbora ţelio bih izraziti zahvalnost svim djelatnicima Banke na predanosti poslu i njihovom doprinosu u poslovanju. Također bih ţelio zahvaliti Upravi Banke na pravom rukovođenju i postignutim dobrim rezultatima. Na kraju, ţelio bih izraziti zahvalnost svojim kolegama u Nadzornom odboru na aktivnoj podršci i doprinosu u razvoju Banke.

U Umagu, 25. veljače 2016. godine

Predsjednik Nadzornog odbora Milan Travan, dipl.oec.

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

Na temelju članka 250.a stavak 4. i 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d. (u daljnjem tekstu: Društvo) dana 14. travnja 2016. godine daje sljedeću

IZJAVU O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Kao društvo čije su dionice uvrštene u kotaciju redovito trţište na Zagrebačkoj burzi d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. u skladu sa zakonskom regulativom, a u cilju uspostavljanja visokih kriterija korporativnog upravljanja, u svom poslovanju primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačke burze.

Detaljnija obrazloţenja vezana uz primjenu Kodeksa korporativnog upravljanja Društvo daje u Godišnjem upitniku koji dostavlja Zagrebačkoj burzi d.d. i HANFA-i zajedno s godišnjim financijskim izvještajima radi javne objave.

Društvo ne odstupa od pravila utvrđenih navedenim Kodeksom korporativnog upravljanja.

Društvo primjenjuje računovodstvene politike kojima su uređeni postupci i tehnike u iskazivanju imovine, obveza, prihoda i rashoda te sastavlja i objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće o stanju Društva u skladu s vaţećim propisima i standardima struke.

Društvo planira tijekom 2016. godine svoje poslovanje i rezultate poslovanja i dalje činiti transparentnima i dostupnima javnosti.

Uprava i Nadzorni odbor su tijekom 2015. godine ulagali potrebne napore u cilju odrţavanja adekvatnog korporativnog upravljanja imajući u vidu ustroj i organizaciju, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Društva, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima navedeni su u Godišnjem izvješću Društva kao i podaci o značajnim dioničarima Društva te o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Društva.

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

U skladu s odredbama Statuta Društva, Uprava Društva sastoji se od 3 (tri) člana.

Ĉlanove Uprave kao i predsjednika Uprave imenuje Nadzorni odbor na vrijeme do 5 (pet) godina.

Za predsjednika ili člana Uprave moţe biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.

Statut Društva moţe se izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine ako je za odluku o izmjeni Statuta glasovalo više od tri četvrtine ukupnog temeljnog kapitala Društva.

Djelovanje Uprave

Uprava Društva ima prava, duţnosti i obveze utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Društva. Uprava vodi poslove Društva i upravlja njegovom imovinom, i pritom je duţna i ovlaštena poduzeti sve radnje i donijeti sve odluke potrebne za uspješno vođenje poslova Društva i njegovo djelovanje.

U vođenju poslova Uprava Društva naročito osigurava da Društvo posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, da se sustavno prate rizici kojima je Društvo izloţeno u svom poslovanju odnosno usvajaju i primjenjuju procedure za upravljanje rizicima, sustavno prati, procjenjuje i primjenjuje strategija odrţavanja odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na rizike kojima je Društvo izloţeno u svom poslovanju, da funkcionira sustav unutarnjih kontrola za sva područja poslovanja Društva, nesmetano obavljaju poslovi revizije i kontrole, da Društvo vodi poslovne i druge knjige i poslovnu dokumentaciju, sastavlja knjigovodstvene dokumente, realno procjenjuje imovinu i obveze, sastavlja financijska i druga izvješća u skladu s računovodstvenim propisima i standardima te zakonom, te da izvješćuje i obavještava Hrvatsku narodnu banku sukladno propisima.

U skladu s potrebama u obavljanju svojih poslova, Uprava Društva osniva odbore ili druga tijela koja joj pomaţu u radu. Stalne komisije koje djeluju u Društvu su Komisija za upravljanje aktivom i pasivom, te rizicima Banke, Kreditna komisija, Komisija za planiranje i upravljanje informatičkim tehnologijama i Komisija za procjenu prometne vrijednosti nekretnina na kojima se zasniva osiguranje odobrenih plasmana. Sustavom unutarnjih kontrola i postavljenih kontrolnih funkcija Banke detaljno se prati zakonitost, ispravnost, pravovaljanost i dokumentiranost procesa poslovanja, čime je Upravi osiguran adekvatan nadzor.

Djelovanje Nadzornog odbora

U skladu sa Statutom Društva Nadzorni odbor ima pet članova koji između sebe biraju predsjednika i njegova zamjenika. Ĉlanove Nadzornog odbora bira Glavna skupština Društva. Za člana Nadzornog odbora moţe biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.

Nadzorni odbor Društva imenuje i razrješuje članove Uprave, usmjerava poslovnu politiku, aktivno pridonosi njenoj realizaciji i nadzire vođenje poslova. Nadzorni odbor Društva razmatra izvješća koja se odnose na poslovnu politiku, financijske rezultate poslovanja, kvalitetu rizične aktive, upravljanje rizicima, rad unutarnje revizije i kontrole, kontrole usklađenosti, status otklanjanja nedostataka utvrđenih nadzorom središnje banke, vanjskih revizora i unutarnje revizije i kontrole, daje suglasnost na odluke i druge akte Uprave i drugih tijela Društva sukladno zakonu, aktima Društva i vlastitim odlukama, daje suglasnost na godišnje planove rada kontrolnih funkcija.

Kao pomoćno tijelo Nadzornog odbora u Društvu je osnovan i Odbor za rizike i reviziju, koji o svojim aktivnostima redovno izvješćuje Nadzorni odbor na njegovim sjednicama.

Sukladno odredbama članka 250.a stavka 4. i članka 272.p. Zakona o trgovačkim društvima, ova Izjava je sastavni dio Godišnjeg izvješća o stanju Društva za 2015. godinu. Sastavni dio ove Izjave je popunjeni godišnji Upitnik o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja HANFA-e i Zagrebačke burze d.d. koji sadrţi sve odgovore i potrebna razjašnjenja.

Predsjednik Uprave

Miro Dodić, dipl.oec.

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

GODIŠNJI UPITNIK

OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU:	ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG D.D. UMAG
KONTAKT OSOBA I BROJ TELEFONA:	Ecija Marušić
DATUM ISPUNJAVANJA UPITNIKA:	14. travnja 2016. godine

Sva pitanja sadrţana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

Za pitanja koja su sadrţana u upitniku, potrebno je napisati obrazloţenje, samo onda ako pitanje to izričito traţi.

Odgovori koji se nalaze u upitniku vrednuju se po određenom postotku, koji je iskazan na početku svakog poglavlja.

POSVEĆENOST PRINCIPIMA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj pitanja	Pitanje
Odgovor DA/NE	Objašnjenje

1 Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja ili je usvojilo vlastitu politiku korporativnog upravljanja? DA
2 Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politi ka društva? DA
3 Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja, urađeni na principu "primjeni ili objasni"? DA
4 Prilikom odlučivanja uzima li društvo u obzir interese svih dioničara društva, sukladno načelima kodeksa korporativnog upravljanja? DA

DIONIĈARI I GLAVNA SKUPŠTINA

Odgovori na ovaj set pitanja nose 30% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj pitanja Pitanje Odgovor DA/NE Objašnjenje

5 Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti) NE
6 Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas ? ( ako ne,objasniti) DA Osim povlaštenih dionica sukladno Statutu Društva
7 Postupa li društvo na jednak način i pod jednakim uvjetima prema svim dioničarima? (ako ne, objasniti) DA
8 Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti) DA
9 Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su duţni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne objasniti) DA
10 Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije odrţavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije odrţavanja skupštine? (ako ne, objasniti) DA
11 Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koje se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti) DA
12 Sadrţi li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti) DA
13 Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti) DA
14 Jesu li prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti) NE
15 Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti) NE Nije bilo zahtjeva za korištenje takvih sredstava.
16 Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti) DA
17 Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine? DA
18 Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tuţbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)
NE Nije bilo takvih tuţbi.

UPRAVNA I NADZORNA TIJELA

NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE: Miro Dodić, predsjednik Uprave; Klaudija Paljuh, članica Uprave; Marina Vidič, članica Uprave do 30. lipnja 2015. godine i Emanuela Vukadinović, članica Uprave od 01. srpnja 2015. godine

NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE: Milan Travan, predsjednik Nadzornog odbora; Edo Ivančić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora; Marijan Kovačić, Anton Belušić i Vlatko Reschner, članovi Nadzornog odbora

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20 % cjelokunog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj pitanja Pitanje Odgovor DA/NE Objašnjenje

19 Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, objasniti) NE Sjednice i sva popratna dokumentacija radi veličine Banke i raspoloţivosti članova Nadzornog odbora, mogu se organizirati odnosno sastaviti u vrlo kratkom, primjerenom roku. Uobičajeno se sjednice odrţavaju jedanput mjesečno.
20 Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? (ako ne, objasniti) DA
21 Je li nadzorni odbor odnosno neizvršni direktori upravnog odbora društva sastavljen većinom od neovisnih članova?(ako ne, objasniti) NE Sastav Nadzornog odbora odraţava dioničku strukturu Društva.
22 Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti). NE Postoji Strateški plan razvoja
23 Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? (ako ne, objasniti) NE Regulirano odlukom Glavne skupštine
24 Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti) DA
25 Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog podjedinog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukuru naknade, javno objavljeni? (ako ne, objasniti) DA
26 Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva i to najkasnije pet trgovinskih dana, poslije nastanka takve promjene? (ako ne, objasniti) DA
27 Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne objasniti) DA
28 Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva? NE Ne postoje.
29 Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odnora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti) NE Ne postoje.
30 Jesu li bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma sadrţani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti) NE Ne postoje.
31 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja? NE Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i vrstu, opseg i sloţenost poslova koje kreditna institucija obavlja, zadatke Odbora za imenovanja izvršava Nadzorni odbor
32 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje? NE Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i vrstu, opseg i sloţenost poslova koje kreditna institucija obavlja, zadatke Odbora za primitke izvršava Nadzorni odbor
33 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizorski odbor)? DA Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju, vrstu, opseg i sloţenost poslova koje Banka obavlja, osnovan je kombinirani Odbor za rizike i reviziju
34 Je li većina članova komisije iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti) NE 1/6 su neovisni članovi
35 Je li komisija pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti) DA
36 Je li komisija procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloţeno (uključujući i rizike povezane s pridrţavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti) DA
37 Je li komisija radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti) DA
38 Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti) NE U Društvu postoji Odjel unutarnje revizije
39 Je li komisija nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti) DA
40 Je li komisija pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti) NE Po Zakonu o kreditnim institucijama usluge revizorskih kuća mogu se odnositi samo na poslove revizije
41 Je li komisija izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge moţe davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge moţe davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti) NE Vanjska revizija je angaţirana samo na poslovima revizije
42 Je li komisija razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti) DA
43 Je li komisija za reviziju osigurala dostavu kvalitetnih informacija ovisnih i povezanih društava te trećih osoba (kao što su stručni savjetnici)? (ako ne, objasniti) NE Nema potrebe
44 Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti) DA
45 Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabiljeţene sve donesene odluke s rezulatatima glasovanja? (ako ne, objasniti) DA
46 Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva? NE
47 Je li društvo kao dio godišnjeg izvješća objavilo izjavu o politici nagrađivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

NE Ovime objavljujemo da pri ispunjavanju obveza utvrđenih Politikom nagrađivanja Banka postupa prema načelu razmjernosti, na način i u opsegu koji je primjeren veličini, unutarnjoj organizaciji, vrsti, opsegu i sloţenosti poslova Banke.

Nadzorni odbor Banke donosi i redovito preispituje temeljna načela politike primitaka jednom godišnje. Time se ocjenjuje usklađenost provođenja politike primitaka s politikama i mogućim procedurama Banke vezanim uz primitke te s relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima.

Primici se utvrđujuju na pojedinačnoj osnovi za Upravu Banke, te na zbirnoj osnovi za više rukovodstvo i kontrolne funkcije.

Kod donošenja odluke odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika određuje se na način da iznos varijabilnog dijela ne moţe prelaziti iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka.Također se odlučuje o smanjenju ili ukidanju varijabilnih primitaka radnicima, uključujući aktiviranje odredbi o malusu ili povratu primitaka, ako dođe do značajnog narušavanja uspješnosti ili ostvarivanja gubitka Banke.

Ove odluke se donose krajem poslovne godine temeljem saznanja o rezultatima poslovanja tekuće poslovne godine. Iznosi primitaka se isplaćuju za više rukovodstvo i kontrolne funkcije na mjesečnoj osnovi putem predujmova. Varijabilni primitci Uprave se isplaćuju u ukupnom iznosu nakon završetka poslovne godine.

Kriteriji za određivanje fiksnih i varijabilnih primitaka su:

1) fiksni primici odraţavaju profesionalno iskustvo i odgovornosti koje proizlaze iz opisa radnog mjesta pojedinog radnika. Utvrđeni su pojedinačno za svakog pojedinog radnika. 2) varijabilni primici odraţavaju uspješnost koja je odrţiva i koja je prilagođena rizicima, odnosno uspješnost koja nadmašuje standard očekivan u skladu s opisom radnog mjesta pojedinog radnika.

Varijabilni (stimulativni) dio sastavni je dio osnovne plaće, kojim se plaća korigira s obzirom na različiti opseg i kvalitetu rada pojedinog zaposlenika u odnosu na redoviti radni učinak prosječnog zaposlenika po pravilima struke, točnosti i učinkovitosti na radu, odgovarajućem korištenju uređaja i opreme te tehnološkoj i radnoj disciplini.

Ovaj način utvrđivanja varijabilnog dijela plaće odnosi se na sve radnike, neovisno o utjecaju tih radnika na profil rizičnosti Banke osim na radnike Uprave Banke, rukovoditelje kontrolnih funkcija i više rukovodstvo.

Osnovni kriteriji za utvrđivanje varijabilnog dijela plaće odnosi se na mjerenje uspješnosti i s tim povezano prilagođivanje primitaka rizicima na razini poslovne jedinice za financijske pokazatelje su slijedeći:

1) kretanje osnovnih bilančnih pozicija u odnosu na plan i protekla razdoblja na razini poslovne cjeline

2) ostvarivanje planirane visine prihoda (kamatnih, nekamatnih i ostalih)

3) ostvarena prodaja u određenim segmentima poslovanja (depozitnom, kreditnom, ostalom)

4) struktura kreditnih plasmana po rizičnosti propisanoj posebnom Odlukom HNB i po dospjeću

5) utjecaj na rezultat Banke putem visine troškova kreditnog rizika za određeno razdoblje

Ostali kriteriji koji se odnose na nefinancijske pokazatelje su slijedeći:

1) vrsta, opseg i sloţenost poslova odnosno pozicija radnika u organizacijskoj strukturi

2) ovlasti i odgovornosti povezane s pozicijom radnika,

3) vrste rizika kojima radnik upravlja,

4) usporedba s podacima poslovanja ukupnog financijskog sektora i s podacima o poslovanju ostalih financijskih institucija za promatrano razdoblje. Uzima se u obzir trend kretanja osnovnih pokazatelja poslovanja institucija u financijskom sektoru i Banke. Podaci ove usporedbe su korektivan faktor varijabilnog dijela plaće.

Plaća Predsjednika i članova uprave Banke ugovorena je za vrijeme trajanja njihovih mandata.

Uz plaću, Uprava ima pravo na nagrađivanje temeljem uspješnog poslovanja.

Za rad u Nadzornom odboru nagradu za članove Nadzornog odbora i Predsjednika Glavne skupštine Banke donosi Glavna skupština.

Banka objavljuje agregirani podatak o podacima s povezanim stranama u sklopu godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno MSFI.

48 Je li Izjava o politici nagrađivanja uprave ili izvršnih direktora stalno objavljena na vlastitim internetskim stranicama društva? (ako ne, objasniti)

NE Upućujemo na odgovor pod 47

49 Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti) NE Upućujemo na odgovor pod 47
50 Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izviješću društva? (ako ne, objasniti) NE Upućujemo na odgovor pod 47
51 Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti) DA
52 Sadrţi li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadrţaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti) DA

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

Odgovori na ovo područje nose 10% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

	Broj pitanja	Pitanje
	Odgovor DA/NE	Objašnjenje
53	DA	Ima li društvo vanjskog revizora?
54	NE	Je li je vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom?
55	NE	Je li vanjski revizor društva, pruţa društvu, sam ili putem povezanih osoba, druge usluge?
56		Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pruţene usluge? (ako ne, objasniti)
	NE	Na temelju natječaja naknada se plaća sukladno ugovoru sklopljenim s najpovoljnijim ponuditeljem
57		Ima li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti)

TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA

Odgovori na ovo poglavlje nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj pitanja Pitanje Odgovor DA/NE Objašnjenje

58 Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima? DA
59 Je li društvo izradilo kalendar vaţnih događanja? NE
60 Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolaţu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi? DA
61 Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom? DA
62 Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadleţnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti) NE
63 Je li uprava društva u protekloj godini odrţala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima? NE
64 Slaţu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti? DA

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d.

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015.

Sadrţaj

Stranica

Odgovornost za financijske izvještaje	1
Izvještaj neovisnog revizora	2
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	4
Izvještaj o financijskom poloţaju	5
Izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici	6
Izvještaj o novčanom tijeku	7
Bilješke uz godišnje financijske izvještaje	8 - 85
Dodatne informacije koje nisu sastavni dio financijskih izvještaja	86 - 94

Odgovornost za financijske izvještaje

Temeljem vaţećeg hrvatskog Zakona o računovodstvu Uprava je duţna osigurati da financijski izvještaji za svaku financijsku godinu budu pripremljeni u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata Istarske kreditne banke Umag d.d. ("Banka"), za navedeno razdoblje.

Uprava razumno očekuje da Banka ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo trajnosti poslovanja pri izradi financijskih izvještaja.

Pri izradi financijskih izvještaja Uprava je odgovorna:

da se odaberu i potom dosljedno primjenjuju odgovarajuće računovodstvene politike;
da prosudbe i procjene budu razumne i oprezne;
da se primjenjuju vaţeći računovodstveni standardi te
da se financijski izvještaji pripreme po načelu trajnosti poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Banka nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je odgovorna za voĎenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odraţavati financijski poloţaj Banke, kao i njihovu usklaĎenost s vaţećim hrvatskim Zakonom o računovodstvu (Narodne novine 109/07, 54/13 i 121/14). Uprava je takoĎer odgovorna za čuvanje imovine Banke, te stoga i za poduzimanje razumnih mjera radi sprečavanja i otkrivanja pronevjera i ostalih nezakonitosti.

Potpisali u ime Uprave:

Miro Dodić		Klaudija Paljuh
Predsjednik Uprave	REFAIR UMAG - dieničko društvo	ISTARSKA KREDITNA BANKA Clanica Uprave

Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag

Ernesta Miloša 1

52470 Umag

Hrvatska

veljače 2016.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d. IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Bilješka 2015. 2014. Prihodi od kamata i slični prihodi 124.600 118.551 Rashodi od kamata i slični rashodi (48.405) (57.002) Neto prihodi od kamata 6 76.195 61.549 Prihodi od naknada i provizija 31.569 28.643 Rashodi od naknada i provizija (5.295) (4.307) Neto prihodi od naknada i provizija 8 26.274 24.336 Trošak umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke – neto 7 (72.285) (21.670) Neto prihodi nakon troškova umanjenja vrijednosti kredita 30.184 64.215 Tečajne razlike – neto 9 15.525 13.506 Rezultat od imovine namijenjene trgovanju – neto 10 (1.005) 2.582 Ostali poslovni prihodi 11 39.826 2.068 Troškovi zaposlenih 12 (38.863) (37.661) Opći i administrativni troškovi 13 (24.182) (23.734) Troškovi amortizacije 14 (5.317) (5.492) Ostali rashodi iz poslovanja 15 (661) (827) Dobit prije poreza na dobit 15.507 14.657 Porez na dobit 16 (3.063) (2.589) Neto dobit za godinu 12.444 12.068 Ostali sveobuhvatni prihod: Stavke koje se kasnije ne prenose u dobit ili gubitak (160) (260) Imovina raspoloživa za prodaju (160) (260) Neto gubitak od smanjenja fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju (160) (260) Ukupno ostali sveobuhvatni prihod (160) (260)

Bilješke na stranicama 8 do 85 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine 12.284 11.808 Zarada po dionici (u kunama) 17 84,11 81,57

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŢAJU NA DAN 31. PROSINCA 2015. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

	Bilješka	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.

IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	18	637.971	380.726
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	19	483.832	467.745
Krediti i predujmovi bankama	20	189.808	344.424
Krediti klijentima	21	1.525.153	1.502.025
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	22	116.682	139.835
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	23	60.187	25.818
Nematerijalna imovina	24	2.902	3.439
Nekretnine i oprema	25	42.943	45.963
Ulaganje u nekretnine	26	1.903	3.869
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji	28	13.985	6.701
Ostala imovina	27	12.546	2.856
OdgoĎena porezna imovina	16	2.149	1.802
Potraživanja za predujam poreza na dobit		-	721
Ukupna imovina		3.090.061	2.925.924
OBVEZE
Hibridni financijski instrumenti	31	42.662	33.131
Obveze prema bankama	29	100.698	82.895
Obveze prema klijentima	30	2.672.527	2.540.930
Ostale obveze	32	10.810	8.731
Obveze za porez na dobit	32	903	-
Ukupne obveze		2.827.600	2.665.687
DIONIĈKA GLAVNICA
Dionički kapital	33	162.800	162.800
Premija na izdane dionice	33	197	197
Vlastite dionice	33	(91)	(91)
Zadržana dobit	34	61.167	58.783
Rezerve	34	38.388	38.548
Ukupna dioniĉka glavnica		262.461	260.237
Ukupno dioniĉka glavnica i obveze		3.090.061	2.925.924

Bilješke na stranicama 8 do 85 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

	Dioniĉki kapital	Vlastite dionice	Premija na izdane dionice	Rezerve	Zadržana dobit	Ukupno

Stanje 1. sijeĉnja 2014.	162.800	(91)	197	38.808	56.779	258.493
Neto dobit za godinu	-	-	-	-	12.068	12.068
Ostali sveobuhvatni prihodi	-	-	-	(260)	-	(260)
Ukupno sveobuhvatni prihodi	-	-	-	(260)	12.068	11.808
Isplata dividende za 2013.	-	-	-	-	(10.064)	(10.064)
Stanje 31. prosinca 2014.	162.800	(91)	197	38.548	58.783	260.237

Neto dobit za godinu	-	-	-	-	12.444	12.444
Ostali sveobuhvatni prihodi	-	-	-	(160)	-	(160)
Ukupno sveobuhvatni prihodi	-	-	-	(160)	12.444	12.284
Isplata dividende za 2014.	-	-	-	-	(10.060)	(10.060)
Stanje 31. prosinca 2015.	162.800	(91)	197	38.388	61.167	262.461

Bilješke na stranicama 8 do 85 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TOKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015.

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

	Bilješka	2015.	2014.
Novĉani tijek od poslovnih aktivnosti
Dobit prije oporezivanja		15.507	14.657
UsklaĊenja za nenovĉane stavke:
Amortizacija nekretnina i opreme i nematerijalne imovine	14	5.317	5.492
Povećanje rezerviranja za umanjenje vrijednosti	7	72.285	21.670
Nerealizirane tečajne razlike – neto	9	54	(979)
Promjene u fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju	10	1.005	(2.582)
Neto prihodi od kamata	6	(76.195)	(61.549)
Neto prihodi od naknada i provizija	8	(26.274)	(24.336)
Novčani tijekovi uporabljeni za poslovne aktivnosti		(8.301)	(47.627)
prije promjena na poslovnim sredstvima i obvezama
- neto povećanje/(smanjenje) sredstava kod HNB-a - neto smanjenje trezorskih zapisa, mjenica i obveznica		10.860 (27.144)	(2.014) (52.853)
- neto smanjenje kredita klijentima		(65.793)	(52.304)
- neto smanjenje ostale imovine		(39.594)	(1.623)
- neto povećanje obveza prema bankama		612	239
- neto povećanje obveza prema klijentima		131.598	116.059
- neto (smanjenje)/povećanje ostalih obveza		(708)	839
Naplaćene kamate		124.600	118.551
Plaćene kamate		(48.405)	(57.002)
Primljena dividenda		350	352
Naplaćene naknade i provizije		31.569	28.643
Plaćene naknade i provizije		(5.295)	(4.307)
Plaćeni porez na dobit		(2.927)	(3.373)
Neto novĉana sredstva ostvarena iz poslovne		101.422	43.580
aktivnosti
Novĉani tijek iz investicijske aktivnosti
Kupovina nematerijalne imovine	24	(776)	(1.839)
Kupovina nekretnina i opreme i ulaganja u nekretnine	25,26	(2.780)	(2.423)
Neto novĉana sredstva uporabljena za investicijske aktivnosti		(3.556)	(4.262)

Novĉani tijek iz financijskih aktivnosti
Povećanje / (smanjenje) ostalih pozajmljenih sredstava	29	17.191	(30)
Povećanje od hibridnih financijskih instrumenata	31	9.531	3.231
Isplata dividendi		(10.028)	(10.033)
Neto novĉana sredstva ostvarena iz/(uporabljena		16.694	(6.832)
za) financijske aktivnosti

Neto povećanje novca i novĉanih ekvivalenata		114.560	32.486
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	36	492.855	460.106
Neto novčani priljev iz poslovnih aktivnosti		101.422	43.580
Neto novčani odljev iz ulagačkih aktivnosti		(3.556)	(4.262)
Neto novčani priljev / (odljev) iz financijskih aktivnosti		16.694	(6.832)
Efekt promjene tečajeva		276	263
Novac i novĉani ekvivalenti na kraju godine	36	607.691	492.855

Bilješke na stranicama 8 do 85 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Povijest i osnutak

Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag ("Banka") osnovana je 1956. godine, a registrirana je kao dioničko društvo dana 19. prosinca 1989. godine. Sjedište Banke je u Umagu, Ernesta Miloša 1, Hrvatska.

Osnovne djelatnosti Banke

1. primanje i plasiranje depozita,
1. primanje depozita po viĎenju i oročenih depozita,
1. davanje dugoročnih i kratkoročnih kredita i izdavanje dugoročnih i kratkoročnih garancija Ministarstvu financija, tijelima lokalne uprave, trgovačkim društvima, privatnim osobama i drugim kreditnim institucijama koje se bave financijskim najmovima i transakcijama u stranoj valuti,
1. riznični poslovi na meĎubankarskom trţištu,
1. povjerenički poslovi i usluge investicijskog bankarstva,
1. platni promet u zemlji i inozemstvu,
1. pruţanje bankarskih usluga putem razvijene mreţe podruţnica u Republici Hrvatskoj.

Tijela Banke i Uprava

GLAVNA SKUPŠTINA

Marijan Kovačić Predsjednik

NADZORNI ODBOR

Milan Travan	Predsjednik
Edo Ivančić	Zamjenik predsjednika
Marijan Kovačić	Član
Vlatko Reschner	Član
Anton Belušić	Član

UPRAVA

Miro Dodić	Predsjednik
Klaudija Paljuh	Članica Uprave
Marina Vidič	Članica Uprave (do 30. lipnja 2015. godine)
Emanuela Vukadinović	Članica Uprave (od 01. srpnja 2015. godine)

Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2015. i 2014. godine prikazana je u bilješci 33.

Dionice Banke kotiraju na Redovitom trţištu na Zagrebačkoj burzi.

Banka je predmet regulatornih zahtjeva Hrvatske narodne banke ("HNB"). Navedeni propisi uključuju limite i ostala ograničenja koja se odnose na minimalne zahtjeve adekvatnosti kapitala, klasifikaciju kredita i izvanbilančnih obveza i rezerviranja koja pokrivaju kreditni rizik, pozicije likvidnosti, kamatne stope i stranih valuta. Na kraju godine Banka je ispunjavala sve regulatorne zahtjeve.

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.

2.1 Osnove sastavljanja

Osnovne računovodstvene politike primijenjene u pripremi financijskih izvještaja saţete su u nastavku. Tamo gdje se osnovne računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima MeĎunarodnih standarda financijskog izvještavanja ("MSFI"), u opisu računovodstvenih politika Banke moţe se pozivati na odreĎene Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2015. godine.

Financijski izvještaji sastavljeni su sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj. Poslovanje bankarskog sektora u Hrvatskoj i poslovanje Banke provodi se u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama (NN br.159/13,19/2015,102/2015), prema kojem financijsko izvještavanje Banke propisuje HNB, koja predstavlja središnju nadzornu instituciju bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji izraĎeni su sukladno navedenim propisima za banke.

Računovodstveni propisi na temelju kojih su pripremljeni ovi financijski izvještaji, odstupaju od MSFI-jeva kako u prezentaciji tako i u priznavanju i mjerenju. Potrebno je naglasiti sljedeće razlike izmeĎu računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanje i mjerenje po MSFI:

Umanjenje vrijednosti plasmana rizične skupine A na skupnoj osnovi Banka provodi u visini latentnih gubitaka koje je utvrdila primjenom svoje interne metodologije utemeljene na iskustvu Banke, pri čemu razina ispravaka vrijednosti ne smije biti manja od 0,80% ukupnog stanja plasmana rizične skupine A. Pod gubicima koji se procjenjuju na skupnoj osnovi podrazumijevaju se gubici za koje nema dokaza na temelju kojih bi se mogli izravno povezati s pojedinačnim plasmanima, ali za koje se na temelju iskustva moţe procijeniti da postoje kao latentni gubici u kreditnom portfelju. Za potrebe zajedničke procjene kreditnog rizika i umanjenja vrijednosti plasmana na skupnoj osnovi Banka plasmane rizične skupine A grupira u odgovarajuće kategorije koje su podudarne s pozicijama bilance na kojima se iskazuje stanje tih plasmana. Za svaku pojedinu kategoriju izračunava se udio plasmana kod kojih je prisutan povećan stupanj kreditnog rizika u ukupnim plasmanima pojedine kategorije, te se u zavisnosti od razine kreditnog rizika u svakoj pojedinoj kategoriji odreĎuje postotak ispravaka vrijednosti skupnih rezervacija za pojedinu kategoriju. Prisutnost kreditnog rizika u svakoj pojedinoj kategoriji kontinuirano se prati te se postotak ispravaka vrijednosti skupnih rezervacija za svaku pojedinu kategoriju tromjesečno aţurira.

Dodatno, HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za odreĎene izloţenosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s MSFI.

Pravila priznavanja i mjerenja opisana u prethodnim odlomcima su definirana u HNB-ovoj Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (NN br. 41A/2014.)

MeĎutim, prema HNB-ovoj Odluci o sadrţaju revizije u kreditnim institucijama (NN, br. 1/2009., 75/2009) od kreditne institucije se traţi da pripremi financijske izvještaje sukladno Zakonu o računovodstvu, odnosno MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Kako nije moguće pripremiti jedne financijske izvještaje poštujući i pravila HNB-a i pravila MSFI-a, Uprava Banke je odlučila pripremiti financijske izvještaje sukladno pravilima HNB-a, odnosno sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, koji se temelje na pravilima koja su prezentirana u prethodnim odlomcima.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

Financijski izvještaji sastoje se od izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o financijskom poloţaju, izvještaja o promjenama kapitala, izvještaja o novčanom tijeku te biljeţaka. Financijski izvještaji sastavljeni su primjenom metode povijesnog troška, osim revalorizacije odreĎenih financijskih instrumenata po fer vrijednosti. Banka svoje troškove klasificira prema metodi troška. Financijski izvještaji prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu i izvještajnu valutu Banke. Na dan 31. prosinca 2015. godine, tečaj je bio 1 USD = 6,992 kn i 1 EUR = 7,635 kn (31. prosinca 2014.: 1 USD = 6,302 kn i 1 EUR = 7,662 kn).

Iznosi prikazani u financijskim izvještajima navedeni su u tisućama kuna. Objave rizika od financijskih instrumenata prikazane su u izvještaju o upravljanju financijskim rizicima u bilješci 3. Izvještaj o novčanom tijeku prikazuje promjene novca i novčanih ekvivalenata nastale tijekom razdoblja iz poslovnih aktivnosti, investicijskih aktivnosti i financijskih aktivnosti. Novac i novčani ekvivalenti uključuju visoko likvidna ulaganja. Bilješka 36 prikazuje u kojoj su stavci izvještaja o financijskom poloţaju uključeni novac i novčani ekvivalenti.

Novčani tijek od poslovnih aktivnosti utvrĎuje se korištenjem neizravne metode. Stoga se neto dobit usklaĎuje s nenovčanim stavkama, kao što su dobici ili gubici od mjerenja, promjene u rezerviranjima, kao i promjene u potraţivanjima i obvezama. Nadalje, svi prihodi i rashodi od novčanih transakcija koji se mogu pripisati ulagačkim ili financijskim aktivnostima se eliminiraju. Primljene ili plaćene kamate klasificiraju se kao novčani tijekovi od poslovnih aktivnosti. Novčani tijekovi od ulagačkih i financijskih aktivnosti utvrĎuju se korištenjem izravne metode. Raspodjela novčanih tijekova u kategoriju poslovnih, investicijskih ili financijskih ovisi o poslovnom modelu Banke (upravljačkom pristupu).

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MSFI zahtijeva upotrebu odreĎenih ključnih računovodstvenih procjena. TakoĎer se od Uprave zahtijeva da se sluţi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Banke. Promjene pretpostavki mogu imati značajan utjecaj na financijske izvještaje u razdoblju kada je došlo do takvih promjena. Uprava smatra da su navedene pretpostavke primjerene, te da stoga financijski izvještaji Banke realno i objektivno prikazuju njen financijski poloţaj i rezultate. Područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili sloţenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za ove financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene raĉunovodstvenih politika i objava

Prva primjena novih izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja koje su na snazi za tekuće financijsko razdoblje

U tekućem financijskom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene i dopune postojećih standarda i nova tumačenja koje je objavio Odbor za MeĎunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila ih je Europska unija:

Izmjene i dopune raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2011.–2013." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1, MSFI 3, MSFI 13 i MRS 40), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2014. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2015.),
Tumaĉenje IFRIC 21 "Nameti", usvojeno u EU 13. lipnja 2014. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 17. lipnja 2014.).

Usvajanje navedenih izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja nije dovelo do materijalnih promjena financijskih izvještaja subjekta.

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene raĉunovodstvenih politika i objava (nastavak)

Standardi i tumačenja koje je izdao OMRS i koji su usvojeni u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Na datum odobrenja financijskih izvještaja bili su objavljeni, ali ne i na snazi sljedeći standardi, izmjene i dopune postojećih standarda te tumačenja koje je objavio OMRS i usvojila Europska unija:

Izmjene i dopune MSFI-ja 11 "Zajedniĉki poslovi" "Računovodstvo stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju", usvojeni u Europskoj uniji 24. studenoga 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
Izmjene i dopune MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" "Inicijativa u vezi objavljivanja", usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
Izmjene i dopune MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" i MRS-a 38 "Nematerijalna imovina" – "Pojašnjenje prihvatljivih metoda amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine", usvojene u Europskoj uniji 2. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
Izmjene i dopune MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" i MRS-a 41 "Poljoprivreda" – "Poljoprivreda: plodonosne biljke", usvojene u Europskoj uniji 23. studenoga 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
Izmjene i dopune MRS-a 19 "Primanja zaposlenih" – "Planovi definiranih naknada: doprinosi koje uplaćuju zaposleni", usvojene u Europskoj uniji 17. prosinca 2014. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2015.),
Izmjene i dopune MRS-a 27 "Odvojeni financijski izvještaji" "Metoda udjela u odvojenim financijskim izvještajima", usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
Izmjene i dopune raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2010.–2012." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 2, MSFI 3, MSFI 8, MSFI 13, MRS 16, MRS 24 i MRS 38), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvoj ene u Europskoj uniji 17. prosinca 2014. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2015.),
Izmjene i dopune raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2012.–2014." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 5, MSFI 7, MRS 19 i MRS 34), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 15. prosinca 2015. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.).

2.1.1 Promjene raĉunovodstvenih politika i objava (nastavak)

Standardi i tumačenja koje je izdao OMRS i koji još nisu usvojeni u Europskoj uniji

MSFI-jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se znatno od pravila koja je donio Odbor za MeĎunarodne računovodstvene standarde ("OMRS"), izuzev sljedećih standarda, izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja o čijem usvajanju Europska unija još nije donijela odluku na dan 25. veljače 2016. godine:

MSFI 9 "Financijski instrumenti"(na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
MSFI 14 "Regulativom propisane razgraniĉene stavke" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ii nakon 1. siječnja 2016.) – Europska komisija odlučila je postupak preuzimanja ovog prijelaznog standarda odgoditi do objave njegove konačne verzije,
MSFI 15 "Prihodi prema ugovorima s kupcima" i daljnje izmjene i dopune (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
Izmjene i dopune MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji", MSFI-ja 12 "Objavljivanje udjela u drugim subjektima" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruţenim subjektima i zajedniĉkim pothvatima" – "Investicijski subjekti: primjena izuzeća od konsolidacije"(na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
Izmjene i dopune MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruţenim subjektima i zajedniĉkim pothvatima" – prodaja odnosno ulog imovine izmeĎu ulagatelja i njegovog pridruţenog subjekta ili zajedničkog pothvata te daljnje izmjene i dopune(prvobitno odreĎeni datum stupanja na snagu odgoĎen je do dovršetka projekta istraţivanja na temu metode udjela),

Banka predviĎa da usvajanje ovih standarda, osim MSFI 9, te izmjene i dopune postojećih standarda neće imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Banke u razdoblju njihove prve primjene.

Uprava Banke predviĎa da će primjena MSFI-a 9 u budućnosti imati značajan utjecaj na iznose financijske imovine i financijskih obveza Banke. Doduše, nije praktično iznositi prihvatljivu procjenu efekta MSFI-a 9, dok se ne provedu detaljne provjere. Banka je u postupku procjene učinaka uvoĎenja MSFI-a 9 na financijsku imovinu i financijske obveze Banke.

Istovremeno ostaje neregulirano pitanje računovodstva zaštite financijske imovine i financijskih obveza čija načela u Europskoj uniji još nisu usvojena.

2.2 Ulaganja u podruţnice

Podruţnice su sva društva u kojima Banka, direktno ili indirektno, ima više od pola glasačkih prava ili na drugi način kontrolira poslovanje društava. Banka ima jednu podruţnicu u potpunom vlasništvu - Fiducia d.o.o., Umag.

2.3 Strane valute

Transakcije i stanja u stranoj valuti

Transakcije u stranim valutama koje predstavljaju transakcije izraţene u stranim valutama, ili koje se podmiruju u stranim valutama, preračunavaju se u funkcionalnu valutu koristeći tečaj na dan transakcije.

Monetarne stavke izraţene u stranim valutama preračunavaju se tako da završni datum bude datum izvještavanja. Ako je dostupno nekoliko tečajeva, koristi se tečaj po kojem su budući novčani tijekovi u obliku odreĎene transakcije ili stanja mogli biti podmireni da je došlo do tih novčanih tijekova. Nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po povijesnom trošku preračunavaju se prema tečaju na dan početnog priznavanja; nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po fer vrijednosti preračunavaju se koristeći tečaj na dan utvrĎivanja fer vrijednosti.

Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraţenih u stranim valutama, priznaju se u računu dobiti i gubitka, osim kad su odgoĎeni u glavnici kao dobici ili gubici od kvalificiranih instrumenata zaštite novčanog tijeka ili kvalificiranih instrumenata zaštite neto ulaganja.

Svi dobici i gubici od tečajnih razlika koji se priznaju u računu dobiti i gubitka iskazani su u neto iznosu u odgovarajućoj stavci računa dobiti i gubitka.

U slučaju promjena fer vrijednosti monetarne imovine izraţene u stranoj valuti koja je klasificirana kao raspoloţiva za prodaju, javljaju se razlike u preračunu koje su rezultat promjena amortiziranog troška vrijednosnice i ostalih promjena knjigovodstvenog iznosa vrijednosnice.

2.4. Financijski instrumenti

2.4.1 Financijska imovina

Financijska imovina razvrstava se u sljedeće kategorije: financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ulaganja koja se drţe do dospijeća, financijska imovina raspoloţiva za prodaju te zajmovi i potraţivanja. Klasifikacija ovisi o vrsti i namjeni financijske imovine i utvrĎuje se pri prvom knjiţenju. Kupnja i prodaja financijske imovine redovnim putem se počinje, odnosno prestaje obračunavati na datum trgovanja. Kupoprodaja redovnim putem je kupoprodaja financijske imovine kojom imovina mora biti isporučena u rokovima utvrĎenima propisom ili konvencijom na predmetnom trţištu.

(a) Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka

Ova kategorija ima podkategoriju: financijska imovina koja se drţi radi trgovanja. Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina namijenjena trgovanju ako je stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku ili ako je dio portfelja identificiranih financijskih instrumenata kojima se zajednički upravlja i za koje postoje dokazi o kratkoročnom ostvarenju profita. Imovina u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina ako se drţi radi trgovanja ili ako se njena realizacija očekuje unutar razdoblja od 12 mjeseci od datuma izvještaja o financijskom poloţaju. Financijska imovina namijenjena trgovanju sastoji se od duţničkih i vlasničkih instrumenata.

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka početno se priznaje po fer vrijednosti, a trošak transakcije iskazuje se u računu dobiti i gubitka.

Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru "Rezultata od imovine namijenjene trgovanju – neto" u razdoblju u kojem su nastali. Prihodi od dividendi od financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru "Ostalih poslovnih prihoda" kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

(b) Krediti i potraživanja

Krediti i potraţivanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaćanjem koja ne kotira na aktivnom trţištu, osim:

(a) onih koje subjekt namjerava prodati odmah ili u kratkom roku, a koja je klasificirana kao namijenjena za trgovanje, i one koju subjekt nakon početnog priznavanja iskazuje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka;
(b) onih koje subjekt nakon početnog priznavanja iskazuje kao raspoloţive za prodaju; ili
(c) onih za koje nositelj neće biti u mogućnosti u cijelosti povratiti svoje prvobitno ulaganje, čemu neće biti uzrok kreditno pogoršanje.

Krediti i potraţivanja početno se priznaju po fer vrijednosti – što predstavlja novčanu naknadu za odobravanje ili kupnju kredita uključujući sve direktne troškove transakcije – a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope. Krediti i potraţivanja prikazuju se u izvještaju o financijskom poloţaju kao krediti i predujmovi bankama ili klijentima. Kamate na kredite prikazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Prihoda od kamata i sličnih prihoda'. U slučaju umanjenja vrijednosti, gubitak od umanjenja vrijednosti se prikazuje kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti kredita i priznaje se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Troška umanjenja vrijednosti kredita'.

(c) Ulaganja koja se drže do dospijeća

Ulaganja koja se drţe do dospijeća predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem za koju Uprava Banke ima pozitivnu namjeru i mogućnost drţati je do dospijeća osim:

(a) onih koje Banka nakon početnog priznavanja iskazuje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka;
(b) onih koje Banka iskazuje kao raspoloţive za prodaju; i
(c) onih koji se mogu definirati kao krediti i potraţivanja.

Početno se priznaju po fer vrijednosti uključujući izravne i neizravne troškove transakcije, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope. Kamate na ulaganja koja se drţe do dospijeća prikazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Prihoda od kamata i sličnih prihoda'. U slučaju umanjenja vrijednosti, gubitak od umanjenja vrijednosti se prikazuje kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja i priznaje se u računu dobiti i gubitka u okviru "Neto dobitaka/(gubitaka) od investicijskih vrijednosnica". Ulaganja koja se drţe do dospijeća su obveznice, trezorski zapisi i mjenice.

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

(d) Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Ulaganja raspoloţiva za prodaju predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu koja je namijenjena drţanju u posjedu na neodreĎeno vrijeme, a koja se mogu prodati za potrebe tekuće likvidnosti ili promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta ili cijene kapitala ili koja se ne mogu klasificirati kao krediti i potraţivanja, ulaganja koja se drţe do dospijeća ili financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.

Financijska imovina raspoloţiva za prodaju početno se priznaje po fer vrijednosti, što predstavlja novčanu naknadu uključujući direktni trošak transakcije, te se naknadno vrednuje na način da se vrši amortizacija početno priznatog diskonta primjenom metode stvarnog prinosa, a temeljem stvarnog preostalog razdoblja do dospijeća, te se tako izračunati diskont priznaje kao sastavni dio kamatnog prihoda u računu dobiti i gubitka. Ujedno se primjenom alternativnog modela izračunava fer vrijednost financijske imovine te se nerealizirani dobici/gubici proizašli iz usklaĎivanja s fer vrijednošću priznaju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, a tek realizirani efekti uključuju se u račun dobiti i gubitka s tim da se dobici i gubici priznaju u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, osim gubitaka od umanjenja vrijednosti i pozitivnih i negativnih tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine. Ukoliko je vrijednost financijske imovine raspoloţive za prodaju umanjena, kumulirani dobici ili gubici, koji su prethodno priznati u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti priznaju se u računu dobiti i gubitka. MeĎutim, kamata je izračunata primjenom metode efektivne kamatne stope, a dobici i gubici monetarne imovine klasificirane kao raspoloţive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka. Dividende na glavnične instrumente raspoloţive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka u 'Prihodima od dividendi' kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

(e) Priznavanje

Banka koristi datum trgovanja za uobičajene ugovore prilikom iskazivanja transakcija s financijskom imovinom.

2.4.2 Financijske obveze

Financijske obveze se klasificiraju ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak ili kao ostale financijske obveze. Financijske obveze Banke predstavljaju financijske obveze po amortiziranom trošku. Nema financijskih obveza po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka. Financijske obveze se prestaju priznavati kada prestanu postojati.

(a) Obveze iskazane po amortiziranom trošku

U ovu kategoriju spadaju financijske obveze koje nisu iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i mjere se po amortiziranom trošku. Financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku su depoziti banaka i klijenata, obveze po kreditima i hibridni financijski instrumenti.

2.4.3 UtvrĊivanje fer vrijednosti

Kod vrijednosnih papira razvrstanih u portfelje koji podlijeţu vrednovanju po fer vrijednosti kada postoji kotirana cijena na burzi u zemlji vrednovanje se provodi na temelju objavljene prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti. Prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti uzimaju se iz sluţbenih izlistaja burze za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje. U slučaju da na dan vrednovanja postoji više prosječnih cijena financijske imovine koja se vrednuje izračunava se prosječna ponderirana cijena. U slučaju izostanka prosječne dnevne cijene na izlistaju o trgovanju na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti, fer vrijednost financijske imovine obračunava se na osnovu posljednje poznate dnevne prosječne cijene trgovanja u tekućem kalendarskom mjesecu. Za vrijednosne papire kojim se nije trgovalo tijekom tekućeg kalendarskog mjeseca od nastupajućeg dana vrednovanja, kao fer vrijednost uzima se posljednja utvrĎena fer vrijednost u prethodnom kalendarskom mjesecu ukoliko je u tom mjesecu izvršeno trgovanje s promatranim vrijednosnim papirom.

Za vrijednosnice koje kotiraju na domaćem trţištu uzimaju se podaci kretanja cijena sa Zagrebačke burze ili drugog ureĎenog trţišta u zemlji, a za vrijednosnice koje kotiraju u inozemstvu uzimaju se podaci priznatih sudionika na trţištu kapitala u zemlji ili podaci na burzama u inozemstvu ili drugom ureĎenom trţištu u inozemstvu.

Za vrijednosne papire koji se vrednuju po fer vrijednosti, a kojima se nije trgovalo u prethodnom i tekućem kalendarskom mjesecu od dana vrednovanja kao i za one vrijednosne papire koji su uvršteni na burzama u inozemstvu, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju sluţbeno kotirane na sluţbenim internet stranicama renomiranih i priznatih sudionika na trţištu kapitala (Reuters ili Bloomberg i dr.), ili prema telefonskoj kotaciji zadnje ponude na kupnju renomiranih i priznatih sudionika na trţištu kapitala, ili na temelju cijene zadnje ponude na kupnju sluţbeno kotirane na stranicama financijsko-informacijskih servisa renomiranih i priznatih sudionika na trţištu kapitala.

Fer vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske rasporeĎenih u portfelj financijske imovine raspoloţive za prodaju utvrĎuju se po amortizacijskom trošku primjenom metode stvarnog prinosa i primjenom alternativnog modela izračuna fer vrijednosti na temelju posljednjih aukcija. Prinos se koristi samo za izračun amortizacije diskonta dok se fer vrijednost s posljednje aukcije koristi za izračun fer vrijednosti.

Fer vrijednost za kredite i obveze prema bankama i klijentima utvrĎuju se korištenjem modela sadašnje vrijednosti na temelju ugovorenih novčanih tijekova.

2.4.4 Prestanak priznavanja

Financijska imovina prestaje se priznavati kad ugovorna prava na primanje novčanih tijekova od te imovine prestanu postojati ili je imovina prenesena te kada su preneseni i svi bitni rizici i koristi vlasništva (odnosno, ako Banka ne prenosi niti zadrţava gotovo sve rizike i nagrade, Banka testira kontrolu kako bi se osiguralo da stalna uključenost na temelju bilo kojeg zadrţanog prava kontrole ne sprječava prestanak priznavanja). Financijske obveze prestaju se priznavati kad su plaćene ili na neki drugi način prestale postojati.

2.5 Skupine financijskih instrumenata

Banka klasificira financijske instrumente u skupine prema njihovoj prirodi uzimajući u obzir karakteristike navedenih financijskih instrumenata. Klasifikacija je prikazana u tablici u nastavku:

Kategorija (prema MRS-u 39)		Skupina (odreĊuje Banka)		Podskupine
	Financijska imovina	Financijska imovina	Duţničke vrijednosnice
	po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka	koja se drţi radi trgovanja	Vlasničke vrijednosnice
			Krediti i predujmovi bankama:
		- Depoziti bankama
		- Krediti bankama
				Prekoračenja
				Kreditne kartice
	Krediti i potraţivanja	Krediti i potraţivanja	Krediti graĎanima (stanovništvo)	Stambeni
				Hipoteke
Financijska imovina				Ostalo
				Obrtnici
			Krediti poslovnim subjektima	Veliki poslovni subjekti
				Mali i srednji
				poduzetnici
				Ostali
			Ostala potraţivanja
	Ulaganja koja se drţe do dospijeća	Investicijske vrijednosnice – Duţničke vrijednosnice		Nekotirane
	Financijska imovina	Kotirane Investicijske vrijednosnice – Vlasničke i Nekotirane duţničke vrijednosnice
	raspoloţiva za prodaju

Kategorija (prema MRS-u 39)		Skupina (odreĊuje Banka)	Podskupina
		Obveze po kreditima
	Financijske obveze po amortiziranom trošku	Depoziti banaka
			GraĎani
Financijske obveze		Depoziti klijenata	Veliki poslovni subjekti
			Mali i srednji poduzetnici
		Hibridni instrumenti

Izvanbilanĉni	Preuzete obveze za kredite
financijski
instrumenti	Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti

2.6 Prijeboj

Financijska sredstva i obveze se prebijaju i neto iznos se prikazuje u izvještaju o financijskom poloţaju kada postoji zakonsko pravo za prijeboj ustanovljenog iznosa ili postoji namjera za rješavanje na neto osnovi ili kad se ostvarena sredstva i obveze istodobno poravnavaju.

2.7 Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata za sve financijske instrumente koji nose kamatu priznaju se u sklopu 'Prihoda od kamata' ili 'Rashoda od kamata' u računu dobiti i gubitka primjenom metode efektivne kamatne stope.

Metoda efektivne kamatne stope je metoda obračuna amortizacijskog troška financijskih sredstava ili obveza i priznaju se u prihode ili rashode na vremenski proporcionalnoj osnovi. Efektivna kamatna stopa je stopa koja točno diskontira procijenjene buduće novčane isplate ili uplate na knjigovodstvenu vrijednost financijskog sredstva ili obveze tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta ili, kada je prikladno, kraćeg razdoblja. Prilikom izračuna efektivne kamatne stope, Banka procjenjuje novčane tijekove uzimajući u obzir ugovorne uvjete financijskog instrumenta (npr. opciju predujma), ali ne razmatrajući buduće gubitke od kredita. Izračun uključuje sve naknade plaćene ili primljene izmeĎu ugovornih stranaka, a koji čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i svih drugih premija ili diskonta.

Kada je vrijednost financijske imovine ili grupe sličnih financijskih sredstava umanjena, prihodi od kamata priznaju se primjenom kamatne stope koja se koristi za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja gubitka od umanjenja vrijednosti.

2.8 Prihodi od naknada i provizija

Naknade i provizije priznaju se kada nastanu i po izvršenju usluga. Naknade za odobravanje kredita, za koje postoji mogućnost povlačenja su odgoĎene (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznate kao usklaĎenje efektivne kamatne stope kredita. Naknade i provizije za pregovaranje ili sudjelovanje u pregovaranju o transakciji za treću stranku, kao što je stjecanje kredita, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili kupnja ili prodaja udjela, priznaju se po završetku pripadajuće transakcije.

Naknade i provizije obuhvaćaju uglavnom naknade za obavljanje platnog prometa, naknade za izdane garancije, otvorene akreditive i ostale usluge koje Banka pruţa.

2.9 Prihodi od dividendi

Prihodi od dividendi priznaju se u računu dobiti i gubitka kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

2.10 Umanjenje vrijednosti financijske imovine

(a) Imovina po amortiziranom trošku

Na svaki datum izvještaja o financijskom poloţaju Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Vrijednost financijske imovine ili grupe financijskih sredstava je umanjena te do gubitaka od umanjenja vrijednosti dolazi ako, i samo ako, postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti kao rezultat jednog ili više dogaĎaja koji su nastupili nakon početnog priznavanja imovine ("dogaĎaj nastanka gubitka") i ako taj dogaĎaj (ili dogaĎaji) nastanka gubitka ima utjecaj na procijenjene buduće novčane tijekove financijske imovine ili grupe financijskih sredstava koja se moţe pouzdano procijeniti.

Kriteriji koje Banka koristi za utvrĎivanje objektivnih dokaza za postojanje gubitka od umanjenja vrijednosti uključuju:

(a) značajne financijske poteškoće izdavatelja ili duţnika;
(b) propuste u ugovornim isplatama glavnice ili kamata;
(c) zajmodavca, iz gospodarskih ili pravnih razloga povezanog s financijskim poteškoćama zajmoprimca, koji zajmoprimcu odobrava ustupak koji zajmodavac inače ne bi razmatrao;
(d) mogućnost odlaska zajmoprimca u stečaj ili mogućnost druge financijske reorganizacije;
(e) nestanak aktivnog trţišta za navedenu financijsku imovinu zbog financijskih poteškoća; ili
(f) vidljive podatke koji upućuju na to da postoji mjerljivo smanjenje procijenjenih budućih novčanih tijekova u portfelju financijske imovine od početnog priznavanja te imovine, iako se smanjenje još ne moţe utvrditi s pojedinim financijskim sredstvima u portfelju, uključujući:
(i) nepovoljne promjene u statusu plaćanja zajmoprimaca u portfelju; i

(ii) nacionalni ili lokalni gospodarski uvjeti koji su vezani za neispunjavanje ugovornih obveza imovine u portfelju.

Banka najprije procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti pojedinačno za financijsku imovinu koja je pojedinačno značajna, te pojedinačno ili skupno za financijsku imovinu koja nije pojedinačno značajna. Ako Banka utvrdi da nema objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti za pojedinačno procijenjenu financijsku imovinu, bez obzira je li značajna ili nije, ona uključuje imovinu u grupi financijskih sredstava sa sličnim karakteristikama kreditnog rizika te ih skupno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti. Imovina koja se pojedinačno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti i za koju se priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti ne uključuje se u skupnu procjenu umanjenja vrijednosti.

Iznos gubitka priznaje se kao razlika izmeĎu knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenog novčanog tijeka (isključujući buduće kreditne gubitke koji nisu nastali) diskontiranog po prvotnoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine je sniţena korištenjem izračuna rezerviranja za umanjenje vrijednosti, te je iznos gubitka priznat u računu dobiti i gubitka. Ako kredit ili ulaganje koje se drţi do dospijeća imaju promjenjivu kamatnu stopu, diskontirana stopa za mjerenje gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja vaţeću efektivnu kamatnu stopu koja je odreĎena ugovorom. Banka moţe mjeriti umanjenje vrijednosti na temelju fer vrijednosti instrumenta koristeći postojeću trţišnu cijenu.

Izračun sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tijekova zaloţene financijske imovine odraţava novčane tijekove koji mogu nastati kao rezultat zapljene imovine umanjene za troškove dobivanja i prodaje zaloga, bez obzira je li zapljena izvjesna ili nije.

2.10 Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

Za potrebe skupne procjene umanjenja vrijednosti financijska imovina se grupira na temelju sličnih karakteristika kreditnog rizika (tj. na temelju procesa ocjenjivanja Banke koji uzima u obzir vrstu imovine i status dospjelosti). Navedene karakteristike ukazuju na duţnikovu sposobnost plaćanja svih obveza u skladu s ugovornim uvjetima te su relevantne za procjenu potrebnog umanjenja vrijednosti imovine koja je predmetom procjene.

Procjene u promjenama budućih novčanih tijekova za grupe sredstava trebale bi odraţavati promjene pripadajućih promatranih podataka iz razdoblja u razdoblje (na primjer cijene nekretnina, status plaćanja ili ostali čimbenici koji ukazuju na stupanj vjerojatnosti nastanka gubitaka u grupi i na opseg tih gubitaka). Banka redovno pregledava metodologiju i pretpostavke procijenjenih budućih novčanih tijekova kako bi se smanjile sve razlike izmeĎu procjene gubitka i stvarno nastalog gubitka.

Kada kredit nije naplativ, on se otpisuje na teret pripadajućeg rezerviranja za umanjenje vrijednosti kredita. Takvi se krediti otpisuju nakon izvršenja svih potrebnih procedura i nakon odreĎivanja iznosa gubitka. Troškovi umanjenja vrijednosti koji se odnose na kredite i predujmove bankama i klijentima klasificiraju se kao troškovi umanjenja vrijednosti kredita, dok se troškovi umanjenja vrijednosti koji se odnose na investicijske vrijednosnice (u kategoriji vrijednosnica koje se drţe do dospijeća) klasificiraju kao 'Neto dobici/(gubici) od investicijskih vrijednosnica'.

Ukoliko se u naknadnim razdobljima iznos umanjenja vrijednosti smanji i ukoliko se to smanjenje moţe objektivno povezati s dogaĎajem nakon priznavanja umanjenja vrijednosti (kao što je poboljšanje duţnikovog kreditnog rejtinga), prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida usklaĎenjem iznosa rezerviranja za umanjenje vrijednosti. Iznos ukidanja priznaje se u računu dobiti i gubitka u trošku umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke.

(b) Imovina klasificirana kao raspoloživa za prodaju

Na svaki datum izvještaja o financijskom poloţaju Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Ako takvi dokazi postoje, vrijednost financijske imovine se umanjuje. Pritom se nerealizirani dobici/gubici u portfelju financijske imovine raspoloţive za prodaju proizašli iz usklaĎivanja financijske imovine s fer vrijednošću priznaju u kapitalu, a tek realizirani efekti se uključuju u račun dobiti i gubitka.

Ako se naknadno poveća fer vrijednost duţničkog instrumenta, koji je klasificiran kao raspoloţiv za prodaju, i ako se povećanje moţe objektivno povezati uz dogaĎaj nastao nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka, gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida kroz račun dobiti i gubitka.

2.11 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja vrijednosti kad dogaĎaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost moţda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika izmeĎu knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniţi nivo kako bi se pojedinačno utvrdili novčani primici (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.

2.12 Nematerijalna imovina

Licence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovoĎenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (4 godine).

2.13 Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema iskazani su u izvještaju o financijskom poloţaju po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.

Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Banka imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine moţe pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg odrţavanja terete račun dobiti i gubitka u financijskom razdoblju u kojem su nastali. Zemljište se ne amortizira.

Amortizacija nekretnine i opreme tijekom 2015. i 2014. obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:

Nekretnine	33 godine
Računala	4 godine
Oprema i ostalo	5-15 godina
Vozila	4 godine
Ulaganja u tuĎu imovinu	5-10 godina

Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva ili do rezidualne vrijednosti sredstva ako je značajna.

Rezidualna vrijednost imovine i korisni vijek pregledavaju se na svaki datum izvještaja o financijskom poloţaju i po potrebi usklaĎuju. U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa (bilješka 2.11).

Dobici i gubici nastali prodajom odreĎuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i iskazuju se u računu dobiti i gubitka.

2.14 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina klasificira se u izvještaju o financijskom poloţaju kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji ako će njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknaĎena putem prodaje prije nego stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji iskazuje se knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje, ovisno o tome koja je niţa. Imovina mora biti raspoloţiva za trenutnu prodaju u postojećem stanju i njena prodaja mora biti vrlo vjerojatna.

2.15 Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine odnose se na poslovne zgrade koje se drţe u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i Banka se njime ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem se slučaju svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.

Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranje za umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Ulaganja u tijeku se ne amortiziraju. Amortizacija se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine na njenu rezidualnu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe (33 godine).

Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Banka od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak moţe pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i odrţavanja terete račun dobiti i gubitka kada nastanu. Ukoliko Banka počne koristiti ove nekretnine, ona se reklasificiraju u nekretnine i opremu te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troška koji će se naknadno amortizirati.

2.16 Najmovi

Banka uglavnom ima ugovore o operativnim najmovima.

Banka kao najmoprimac

Ukupna plaćanja po operativnim najmovima terete troškove poslovanja u računu dobiti i gubitka primjenom pravocrtne metode tijekom razdoblja trajanja najma.

U slučaju raskida operativnog najma prije isteka razdoblja najma, sva zatezna plaćanja najmodavcu priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem je došlo do raskida.

Banka kao najmodavac

Najmovi u kojima najmodavac zadrţava bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Imovina u operativnom najmu uključuje se u "Nekretnine i opremu" u izvještaju o financijskom poloţaju. Imovina se amortizira po pravocrtnoj osnovi jednako kao i ostale stavke nekretnina i opreme. Prihod od najma priznaje se tijekom trajanja najma.

2.17 Novac i novĉani ekvivalenti

U izvještaju o novčanom tijeku novac i novčani ekvivalenti uključuju stanja s originalnim rokom dospijeća kraćim od 90 dana od datuma stjecanja, uključujući novac i stanje na tekućim računima banaka, potraţivanja od drugih banaka i trezorske zapise.

2.18 Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog dogaĎaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze moţe pouzdano procijeniti. Banka ne priznaje rezerviranja za buduće gubitke iz poslovanja.

Gdje postoje odreĎene slične obveze, vjerojatnost da će za njihovo podmirenje biti potreban odljev sredstava odreĎuje se razmatranjem kategorije obveza u cjelini. Rezerviranje se priznaje čak i ako je vjerojatnost odljeva sredstava u odnosu na bilo koju stavku koja se nalazi u istoj kategoriji obveza mala.

Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odraţava tekuće trţišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje prikazuje kao rashod od kamata.

2.19 Ugovori o financijskim garancijama

Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji nastaje kada duţnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima duţničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama, financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda. Financijske garancije se prvotno priznaju u financijskim izvještajima po fer vrijednosti na datum kada je dana garancija.

Nakon prvotnog priznavanja, obveze Banke po takvim garancijama mjere se po prvotnom vrednovanju, umanjenom za amortizaciju koja se obračunava kako bi se u računu dobiti i gubitka priznali prihodi od naknada ostvareni primjenom pravocrtne metode tijekom vijeka trajanja garancije, i najbolje procjene troška koji je potreban za podmirenje bilo koje financijske obveze na dan izvještaja o financijskom poloţaju, ovisno o tome što je više. Ove procjene utvrĎuju se na temelju iskustva sa sličnim transakcijama i povijesnim gubicima, uzimajući u obzir i prosudbe Uprave.

Bilo koje povećanje obveze za garancije priznaje se u računu dobiti i gubitka u sklopu ostalih troškova poslovanja.

2.20 Primanja zaposlenih

(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U tijeku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

2.20 Primanja zaposlenih (nastavak)

(b) Otpremnine

Obveze za otpremnine priznaju se kad Banka prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Banka priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana, bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine, kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom poloţaju, diskontiraju se na sadašnju vrijednost.

(c) Kratkoročna primanja zaposlenih

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještaja o financijskom poloţaju.

2.21 Poslovi u ime i za raĉun trećih osoba

Banka upravlja imovinom za i u korist pravnih i fizičkih osoba, te zaračunava naknadu za takve usluge. Ako navedena imovina ne predstavlja imovinu Banke, ista nije uključena u izvještaj o financijskom poloţaju.

2.22 Tekući i odgoĊeni porez na dobit

Na temelju hrvatskih zakonskih odredbi tekući porez na dobit obračunava se po stopi od 20%. Uprava povremeno razmatra pozicije u poreznim prijavama s obzirom na tumačenja primjenjivih poreznih odredbi. Po potrebi Uprava utvrĎuje rezerviranja na temelju očekivanih isplata Poreznoj upravi.

Iznos odgoĎenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike izmeĎu porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. MeĎutim, odgoĎeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit ili porezni gubitak. OdgoĎena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknaĎena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomično primjenjuju na datum izvještaja o financijskom poloţaju.

OdgoĎena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive dobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloţiva za iskorištenje privremenih razlika.

2.23 Obveze po kreditima

Obveze po kreditima se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, iskazuju se po amortiziranom trošku; sve razlike izmeĎu primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope.

2.23 Obveze po kreditima (nastavak)

Naknada plaćena prilikom ugovaranja obveza po kreditima priznaje se kao trošak transakcije kredita ukoliko će dio ili cjelokupna obveza po kreditima biti povučena. U tom slučaju, plaćanje naknade odgaĎa se do povlačenja obveza po kreditima. Ukoliko nema dokaza da će se dio ili cjelokupna obveza po kreditima povući, naknada se kapitalizira kao predujam za potrebe likvidnosti, te se amortizira tijekom razdoblja obveza po kreditima na koju se odnosi.

Obveze po kreditima se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Banka ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom poloţaju.

2.24 Dioniĉki kapital

Redovne i povlaštene dionice klasificirane su kao dionički kapital. Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, odbijaju se od dioničke glavnice umanjeno za sve povezane poreze. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se moţe pripisati dioničarima Banke sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se moţe pripisati dioničarima Banke.

Raspodjela dividendi dioničarima Banke priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Banke.

2.25 Hibridni financijski instrumenti

Hibridni financijski instrumenti uključuju se u dopunski kapital Banke i koriste se u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.

2.26 Izvještavanje po poslovnim segmentima

Poslovni segmenti prikazuju se u skladu s internim izvještajima koji se dostavljaju donositelju glavnih poslovnih odluka. Donositelj glavnih poslovnih odluka je osoba ili grupa koja alocira resurse poslovnim segmentima i ocjenjuje poslovanje segmenata odreĎenog društva. Banka je odredila Upravu Banke kao donositelja glavnih poslovnih odluka.

Prihodi i rashodi izravno povezani sa svakim segmentom uključuju se pri utvrĎivanju rezultata poslovnog segmenta.

U skladu s MSFI 8, Banka ima sljedeće poslovne segmente: poslovanje s graĎanima i poslovanje s poslovnim subjektima.

BILJEŠKA 3 – UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA

Poslovne aktivnosti Banke izloţene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje odreĎenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a operativni rizici neizbjeţna su posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu ravnoteţu izmeĎu rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke.

Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrĎuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridrţavanje ograničenja putem pouzdanih i aţurnih informacijskih sustava. Banka redovno aţurira svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi oni odraţavali promjene na trţištima, proizvodima i najbolju praksu.

Kontrolu upravljanja rizicima provodi Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraţivanjima prema politikama koje je odobrila Uprava. Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraţivanjima utvrĎuje, procjenjuje i provodi zaštitu od financijskih rizika u uskoj suradnji s operativnim jedinicama Banke. Uprava definira pisana načela za cjelokupno upravljanje rizicima kao i pisane politike koje pokrivaju odreĎena područja, kao što su valutni rizik, kamatni rizik, kreditni rizik, korištenje derivativnih financijskih instrumenata i nederivativnih financijskih instrumenata. Nadalje, Odjel unutarnje revizije i kontrole odgovoran je za neovisni pregled upravljanja rizicima i kontrolnog okruţenja.

Najznačajnije vrste rizika su kreditni rizik, rizik likvidnosti, trţišni rizik i drugi operativni rizici. Trţišni rizik uključuje valutni rizik, kamatni rizik i ostale vrste cjenovnog rizika.

3.1 Kreditni rizik

Banka je izloţena kreditnom riziku, koji se moţe definirati kao rizik prilikom kojeg duţnik nepodmirenjem obveza moţe uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu odreĎene grane djelatnosti koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan izvještaja o financijskom poloţaju. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloţenošću kreditnom riziku. Izloţenost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita, duţničkih i ostalih vrijednosnih papira. Kreditni rizik takoĎer postoji u izvanbilančnim financijskim aranţmanima kao što su preuzete obveze za kredite. Kontrolu upravljanja kreditnim rizikom i kontrola rizika centralizirani su u obliku tima za upravljanje kreditnim rizikom u Odjelu upravljanja rizicima i rizičnim potraţivanjima koji redovno izvještava Upravu Banke i voditelje svih poslovnih jedinica.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika

(a) Krediti i potraživanja

Prilikom mjerenja kreditnog rizika kredita i potraţivanja Banka procjenjuje njihovu kvalitetu i provodi klasifikaciju istih u odgovarajuće rizične skupine na temelju sljedećih kriterija:

(1) kreditne sposobnosti duţnika,
(2) urednosti u podmirivanju obveza duţnika prema Banci i drugim vjerovnicima i
(3) kvalitete instrumenata osiguranja potraţivanja Banke.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Banka kreditnu sposobnost duţnika procjenjuje temeljem sljedećih elemenata:

(1) financijski poloţaj duţnika,
(2) kvaliteta menadţmenta,
(3) trţišni poloţaj duţnika,
(4) potencijal poslovanja duţnika i
(5) duţnikova izloţenost valutnom riziku.

Dokaze o postojanju gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika čine podaci o jednom ili više prošlih dogaĎaja koji nepovoljno utječu na sposobnost duţnika da uredno podmiruje svoje obveze prema Banci i drugim vjerovnicima. To su dogaĎaji koji su nastali izmeĎu datuma početnog priznavanja plasmana i datuma ponovne procjene budućih novčanih tijekova po tim plasmanima.

Gubitak koji proizlazi iz kreditnog rizika je razlika izmeĎu nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tijekova.

Ovisno o mogućnostima naplate odnosno o očekivanim budućim novčanim tijekovima Banka sve plasmane dijeli u tri šire kategorije i to:

a. plasmani za koje nisu identificirani dokazi o umanjenju njihove vrijednosti na pojedinačnoj osnovi (rizične podskupine A, A9),
b. plasmani za koje su identificirani dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti, odnosno djelomično nadoknadivi plasmani (rizične podskupine B-1/B-2/B-3) i
c. plasmani za koje su identificirani dokazi o umanjenju vrijednosti u visini njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti, odnosno potpuno nenadoknadivi plasmani (rizična skupina C).

Plasmani za koje su identificirani dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti su oni plasmani za koje se, zbog smanjene kreditne sposobnosti duţnika, zakašnjenja u podmirivanju obveza prema Banci i smanjenja vrijednosti raspoloţivih instrumenata osiguranja, procjenjuje da neće biti moguće naplatiti glavnicu i kamate u ugovorenoj visini. To su plasmani za koje postoje dokazi da je sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tijekova po tim plasmanima manja od njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti.

(b) Dužnički vrijednosni papiri i ostali zapisi

Ulaganja u navedene vrijednosne papire i zapise smatra se načinom boljeg rasporeĎivanja i istovremeno odrţavanja raspoloţivog izvora financiranja.

3.1.2 Kontrola ograniĉenja rizika i politike za njihovo ublaţavanje

Banka upravlja i kontrolira koncentracije kreditnog rizika gdje god je takav rizik utvrĎen, a osobito u pogledu pojedinih klijenata i grupa, gospodarskih sektora i zemalja.

U imovini i obvezama Banke značajna je koncentracija prema Republici Hrvatskoj, kako slijedi:

	2015.	2014.
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	485.438	310.193
Trezorski zapisi Republike Hrvatske	481.007	517.907
Obveznice Republike Hrvatske	113.449	59.544
Krediti	67.721	12.665
OdgoĎena porezna imovina	2.149	1.802
Ostala imovina	4	-
Potraţivanja za porez	-	721
Obveza za porez	(903)	-
Ostale obveze	(33)	(53)
	1.148.832	902.779

Neizravna izloţenost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca je sljedeća:

	2015.	2014.
Krediti za koje garantira Republika Hrvatska i subjekti čiji je osnivač Republika Hrvatska	135.258	109.865
Krediti trgovačkim društvima čiji je osnivač Republika Hrvatska	92.256	110.448
Ostala imovina	4	5
Primljeni krediti HBOR-a	(99.688)	(82.497)
Drţavna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka	(1.621)	(1.574)
Ostale obveze	(3)	(9)
	126.206	136.238

Izloţenost prema bilo kojem zajmoprimcu, uključujući banke i brokere nadalje je ograničena podograničenjima koja pokrivaju bilančnu i izvanbilančnu izloţenost, kao i dnevna ograničenja (rizik ispunjenja obveze) u odnosu na stavke kojima se trguje. Stvarna izloţenost u odnosu na ograničenja svakodnevno se prate.

Izloţenošću kreditnom riziku takoĎer se upravlja redovnom analizom sposobnosti zajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca u podmirivanju obveza otplate kamata i glavnice, te promjenom kreditnih ograničenja gdje je potrebno.

3.1.2 Kontrola ograniĉenja rizika i politike za njihovo ublaţavanje (nastavak)

U nastavku navodimo daljnje specifične mjere kontrole i ublaţavanja:

(a) Zalog

Banka koristi cijeli niz politika i postupaka u svrhu umanjenja kreditnog rizika. Najčešći od njih je uzimanje zaloga za predujmove, što je uobičajena praksa. Banka uvodi smjernice o prihvatljivosti specifičnih kategorija zaloga ili umanjenja kreditnih rizika. Najznačajnije vrste zaloga za kredite i predujmove su kako slijedi:

Hipoteka nad stambenim prostorom;
Zalog poslovne imovine poslovni prostor;
Zalog ostale imovine graĎevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta
Zalog financijskih instrumenata kao što su duţnički i vlasnički vrijednosni papiri.

Dugoročna financijska sredstva i krediti poslovnim subjektima u pravilu su osigurani dok revolving krediti fizičkim osobama u pravilu nisu osigurani. Nadalje, kako bi se smanjio kreditni gubitak Banka će traţiti dodatni zalog od ugovorne stranke čim se utvrde pokazatelji umanjenja vrijednosti za pojedine relevantne kredite.

Zalog koji se drţi kao osiguranje za svu financijsku imovinu osim za kredite utvrĎen je na temelju vrste instrumenta. Duţnički vrijednosni papiri, trezorski i ostali zapisi u pravilu nisu osigurani uz iznimku vrijednosnih papira s pokrićem u imovini i sličnih instrumenata koji su osigurani portfeljima financijskih instrumenata.

(b) Preuzete obveze

Prvenstvena svrha ovih instrumenata je osigurati raspoloţivost sredstava prema potrebama klijenta. Garancije i akreditivi imaju isti kreditni rizik kao i krediti.

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose kredita u obliku posudbi, garancija ili akreditiva. U pogledu kreditnog rizika na preuzete obveze kreditiranja, Banka je potencijalno izloţena gubitku u iznosu koji odgovara ukupno neiskorištenim preuzetim obvezama. MeĎutim, potencijalni iznos gubitka manji je od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, budući da većina preuzetih obveza ovisi o odrţavanju specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata.

3.1.3 Politike umanjenja vrijednosti i rezerviranja

Sustav rasporeĎivanja plasmana po rizičnim skupinama koji je opisan u bilješci 3.1.1 više je usredotočen na rasporeĎivanje kreditne kvalitete od samog početka kreditnih i investicijskih aktivnosti. Za razliku od toga, rezerviranja za umanjenje vrijednosti priznaju se u svrhu financijskog izvještavanja samo za gubitke koji su nastali na dan izvještaja o financijskom poloţaju na temelju objektivnog dokaza o umanjenju vrijednosti (bilješka 2.11).

Rezerviranje za umanjenje vrijednosti iskazano u izvještaju o financijskom poloţaju na kraju godine temelji se na vaţećim zakonskim propisima. Tablica u nastavku prikazuje postotak bilančnih stavki Banke koje se odnose na kredite, te povezano rezerviranje za umanjenje vrijednosti za svaku kategoriju internog ocjenjivanja Banke:

Ocjenjivanja Banke

	2015.		2014.
	Bruto krediti klijentima	Rezerviranje za umanjenje vrijednosti	Bruto krediti klijentima	Rezerviranje za umanjenje vrijednosti
Potpuno nadoknadivi plasmani	1.322.220	11.125	1.280.673	11.563
Djelomično nadoknadivi plasmani	335.658	121.600	320.383	87.468
Nenadoknadivi plasmani	33.906	33.906	25.059	25.059
	1.691.784	166.631	1.626.115	124.090

Ocjenjivanja Banke

	2015.		2014.
	Bruto krediti klijentima (%)	Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (%)	Bruto krediti klijentima (%)	Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (%)
Potpuno nadoknadivi plasmani	78,16	6,68	78,76	9,31
Djelomično nadoknadivi plasmani	19,84	72,97	19,70	70,50
Nenadoknadivi plasmani	2,00	20,35	1,54	20,19
	100,00	100,00	100,00	100,00

Interni alat za ocjenjivanje pomaţe Upravi u odreĎivanju postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti prema MRS-u 39 na temelju sljedećih kriterija koje je definirala Banka:

Propusti u ugovornim isplatama glavnice ili kamata;
Teškoće zajmoprimca s novčanim tijekom;
Kršenje odredbi i uvjeta zajma;
Pokretanje stečajnog postupka;
Smanjenje vrijednosti zaloga i dr.,
Sniţenje ocjene ispod potpuno nadoknadivih plasmana.

3.1.3 Politike umanjenja vrijednosti i rezerviranja (nastavak)

Politika Banke zahtijeva barem jednom godišnje ili češće, ako to nalaţu pojedine okolnosti, pregled pojedine financijske imovine koja prelazi razinu materijalnosti. Rezerviranja za umanjenje vrijednosti za pojedine stavke odreĎuju se prema procjeni gubitka nastalog na dan izvještaja o financijskom poloţaju, ovisno o slučaju, te se primjenjuju na sve značajne stavke. Procjena u pravilu obuhvaća postojeće zaloge (uključujući i ponovnu potvrdu svoje primjenjivosti) i očekivane primitke za pojedine stavke.

3.1.4 Maksimalna izloţenost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita

	2015.	2014.
Izloţenost kreditnom riziku koja se odnosi
na bilančnu imovinu je kako slijedi:
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	220.088	232.841
Krediti i predujmovi bankama	189.808	344.424
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	125.897	128.604
- Hipotekarni krediti	23.866	25.609
- Stambeni krediti	228.828	231.617
- Krediti obrtnicima	136.867	147.445
- Ostalo	12.775	13.809
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	225.893	250.553
- Mali i srednji poduzetnici	693.562	682.882
- Ostali	77.465	21.506
Investicijski vrijednosni papiri
- Duţnički vrijednosni papiri	116.682	139.835
Ostala imovina	11.243	1.291
	2.062.974	2.220.416
	2015.	2014.
Izloţenost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu
imovinu je kako slijedi:
Financijske garancije i akreditivi	152.544	75.027
Preuzete kreditne i ostale povezane obveze	72.333	78.510
	224.877	153.537
Na dan 31. prosinca	2.287.851	2.373.953

Gornji pregled prikazuje maksimalnu izloţenost Banke kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2015. i 2014. godine ne uzimajući u obzir zalog ili ostale instrumente osiguranja kredita. U pogledu bilančne imovine, gore navedena izloţenost temeljena je na neto knjigovodstvenoj vrijednosti koja je iskazana u izvještaju o financijskom poloţaju.

3.1.4 Maksimalna izloţenost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

Kako je prikazano gore, 66,96% ukupne maksimalne bilančne izloţenosti odnosi se na kredite i predujmove bankama i klijentima (2014.: 63,28%); nadalje, 9,66% predstavlja ulaganja koja se drţe kod Hrvatske narodne banke (2014.: 9,81%).

Analizom portfelja kredita klijentima ustanovljeno je sljedeće:

78,16% portfelja kredita smatra se potpuno nadoknadivim (2014.: 78,76%);
19,84% portfelja kredita smatra se djelomično nadoknadivim (2014.: 19,70%);
2,00% portfelja kredita smatra se nenadoknadivim (2014.: 1,54%);
za 369.564 tisuća kredita procijenjenih djelomično nadoknadivim ili nenadoknadivim, izvršena su umanjenja vrijednosti u iznosu od 155.506 tisuća što predstavlja 42,08% njihove vrijednosti (2014.: od 345.442 tisuća kuna kredita, rezervacije iznose 112.527 tisuća kuna a umanjena vrijednost je 32,57%).

Koncentracija rizika financijske imovine uz izloţenost kreditnom riziku

(a) Zemljopisni sektori

Sljedeća tablica prikazuje izloţenost Banke kreditom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema zemljopisnoj regiji na dan 31. prosinca 2015. godine. Za potrebe ove tablice, Banka je alocirala izloţenosti na regije prema zemljama sjedišta klijenata.

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	220.088	-	-	220.088
Krediti i predujmovi bankama	38.246	116.188	35.374	189.808
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	125.897	-	-	125.897
- Hipotekarni krediti	23.866	-	-	23.866
- Stambeni krediti	228.828	-	-	228.828
- Krediti obrtnicima	136.867	-	-	136.867
- Ostalo	12.775	-	-	12.775
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	225.893	-	-	225.893
- Mali i srednji poduzetnici	693.562	-	-	693.562
- Ostali	77.465	-	-	77.465
Investicijski vrijednosni papiri – duţnički vrijednosni papiri	116.682	-	-	116.682
Ostala imovina	11.229	14	-	11.243
Na dan 31. prosinca 2015.	1.911.398	116.202	35.374	2.062.974

3.1.4 Maksimalna izloţenost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

Izloţenost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	152.544	-	-	152.544
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	72.333	-	-	72.333
Na dan 31. prosinca 2015.	224.877	-	-	224.877
	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	232.841	-	-	232.841
Krediti i predujmovi bankama	83.202	249.749	11.473	344.424
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	128.604	-	-	128.604
- Hipotekarni krediti	25.609	-	-	25.609
- Stambeni krediti	231.617	-	-	231.617
- Krediti obrtnicima	147.445	-	-	147.445
- Ostalo	13.809	-	-	13.809
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	250.553	-	-	250.553
- Mali i srednji poduzetnici	682.882	-	-	682.882
- Ostali	21.506	-	-	21.506
Investicijski vrijednosni papiri – duţnički vrijednosni papiri	139.835	-	-	139.835
Ostala imovina	1.284	7	-	1.291
Na dan 31. prosinca 2014.	1.959.187	249.756	11.473	2.220.416

Izloţenost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	75.027	-	-	75.027
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	78.510	-	-	78.510
Na dan 31. prosinca 2014.	153.537	-	-	153.537

3.1.4 Maksimalna izloţenost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

(b) Gospodarski sektori poslovanja

Sljedeća tablica prikazuje izloţenost Banke kreditnom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema gospodarskim sektorima poslovanja klijenata.

2015. godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	GraĊani	Ukupno
Sredstva kod
Hrvatske narodne	220.088	-	-	-	-	-	-	220.088
banke
Krediti i
predujmovi	189.808	-	-	-	-	-	-	189.808
bankama
Krediti klijentima:
Krediti
stanovništvu:
− Potrošački	-	-	-	-	-	-	125.897	125.897
− Hipotekarni	-	-	-	-	-	-	23.866	23.866
− Stambeni krediti	-	-	-	-	-	-	228.828	228.828
− Krediti	-	-	-	-	-	-	136.867	136.867
obrtnicima
− Ostali	-	-	-	-	-	-	12.775	12.775
Krediti poslovnim
subjektima:
− Veliki poslovni	-	21.739	-	73.500	86.648	44.006	-	225.893
subjekti
− Mali i srednji	1.801	156.390	124.718	216.748	5.615	188.290	-	693.562
poduzetnici
− Ostali	-	-	-	-	77.465	-	-	77.465
Investicijski
vrijednosni papiri –	-	383	-	53.067	53.184	7.077	2.971	116.682
duţnički
vrijednosni papiri
Ostala imovina	6	68	113	183	28	10.531	314	11.243
Na dan 31. prosinca 2015.	411.703	178.580	124.831	343.498	222.940	249.904	531.518	2.062.974

Izloţenost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

2015. godina	Financijske institucije	Proizvo dnja	Nekret nine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanj a	Obrtni ci	Građa ni	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	-	97.982	29.240	10.670	-	12.066	901	-	150.859
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	44	14.380	4.072	7.770	506	6.862	7.881	29.824	71.339
Na dan 31. prosinca 2015.	44	112.362	33.312	18.440	506	18.928	8.782	29.824	222.198

3.1.4 Maksimalna izloţenost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

				Veleproda		Ostali
2014. godina	Financijske institucije	Proizvodn ja	Nekretnine	ja i maloprod	Javni sektor	sektori poslovan	GraĊani	Ukupno
				aja		ja
Sredstva kod								232.841
Hrvatske narodne banke	232.841	-	-	-	-	-	-
Krediti i predujmovi bankama	344.424	-	-	-	-	-	-	344.424
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački	-	-	-	-	-	-	128.604	128.604
- Hipotekarni	-	-	-	-	-	-	25.609	25.609
- Stambeni krediti	-	-	-	-	-	-	231.617	231.617
- Krediti	-	-	-	-	-	-	147.445	147.445
obrtnicima
- Ostali	-	-	-	-	-	-	13.809	13.809
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	-	37.553	5.450	84.152	80.227	43.171	-	250.553
- Mali i srednji poduzetnici	1.190	160.586	129.166	174.755	5.616	211.569	-	682.882
- Ostali	-	-	-	-	21.506	-	-	21.506
Investicijski								139.835
vrijednosni papiri – duţnički vrijednosni papiri	-	175	290	52.649	86.721	-	-
Ostala imovina	12	72	92	160	23	646	286	1.291
Na dan 31. prosinca 2014.	578.467	198.386	134.998	311.716	194.093	255.386	547.370	2.220.416

Izloţenost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

2014. godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	Obrtnici	GraĊani	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi Preuzete	-	32.762	18.620	8.753	3	10.198	4.692	-	75.028
obveze za kredite i ostale kreditne obveze	81	8.675	4.474	4.969	6.694	14.700	9.511	29.406	78.510
Na dan 31. prosinca 2014.	81	41.437	23.094	13.722	6.697	24.898	14.203	29.406	153.538

3.1.5 Krediti i predujmovi

Krediti i predujmovi saţeto se prikazuju kako slijedi:

		2014.
Krediti klijentima	Krediti i predujmovi bankama	Krediti klijentima	Krediti i predujmovi bankama
1.308.636	191.160	1.252.387	346.848
13.584	-	28.286	-
369.564	-	345.442	-
1.691.784	191.160	1.626.115	346.848
(166.631)	(1.352)	(124.090)	(2.424)
1.525.153	189.808	1.502.025	344.424
(155.506)	-	(112.527)	-
(11.125)	(1.352)	(11.563)	(2.424)
(166.631)	(1.352)	(124.090)	(2.424)
		2015.

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 90 dana te nije izvršeno umanjenje vrijednosti.

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A9 su plasmani kod kojih je zabiljeţeno kašnjenje u podmirivanju obveza dulje od 90 dana, ali nije izvršeno umanjenje vrijednosti. Za plasmane rizične skupine A i A9 procjenjuje se da su potpuno nadoknadivi. Navedeni plasmani bit će u cijelosti naplaćeni (glavnica i kamata) odnosno očekuje se da neće doći do odljeva sredstava Banke ili ako do odljeva doĎe, da će biti u cijelosti nadoknaĎeni.

Krediti klijentima svrstani u B i C rizične skupine su plasmani čija je vrijednost pojedinačno umanjena.

Ukupno rezerviranje za umanjenje vrijednosti za kredite i predujmove iznosi 167.983 tisuća kuna (2014.: 126.514 tisuća kuna) od čega 155.506 tisuća kuna (2014.: 112.527 tisuća kuna) predstavlja pojedinačno umanjenu vrijednost kredita, te preostali iznos od 12.477 tisuća kuna (2014.: 13.987 tisuću kuna) predstavlja rezerviranje za portfelj. Daljnje informacije o rezerviranjima za umanjenje vrijednosti za kredite i predujmove bankama i kredite klijentima nalaze se u bilješkama 20 i 21.

Stanje kredita i predujmova Banke na 31. prosinac 2015. bilo je 4,8% manje u odnosu na 31. prosinac 2014. (2014.: 7% veće odnosu na 2013.). Pad plasmana uglavnom je rezultat općeg stanja na financijskom trţištu i usporenih gospodarskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj. Prilikom stupanja na nova trţišta ili ulaska u nove gospodarske grane, kako bi minimalizirala potencijalno povećanje izloţenosti kreditnom riziku, Banka se više usredotočila na poslovanje s većim brojem malih i srednjih poduzetnika, bankama s dobrim kreditnim rejtingom ili na klijente iz sektora stanovništva koji imaju zadovoljavajuća jamstva.

3.1.5 Krediti i predujmovi (nastavak)

(a) Krediti svrstani u A rizičnu skupinu

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 90 dana te nije izvršeno pojedinačno umanjenje vrijednosti.

Pregled navedenih kredita dan je u nastavku:

31. prosinac 2015.
	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	862	87.261	-	2.439	-	-	-	90.562
- stambenim nekretninama	110.231	388	32.824	49.293	15.303	169.213	-	377.252
- drugim nekretninama	467.887	646	14.125	43.539	3.286	14.360	-	543.843
- novčanim depozitima	11.727	7	15.139	1.309	76	7.925	-	36.183
Ukupno	590.707	88.302	62.088	96.580	18.665	191.498	-	1.047.840
Neosigurani iznos	62.834	82.658	62.798	14.114	-	25.677	12.715	260.796
Ukupno krediti	653.541	170.960	124.886	110.694	18.665	217.175	12.715	1.308.636

31. prosinac 2014.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošaĉki	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita	25.882	80.785	-	2.705	-	-	-	109.372
Krediti osigurani: - stambenim nekretninama	105.502	243	32.072	53.876	16.444	173.505	-	381.642
- drugim nekretninama	448.977	836	16.439	35.064	4.190	12.311	-	517.817
- novčanim depozitima	2.585	9	10.314	1.626	77	8.508	-	23.119
Ukupno	582.946	81.873	58.825	93.271	20.711	194.324	-	1.031.950
Neosigurani iznos	74.533	26.259	66.319	17.154	-	22.420	13.752	220.437
Ukupno krediti	657.479	108.13 2	125.144	110.425	20.711	216.744	13.752	1.252.387

3.1.5 Krediti i predujmovi (nastavak)

(b) Krediti svrstani u A9 rizičnu skupinu

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A9 su plasmani kod kojih je zabiljeţeno kašnjenje u podmirivanju obveza dulje od 90 dana ali se ne očekuju gubici koji proizlaze iz kreditnog rizika pa njihova vrijednost nije umanjena.

Pregled navedenih kredita je u nastavku:

31. prosinac 2015.

	Poslovni subjekti	Potrošaĉki	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ukupno
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	668	551	22	2.934	3.334	7.509
- drugim nekretninama	2.519	59	2.635	-	-	5.213
- novčanim depozitima	-	17	-	-	181	198
Ukupno	3.187	627	2.657	2.934	3.515	12.920
Neosigurani iznos	335	-	31	-	298	664
Ukupno krediti	3.522	627	2.688	2.934	3.813	13.584

31. prosinac 2014.

	Poslovni subjekti	Potrošaĉki	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ukupno
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	4.132	1.649	965	1.786	5.410	13.942
- drugim nekretninama	7.107	1.340	4.404	-	-	12.851
- novčanim depozitima	-	-	30	-	264	294
Ukupno	11.239	2.989	5.399	1.786	5.674	27.087
Neosigurani iznos	1.115	-	84	-	-	1.199
Ukupno krediti	12.354	2.989	5.483	1.786	5.674	28.286

Nakon početnog priznavanja kredita fer vrijednost zaloga temelji se na tehnikama procjene vrijednosti koje se u pravilu koriste za pripadajuću imovinu. U nadolazećim razdobljima fer vrijednost se aţurira na temelju trţišne cijene ili pokazatelja slične imovine.

3.1.5 Krediti i predujmovi (nastavak)

(c) Krediti svrstani u B i C rizične skupine

Krediti klijentima svrstani u B i C rizične skupine su plasmani čija je vrijednost pojedinačno umanjena. Ukupna vrijednost tih plasmana prije uključivanja novčanog tijeka od zaloga iznosi 369.564 tisuća kuna (2014.: 345.442 tisuća kuna). Unatoč kvalitetnom zalogu, zbog značajnog kašnjenja i pogoršanog financijskog poloţaja duţnika izvršeno je umanjenje vrijednosti kredita i potraţivanja.

Pregled bruto iznosa kredita prema kategorijama čija je vrijednost pojedinačno umanjena, te fer vrijednost pripadajućeg zaloga kojeg Banka drţi kao osiguranje je kako slijedi:

31. prosinac 2015.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošaĉki	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita	3.592	-	-	1.109	-	-	-	4.701
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	42.137	-	2.016	7.775	4.130	13.045	-	69.103
- drugim nekretninama	195.542	-	237	22.121	332	1.117	-	219.349
- novčanim depozitima	-	-	-	10	-	297	-	307
Ukupno	241.271	-	2.253	31.015	4.462	14.459	-	293.460
Neosigurani iznos	60.800	-	6.263	3.828	-	2.410	2.803	76.104
Ukupno krediti	302.071	-	8.516	34.843	4.462	16.869	2.803	369.564

31. prosinac 2014.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošaĉki	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita	3.593	-	-	1.308	-	-	-	4.901
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	56.934	-	1.986	10.238	4.825	15.153	-	89.136
- drugim nekretninama	161.886	-	337	26.098	252	872	-	189.445
- novčanim depozitima	-	-	7	-	-	296	-	303
Ukupno	222.413	-	2.330	37.644	5.077	16.321	-	283.785
Neosigurani iznos	47.883	83	6.467	3.718	-	572	2.934	61.657
Ukupno krediti	270.296	83	8.797	41.362	5.077	16.893	2.934	345.442

3.1.5 Krediti i predujmovi (nastavak)

(d) Krediti s promijenjenim bankovnim uvjetima

U aktivnosti restrukturiranja spadaju produţeni aranţmani plaćanja, promjene i odgode plaćanja. Politike i procedure vezane za restrukturiranje temelje se na kriterijima koji, prema prosudbi Uprave Banke, ukazuju na to da će se plaćanje najvjerojatnije nastaviti. Navedene politike se stalno pregledavaju. Restrukturiranje se najčešće primjenjuje osobito na kredite za financiranje poslovnih subjekata.

3.1.6 Duţniĉki vrijednosni papiri, trezorski i komercijalni zapisi i mjenice

Prema Moody'su Republika Hrvatska ima isti kreditni rejting kao i u 2014. Ba1. Banka ne očekuje da će naplata trezorskih zapisa biti oteţana jer se prvenstveno radi o kratkoročnim vrijednosnicama koje se po dospijeću redovito iskupljuju.

3.1.7 Preuzeta imovina u zamjenu za potraţivanja

Na dan 31. prosinca preuzeta imovina u zamjenu za potraţivanje je kako slijedi:

	Knjigovodstvena vrijednost
Vrsta imovine	2015.	2014.
Zemljišta	2.756	2.633
Stambeni prostor	7.766	4.068
Poslovni prostor	3.463	-
UKUPNO	13.985	6.701

Preuzeta imovina prodaje se čim prije moguće, a primici se koriste u svrhu smanjenja neplaćenih dugova. Preuzeta imovina klasificira se u izvještaju o financijskom poloţaju kao ostala imovina namijenjena prodaji. Banka poduzima sve korake kako bi se prodaja ostvarila u 2016. godini.

3.2 Trţišni rizik

Banka je izloţena trţišnim rizicima, a to je rizik da će fer vrijednost ili budući novčani tijekovi financijskog instrumenta varirati zbog promjena trţišnih cijena. Trţišni rizici nastaju na temelju otvorenih pozicija u kamatnim, valutnim i vlasničkim financijskim instrumentima, te su svi izloţeni općim i specifičnim trţišnim kretanjima i promjenama razine kolebljivosti trţišnih stopa ili cijena kao što su kamatne stope, kreditne marţe, tečajevi stranih valuta i cijena vlasničkih vrijednosnih papira. Banka kategorizira izloţenosti trţišnom riziku u portfelj trgovanja ili portfelj ne-trgovanja. Trţišni rizici koji nastaju na temelju aktivnosti trgovanja i netrgovanja koncentrirani su na području Sektora Riznica i financijska trţišta Banke. Portfelji trgovanja uključuju pozicije koje nastaju na temelju trţišnih transakcija gdje Banka djeluje kao nalogodavac s klijentima ili s trţištem. Portfelji netrgovanja prvenstveno nastaju na temelju upravljanja kamatnim stopama maloprodajnom i komercijalnom bankarskom imovinom i obvezama Banke. Portfelji netrgovanja takoĎer se sastoje od valutnog rizika i rizika kapitala koji nastaju na temelju ulaganja Banke koja se drţe do dospijeća i koja su raspoloţiva za prodaju.

3.2.1 Tehnike mjerenja trţišnog rizika

U sklopu upravljanja trţišnim rizikom, Banka provodi strategiju zaštite od rizika. Zaštita se provodi redovitim praćenjem izloţenosti svakog pojedinog rizika pomoću različitih modela mjerenja i praćenja trţišnih rizika te odrţavanja izloţenosti unutar prihvatljivih granica.

3.2.2 Valutni rizik

Banka je izloţena učincima fluktuacija tečajeva stranih valuta na svoj financijski poloţaj i na novčane tijekove.

Banka upravlja valutnim rizikom postavljanjem načela i limita izloţenosti stranim valutama i dnevnim praćenjem izloţenosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava primarno nastojeći minimalizirati neusklaĎenost izmeĎu stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, odrţavajući redovno dnevno poslovanje u granicama dnevnih potencijalnih gubitaka. Parametri se redovno pregledavaju u skladu s fluktuacijama tečajeva stranih valuta i korelacije izmeĎu valuta.

Na dan 31. prosinca 2015. godine, da je euro ojačao za 4% (4% za 2014. godinu) u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 90 tisuće kuna manja (2014.: 722 tisuće kuna manja), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita, depozita i obveza po kreditima izraţenih u eurima.

Na dan 31. prosinca 2015. godine, da je dolar ojačao za 10% (10% za 2014. godinu) u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 48 tisuće kuna manja (2014.: 64 tisuće kuna manja), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita, depozita i obveza po kreditima izraţenih u dolarima.

Tablica u nastavku saţeto prikazuje izloţenost Banke valutnom riziku na dan 31. prosinca. Tablica prikazuje financijske instrumente Banke u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema valutama.

	HRK	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	501.297	131.970	1.137	3.567	637.971
Krediti i predujmovi bankama	-	134.528	38.730	16.550	189.808
Krediti klijentima	283.277	1.203.876	20.736	17.264	1.525.153
Investicijski vrijednosni papiri:
- raspoloţivi za prodaju	301.805	182.027	-	-	483.832
- drţe se do dospijeća	63.388	32.148	21.146	-	116.682
- po fer vrijednosti kroz RDG	17.701	29.592	12.894	-	60.187
Ostala imovina	11.230	13	-	-	11.243
Ukupna financijska imovina	1.178.698	1.714.154	94.643	37.381	3.024.876
OBVEZE
Obveze prema bankama	44.977	55.721	-	-	100.698
Obveze prema klijentima	898.734	1.642.141	95.106	36.546	2.672.527
Hibridni financijski instrumenti	11.000	31.662	-	-	42.662
Ostale obveze	9.318	1.475	15	2	10.810
Ukupne financijske obveze	964.029	1.730.999	95.121	36.548	2.826.697
Neto bilanĉna neusklaĊenost	214.669	(16.845)	(478)	833	198.179
Nepovuĉena sredstva po kreditima	57.574	14.599	-	-	72.173
Ukupna neto neusklaĊenost	274.243	(2.246)	(478)	833	270.352

Koncentracije valutnog rizika – bilanĉni i izvanbilanĉni financijski instrumenti

3.2.2 Valutni rizik (nastavak)

Koncentracije valutnog rizika – bilanĉni i izvanbilanĉni financijski instrumenti

	HRK	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2014.
IMOVINA
Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	304.191	71.865	1.668	3.003	380.727
Krediti i predujmovi bankama	50.183	244.316	22.023	27.902	344.424
Krediti klijentima	314.024	1.151.927	36.074	-	1.502.025
Investicijski vrijednosni papiri:
- raspoloţivi za prodaju	356.849	110.896	-	-	467.745
- drţe se do dospijeća	67.999	59.162	12.674	-	139.835
- po fer vrijednosti kroz RDG	18.992	1.611	5.215	-	25.818
Ostala imovina	1.285	6	-	-	1.291
Ukupna financijska imovina	1.113.523	1.639.783	77.654	30.905	2.861.865
OBVEZE
Obveze prema bankama	46.915	35.980	-	-	82.895
Obveze prema klijentima	840.585	1.593.219	78.291	28.834	2.540.929
Hibridni financijski instrumenti	4.500	28.631	-	-	33.131
Ostale obveze	8.930	-	-	-	8.930
Ukupne financijske obveze	900.930	1.657.830	78.291	28.834	2.665.885
Neto bilanĉna neusklaĊenost	212.593	(18.047)	(637)	2.071	195.980
Nepovuĉena sredstva po kreditima	75.159	-	3.151	-	78.310
Ukupna neto neusklaĊenost	287.752	(18.047)	2.514	2.071	274.290

3.2.3 Kamatni rizik

Kamatni rizik novčanog tijeka predstavlja rizik fluktuacije budućih novčanih tijekova financijskog instrumenta zbog promjena trţišnih kamatnih stopa. Rizik fer vrijednosti kamatne stope predstavlja rizik fluktuacije vrijednosti financijskog instrumenta zbog promjena trţišnih kamatnih stopa. Banka je izloţena učincima fluktuacija vaţećih kamatnih stopa u pogledu rizika fer vrijednosti i rizika novčanog tijeka. Kamatne marţe mogu se povećati kao rezultat takvih promjena, ali mogu i smanjiti gubitke u slučaju neočekivanih promjena. Uprava prihvaća ograničenja glede razine neusklaĎenosti visine kamatnih stopa koja moţe postojati.

Na dan 31. prosinca 2015. godine, da su kamatne stope na imovini bile 5%, odnosno 0,25 postotni poen više (2014.: 5%, odnosno 0,26 postotni poen više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 3.197 tisuća kuna (2014.: 3.407 tisuće kuna) viša, uglavnom kao rezultat većih prihoda od kamata na plasmane s promjenjivim stopama.

Na dan 31. prosinca 2015. godine, da su kamatne stope na obvezama bile 10%, odnosno 0,22 postotni poen više (2014.: 10%, odnosno 0,25 postotni poen više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 3.022 tisuća kuna (2014.: 3.735 tisuća kuna) manja, uglavnom kao rezultat većih rashoda od kamata na obveze po depozitima s promjenjivim stopama.

U tablici u nastavku saţeto je prikazana izloţenost Banke kamatnom riziku. U tablici je prikazana imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji.

3.2.3 Kamatni rizik (nastavak)

	Do 1 mj.	Od 1- 3 mj.	Od 3 - 12 mj.	Od 1- 3 god.	Iznad 3 god.	Beskamatno	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015.
IMOVINA
Novac i sredstva kod
Hrvatske narodne banke	222.170	-	-	-	-	415.801	637.971
Krediti i predujmovi
bankama	189.808	-	-	-	-	-	189.808
Krediti klijentima	120.115	41.932	273.003	378.418	711.685	-	1.525.153
Investicijski vrijednosni papiri:
- raspoloţivi za prodaju	12.633	127.826	340.548	-	2.825	-	483.832
- drţe se do dospijeća	707	6.498	47.261	3.971	58.245	-	116.682
- po fer vrijednosti kroz
RDG	711	556	77	10.690	48.153	-	60.187
Ostala imovina	-	-	-	-	10.000	1.243	11.243
Ukupna financijska imovina	546.144	176.812	660.889	393.079	830.908	417.044	3.024.876

OBVEZE
Obveze prema bankama	1.374	2.517	22.701	25.331	48.775	-	100.698
Obveze prema
klijentima	1.101.304	403.962	1.047.319	79.441	397	40.104	2.672.527
Hibridni financijski instrumenti	-	31.662	-	-	11.000	-	42.662
Ostale obveze	11.870	-	-	-	-	-	11.870
Ukupne financijske
obveze	1.114.548	438.141	1.070.020	104.772	60.172	40.104	2.827.757
Neto bilanĉna neusklaĊenost	(568.404)	(261.329)	(409.131)	288.307	770.736	376.940	197.119
Nepovuĉena sredstva po kreditima	72.133	-	-	-	-	-	72.133
Ukupna neto neusklaĊenost	(496.271)	(261.329)	(409.131)	288.307	770.736	376.940	269.252

3.2.3 Kamatni rizik (nastavak)

	Do 1 mj.	Od 1- 3 mj.	Od 3 - 12 mj.	Od 1- 3 god.	Iznad 3 god.	Beskamatno	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2014.
IMOVINA Novac i sredstva
kod Hrvatske narodne banke Krediti i	234.964	-	-	-	-	145.762	380.726
predujmovi bankama Krediti	344.424	-	-	-	-	-	344.424
klijentima Investicijski vrijednosni papiri: - raspoloţivi za	174.872	41.261	271.081	358.031	656.780	-	1.502.025
prodaju - drţe se do	48.828	122.925	293.167	-	2.825	-	467.745
dospijeća - po fer	9.921	60.023	36.700	-	33.191	-	139.835
vrijednosti kroz RDG Ostala imovina	562 -	- -	35 -	- -	25.221 -	- 1.293	25.818 1.291
Ukupna financijska imovina	813.571	224.209	600.983	358.031	718.017	147.055	2.861.864
OBVEZE
Obveze prema bankama Obveze prema	669	4.698	24.887	17.903	34.738	-	82.895
klijentima Hibridni financijski	997.119	401.949	1.038.292	73.145	207	30.218	2.540.930
instrumenti Ostale obveze	- 8.929	28.631 -	- -	4.500 -	- -	- -	33.131 8.929
Ukupne financijske obveze	1.006.717	435.278	1.063.179	95.548	34.945	30.218	2.665.885
Neto bilanĉna neusklaĊenost	(193.146)	(211.069)	(462.196)	262.483	683.072	116.837	195.979
Nepovuĉena sredstva po kreditima	78.310	-	-	-	-	-	78.310
Ukupna neto neusklaĊenost	(114.836)	(211.069)	(462.196)	262.483	683.072	116.837	274.289

3.3 Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je rizik da Banka neće biti u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze kada dospiju na plaćanje i zamijeniti sredstva prilikom njihovog povlačenja. Posljedica ovoga moţe biti nemogućnost podmirivanja obveza plaćanja deponentima, odnosno podmirivanja obveza kreditiranja.

3.3.1 Proces upravljanja rizikom likvidnosti

Banka je izloţena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje novčanim izvorima koji se sastoje od prekonoćnih depozita, sredstava na tekućim računima, depozita koji dospijevaju, povlačenja sredstava kredita, garancije koje se podmiruju iz marţi i ostalih iznosa na poziv. Banka ne odrţava novčane izvore da bi pokrila sve navedene potrebe jer je iz iskustva moguće s velikom pouzdanošću predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava. Uprava prihvaća korektivne faktore za najniţe iznose sredstava koja dospijevaju, a koja su raspoloţiva za podmirivanje iznosa plativih na poziv te najniţe iznose meĎubankarskih i ostalih kredita za pokriće neočekivanih iznosa sredstava koja se povlače na zahtjev. Banka dnevno upravlja rezervama likvidnosti osiguravajući Banci zadovoljenje potreba njenih klijenata.

3.3.2 Pristup financiranju

Izvore likvidnosti Banka redovno preispituje kako bi se odrţala raznolikost prema valuti, zemljopisnom području, davatelju sredstava, proizvodu i ročnosti.

3.3.3 Nederivativni novĉani tijekovi

Tablica u nastavku prikazuje novčane tijekove koje Banka mora platiti na ime nederivativnih financijskih obveza prema preostalim ugovornim dospijećima na dan izvještaja o financijskom poloţaju. Iskazani iznosi u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tijekove, dok Banka upravlja rizikom likvidnosti temeljem očekivanih nediskontiranih novčanih priljeva.

	Do 1 mjeseca	Od 1-3 mjeseca	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015.
OBVEZE
Obveze prema bankama	415	2.921	23.852	27.985	52.030	107.203
Obveze prema klijentima	1.102.491	405.640	1.070.343	89.784	22.187	2.690.445
Hibridni financijski instrumenti	227	425	7.977	8.222	35.100	51.951
Ostale obveze	8.831	-	-	-	-	8.831
Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća)	1.111.964	408.986	1.102.172	125.991	109.317	2.858.430
Imovina koja se drţi za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća)	947.652	199.576	664.720	393.078	820.919	3.025.945

3.3.3. Nederivativni novĉani tijekovi (nastavak)

Iz analize ročne strukture imovine i obveza na dan 31. prosinca 2015. godine (pregled po dospijećima) iz gornje tablice proizlazi da su obveze koje dospijevaju u periodu do godine dana veće od imovine koja dospijeva u navedenom razdoblju i to za 811.174 tisuća kuna, te da koeficijent kumulativnog jaza likvidnosti do godine dana iznosi 0,69. Pritom je najveća neusklaĎenost tj. jaz likvidnosti prisutan u razredu dospijeća od 3 do 12 mjeseci.

MeĎutim, pri sagledavanju navedenog jaza likvidnosti treba uzeti u obzir da nije potrebno da Banka po svim promatranim razredima dospijeća odrţava takve razine visokolikvidne imovina koja bi bila dovoljna za pokrivanje svih obveza već se nastoji predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava te se posebno promatraju obveze Banke po kojima se, iako dospijevaju, ne očekuju novčani odljevi, a to su prvenstveno transakcijski računi, štedni depoziti i oročeni depoziti. Banka redovito uzima u obzir navedene pretpostavke prilikom upravljanja rizikom likvidnosti.

	Do 1 mjeseca	Od 1-3 mjeseca	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2014.
OBVEZE
Obveze prema bankama	315	5.028	25.801	19.846	37.021	88.011
Obveze prema klijentima	997.545	406.186	1.055.932	83.726	18.716	2.562.105
Hibridni financijski instrumenti	176	489	1.516	13.267	25.676	41.124
Ostale obveze	10.122	-	-	-	-	10.122
Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća)	1.008.158	411.703	1.083.249	116.839	81.413	2.701.362
Imovina koja se drţi za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća)	927.804	234.659	604.497	378.802	718.023	2.863.785

Imovina koja se drţi za upravljanje rizikom likvidnosti prikazana je sukladno ugovorenim dospijećima i uvećana za nedospjelu kamatu kod čijeg obračuna su korištene promjenljive kamatne stope koje su vaţile na dan 31. prosinca 2015. i 2014. godine. Sva prekoračenja su prikazana po očekivanom novčanom tijeku i uključena pod dospijeće 'Do 1 mjeseca'.

3.3.4 Imovina koja se drţi za upravljanje rizikom likvidnosti

U imovinu koja je raspoloţiva za podmirivanje svih obveza i za pokriće otvorenih preuzetih obveza po kreditima spadaju novac, računi kod središnje banke, stavke u tijeku naplate, te trezorski zapisi i drugi financijski instrumenti, mjenice, krediti i predujmovi bankama, te krediti klijentima. U redovnom poslovanju, odreĎeni broj kredita klijenata s ugovornim rokom otplate do godine dana bit će produţen. Nadalje, duţnički vrijednosni papiri te trezorski zapisi i mjenice mogu biti zaloţeni kao osiguranje za obveze. Banka bi takoĎer bila u mogućnosti podmiriti nepredviĎene novčane odljeve prodajom vrijednosnih papira.

3.3.5 Izvanbilanĉne stavke

(a) Obveze po kreditima

Datumi ugovornih iznosa izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke koji ju obvezuju na kreditiranje klijenata i drugih financijskih instrumenata (bilješka 37), prikazani su u tablici u nastavku.

(b) Ostali financijski instrumenti

Ostali financijski instrumenti (bilješka 37) takoĎer su prikazani u nastavku na temelju najranijeg ugovornog datuma dospijeća.

(c) Preuzete obveze

Buduća minimalna plaćanja prema neotkazivim ugovorima o poslovnom najmu, gdje je Banka najmoprimac, te ostale preuzete obveze prikazane su u tablici u nastavku (bilješka 37).

	Ne više od godine dana	Od 1 do 3 godine	Više od 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015.
Preuzete obveze po kreditima	46.170	10.833	15.281	72.284
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti	136.183	12.803	3.559	152.545
Preuzete obveze po poslovnom najmu	846	1.118	1.598	3.562
Ukupno	183.199	24.754	20.438	228.391
Stanje 31. prosinca 2014.
Preuzete obveze po kreditima	52.192	6.047	20.071	78.310
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti	39.304	34.541	1.183	75.028
Preuzete obveze po poslovnom najmu	837	1.239	1.858	3.934
Ukupno	92.333	41.827	23.112	157.272

3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza

Neka financijska imovina Banke mjeri se po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja. U idućoj tablici prikazane su informacije o načinu utvrĎivanja fer vrijednosti stavki financijske imovine i financijskih obveza, zajedno s metodama vrednovanja i korištenim ulaznim parametrima.

Financijska imovina i financijske obveze	31.	Fer vrijednost na dan 31.	Razin a fer vrijed nosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Značajni nedostupni ulazni podaci	Nedostupni ulazni podaci u odnosu na fer vrijednost
	prosinca 2015.	prosinca 2014.
Po fer vrijednosti kroz izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti – drţavne obveznice	Imovina – 60.187	Imovina – 25.818	1. razina	Prosječna cijena kotirana na burzi za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje ili cijena zadnje ponude na meĎubankarskom trţištu.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Raspoloţivo za prodaju– Trezorski zapisi	Imovina – 481.007	Imovina – 464.919	2. razina	Fer vrijednost izračunava se prema najnovijim primarnim aukcijama Ministarstva financija.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Raspoloţivo za prodaju – Vlasnički vrijednosni papiri	Imovina – 2.825	Imovina – 2.825	3. razina	Ovi vlasnički instrumenti nemaju kotiranu cijenu na aktivnom trţištu i njihova fer vrijednost ne moţe se pouzdano utvrditi, te se vrednuju po trošku stjecanja.	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo

3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza (nastavak)

Fer vrijednost je cijena koja bi bila ostvarena na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem trţištu pod postojećim trţišnim uvjetima, tj. izlazna cijena, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.

(a) Financijski instrumenti koji nisu mjereni po fer vrijednosti

Uprava smatra da su knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza koji su u financijskim izvještajima iskazani po amortiziranom trošku pribliţne njihovim fer vrijednostima.

3.4.1 Imovina i obveze po fer vrijednosti

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015. Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	60.187	-	-	60.187
Trezorski zapisi: - raspoloţivi za prodaju Investicijski vrijednosni papiri:	-	481.007	-	481.007
- raspoloţivi za prodaju	-	-	2.825	2.825
Ukupno imovina	60.187	481.007	2.825	544.019
Stanje 31. prosinca 2014. Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	25.818	-	-	25.818
Trezorski zapisi: - raspoloţivi za prodaju	-	464.919	-	464.919
Investicijski vrijednosni papiri: - raspoloţivi za prodaju	-	-	2.825	2.825
Ukupno imovina	25.818	464.919	2.825	493.562

Investicijske vrijednosnice raspoloţive za prodaju iskazuju se po trošku i uključuju manje udjele u nekotiranim hrvatskim društvima. Najveći udjeli odnose se na društvo za upravljanje mirovinskim fondom, Zagrebačku burzu, Trţište novca Zagreb i ostala slična društva. Sva navedena društva predstavljaju strateška ulaganja čija se fer vrijednost ne moţe pouzdano mjeriti.

Tijekom izvještajnog razdoblja nije bilo stavki financijske imovine i financijskih obveza koje bi po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz razine 1 u razinu 2 i obrnuto.

3.5 Upravljanje kapitalom

Ciljevi Banke prilikom upravljanja kapitalom, koji predstavlja širi pojam od dioničke glavnice prikazane u izvještaju o financijskom poloţaju, su kako slijedi:

1. usklaĎivanje sa kapitalnim zahtjevima koje odreĎuju regulatori trţišta banaka na kojima posluje Banka;
1. odrţavanje sposobnosti Banke za nastavak daljnjeg poslovanja kako bi i dalje mogla osigurati prinos dioničarima i koristi drugim zainteresiranim strankama; te
1. odrţavanje snaţne kapitalne osnove koja bi mogla podrţati razvoj poslovanja.

Izračun regulatornog kapitala kreditnih institucija od 1. siječnja 2014. godine ureĎen je Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva. Uredba propisuje specifična pravila i uvjete u vezi s instrumentima regulatornoga kapitala. Cilj novog paketa je ojačati zahtjeve prema bankovnom kapitalu, uvodeći obvezni zaštitni sloj kapitala i diskrecijski protuciklički sloj kapitala.

Regulatorni kapital banke sastoji se od osnovnog kapitala i dopunskog kapitala. Potrebni regulatorni kapital je zbroj svih kapitalnih zahtjeva izračunat prema navedenoj Uredbi. Regulatorni kapital ne smije pasti ispod iznosa inicijalnog kapitala koji se zahtijevao u vrijeme izdavanja odobrenja za rad.

Osnovni kapital sastoji se od redovnog osnovnog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala. Pozicije redovnog osnovnog kapitala su:

instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital (uplaćeni kapital, premija na dionice)
zadrţana dobit i akumulirana ostala sveobuhvatna dobit
ostale rezerve i rezerve za opće bankovne rizike
odbitci od stavki redovnog osnovnog kapitala koji se odnose na gubitak tekuće financijske godine i nematerijalnu imovinu.

Dodatni osnovni kapital odnosi se na sve instrumente kapitala i podreĎene kredite koji se priznaju kao dopunski kapital što je detaljno opisano u navedenoj Uredbi.

Dopunski kapital sadrţi hibridne i podreĎene instrumente koji trebaju biti potpuno usklaĎeni. Na sve ove instrumente primjenjuje se zahtjev za amortiziranje u posljednjih pet godina do dospijeća.

Sukladno utvrĎenoj visini osnovnog i regulatornog kapitala, te ukupnih iznosa izloţenosti rizicima Banka izračunava svoje stope kapitala. Ukupna izloţenost rizicima mjeri se na temelju hijerarhije šest rizičnih pondera koji se klasificiraju u skladu s prirodom pojedine imovine i klijenta, te odraţavaju pripadajuću procjenu kreditnog, trţišnog i ostalih rizika, uzimajući u obzir sve primjerene zaloge ili garancije odnosno ostale priznate instrumente osiguranja. Sličan tretman ima izvanbilančna izloţenost, uz odreĎena usklaĎenja kako bi se prikazala nestabilna priroda potencijalnih gubitaka.

3.5 Upravljanje kapitalom (nastavak)

Stope kapitala utvrĎuju se na slijedeći način:

a) stopa redovnog osnovnog kapitala je omjer redovnog osnovnog kapitala i ukupnog iznosa izloţenosti riziku izraţena u postotku;
b) stopa osnovnog kapitala je omjer osnovnog kapitala i ukupnog iznosa izloţenosti riziku izraţena u postotku;
c) stopa ukupnog kapitala je omjer regulatornog kapitala institucije i ukupnog iznosa izloţenosti riziku izraţena u postotku.

Zahtijevana razina regulatornog kapitala mora u svakom trenutku ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

(a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5 %;
(b) stopa osnovnog kapitala od 6%;
(c) stopa ukupnog kapitala od 8 %.

Osim za pokrivanje izloţenosti pojedinim rizicima Banka je duţna odrţavati ukupni kapital na dovoljnoj razini i za pokrivanje pojedinih zaštitnih slojeva odnosno zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

Zaštitni slojevi kapitala imaju svrhu ojačati kapital u doba ekspanzije kako bi se mogao pokriti gubitak u doba recesije. To se odnosi na zaštitni sloj za očuvanje kapitala u visini od 2,5% ukupne izloţenosti rizicima, te zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5% što ukupno iznosi 4% ukupne izloţenosti rizicima. Time stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala za banke u Republici Hrvatskoj iznosi 12 %, dok je za Banku od strane Hrvatske narodne banke na temelju SREP procjene utvrĎena stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala u visini od 14,01%

Tablica u nastavku saţeto prikazuje sastav regulatornog kapitala i pokazatelje Banke za godine koje su završile 31. prosinca.

3.5 Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2015.
Redovni osnovni kapital
Uplaćene obične dionice	159.471
Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica)	3.329
Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja	37.757
Zadrţana dobit (uključujući i dobit prethodne godine)	48.723
Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende) Kapitalna dobit	9.121 197
Odbici od redovnog osnovnog kapitala
Otkupljene vlastite dionice	91
Neotplaćeni krediti odobreni za kupnju dionica Banke	37
Nematerijalna imovina	2.952
Nerealizirani gubitak	1
Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala	3.081
Redovni osnovni kapital Banke	255.517
Osnovni kapital	255.517
Dopunski kapital Banke
Hibridni financijski instrumenti	29.285
Dopunski kapital Banke	29.285
Regulatorni kapital	284.802
Ponderirana riziĉna aktiva	1.387.152
Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnoţen faktorom 12,5)	211.969
Stopa redovnog osnovnog kapitala	15,98

Stopa osnovnog kapitala	15,98
Stopa ukupnog kapitala	17,81

3.5 Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2014.
Redovni osnovni kapital
Uplaćene obične dionice	159.471
Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica)	3.329
Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja	37.757
Zadrţana dobit (uključujući i dobit prethodne godine)	46.715
Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende)	2.008
Kapitalna dobit	197
Odbici od redovnog osnovnog kapitala
Otkupljene vlastite dionice	91
Neotplaćeni krediti odobreni za kupnju dionica Banke	84
Nematerijalna imovina	3.489
Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala	3.664
Redovni osnovni kapital Banke	245.813
Osnovni kapital	245.813
Dopunski kapital Banke
Hibridni financijski instrumenti	25.638
Dopunski kapital Banke	25.638
Regulatorni kapital	271.451
Ponderirana riziĉna aktiva	1.433.551
Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnoţen faktorom 12,5)	212.615
Stopa redovnog osnovnog kapitala	14,93
Stopa osnovnog kapitala	14,93
Stopa ukupnog kapitala	16,49

BILJEŠKA 4 – KLJUĈNE RAĈUNOVODSTVENE PROCJENE

Banka izraĎuje procjene i stvara pretpostavke koje imaju utjecaja na iskazane iznose imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine. Procjene i pretpostavke se kontinuirano vrednuju i zasnivaju na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih dogaĎaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima.

(a) Gubici od umanjenja vrijednosti kredita

Banka najmanje tromjesečno pregledava svoj kreditni portfelj u svrhu procjene umanjenja vrijednosti. Prilikom odreĎivanja da li je potrebno gubitak od umanjenja vrijednosti iskazati u računu dobiti i gubitka, Banka procjenjuje o tome postoje li objektivni dokazi koji upućuju na postojanje smanjenja procijenjenog budućeg novčanog tijeka odreĎenog portfelja kredita prije samog utvrĎivanja smanjenja kod pojedinog kredita u tom portfelju. Ovi dokazi mogu uključivati podatke koji upućuju na nemogućnost izvršenja plaćanja od strane zajmoprimaca, odnosno na nacionalne ili lokalne gospodarske uvjete koji su povezani s neizvršenjem plaćanja. Uprava koristi procjene na temelju povijesnih podataka o gubicima koji se odnose na imovinu s karakteristikama kreditnog rizika, te objektivne dokaze o umanjenju vrijednosti koji sliče onima u portfelju koji se koriste prilikom planiranja budućih novčanih tijekova. Metodologija i pretpostavke korištene u procjeni iznosa i vremenskog trenutka budućih novčanih tijekova redovno se pregledavaju kako bi se smanjile razlike izmeĎu procijenjenih i stvarnih gubitaka.

Da je neto sadašnja vrijednost procijenjenih novčanih tijekova bila veća za 2%, rezerviranja bi se u 2015. godini bila procijenila za 4.473 tisuća kuna manje (2014.: 4.673 tisuća kuna manje).

(b) Osvrt na plan poslovanja i novčani tijek

Politika praćenja i otklanjanja svih rizika, uz daljnje jačanje prisutnosti na trţištu Istarske ţupanije, gradova Rijeke i Opatije, te gradu Zagrebu uz očekivani dugoročni rast i razvoj Banke korištenjem konkurentnih prednosti su osnovna opredjeljenja. Poslovnom strategijom Banka je usmjerena na razvijanje poslovne mreţe i distributivnih kanala, daljnje jačanje svoje pozicije u segmentu malog i srednjeg poduzetništva te jedinica lokalne uprave i razvijanje asortimana proizvoda i usluga namijenjenih prvenstveno stanovništvu i poslovnim subjektima. Dugoročnim poslovnim planom donesenim za razdoblje od 2016. do 2020. godine Banka je utvrdila prioritete u odnosu na klijente, dioničare i zaposlenike, naglašava se vizija i misija Banke, a posebno su navedeni osnovni kratkoročni i dugoročni strateški ciljevi utvrĎeni temeljem praćenja trendova u bankarstvu. Polazne osnove s kojih Banka nastupa u sljedećem petogodišnjem razdoblju zavise od ostvarenih rezultata u prethodnim godinama, a aktivnosti koje se namjeravaju ostvariti u razdoblju od 2016. do 2020. godine utvrĎene su temeljem definiranih strateških ciljeva, čime se ţeli direktno utjecati na kvalitetu poslovanja Banke koja se prije svega ogleda u uspostavljenoj organizaciji rada i načinu upravljanja.

Globalna financijska i ekonomska kriza imala je značajan utjecaj na bankarski sektor. Očekivanja od vlasnika, investitora, regulatora i klijenata su se promijenila, a rad banaka je mnogo oprezniji. Stoga Banka prilagoĎava svoju strategiju koja je definirana strateškim trţištima, i to kako zemljopisnim tako i putem proizvoda i usluga.

U narednom razdoblju od pet godina u Banci će se provesti više mjera i aktivnosti u cilju ostvarenja ključnih dugoročnih financijskih i ostalih ciljeva s naglaskom da se strateški ciljevi temelje na činjenici da je Istarska kreditna banka Umag d.d. neovisna bankarska i financijska institucija koja će i dalje neovisno izgraĎivati svoj poslovni model.

BILJEŠKA 4 – KLJUĈNE RAĈUNOVODSTVENE PROCJENE (nastavak)

Cilj naše Banke je uvijek bio odrţivi razvoj, pa se na taj način planiraju i veličine za 2016. godinu. Ţelimo postići značajan napredak u unaprjeĎenju proizvoda i usluga kao rezultat rada na novom integralnom informatičkom sustavu. MeĎutim i u iznimno teškim uvjetima na trţištu te uz snaţnu konkurenciju poslovanje Banka pokazuje trend odrţivog organskog rasta. Konzervativna politika upravljanja rizikom rezultirala je većom pokrivenošću "loših kredita" rezervacijama. Obzirom na uvjete u gospodarstvu kvaliteta našeg kreditnog portfelja ostaje na zadovoljavajućoj razini.

Nakon šest uzastopnih godina krize i recesije, hrvatsko se gospodarstvo nalazi u fazi oporavka. Naznake takvih kretanja bile su vidljive još u drugoj polovini 2014. godine, da bi se rast intenzivirao početkom 2015. godine, a posebice u drugome tromjesečju, prvenstveno uslijed rasta izvoza robe i usluga, ali i nešto povoljnijeg kretanja domaće potraţnje. Očekuje se da će se slični trendovi nastaviti i u narednoj godini. Daljnji razvoj domaćeg bankovnog sustava ovisit će i o dinamici oporavka gospodarstva, te stabilizaciji domaćih javnih financija što će utjecati na proces promjene aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. U 2016. godini očekivanja su da će i dalje bankarski sektor biti jedan od ključnih pokretača ekonomije, te da će banke biti spremne podrţati i financirati rastuće proizvodne i izvozne aktivnosti gospodarstva, ali i nastaviti sa kreditiranjem stanovništva. Očekuje se energičniji fokus na male i srednje poduzetnike umjesto, kao do sada, na stanovništvo što podrazumijeva jačanje privatnih investicija kroz poboljšan pristup kreditima, te poboljšanje poslovnog okruţenja kroz učinkovit javni sektor i pravosuĎe uz liberalizaciju trţišta proizvoda.

Prognoza poslovanja banaka u 2016. godini nedvojbeno ukazuje je da će banke i u slijedećoj godini biti izloţene visokoj razini neizvjesnosti u uvjetima sporog oporavka od posljedica financijske recesije. Naime, u uvjetima zadanih eksternih ograničenja, procesa razduţivanja, izraţenih problema u kvaliteti kreditnog portfelja i pada dobiti banaka, rješavanje operativnih problema poslovanja i sistematizacija kratkoročnih očekivanja koja će utjecati na poslovanje banaka u 2016. godini biti će iznimno kompleksan zadatak.

(c) Procjena Uprave za poslovanje Banke u kriznim uvjetima

Uloga Uprave za poslovanje u kriznim uvjetima je analiza, identifikacija i predlaganje upravljačkih i operativnih aktivnosti vezano uz sustav upravljanja neprekidnošću poslovanja i kriznim uvjetima što odraţava sposobnost primjerenog načina otklanjanja ili smanjivanja nedostataka u poslovanju u posebnim uvjetima.

Stoga Uprava Banke uz prvu liniju managementa ima poaktivan pristup u minimaliziranju rizika putem pravovremenog identificiranja i upravljanja trenutnim i budućim rizicima poslovanja. Posebno je bitno kontinuirano stvaranje i odrţavanje sustava u kojem ključne funkcije Banke funkcioniraju i u kriznim situacijama te minimaliziranje vremena potrebnog za pokretanje poslovanja uslijed nastanka krizne situacije. Upravljanje kontinuitetom poslovanja sastavni je dio upravljanja rizicima, s time da postoji veliko preklapanje sa upravljanjem informacijskom sigurnošću i informacijskim tehnologijama. S obzirom na specifičnost bankarskog poslovanja u uvjetima krize kontinuirano je potrebno veliku pozornost obraćati na deviznu i kunsku likvidnost koja je bila vrlo značajna i u 2015. godini. S obzirom da je stabilnost tečaja preduvjet stabilnosti čitavog financijskog sustava i ukupnog gospodarstva u tom kontekstu posebno će trebati poklanjati paţnju na moguću deprecijaciju kune s naglaskom da je Istarska kreditna banka Umag d.d. vrlo malo izloţena, te i značajnije promjene tečaja neće izazvati veći utjecaj na rezultat poslovanja ukoliko ne doĎe do većih problema u naplati kredita.

BILJEŠKA 4 – KLJUĈNE RAĈUNOVODSTVENE PROCJENE (nastavak)

Krajem 2015. godine sukladno zakonskim odredbama Hrvatske narodne banke aţuriran je plan oporavka. Time je Banka utvrdila način i sustav upravljanja neprekidnošću poslovanja i kriznim situacijama usklaĎen s regulatornim zahtjevima.

Banka je Planom oporavka propisala pokazatelje čije kretanje kontinuirano prati obzirom da njihovo kretanje otkriva moguće ranjivosti, slabosti ili ugroţenosti različitih područja poslovanja, a odnose se na financijski poloţaj Banke.Osim samog trenda kretanja vrijednosti pokazatelja vrši se i usporedba sa interno propisanim limitima odnosno razinama.

Pribliţavanje ili prekoračenje navedenih limita predstavlja signal Banci da je dostigla razinu na kojoj je potrebno poduzeti odreĎene korektivne radnje i aktivnosti u cilju poboljšanja poloţaja Banke i stabilizacije njezinog poslovanja.

Banka je Planom oporavka detaljno propisala navedene korektivne mjere i opcije oporavka koje bi primijenila u situacijama ozbiljnog financijskog poremećaja. Cilj primjene tih mjera je ponovno uspostavljanje redovnog poslovanja i stabilnog financijskog poloţaja odnosno poboljšanje bančine pozicije kapitala, likvidnosne pozicije, profitabilnosti i rizičnosti odnosno kvalitete aktive.

Sustavnim praćenjem pokazatelja poslovanja propisanih Planom oporavka, usporedbom sa ciljanim i prihvatljivim vrijednostima i razinama uz kontinuirano preispitivanje strategije Banke, a naročito internoga i regulatornoga kapitala kao i strategije rizika i rizičnog profila Banke, te detaljnim propisivanjem korektivnih mjera i aktivnosti osigurano je provoĎenje Plana oporavka u odreĎenim stresnim scenarijima.

Banka je ujedno provela testiranje otpornosti na stres plana oporavka primjenom stresnog scenarija koji obuhvaća različite sistemske dogaĎaja i dogaĎaje koji su specifični za Banku te dokazala da bi poduzimanjem mjera i aktivnosti propisanih Planom oporavka dovela do oporavka svog financijskog poloţaja odnosno do stabilizacije bančine pozicije kapitala, likvidnosti, profitabilnosti i kvalitete aktive.

(d) Sudski sporovi

Rukovodstvo smatra da je postojeća razina rezervacija za sudske sporove adekvatna na datum izvještavanja.

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA

(a) Po poslovnim segmentima

Temeljem upravljačkog pristupa MSFI-a 8, poslovni segmenti iskazuju se u skladu s internim izvještavanjem prema Upravi Banke (čija funkcija je donošenje glavnih poslovnih odluka) koja je odgovorna za alokaciju resursa na izvještajne segmente i ocjenu njihovih rezultata.

Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruţa i to u dva glavna poslovna segmenta:

• Bankarstvo za graĎane – uključuje transakcijske račune, štednju, depozite, kreditne i debitne kartice, potrošačke, stambene i druge kredite;

• Poslovno bankarstvo – uključuje trajne naloge, transakcijske račune, depozite, prekoračenja po računima, kredite i ostale kreditne instrumente, devizne i derivativne proizvode.

Ostale poslovne aktivnosti Banke uključuju upravljanje sredstvima i trgovanje financijskim instrumentima. Nijedno od navedenog ne čini zaseban izvještajni segment.

Nije bilo promjena u izvještajnim segmentima tijekom godine.

5.1 Rezultati poslovanja segmenata

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine su kako slijedi:

	Poslovanje s graĊanima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ostalo	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015.
Prihodi od kamata od vanjskih klijenta	37.119	69.990	17.491	124.600
Rashodi od kamata od vanjskih klijenta	(40.265)	(7.942)	(198)	(48.405)
Trošak umanjenja vrijednosti kredita	(3.166)	(68.925)	(194)	(72.285)
Neto prihodi od naknada i provizija	12.370	14.609	(704)	26.275
Ostali prihodi	384	38.361	1.080	39.825
Troškovi zaposlenih	(15.288)	(6.054)	(17.521)	(38.863)
Opći i administrativni troškovi	(9.198)	(4.442)	(10.542)	(24.182)
Amortizacija	(2.092)	(828)	(2.397)	(5.317)
Ostali troškovi poslovanja	-	-	(661)	(661)
Neto tečajne razlike	999	7.401	7.125	15.525
Neto rezultat imovine namijenjene trgovanju	-	(5)	(1.000)	(1.005)
Dobit iz poslovanja	(19.137)	42.165	(7.521)	15.507
Ukupna imovina	530.964	1.268.396	1.290.859	3.090.219
Ukupne obveze	1.980.975	839.212	7.571	2.827.758

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA (nastavak)

5.1 Rezultati poslovanja segmenata (nastavak)

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. godine su kako slijedi:

	Poslovanje s graĊanima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ostalo	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2014.
Prihodi od kamata od vanjskih klijenta	39.963	59.518	19.070	118.551
Rashodi od kamata od vanjskih klijenta	(47.328)	(9.384)	(290)	(57.002)
Trošak umanjenja vrijednosti kredita	79	(20.916)	(833)	(21.670)
Neto prihodi od naknada i provizija	12.780	12.069	(513)	24.336
Ostali prihodi	347	736	985	2.068
Troškovi zaposlenih	(15.005)	(5.779)	(16.877)	(37.661)
Opći i administrativni troškovi	(10.010)	(3.501)	(10.223)	(23.734)
Amortizacija	(2.188)	(843)	(2.461)	(5.492)
Ostali troškovi poslovanja	-	(250)	(577)	(827)
Neto tečajne razlike Neto rezultat imovine namijenjene	(5.174)	11.182	7.498	13.506
trgovanju	-	(3)	2.585	2.582
Dobit iz poslovanja	(26.536)	42.829	(1.636)	14.657
Ukupna imovina	550.390	1.356.755	1.018.977	2.926.122
Ukupne obveze	1.922.440	737.412	6.033	2.665.885

Zemljopisni podaci

Zemljopisni segment prikazan je u bilješci 3.1.4. Banka ostvaruje više od 99% svojih prihoda u Republici Hrvatskoj.

BILJEŠKA 6 – NETO PRIHODI OD KAMATA

		Prihodi od kamata
--	--	-------------------

	2015.	2014.
Krediti i predujmovi:
- klijentima	107.170	99.573
- bankama	158	77
- kratkoročno oročena sredstva	51	56
- ostalo	19	35
Vrijednosni papiri
- koji se drţe do dospijeća	9.463	11.291
- raspoloţivi za prodaju	6.471	6.257
- koji se vrednuju po fer vrijednosti	1.268	1.262
	124.600	118.551
Rashodi od kamata
	2015.	2014.
Obveze mjerene po amortizacijskom trošku:
- depoziti klijenata	39.943	48.852
- premija za osiguranje štednih uloga	6.354	6.144
- ostala pozajmljena sredstva	2.108	2.006
	48.405	57.002

Naplaćeni kamatni prihodi na djelomično nadoknadive plasmane u 2015. godini iznose 24.871 tisuća kuna (2014.g.: 10.627 tisuća kuna).

BILJEŠKA 7 – TROŠAK UMANJENJA VRIJEDNOSTI ZA KREDITNE GUBITKE – NETO

	2015.	2014.
Novac i sredstva kod HNB-a
Povećanje umanjenja vrijednosti	1.283	-
Ukidanje umanjenja vrijednosti	-	(334)
Krediti i predujmovi bankama (bilješka 20)
Povećanje umanjenja vrijednosti	-	559
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(1.072)	-
Krediti klijentima (bilješka 21)
Povećanje umanjenja vrijednosti	77.392	40.282
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(33.660)	(21.234)
Financijska ulaganja koja se drţe do dospijeća (bilješka 22)
Povećanje umanjenja vrijednosti	491	2.694
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(3.784)	(887)
Ostala imovina (bilješka 27)
Povećanje umanjenja vrijednosti	30.705	895
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(452)	(635)
Rezerviranja za izvanbilanĉne stavke (bilješka 37)
Povećanje umanjenja vrijednosti	2.479	697
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(1.097)	(367)
	72.285	21.670

BILJEŠKA 8 – NETO PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA

Prihodi od naknada i provizija

	2015.	2014.
Platni promet	19.240	18.506
Kartično poslovanje	3.602	5.051
Garancije i akreditivi	5.611	2.045
Ostalo	3.116	3.041
	31.569	28.643

Rashodi od naknada i provizija

	2015.	2014.
Platni promet	3.416	3.143
Naknade po kartičnom poslovanju	1.469	1.011
Ostalo	410	153
	5.295	4.307

BILJEŠKA 9 – TEĈAJNE RAZLIKE – NETO

	2015.	2014.
Neto pozitivne/(negativne) tečajne razlike nastale svoĎenjem pozicija imovine i obveza na srednji tečaj ukupno:
- krediti klijentima	2.753	9.525
- depoziti u bankama	2.276	3.786
- vrijednosnice	997	2.626
- novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	182	367
- obveze prema klijentima i HBOR-u	(6.262)	(15.325)
	(54)	979
Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja	15.579	12.527
	15.525	13.506

BILJEŠKA 10 – REZULTAT OD IMOVINE NAMIJENJENE TRGOVANJU – NETO

	2015.	2014.
Promjena fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju	(1.026)	2.523
Neto dobitak od imovine namijenjene trgovanju	21	59
	(1.005)	2.582

BILJEŠKA 11 – OSTALI POSLOVNI PRIHODI

	2015.	2014.
Zakupnina /i/	640	594
Refundacija bolovanja	53	418
Prihod od dividende	350	352
Ukidanje rezervacija za sudske sporove	-	250
Prihod od otpisanih računa	738	129
Prihod po sudskim nagodbama (bilješka 27)	37.844	-
Ostalo	201	325
	39.826	2.068

/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Detalji operativnih najmova gdje je Banka najmodavac nalaze se u bilješci 26.

BILJEŠKA 12 – TROŠKOVI ZAPOSLENIH

	2015.	2014.
Neto plaće	21.207	20.443
Troškovi mirovinskog osiguranja	6.172	6.057
Troškovi zdravstvenog osiguranja	4.608	4.416
Ostali doprinosi i porezi na plaće	4.269	4.586
Ostali troškovi zaposlenih	391	1.371
Trošak prijevoza na posao i s posla	665	667
Trošak otpremnina	1.551	121
	38.863	37.661

Tijekom 2015. godine u Banci je bilo prosječno zaposleno 229 djelatnika (2014.: 228 djelatnika).

BILJEŠKA 13 – OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

	2015.	2014.

Troškovi profesionalnih usluga	7.564	6.376
Troškovi čuvanja imovine	3.830	3.892
Troškovi telefona, pošte i prijevoza	1.864	1.886
Troškovi reklame i reprezentacije	1.749	1.475
Osiguranje imovine	1.355	1.127
Troškovi potrošnog materijala	1.301	1.115
Troškovi odrţavanja	1.216	1.886

Troškovi razvoja softvera	1.077	1.382
Troškovi najamnina /i/	940	1.161
Troškovi energije i vode	769	811
Troškovi usluga čišćenja	595	589
Troškovi automobila	424	298
Otpisana potraţivanja	307	532
Troškovi donacija	221	417
Troškovi stručnog obrazovanja	207	159
Ostalo	763	628
	24.182	23.734

/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Za obveze po operativnom najmu gdje je Banka najmoprimac vidi bilješku 37.

BILJEŠKA 14 – TROŠKOVI AMORTIZACIJE

	2015.	2014.
Amortizacija nekretnina i opreme (bilješka 25)	3.844	4.134
Amortizacija ulaganja u nekretnine (bilješka 26)	160	154
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 24)	1.313	1.204
	5.317	5.492

BILJEŠKA 15 – OSTALI RASHODI IZ POSLOVANJA

	2015.	2014.
Porezi i doprinosi iz prihoda	661	577
Ostalo	-	250
	661	827

BILJEŠKA 16 – POREZ NA DOBIT

	2015.	2014.
Priznato u računu dobiti i gubitka
-porezni trošak tekuće godine	(3.370)	(2.653)
-odgoĎeni porezni prihod	307	64
Porez na dobit	(3.063)	(2.589)
Dobit prije oporezivanja	15.507	14.657
Porez na dobit 20%	(3.101)	(2.931)
Neoporezivi prihodi	468	440
Porezno nepriznati rashodi	(430)	(98)
Porezni trošak priznat u raĉunu dobiti i gubitka	(3.063)	(2.589)
Efektivna porezna stopa	19,75%	17,66%

			Iskazano u
	Početno	Iskazano u	ostaloj	Zaključno
	stanje	računu dobiti	sveobuhvatnoj	stanje
2015.	1. siječnja	i gubitka	dobiti	31. prosinca
Odgođena porezna imovina/(obveze) po:
Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	405	384	-	789
Financijskoj imovini raspoloţivoj za prodaju	(198)	-	40	(158)
Prihodi budućih razdoblja	1.595	(77)	-	1.518
	1.802	307	40	2.149
			Iskazano u
	Početno	Iskazano u	ostaloj	Zaključno
	stanje	računu dobiti	sveobuhvatnoj	stanje
2014. Odgođena porezna	1. siječnja	i gubitka	dobiti	31. prosinca
imovina/(obveze) po:
Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	33	372	-	405
Financijskoj imovini raspoloţivoj za prodaju	(263)	-	65	(198)
Prihodi budućih razdoblja	1.903	(308)	-	1.595
	1.673	64	65	1.802

U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava moţe u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije Banke u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana te moţe uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava Banke nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.

BILJEŠKA 17 – ZARADA PO DIONICI

Osnovna

Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit podijeli s ponderiranim prosječnim brojem postojećih dionica (običnih i povlaštenih) za promatrano razdoblje bez vlastitih dionica.

	2015.	2014.
Dobit za godinu	12.444	12.068
Prosječni ponderirani broj dionica osim vlastitih dionica	147.943	147.943
Osnovna zarada po dionici - redovne i povlaštene (u kunama)	84,11	81,57

U 2015. godini rasporeĎena dividenda iznosi 44 kune za povlaštene dionice i 22 kune za redovne dionice (2014. godina: 68 kuna po dionici za oba roda dionica) (Bilješka 35).

RazrijeĊena

RazrijeĎena dobit po dionici za 2015. i 2014. godinu je ista kao i osnovna jer Banka nije imala konvertibilnih instrumenata i opcija tijekom oba razdoblja.

BILJEŠKA 18 – NOVAC I SREDSTVA NA RAĈUNU KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

	2015.	2014.
Novac u blagajni	152.533	70.533
Ţiro računi	265.350	77.898
Sredstva uključena u novac i novčane ekvivalente (bilješka 36)	417.883	148.431
Depoziti kod HNB-a /ii/	-	20.917
Obvezna minimalna rezerva: /i/
- u kunama	191.453	182.352
- u stranoj valuti	32.105	31.213
	223.558	213.565
Opće rezerve za moguće gubitke	(3.470)	(2.187)
	637.971	380.726

/i/ Obvezna rezerva predstavlja iznos koji mora biti poloţen kod HNB-a. Obvezna rezerva se sastoji od kunskog i deviznog dijela te se obračunava na mjesečnoj osnovi. Obvezna rezerva se ne moţe koristiti za svakodnevno poslovanje Banke.

ii/ Depoziti kod HNB-a predstavljaju iznos obveznih blagajničkih zapisa - koji moraju biti upisani kod Hrvatske narodne banke. Obvezni blagajnički zapisi imaju rok povrata u prosincu 2016. godine, s mogućnošću prijevremenog otkupa ukoliko se ispuni uvjet rasta plasmana banke.

BILJEŠKA 19 – FINANCIJSKA IMOVINA RASPOLOŢIVA ZA PRODAJU

Kretanje financijske imovine raspoloţive za prodaju moţe se prikazati kako slijedi:

	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasniĉki vrijednosni papiri	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2014.	420.843	2.825	423.668
Povećanja	610.247	-	610.247
Korekcija fer vrijednosti	(325)	-	(325)
Smanjenja	(565.845)	-	(565.845)
Stanje na dan 31. prosinca 2014.	464.920	2.825	467.745
Stanje na dan 1. siječnja 2015.	464.920	2.825	467.745
Povećanja	554.915	-	554.915
Korekcija fer vrijednosti	(200)	-	(200)
Smanjenja	(538.628)	-	(538.628)
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	481.007	2.825	483.832

U financijsku imovinu raspoloţivu za prodaju uključuju se trezorski zapisi Ministarstva financija i vlasnički vrijednosni papiri.

Trezorski zapisi su duţnički vrijednosni papiri izdani od Ministarstva financija Republike Hrvatske koji su u 2015. godini imali originalni rok dospijeća od tri, šest i dvanaest mjeseci uz prosječnu efektivnu kamatnu stopu od 1,60%, dok su u 2014. godini bili izdani s istim originalnim rokovima, uz prosječnu kamatnu stopu od 1,90%.

BILJEŠKA 20 – KREDITI I PREDUJMOVI BANKAMA

	2015.	2014.
Plasmani drugim bankama	190.797	296.629
Krediti drugim bankama	-	50.007
Novac na prijelaznom računu	363	212
Manje: rezerviranja za moguće gubitke	(1.352)	(2.424)
	189.808	344.424
Kratkoroĉni dio	189.808	344.424

Promjene na rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i predujmovima drugim bankama su kako slijedi:

Opće rezerviranje za moguće gubitke	2015.	2014.
Stanje 1. sijeĉnja	2.424	1.865
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	-	559
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(1.072)	-
Stanje 31. prosinca	1.352	2.424

BILJEŠKA 21 – KREDITI KLIJENTIMA

	2015.	2014.
Krediti stanovništvu:
Potrošački krediti	134.029	136.930
Hipotekarni krediti	26.062	27.574
Stambeni krediti	237.857	239.311
Krediti obrtnicima	148.225	157.270
Ostali krediti	15.518	16.687
	561.691	577.772
Krediti poslovnim subjektima:
- veliki poslovni subjekti	237.591	253.930
- srednji i mali poduzetnici	814.459	772.639
	1.052.050	1.026.569
Ostali	78.043	21.774
Bruto krediti	1.691.784	1.626.115
Manje: Rezerviranje za umanjenje vrijednosti	(166.631)	(124.090)
Neto	1.525.153	1.502.025
Kratkoroĉni dio	434.878	487.128
Dugoroĉni dio	1.090.275	1.014.897

Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima klijentima su kako slijedi:

Stanovništvo

	2015.		2014.
	Posebno rezerviranje za moguće gubitke	Opće rezerviranje za moguće gubitke	Posebno rezerviranje za moguće gubitke	Opće rezerviranje za moguće gubitke
Stanje 1. sijeĉnja	25.929	4.759	23.130	5.061
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	7.683	480	8.557	475
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(4.282)	(692)	(5.632)	(777)
Otpisi	(401)	-	(150)	-
Tečajne razlike	(18)	-	24	-
Stanje 31. prosinca	28.911	4.547	25.929	4.759

BILJEŠKA 21 – KREDITI KLIJENTIMA (nastavak)

Poslovni subjekti

	2015.		2014.
	Posebno rezerviranje za moguće gubitke	Opća rezerviranje za moguće gubitke	Posebno rezerviranje za moguće gubitke	Opća rezerviranje za moguće gubitke
Stanje 1. sijeĉnja	86.598	6.804	70.675	6.355
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	67.508	1.721	29.603	1.646
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(26.739)	(1.947)	(13.627)	(1.197)
Isknjiţenja	(917)	-	(75)	-
Tečajne razlike	145	-	22	-
Stanje 31. prosinca	126.595	6.578	86.598	6.804

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA ULAGANJA KOJA SE DRŢE DO DOSPIJEĆA

	Financijska ulaganja koja se drţe do dospijeća

Stanje na dan 1. siječnja 2014.	128.330
Povećanja	130.646
Smanjenja	(114.534)
Stanje na dan 31. prosinca 2014.	144.442
Manje: Rezerviranja za moguće gubitke	(4.607)
Neto financijska imovina koja se drţi do dospijeća na dan
31. prosinca 2014.	139.835

Stanje na dan 1. siječnja 2015.	144.442
Povećanja	329.095
Smanjenja	(355.540)
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	117.997
Manje: Rezerviranja za moguće gubitke	(1.315)
Neto financijska imovina koja se drţi do dospijeća na dan 31. prosinca 2015.	116.682

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA ULAGANJA KOJA SE DRŢE DO DOSPIJEĆA (nastavak)

Kretanja na općim rezervacijama za moguće gubitke financijskih ulaganja koja se drţe do dospijeća mogu se prikazati kako slijedi:

Stanje na dan 1. siječnja 2014.	947
Povećanja	293
Smanjenja	(140)
Stanje na dan 31. prosinca 2014.	1.100
Stanje na dan 1. siječnja 2015.	1.100
Povećanja	367
Smanjenja	(566)
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	901

Kretanja na posebnim rezervacijama za moguće gubitke financijskih ulaganja koja se drţe do dospijeća mogu se prikazati kako slijedi:

Stanje na dan 1. siječnja 2014.	1.853
Povećanja	2.401
Smanjenja	(747)
Stanje na dan 31. prosinca 2014.	3.507
Stanje na dan 1. siječnja 2015.	3.507
Povećanja	124
Smanjenja	(3.218)
Stanje na dan 31. prosinca 2015.	413

Financijska ulaganja koja se drţe do dospijeća uključuju obveznice Republike Hrvatske, Hrvatske elektroprivrede d.d, Jadran-galenski laboratorij d.d., trezorske zapise Ministarstva financija i mjenice.

Banka ima u svojim portfeljima obveznice izdavatelja Republike Hrvatske, nominirane u kunama s dospijećem 2018 i 2026. godine, nominirane u kunama s valutnom klauzulom euro s dospijećem 2024. godine, nominirane u američkim dolarima s dospijećem 2023. i 2024. godine, te nominirane u eurima s dospijećem 2022. i 2025. godine. Banka takoĎer ima obveznice izdavatelja Hrvatske elektroprivrede d.d. nominiran u američkim dolarima s dospijećem 2022.godine i obveznice izdavatelja Jadran-Galenski laboratorij d.d nominirane u kunama s dospijećem 2020.godine

Mjenice su duţnički vrijednosni papiri koje su u 2015. godini izdane od strane različitih društava na različite rokove od kojih je najkraći do mjesec dana, a najduţi šest mjeseci ( u 2014. godini bili su isti rokovi dospijeća).

BILJEŠKA 23 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAĈUN DOBITI I GUBITKA

	Obveznice Republike Hrvatske
Stanje 1. siječnja 2014.	31.087
Povećanje	13.255
Korekcija fer vrijednosti	2.526
Smanjenje	(21.050)
Stanje 31. prosinca 2014.	25.818
Stanje 1. siječnja 2015.	25.818
Povećanje	38.253
Korekcija fer vrijednosti	(990)
Smanjenje	(2.894)
Stanje 31. prosinca 2015.	60.187

BILJEŠKA 24 – NEMATERIJALNA IMOVINA

	Software
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2014.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	2.804
Povećanje	1.839
Amortizacija (bilješka 14)	(1.204)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	3.439
Stanje na dan 31. prosinca 2014.
Nabavna vrijednost	17.901
Ispravak vrijednosti	(14.462)
Neto knjigovodstvena vrijednost	3.439
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2015.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	3.439
Povećanje	776
Amortizacija (bilješka 14)	(1.313)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	2.902
Stanje na dan 31. prosinca 2015.
Nabavna vrijednost	18.677
Ispravak vrijednosti	(15.775)
Neto knjigovodstvena vrijednost	2.902

BILJEŠKA 25 – NEKRETNINE I OPREMA

	Zemljišt e i graĊevi nski objekti	Raĉunal a	Namješt aj i oprema	Motorn a vozila	Ulagan ja na tuĊoj imovini	Imovi na u pripre mi	Ukupno
Za godinu koja je završila
31. prosinca 2014. Početno neto knjigovodstveno stanje	38.719	2.488	4.348	332	7	2.557	48.451
Povećanja	477	1.904	217	-	-	(2.598)	-
Prijenos na ulaganja u nekretnine (bilješka 26)	(477)	-	-	-	-	-	(477)
Direktna povećanja imovine u pripremi	-	-	-	-	-	2.204	2.204
Prijenos amortizacije na ulaganja u nekretnine (bilješka 26)	-	(81)	-	-	-	-	(81)
Amortizacija (bilješka 14)	(1.603)	(1.459)	(904)	(161)	(7)	-	(4.134)
Zaključno neto knjigovodstveno stanje	37.116	2.852	3.661	171	-	2.163	45.963
Stanje 31. prosinca 2014.
Nabavna vrijednost	54.168	20.452	19.033	2.430	4.100	2.163	102.346
Ispravak vrijednosti	(17.052)	(17.600)	(15.372)	(2.259)	(4.100)	-	(56.383)
Neto knjigovodstvena vrijednost	37.116	2.852	3.661	171	-	2.163	45.963
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. Početno neto knjigovodstveno
stanje	37.116	2.852	3.661	171	-	2.163	45.963
Povećanja	-	-	-	-	-	1.265	1.265
Prijenos iz imovine u pripremi	-	510	734	-	-	(1.558)	(314)
Rashodovanje	-	(127)	-	-	-	-	(127)
Amortizacija (bilješka 14)	(1.603)	(1.284)	(816)	(141)	-	-	(3.844)
Zaključno neto knjigovodstveno stanje	35.513	1.951	3.579	30	-	1.870	42.943
Stanje 31. prosinca 2015.
Nabavna vrijednost	54.168	17.386	19.676	2.430	4.100	1.870	99.630
Ispravak vrijednosti	(18.655)	(15.434)	(16.098)	(2.400)	(4.100)	-	(56.687)
Neto knjigovodstvena vrijednost	35.513	1.952	3.578	30	-	1.870	42.943

Na dan 31. prosinca 2015. i 2014. godine Banka nije imala ugovorene kapitalne obveze po osnovi projekata kapitalnih ulaganja, nije postojao zalog drugih na nekretninama i opremi Banke niti je Banka sklapala ugovore o financijskom najmu.

BILJEŠKA 26 – ULAGANJA U NEKRETNINE

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine 3.542 Prijenos s nekretnina i opreme (bilješka 25) Prijenos amortizacije na nekretnine i opremu (bilješka 25) Amortizacija (bilješka 14) Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	Nekretnine



	477
	4
	(154)
	3.869
Stanje 31. prosinca 2014.
Nabavna vrijednost	7.564
Ispravak vrijednosti	(3.695)
Neto knjigovodstvena vrijednost	3.869
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2015.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	3.869
Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji (bilješka 27)	(1.806)
Amortizacija (bilješka 14)	(160)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	1.903
Stanje 31. prosinca 2015.
Nabavna vrijednost	5.684
Ispravak vrijednosti	(3.781)
Neto knjigovodstvena vrijednost	1.903

Na dan 31. prosinca 2015. i 2014. godine fer vrijednost ulaganja u nekretnine (poslovni prostor) je pribliţna knjigovodstvenoj vrijednosti. Banka koristi tri razine hijerarhije fer vrijednosti:

Razina 1 – Kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim trţištima za identičnu imovinu ili obveze. Ova razina uključuje vlasničke vrijednosnice i duţničke instrumente koji kotiraju na burzi.

Razina 2 – Inputi koji ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o vidljivim inputima za imovinu ili obvezu, bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena).

Razina 3 – Inputi za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim trţišnim podacima (nevidljivi inputi). Ova razina uključuje vlasnička ulaganja i duţničke instrumente sa značajnim nevidljivim komponentama. Ova hijerarhija zahtijeva korištenje vidljivih trţišnih podataka ako su dostupni.

BILJEŠKA 26 – ULAGANJA U NEKRETNINE (nastavak)

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2014.
Ulaganja u nekretnine	-	-	3.869	3.869
Ukupno imovina	-	-	3.869	3.869
Stanje 31. prosinca 2015.
Ulaganja u nekretnine	-	-	1.903	1.903
Ukupno imovina	-	-	1.903	1.903

Nekretnine su iznajmljene trećim stranama sukladno ugovorima o operativnom najmu na razdoblje do 5 godina uz mogućnost produţenja neograničeno. U 2015. godini Banka je ostvarila 640 tisuća kuna (2014. 594 tisuća kuna) prihoda od najma. Tijekom godine nije bilo direktnih operativnih troškova koji su proizašli iz upotrebe ove imovine.

Minimalni budući prihodi od najamnina sukladno ugovorima na 31. prosinca su kako slijedi:

	2015.	2014.
Do 1 godine	624	528
Od 1 do 5 godina	2.219	770
	2.843	1.298

BILJEŠKA 27 – OSTALA IMOVINA

	2015.	2014.
Potraţivanja za naknade	2.839	2.689
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(1.928)	(1.815)
	911	874
Potraţivanja po sudskoj nagodbi	40.000	-
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(30.000)	-
Potraţivanja za unaprijed plaćene troškove	1.179	1.433
Sitni inventar	124	132
Ostalo	2.036	1.991
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(1.704)	(1.574)
	12.546	2.856
Kratkoroĉni dio	2.483	2.856
Dugoroĉni dio	10.063	-

Banka je 21. travnja 2015. godine sklopila sudsku nagodbu s društvom Histria group d.d. u stečaju u iznosu od 40.000 tisuća kuna.

Promjene u ispravku vrijednosti za moguće gubitke od potraţivanja za naknade bile su kako slijedi:

	2015.	2014.
Stanje 1. sijeĉnja	3.389	3.281
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	30.705	895
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(452)	(635)
NadoknaĎen iznos tijekom godine	(10)	(152)
Stanje 31. prosinca	33.632	3.389

BILJEŠKA 28 – DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

	2015.	2014.
Stanje 1. sijeĉnja	6.701	3.949
Povećanje	7.284	2.752
Stanje 31. prosinca	13.985	6.701

Imovina je preuzeta temeljem zaloţnog prava koje je Banka imala nad nekretninama. Preuzeta imovina knjiţi se prema vrijednosti iz Sudskog rješenja o dosudi, odnosno cijeni za koju Banka smatra da prikladno odraţava trţišnu vrijednost nekretnina.

BILJEŠKA 29 – OBVEZE PREMA BANKAMA

	2015.	2014.
Obveze po kreditima HBOR-a	99.688	82.497
Obveze po depozitima	1.010	398
	100.698	82.895
Kratkoroĉni dio	26.593	11.617
Dugoroĉni dio	74.105	71.278

Sve obveze prema bankama imaju promjenjivu kamatnu stopu.

	2015.	2014.
Dugoročni krediti	74.105	71.278
Tekuće dospijeće dugoročnih kredita	25.582	11.219
	99.687	82.497

BILJEŠKA 30 – OBVEZE PREMA KLIJENTIMA

	2015.	2014.
Veliki poduzetnici
- sredstva na tekućim računima	1.583	4.885
- oročeni depoziti	37.039	18.170
Mali i srednji poduzetnici
- sredstva na tekućim računima	288.381	250.112
- oročeni depoziti	202.170	196.032
GraĎani
- sredstva na tekućim računima i depoziti po viĎenju	606.452	523.314
- oročeni depoziti	1.536.902	1.548.417
	2.672.527	2.540.930
Kratkoroĉni dio	2.381.058	2.268.854
Dugoroĉni dio	291.469	272.076

Depoziti klijenata odnose se isključivo na financijske instrumente koji su klasificirani kao obveze po amortiziranom trošku.

Depoziti u iznosu od 907.584 tisuća kuna (2014.: 798.334 tisuća kuna) imaju fiksne kamatne stope, dok svi ostali depoziti u iznosu od 1.749.379 tisuća kuna (2014.: 1.722.910 tisuća kuna) imaju varijabilne kamatne stope. Sukladno zakonskim propisima svi kratkoročni oročeni depoziti imaju fiksnu kamatnu stopu.

BILJEŠKA 31 – HIBRIDNI FINANCIJSKI INSTRUMENTI

	2015.	2014.
GraĎani	42.662	33.131
	42.662	33.131
Kretanja u hibridnim financijskim instrumentima	2015.	2014.
Stanje na dan 1. sijeĉnja	33.131	29.900
Povećanje	9.531	3.231
Stanje na dan 31. prosinca	42.662	33.131

Hibridni financijski instrumenti predstavljaju dugoročno oročena sredstva graĎana na rok od 73 mjeseca. Uplatitelji su suglasni da uloţena sredstva čine dopunski kapital te da u slučaju potrebe stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja ili pri stečaju i likvidaciji.

Prosječno ponderirana efektivna kamatna stopa na izdane hibridne instrumente iznosi 6,15 % (2014.: 6,41 %). Izdani hibridni instrumenti amoritiziraju se u posljednjih pet godina do dospijeća temeljem linearne metode na temelju broja dana do dospijeća, te se neto iznos uključuje u regulatorni kapital. U nastavku su prikazani izdani hibridni instrumenti po preostalom dospijeću:

	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015.
Preostalo dospijeće	6.108	4.199	32.355	42.662
Stanje 31. prosinca 2014.
Preostalo dospijeće	-	9.960	23.171	33.131

Na dan 31. prosinca 2015. godine iznos hibridnog kapitala koji se priznaje u regulatorni kapital Banke iznosio je 29.285 tisuća kuna (31. prosinca 2014.: 25.638 tisuća kuna). Tijekom 2016. godine dospijeva 6.108 tisuće kuna hibridnih instrumenata (2015.: nisu dospijevali hibridi).

BILJEŠKA 32 – OSTALE OBVEZE

	2015.	2014.
Obveze za plaće i doprinose	3.970	3.155
Obveze prema dobavljačima	1.544	1.796
Obveze za osiguranje štednih uloga	1.621	1.574
Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37)	2.679	1.297
Prijelazni račun	729	632
Obveze za porez na dobit	903	-
Obveza za dividendu	244	212
Rezerviranja za sudske sporove	-	25
Ostalo	23	40
	11.713	8.731

BILJEŠKA 33 – DIONIĈKI KAPITAL

	Broj izdanih dionica	Redovne dionice	Povlaštene dionice	Premije na izdane dionice	Vlastite dionice	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2015.	148.000	159.471	3.329	197	(91)	162.906
Prodaja dionica Stanje 31. prosinca 2015.	- 148.000	- 159.471	- 3.329	- 197	- (91)	- 162.906

	Broj izdanih dionica	Redovne dionice	Povlaštene dionice	Premije na izdane dionice	Vlastite dionice	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2014.	148.000	159.471	3.329	197	(91)	162.906
Prodaja dionica	-	-	-	-	-	-
Stanje 31. prosinca 2014.	148.000	159.471	3.329	197	(91)	162.906

Tijekom 2015. i 2014. godine nije bilo promjena po dioničkom kapitalu.

BILJEŠKA 33 – DIONIĈKI KAPITAL (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2015. i 2014. godine nominalni registrirani, upisani i uplaćeni dionički kapital sadrţi 144.974 redovnih dionica i 3.026 povlaštenih dionica nominalne vrijednosti od 1.100 kuna po dionici.

Povlaštene dionice ne daju pravo glasa, a kada Glavna skupština donese odluku o isplati dividende, iste ostvaruju pravo na dividendu najmanje u visini kamatne stope koju Banka obračunava i plaća na oročene depozite graĎana na 36 mjeseci uvećano za 1%. U slučaju kada Glavna skupština donese odluku o neisplati dividende, tada povlaštene dionice stječu prava sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. Povlaštene dionice nisu kumulativne.

Banka kupuje i prodaje vlastite dionice u redovnom poslovanju u okviru trgovanja s vlasničkim vrijednosnim papirima. Ove dionice umanjuju vlasničku glavnicu dioničara. Dobici i gubici od prodaje i kupovine vlastitih dionica evidentiraju se u okviru premije za izdane dionice. Na dan 31. prosinca 2015. godine Banka je imala 57 vlastitih dionica u iznosu od 91 tisuću kuna (2014.: 57 vlastitih dionica u iznosu od 91 tisuću kuna).

2015.			2014.
Dioniĉar	Broj dionica	% udjela u dioniĉkom kapitalu	% glasački h prava	Broj dionica	% udjela u dioniĉkom kapitalu	% glasaĉkih prava
Intercommerce Umag	25.403	17,16	17,52	25.403	17,16	17,52
Serfin d.o.o. Umag	14.558	9,84	10,04	14.558	9,84	10,04
Assicurazioni Generali s.p.a.	11.491	7,76	7,93	11.491	7,76	7,93
Marijan Kovačić	10.227	6,91	7,05	10.227	6,91	7,05
Terra Istriana Umag d.o.o.	9.424	6,37	6,50	9.424	6,37	6,50
Edo Ivančić	5.491	3,71	3,75	5.491	3,71	3,75
Branko Kovačić	5.389	3,64	3,72	5.389	3,64	3,72
Plava laguna d.d. Poreč	5.378	3,63	3,71	5.378	3,63	3,71
Ţeljko Paić	5.127	3,46	3,54	5.127	3,46	3,54
Nerio Perich	5.107	3,45	3,52	5.107	3,45	3,52
Milenko Opačić	5.027	3,40	3,47	5.027	3,40	3,47
Vlastite dionice	57	0,04	0,04	57	0,04	0,04
Ostali dioničari	45.321	30,63	29,17	45.321	30,63	29,17
Ukupno	148.000	100,00	100,00	148.000	100,00	100,00

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

BILJEŠKA 34 – REZERVE I ZADRŢANA DOBIT

	2015.	2014.

Zakonske i statutarne rezerve	20.799	20.799
Ostale rezerve	17.589	17.749
Zadrţana dobit	61.167	58.783
	99.555	97.331
Promjene na rezervama:
Zakonske i statutarne rezerve
Na početku godine	20.799	20.799
Na kraju godine	20.799	20.799
Rezerve iz revalorizacije ulaganja
Na početku godine	17.749	18.009
Neto promjena fer vrijednosti financijske imovine
raspoloţive za prodaju	(160)	(260)
Na kraju godine	17.589	17.749
Zadrţana dobit
Na početku godine	58.783	56.779
Neto dobit za godinu	12.444	12.068
Dividenda za prošlu godinu	(10.060)	(10.064)
Na kraju godine	61.167	58.783

Sukladno hrvatskim zakonima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezerve ne dostigne 5% dioničkog kapitala Banke.

Statutarne rezerve se mogu koristiti za potrebe otkupa vlastitih dionica te za unos u rezerve za vlastite dionice.

Na dan 31. prosinca 2015. godine Banka je u svojim temeljnim financijskim izvještajima iskazala neraspodjeljive rezerve u iznosu od 20.799 tisuća kuna (2014.: 20.799 tisuća kuna), koje se sastoje od zakonskih rezervi u iznosu od 9.765 tisuća kuna (2014.: 9.765 tisuća kuna), statutarnih rezervi u iznosu od 10.943 tisuće kuna (2014.: 10.943 tisuće kuna) te rezervi za vlastite dionice u iznosu od 91 tisuću kuna (2014.: 91 tisuća kuna).

U ostale rezerve u financijskom izvješću uključene su rezerve za opće bankovne rizike koje je Banka sukladno zakonskim propisima bila duţna izdvojiti iz neto dobiti odreĎeni postotak ovisno o rastu imovine, te nerealizirani dobici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoloţive za prodaju.

BILJEŠKA 35 – DIVIDENDE

Obveze za dividende se ne obračunavaju sve dok ih ne odobri Glavna skupština dioničara.

Na Skupštini koja će se odrţati 15. travnja 2016. godine, predloţit će se dividenda u iznosu od 22,00 kuna po dionici za imatelje redovnih dionica i 44,00 kuna po dionici za imatelje povlaštenih dionica za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. (2014. godine: 68,00 kuna po dionici za oba roda dionica). Ova odluka neće imati utjecaja na ove financijske izvještaje već će obračunata dividenda biti računovodstveno iskazana u dioničkoj glavnici kao dio zadrţane dobiti za godinu koja završava 31. prosinca 2015.

BILJEŠKA 36 – NOVAC I NOVĈANI EKVIVALENTI

U svrhu prikaza izvještaja o novčanom tijeku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sljedeće iznose s originalnim dospijećem od najviše 90 dana:

	Bilješka	2015.	2014.
Novac i stanje na tekućim računima banaka	18	417.883	148.431
Potraţivanja od banaka	20	189.808	344.424
		607.691	492.855

BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE

Pravni sporovi

Banka je tuţenik i tuţitelj u nekoliko sudskih sporova koje proizlaze iz redovnog poslovanja. Banka nije imala izdvojene rezervacije za sudske sporove protiv Banke na dan 31. prosinca 2015. godine (2014. godine: 25 tisuća kuna).

Preuzete obveze za investicije

Na dan 31. prosinca 2015. i 2014. godine Banka nije imala obveze za kapitalne investicije.

Obveze po kreditima, garancije i ostali financijski instrumenti

U sljedećoj tablici navedeni su ugovoreni iznosi izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke:

	2015.	2014.
Garancije	151.539	73.741
Nepovučena sredstva po kreditima	50.479	53.421
Nepovučena sredstva po kreditima na tekućim računima	21.854	21.737
Akreditivi	1.005	1.287
Manje: rezerviranja za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama (bilješka 32)	(2.679)	(1.297)
	222.198	148.889

BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE (nastavak)

Kretanja po rezervama za moguće gubitke mogu se prikazati:

	2015.	2014.
Stanje 1. sijeĉnja	1.297	967
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	2.479	697
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(1.097)	(367)
Stanje 31. prosinca	2.679	1.297

Osnovna je svrha ovih instrumenata osigurati raspoloţivost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne moţe podmiriti svoje obveze prema trećim strankama, nose kreditni rizik kao i zajmovi.

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita, garancija ili akreditiva. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izloţena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. MeĎutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s ispunjavanjem specifičnih kreditnih uvjeta od strane klijenata.

Garancije, neopozivi akreditivi i nepovučena odobrena kreditna sredstva podlijeţu provjerama kreditnog rizika i kreditnim politikama sličnim onima koje se primjenjuju prilikom odobrenja kredita. Uprava Banke vjeruje da je trţišni rizik povezan s garancijama, neopozivim akreditivima i neiskorištenim odobrenim kreditima minimalan.

Preuzete obveze po poslovnom najmu

Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:

	2015.	2014.
Do 1 godine	846	837
Od 2 do 5 godina	1.880	2.009
Preko 5 godina	837	1.088
	3.563	3.934

Banka ima u zakupu ukupno dvadeset i šest poslovnih prostora (devet poslovnica, šesnaest prostora za bankomate i jedan reklamni prostor) kao najmoprimac, s preostalim rokom trajanja ugovora od 1 godine, pa do ugovora na neodreĎeno vrijeme. Cijene najma ugovorene su prema trţišnim cijenama ili na temelju drugih uvjeta najmodavatelja. Po isteku najma postoji mogućnost automatskog produljenja ili produljenja na temelju dogovora ugovornih strana.

BILJEŠKA 38 – TRANSAKCIJE S OSOBAMA U POSEBNOM ODNOSU S BANKOM

Osobe u posebnom odnosu s bankom su osobe sukladno Zakonu o kreditnim institucijama. Povezane osobe su one u kojima jedna stranka upravlja drugom strankom ili ima značajan utjecaj na donošenje financijskih ili poslovnih odluka druge stranke. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom dio su redovitog poslovanja. Vrijednosti tih transakcija na kraju godine su sljedeće:

	Kljuĉno rukovodstvo i njihove povezane osobe		Ostali*
	2015.	2014.	2015.	2014.
Krediti
Na početku godine	232	249	15.111	17.536
Povećanje	4.284	148	3.930	4.030
Smanjenje	(1.356)	(165)	(6.272)	(6.455)
Na dan 31. prosinca	3.160	232	12.769	15.111
Prihodi od kamata	116	14	514	769
Depoziti
Na početku godine	3.191	2.741	34.794	34.671
Povećanje / (smanjenje)**	1.150	450	13.199	123
Na dan 31. prosinca	4.341	3.191	47.993	34.794
Rashodi od kamata	44	67	1.269	1.333
Naknade managementu
			2015.	2014.
Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja			2.464	2.730

* U okviru kategorije "Ostali" prikazane su transakcije članova Nadzornog odbora i društava čiji su predstavnici u Nadzornom odboru Banke.

**U povećanju je iskazano i proširenje obuhvata osoba u posebnom odnosu uslijed zakonskih izmjena definicija.

BILJEŠKA 39 – SREDSTVA KOJIMA SE UPRAVLJA – AGENCIJSKI POSLOVI

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih i fizičkih osoba. Rizike i koristi povezane s tom imovinom snose te treće osobe i u skladu s tim, imovina nije uključena u izvještaj o financijskom poloţaju Banke.

Neto imovina i obveze kojima Banka upravlja u ime trećih stranaka moţe se prikazati kako slijedi:

	2015.	2014.
Imovina
- Dani krediti graĎanima	1.924	2.035
- Ostalo	616	616
Ukupna imovina	2.540	2.651
Obveze
- Financijske institucije	1.924	2.035
- Ostalo	616	616
Ukupne obveze	2.540	2.651

Temeljni financijski izvještaji pripremljeni sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadrţaju godišnjih financijskih izvještaja banaka

Bilanca	31. prosinca 2015.
IMOVINA
Gotovina i depoziti kod HNB-a	638.500	381.272
- gotovina	152.835	70.862
- depoziti kod HNB-a	485.665	310.410
Depoziti kod bankarskih institucija	188.719	293.812
Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a	480.759	464.416
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drţe radi trgovanja	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloţivi za prodaju	2.805	2.805
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drţe do dospijeća	115.926	139.809
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG	58.843	25.220
Derivatna financijska imovina	40	56
Krediti financijskim institucijama	5.620	55.271
Krediti ostalim komitentima	1.512.439	1.489.972
Ulaganja u podruţnice, pridruţena društva i zajedničke pothvate	20	20
Preuzeta imovina	13.985	8.507
Materijalna imovina	44.970	48.158
Kamate, naknade i ostala imovina	28.499	18.183
UKUPNA IMOVINA	3.091.125	2.927.501

OBVEZE I KAPITAL
Krediti kod financijskih institucija	99.488	82.277
- kratkoročni	11.000	11.000
- dugoročni Depoziti	88.488 2.642.372	71.277 2.518.897
- Depoziti na ţiroračunima i tekućim računima	442.744	393.399
- Štedni depoziti	439.467	382.317
- Oročeni depoziti	1.760.161	1.743.181
Ostali krediti	-	-
- kratkoročni	-	-
- dugoročni	-	-
Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se
trguje	-	1
Izdani duţnički vrijednosni papiri	-	-
- kratkoročni	-	-
- dugoročni	-	-
Izdani podreĎeni instrumenti	-	-
Izdani hibridni instrumenti	42.662	33.131
Kamate, naknade i ostale obveze	44.142	32.958
UKUPNO OBVEZE	2.828.664	2.667.264
KAPITAL
Dionički kapital	162.709	162.709
Dobit/(gubitak) tekuće godine	12.444	12.068
Zadrţana dobit/(akumulirani gubitak)	48.723	46.715
Zakonske rezerve	9.765	9.765
Statutarne i ostale kapitalne rezerve	28.189	28.189
Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklaĎivanja	631	791
financijske imovine raspoloţive za prodaju
UKUPNI KAPITAL	262.461	260.237
UKUPNO OBVEZE I KAPITAL	3.091.125	2.927.501

Raĉun dobiti i gubitka

	2015.	2014.

Kamatni prihodi	124.600	118.551
Kamatni troškovi	(48.405)	(57.002)
Neto kamatni prihod	76.195	61.549
Prihodi od provizija i naknada	31.569	28.643
Troškovi provizija i naknada	(5.295)	(4.307)
Neto prihod od provizija i naknada	26.274	24.336
Dobit/gubitak od ulaganja u podruţnice, pridruţena društva i zajedničke
pothvate	-	-
Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja	15.579	12.527
Dobit/gubitak od ugraĎenih derivata	(16)	(3)
Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se
vrednuje po fer vrijednosti kroz RDG	(989)	2.585
Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoloţive za prodaju	-	-
Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drţi do
dospijeća	-	-
Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite	-	-
Prihodi od ulaganja u podruţnice, pridruţena društva i zajedničke
pothvate	-	-
Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	350	352
Dobit/ gubitak od obračunatih tečajnih razlika	73	1.026
Ostali prihodi	39.476	1.716
Ostali troškovi	(2.803)	(3.225)
Opći administrativni troškovi i amortizacija	(66.220)	(64.490)
Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklaĊivanja i
rezerviranja za gubitke	87.919	36.373
Troškovi vrijednosnih usklaĎenja i rezerviranja za gubitke	72.412	21.716
Dobit/gubitak prije oporezivanja	15.507	14.657
Porez na dobit	3.063	2.589
Dobit/gubitak tekuće godine	12.444	12.068
Zarada po dionici (u kunama)	84,11	81,57

Izvještaj o promjenama kapitala

	Dioniĉki kapital	Trezorske dionice	Zakonske, statutarne i ostale rezerve	Zadrţana dobit / (gubitak)	Dobit / (gubitak) tekuće godine	Nerealizirani dobitak / gubitak s osnove vrijednosnog usklaĊivanja financijske imovine raspoloţive za prodaju	Ukupno kapital i rezerve
Stanje 1. sijeĉnja 2015.	162.997	(91)	37.757	46.715	12.068	791	260.237
Promjene u kapitalu za 2015.
Prodaja financijske imovine raspoloţive za prodaju Promjena fer	-	-	-	-	-	(160)	(160)
vrijednosti portfelja financijske imovine raspoloţive za prodaju Porez na stavke	-	-	-	-	-	-	-
izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi Ostali dobici i gubici	-	-	-	-	-	-	-
izravno priznati u kapitalu i rezervama Neto dobici(gubici) priznati izravno u kapitalu i	- -	- -	- -	- -	- -	- (160)	- (160)
rezervama Dobit/(gubitak) tekuće godine	-	-	-		12.444		12.444
Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu	-	-	-	-	12.444	-	12.444
Povećanje/smanjenje dioničkog kapitala	-	-	-	-	-	-	-
Kupnja/prodaja trezorskih dionica	-	-	-	-	-	-	-
Ostale promjene Prijenos u rezerve	- -	- -	- -	- 2.008	- (2.008)	- -	-
Isplata dividende	-	-	-	-	(10.060)	-	- (10.060)
Raspodjela dobiti	-	-	-	2.008	(12.068)	-	(10.060)
Stanje na 31. prosinca 2015.	162.997	(91)	37.757	48.723	12.444	631	262.461

Izvještaj o novĉanom tijeku

	2015.	2014.
POSLOVNE AKTIVNOSTI
Dobit prije oporezivanja	15.507	14.657
Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke	72.412	21.716
Amortizacija	5.317	5.492

Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer
vrijednosti kroz RDG	-	-
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine	-	-
Ostali (dobici)/gubici	-	-
Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine	93.236	41.865
Depoziti kod HNB-a	(175.255)	18.580
Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a	(16.343)	(13.755)
Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama	154.743	(59.297)
Krediti ostalim komitentima	(94.878)	(75.918)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drţe radi trgovanja	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloţivi za prodaju	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a
vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG	(33.622)	5.151
Ostala poslovna imovina	16	3
Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine	(165.339)	(125.236)
Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza
Depoziti po viĎenju	49.345	38.379
Štedni i oročeni depoziti	74.130	79.179
Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	(1)	(2)
Ostale obveze	(41)	(1.350)
Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza	123.433	116.206
Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit
(Plaćeni porez na dobit)	(2.697)	(3.374)
Neto (odljev)/priljev gotovine iz poslovnih aktivnosti	48.633	29.461

ULAGAĈKE AKTIVNOSTI
Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine	(7.607)	(6.025)
Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podruţnice, pridruţena
društva i zajedničke pothvate	-	-
Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih
instrumenata koji se drţe do dospijeća	23.883	(14.054)
Primljene dividende	350	352
Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti	-	-
Neto novĉani tijek iz ulagaĉkih aktivnosti	16.626	(19.727)
FINANCIJSKE AKTIVNOSTI
Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita	17.210	29
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih duţničkih vrijednosnih papira	-	-
Neto povećanje/(smanjenje) podreĎenih i hibridnih instrumenata	9.532	3.231
Primici od emitiranja dioničkog kapitala	-	-

(Isplaćena dividenda)	(10.028)	(10.033)
Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	-	-
Neto novĉani tijek iz financijskih aktivnosti	16.714	(6.773)
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novĉanih ekvivalenata	81.973	2.961
Učinci promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	-	-
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novĉanih ekvivalenata	81.973	2.961
Novac i novĉani ekvivalenti na poĉetku godine	70.862	67.901
Novac i novĉani ekvivalenti na kraju godine	152.835	70.862

UsklaĎenje temeljnih financijskih izvještaja pripremljenih sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadrţaju godišnjih financijskih izvještaja banaka

A) USKLAĐENJE BILANCE

	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
IMOVINA
Gotovina i depoziti kod HNB-a	638.500	637.971	529
- gotovina	152.835	152.533	302
- depoziti kod HNB-a	485.665	485.438	227
Depoziti kod bankarskih institucija	188.719	189.808	(1.089)
Gotovinske rezerve	827.219	827.779	(560)
Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a	480.759	-	480.759
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloţivi za prodaju	2.805	483.832	(481.027)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drţe do dospijeća	115.926	116.682	(756)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG	58.843	60.187	(1.344)
Ukupno vrijednosni papiri	658.333	660.701	(2.368)
Derivatna financijska imovina	40	-	40
Krediti financijskim institucijama	5.620	-	5.620
Krediti ostalim komitentima	1.512.438	1.525.153	(12.715)
Ulaganja u podruţnice, pridruţena društva i zajedničke pothvate	20	-	20
Preuzeta imovina	13.985	13.985	-
Materijalna i nematerijalna imovina	44.971	47.748	(2.777)
Kamate, naknade i ostala imovina	28.499	14.695	13.804
UKUPNA IMOVINA	3.091.125	3.090.061	1.064
OBVEZE I KAPITAL
Krediti kod financijskih institucija	99.488	99.688	(200)
- kratkoročni	11.000	11.101	(101)
- dugoročni	88.488	88.587	(99)
Depoziti	2.642.372	2.673.537	(31.165)
- Depoziti na ţiroračunima i tekućim računima	442.744	547.930	(105.186)
- Štedni depoziti	439.467	349.487	89.980
- Oročeni depoziti	1.760.161	1.776.120	(15.960)
Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se
trguje	-	-	-
Izdani hibridni instrumenti	42.662	42.662	-
Kamate, naknade i ostale obveze	44.142	11.713	32.429
UKUPNO OBVEZE	2.828.664	2.827.758	1.064

A) USKLAĐENJE BILANCE (nastavak)

	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
KAPITAL
Dionički kapital	162.709	162.906	(197)
Dobit/(gubitak) tekuće godine	12.444	-	12.444
Zadrţana dobit/(akumulirani gubitak)	48.723	61.167	(12.444)
Zakonske rezerve	9.765	-	9.765
Statutarne i ostale kapitalne rezerve	28.189	38.388	(10.199)
Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklaĊivanja financijske imovine raspoloţive za prodaju	631	-	631
UKUPNI KAPITAL	262.461	262.461	-

Razlike u ukupnoj aktivi i pasivi bilance objavljene u godišnjem financijskom izvještaju na dan 31. prosinca 2015. godine u odnosu na strukturu i sadrţaj koji propisuje Odluka HNB-a u iznosu od 1.064 tisuća kuna proizlazi iz sljedećih stavki:

UKUPNO OBVEZE I KAPITAL 3.091.125 3.090.061 1.064

na prijelaznim računima u ukupnom iznosu od 735 tisuća kuna,
udjela ostalih sudionika u sindiciranom kreditu u iznosu od 171 tisuće kuna te stavke odgoĎenih poreznih obveza u iznosu od 158 tisuća kuna koji se za potrebe HNB-a iskazuju u pasivi, dok su u godišnjem financijskom izvješću prikazani kao odbitna stavka aktive,

Razlike u pozicijama bilance Banke objavljene u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadrţaj koji propisuje Odluka HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:

kod pozicije gotovine i depozita kod HNB-a prema Odluci HNB-a za statističko izvješćivanje razlike se odnose na stanja za čekove poslane na naplatu koji iznose ukupno 302 tisuća kuna, te na rezervacije na skupnoj osnovi za depozite u HNB u iznosu od 227 tisuća kuna. Tako su gotovina i depoziti kod HNB-a manji u godišnjem financijskom izvještaju za 529 tisuće kuna.
prema Odluci HNB u depozite kod bankarskih institucija uključuju se gore navedene pozicije koje su isključene iz pozicija gotovine i depozita kod HNB u godišnjem financijskom izvještaju i to u ukupnom iznosu od 529 tisuća kuna. TakoĎer se uključuju kamate na dane depozite, te potraţivanja od drugih banaka za kreditne plasmane i ostalo što sveukupno iznosi 5.620 tisuća kuna. Tako su depoziti kod bankarskih institucija manji u godišnjem financijskom izvještaju za 1.089 tisuća kuna.
na stanjima vrijednosnih papira raspored je vršen na različit način po portfeljima. Razlika na ukupnom iznos ulaganja odnosi se potraţivanja po kamatama za 2.368 tisuća kuna, te na ulaganje u povezano društvo za 20 tisuća kuna što je u izvješću za HNB iskazano kao ostala potraţivanja.
u izvješću koje se sastavlja za potrebe HNB posebno se prikazuju ulaganja u trezorske zapise MF i blagajničke zapise HNB koji su iskazani u iznos od 480.759 tisuća kuna. U godišnjem izvješću ove pozicije se prikazane po portfeljima vrijednosnih papira na način da su i trezorski zapisi i blagajnički zapisi rasporeĎeni po portfeljima.

A) USKLAĐENJE BILANCE (nastavak)

na stanjima kredita financijskim institucijama u godišnjem izvješću sadrţani su krediti bankama u iznosu od 5.620 tisuća kuna. Ova je pozicija u godišnjem financijskom izvješću iskazana kao depoziti u bankama.
krediti ostalim komitentima osim gore spomenute razlike sadrţe i razliku koja proizlazi iz činjenice da je u izvješću za HNB pozicija za sindicirane kredite umanjila ostale obveze Banke, dok je u godišnjem financijskom izvješću izvršeno umanjenje kredita klijentima u iznosu od 171 tisuća kuna. Razlika od 13.621 tisuća kuna odnosi se na potraţivanja za kamate što je u izvješću za HNB iskazano kao dio zasebne pozicija, a razlika od 735 odnosi se na obveze po kreditnom poslovanju koje u godišnjem financijskom izvješću umanjuju poziciju kredita, ali i ukupnu bilancu.
materijalna i nematerijalna imovina razlikuje se za poziciju softvera u iznosu 2.902 koji je u godišnjem financijskom izvješću iskazan na toj poziciji, a u izvješću za HNB kao ostala imovina. Razlika od 125 tisuća kuna odnosi se na poziciju zaliha materijala i sitnog inventara s obzirom da je u izvješću za potrebe HNB-a iskazuju kao materijalna i nematerijalna imovina, a u godišnjem financijskom izvještaju čine stavku ostale imovine.
kamate, naknade i ostala imovina su manje u godišnjem izvještaju jer su potraţivanja po kamati u iznosu od 13.646 tisuće kuna iskazana u godišnjem izvješću zajedno sa glavnicama, a dio materijalne imovine iskazan za potrebe HNB-a na poziciji ostala imovine.
na strani obveza, obveze po kamatama i ograničenim depozitima su u godišnjem financijskom izvještaju uključene u stavke depozita dok su u izvješću za potrebe HNB-a uključeni u stavku kamata, naknada i ostalih obveza 30.156 tisuće kuna.
na poziciju kredita kod financijskih institucija u godišnjem financijskom izvješću uključene su kamate u iznosu od 200 tisuća kuna.
tako je na poziciji kamata, ograničenih depozita, naknada i ostalih obveza ukupno iskazan u HNB izvješću manji iznos za 32.271 tisuća kuna zbog iskazivanja tih pozicija zajedno sa pripadajućom glavnicom u godišnjim financijskim izvještajima.

B) USKLAĐENJE RAĈUNA DOBITI I GUBITKA

	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike

Kamatni prihodi	124.600	124.600	-
Kamatni troškovi	(48.405)	(48.405)	-
Neto kamatni prihod	76.195	76.195	-
Prihodi od provizija i naknada	31.569	31.569
Troškovi provizija i naknada	(5.295)	(5.295)	-
Neto prihod od provizija i naknada	26.274	26.274	-
Dobit/gubitak od ulaganja u podruţnice, pridruţena društva i
zajedničke pothvate	-	-	-
Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja	15.579	15.525	(54)
Dobit/gubitak od ugraĎenih derivata	(16)	-	(16)
Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se
vrednuje po fer vrijednosti kroz RDG	(989)	(1.005)	16
Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoloţive za
prodaju	-	-	-
Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drţi do
dospijeća	-	-	-
Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite	-	-	-
Prihodi od ulaganja u podruţnice, pridruţena društva i zajedničke
pothvate	-	-	-
Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	350	-	350
Dobit/ gubitak od obračunatih tečajnih razlika	73	-	73
Ostali prihodi	39.476	39.826	(350)
Ostali troškovi	(2.803)	(661)	(2.142)
Opći administrativni troškovi i amortizacija	(66.220)	(68.362)	2.142
Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklaĊivanja i
rezerviranja za gubitke	87.919	87.792	127
Troškovi vrijednosnih usklaĎenja i rezerviranja za gubitke	(72.412)	(72.285)	(127)
Dobit prije oporezivanja	15.507	15.507	-
Porez na dobit	3.063	3.063	-
Dobit tekuće godine	12.444	12.444
Zarada po dionici (u kunama)	84	84	-

B) USKLAĐENJE RAĈUNA DOBITI I GUBITKA (nastavak)

Razlike pozicija računa dobiti i gubitka objavljenih u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadrţaj koji propisuje Odluka HNB-a odnosi se na sljedeće kategorije:

dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja je u godišnjem financijskom izvještaju uvećana za 54 tisuća kuna temeljem pozicija koje se odnose na tečajne razlike nastale od svoĎenja pozicija bilance na srednji tečaj stranih valuta krajem razdoblja. U izvješću za HNB ova vrijednost je zasebno iskazana na poziciji dobiti od obračunatih tečajnih razlika s uvećanjem od 127 tisuća kune tečajnih razlika iskazanih temeljem pozicija ispravaka vrijednosti, odnosno troškova vrijednosnih usklaĎenja i rezerviranja za gubitke što čini razliku od 73 tisuća kuna;
troškovi vrijednosnih usklaĎenja i rezerviranja za gubitke su sukladno gore navedenom manji u godišnjem izvješću za 127 tisuće kuna;
ostali prihodi u godišnjem financijskom izvještaju sadrţe i 350 tisuća kuna prihoda od ostalih vlasničkih ulaganja;
pozicija ostalih troškova općih administrativnih troškova i amortizacije razlikuje se radi drugačijeg rasporeda pozicija.

C) USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O NOVĈANIM TIJEKOVIMA

Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanom tijeku objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju od onih koje su definirane propisanom strukturom i sadrţajem HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:

u godišnjem financijskom izvještaju se u novac i novčane ekvivalente na početku i na kraju godine iskazuju stavke gotovine i ekvivalenata gotovine s rokom dospijeća do 90 dana, dok se u izvještaju propisanom od strane HNB-a iskazuju samo stavke gotovine.

D) USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O PROMJENAMA KAPITALA

U izvještaju o promjenama kapitala objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju nema razlika u odnosu na HNB standard.

Korespondentne banke

Računi banaka s ove liste koriste se za namiru komercijalnih plaćanja

DRŽAVA COUNTRY	VALUTA CURRENCY	BANKA BANK	SWIFT ADDRESS /BIC CODE/
ITALIJA	EUR	INTESA SANPAOLO SPA MILANO	BCITITMM
	EUR	UNICREDIT SPA MILANO	UNCRITMM
DANSKA	DKK	DANSKE BANK AS COPENHAGEN	DABADKKK
FRANCUSKA	EUR	SOCIETE GENERALE SA PARIS	SOGEFRPP
NIZOZEMSKA	EUR	ING BANK NV AMSTERDAM	INGBNL2A
NJEMAČKA	EUR	COMMERZBANK AG FRANKFURT a/M	COBADEFF
	EUR	UNICREDIT BANK AG MÜNCHEN	HYVEDEMM
SLOVENIJA	EUR	BANKA KOPER DD KOPER	BAKOSI2X
NJEMAČKA	SEK	COMMERZBANK AG FRANKFURT a/M	COBADEFF
NJEMAČKA	CHF	COMMERZBANK AG FRANKFURT a/M	COBADEFF
SAD	USD	THE BANK OF NEW YORK MELLON	IRVTUS3N

Kontakti

SJEDIŠTE BANKE Ernesta Miloša 1, p.p. 103 52470 UMAG	telefon c. telefax	052/702 300 052/702 388 052/741 396 052/741 275
	pozivni centar	052/702 400
	SWIFT e-mail internet	ISKB HR 2X [email protected] www.ikb.hr

UPRAVA	tel. fax	052/702 307 052/702 388
KORPORATIVNO BANKARSTVO	tel. fax	052/504 140 052/215 973
URED UPRAVE	tel. fax	052/702 307 052/702 388
Odjel za pravne poslove i usklađenost Odjel za upravljanje ljudskim resursima, odnose s javnošću i opće poslove	tel. tel.	052/702 380 052/702 310
ODJEL UNUTARNJE REVIZIJE I KONTROLE	tel. fax	052/702 390 052/702 388
ODJEL UPRAVLJANJA RIZICIMA I RIZIĈNIM POTRAŢIVANJIMA	tel. fax	052/702 305 052/702 388
ODJEL FINANCIJSKOG KONTROLINGA	tel. fax	052/392 194 052/215 973
ODJEL INFORMACIJSKE SIGURNOSTI	tel. fax	052/702 325 052/702 388
SEKTOR RIZNICA I FINANCIJSKA TRŢIŠTA	tel. fax	052/702 340 052/702 388
Odjel likvidnosti i rizičnih proizvoda	tel.	052/702 343
Odjel platnog prometa	fax tel. fax	052/702 388 052/702 376 052/702 309
SEKTOR MARKETINGA I RAZVOJNE PODRŠKE	tel. fax	052/702 350 052/702 388
Odjel za istraţivanje trţišta, reklamu i propagandu Odjel kreditnih proizvoda	tel. tel.	052/702 359 052/702 408
Odjel depozita, platnih sustava i proizvoda platnih organizacija Odjel za kartično poslovanje	tel. tel.	052/702 351 052/702 352
SEKTOR RAĈUNOVODSTVA I LOGISTIKE	tel. fax	052/702 330 052/702 387
Odjel računovodstva Odjel izvješćivanja	tel. tel.	052/702 333 052/702 404
Odjel za upravljanje imovinom	tel.	052/702 329
SEKTOR INFORMATIĈKIH TEHNOLOGIJA	tel. fax	052/702 320 052/702 388
Odjel središnjih i mreţnih sustava Odjel razvoja i aplikativne podrške	tel. tel.	052/702 371 052/702 370

Poslovna mreţa

POSLOVNI CENTAR UMAG – BUJE - NOVIGRAD
PODRUŢNICA UMAG - SJEDIŠTE	tel.	052/702 300
Ernesta Miloša 1, 52470 Umag	fax	052/702 353
POSLOVNICA UMAG	tel.	052/702 366
POSLOVNICA ROBNA KUĆA UMAG	tel./fax	052/741 082
1. svibnja bb, 52470 Umag
POSLOVNICA SAVUDRIJA	tel.	052/759 547
Bašanija bb, 52475 Savudrija	fax	052/759 291
POSLOVNICA BRTONIGLA	tel./fax	052/774 430
Trg. Sv. Zenone 4, 52474 Brtonigla
POSLOVNICA BUJE	tel.	052/772 271
Trg J.B.Tita 1, 52460 Buje	fax	052/772 431
POSLOVNICA NOVIGRAD	tel.	052/757 414
Murvi 15, 52466 Novigrad	fax	052/757 145
POSLOVNI CENTAR POREĈ - PAZIN
PODRUŢNICA POREĈ	tel.	052/429 050
Partizansko šetalište 5a, 52440 Poreč	fax	052/451 453
POSLOVNICA ALDO NEGRI POREĈ	tel.	052/427 383
Aldo Negri 2, 52440 Poreč	fax	052/431 832
POSLOVNICA TRŢNICA POREĈ	tel./fax	052/453 259
Partizansko šetalište 4, 52440 Poreč
POSLOVNICA VRSAR	tel.	052/441 130
Obala J.B.Tita 27, 52450 Vrsar	fax	052/442 074
POSLOVNICA VIŠNJAN	tel.	052/449 420
Istarska 1, 52463 Višnjan	fax	052/449 369
POSLOVNICA TAR	tel.	052/443 757
Borgo bb, 52465 Tar	fax	052/443 767
POSLOVNICA PAZIN	tel.	052/624 557
Trg slobode 2, 52000 Pazin	fax	052/621 160
POSLOVNICA ŢMINJ	tel.	052/846 270
Pazinska 2h, 52431 Ţminj	fax	052/846 490
POSLOVNICA MOTOVUN	tel.	052/681 571
Kanal 5, 52424 Motovun	fax.	052/681 572
POSLOVNI CENTAR PULA – ROVINJ - LABIN
PODRUŢNICA PULA (ŠIJANA)	tel.	052/500 041
J. Ţakna 4b, 52100 Pula	fax	052/215 973
POSLOVNICA PULA (ROBNA KUĆA)	tel.	052/215 977
Dalmatinova 3, 52100 Pula	fax	052/215 750
POSLOVNICA PULA (VERUDA)	tel.	052/392 193
Tomassinijeva 32, 52100 Pula	fax	052/392 195
POSLOVNICA ROVINJ	tel.	052/845 070
S.Radića 9, 52210 Rovinj	fax	052/845 079
POSLOVNICA LABIN	tel.	052/881 051
Zelenice 10, 52220 Labin	fax	052/881 053
POSLOVNI CENTAR RIJEKA - BUZET
PODRUŢNICA RIJEKA	tel.	051/213 360
Janeza Trdine 6, 51000 Rijeka	fax	051/212 253
POSLOVNICA OPATIJA	tel.	051/688 444
Maršala Tita 140/3, 51410 Opatija	fax	051/688 445
POSLOVNICA VIŠKOVO	tel.	051/504 320
Viškovo 2, 51216 Viškovo	fax	051/504 325

POSLOVNICA BUZET Trg Fontana 2, 52420 Buzet	tel. fax	052/663 417 052/663 393

POSLOVNI CENTAR ZAGREB POSLOVNICA ZAGREB	tel.	01/6040 589
Radnička cesta 34, 10000 Zagreb	fax	01/6040 615

Istarska kreditna banka Umag d.d. Umag, travanj 2016.

AI Terminal

Istarska Kreditna Banka UMAG d.d.

2128_rns_2016-04-29_ea3e5dc4-44e7-499e-bcb2-ad6a3fbcbb65.pdf

2015

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

Sadrţaj

Financijski pokazatelji

Uprava banke i Nadzorni odbor

Nadzorni odbor

Izvješće Uprave

IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA UPRAVE ZA 2015. GODINU

Izvješće Nadzornog odbora

IZVJEŠĆE

Nadzornog odbora o nadzoru nad vođenjem poslovanja i godišnjim financijskim izvješćima Istarske kreditne banke Umag d.d., Umag za 2015. godinu

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

IZJAVU O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

Djelovanje Uprave

Djelovanje Nadzornog odbora

Predsjednik Uprave

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

GODIŠNJI UPITNIK

POSVEĆENOST PRINCIPIMA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

DIONIĈARI I GLAVNA SKUPŠTINA

UPRAVNA I NADZORNA TIJELA

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015.

Sadrţaj

Stranica

Odgovornost za financijske izvještaje

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d. IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŢAJU NA DAN 31. PROSINCA 2015. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TOKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015.

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Povijest i osnutak

Osnovne djelatnosti Banke

Tijela Banke i Uprava

NADZORNI ODBOR

UPRAVA

2.1 Osnove sastavljanja

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene raĉunovodstvenih politika i objava

Prva primjena novih izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja koje su na snazi za tekuće financijsko razdoblje

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

2.1.1 Promjene raĉunovodstvenih politika i objava (nastavak)

Standardi i tumačenja koje je izdao OMRS i koji su usvojeni u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

2.1.1 Promjene raĉunovodstvenih politika i objava (nastavak)

Standardi i tumačenja koje je izdao OMRS i koji još nisu usvojeni u Europskoj uniji

2.2 Ulaganja u podruţnice

2.3 Strane valute

Transakcije i stanja u stranoj valuti

2.4. Financijski instrumenti

2.4.1 Financijska imovina

(a) Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

(b) Krediti i potraživanja

(c) Ulaganja koja se drže do dospijeća

2.4.1 Financijska imovina (nastavak)

(d) Financijska imovina raspoloživa za prodaju

(e) Priznavanje

2.4.2 Financijske obveze

(a) Obveze iskazane po amortiziranom trošku

2.4.3 UtvrĊivanje fer vrijednosti

2.4.4 Prestanak priznavanja

2.5 Skupine financijskih instrumenata

2.6 Prijeboj

2.7 Prihodi i rashodi od kamata

2.8 Prihodi od naknada i provizija

2.9 Prihodi od dividendi

2.10 Umanjenje vrijednosti financijske imovine

(a) Imovina po amortiziranom trošku

2.10 Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

(b) Imovina klasificirana kao raspoloživa za prodaju

2.11 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

2.12 Nematerijalna imovina

2.13 Nekretnine i oprema

2.14 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji