Annual Report • Apr 30, 2015
Annual Report
Open in ViewerOpens in native device viewer
| Financijski pokazatelji | II |
|---|---|
| Uprava banke i Nadzorni odbor | III |
| Izvješće Uprave | IV |
| Izvješće Nadzornog odbora | XII |
| Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja | XIII |
| Mišljenje revizora na godišnje izvještaje | XXIII |
| Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora | XXVI |
| Korespondentne banke | XXVIII |
| Kontakti | XXIX |
| Poslovna mreža | XXX |
| BILANCA | U TISUĆAMA HRK |
|---|---|
| UKUPNA SREDSTVA | 2.926.122 |
| UKUPNI VLASNIČKI KAPITAL | 260.237 |
| RAČUN DOBITI I GUBITKA | U TISUĆAMA HRK |
|---|---|
| NETO PRIHOD IZ REDOVITOG POSLOVANJA | 110.185 |
| DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA | 14.657 |
| DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA | 12.068 |
Uprava banke
Miro Dodić, dipl.oec. Predsjednik Uprave
Zamjenik predsjednika: Edo Ivančić, oec.
Predsjednik: Milan Travan, dipl.oec. Članovi: Marijan Kovačić, dipl.oec. Vlatko Reschner, dipl.oec. Anton Belušić, dipl.oec.
Marina Vidič, dipl.oec. Klaudija Paljuh, dipl.oec. Članica Uprave Članica Uprave
Budući da je i tijekom 2014. godine nastavljen pad domaće potražnje, posebno osobne potrošnje i investicija, a pozitivni su trendovi zabilježeni samo kod turizma, izvoza roba i usluga, realna vrijednost BDP-a smanjena je za daljnjih 0,4 posto. Prema očekivanjima, tek u ovoj 2015. godini trebala bi biti zabilježena stagnacija ili tek neznatno pozitivna stopa rasta, što će Hrvatsku ponovo svrstati vrlo nisko na ljestvicu gospodarskog rasta članica EU-a.
Prošla je još jedna godina bez pravog rješenja nelikvidnosti u realnom sektoru, što je jedan od osnovnih problema i ograničavajućih faktora oporavka poslovnog sektora. Budući da je instrument predstečajnih nagodbi pokazao manjkavosti u provedbi, tijekom godine u više navrata izvršene su izmjene, međutim nema pozitivnih pomaka koji bi novi zakon trebao donijeti u provedbi.
Ulazak Hrvatske u EU nije niti u drugoj godini članstva rezultirao povećanjem inozemnih investicija, kao ni oživljavanjem tržišta vrijednosnica. Tako je i protekla godina prošla bez značajnijih pozitivnih pomaka u proizvodnji te je evidentan nastavak negativnog trenda broja zaposlenih u industriji. Od proljeća 2009. godine građevinarstvo se nalazi u dubokoj krizi, čiji se kraj još uvijek ne nazire, pa je djelatnost građevinarstva vodeća po iznosu prijavljenih obveza u predstečajnim nagodbama. Za razliku od situacije kod nas, u EU je od proljeća 2013. godine uspostavljen uzlazni trend u građevinarstvu. Zaustavljanje pada građevinske, a i ostalih pratećih aktivnosti u Hrvatskoj, ovisit će o mogućnostima oporavka privatnih i javnih investicija, za što je u nedostatku vlastitih financijskih sredstava bitno korištenje direktnih stranih ulaganja, a posebno opsežnije i efikasnije korištenje raspoloživih sredstava iz fondova EU-a. U protekloj godini iskazana je i stagnacija maloprodajnog prometa, što znači da je njegova razina još uvijek za oko 17 posto manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Takva kretanja rezultat su nepovoljnih kretanja na tržištu rada, koja su dovela do smanjena kupovne moći stanovništva, pa je stoga i domaća potražnja na niskoj razini. Niska domaća potražnja uz uvozne pritiske tijekom protekle godine spuštali su razinu rasta cijena, a u drugom dijelu godine, posebno tijekom trećeg i četvrtog kvartala, oštar pad cijene sirove nafte na svjetskim tržištima odredio je trend kretanja cijena i za 2015. godinu.
Premda je iskazan pad nezaposlenosti, stopa nezaposlenosti ostaje na razini blizu 20 posto. Realne bruto plaće bilježile su pad u proteklih pet godina, a u budućem razdoblju očekuje se njihova stagnacija s obzirom na nepovoljno stanje na tržištu rada.
Vrijednost izvoza je povećana, ponajprije zahvaljujući pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, i odnosi se dijelom na izvoz domaćih proizvoda, a dijelom na posredovanje u trgovini između EU-a i trećih zemalja.
Pozitivna kretanja turističkih noćenja iz prošlih godina nastavljena su i u 2014. godini, kada je ostvareno oko 2,6 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je rezultat pozitivnih kretanja gospodarske aktivnosti u većini nama turistički značajnijih zemalja EU-a. I u ovoj 2015. godini očekujemo nastavak pozitivnih kretanja.
Posljednjih godina fiskalnu politiku karakteriziraju (pre)optimistična predviđanja gospodarskog rasta i neodlučnost u provedbi snažnijih strukturnih reformi koje bi omogućile održivo smanjenje proračunskih rashoda. Javni dug raste prebrzo, a njegov udio u BDP-u dosegao je razinu od 79 posto. Treba spomenuti da je iznosio tek 36 posto u 2008. godini, da je granica maastrichtskog kriterija od 60 posto prekoračena još u 2012. godini. Dakle, u okviru EU-a Hrvatska pripada zemljama s najvišim rastom javnog duga, a rast će se nastaviti u 2015. godini, s obzirom na potrebu financiranja i dalje visokog proračunskog deficita.
I u protekloj godini nastavljena je lagana deprecijacija kune prisutna od 2009. godine. Naime, razdoblje nakon 2008. godine obilježavaju znatno manji priljevi deviza iz inozemstva i dobra kunska likvidnost na novčanom tržištu, tako da su ponuda i potražnja za devizama postale glavne odrednice kretanja tečaja pa i u 2015. godini očekujemo nastavak lagane deprecijacije. Dakle, monetarna politika HNB-a i u 2014. godini podržavat će i dalje stabilnost tečaja domaće valute prema euru radi očuvanja stabilnosti cijena.
Nesklonost riziku i visoka likvidnost u sustavu odrazila se putem daljnjeg pada imovine banaka pa je tako aktiva bankarskog sustava dodatno smanjena za 0,5 posto prvenstveno radi smanjenja kreditne aktivnosti.
Banke u okružju šeste godine opće recesije iskazuju daljnje pogoršanje kvalitete kreditnog portfelja: udio nenaplativih kredita banaka se povećava, a najlošije je stanje u trgovačkim društvima, gdje je gotovo svaki treći kredit nenaplativ ili teško naplativ. Stoga Banke ostaju nesklone riziku, što uzrokuje i razduživanje privatnog sektora. Znači s jedne strane postoji visoka likvidnost bankarskog sektora, a nedostatak kapitala za razvoj poslovnog sektora je naglašen s druge strane. Tijekom godine riješen je vrlo mali broj predstečajnih nagodbi, što negativno utječe na proces restrukturiranja. Na godišnjoj razini iznos depozita je blago porastao, i to naročito u segmentu transakcijskih računa, dok su oročeni depoziti iskazali pad. Bankarski sektor u zemlji je vrlo visoko kapitaliziran, s prosječnom stopom regulatornog kapitala višom od 21 posto pa se time Hrvatska svrstava u sam vrh za države srednje i istočne Europe.
Uz sve navedeno, nastavljen je visok rast duga države te smanjenje inozemne zaduženosti. Stoga se značajniji rast kreditnih plasmana može očekivati samo u uvjetima izraženijeg oporavka ukupne gospodarske aktivnosti.
Istarska kreditna banka Umag prema visini aktive od gotovo 3 milijarde kuna zauzima 13. mjesto od ukupno 28 banaka. Na dan 31.12.2014. godine Banka posluje putem 25 podružnica i poslovnica. Regulatorni kapital iznosi 271 milijun kuna, a stopa adekvatnosti ukupnog kapitala iznosi 16,49 posto.
Banka je u protekloj godini ostvarila neto dobit u iznosu od 12,1 milijuna kuna. Operativna dobit iznosi 32,5 milijuna kuna, a troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja iznose 21,4 milijuna kuna.
Ukupni prihodi iz poslovanja iznose 161,5 milijuna kuna. Najznačajniji dio prihoda iz poslovanja je kamatni prihod, koji čini 73 posto (118,5 milijuna kuna) ukupnih prihoda.
Bilanca Banke je krajem 2014. godine iznosila 2,93 milijarde kuna i veća je za 121 milijun kuna ili 4,3 posto u odnosu na 2013. godinu.U proteklom petogodišnjem razdoblju iskazan je rast bilance u iznosu od 690 milijuna kuna uz kontinuirano profitabilno poslovanje. Radi strateške orijentacije Banke na rast bez zaduživanja putem kredita, rast depozitne osnovice određuje i rast ukupne bilance.
U strukturi aktive najznačajniji udio čine bruto kreditni plasmani komitentima (57,0 posto), zatim novčana sredstva, potraživanja od Hrvatske narodne banke i drugih banaka (23,2 posto) te vrijednosni papiri (21,8 posto).
Na dan 31. prosinca 2014. godine ukupni bruto zajmovi komitentima iznosili su 1.670 milijuna kuna i veći su za 6,4 posto u odnosu na 2013. godinu. U strukturi zajmova komitentima 76 posto čine zajmovi poslovnim subjektima, a 24 posto zajmovi stanovništvu.
U strukturi pasive najznačajniji udio od 59,5 posto čine oročeni depoziti, a slijede depoziti po viđenju s 26,6 posto.
Depoziti komitenata bilježe porast u odnosu na kraj 2013. godine za 4,9 posto te su krajem 2014. godine iznosili 2,5 milijardi kuna. U strukturi ukupnih depozita prevladavaju oročeni depoziti (69 posto) u odnosu na depozite po viđenju (31 posto). Oročeni depoziti povećani su 2,6 posto, a depoziti po viđenju zabilježili su porast od 10,5 posto.
U području poslovanja sa stanovništvom Banka je u 2014. godini usmjerila svoje aktivnosti na doradu i razvoj postojećih modela kredita, kao i razvoj novih kreditnih proizvoda te unaprjeđenje usluga internet bankarstva pa je krajem godine u ponudi Banke i mobilno bankarstvo, a razvijaju se ostale aktivnosti vezane za taj segment poslovanja. Značajno je povećan broj otvorenih tekućih računa i ugovoren je veliki broj oročenja štednih uloga. Ipak, nepovoljni gospodarski trendovi, prezaduženost građana i strah od novog zaduživanja utjecali su na nešto niži rast kreditne aktivnosti. Ukupni bruto kreditni portfelj stanovništva krajem 2014. godine iznosio je 394 milijuna kuna te je povećan za 3,8 posto. U strukturi ukupnih kredita stanovništvu najveći udio čine stambeni krediti (61 posto), a potom gotovinski krediti (23 posto). U ukupnoj strukturi depozita, depoziti stanovništva čine 80,0 posto, a povećani su u odnosu na prethodnu godinu za 2,8 posto, te ukupno iznose gotovo 2 milijarde kuna. Od toga, depoziti po viđenju iznose 466 milijuna kuna (23 posto), a oročeni depoziti 1.531 milijuna kuna (77 posto).
Depoziti pravnih osoba čine 21 posto ukupnih depozita Banke. U odnosu na kraj 2013. godine depoziti pravnih osoba bilježe povećanje za 14 posto i iznose 525 milijuna kuna. Od toga, depoziti po viđenju iznose 313 milijuna kuna, dok oročeni depoziti iznose 212 milijuna kuna i porasli su za 16 posto. Krajem 2014. godine ukupni bruto kreditni portfelj poslovnih subjekata iznosio je 1.276 milijuna kuna što je povećanje za 86 milijuna kuna, odnosno 7,2 posto u odnosu na kraj 2013. godine. U 2014. godini značajno je pojačana tržišna aktivnost u poslovanju s poslovnim subjektima – javnim sektorom što je najvećim dijelom doprinijelo rastu kvalitetnog kreditnog portfelja.
Banka održava likvidnost raspoloživim instrumentima kunske i devizne likvidnosti te ne koristi kredite kao izvore sredstava. Posebno se vodi računa o optimalnom upravljanju operativnom likvidnošću, a uspješno se koristi i vlastita metodologija upravljanja tečajnim razlikama radi korištenja utjecaja tečajnih razlika u profitabilnosti Banke.
S obzirom na otežane uvjete kreditiranja koji su obilježili čitavu proteklu godinu, a sve radi povećanja profitabilnosti, Banka je povećala ulaganja u portfelj vrijednosnica na ukupno 637 milijuna kuna, što je za 9,4 posto više od stanja početkom godine. Najveći dio tih ulaganja odnosi se na ulaganja u državne vrijednosne papire - trezorske zapise i obveznice.
Poslovanje je u protekloj godini povećano i u dijelu koji se odnosi na kunski i devizni platni promet, pa je iskazano povećanje kako volumena tako i broja transakcija po svim proizvodima.
Iz prikazane strukture naloga kunskog platnog prometa vidljiv je pozitivan trend povećanja naloga u elektronskom obliku, što je direktno povezano sa sve većim brojem korisnika internet bankarstva.
Banka je u protekloj godini ostvarila neto dobit od 12,07 milijuna kuna, a dobit prije oporezivanja iznosi 14,6 milijuna kuna. Neto dobit 2014. godine rasporedit će se dijelom za isplatu dividende dioničarima i dijelom u rezerve Banke u cilju jačanja kapitala Banke.
Bilanca Banke je porasla za 4,3 posto i dosegla vrijednost od 2,93 milijardi kuna. Ističem da je rast bilance ostvaren u uvjetima jake konkurencije, bez ikakvog dodatnog zaduživanja, pa je Istarska kreditna banka Umag jedna od rijetkih banaka koja se nije zaduživala u inozemstvu, a ni na domaćem financijskom tržištu . Iskazani rezultati poslovanja i rast Banke ostvareni su na temelju primarnih izvora sredstava, uz istovremeno zadovoljavanje dobre kunske i devizne likvidnosti i odgovarajućeg osiguranja rizičnih plasmana Banke.
S obzirom da je poslovanje u poslovnoj godini koja je pred nama i dalje izuzetno teško, kako za bankarski sustav tako i za cijelo gospodarstvo, Banka će i u 2015. godini nastaviti s umjerenim rastom, unaprjeđenjem poslovnih sustava i procesa, a sve s krajnjim ciljem poboljšanja poslovanja. Očekuju se i dalje otežani tržišni uvjeti, a oporavak gospodarstva bit će vrlo spor. Rast kreditiranja ovisi i o rastu depozita, kao primarnom izvoru sredstava, te održavanju kontinuirane suradnje s HBOR-om. Dio kreditne aktivnosti bit će i dalje usmjeren na kreditiranje javnih poduzeća u državnom vlasništvu te tijela lokalne i regionalne uprave i samouprave, a kod malog i srednjeg poduzetništva posebno će biti podržani programi kreditiranja turizma, proizvodnje i trgovine. Razvoj poslovanja sa stanovništvom se planira na način da se povećava baza pojedinačno malih plasmana.
Sukladno zakonskim propisima Banka će i dalje unaprjeđivati sustav upravljanja rizicima i naplatu dospjelih potraživanja, uvoditi nove i poboljšavati postojeće proizvode s ciljem povećanja prodaje i širenja baza i broja klijenata, te naročito širiti kanale prodaje razvojem mobilnog bankarstva, putem POS uređaja te unaprjeđenjem internet bankarstva. Planiramo povećanje prihoda iz poslovanja, posebno naplatu dugogodišnjih potraživanja, pa u 2015. godini rezultati trebaju biti bolji od iskazanih za 2014. Planiramo i dodatne troškove rezerviranja za postojeći kreditni portfelj s obzirom na teško stanje u gospodarstvu.
Sve navedene aktivnosti, od povećanja prodaje preko optimizacije troškova do razvijanja proizvoda i usluga u skladu s potrebama klijenata, vode ka cilju daljnjeg unaprjeđenja poslovanja, rasta Banke i povećanja profitabilnosti, te zadržavanju i rastu segmenta tržišta na kojem posluje Banka.
Osnovni dugoročni ciljevi u politici razvoja Banke su i dalje povećavanje kapitala Banke, ulaganje u tehnologiju i stručne kadrove te ulaganja u prostornu infrastrukturu rada Banke uz zadržavanje ugleda i tradicije Banke poznate po svojoj sigurnosti i uspješnosti poslovanja, podređene klijentima, dioničarima i zaposlenicima Banke.
Na kraju se želim zahvaliti, u svoje ime i u ime Uprave Banke, svima koji su dali svoj doprinos ostvarenju prikazanih rezultata. To se u prvom redu odnosi na naše klijente i poslovne partnere, koji su iskazali svoje povjerenje korištenjem naših usluga i proizvoda, te vrlo vrijedne suradnike i radnike Banke. Posebno zahvaljujem članovima Nadzornog odbora i svim dioničarima Banke, koji su svojim djelovanjem doprinijeli ostvarenim rezultatima i iskazali podršku u poslovanju.
Društvena odgovornost podrazumijeva odgovornost Banke prema društvu i kontinuirano razmatranje utjecaja koji njeno djelovanje ima na društvo u cjelini. U svojim strateškim odrednicama utvrdili smo uspješnost poslovanja Istarske kreditne banke vezano uz uspješnost čitave zajednice u kojoj poslujemo pa su stoga naše aktivnosti i podrške usmjerene upravo u one društvene sfere za koje smatramo da su društveno najpotrebnije.
Ovakav način poslovanja Banka provodi poštujući u prvom redu odgovornost prema dioničarima, klijentima i zaposlenicima, te u okviru svojih mogućnosti, uz pažljivo i ciljano postavljanje strateških prioriteta. Kontinuirano nastojimo razvijati i održavati kvalitetne odnose s društvom unutar kojeg poslujemo. Osnovne aktivnosti kojima pokazujemo svoju društvenu odgovornost odnose se na kvalitetno odobravanje kredita i upravljanje štednjom, održavanje razine usluga na što višoj razini te zaštitu klijenata.
Predsjednik Uprave, Miro Dodić
U ime Nadzornoga odbora Istarske kreditne banke Umag d.d., čast mi je predstaviti vam Izvješće o nadzoru nad vođenjem poslovanja i godišnjim financijskim izvješćima Istarske kreditne banke Umag d.d., Umag za 2014. godinu.
Iako je 2014. godina bila vrlo zahtjevna u bankarskom poslovanju, ostvarili smo dobar poslovni uspjeh. Naime, makroekonomska kretanja iz proteklih godina nisu promijenila smjer te je protekla godina već šesta godina negativnoga rasta BDP-a u Hrvatskoj. Banke u Hrvatskoj i dalje su pod sličnim izazovima kao i u proteklim godinama – niskom potražnjom za kreditima, uz iznimku središnje države, loši plasmani nastavili su rasti, no bili su pod kontrolom.
Unatoč teškom okruženju, Banka je tijekom čitave godine iskazivala vrlo dobru likvidnost i to prvenstveno zahvaljujući svojim klijentima, odnosno adekvatnim izvorima dugoročnog financiranja i dioničkom kapitalu. Istovremeno, management i zaposlenici Banke su svojom profesionalnošću i predanim radom, realizirali zacrtane ciljeve u gotovo svim segmentima i opravdali naše povjerenje.
Značajne aktivnosti koje su obilježile poslovanje Banke u 2014. godini odnose se na pojačane komercijalne aktivnosti u čitavoj poslovnoj mreži, najviše one usmjerene na sektor poduzetništva te naročito na naplatu dospjelih potraživanja. Daljnje jačanje tržišne pozicije, poboljšanje interne efikasnosti i maksimiziranje zadovoljstva klijenata, najvažniji su strateški ciljevi Banke u godinama koje slijede.
Nadzorni odbor Banke obavljao je svoje obveze u skladu sa zakonom, Statutom Banke te Poslovnikom Nadzornoga odbora Banke. Tijekom 2014. godine održano je sedam redovnih sjednica i jedna telefonska sjednica kako bi bez odgode mogli odlučiti o najvažnijim, operativnim poslovima. Isto tako je i Odbor za rizike i reviziju održao je sedam sjednica na kojima se raspravljalo o pitanjima u njegovoj nadležnosti.
Nadzorni odbor potvrđuje da je Banka obavljala svoje poslovanje u skladu sa zakonima, aktima Društva i odlukama Glavne skupštine.
Sukladno sa zakonskom obvezom Nadzorni odbor Banke pregledao je Godišnja financijska izvješća za 2014. godinu, Izvješće o poslovanju Banke te prijedlog Odluke o upotrebi dobiti Banke koje je dostavila Uprava Banke te sukladno tome nema primjedbi na podnesena izvješća. U tom smislu, Nadzorni odbor utvrdio je da su Godišnja financijska izvješća izrađena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama te da nepristrano prikazuju imovinu i financijsko stanje Banke, što je potvrdio i vanjski revizor Deloitte d.o.o., Zagreb, društvo koje je izvršilo reviziju financijskih izvješća za 2014. godinu. Ujedno je Nadzorni odbor suglasan s prijedlogom Uprave o upotrebi dobiti Banke.
U ime Nadzornog odbora Istarske kreditne banke, zahvaljujem svim klijentima i dioničarima na ukazanom povjerenju, svim zaposlenicima i rukovodstvu Banke na ostvarenim rezultatima. Također se zahvaljujem i svojim kolegama u Nadzornom odboru na aktivnoj podršci i doprinosu razvoju Banke.
U Umagu, 23. veljače 2015. godine Predsjednik Nadzornog odbora
Milan Travan
Na temelju članka 250.a stavak 4. i 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d. (u daljnjem tekstu: Društvo) dana 09. travnja 2015. godine daje sljedeću
Kao društvo čije su dionice uvrštene u kotaciju redovito tržište na Zagrebačkoj burzi d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. u skladu sa zakonskom regulativom, a u cilju uspostavljanja visokih kriterija korporativnog upravljanja, u svom poslovanju primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačke burze.
Detaljnija obrazloženja vezana uz primjenu Kodeksa korporativnog upravljanja Društvo daje u Godišnjem upitniku koji dostavlja Zagrebačkoj burzi d.d. i HANFA-i zajedno s godišnjim financijskim izvještajima radi javne objave.
Društvo ne odstupa od pravila utvrđenih navedenim Kodeksom korporativnog upravljanja.
Društvo primjenjuje računovodstvene politike kojima su uređeni postupci i tehnike u iskazivanju imovine, obveza, prihoda i rashoda te sastavlja i objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće o stanju Društva u skladu s važećim propisima i standardima struke.
Društvo planira tijekom 2015. godine svoje poslovanje i rezultate poslovanja i dalje činiti transparentnima i dostupnima javnosti.
Uprava i Nadzorni odbor su tijekom 2014. godine ulagali potrebne napore u cilju održavanja adekvatnog korporativnog upravljanja imajući u vidu ustroj i organizaciju, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Društva, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.
Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima navedeni su u Godišnjem izvješću Društva kao i podaci o značajnim dioničarima Društva te o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Društva.
U skladu s odredbama Statuta Društva, Uprava Društva sastoji se od 3 (tri) člana.
Članove Uprave kao i predsjednika Uprave imenuje Nadzorni odbor na vrijeme do 5 (pet) godina.
Za predsjednika ili člana Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.
Statut Društva može se izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine ako je za odluku o izmjeni Statuta glasovalo više od tri četvrtine ukupnog temeljnog kapitala Društva.
Uprava Društva ima prava, dužnosti i obveze utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Društva. Uprava vodi poslove Društva i upravlja njegovom imovinom, i pritom je dužna i ovlaštena poduzeti sve radnje i donijeti sve odluke potrebne za uspješno vođenje poslova Društva i njegovo djelovanje.
U vođenju poslova Uprava Društva naročito osigurava da Društvo posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, da se sustavno prate rizici kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju odnosno usvajaju i primjenjuju procedure za upravljanje rizicima, sustavno prati, procjenjuje i primjenjuje strategija održavanja odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na rizike kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju, da funkcionira sustav unutarnjih kontrola za sva područja poslovanja Društva, nesmetano obavljaju poslovi revizije i kontrole, da Društvo vodi poslovne i druge knjige i poslovnu dokumentaciju, sastavlja knjigovodstvene dokumente, realno procjenjuje imovinu i obveze, sastavlja financijska i druga izvješća u skladu s računovodstvenim propisima i standardima te zakonom, te da izvješćuje i obavještava Hrvatsku narodnu banku sukladno propisima.
U skladu s potrebama u obavljanju svojih poslova, Uprava Društva osniva odbore ili druga tijela koja joj pomažu u radu. Stalne komisije koje djeluju u Društvu su Komisija za upravljanje aktivom i pasivom, te rizicima Banke, Kreditna komisija, Komisija za planiranje i upravljanje informatičkim tehnologijama i Komisija za procjenu prometne vrijednosti nekretnina na kojima se zasniva osiguranje odobrenih plasmana. Sustavom unutarnjih kontrola i postavljenih kontrolnih funkcija Banke detaljno se prati zakonitost, ispravnost, pravovaljanost i dokumentiranost procesa poslovanja, čime je Upravi osiguran adekvatan nadzor.
U skladu sa Statutom Društva Nadzorni odbor ima pet članova koji između sebe biraju predsjednika i njegova zamjenika. Članove Nadzornog odbora bira Glavna skupština Društva. Za člana Nadzornog odbora može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.
Nadzorni odbor Društva imenuje i razrješuje članove Uprave, usmjerava poslovnu politiku, aktivno pridonosi njenoj realizaciji i nadzire vođenje poslova. Nadzorni odbor Društva razmatra izvješća koja se odnose na poslovnu politiku, financijske rezultate poslovanja, kvalitetu rizične aktive, upravljanje rizicima, rad unutarnje revizije i kontrole, kontrole usklađenosti, status otklanjanja nedostataka utvrđenih nadzorom središnje banke, vanjskih revizora i unutarnje revizije i kontrole, daje suglasnost na odluke i druge akte Uprave i drugih tijela Društva sukladno zakonu, aktima Društva i vlastitim odlukama, daje suglasnost na godišnje planove rada kontrolnih funkcija.
Kao pomoćno tijelo Nadzornog odbora u Društvu je osnovan i Odbor za rizike i reviziju, koji o svojim aktivnostima redovno izvješćuje Nadzorni odbor na njegovim sjednicama.
Sukladno odredbama članka 250.a stavka 4. i članka 272.p. Zakona o trgovačkim društvima, ova Izjava je sastavni dio Godišnjeg izvješća o stanju Društva za 2014. godinu. Sastavni dio ove Izjave je popunjeni godišnji Upitnik o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja HANFA-e i Zagrebačke burze d.d. koji sadrži sve odgovore i potrebna razjašnjenja.
Miro Dodić, dipl.oec.
| OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU: | ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG D.D. UMAG |
|---|---|
| KONTAKT OSOBA I BROJ TELEFONA: | Ecija Marušić, Sektor riznica i financijska tržišta |
| DATUM ISPUNJAVANJA UPITNIKA: | 9. travnja 2015. godine |
Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.
Za pitanja koja su sadržana u upitniku, potrebno je napisati obrazloženje, samo onda ako pitanje to izričito traži.
Odgovori koji se nalaze u upitniku vrednuju se po određenom postotku, koji je iskazan na početku svakog poglavlja.
Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
| Broj pitanja | Pitanje |
|---|---|
| Odgovor DA/NE | Objašnjenje |
Odgovori na ovaj set pitanja nose 30% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
Broj pitanja Pitanje Odgovor DA/NE Objašnjenje
I K B U m a g d . d . G o d i š n j e i z v j e š ć e 2 0 1 4 Stranica XV
18 Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)
NE Nije bilo takvih tužbi.
NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE: Miro Dodić, predsjednik Uprave; Klaudija Paljuh, članica Uprave; Marina Vidič, članica Uprave
NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE: Milan Travan, predsjednik Nadzornog odbora; Edo Ivančić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora; Marijan Kovačić, Anton Belušić i Vlatko Reschner, članovi Nadzornog odbora
Odgovori na ovaj set pitanja nose 20 % cjelokunog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
| Broj pitanja | Pitanje |
|---|---|
| Odgovor DA/NE | Objašnjenje |
objasniti) DA
NE Ne postoje.
30 Jesu li bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti)
NE Ne postoje.
revizije? (ako ne, objasniti) DA
DA Ovime objavljujemo da pri ispunjavanju obveza utvrđenih Politikom nagrađivanja Banka postupa prema načelu razmjernosti, na način i u opsegu koji je primjeren veličini, unutarnjoj organizaciji, vrsti, opsegu i složenosti poslova Banke.
Nadzorni odbor Banke donosi i redovito preispituje temeljna načela politike primitaka jednomgodišnje. Time se ocjenjuje usklađenost provođenja politike primitaka s politikama i mogućim procedurama Banke vezanim uz primitke te s relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima.
Primici se utvrđujuju na pojedinačnoj osnovi za Upravu Banke, te na zbirnoj osnovi za više rukovodstvo i kontrolne funkcije.
Kod donošenja odluke odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika određuje se na način da iznos varijabilnog dijela ne može prelaziti iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka.Također se odlučuje o smanjenju ili ukidanju varijabilnih primitaka radnicima, uključujući aktiviranje odredbi o malusu ili povratu primitaka, ako dođe do značajnog narušavanja uspješnosti ili ostvarivanja gubitka Banke.
Ove odluke se donose krajem poslovne godine temeljem saznanja o rezultatima poslovanja tekuće poslovne godine. Iznosi primitaka se isplaćuju za više rukovodstvo i kontrolne funkcije na mjesečnoj osnovi putem predujmova. Varijabilni primitci Uprave se isplaćuju u ukupnom iznosu nakon završetka poslovne godine.
Kriteriji za određivanje fiksnih i varijabilnih primitaka su:
1) fiksni primici odražavaju profesionalno iskustvo i odgovornosti koje proizlaze iz opisa radnog mjesta pojedinog radnika. Utvrđeni su pojedinačno za svakog pojedinog radnika.
2) varijabilni primici odražavaju uspješnost koja je održiva i koja je prilagođena rizicima, odnosno uspješnost koja nadmašuje standard očekivan u skladu s opisom radnog mjesta pojedinog radnika.
Varijabilni (stimulativni) dio sastavni je dio osnovne plaće, kojim se plaća korigira s obzirom na različiti opseg i kvalitetu rada pojedinog zaposlenika u odnosu na redoviti radni učinak prosječnog zaposlenika po pravilima struke, točnosti i učinkovitosti na radu, odgovarajućem korištenju uređaja i opreme te tehnološkoj i radnoj disciplini.
Ovaj način utvrđivanja varijabilnog dijela plaće odnosi se na sve radnike, neovisno o utjecaju tih radnika na profil rizičnosti Banke osim na radnike Uprave Banke, rukovoditelje kontrolnih funkcija i više rukovodstvo.
Osnovni kriteriji za utvrđivanje varijabilnog dijela plaće odnosi se na mjerenje uspješnosti i s tim povezano prilagođivanje primitaka rizicima na razini poslovne jedinice za financijske pokazatelje su slijedeći:
1) kretanje osnovnih bilančnih pozicija u odnosu na plan i protekla razdoblja na razini poslovne cjeline
2) ostvarivanje planirane visine prihoda (kamatnih, nekamatnih i ostalih)
3) ostvarena prodaja u određenim segmentima poslovanja (depozitnom, kreditnom, ostalom)
4) struktura kreditnih plasmana po rizičnosti propisanoj posebnom Odlukom HNB i po dospjeću
5) utjecaj na rezultat Banke putem visine troškova kreditnog rizika za određeno razdoblje
Ostali kriteriji koji se odnose na nefinancijske pokazatelje su slijedeći:
1) vrsta, opseg i složenost poslova odnosno pozicija radnika u organizacijskoj strukturi
2) ovlasti i odgovornosti povezane s pozicijom radnika,
3) vrste rizika kojima radnik upravlja,
4) usporedba s podacima poslovanja ukupnog financijskog sektora i s podacima o poslovanju ostalih financijskih institucija za promatrano razdoblje. Uzima se u obzir trend kretanja osnovnih pokazatelja poslovanja institucija u financijskom sektoru i Banke. Podaci ove usporedbe su korektivan faktor varijabilnog dijela plaće.
Plaća Predsjednika i članova uprave Banke ugovorena je za vrijeme trajanja njihovih mandata.
Uz plaću, Uprava ima pravo na nagrađivanje temeljem uspješnog poslovanja.
Za rad u Nadzornom odboru nagradu za članove Nadzornog odbora i Predsjednika Glavne skupštine Banke donosi Glavna skupština.
Odgovori na ovo područje nose 10% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
| Broj pitanja | Odgovor DA/NE | Pitanje Objašnjenje |
|---|---|---|
| 53 | DA | Ima li društvo vanjskog revizora? |
| 54 | NE | Je li je vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom? |
| 55 | NE | Je li vanjski revizor društva, pruža društvu, sam ili putem povezanih osoba, druge usluge? |
| 56 | NE | Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti) Na temelju natječaja naknada se plaća sukladno ugovoru sklopljenim s najpovoljnijim ponuditeljem |
57 Ima li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti) DA
Odgovori na ovo poglavlje nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
| Broj pitanja | Odgovor DA/NE | Pitanje Objašnjenje |
|---|---|---|
| 58 | DA | Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima? |
| 59 | NE | Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja? |
| 60 | s tim u vezi? DA |
Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja |
| 61 | DA | Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom? |
| 62 | objasniti) NE |
Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, |
| 63 | NE | Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima? |
| 64 | DA | Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti? |
ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d.
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2014.
| Odgovornost za financijske izvještaje | 1 |
|---|---|
| Izvještaj neovisnog revizora | 2 |
| Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti | 4 |
| Izvještaj o financijskom položaju | 5 |
| Izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici | 6 |
| Izvještaj o novčanom toku | 7 |
| Bilješke uz godišnje financijske izvještaje | 8 - 86 |
| Dodatne informacije koje nisu sastavni dio financijskih izvještaja | 87 - 95 |
Temeljem Zakona o računovodstvu Republike Hrvatske, Uprava je dužna osigurati da financijski izvještaji za svaku financijsku godinu budu pripremljeni u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata poslovanja Istarske kreditne banke Umag d.d. ("Banka") za to razdoblje.
Nakon provedenih istraživanja, Uprava razumno očekuje da Banka ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo nastavka poslovanja pri izradi financijskih izvještaja.
Pri izradi financijskih izvještaja Uprava je odgovorna:
Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj Banke, kao i njihovu usklađenost s hrvatskim Zakonom o računovodstvu (Narodne novine 109/07, 54/13, 121/14). Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Banke, pa stoga i za poduzimanje razumnih mjera da bi se spriječile i otkrile pronevjere i ostale nezakonitosti.
Potpisali u ime Uprave:
Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag
Ernesta Miloša 1
52470 Umag
Hrvatska
| Bilješka | 2014. | 2013. | |
|---|---|---|---|
| Prihodi od kamata i slični prihodi | 118.551 | 123.602 | |
| Rashodi od kamata i slični rashodi | (57.002) | (60.605) | |
| Neto prihodi od kamata | 6 | 61.549 | 62.997 |
| Prihodi od naknada i provizija | 28.643 | 26.989 | |
| Rashodi od naknada i provizija | (4.307) | (3.880) | |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 8 | 24.336 | 23.109 |
| Trošak umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke – neto |
7 | (21.670) | (23.272) |
| Neto prihodi nakon troškova umanjenja vrijednosti kredita |
64.215 | 62.834 | |
| Tečajne razlike – neto |
9 | 13.506 | 13.415 |
| Rezultat od imovine namijenjene trgovanju – neto |
10 | 2.582 | 398 |
| Ostali poslovni prihodi | 11 | 2.068 | 3.496 |
| Troškovi zaposlenih | 12 | (37.661) | (37.510) |
| Opći i administrativni troškovi | 13 | (23.734) | (22.802) |
| Troškovi amortizacije | 14 | (5.492) | (5.626) |
| Ostali rashodi iz poslovanja | 15 | (827) | (573) |
| Dobit prije poreza na dobit | 14.657 | 13.632 | |
| Porez na dobit | 16 | (2.589) | (798) |
| Neto dobit za godinu | 12.068 | 12.834 | |
| Ostali sveobuhvatni prihod: | |||
| Stavke koje se kasnije ne prenose u dobit ili gubitak |
- | - | |
| Stavke koje se kasnije mogu prenositi u dobit ili gubitak |
(260) | 1.011 | |
| Imovina raspoloživa za prodaju | (260) | 1.011 | |
| Neto promjena u fer vrijednosti | (260) | 1.011 | |
| Neto vrijednost prenesena u dobit ili gubitak | - | - | |
| Ukupno ostali sveobuhvatni prihod | (260) | 1.011 | |
| Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine | 11.808 | 13.845 | |
| Zarada po dionici (u kunama) | 17 | 81,57 | 86,75 |
| Bilješka | 31. prosinca 2014. |
31. prosinca 2013. |
|
|---|---|---|---|
| IMOVINA | |||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
18 | 380.726 | 424.361 |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju |
19 | 467.745 | 423.668 |
| Krediti i predujmovi bankama | 20 | 344.424 | 266.026 |
| Krediti i predujmovi klijentima | 21 | 1.502.025 | 1.468.591 |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća |
22 | 139.835 | 125.530 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
23 | 25.818 | 31.087 |
| Nematerijalna imovina | 24 | 3.439 | 2.804 |
| Nekretnine i oprema | 25 | 45.963 | 48.451 |
| Ulaganje u nekretnine | 26 | 3.869 | 3.542 |
| Dugotrajna imovina namijenjena prodaji | 27 | 6.701 | 3.949 |
| Ostala imovina | 27 | 2.856 | 3.186 |
| Odgođena porezna imovina | 28 | 2.000 | 1.936 |
| Potraživanja za predujam poreza na dobit |
721 | 1.422 | |
| Ukupna imovina | 2.926.122 | 2.804.553 | |
| OBVEZE | |||
| Hibridni financijski instrumenti Obveze prema bankama |
31 29 |
33.131 82.895 |
29.900 82.686 |
| Obveze prema klijentima | 30 | 2.540.930 | 2.424.870 |
| Ostale obveze | 32 | 8.929 | 8.604 |
| Ukupne obveze | 2.665.885 | 2.546.060 | |
| DIONIČKA GLAVNICA |
|||
| Dionički kapital | 33 | 162.800 | 162.800 |
| Premija na izdane dionice | 33 | 197 | 197 |
| Vlastite dionice | 33 | (91) | (91) |
| Zadržana dobit | 34 | 58.783 | 56.779 |
| Rezerve | 34 | 38.548 | 38.808 |
| Ukupna dionička glavnica | 260.237 | 258.493 | |
| Ukupno dionička glavnica i obveze | 2.926.122 | 2.804.553 |
| Bilješka | Dionički kapital |
Vlastite dionice |
Premija na izdane dionice |
Rezerve | Zadržana dobit |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2013. |
162.800 | (91) | 197 | 37.797 | 54.453 | 255.156 | |
| Neto dobit za godinu |
- | - | - | - | 12.834 | 12.834 | |
| Ostali sveobuhvatni prihodi |
- | - | - | 1.011 | - | 1.011 | |
| Ukupno sveobuhvatni prihodi |
- | - | - | 1.011 | 12.834 | 13.845 | |
| Isplata dividende za 2012. |
- | - | - | - | (10.508) | (10.508) | |
| Stanje 31. prosinca 2013. |
162.800 | (91) | 197 | 38.808 | 56.779 | 258.493 | |
| Neto dobit za godinu |
- | - | - | - | 12.068 | 12.068 | |
| Ostali sveobuhvatni prihodi |
- | - | - | (260) | - | (260) | |
| Ukupno sveobuhvatni prihodi Isplata dividende za 2013. |
- | - | - | (260) | 12.068 | 11.808 | |
| - | - | - | - | (10.064) | (10.064) | ||
| Stanje 31. prosinca 2014. |
162.800 | (91) | 197 | 38.548 | 58.783 | 260.237 | |
| Bilješka | 2014. | 2013. | |
|---|---|---|---|
| Novčani tok od poslovnih aktivnosti | |||
| Dobit prije oporezivanja | 14.657 | 13.632 | |
| Usklađenja za nenovčane stavke: | |||
| Amortizacija nekretnina i opreme i nematerijalne imovine | 14 | 5.492 | 5.626 |
| Povećanje rezerviranja za umanjenje vrijednosti | 7 | 21.670 | 23.272 |
| Nerealizirane tečajne razlike – neto | 9 | (979) | (685) |
| Nerealizirani dobitak od imovine raspoložive za prodaju | 260 | (1.011) | |
| Promjene u fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju | 10 | (2.582) | (398) |
| Neto prihodi od kamata | 6 | (61.549) | (62.997) |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 8 | (24.336) | (23.109) |
| Novčani tokovi uporabljeni za poslovne aktivnosti prije | (47.367) | (45.670) | |
| promjena na poslovnim sredstvima i obvezama | |||
| - neto (povećanje) sredstava kod HNB-a | (2.014) | (21.400) | |
| - neto (povećanje) trezorskih zapisa, mjenica i obveznica | (53.113) | (271.803) | |
| - neto (povećanje) kredita i predujmova klijentima | (52.304) | (23.071) | |
| - neto (povećanje) ostale imovine | (1.623) | (1.406) | |
| - neto povećanje obveza prema bankama | 239 | 23 | |
| - neto povećanje obveza prema klijentima | 116.059 | 115.079 | |
| - neto povećanje ostalih obveza | 839 | 2.658 | |
| Naplaćene kamate | 118.551 | 123.602 | |
| Plaćene kamate | (57.002) | (60.605) | |
| Primljena dividenda | 352 | 252 | |
| Naplaćene naknade i provizije | 28.643 | 26.989 | |
| Plaćene naknade i provizije | (4.307) | (3.880) | |
| Plaćeni porez na dobit | (3.373) | (4.156) | |
| Neto novčana sredstva (uporabljena za)/ostvarena iz | 43.580 | (163.388) | |
| poslovne aktivnosti | |||
| Novčani tok iz investicijske aktivnosti | |||
| Kupovina nematerijalne imovine | 24 | (1.839) | (1.009) |
| Kupovina nekretnina i opreme i ulaganja u nekretnine | 25,26 | (2.423) | (2.343) |
| Primici od prodaje financijske imovine namijenjene trgovanju | - | - | |
| Neto novčana sredstva uporabljena za investicijske aktivnosti |
(4.262) | (3.352) | |
| Novčani tok iz financijskih aktivnosti | |||
| (Smanjenje) / povećanje ostalih pozajmljenih sredstava | (30) | 10.063 | |
| Povećanje od hibridnih financijskih instrumenata | 31 | 3.231 | 6.172 |
| Prodaja / (kupovina) vlastitih dionica | 33 | - | - |
| Isplata dividendi | (10.033) | (10.653) | |
| Neto novčana sredstva ostvarena iz financijske aktivnosti | (6.832) | 5.582 | |
| Neto povećanje / (smanjenje) novca i novčanih | 32.486 | (161.158) | |
| ekvivalenata | |||
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine | 36 | 460.106 | 620.883 |
| Neto novčani priljev / (odljev) iz poslovnih aktivnosti | 43.580 | (163.388) | |
| Neto novčani odljev iz ulagačkih aktivnosti | (4.262) | (3.352) | |
| Neto novčani (odljev) / priljev iz financijskih aktivnosti | (6.832) | 5.582 | |
| Efekt promjene tečajeva | 263 | 381 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine | 36 | 492.855 | 460.106 |
Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag ("Banka") osnovana je 1956. godine, a registrirana je kao dioničko društvo dana 19. prosinca 1989. godine. Sjedište Banke je u Umagu, Ernesta Miloša 1, Hrvatska.
Marijan Kovačić Predsjednik
| Milan Travan | Predsjednik |
|---|---|
| Edo Ivančić | Zamjenik predsjednika |
| Marijan Kovačić | Član |
| Vlatko Reschner | Član |
| Anton Belušić | Član |
| Miro Dodić | Predsjednik |
|---|---|
| Marina Vidič | Članica Uprave |
| Klaudija Paljuh | Članica Uprave |
Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2014. i 2013. godine prikazana je u bilješci 33.
Dionice Banke kotiraju na Redovitom tržištu na Zagrebačkoj burzi.
Banka je predmet regulatornih zahtjeva Hrvatske narodne banke ("HNB"). Navedeni propisi uključuju limite i ostala ograničenja koja se odnose na minimalne zahtjeve adekvatnosti kapitala, klasifikaciju kredita i izvanbilančnih obveza i rezerviranja koja pokrivaju kreditni rizik, pozicije likvidnosti, kamatne stope i stranih valuta. Na kraju godine Banka je ispunjavala sve regulatorne zahtjeve.
Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.
Osnovne računovodstvene politike primijenjene u pripremi financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Tamo gdje se osnovne računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja ("MSFI"), u opisu računovodstvenih politika Banke može se pozivati na određene Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2014. godine.
Financijski izvještaji sastavljeni su sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj. Poslovanje bankarskog sektora u Hrvatskoj i poslovanje Banke provodi se u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama (NN br.159/13), prema kojem financijsko izvještavanje Banke propisuje HNB, koja predstavlja središnju nadzornu instituciju bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji izrađeni su sukladno navedenim propisima za banke.
Računovodstveni propisi na temelju kojih su pripremljeni ovi financijski izvještaji, odstupaju od MSFI-jeva kako u prezentaciji tako i u priznavanju i mjerenju. Potrebno je naglasiti sljedeće razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanje i mjerenje po MSFI:
Umanjenje vrijednosti plasmana rizične skupine A na skupnoj osnovi Banka provodi u visini latentnih gubitaka koje je utvrdila primjenom svoje interne metodologije utemeljene na iskustvu Banke, pri čemu razina ispravaka vrijednosti ne smije biti manja od 0,80% ukupnog stanja plasmana rizične skupine A. Pod gubicima koji se procjenjuju na skupnoj osnovi podrazumijevaju se gubici za koje nema dokaza na temelju kojih bi se mogli izravno povezati s pojedinačnim plasmanima, ali za koje se na temelju iskustva može procijeniti da postoje kao latentni gubici u kreditnom portfelju. Za potrebe zajedničke procjene kreditnog rizika i umanjenja vrijednosti plasmana na skupnoj osnovi Banka plasmane rizične skupine A grupira u odgovarajuće kategorije koje su podudarne s pozicijama bilance na kojima se iskazuje stanje tih plasmana. Za svaku pojedinu kategoriju izračunava se udio plasmana kod kojih je prisutan povećan stupanj kreditnog rizika u ukupnim plasmanima pojedine kategorije, te se u zavisnosti od razine kreditnog rizika u svakoj pojedinoj kategoriji određuje postotak ispravaka vrijednosti skupnih rezervacija za pojedinu kategoriju. Prisutnost kreditnog rizika u svakoj pojedinoj kategoriji kontinuirano se prati te se postotak ispravaka vrijednosti skupnih rezervacija za svaku pojedinu kategoriju tromjesečno ažurira.
Dodatno, HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s MSFI.
Pravila priznavanja i mjerenja opisana u prethodnim odlomcima su definirana u HNB-ovoj Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (NN br. 41A/2014.)
Međutim, prema HNB-ovoj Odluci o sadržaju revizije u kreditnim institucijama (NN, br. 1/2009., 75/2009) od kreditne institucije se traži da pripremi financijske izvještaje sukladno Zakonu o računovodstvu, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Kako nije moguće pripremiti jedne financijske izvještaje poštujući i pravila HNB-a i pravila MSFI-a, Uprava Banke je odlučila pripremiti financijske izvještaje sukladno pravilima HNB-a, odnosno sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, koji se temelje na pravilima koja su prezentirana u prethodnim odlomcima.
Financijski izvještaji sastoje se od izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o financijskom položaju, izvještaja o promjenama kapitala, izvještaja o novčanom toku te bilježaka. Financijski izvještaji sastavljeni su primjenom metode povijesnog troška, osim revalorizacije određenih financijskih instrumenata po fer vrijednosti. Banka svoje troškove klasificira prema metodi troška. Financijski izvještaji prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu i izvještajnu valutu Banke. Na dan 31. prosinca 2014. godine, tečaj je bio 1 USD = 6,302 kn i 1 EUR = 7,662 kn (31. prosinca 2013.: 1 USD = 5,549 kn i 1 EUR = 7,638 kn).
Iznosi prikazani u financijskim izvještajima navedeni su u tisućama kuna. Objave rizika od financijskih instrumenata prikazane su u izvještaju o upravljanju financijskim rizicima u bilješci 3.
Izvještaj o novčanom toku prikazuje promjene novca i novčanih ekvivalenata nastale tijekom razdoblja iz poslovnih aktivnosti, investicijskih aktivnosti i financijskih aktivnosti. Novac i novčani ekvivalenti uključuju visoko likvidna ulaganja. Bilješka 36 prikazuje u kojoj su stavci izvještaja o financijskom položaju uključeni novac i novčani ekvivalenti.
Novčani tok od poslovnih aktivnosti utvrđuje se korištenjem neizravne metode. Stoga se neto dobit usklađuje s nenovčanim stavkama, kao što su dobici ili gubici od mjerenja, promjene u rezerviranjima, kao i promjene u potraživanjima i obvezama. Nadalje, svi prihodi i rashodi od novčanih transakcija koji se mogu pripisati ulagačkim ili financijskim aktivnostima se eliminiraju. Primljene ili plaćene kamate klasificiraju se kao novčani tokovi od poslovnih aktivnosti. Novčani tokovi od ulagačkih i financijskih aktivnosti utvrđuju se korištenjem izravne metode. Raspodjela novčanih tokova u kategoriju poslovnih, investicijskih ili financijskih ovisi o poslovnom modelu Banke (upravljačkom pristupu).
Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MSFI zahtijeva upotrebu određenih ključnih računovodstvenih procjena. Također se od Uprave zahtijeva da se služi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Banke. Promjene pretpostavki mogu imati značajan utjecaj na financijske izvještaje u razdoblju kada je došlo do takvih promjena. Uprava smatra da su navedene pretpostavke primjerene, te da stoga financijski izvještaji Banke realno i objektivno prikazuju njen financijski položaj i rezultate. Područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za ove financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.
Sljedeće izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i koje su usvojene u Europskoj uniji su na snazi u tekućem razdoblju:
Usvajanje navedenih izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja nije dovelo do promjena računovodstvenih politika Banke.
Na datum odobrenja financijskih izvještaja bili su objavljeni, ali ne i na snazi sljedeći standardi, izmjene i dopune postojećih standarda te tumačenja koje je objavio OMRS i usvojila Europska unija:
MSFI-jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se znatno od pravila koja je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS"), izuzev sljedećih standarda, izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja o čijem usvajanju Europska unija još nije donijela odluku na dan 19. veljače 2015. godine:
Standardi i tumačenja koje je izdao OMRS i koji još nisu usvojeni u Europskoj uniji (nastavak)
Izmjene i dopune raznih standarda i tumačenja pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2012.-2014." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 5, MSFI 7, MRS 19 i MRS 34), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.).
Banka predviđa da usvajanje ovih standarda, osim MSFI 9, te izmjene i dopune postojećih standarda neće imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Banke u razdoblju njihove prve primjene.
Uprava Banke predviđa da će primjena MSFI-a 9 u budućnosti imati značajan utjecaj na iznose financijske imovine i financijskih obveza Banke. Doduše, nije praktično iznositi prihvatljivu procjenu efekta MSFI-a 9, dok se ne provedu detaljne provjere.
Istovremeno ostaje neregulirano pitanje računovodstva zaštite financijske imovine i financijskih obveza čija načela u Europskoj uniji još nisu usvojena.
Podružnice su sva društva u kojima Banka, direktno ili indirektno, ima više od pola glasačkih prava ili na drugi način kontrolira poslovanje društava. Banka ima jednu podružnicu u potpunom vlasništvu - Fiducia d.o.o., Umag.
Transakcije u stranim valutama koje predstavljaju transakcije izražene u stranim valutama, ili koje se podmiruju u stranim valutama, preračunavaju se u funkcionalnu valutu koristeći tečaj na dan transakcije.
Monetarne stavke izražene u stranim valutama preračunavaju se tako da završni datum bude datum izvještavanja. Ako je dostupno nekoliko tečajeva, koristi se tečaj po kojem su budući novčani tokovi u obliku određene transakcije ili stanja mogli biti podmireni da je došlo do tih novčanih tokova. Nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po povijesnom trošku preračunavaju se prema tečaju na dan početnog priznavanja; nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po fer vrijednosti preračunavaju se koristeći tečaj na dan utvrđivanja fer vrijednosti.
Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u računu dobiti i gubitka, osim kad su odgođeni u glavnici kao dobici ili gubici od kvalificiranih instrumenata zaštite novčanog toka ili kvalificiranih instrumenata zaštite neto ulaganja.
Svi dobici i gubici od tečajnih razlika koji se priznaju u računu dobiti i gubitka iskazani su u neto iznosu u odgovarajućoj stavci računa dobiti i gubitka.
U slučaju promjena fer vrijednosti monetarne imovine izražene u stranoj valuti koja je klasificirana kao raspoloživa za prodaju, javljaju se razlike u preračunu koje su rezultat promjena amortiziranog troška vrijednosnice i ostalih promjena knjigovodstvenog iznosa vrijednosnice.
Financijska imovina razvrstava se u sljedeće kategorije: financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ulaganja koja se drže do dospijeća, financijska imovina raspoloživa za prodaju te zajmovi i potraživanja. Klasifikacija ovisi o vrsti i namjeni financijske imovine i utvrđuje se pri prvom knjiženju. Kupnja i prodaja financijske imovine redovnim putem se počinje, odnosno prestaje obračunavati na datum trgovanja. Kupoprodaja redovnim putem je kupoprodaja financijske imovine kojom imovina mora biti isporučena u rokovima utvrđenima propisom ili konvencijom na predmetnom tržištu.
Ova kategorija ima podkategoriju: financijska imovina koja se drži radi trgovanja. Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina namijenjena trgovanju ako je stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku ili ako je dio portfelja identificiranih financijskih instrumenata kojima se zajednički upravlja i za koje postoje dokazi o kratkoročnom ostvarenju profita. Imovina u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina ako se drži radi trgovanja ili ako se njena realizacija očekuje unutar razdoblja od 12 mjeseci od datuma izvještaja o financijskom položaju. Financijska imovina namijenjena trgovanju sastoji se od dužničkih i vlasničkih instrumenata.
Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka početno se priznaje po fer vrijednosti, a trošak transakcije iskazuje se u računu dobiti i gubitka.
Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Rezultata od imovine namijenjene trgovanju – neto' u razdoblju u kojem su nastali. Prihodi od dividendi od financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Ostalih poslovnih prihoda' kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
Krediti i potraživanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaćanjem koja ne kotira na aktivnom tržištu, osim:
(a) onih koje subjekt namjerava prodati odmah ili u kratkom roku, a koja je klasificirana kao namijenjena za trgovanje, i one koju subjekt nakon početnog priznavanja iskazuje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka;
(b) onih koje subjekt nakon početnog priznavanja iskazuje kao raspoložive za prodaju; ili
(c) onih za koje nositelj neće biti u mogućnosti u cijelosti povratiti svoje prvobitno ulaganje, čemu neće biti uzrok kreditno pogoršanje.
Krediti i potraživanja početno se priznaju po fer vrijednosti – što predstavlja novčanu naknadu za odobravanje ili kupnju kredita uključujući sve direktne troškove transakcije – a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope. Krediti i potraživanja prikazuju se u izvještaju o financijskom položaju kao krediti i predujmovi bankama ili klijentima. Kamate na kredite prikazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Prihoda od kamata i sličnih prihoda'. U slučaju umanjenja vrijednosti, gubitak od umanjenja vrijednosti se prikazuje kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti kredita i priznaje se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Troška umanjenja vrijednosti kredita'.
Ulaganja koja se drže do dospijeća predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem za koju Uprava Banke ima pozitivnu namjeru i mogućnost držati je do dospijeća osim:
(a) onih koje Banka nakon početnog priznavanja iskazuje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka;
Početno se priznaju po fer vrijednosti uključujući izravne i neizravne troškove transakcije, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope. Kamate na ulaganja koja se drže do dospijeća prikazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Prihoda od kamata i sličnih prihoda'. U slučaju umanjenja vrijednosti, gubitak od umanjenja vrijednosti se prikazuje kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja i priznaje se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Neto dobitaka/(gubitaka) od investicijskih vrijednosnica'. Ulaganja koja se drže do dospijeća su državne obveznice, trezorski zapisi i mjenice.
Ulaganja raspoloživa za prodaju predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu koja je namijenjena držanju u posjedu na neodređeno vrijeme, a koja se mogu prodati za potrebe tekuće likvidnosti ili promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta ili cijene kapitala ili koja se ne mogu klasificirati kao krediti i potraživanja, ulaganja koja se drže do dospijeća ili financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.
Financijska imovina raspoloživa za prodaju početno se priznaje po fer vrijednosti, što predstavlja novčanu naknadu uključujući direktni trošak transakcije, te se naknadno vrednuje na način da se vrši amortizacija početno priznatog diskonta primjenom metode stvarnog prinosa, a temeljem stvarnog preostalog razdoblja do dospijeća, te se tako izračunati diskont priznaje kao sastavni dio kamatnog prihoda u računu dobiti i gubitka. Ujedno se primjenom alternativnog modela izračunava fer vrijednost financijske imovine te se nerealizirani dobici/gubici proizašli iz usklađivanja s fer vrijednošću priznaju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, a tek realizirani efekti uključuju se u račun dobiti i gubitka s tim da se dobici i gubici priznaju u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, osim gubitaka od umanjenja vrijednosti i pozitivnih i negativnih tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine. Ukoliko je vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju umanjena, kumulirani dobici ili gubici, koji su prethodno priznati u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti priznaju se u računu dobiti i gubitka. Međutim, kamata je izračunata primjenom metode efektivne kamatne stope, a dobici i gubici monetarne imovine klasificirane kao raspoložive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka. Dividende na glavnične instrumente raspoložive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka u 'Prihodima od dividendi' kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
Banka koristi datum trgovanja za uobičajene ugovore prilikom iskazivanja transakcija s financijskom imovinom.
Financijske obveze se klasificiraju ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak ili kao ostale financijske obveze. Financijske obveze Banke predstavljaju financijske obveze po amortiziranom trošku. Nema financijskih obveza po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka. Financijske obveze se prestaju priznavati kada prestanu postojati.
U ovu kategoriju spadaju financijske obveze koje nisu iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i mjere se po amortiziranom trošku. Financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku su depoziti banaka i klijenata, obveze po kreditima i hibridni financijski instrumenti
Kod vrijednosnih papira razvrstanih u portfelje koji podliježu vrednovanju po fer vrijednosti kada postoji kotirana cijena na burzi u zemlji vrednovanje se provodi na temelju objavljene prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti. Prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti uzimaju se iz službenih izlistaja burze za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje. U slučaju da na dan vrednovanja na međubankarskom tržištu postoji više prosječnih cijena financijske imovine koja se vrednuje izračunava se prosječna ponderirana cijena. U slučaju izostanka prosječne dnevne cijene na izlistaju o trgovanju na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti, fer vrijednost financijske imovine obračunava se na osnovu posljednje poznate dnevne prosječne cijene trgovanja u tekućem kalendarskom mjesecu. Za vrijednosne papire kojim se nije trgovalo tijekom tekućeg kalendarskog mjeseca od nastupajućeg dana vrednovanja, kao fer vrijednost uzima se posljednja utvrđena fer vrijednost u prethodnom kalendarskom mjesecu ukoliko je u tom mjesecu izvršeno trgovanje s promatranim vrijednosnim papirom.
Za vrijednosnice koje kotiraju na domaćem tržištu uzimaju se podaci kretanja cijena sa Zagrebačke burze ili drugog uređenog tržišta u zemlji, a za vrijednosnice koje kotiraju u inozemstvu uzimaju se podaci priznatih sudionika na tržištu kapitala u zemlji ili podaci na burzama u inozemstvu ili drugom uređenom tržištu u inozemstvu.
Za vrijednosne papire koji se vrednuju po fer vrijednosti, a kojima se nije trgovalo u prethodnom i tekućem kalendarskom mjesecu od dana vrednovanja kao i za one vrijednosne papire koji su uvršteni na burzama u inozemstvu, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na službenim internet stranicama renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala (Reuters ili Bloomberg i dr.), ili prema telefonskoj kotaciji zadnje ponude na kupnju renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala, ili na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na stranicama financijsko-informacijskih servisa renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala.
Fer vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske raspoređenih u portfelj financijske imovine raspoložive za prodaju utvrđuju se po amortizacijskom trošku primjenom metode stvarnog prinosa i primjenom alternativnog modela izračuna fer vrijednosti na temelju posljednjih dražbi. Prinos se koristi samo za izračun amortizacije diskonta dok se fer vrijednost s posljednje dražbe koristi za izračun fer vrijednosti.
Fer vrijednost za zajmove i predujmove kao i obveze prema bankama i klijentima utvrđuju se korištenjem modela sadašnje vrijednosti na temelju ugovorenih novčanih tokova.
Financijska imovina prestaje se priznavati kad ugovorna prava na primanje novčanih tokova od te imovine prestanu postojati ili je imovina prenesena te kada su preneseni i svi bitni rizici i koristi vlasništva (odnosno, ako Banka ne prenosi niti zadržava gotovo sve rizike i nagrade, Banka testira kontrolu kako bi se osiguralo da stalna uključenost na temelju bilo kojeg zadržanog prava kontrole ne sprječava prestanak priznavanja). Financijske obveze prestaju se priznavati kad su plaćene ili na neki drugi način prestale postojati.
Banka klasificira financijske instrumente u skupine prema njihovoj prirodi uzimajući u obzir karakteristike navedenih financijskih instrumenata. Klasifikacija je prikazana u tablici u nastavku:
| Kategorija (prema MRS-u 39) | Podskupine | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Financijska imovina po fer |
Skupina (određuje Banka) Financijska imovina koja se drži radi trgovanja - Depoziti bankama - Krediti bankama Krediti i predujmovi klijentima Investicijske vrijednosnice – vrijednosnice Investicijske vrijednosnice – dužničke vrijednosnice |
Dužničke vrijednosnice | ||||
| vrijednosti u računu dobiti i gubitka |
Vlasničke vrijednosnice | |||||
| Krediti i predujmovi bankama: | ||||||
| Prekoračenja | ||||||
| Krediti i potraživanja |
Kreditne kartice | |||||
| Krediti građanima | Stambeni | |||||
| Financijska | (stanovništvo) | Hipoteke | ||||
| imovina | Ostalo | |||||
| Obrtnici | ||||||
| Veliki poslovni subjekti |
||||||
| Krediti poslovnim subjektima |
Mali i srednji poduzetnici |
|||||
| Ostali | ||||||
| Ulaganja koja se drže do dospijeća |
Dužničke | Nekotirane | ||||
| Financijska | Kotirane | |||||
| imovina raspoloživa za prodaju |
Vlasničke i | Nekotirane |
| Kategorija (prema MRS-u 39) | Skupina (određuje Banka) | Podskupina | |||
|---|---|---|---|---|---|
| Obveze po kreditima | |||||
| Depoziti banaka | |||||
| Financijske obveze Financijske po amortiziranom obveze trošku |
Građani | ||||
| Depoziti klijenata | Veliki poslovni subjekti |
||||
| Mali i srednji poduzetnici |
|||||
| Hibridni instrumenti |
| Izvanbilančni | Preuzete obveze za kredite |
|---|---|
| financijski instrumenti |
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
Financijska sredstva i obveze se prebijaju i neto iznos se prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada postoji zakonsko pravo za prijeboj ustanovljenog iznosa ili postoji namjera za rješavanje na neto osnovi ili kad se ostvarena sredstva i obveze istodobno poravnavaju.
Prihodi i rashodi od kamata za sve financijske instrumente koji nose kamatu priznaju se u sklopu 'Prihoda od kamata' ili 'Rashoda od kamata' u računu dobiti i gubitka primjenom metode efektivne kamatne stope.
Metoda efektivne kamatne stope je metoda obračuna amortizacijskog troška financijskih sredstava ili obveza i priznaju se u prihode ili rashode na vremenski proporcionalnoj osnovi. Efektivna kamatna stopa je stopa koja točno diskontira procijenjene buduće novčane isplate ili uplate na knjigovodstvenu vrijednost financijskog sredstva ili obveze tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta ili, kada je prikladno, kraćeg razdoblja. Prilikom izračuna efektivne kamatne stope, Banka procjenjuje novčane tokove uzimajući u obzir ugovorne uvjete financijskog instrumenta (npr. opciju predujma), ali ne razmatrajući buduće gubitke od kredita. Izračun uključuje sve naknade plaćene ili primljene između ugovornih stranaka, a koji čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i svih drugih premija ili diskonta.
Kada je vrijednost financijske imovine ili grupe sličnih financijskih sredstava umanjena, prihodi od kamata priznaju se primjenom kamatne stope koja se koristi za diskontiranje budućih novčanih tokova u svrhu mjerenja gubitka od umanjenja vrijednosti.
Naknade i provizije priznaju se kada nastanu i po izvršenju usluga. Naknade za odobravanje kredita, za koje postoji mogućnost povlačenja su odgođene (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznate kao usklađenje efektivne kamatne stope kredita. Naknade i provizije za pregovaranje ili sudjelovanje u pregovaranju o transakciji za treću stranku, kao što je stjecanje kredita, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili kupnja ili prodaja udjela, priznaju se po završetku pripadajuće transakcije.
Naknade i provizije obuhvaćaju uglavnom naknade za obavljanje platnog prometa, naknade za izdane garancije, otvorene akreditive i ostale usluge koje Banka pruža.
Prihodi od dividendi priznaju se u računu dobiti i gubitka kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
Na svaki datum izvještaja o financijskom položaju Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Vrijednost financijske imovine ili grupe financijskih sredstava je umanjena te do gubitaka od umanjenja vrijednosti dolazi ako, i samo ako, postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti kao rezultat jednog ili više događaja koji su nastupili nakon početnog priznavanja imovine ('događaj nastanka gubitka') i ako taj događaj (ili događaji) nastanka gubitka ima utjecaj na procijenjene buduće novčane tokove financijske imovine ili grupe financijskih sredstava koja se može pouzdano procijeniti.
Kriteriji koje Banka koristi za utvrđivanje objektivnih dokaza za postojanje gubitka od umanjenja vrijednosti uključuju:
(i) nepovoljne promjene u statusu plaćanja zajmoprimaca u portfelju; i
(ii) nacionalni ili lokalni gospodarski uvjeti koji su vezani za neispunjavanje ugovornih obveza imovine u portfelju.
Banka najprije procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti pojedinačno za financijsku imovinu koja je pojedinačno značajna, te pojedinačno ili skupno za financijsku imovinu koja nije pojedinačno značajna. Ako Banka utvrdi da nema objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti za pojedinačno procijenjenu financijsku imovinu, bez obzira je li značajna ili nije, ona uključuje imovinu u grupi financijskih sredstava sa sličnim karakteristikama kreditnog rizika te ih skupno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti. Imovina koja se pojedinačno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti i za koju se priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti ne uključuje se u skupnu procjenu umanjenja vrijednosti.
Iznos gubitka priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenog novčanog toka (isključujući buduće kreditne gubitke koji nisu nastali) diskontiranog po prvotnoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine je snižena korištenjem izračuna rezerviranja za umanjenje vrijednosti, te je iznos gubitka priznat u računu dobiti i gubitka. Ako kredit ili ulaganje koje se drži do dospijeća imaju promjenjivu kamatnu stopu, diskontirana stopa za mjerenje gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja važeću efektivnu kamatnu stopu koja je određena ugovorom. U svrhu praktičnosti, Banka može mjeriti umanjenje vrijednosti na temelju fer vrijednosti instrumenta koristeći postojeću tržišnu cijenu.
Izračun sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova založene financijske imovine odražava novčane tokove koji mogu nastati kao rezultat zapljene imovine umanjene za troškove dobivanja i prodaje zaloga, bez obzira je li zapljena izvjesna ili nije.
Za potrebe skupne procjene umanjenja vrijednosti financijska imovina se grupira na temelju sličnih karakteristika kreditnog rizika (tj. na temelju procesa ocjenjivanja Banke koji uzima u obzir vrstu imovine i status dospjelosti). Navedene karakteristike ukazuju na dužnikovu sposobnost plaćanja svih obveza u skladu s ugovornim uvjetima te su relevantne za procjenu potrebnog umanjenja vrijednosti imovine koja je predmetom procjene.
Procjene u promjenama budućih novčanih tokova za grupe sredstava trebale bi odražavati promjene pripadajućih promatranih podataka iz razdoblja u razdoblje (na primjer cijene nekretnina, status plaćanja ili ostali čimbenici koji ukazuju na stupanj vjerojatnosti nastanka gubitaka u grupi i na opseg tih gubitaka). Banka redovno pregledava metodologiju i pretpostavke procijenjenih budućih novčanih tokova kako bi se smanjile sve razlike između procjene gubitka i stvarno nastalog gubitka.
Kada kredit nije naplativ, on se otpisuje na teret pripadajućeg rezerviranja za umanjenje vrijednosti kredita. Takvi se krediti otpisuju nakon izvršenja svih potrebnih procedura i nakon određivanja iznosa gubitka. Troškovi umanjenja vrijednosti koji se odnose na kredite i predujmove bankama i klijentima klasificiraju se kao troškovi umanjenja vrijednosti kredita, dok se troškovi umanjenja vrijednosti koji se odnose na investicijske vrijednosnice (u kategoriji vrijednosnica koje se drže do dospijeća) klasificiraju kao 'Neto dobici/(gubici) od investicijskih vrijednosnica'.
Ukoliko se u naknadnim razdobljima iznos umanjenja vrijednosti smanji i ukoliko se to smanjenje može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja umanjenja vrijednosti (kao što je poboljšanje dužnikovog kreditnog rejtinga), prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida usklađenjem iznosa rezerviranja za umanjenje vrijednosti. Iznos ukidanja priznaje se u računu dobiti i gubitka u trošku umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke.
Na svaki datum izvještaja o financijskom položaju Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Ako takvi dokazi postoje, vrijednost financijske imovine se umanjuje. Pritom se nerealizirani dobici/gubici u portfelju financijske imovine raspoložive za prodaju proizašli iz usklađivanja financijske imovine s fer vrijednošću priznaju u kapitalu, a tek realizirani efekti se uključuju u račun dobiti i gubitka.
Ako se naknadno poveća fer vrijednost dužničkog instrumenta, koji je klasificiran kao raspoloživ za prodaju, i ako se povećanje može objektivno povezati uz događaj nastao nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka, gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida kroz račun dobiti i gubitka.
Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja vrijednosti kad događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost možda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdili novčani primici (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.
Licence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (4 godine).
Nekretnine i oprema iskazani su u izvještaju o financijskom položaju po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.
Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Banka imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete račun dobiti i gubitka u financijskom razdoblju u kojem su nastali. Zemljište se ne amortizira.
Amortizacija nekretnine i opreme tijekom 2014. i 2013. obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:
| Nekretnine | 33 godine |
|---|---|
| Računala | 4 godine |
| Oprema i ostalo | 5-15 godina |
| Vozila | 4 godine |
| Ulaganja u tuđu imovinu | 5-20 godina |
Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva ili do rezidualne vrijednosti sredstva ako je značajna.
Rezidualna vrijednost imovine i korisni vijek pregledavaju se na svaki datum izvještaja o financijskom položaju i po potrebi usklađuju. U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa (bilješka 2.11).
Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i iskazuju se u računu dobiti i gubitka.
Dugotrajna imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji ako će njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknađena putem prodaje prije nego stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji iskazuje se knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje, ovisno o tome koja je niža. Imovina mora biti raspoloživa za trenutnu prodaju u postojećem stanju i njena prodaja mora biti vrlo vjerojatna.
Ulaganja u nekretnine odnose se na poslovne zgrade koje se drže u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i Banka se njime ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem se slučaju svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.
Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranje za umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Ulaganja u tijeku se ne amortiziraju. Amortizacija se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine na njenu rezidualnu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe (33 godina).
Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Banka od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja terete račun dobiti i gubitka kada nastanu. Ukoliko Banka počne koristiti ove nekretnine, ona se reklasificiraju u nekretnine i opremu te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troška koji će se naknadno amortizirati.
Banka uglavnom ima ugovore o operativnim najmovima.
Ukupna plaćanja po operativnim najmovima terete troškove poslovanja u računu dobiti i gubitka primjenom pravocrtne metode tijekom razdoblja trajanja najma.
U slučaju raskida operativnog najma prije isteka razdoblja najma, sva zatezna plaćanja najmodavcu priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem je došlo do raskida.
Najmovi u kojima najmodavac zadržava bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Imovina u operativnom najmu uključuje se u 'Nekretnine i opremu' u izvještaju o financijskom položaju. Imovina se amortizira po pravocrtnoj osnovi jednako kao i ostale stavke nekretnina i opreme. Prihod od najma priznaje se tijekom trajanja najma.
U izvještaju o novčanom toku novac i novčani ekvivalenti uključuju stanja s originalnim rokom dospijeća kraćim od 90 dana od datuma stjecanja, uključujući novac i stanje na tekućim računima banaka, potraživanja od drugih banaka i trezorske zapise.
.
Rezerviranja se priznaju ako Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Banka ne priznaje rezerviranja za buduće gubitke iz poslovanja.
Gdje postoje određene slične obveze, vjerojatnost da će za njihovo podmirenje biti potreban odljev sredstava određuje se razmatranjem kategorije obveza u cjelini. Rezerviranje se priznaje čak i ako je vjerojatnost odljeva sredstava u odnosu na bilo koju stavku koja se nalazi u istoj kategoriji obveza mala.
Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje prikazuje kao rashod od kamata.
Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji nastaje kada dužnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama, financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda. Financijske garancije se prvotno priznaju u financijskim izvještajima po fer vrijednosti na datum kada je dana garancija.
Nakon prvotnog priznavanja, obveze Banke po takvim garancijama mjere se po prvotnom vrednovanju, umanjenom za amortizaciju koja se obračunava kako bi se u računu dobiti i gubitka priznali prihodi od naknada ostvareni primjenom pravocrtne metode tijekom vijeka trajanja garancije, i najbolje procjene troška koji je potreban za podmirenje bilo koje financijske obveze na dan izvještaja o financijskom položaju, ovisno o tome što je više. Ove procjene utvrđuju se na temelju iskustva sa sličnim transakcijama i povijesnim gubicima, uzimajući u obzir i prosudbe Uprave.
Bilo koje povećanje obveze za garancije priznaje se u računu dobiti i gubitka u sklopu ostalih troškova poslovanja.
(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja
U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.
(b) Otpremnine
Obveze za otpremnine priznaju se kad Banka prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Banka priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana, bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine, kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom položaju, diskontiraju se na sadašnju vrijednost.
(c) Kratkoročna primanja zaposlenih
Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještaja o financijskom položaju.
Banka upravlja imovinom za i u korist pravnih i fizičkih osoba, te zaračunava naknadu za takve usluge. Ako navedena imovina ne predstavlja imovinu Banke, ista nije uključena u izvještaj o financijskom položaju.
Na temelju hrvatskih zakonskih odredbi tekući porez na dobit obračunava se po stopi od 20%. Uprava povremeno razmatra pozicije u poreznim prijavama s obzirom na tumačenja primjenjivih poreznih odredbi. Po potrebi Uprava utvrđuje rezerviranja na temelju očekivanih isplata Poreznoj upravi.
Iznos odgođenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike između porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. Međutim, odgođeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit ili porezni gubitak. Odgođena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknađena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomično primjenjuju na datum izvještaja o financijskom položaju.
Odgođena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive dobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za iskorištenje privremenih razlika.
Obveze po kreditima se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, iskazuju se po amortiziranom trošku; sve razlike između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope.
Naknada plaćena prilikom ugovaranja obveza po kreditima priznaje se kao trošak transakcije kredita ukoliko će dio ili cjelokupna obveza po kreditima biti povučena. U tom slučaju, plaćanje naknade odgađa se do povlačenja obveza po kreditima. Ukoliko nema dokaza da će se dio ili cjelokupna obveza po kreditima povući, naknada se kapitalizira kao predujam za potrebe likvidnosti, te se amortizira tijekom razdoblja obveza po kreditima na koju se odnosi.
Obveze po kreditima se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Banka ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom položaju.
Redovne i povlaštene dionice klasificirane su kao dionički kapital. Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, odbijaju se od dioničke glavnice umanjeno za sve povezane poreze. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke.
Raspodjela dividendi dioničarima Banke priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Banke.
Hibridni financijski instrumenti uključuju se u dopunski kapital Banke i koriste se u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.
Poslovni segmenti prikazuju se u skladu s internim izvještajima koji se dostavljaju donositelju glavnih poslovnih odluka. Donositelj glavnih poslovnih odluka je osoba ili grupa koja alocira resurse poslovnim segmentima i ocjenjuje poslovanje segmenata određenog društva. Banka je odredila Upravu Banke kao donositelja glavnih poslovnih odluka.
Prihodi i rashodi izravno povezani sa svakim segmentom uključuju se pri utvrđivanju rezultata poslovnog segmenta.
U skladu s MSFI 8, Banka ima sljedeće poslovne segmente: poslovanje s građanima i poslovanje s poslovnim subjektima.
Poslovne aktivnosti Banke izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a operativni rizici neizbježna su posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke.
Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno ažurira svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi oni odražavali promjene na tržištima, proizvodima i najbolja praksa.
Upravljanje rizicima provodi Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima prema politikama koje je odobrila Uprava. Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima utvrđuje, procjenjuje i provodi zaštitu od financijskih rizika u uskoj suradnji s operativnim jedinicama Banke. Uprava definira pisana načela za cjelokupno upravljanje rizicima kao i pisane politike koje pokrivaju određena područja, kao što su valutni rizik, kamatni rizik, kreditni rizik, korištenje derivativnih financijskih instrumenata i nederivativnih financijskih instrumenata. Nadalje, Odjel unutarnje revizije i kontrole odgovoran je za neovisni pregled upravljanja rizicima i kontrolnog okruženja.
Najznačajnije vrste rizika su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i drugi operativni rizici. Tržišni rizik uključuje valutni rizik, kamatni rizik i ostale vrste cjenovnog rizika.
Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određene grane djelatnosti koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan izvještaja o financijskom položaju. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosnih papira. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite. Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola rizika centralizirani su u obliku tima za upravljanje kreditnim rizikom u Odjelu upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima koji redovno izvještava Upravu Banke i voditelje svih poslovnih jedinica.
Banka kreditnu sposobnost dužnika procjenjuje temeljem sljedećih elemenata:
Dokaze o postojanju gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika čine podaci o jednom ili više prošlih događaja koji nepovoljno utječu na sposobnost dužnika da uredno podmiruje svoje obveze prema Banci i drugim vjerovnicima. To su događaji koji su nastali između datuma početnog priznavanja plasmana i datuma ponovne procjene budućih novčanih tokova po tim plasmanima.
Gubitak koji proizlazi iz kreditnog rizika je razlika između nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova.
Ovisno o mogućnostima naplate odnosno o očekivanim budućim novčanim tokovima Banka sve plasmane dijeli u tri šire kategorije i to:
Plasmani za koje su identificirani dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti su oni plasmani za koje se, zbog smanjene kreditne sposobnosti dužnika, zakašnjenja u podmirivanju obveza prema Banci i smanjenja vrijednosti raspoloživih instrumenata osiguranja, procjenjuje da neće biti moguće naplatiti glavnicu i kamate u ugovorenoj visini. To su plasmani za koje postoje dokazi da je sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova po tim plasmanima manja od njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti.
(b) Dužnički vrijednosni papiri i ostali zapisi
Ulaganja u navedene vrijednosne papire i zapise smatra se načinom boljeg raspoređivanja i istovremeno održavanja raspoloživog izvora financiranja.
Banka upravlja i kontrolira koncentracije kreditnog rizika gdje god je takav rizik utvrđen, a osobito u pogledu pojedinih klijenata i grupa, gospodarskih sektora i zemalja.
Izloženost prema bilo kojem zajmoprimcu, uključujući banke i brokere nadalje je ograničena podograničenjima koja pokrivaju bilančnu i izvanbilančnu izloženost, kao i dnevna ograničenja (rizik ispunjenja obveze) u odnosu na stavke kojima se trguje. Stvarna izloženost u odnosu na ograničenja svakodnevno se prate.
Izloženošću kreditnom riziku također se upravlja redovnom analizom sposobnosti zajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca u podmirivanju obveza otplate kamata i glavnice, te promjenom kreditnih ograničenja gdje je potrebno.
U nastavku navodimo daljnje specifične mjere kontrole i ublažavanja:
Banka koristi cijeli niz politika i postupaka u svrhu ublažavanja kreditnog rizika. Najtradicionalniji od njih je uzimanje zaloga za predujmove, što je uobičajena praksa. Banka uvodi smjernice o prihvatljivosti specifičnih kategorija zaloga ili ublažavanja kreditnih rizika. Najznačajnije vrste zaloga za kredite i predujmove su kako slijedi:
Dugoročna financijska sredstva i krediti društvima u pravilu su osigurani dok revolving krediti fizičkim osobama u pravilu nisu osigurani. Nadalje, kako bi se smanjio kreditni gubitak Banka će tražiti dodatni zalog od ugovorne stranke čim se utvrde pokazatelji umanjenja vrijednosti za pojedine relevantne kredite i predujmove.
Zalog koji se drži kao osiguranje za svu financijsku imovinu osim za kredite i predujmove utvrđen je na temelju prirode instrumenta. Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i ostali zapisi u pravilu nisu osigurani uz iznimku vrijednosnih papira s pokrićem u imovini i sličnih instrumenata koji su osigurani portfeljima financijskih instrumenata.
Prvenstvena svrha ovih instrumenata je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenta. Garancije i stand-by akreditivi imaju isti kreditni rizik kao i krediti.
Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose kredita u obliku posudbi, garancija ili akreditiva. U pogledu kreditnog rizika na preuzete obveze kreditiranja, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu koji odgovara ukupno neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, potencijalni iznos gubitka manji je od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, budući da većina preuzetih obveza ovisi o održavanju specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata. Banka prati preostalo razdoblje do dospijeća kredita budući da dugoročne obveze općenito imaju veći stupanj kreditnog rizika u usporedbi s kratkoročnim obvezama.
Sustav raspoređivanja plasmana po rizičnim skupinama koji je opisan u bilješci 3.1.1 više je usredotočen na raspoređivanje kreditne kvalitete od samog početka kreditnih i investicijskih aktivnosti. Za razliku od toga, rezerviranja za umanjenje vrijednosti priznaju se u svrhu financijskog izvještavanja samo za gubitke koji su nastali na dan izvještaja o financijskom položaju na temelju objektivnog dokaza o umanjenju vrijednosti (bilješka 2.11).
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti iskazano u izvještaju o financijskom položaju na kraju godine temelji se na važećim zakonskim propisima. Tablica u nastavku prikazuje postotak bilančnih stavki Banke koje se odnose na kredite i predujmove, te povezano rezerviranje za umanjenje vrijednosti za svaku kategoriju internog ocjenjivanja Banke:
| 2014. | 2013. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Bruto krediti i predujmovi klijentima |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti |
Bruto krediti i predujmovi klijentima |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti |
||
| Potpuno nadoknadivi | |||||
| plasmani | 1.280.673 | 11.563 | 1.278.182 | 11.416 | |
| Djelomično nadoknadivi plasmani |
320.383 | 87.468 | 271.010 | 69.185 | |
| Nenadoknadivi plasmani | 25.059 | 25.059 | 24.620 | 24.620 | |
| 1.626.115 | 124.090 | 1.573.812 | 105.221 |
| 2014. | 2013. | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Bruto krediti i predujmovi klijentima (%) |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (%) |
Bruto krediti i predujmovi klijentima (%) |
Rezerviranj za umanjenje vrijednosti (%) |
|||
| Potpuno nadoknadivi | ||||||
| plasmani | 78,76 | 9,31 | 81,22 | 10,85 | ||
| Djelomično nadoknadivi plasmani |
19,70 | 70,50 | 17,22 | 65,75 | ||
| Nenadoknadivi plasmani | 1,54 | 20,19 | 1,56 | 23,40 | ||
| 100,00 | 100,00 | 100,00 | 100,00 |
Interni alat za ocjenjivanje pomaže Upravi u određivanju postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti prema MRS-u 39 na temelju sljedećih kriterija koje je definirala Banka:
Politika Banke zahtijeva barem jednom godišnje ili češće, ako to nalažu pojedine okolnosti, pregled pojedine financijske imovine koja prelazi razinu materijalnosti. Rezerviranja za umanjenje vrijednosti za pojedine stavke određuju se prema procjeni gubitka nastalog na dan izvještaja o financijskom položaju, ovisno o slučaju, te se primjenjuju na sve značajne stavke. Procjena u pravilu obuhvaća postojeće zaloge (uključujući i ponovnu potvrdu svoje primjenjivosti) i očekivane primitke za pojedine stavke.
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi | ||
| na bilančnu imovinu je kako slijedi: | ||
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 232.841 | 231.172 |
| Krediti i predujmovi bankama | 344.424 | 266.026 |
| Krediti i predujmovi klijentima: | ||
| Krediti stanovništvu: | ||
| - Potrošački krediti |
128.604 | 118.263 |
| - Hipotekarni krediti |
25.609 | 27.798 |
| - Stambeni krediti |
231.617 | 223.105 |
| - Krediti obrtnicima |
147.445 | 161.397 |
| - Ostalo |
13.809 | 12.749 |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||
| - Veliki poslovni subjekti |
250.553 | 196.949 |
| - Mali i srednji poduzetnici | 682.882 | 720.725 |
| - Ostali | 21.506 | 7.605 |
| Investicijski vrijednosni papiri | ||
| - Dužnički vrijednosni papiri |
139.835 | 125.530 |
| Ostala imovina | 874 | 860 |
| 2.219.999 | 2.092.179 | |
| 2014. | 2013. | |
| Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu |
||
| imovinu je kako slijedi: | ||
| Financijske garancije i akreditivi | 75.027 | 56.467 |
| Preuzete kreditne i ostale povezane obveze | 78.510 | 58.325 |
| 153.537 | 114.792 | |
| Na dan 31. prosinca | 2.373.536 | 2.206.971 |
Gornji pregled prikazuje maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2014. i 2013. godine ne uzimajući u obzir zalog ili ostale instrumente osiguranja kredita. U pogledu bilančne imovine, gore navedena izloženost temeljena je na neto knjigovodstvenoj vrijednosti koja je iskazana u izvještaju o financijskom položaju.
Kako je prikazano gore, 63,28 % ukupne maksimalne bilančne izloženosti odnosi se na kredite i predujmove bankama i klijentima (2013.: 66,57%); nadalje, 9,81% predstavlja ulaganja koja se drže kod Hrvatske narodne banke (2013.: 10,48%).
Analizom portfelja kredita i predujmova ustanovljeno je sljedeće:
Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema zemljopisnoj regiji na dan 31. prosinca 2014. godine. Za potrebe ove tablice, Banka je alocirala izloženosti na regije prema zemljama sjedišta klijenata.
| Hrvatska | Ostale zemlje EU |
Ostale zemlje |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 232.841 | - | - | 232.841 |
| Krediti i predujmovi bankama | 83.202 | 249.749 | 11.473 | 344.424 |
| Krediti i predujmovi klijentima: | ||||
| Krediti stanovništvu: | ||||
| - Potrošački krediti |
128.604 | - | - | 128.604 |
| - Hipotekarni krediti |
25.609 | - | - | 25.609 |
| - Stambeni krediti |
231.617 | - | - | 231.617 |
| - Krediti obrtnicima |
147.445 | - | - | 147.445 |
| - Ostalo |
13.809 | - | - | 13.809 |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||||
| - Veliki poslovni subjekti |
250.553 | - | - | 250.553 |
| - Mali i srednji poduzetnici |
682.882 | - | - | 682.882 |
| - Ostali |
21.506 | - | - | 21.506 |
| Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri |
139.835 | - | - | 139.835 |
| Ostala imovina | 867 | 7 | - | 874 |
| Na dan 31. prosinca 2014. | 1.958.770 | 249.756 | 11.473 | 2.219.999 |
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| Hrvatska | Ostale zemlje EU |
Ostale zemlje |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije i akreditivi | 75.027 | - | - | 75.027 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
78.510 | - | - | 78.510 |
| Na dan 31. prosinca 2014. | 153.537 | - | - | 153.537 |
| Hrvatska | Ostale zemlje EU |
Ostale zemlje |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 231.172 | - | - | 231.172 |
| Krediti i predujmovi bankama | 33.767 | 190.139 | 42.120 | 266.026 |
| Krediti i predujmovi klijentima: | ||||
| Krediti stanovništvu: | ||||
| - Potrošački krediti |
118.263 | - | - | 118.263 |
| - Hipotekarni krediti |
27.798 | - | - | 27.798 |
| - Stambeni krediti |
223.105 | - | - | 223.105 |
| - Krediti obrtnicima |
161.397 | - | - | 161.397 |
| - Ostalo |
12.749 | - | - | 12.749 |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||||
| - Veliki poslovni subjekti |
196.949 | - | - | 196.949 |
| - Mali i srednji poduzetnici |
720.725 | - | - | 720.725 |
| - Ostali |
7.605 | - | - | 7.605 |
| Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri |
125.530 | - | - | 125.530 |
| Ostala imovina | 852 | 8 | - | 860 |
| Na dan 31. prosinca 2013. | 1.859.912 | 190.147 | 42.120 | 2.092.179 |
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| Hrvatska | Ostale zemlje EU |
Ostale zemlje |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije i akreditivi | 56.467 | - | - | 56.467 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
58.325 | - | - | 58.325 |
| Na dan 31. prosinca 2013. | 114.792 | - | - | 114.792 |
Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditnom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema gospodarskim sektorima poslovanja klijenata.
| 2014. godina | Financijske institucije |
Proizvod nja |
Nekretni ne |
Veleprod aja i malopro daja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanja |
Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod | ||||||||
| Hrvatske narodne | 232.841 | - | - | - | - | - | - | 232.841 |
| banke | ||||||||
| Krediti i | ||||||||
| predujmovi | 344.424 | - | - | - | - | - | - | 344.424 |
| bankama | ||||||||
| Krediti i | ||||||||
| predujmovi klijentima: |
||||||||
| Krediti | ||||||||
| stanovništvu: | ||||||||
| − Potrošački | - | - | - | - | - | - | 128.604 | 128.604 |
| − Hipotekarni | - | - | - | - | - | - | 25.609 | 25.609 |
| − Stambeni krediti | - | - | - | - | - | - | 231.617 | 231.617 |
| − Krediti | ||||||||
| obrtnicima | - | - | - | - | - | - | 147.445 | 147.445 |
| − Ostali | - | - | - | - | - | - | 13.809 | 13.809 |
| Krediti poslovnim | ||||||||
| subjektima: | ||||||||
| − Veliki poslovni | - | 37.553 | 5.450 | 84.152 | 80.227 | 43.171 | - | 250.553 |
| subjekti | ||||||||
| − Mali i srednji | 1.190 | 160.586 | 129.166 | 174.755 | 5.616 | 211.569 | - | 682.882 |
| poduzetnici | ||||||||
| − Ostali | - | - | - | - | 21.506 | - | - | 21.506 |
| Investicijski | ||||||||
| vrijednosni papiri | - | 175 | 290 | 52.649 | 86.721 | - | - | 139.835 |
| – dužnički vrijednosni papiri |
||||||||
| Ostala imovina | 12 | 72 | 92 | 160 | 23 | 229 | 286 | 874 |
| Na dan 31. prosinca 2014. |
578.467 | 198.386 | 134.998 | 311.716 | 194.093 | 254.969 | 547.370 | 2.219.999 |
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| 2014. godina | Financijske institucije |
Proizv odnja |
Nekretni ne |
Veleproda ja i maloprod aja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanja |
Obrtnici | Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije i akreditivi |
- | 32.762 | 18.620 | 8.753 | 3 | 10.198 | 4.692 | - | 75.028 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
81 | 8.675 | 4.474 | 4.969 | 6.694 | 14.700 | 9.511 | 29.406 | 78.510 |
| Na dan 31. prosinca 2014. |
81 | 41.437 | 23.094 | 13.722 | 6.697 | 24.898 | 14.203 | 29.406 | 153.538 |
3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)
| 2013. godina | Financijske institucije |
Proizvodn ja |
Nekretni ne |
Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanja |
Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke |
231.172 | - | - | - | - | - | - | 231.172 |
| Krediti i predujmovi bankama Krediti i predujmovi klijentima: Krediti stanovništvu: |
266.026 | - | - | - | - | - | - | 266.026 |
| - Potrošački | - | - | - | - | - | - | 118.26 3 |
118.263 |
| - Hipotekarni | - | - | - | - | - | - | 27.798 | 27.798 |
| - Stambeni krediti | - | - | - | - | - | - | 223.10 5 |
223.105 |
| - Krediti obrtnicima |
- | - | - | - | - | - | 12.749 | 12.749 |
| - Ostali | - | - | - | - | - | - | 161.39 7 |
161.397 |
| Krediti poslovnim subjektima: - Veliki poslovni subjekti |
- | 26.415 | 6.509 | 74.473 | 52.539 | 37.013 | - | 196.949 |
| - Mali i srednji poduzetnici |
2.359 | 146.489 | 139.304 | 175.097 | 44.594 | 212.882 | - | 720.725 |
| - Ostali Investicijski |
- | - | - | - | 7.605 | - | - | 7.605 |
| vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri |
- | 1.500 | 690 | 54.569 | 65.500 | - | 3.271 | 125.530 |
| Ostala imovina | 29 | 78 | 53 | 190 | 14 | 178 | 318 | 860 |
| Na dan 31. prosinca 2013. |
499.586 | 174.482 | 146.556 | 304.329 | 170.252 | 250.073 | 546.901 | 2.092.179 |
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| 2013. godina | Financijske institucije |
Proizvodn ja |
Nekret nine |
Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanja |
Obrtnici | Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije i akreditivi |
120 | 14.452 | 17.785 | 9.550 | - | 13.045 | 1.515 | - | 56.467 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
135 | 4.449 | 5.438 | 6.605 | 368 | 7.429 | 7.136 | 26.765 | 58.325 |
| Na dan 31. prosinca 2013. |
255 | 18.901 | 23.223 | 16.155 | 368 | 20.474 | 8.651 | 26.765 | 114.792 |
Krediti i predujmovi sažeto se prikazuju kako slijedi:
| 2014. | 2013. | |||
|---|---|---|---|---|
| Krediti i predujmovi klijentima |
Krediti i predujmovi bankama |
Krediti i predujmovi klijentima |
Krediti i predujmovi bankama |
|
| Rizična skupina A | 1.252.387 | 346.848 | 1.234.553 | 267.891 |
| Rizična skupina A9 | 28.286 | - | 43.629 | - |
| Rizične skupine B i C | 345.442 | - | 295.630 | - |
| Bruto | 1.626.115 | 346.848 | 1.573.812 | 267.891 |
| Umanjeno za: rezerviranje za umanjenje vrijednosti |
(124.090) | (2.424) | (105.221) | (1.865) |
| Neto | 1.502.025 | 344.424 | 1.468.591 | 266.026 |
| Pojedinačno umanjena vrijednost | (112.527) | - | (93.805) | - |
| Ispravak vrijednosti portfelja | (11.563) | (2.424) | (11.416) | (1.865) |
| Ukupno | (124.090) | (2.424) | (105.221) | (1.865) |
Krediti i predujmovi klijentima svrstani u rizičnu skupinu A su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 90 dana te nije izvršeno umanjenje vrijednosti.
Krediti i predujmovi klijentima svrstani u rizičnu skupinu A9 su plasmani kod kojih je zabilježeno kašnjenje u podmirivanju obveza dulje od 90 dana ali nije izvršeno umanjenje vrijednosti.
Krediti i predujmovi klijentima svrstani u B i C rizične skupine su plasmani čija je vrijednost pojedinačno umanjena.
Ukupno rezerviranje za umanjenje vrijednosti za kredite i predujmove iznosi 126.514 tisuća kuna (2013.: 107.086 tisuća kuna) od čega 112.527 tisuća kuna (2013.: 93.805 tisuća kuna) predstavlja pojedinačno umanjenu vrijednost kredita, te preostali iznos od 13.987 tisuća kuna (2013.: 13.281 tisuću kuna) predstavlja rezerviranje za portfelj. Daljnje informacije o rezerviranjima za umanjenje vrijednosti za kredite i predujmove bankama i klijentima nalaze se u bilješkama 20 i 21.
Stanje kredita i predujmova Banke na 31. prosinac 2014. bilo je 7% veće u odnosu na 31. prosinac 2013. (2013.: 5% veće odnosu na 2012.). Ovako niske stope rasta plasmana uglavnom su rezultat općeg stanja na financijskom tržištu i usporenih gospodarskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj. Prilikom stupanja na nova tržišta ili ulaska u nove gospodarske grane, kako bi minimalizirala potencijalno povećanje izloženosti kreditnom riziku, Banka se više usredotočila na poslovanje s većim brojem malih i srednjih poduzetnika, bankama s dobrim kreditnim rejtingom ili na klijente iz stanovništva koji imaju zadovoljavajuća jamstva.
Krediti i predujmovi klijentima svrstani u rizičnu skupinu A su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 90 dana te nije izvršeno umanjenje vrijednosti Pregled navedenih kredita i predujmova dan je u nastavku:
| Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani: |
25.882 | 80.785 | - | 2.705 | - | - | - | 109.372 |
| - stambenim nekretninama |
105.502 | 243 | 32.072 | 53.876 | 16.444 | 173.505 | - | 381.642 |
| - drugim nekretninama |
448.977 | 836 | 16.439 | 35.064 | 4.190 | 12.311 | - | 517.817 |
| - novčanim depozitima |
2.585 | 9 | 10.314 | 1.626 | 77 | 8.508 | - | 23.119 |
| Ukupno | 582.946 | 81.873 | 58.825 | 93.271 | 20.711 | 194.324 | - | 1.031.950 |
| Neosigurani iznos | 74.533 | 26.259 | 66.319 | 17.154 | - | 22.420 | 13.752 | 220.437 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
657.479 | 108.132 | 125.144 | 110.425 | 20.711 | 216.744 | 13.752 | 1.252.387 |
| Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita |
1.009 | 52.909 | - | 2.898 | - | - | - | 56.816 |
| Krediti osigurani: - stambenim nekretninama |
104.004 | - | 32.409 | 52.899 | 18.150 | 170.493 | - | 377.955 |
| - drugim nekretninama |
459.748 | 1.241 | 9.043 | 50.439 | 3.771 | 8.625 | - | 532.867 |
| - novčanim depozitima |
1.220 | - | 9.978 | 1.958 | - | 9.994 | - | 23.150 |
| Ukupno | 565.981 | 54.150 | 51.430 | 108.194 | 21.921 | 189.112 | - | 990.788 |
| Neosigurani iznos | 83.275 | 51.831 | 63.970 | 12.762 | - | 19.235 | 12.692 | 243.765 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
649.256 | 105.981 | 115.400 | 120.956 | 21.921 | 208.347 | 12.692 | 1.234.553 |
Krediti i predujmovi klijentima svrstani u rizičnu skupinu A9 su plasmani kod kojih je zabilježeno kašnjenje u podmirivanju obveza dulje od 90 dana ali se ne očekuju gubici koji proizlaze iz kreditnog rizika pa njihova vrijednost nije umanjena.
Pregled navedenih kredita i predujmova je u nastavku:
| Poslovni subjekti |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti osigurani: | ||||||
| - stambenim nekretninama |
4.132 | 1.649 | 965 | 1.786 | 5.410 | 13.942 |
| - drugim nekretninama |
7.107 | 1.340 | 4.404 | - | - | 12.851 |
| - novčanim depozitima |
- | - | 30 | - | 264 | 294 |
| Ukupno | 11.239 | 2.989 | 5.399 | 1.786 | 5.674 | 27.087 |
| Neosigurani iznos | 1.115 | - | 84 | - | - | 1.199 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
12.354 | 2.989 | 5.483 | 1.786 | 5.674 | 28.286 |
| Poslovni subjekti |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti osigurani: | ||||||
| - stambenim nekretninama |
3.341 | 1.929 | 8.325 | 3.365 | 4.111 | 21.071 |
| - drugim nekretninama |
5.077 | 188 | 16.267 | - | 301 | 21.833 |
| - novčanim depozitima |
- | 110 | - | - | 327 | 437 |
| Ukupno | 8.418 | 2.227 | 24.592 | 3.365 | 4.739 | 43.341 |
| Neosigurani iznos | - | - | 288 | - | 288 | |
| Ukupno krediti i predujmovi |
8.418 | 2.227 | 24.880 | 3.365 | 4.739 | 43.629 |
Nakon početnog priznavanja kredita i predujmova fer vrijednost zaloga temelji se na tehnikama procjene vrijednosti koje se u pravilu koriste za pripadajuću imovinu. U nadolazećim razdobljima fer vrijednost se ažurira na temelju tržišne cijene ili pokazatelja slične imovine.
Krediti i predujmovi klijentima svrstani u B i C rizične skupine su plasmani čija je vrijednost pojedinačno umanjena.
Ukupna vrijednost tih plasmana prije uključivanja novčanog toka od zaloga iznosi 345.442 tisuća kuna (2013.: 295.630 tisuća kuna). Unatoč kvalitetnom zalogu, zbog značajnog kašnjenja i pogoršanog financijskog položaja dužnika izvršeno je umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja.
Pregled bruto iznosa kredita i predujmova prema kategorijama čija je vrijednost pojedinačno umanjena, te fer vrijednost pripadajućeg zaloga kojeg Banka drži kao osiguranje je kako slijedi:
| Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita |
3.593 | - | - | 1.308 | - | - | - | 4.901 |
| Krediti osigurani: | ||||||||
| - stambenim nekretninama |
56.934 | - | 1.986 | 10.238 | 4.825 | 15.153 | - | 89.136 |
| - drugim nekretninama |
161.886 | - | 337 | 26.098 | 252 | 872 | - | 189.445 |
| - novčanim depozitima |
- | - | 7 | - | - | 296 | - | 303 |
| Ukupno | 222.413 | - | 2.330 | 37.644 | 5.077 | 16.321 | - | 283.785 |
| Neosigurani iznos | 47.883 | 83 | 6.467 | 3.718 | - | 572 | 2.934 | 61.657 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
270.296 | 83 | 8.797 | 41.362 | 5.077 | 16.893 | 2.934 | 345.442 |
| Poslovni subjekti |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita |
3.592 | - | 1.442 | - | - | - | 5.034 |
| Krediti osigurani: | |||||||
| - stambenim nekretninama |
54.990 | 2.150 | 6.792 | 3.573 | 15.575 | - | 83.080 |
| - drugim nekretninama | 132.587 | 145 | 12.948 | 466 | 349 | - | 146.495 |
| - novčanim depozitima | - | - | - | - | 512 | - | 512 |
| Ukupno | 191.169 | 2.295 | 21.182 | 4.039 | 16.436 | - | 235.121 |
| Neosigurani iznos | 47.572 | 6.466 | 2.632 | - | 807 | 3.032 | 60.509 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
238.741 | 8.761 | 23.814 | 4.039 | 17.243 | 3.032 | 295.630 |
U aktivnosti restrukturiranja spadaju produženi aranžmani plaćanja, promjene i odgode plaćanja. Politike i procedure vezane za restrukturiranje temelje se na kriterijima koji, prema prosudbi Uprave Banke, ukazuju na to da će se plaćanje najvjerojatnije nastaviti. Navedene politike se stalno pregledavaju. Restrukturiranje se najčešće primjenjuje osobito na kredite za financiranje pravnih osoba.
Prema Moody'su RH ima isti kreditni rejting kao i u 2013. Ba1. Banka ne očekuje da će naplata trezorskih zapisa biti otežana jer se radi o kratkoročnim vrijednosnicama koje se po dospijeću redovito podmiruju.
Na dan 31. prosinca preuzeta imovina u zamjenu za potraživanje je kako slijedi:
| Vrsta imovine | Knjigovodstvena vrijednost | |
|---|---|---|
| 2014. | 2013. | |
| Poslovni prostor | 6.701 | 3.949 |
Preuzeta imovina prodaje se čim prije moguće, a primici se koriste u svrhu smanjenja neplaćenih dugova. Preuzeta imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao ostala imovina namijenjena prodaji. Banka poduzima sve korake kako bi se prodaja ostvarila u 2014. godini.
Banka je izložena tržišnim rizicima, a to je rizik da će fer vrijednost ili budući novčani tokovi financijskog instrumenta varirati zbog promjena tržišnih cijena. Tržišni rizici nastaju na temelju otvorenih pozicija u kamatnim, valutnim i vlasničkim financijskim instrumentima, te su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama razine kolebljivosti tržišnih stopa ili cijena kao što su kamatne stope, kreditne marže, tečajevi stranih valuta i cijena vlasničkih vrijednosnih papira. Banka kategorizira izloženosti tržišnom riziku u portfelj trgovanja ili portfelj ne-trgovanja. Tržišni rizici koji nastaju na temelju aktivnosti trgovanja i netrgovanja koncentrirani su na području Sektora Riznica i financijska tržišta Banke. Portfelji trgovanja uključuju pozicije koje nastaju na temelju tržišnih transakcija gdje Banka djeluje kao nalogodavac s klijentima ili s tržištem. Portfelji netrgovanja prvenstveno nastaju na temelju upravljanja kamatnim stopama maloprodajnom i komercijalnom bankarskom imovinom i obvezama Banke. Portfelji netrgovanja također se sastoje od valutnog rizika i rizika kapitala koji nastaju na temelju ulaganja Banke koja se drže do dospijeća i koja su raspoloživa za prodaju.
U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, Banka provodi strategiju zaštite od rizika. Najznačajnija tehnika mjerenja kojom se Banka koristi za mjerenje i kontroliranje tržišnog rizika je povijesna simulacija. Banka je izvršila procjenu mogućeg kretanja veličina pojedinih financijskih instrumenata primjenom prosječnih mjesečnih kamatnih stopa na sve financijske instrumente iskazane s varijabilnim prinosom, kretanja tečaja EUR i USD te burzovnog indeksa CROBEX u posljednje tri godine poslovanja.Izračuni navedenih procjena provedeni su sukladno metodologiji Hrvatske narodne banke koja se koristi za praćenje izloženosti Banke valutnom riziku.
Banka je izložena učincima fluktuacija tečajeva stranih valuta na svoj financijski položaj i na novčane tokove.
Banka upravlja valutnim rizikom postavljanjem načela i limita izloženosti stranim valutama i dnevnim praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava primarno nastojeći minimalizirati neusklađenost između stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući redovno dnevno poslovanje u granicama dnevnih potencijalnih gubitaka. Parametri se redovno pregledavaju u skladu s fluktuacijama tečajeva stranih valuta i korelacije između valuta.
Na dan 31. prosinca 2014. godine, da je euro ojačao za 4% i 4% za 2013. godinu u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 722 tisuće kuna manja (2013.: 1.004 tisuće kuna manja), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita i predujmova, depozita i obveza po kreditima izraženih u eurima.
Na dan 31. prosinca 2014. godine, da je dolar ojačao za 10% i 10% za 2013. godinu u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 64 tisuće kuna manja (2013.: 64 tisuće kuna manja), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita i predujmova, depozita i obveza po kreditima izraženih u dolarima.
Tablica u nastavku sažeto prikazuje izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. prosinca. Tablica prikazuje financijske instrumente Banke u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema valutama.
| HRK | EUR | USD | Ostale valute |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2014. | |||||
| IMOVINA | |||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
304.191 | 71.865 | 1.668 | 3.003 | 380.727 |
| Krediti i predujmovi bankama | 50.183 | 244.316 | 22.023 | 27.902 | 344.424 |
| Krediti i predujmovi klijentima | 314.024 | 1.151.927 | 36.074 | - | 1.502.025 |
| Investicijski vrijednosni papiri: | |||||
| - raspoloživi za prodaju | 356.849 | 110.896 | - | - | 467.745 |
| - drže se do dospijeća | 67.999 | 59.162 | 12.674 | - | 139.835 |
| - po fer vrijednosti kroz RDG | 18.992 | 1.611 | 5.215 | - | 25.818 |
| Ostala imovina | 868 | 6 | - | - | 874 |
| Ukupna financijska imovina | 1.113.106 | 1.639.783 | 77.654 | 30.905 | 2.861.448 |
| OBVEZE | |||||
| Obveze prema bankama | 46.915 | 35.980 | - | - | 82.895 |
| Obveze prema klijentima | 840.585 | 1.593.219 | 78.291 | 28.834 | 2.540.929 |
| Hibridni financijski instrumenti | 4.500 | 28.631 | - | - | 33.131 |
| Ostale obveze | 8.930 | - | - | - | 8.930 |
| Ukupne financijske obveze | 900.930 | 1.657.830 | 78.291 | 28.834 | 2.665.885 |
| Neto bilančna neusklađenost | 212.176 | (18.047) | (637) | 2.071 | 195.563 |
| Nepovučena sredstva po kreditima |
75.159 | - | 3.151 | - | 78.310 |
| Ukupna neto neusklađenost | 287.335 | (18.047) | 2.514 | 2.071 | 273.873 |
| HRK | EUR | USD | Ostale valute |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2013. | |||||
| IMOVINA | |||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
367.089 | 54.338 | 841 | 2.093 | 424.361 |
| Krediti i predujmovi bankama | 2.656 | 208.625 | 26.154 | 28.591 | 266.026 |
| Krediti i predujmovi klijentima | 302.333 | 1.139.844 | 26.414 | - | 1.468.591 |
| Investicijski vrijednosni papiri: | |||||
| -raspoloživi za prodaju | 256.035 | 167.633 | - | - | 423.668 |
| - drže se do dospijeća | 64.102 | 50.387 | 11.041 | - | 125.530 |
| - po fer vrijednosti kroz RDG | 10.306 | 16.578 | 4.203 | 31.087 | |
| Ostala imovina | 854 | 6 | - | - | 860 |
| Ukupna financijska imovina | 1.003.375 | 1.637.411 | 68.653 | 30.684 | 2.740.123 |
| OBVEZE | |||||
| Obveze prema bankama | 26.831 | 55.855 | - | - | 82.686 |
| Obveze prema klijentima | 744.825 | 1.581.251 | 69.292 | 29.502 | 2.424.870 |
| Hibridni financijski instrumenti | 4.500 | 25.400 | - | - | 29.900 |
| Ostale obveze | 8.604 | - | - | - | 8.604 |
| Ukupne financijske obveze | 784.760 | 1.662.506 | 69.292 | 29.502 | 2.546.060 |
| Neto bilančna neusklađenost | 218.615 | (25.095) | (639) | 1.182 | 194.063 |
| Nepovučena sredstva po kreditima |
58.125 | - | - | - | 58.125 |
| Ukupna neto neusklađenost | 276.740 | (25.095) | (639) | 1.182 | 252.188 |
Kamatni rizik novčanog toka predstavlja rizik fluktuacije budućih novčanih tokova financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Rizik fer vrijednosti kamatne stope predstavlja rizik fluktuacije vrijednosti financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Banka je izložena učincima fluktuacija važećih kamatnih stopa u pogledu rizika fer vrijednosti i rizika novčanog toka. Kamatne marže mogu se povećati kao rezultat takvih promjena, ali mogu i smanjiti gubitke u slučaju neočekivanih promjena. Uprava određuje ograničenja glede razine neusklađenosti visine kamatnih stopa koja može postojati.
Na dan 31. prosinca 2014. godine, da su kamatne stope na imovini bile 5%, odnosno 0,25 postotni poen više (2013.: 5%, odnosno 0,26 postotni poen više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 3.407 tisuća kuna (2013.: 3.733 tisuće kuna) viša, uglavnom kao rezultat većih prihoda od kamata na plasmane s promjenjivim stopama.
Na dan 31. prosinca 2014. godine, da su kamatne stope na obvezama bile 10%, odnosno 0,22 postotni poen više (2013.: 10%, odnosno 0,25 postotni poen više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 3.735 tisuća kuna (2013.: 4.595 tisuća kuna) manja, uglavnom kao rezultat većih rashoda od kamata na obveze po depozitima s promjenjivim stopama.
U tablici u nastavku sažeto je prikazana izloženost Banke kamatnom riziku. U tablici je prikazana imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji.
| Do 1 mjeseca |
Od 1- 3 mjeseca |
Od 3 - 12 mj. |
Od 1- 3 god. |
Iznad 3 godine |
Beskamat no |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2014. IMOVINA |
|||||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
234.964 | - | - | - | - | 145.762 | 380.726 |
| Krediti i predujmovi bankama |
344.424 | - | - | - | - | - | 344.424 |
| Krediti i predujmovi klijentima Investicijski vrijednosni papiri: |
174.872 | 41.261 | 271.081 | 358.031 | 656.780 | - | 1.502.025 |
| - raspoloživi za prodaju |
48.828 | 122.925 | 293.167 | - | 2.825 | - | 467.745 |
| - drže se do dospijeća |
9.921 | 60.023 | 36.700 | - | 33.191 | - | 139.835 |
| - po fer vrijednosti kroz RDG |
562 | - | 35 | - | 25.221 | - | 25.818 |
| Ostala imovina | - | - | - | - | - | 874 | 874 |
| Ukupna financijska imovina |
813.571 | 224.209 | 600.983 | 358.031 | 718.017 | 146.636 | 2.861.447 |
| OBVEZE | |||||||
| Obveze prema bankama |
669 | 4.698 | 24.887 | 17.903 | 34.738 | - | 82.895 |
| Obveze prema klijentima |
997.119 | 401.949 | 1.038.292 | 73.145 | 207 | 30.218 | 2.540.930 |
| Hibridni financijski instrumenti |
- | 28.631 | - | 4.500 | - | - | 33.131 |
| Ostale obveze | 8.929 | - | - | - | - | - | 8.929 |
| Ukupne financijske obveze |
1.006.717 | 435.278 | 1.063.179 | 95.548 | 34.945 | 30.218 | 2.665.885 |
| Neto bilančna neusklađenost |
(193.146) | (211.069) | (462.196) | 262.483 | 683.072 | 116.418 | 195.562 |
| Nepovučena sredstva po kreditima |
78.310 | - | - | - | - | - | 78.310 |
| Ukupna neto neusklađenost |
(114.836) | (211.069) | (462.196) | 262.483 | 683.072 | 116.418 | 273.872 |
| Do 1 mjeseca |
Od 1- 3 mjeseca |
Od 3 - 12 mj. |
Od 1- 3 god. |
Iznad 3 godine |
Beskamatno | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. | |||||||
| prosinca 2013. IMOVINA |
|||||||
| Novac i sredstva | |||||||
| kod Hrvatske | 232.575 | - | - | - | - | 191.786 | 424.361 |
| narodne banke | |||||||
| Krediti i | |||||||
| predujmovi | 266.026 | - | - | - | - | - | 266.026 |
| bankama | |||||||
| Krediti i | |||||||
| predujmovi | 140.642 | 39.572 | 239.091 | 356.663 | 692.623 | - | 1.468.591 |
| klijentima | |||||||
| Investicijski vrijednosni papiri: | |||||||
| - raspoloživi za |
|||||||
| prodaju | 19.913 | 109.233 | 291.697 | - | 2.825 | - | 423.668 |
| - drže se do |
|||||||
| dospijeća | 14.874 | 257 | 95.493 | - | 14.906 | - | 125.530 |
| - po fer |
|||||||
| vrijednosti kroz | 716 | - | - | - | 30.371 | - | 31.087 |
| RDG | |||||||
| Ostala imovina | - | - | - | - | - | 860 | 860 |
| Ukupna | |||||||
| financijska | 674.746 | 149.062 | 626.281 | 356.663 | 740.725 | 192.646 | 2.740.123 |
| imovina | |||||||
| OBVEZE | |||||||
| Obveze prema | |||||||
| bankama | 468 | 1.997 | 21.787 | 17.650 | 40.784 | - | 82.686 |
| Obveze prema | |||||||
| klijentima | 918.518 | 404.297 | 1.027.886 | 44.878 | 1.178 | 28.113 | 2.424.870 |
| Hibridni financijski | |||||||
| instrumenti | - | 29.900 | - | - | - | - | 29.900 |
| Ostale obveze | 8.604 | - | - | - | - | - | 8.604 |
| Ukupne financijske | |||||||
| obveze | 927.590 | 436.194 | 1.049.673 | 62.528 | 41.962 | 28.113 | 2.546.060 |
| Neto bilančna | |||||||
| neusklađenost | (252.844) | (287.132) | (423.392) | 294.135 | 698.763 | 164.533 | 194.063 |
| Nepovučena | |||||||
| sredstva po | 58.125 | - | - | - | - | - | 58.125 |
| kreditima | |||||||
| Ukupna neto | |||||||
| neusklađenost | (194.719) | (287.132) | (423.392) | 294.135 | 698.763 | 164.533 | 252.188 |
Rizik likvidnosti je rizik da Banka neće biti u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze kada dospiju na plaćanje i zamijeniti sredstva prilikom njihovog povlačenja. Posljedica ovoga može biti nemogućnost podmirivanja obveza plaćanja deponentima, odnosno podmirivanja obveza kreditiranja.
Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje novčanim izvorima koji se sastoje od prekonoćnih depozita, sredstava na tekućim računima, depozita koji dospijevaju, povlačenja sredstava kredita, garancije koje se podmiruju iz marži i ostalih iznosa na poziv. Banka ne održava novčane izvore da bi pokrila sve navedene potrebe jer je iz iskustva moguće s velikom pouzdanošću predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava. Uprava utvrđuje limite za najniže iznose sredstava koja dospijevaju, a koja su raspoloživa za podmirivanje iznosa plativih na poziv te najniže iznose međubankarskih i ostalih kredita za pokriće neočekivanih iznosa sredstava koja se povlače na zahtjev. Banka dnevno upravlja rezervama likvidnosti osiguravajući Banci zadovoljenje potreba njenih klijenata.
Izvore likvidnosti Banka redovno preispituje kako bi se održala raznolikost prema valuti, zemljopisnom području, davatelju sredstava, proizvodu i ročnosti.
Tablica u nastavku prikazuje novčane tokove koje Banka mora platiti na ime nederivativnih financijskih obveza prema preostalim ugovornim dospijećima na dan izvještaja o financijskom položaju. Iskazani iznosi u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tokove, dok Banka upravlja inherentnim rizikom likvidnosti temeljem očekivanih nediskontiranih novčanih priljeva.
| Do 1 mjeseca |
Od 1-3 mjeseca |
Od 3-12 mjeseci |
Od 1-3 godine |
Iznad 3 godine |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2014. OBVEZE |
||||||
| Obveze prema bankama |
315 | 5.028 | 25.801 | 19.846 | 37.021 | 88.011 |
| Obveze prema klijentima |
997.545 | 406.186 | 1.055.932 | 83.726 | 18.716 | 2.562.105 |
| Hibridni financijski instrumenti |
176 | 489 | 1.516 | 13.267 | 25.676 | 41.124 |
| Ostale obveze | 10.122 | - | - | - | - | 10.122 |
| Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća) |
1.008.158 | 411.703 | 1.083.249 | 116.839 | 81.413 | 2.701.362 |
| Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća) |
927.804 | 234.659 | 604.497 | 378.802 | 718.023 | 2.863.785 |
Iz analize ročne strukture imovine i obveza na dan 31. prosinca 2014. godine (pregled po dospijećima) iz gornje tablice proizlazi da su obveze koje dospijevaju u periodu do godine dana veće od imovine koja dospijeva u navedenom razdoblju i to za 736.150 tisuća kuna, te da koeficijent kumulativnog jaza likvidnosti do godine dana iznosi 0,70. Pritom je najveća neusklađenost tj. jaz likvidnosti prisutan u razredu dospijeća od 3 do 12 mjeseci.
Međutim, pri sagledavanju navedenog jaza likvidnosti treba uzeti u obzir da nije potrebno da Banka po svim promatranim razredima dospijeća održava takve razine visokolikvidne imovina koja bi bila dovoljna za pokrivanje svih obveza već se nastoji predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava te se posebno promatraju obveze Banke po kojima se, iako dospijevaju, ne očekuju novčani odljevi, a to su prvenstveno transakcijski računi, štedni depoziti i oročeni depoziti. Banka redovito uzima u obzir navedene pretpostavke prilikom upravljanja rizikom likvidnosti.
| Do 1 mjeseca |
Od 1-3 mjeseca |
Od 3-12 mjeseci |
Od 1-3 godine |
Iznad 3 godine |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2013. | ||||||
| OBVEZE | ||||||
| Obveze prema bankama | 350 | 2.377 | 22.756 | 19.774 | 43.456 | 88.713 |
| Obveze prema klijentima | 918.724 | 408.385 | 1.049.017 | 53.806 | 18.305 | 2.448.237 |
| Hibridni financijski instrumenti | 2.613 | 417 | 1.292 | 9.405 | 24.237 | 37.964 |
| Ostale obveze | 7.171 | 2.715 | - | - | - | 9.886 |
| Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća) |
928.858 | 413.894 | 1.073.065 | 82.985 | 85.998 | 2.584.800 |
| Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća) |
834.849 | 149.296 | 578.020 | 437.089 | 740.723 | 2.739.977 |
Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti prikazana je sukladno ugovorenim dospijećima i uvećana za nedospjelu kamatu kod čijeg obračuna su korištene promjenljive kamatne stope koje su važile na dan 31. prosinca 2014. i 2013. godine. Sva prekoračenja su prikazana po očekivanom novčanom toku i uključena pod dospijeće 'Do 1 mjeseca'.
U imovinu koja je raspoloživa za podmirivanje svih obveza i za pokriće otvorenih preuzetih obveza po kreditima spadaju novac, računi kod središnje banke, stavke u tijeku naplate, te trezorski zapisi i drugi financijski instrumenti, mjenice, krediti i predujmovi bankama, te krediti i predujmovi klijentima. U redovnom poslovanju, određeni broj kredita klijenata s ugovornim rokom otplate do godine dana bit će produžen. Nadalje, dužnički vrijednosni papiri te trezorski zapisi i mjenice mogu biti založeni kao osiguranje za obveze. Banka bi također bila u mogućnosti podmiriti nepredviđene novčane odljeve prodajom vrijednosnih papira.
Datumi ugovornih iznosa izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke koji ju obvezuju na kreditiranje klijenata i drugih financijskih instrumenata (bilješka 37), prikazani su u tablici u nastavku.
Ostali financijski instrumenti (bilješka 37) također su prikazani u nastavku na temelju najranijeg ugovornog datuma dospijeća.
Buduća minimalna plaćanja prema neotkazivim ugovorima o poslovnom najmu, gdje je Banka najmoprimac, te ostale preuzete obveze prikazane su u tablici u nastavku (bilješka 37).
| Ne više od godine dana |
Od 1 do 3 godine |
Više od 3 godine |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2014. | ||||
| Preuzete obveze po kreditima | 52.192 | 6.047 | 20.071 | 78.310 |
| Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
39.304 | 34.541 | 1.183 | 75.028 |
| Preuzete obveze po poslovnom najmu | 837 | 1.239 | 1.858 | 3.934 |
| Ukupno | 92.333 | 41.827 | 23.112 | 157.272 |
| Stanje 31. prosinca 2013. | ||||
| Preuzete obveze po kreditima | 43.250 | 7.334 | 7.540 | 58.124 |
| Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
47.028 | 9.540 | 100 | 56.668 |
| Preuzete obveze po poslovnom najmu | 788 | 1.131 | 1.345 | 3.264 |
| Ukupno | 91.066 | 18.005 | 8.985 | 118.056 |
Neka financijska imovina Banke mjeri se po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja. U idućoj tablici prikazane su informacije o načinu utvrđivanja fer vrijednosti stavki financijske imovine i financijskih obveza, zajedno s metodama vrednovanja i korištenim ulaznim parametrima.
| Financijska imovina i financijske obveze |
Fer vrijednost na dan | Razina fer vrijednosti |
Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci |
Značajni nedostupni ulazni podaci |
Nedostupni ulazni podaci u odnosu na fer vrijednost |
|
|---|---|---|---|---|---|---|
| 31. prosinca 2014. |
31. prosinca 2013. |
|||||
| Po fer vrijednosti kroz izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti – državne obveznice |
Imovina – 25.818 |
Imovina - 31.087 |
1. razina | Prosječna cijena kotirana na burzi za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje ili cijena zadnje ponude na međubankarskom tržištu. |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
| Raspoloživo za prodaju– Trezorski zapisi |
Imovina – 464.919 |
Imovina – 420.843 |
2. razina | Fer vrijednost izračunava se prema najnovijim primarnim aukcijama Ministarstva financija. |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
| Raspoloživo za prodaju – Vlasnički vrijednosni papiri |
Imovina – 2.825 |
Imovina – 2.825 |
3. razina | Ovi vlasnički instrumenti nemaju kotiranu cijenu na aktivnom tržištu i njihova fer vrijednost ne može se pouzdano utvrditi, te se vrednuju po trošku stjecanja. |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
Fer vrijednost je cijena koja bi bila ostvarena na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, tj. izlazna cijena, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.
(a) Financijski instrumenti koji nisu mjereni po fer vrijednosti
Uprava smatra da su knjigovodstveme vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza koji su u financijskim izvještajima iskazani po amortiziranom trošku približne njihovim fer vrijednostima.
| Razina 1 | Razina 2 | Razina 3 | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2014. Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz RDG Financijska imovina koja se drži radi |
25.818 | - | - | 25.818 |
| trgovanja - vlasničke vrijednosnice Trezorski zapisi: |
- | - | - | - |
| - raspoloživi za prodaju Investicijski vrijednosni papiri: - raspoloživi za prodaju |
- - |
464.919 - |
- 2.825 |
464.919 2.825 |
| Ukupno imovina | 25.818 | 464.919 | 2.825 | 493.562 |
| Stanje 31. prosinca 2013. Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz RDG Financijska imovina koja se drži radi trgovanja |
31.087 | - | - | 31.087 |
| - vlasničke vrijednosnice |
- | - | - | - |
| Trezorski zapisi: - raspoloživi za prodaju Investicijski vrijednosni papiri: |
- | 420.843 | - | 420.843 |
| - raspoloživi za prodaju Ukupno imovina |
- 31.087 |
- 420.843 |
2.825 2.825 |
2.825 454.755 |
Investicijske vrijednosnice raspoložive za prodaju iskazuju se po trošku i uključuju manje udjele u nekotiranim hrvatskim društvima. Najveći udjeli odnose se na društvo za upravljanje mirovinskim fondom, Zagrebačku burzu, Tržište novca Zagreb i ostala slična društva. Sva navedena društva predstavljaju strateška ulaganja čija se fer vrijednost ne može pouzdano mjeriti.
Tijekom izvještajnog razdoblja nije bilo stavki financijske imovine i financijskih obveza koje bi po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz razine 1 u razinu 2 i obrnuto.
Ciljevi Banke prilikom upravljanja kapitalom, koji predstavlja širi pojam od dioničke glavnice prikazane u izvještaju o financijskom položaju, su kako slijedi:
usklađivanje sa kapitalnim zahtjevima koje određuju regulatori tržišta banaka na kojima posluje Banka;
održavanje sposobnosti Banke za nastavak daljnjeg poslovanja kako bi i dalje mogla osigurati prinos dioničarima i koristi drugim zainteresiranim strankama; te
održavanje snažne kapitalne osnove koja bi mogla podržati razvoj poslovanja.
Izračun regulatornog kapitala kreditnih institucija od 1. siječnja 2014. godine uređen je Uredbom (EU) br 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva. Uredba propisuje specifična pravila i uvjete u vezi s instrumentima regulatornoga kapitala. Cilj novog paketa je ojačati zahtjeve prema bankovnom kapitalu, uvodeći obvezni zaštitni sloj kapitala i diskrecijski protuciklički sloj kapitala.
Regulatorni kapital banke sastoji se od osnovnog kapitala i dopunskog kapitala. Potrebni regulatorni kapital je zbroj svih kapitalnih zahtjeva izračunat prema navedenoj Uredbi. Regulatorni kapital ne smije pasti ispod iznosa inicijalnog kapitala koji se zahtijevao u vrijeme izdavanja odobrenja za rad.
Osnovni kapital sastoji se od redovnog osnovnog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala. Pozicije redovnog osnovnog kapitala su:
Dodatni osnovni kapital odnosi se na sve instrumente kapitala i podređene kredite koji se priznaju kao dopunski kapital što je detaljno opisano u navedenoj Uredbi.
Dopunski kapital sadrži hibridne i podređene instrumente koji trebaju biti potpuno usklađeni. Na sve ove instrumente primjenjuje se zahtjev za amortiziranje u posljednjih pet godina do dospjeća.
Sukladno utvrđenoj visini osnovnog i regulatornog kapitala, te ukupnih iznosa izloženosti rizicima Banka izračunava svoje stope kapitala. Ukupna izloženost rizicima mjeri se na temelju hijerarhije šest rizičnih pondera koji se klasificiraju u skladu s prirodom pojedine imovine i klijenta, te odražavaju pripadajuću procjenu kreditnog, tržišnog i ostalih rizika, uzimajući u obzir sve primjerene zaloge ili garancije. Sličan tretman ima izvanbilančna izloženost, uz određena usklađenja kako bi se prikazala nestabilna priroda potencijalnih gubitaka.
Stope kapitala utvrđuju se na slijedeći način:
Zahtijevana razina regulatornog kapitala mora u svakom trenutku ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:
Osim za pokrivanje izloženosti pojedinim rizicima Banka je dužna održavati ukupni kapital na dovoljnoj razini i za pokrivanje pojedinih zaštitnih slojeva odnosno zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.
Zaštitni slojevi kapitala imaju svrhu ojačati kapital u doba ekspanzije kako bi se mogao pokriti gubitak u doba recesije. To se odnosi na zaštitni sloj za očuvanje kapitala u visini od 2,5% ukupne izloženosti rizicima, te zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5% što ukupno iznosi 4% ukupne izloženosti rizicima. Time stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala iznosi 12%.
Tablica u nastavku sažeto prikazuje sastav regulatornog kapitala i pokazatelje Banke za godine koje su završile 31. prosinca.
| 2014. | |
|---|---|
| Redovni osnovni kapital |
|
| Uplaćene obične dionice | 159.471 |
| Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica) | 3.329 |
| Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja | 37.757 |
| Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine) | 46.715 |
| Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende) | 2.008 |
| Kapitalna dobit | 197 |
| Odbici od redovnog osnovnog kapitala | |
| Otkupljene vlastite dionice | 91 |
| Neotplaćeni krediti odobreni za kupnju dionica Banke | 84 |
| Nematerijalna imovina | 3.489 |
| Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala | 3.664 |
| Redovni osnovni kapital Banke | 245.813 |
| Osnovni kapital | 245.813 |
| Dopunski kapital Banke | |
| Hibridni financijski instrumenti | 25.638 |
| Dopunski kapital Banke | 25.638 |
| Regulatorni kapital |
271.451 |
| Ponderirana rizična aktiva | 1.428.167 |
| Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5) | 212.615 |
| Stopa redovnog osnovnog kapitala | 14,98 |
| Stopa osnovnog kapitala | 14,98 |
| Stopa ukupnog kapitala |
16,54 |
| 2013. | |
|---|---|
| Osnovni kapital Banke | |
| Uplaćene obične dionice | 159.471 |
| Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica) | 3.329 |
| Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja | 37.757 |
| Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine) | 43.945 |
| Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende) | 2.770 |
| Kapitalna dobit | 197 |
| Bruto osnovni kapital | 247.469 |
| Odbici | |
| Otkupljene vlastite dionice | 91 |
| Neotplaćeni krediti odobreni za kupnju dionica Banke | 159 |
| Nematerijalna imovina | 58 |
| Ukupno odbici od osnovnog kapitala | 308 |
| Osnovni kapital Banke (osnovni kapital minus odbici) | 247.161 |
| Dopunski kapital Banke | |
| Hibridni financijski instrumenti | 27.443 |
| Dopunski kapital Banke | 27.443 |
| Bruto jamstveni kapital | 274.604 |
| Ponderirana rizična aktiva | 1.455.356 |
| Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5) |
15.052 |
| Omjer ukupnog jamstvenog kapitala i ponderirane rizične imovine | 16,7% |
Banka izrađuje procjene i stvara pretpostavke koje imaju utjecaja na iskazane iznose imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine. Procjene i pretpostavke se kontinuirano vrednuju i zasnivaju na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima.
Banka najmanje tromjesečno pregledava svoj kreditni portfelj u svrhu procjene umanjenja vrijednosti. Prilikom određivanja da li je potrebno gubitak od umanjenja vrijednosti iskazati u računu dobiti i gubitka, Banka procjenjuje o tome postoje li objektivni podaci koji upućuju na postojanje smanjenja procijenjenog budućeg novčanog toka određenog portfelja kredita prije samog utvrđivanja smanjenja kod pojedinog kredita u tom portfelju. Ovi dokazi mogu uključivati podatke koji upućuju na nemogućnost izvršenja plaćanja od strane zajmoprimaca, odnosno na nacionalne ili lokalne gospodarske uvjete koji su povezani s neizvršenjem plaćanja. Uprava koristi procjene na temelju povijesnih podataka o gubicima koji se odnose na imovinu s karakteristikama kreditnog rizika, te objektivne dokaze o umanjenju vrijednosti koji sliče onima u portfelju koji se koriste prilikom planiranja budućih novčanih tokova. Metodologija i pretpostavke korištene u procjeni iznosa i vremenskog trenutka budućih novčanih tokova redovno se pregledavaju kako bi se smanjile razlike između procijenjenih i stvarnih gubitaka.
Da je neto sadašnja vrijednost procijenjenih novčanih tokova bila veća za 2%, rezerviranja bi se u 2014. godini bila procijenila za 4.673 tisuća kuna manje (2013.: 4.056 tisuća kuna manje).
Opća poslovna strategija Banke odnosi se na aktivnosti na očuvanje stabilnosti poslovanja, na očuvanje kvalitete kreditnog portfelja, na dobroj praksi upravljanja likvidnosti i adekvatnosti kapitala te rastu prihoda. Banka zadržava i povećava tržišni udio na regionalnom području, načinom poslovanja i ostvarenim financijskim pokazateljima potvrđuje kontinuitet rasta bilance i povećava baze klijenata. Polazne osnove s kojih Banka nastupa za ostvarenje optimalnih rezultata zavise od ostvarenih rezultata u prethodnim godinama i planovima za dalje poslovanje. Osnove za definiranje aktivnosti koje se namjeravaju ostvariti u narednom razdoblju sadržane su u Strategiji Banke, godišnjim planovima, tekućoj ekonomskoj politici u Republici Hrvatskoj usmjerena na suzbijanje efekata ekonomske krize, smjernicama Hrvatske narodne banke te naročito u praćenju bankarskih i financijskih trendova u poslovanju kroz modernizacija poslovanja u svim segmentima. U još jednoj godini recesije Banka planira stvaranje uvjeta za daljnji rast u narednim godinama što je utvrđeno i Strateškim planom poslovanja Banke od 2011. do 2015. godine. Ostvarivost plana usko je povezana s ekonomskim stanjem u našoj zemlji. Banka će i dalje svoj razvoj temeljiti na uspješnom poslovanju s malim i srednjim poduzetnicima, te stanovništvom i obrtnicima. Plan daljnjeg rasta podrazumijeva daljnje ulaganje u ljudske resurse, nastavak razvoja informacijske tehnologije i izgradnje vlastitog integralnog informatičkog sustava i komunikacijske mreže. Rast bilance Banke temeljen uglavnom na rastu depozita, iskazivanje rasta profitabilnosti u odnosu na protekle dvije poslovne godine, te povećavanje tržišnog udjela. Povećanje izvora sredstva u aktivi Banke utjecati će na povećanje kreditnog portfelja i plasmana u vrijednosnice na način da bi ova imovina trebala porasti. Rast kreditnog portfelja biti će u 2015.godini otežan najvećim dijelom radi posljedica strukturnih problema, odnosno nedostatka kvalitetne potražnje za kreditima. To praktički znači da značajniji oporavak kreditiranja bez značajnijeg impulsa na strani gospodarskog rasta ne može biti bez obzira na razvoj novih proizvoda i usluga.
Novo kreditiranje najviše je moguće u segmentima turizma i proizvodnji namijenjenoj izvozu, poljoprivredi i infrastrukturnim projektima, te posebno za obnovljive izvore energije i energetskoj učinkovitosti, te u vezi s fondovima EU-a.
Povećanje sredstava u (ino) bankama vršiti će se jedino u slučajevima nemogućnosti plasiranja u ostale plasmane, odnosno do granice koje Banka mora održavati sukladno regulatornim ograničenjima i interno postavljenim limitima.
Poslovanje u uvjetima otvorenosti unutar Europske unije iz perspektive bankarskog sektora utječe na sveukupnu slobodu kretanja kapitala, pa stoga npr. mogućnost otvaranja računa u inozemstvu, odobravanje kredita nerezidentima, iznošenje gotovog novca iz zemlje te poslovanje s financijskim institucijama iz EU-a bez ograničenja za Banku znači da se mora kontinuirano raditi na rastu kompetitivnosti i konkurentnosti kako bi mogli djelovati na zahtjevnom bankarskom tržištu.
Planom Banke osigurava se naglasak na unaprjeđenje kvalitete usluge, komunikaciju s klijentima i razumijevanje njihovih potreba u trenutačnom tržišnom okruženju naročito stoga što je poznato da 2015. nije posljednja krizna godina.
Uloga Uprave za poslovanje u kriznim uvjetima je analiza, identifikacija i predlaganje upravljačkih i operativnih aktivnosti vezano uz sustav upravljanja neprekidnošću poslovanja i kriznim uvjetima što odražava sposobnost primjerenog načina otklanjanja ili smanjivanja nedostataka u poslovanju u posebnim uvjetima.
Stoga Uprava Banke uz prvu liniju managementa ima proaktivan pristup u minimaliziranju rizika putem pravovremenog identificiranja i upravljanja trenutnim i budućim rizicima poslovanja. Posebno je bitno kontinuirano stvaranje i održavanje sustava u kojem ključne funkcije Banke funkcioniraju i u kriznim situacijama te minimaliziranje vremena potrebnog za pokretanje poslovanja uslijed nastanka krizne situacije. Upravljanje kontinuitetom poslovanja sastavni je dio upravljanja rizicima, s time da postoji veliko preklapanje sa upravljanjem informacijskom sigurnošću i informacijskim tehnologijama. S obzirom na specifičnost bankarskog poslovanja u uvjetima krize kontinuirano je potrebno veliku pozornost obraćati na deviznu i kunsku likvidnost koja je bila vrlo značajna i u 2014. godini. S obzirom da je stabilnost tečaja preduvjet stabilnosti čitavog financijskog sustava i ukupnog gospodarstva u tom kontekstu posebno će trebati poklanjati pažnju na moguću deprecijaciju kune s naglaskom da je Istarska kreditna banka vrlo malo izložena, te i značajnije promjene tečaja neće izazvati veći utjecaj na rezultat poslovanja ukoliko ne dođe do većih problema u naplati kredita.
Krajem 2014. godine izrađen je sukladno zakonskim odrednicama Hrvatske narodne banke prvi Plan oporavka. Time je Banka utvrdila način i sustav upravljanja neprekidnošću poslovanja i kriznim situacijama usklađen s regulatornim zahtjevima.
Banka je Planom oporavka propisala pokazatelje čije kretanje kontinuirano prati obzirom da njihovo kretanje otkriva moguće ranjivosti, slabosti ili ugroženosti različitih područja poslovanja, a odnose se na financijski položaj Banke.Osim samog trenda kretanja vrijednosti pokazatelja vrši se i usporedba sa interno propisanim limitima odnosno razinama.
Prekoračenje navedenih limita predstavlja signal Banci da je dostigla razinu na kojoj je potrebno poduzeti određene korektivne radnje i aktivnosti u cilju poboljšanja položaja Banke i stabilizacije njezinog poslovanja.
Banka je Planom oporavka detaljno propisala navedene korektivne mjere i opcije oporavka koje bi primijenila u situacijama ozbiljnog financijskog poremećaja. Cilj primjene tih mjera je ponovno uspostavljanje redovnog poslovanja i stabilnog financijskog položaja odnosno poboljšanje bančine pozicije kapitala, likvidnosne pozicije, profitabilnosti i rizičnosti odnosno kvalitete aktive.
Sustavnim praćenjem pokazatelja poslovanja propisanih Planom oporavka, usporedbom sa ciljanim i prihvatljivim vrijednostima i razinama uz kontinuirano preispitivanje strategije i strukture Banke, a naročito internoga i regulatornoga kapitala kao i strategije rizika i rizičnog profila Banke, te detaljnim propisivanjem korektivnih mjera i aktivnosti osigurano je provođenje Plana oporavka u određenim stresnim scenarijima.
Banka je ujedno provela testiranje otpornosti na stres plana oporavka primjenom stresnog scenarija koji obuhvaća različite sistemske događaja i događaje koji su specifični za Banku te dokazala da bi poduzimanjem mjera i aktivnosti propisanih Planom oporavka dovela do oporavka svog financijskog položaja odnosno do stabilizacije bančine pozicije kapitala, likvidnosti, profitabilnosti i kvalitete aktive.
Temeljem upravljačkog pristupa MSFI-a 8, poslovni segmenti iskazuju se u skladu s internim izvještavanjem prema Upravi Banke (čija funkcija je donošenje glavnih poslovnih odluka) koja je odgovorna za alokaciju resursa na izvještajne segmente i ocjenu njihovih rezultata.
Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruža i to u dva glavna poslovna segmenta:
• Bankarstvo za građane – uključuje tekuće račune, štednju, depozite, kreditne i debitne kartice, potrošačke, stambene i druge kredite;
• Poslovno bankarstvo – uključuje trajne naloge, žiro račune, depozite, prekoračenja po računima, kredite i ostale kreditne instrumente, devizne i derivativne proizvode.
Ostale poslovne aktivnosti Banke uključuju upravljanje sredstvima i trgovanje financijskim instrumentima. Nijedno od navedenog ne čini zaseban izvještajni segment.
Nije bilo promjena u izvještajnim segmentima tijekom godine.
Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. godine su kako slijedi:
| Poslovanje s građanima |
Poslovanje s poslovnim subjektima |
Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2014. | ||||
| Prihodi od kamata od vanjskih klijenta | 39.963 | 59.518 | 19.070 | 118.551 |
| Rashodi od kamata od vanjskih klijenta | (47.328) | (9.384) | (290) | (57.002) |
| Trošak umanjenja vrijednosti kredita | 79 | (20.916) | (833) | (21.670) |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 12.780 | 12.069 | (513) | 24.336 |
| Ostali prihodi | 347 | 736 | 985 | 2.068 |
| Troškovi zaposlenih | (15.005) | (5.779) | (16.877) | (37.661) |
| Opći i administrativni troškovi | (10.010) | (3.501) | (10.223) | (23.734) |
| Amortizacija | (2.188) | (843) | (2.461) | (5.492) |
| Ostali troškovi poslovanja | - | (250) | (577) | (827) |
| Neto tečajne razlike Neto rezultat imovine namijenjene |
(5.174) | 11.182 | 7.498 | 13.506 |
| trgovanju | - | (3) | 2.585 | 2.582 |
| Dobit iz poslovanja | (26.536) | 42.829 | (1.636) | 14.657 |
| Ukupno imovina | 550.390 | 1.356.755 | 1.018.977 | 2.926.122 |
| Ukupno obveze | 1.922.440 | 737.412 | 6.033 | 2.665.885 |
Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. godine su kako slijedi:
| Poslovanje s građanima |
Poslovanje s poslovnim subjektima |
Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2013. | ||||
| Prihodi od kamata od vanjskih klijenta |
41.867 | 64.238 | 17.497 | 123.602 |
| Rashodi od kamata od vanjskih klijenta |
(50.636) | (9.814) | (155) | (60.605) |
| Trošak umanjenja vrijednosti | ||||
| kredita | (1.192) | (25.705) | 3.625 | (23.272) |
| Neto prihodi od naknada i | ||||
| provizija | 12.103 | 11.285 | (279) | 23.109 |
| Ostali prihodi | 544 | 1.897 | 1.055 | 3.496 |
| Troškovi zaposlenih | (17.813) | (7.897) | (11.800) | (37.510) |
| Opći i administrativni troškovi | (10.717) | (4.751) | (7.242) | (22.710) |
| Amortizacija | (2.672) | (1.185) | (1.770) | (5.627) |
| Ostali troškovi poslovanja | (234) | - | (430) | (664) |
| Neto tečajne razlike | (2.064) | 13.304 | 2.175 | 13.415 |
| Neto rezultat imovine namijenjene | ||||
| trgovanju | - | 29 | 369 | 398 |
| Dobit iz poslovanja | (30.814) | 41.401 | 3.045 | 13.632 |
| Ukupno imovina | 464.741 | 1.166.477 | 1.173.335 | 2.804.553 |
| Ukupno obveze | 1.696.375 | 728.897 | 120.788 | 2.546.060 |
Zemljopisni segment prikazan je u bilješci 3.1.4. Banka ostvaruje više od 99% svojih prihoda u Republici Hrvatskoj
| Prihodi od kamata | ||
|---|---|---|
| 2014. | 2013. | |
| Krediti i predujmovi: | ||
| - klijentima |
99.573 | 106.242 |
| - bankama |
77 | 327 |
| - kratkoročno oročena sredstva |
56 | 162 |
| - ostalo |
35 | 16 |
| Vrijednosni papiri | ||
| - koji se drže do dospjeća |
11.291 | 11.355 |
| - raspoloživi za prodaju |
6.257 | 4.648 |
| - koji se vrednuju po fer vrijednosti |
1.262 | 852 |
| 118.551 | 123.602 | |
| Rashodi od kamata | ||
| 2014. | 2013. | |
| Obveze mjerene po amortizacijskom trošku: | ||
| - depoziti klijenata |
48.852 | 52.899 |
| - premija za osiguranje štednih uloga |
6.144 | 5.647 |
| - ostala pozajmljena sredstva |
2.006 | 2.059 |
| 57.002 | 60.605 | |
Kamatni prihod na djelomično nadoknadive plasmane iznosi 10.627 tisuća kuna (2013.g.: 11.864 tisuće kuna).
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Novac i sredstva kod HNB-a | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | - | - |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (334) | (465) |
| Krediti i predujmovi bankama (bilješka 20) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 559 | - |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | - | (844) |
| Krediti i predujmovi klijentima (bilješka 21) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 40.282 | 37.311 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (21.234) | (14.391) |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća (bilješka 22) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 2.694 | 2.812 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (887) | (1.681) |
| Ostala imovina (bilješka 27) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 895 | 1.025 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (635) | (397) |
| Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 697 | 323 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (367) | (421) |
| 21.670 | 23.272 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Platni promet | 18.506 | 17.710 |
| Kartično poslovanje | 5.051 | 4.529 |
| Garancije i akreditivi | 2.045 | 1.763 |
| Ostalo | 3.041 | 2.987 |
| 28.643 | 26.989 | |
| Rashodi od naknada i provizija | ||
| 2014. | 2013. | |
| Platni promet | 3.143 | 2.805 |
| Naknade po kartičnom poslovanju | 1.011 | 967 |
| Ostalo | 153 | 108 |
| 4.307 | 3.880 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Neto pozitivne/(negativne) tečajne razlike nastale svođenjem pozicija imovine i obveza na srednji tečaj ukupno: |
||
| - krediti i predujmovi klijentima - depoziti u bankama - vrijednosnice - novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke - obveze prema klijentima i HBOR-u |
9.525 3.786 2.626 367 (15.325) 979 |
14.016 762 2.372 818 (17.283) 685 |
| Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja | 12.527 13.506 |
12.730 13.415 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Promjena fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju | 2.523 | 398 |
| Neto dobitak od imovine namijenjene trgovanju | 59 | - |
| 2.582 | 398 | |
| BILJEŠKA 11 – OSTALI POSLOVNI PRIHODI |
||
| 2014. | 2013. | |
| Zakupnina /i/ | 594 | 616 |
| Refundacija bolovanja | 418 | 499 |
| Prihod od dividende | 352 | 252 |
| Ukidanje rezervacija za sudske sporove | 250 | 1.410 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Zakupnina /i/ | 594 | 616 |
| Refundacija bolovanja | 418 | 499 |
| Prihod od dividende | 352 | 252 |
| Ukidanje rezervacija za sudske sporove | 250 | 1.410 |
| Prihod od otpisanih računa | 129 | 18 |
| Ostalo | 325 | 701 |
| 2.068 | 3.496 |
/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Detalji operativnih najmova gdje je Banka najmodavac nalaze se u bilješci 26.
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Neto plaće | 20.443 | 20.242 |
| Troškovi mirovinskog osiguranja | 6.057 | 6.016 |
| Troškovi zdravstvenog osiguranja | 4.416 | 3.911 |
| Ostali doprinosi i porezi na plaće | 4.586 | 4.492 |
| Ostali troškovi zaposlenih | 1.371 | 1.880 |
| Trošak prijevoza na posao i s posla | 667 | 811 |
| Trošak otpremnina | 121 | 158 |
| 37.661 | 37.510 |
Tijekom 2014. godine u Banci je bilo prosječno zaposleno 228 djelatnika (2013.: 228 djelatnika).
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Troškovi profesionalnih usluga | 6.376 | 5.788 |
| Troškovi čuvanja imovine | 3.892 | 3.970 |
| Troškovi održavanja | 1.886 | 1.748 |
| Troškovi telefona, pošte i prijevoza | 1.886 | 1.980 |
| Troškovi reklame i reprezentacije | 1.475 | 1.543 |
| Troškovi razvoja softvera | 1.382 | 1.390 |
| Osiguranje imovine | 1.127 | 996 |
| Troškovi najamnina /i/ | 1.161 | 1.134 |
| Troškovi potrošnog materijala | 1.115 | 1.408 |
| Troškovi energije i vode | 811 | 937 |
| Troškovi usluga čišćenja | 589 | 662 |
| Otpisana potraživanja | 532 | 149 |
| Troškovi donacija | 417 | 308 |
| Troškovi automobila | 298 | 351 |
| Troškovi stručnog obrazovanja | 159 | 147 |
| Ostalo | 628 | 291 |
| 23.734 | 22.802 |
/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Za obveze po operativnom najmu gdje je Banka najmoprimac vidi bilješku 37.
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Amortizacija nekretnina i opreme i ulaganja u nekretnine (Bilješka 25 i 26) |
4.288 | 4.487 |
| Amortizacija nematerijalne imovine (Bilješka 24) | 1.204 | 1.139 |
| 5.492 | 5.626 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Porezi i doprinosi iz prihoda | 577 | 573 |
| Ostalo | 250 | - |
| 827 | 573 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Priznato u računu dobiti i gubitka | ||
| -porezni trošak tekuće godine | (2.653) | (2.734) |
| -odgođeni porezni prihod | 64 | 1.936 |
| Porez na dobit | (2.589) | (798) |
| Dobit prije oporezivanja | 14.657 | 13.632 |
| Porez na dobit 20% | (2.931) | (2.726) |
| Neoporezivi prihodi | 440 | 2.005 |
| Porezno nepriznati rashodi | (98) | (77) |
| Porezni trošak priznat u računu dobiti i gubitka | (2.589) | (798) |
| Efektivna porezna stopa | 17,66% | 5,85% |
| Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti | ||
| -porezni trošak tekuće godine | - | |
| -odgođeni porezni prihod / (trošak) | 65 | (263) |
| Porezni trošak priznat u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti | 198 | (263) |
| Iskazano u | ||||
|---|---|---|---|---|
| Početno | Iskazano u | ostaloj | Zaključno | |
| stanje | računu dobiti i | sveobuhvatnoj | stanje | |
| 2014 | 1.siječnja | gubitka | dobiti | 31.prosinca |
| Odgođena porezna imovina/(obveze) po: | ||||
| Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak |
33 | 372 | - | 405 |
| Financijskoj imovini raspoloživoj za prodaju | (263) | - | 65 | (198) |
| Prihodi budućih razdoblja | 1.903 | (308) | - | 1.595 |
| 1.673 | 64 | 65 | 1.802 |
| 2013 | Početno stanje 1.siječnja |
Iskazano u računu dobiti i gubitka |
Iskazano u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti |
Zaključno stanje 31.prosinca |
|---|---|---|---|---|
| Odgođena porezna imovina/(obveze) | ||||
| po: | ||||
| Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak |
- | 33 | - | 33 |
| Financijskoj imovini raspoloživoj za prodaju |
- | - | (263) | (263) |
| Prihodi budućih razdoblja | - | 1.903 | - | 1.903 |
| - | 1.936 | (263) | 1.673 | |
U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije Banke u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana te može uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava Banke nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.
Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit podijeli s ponderiranim prosječnim brojem postojećih dionica (običnih i povlaštenih) za promatrano razdoblje bez vlastitih dionica.
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Dobit za godinu | 12.068 | 12.834 |
| Prosječni ponderirani broj dionica osim vlastitih dionica | 147.943 | 147.943 |
| Osnovna zarada po dionici - redovne i povlaštene (u kunama) |
81,57 | 86,75 |
U 2014. i 2013. godini raspoređena dividenda za redovne i povlaštene dionice bila je ista (Bilješka 35).
Razrijeđena dobit po dionici za 2014. i 2013. godinu je ista kao i osnovna jer Banka nije imala konvertibilnih instrumenata i opcija tijekom oba razdoblja.
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Novac u blagajni Žiro računi |
70.533 77.898 |
66.751 127.329 |
| Sredstva uključena u novac i novčane ekvivalente (bilješka 36) | 148.431 | 194.080 |
| Depoziti kod HNB-a /ii/ | 20.917 | 30.250 |
| Obvezna minimalna rezerva: /i/ | ||
| - u kunama |
182.352 | 170.115 |
| - u stranoj valuti |
31.213 | 32.437 |
| 213.565 | 202.552 | |
| Opće rezerve za moguće gubitke | (2.187) | (2.521) |
| 380.726 | 424.361 |
/i/ Obvezna rezerva predstavlja iznos koji mora biti položen kod HNB-a. Obvezna rezerva se sastoji od kunskog i deviznog dijela te se obračunava na mjesečnoj osnovi. Obvezna rezerva se ne može koristiti za svakodnevno poslovanje Banke.
ii/ Depoziti kod HNB-a predstavljaju iznos obveznih blagajničkih zapisa - koji moraju biti upisani kod Hrvatske narodne banke. Obvezni blagajnički zapisi imaju rok povrata u prosincu 2016. godine, s mogućnošću prijevremenog otkupa ukoliko se ispuni uvjet rasta plasmana banke.
Kretanje financijske imovine raspoložive za prodaju može se prikazati kako slijedi:
| Trezorski zapisi Ministarstva financija |
Vlasnički vrijednosni papiri |
Ukupno | |
|---|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2013. | 136.328 | 2.825 | 139.153 |
| Povećanja | 731.633 | - | 731.633 |
| Korekcija fer vrijednosti | 1.274 | - | 1.274 |
| Smanjenja | (448.392) | - | (448.392) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2013. | 420.843 | 2.825 | 423.668 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2014. | 420.843 | 2.825 | 423.668 |
| Povećanja | 610.247 | - | 610.247 |
| Korekcija fer vrijednosti | (325) | - | (325) |
| Smanjenja | (565.845) | - | (565.845) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2014. | 464.920 | 2.825 | 467.745 |
U financijsku imovinu raspoloživu za prodaju uključuju se trezorski zapisi Ministarstva financija i vlasnički vrijednosni papiri.
Trezorski zapisi su dužnički vrijednosni papiri izdani od Ministarstva financija Republike Hrvatske koji su u 2014. godini imali originalni rok dospijeća od tri, šest i dvanaest mjeseci uz prosječnu efektivnu kamatnu stopu od 1,90%, dok su u 2013. godini bili izdani s originalnim rokovima od tri, šest i dvanaest mjeseci uz prosječnu kamatnu stopu od 2,18%.
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Plasmani drugim bankama | 296.629 | 267.536 |
| Krediti drugim bankama | 50.007 | - |
| Novac na prijelaznom računu | 212 | 355 |
| Manje: rezerviranja za moguće gubitke | (2.424) | (1.865) |
| 344.424 | 266.026 | |
| Kratkoročni dio | 344.424 | 266.026 |
Promjene na rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i predujmovima drugim bankama su kako slijedi:
| Opće rezerviranje za moguće gubitke | 2014. | 2013. |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 1.865 | 2.709 |
| Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita | 559 | - |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | - | (844) |
| Stanje 31. prosinca | 2.424 | 1.865 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Krediti stanovništvu: | ||
| Stambeni krediti | 239.311 | 230.329 |
| Krediti obrtnicima | 157.270 | 169.649 |
| Potrošački krediti | 136.930 | 126.387 |
| Hipotekarni krediti | 27.574 | 29.326 |
| Ostali krediti | 16.687 | 15.724 |
| 577.772 | 571.415 | |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||
| - srednji i mali poduzetnici |
772.639 | 795.888 |
| - veliki poslovni subjekti |
253.930 | 198.837 |
| 1.026.569 | 994.725 | |
| Ostali | 21.774 | 7.672 |
| Bruto krediti i predujmovi | 1.626.115 | 1.573.812 |
| Manje: Rezerviranje za umanjenje vrijednosti | (124.090) | (105.221) |
| Neto | 1.502.025 | 1.468.591 |
| Kratkoročni dio | 487.128 | 419.304 |
| Dugoročni dio | 1.014.897 | 1.049.287 |
Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i predujmovima klijentima su kako slijedi:
| 2014. | 2013. | |||
|---|---|---|---|---|
| Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opće rezerviranje za moguće gubitke |
Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opće rezerviranje za moguće gubitke |
|
| Stanje 1. siječnja | 23.130 | 5.061 | 20.278 | 5.240 |
| Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita |
8.557 | 475 | 7.321 | 596 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti |
(5.632) | (777) | (4.513) | (775) |
| Otpisi | (150) | - | - | - |
| Tečajne razlike | 24 | - | 44 | - |
| Stanje 31. prosinca | 25.929 | 4.759 | 23.130 | 5.061 |
| 2014. | 2013. | |||
|---|---|---|---|---|
| Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opća rezerviranje za moguće gubitke |
Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opća rezerviranje za moguće gubitke |
|
| Stanje 1. siječnja | 70.675 | 6.355 | 48.944 | 8.000 |
| Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita |
29.603 | 1.646 | 28.481 | 913 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti |
(13.627) | (1.197) | (6.545) | (2.558) |
| Isknjiženja | (75) | - | (334) | - |
| Tečajne razlike | 22 | - | 129 | - |
| Stanje 31. prosinca | 86.598 | 6.804 | 70.675 | 6.355 |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća |
|
|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2013. | 170.997 |
| Povećanja | 213.617 |
| Smanjenja | (256.284) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2013. | 128.330 |
| Manje: Rezerviranja za moguće gubitke | (2.800) |
| Neto financijska imovina koja se drži do dospijeća na dan 31. prosinca 2013. |
125.530 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2014. | 128.330 |
| Povećanja | 130.646 |
| Smanjenja | (114.534) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2014. | 144.442 |
| Manje: Rezerviranja za moguće gubitke | (4.607) |
| Neto financijska imovina koja se drži do dospijeća na dan 31. prosinca 2014. |
139.835 |
Kretanja na općim rezervacijama za moguće gubitke financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća mogu se prikazati kako slijedi:
| Stanje na dan 1. siječnja 2013. | 1.348 |
|---|---|
| Povećanja | 296 |
| Smanjenja | (697) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2013. | 947 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2014. | 947 |
| Povećanja | 293 |
| Smanjenja | (140) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2014. | 1.100 |
Kretanja na posebnim rezervacijama za moguće gubitke financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća mogu se prikazati kako slijedi:
| Stanje na dan 31. prosinca 2014. | 3.507 |
|---|---|
| Smanjenja | (747) |
| Povećanja | 2.401 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2014. | 1.853 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2013. | 1.853 |
| Smanjenja | (984) |
| Povećanja | 2.516 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2013. | 321 |
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća uključuju obveznice Republike Hrvatske, trezorske zapise Ministarstva financija i mjenice.
Banka ima u svojim portfeljima obveznice izdavatelja Republike Hrvatske, nominirane u kunama s dospijećem 2018. godine, nominirane u kunama s valutnom klauzulom euro s dospijećem 2024. i 2019. godine nominirane u američkim dolarima s dospijećem 2023. i 2024. godine, te nominirane u eurima s dospijećem 2022. godine.
Mjenice su dužnički vrijednosni papiri koje su u 2014. godini izdane od strane različitih društava na različite rokove od kojih je najkraći do mjesec dana, a najduži šest mjeseci, dok su u 2013. godini izdane na različite rokove od kojih je najkraći mjesec dana, a najduži devet mjeseci.
| Obveznice Republike Hrvatske | |
|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2013. | - |
| Povećanje | 37.764 |
| Korekcija fer vrijednosti | 373 |
| Smanjenje | (7.050) |
| Stanje 31. prosinca 2013. | 31.087 |
| Stanje 1. siječnja 2014. | 31.087 |
| Povećanje | 13.255 |
| Korekcija fer vrijednosti | 2.526 |
| Smanjenje | (21.050) |
| Stanje 31. prosinca 2014. | 25.818 |
| Software | |
|---|---|
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine |
2.934 |
| Povećanje | 1.009 |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.139) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 2.804 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2013. | |
| Nabavna vrijednost | 16.440 |
| Ispravak vrijednosti | (13.636) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 2.804 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 2.804 |
| Povećanje | 1.839 |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.204) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 3.439 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2014. |
|
| Nabavna vrijednost | 17.903 |
| Ispravak vrijednosti | (14.464) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 3.439 |
| Zemljište i građe vinski objekti |
Raču nala |
Namještaj i oprema |
Motorna vozila |
Ulaga nja na tuđoj imovini |
Imovina u pripremi |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Za godinu koja je završila | |||||||
| 31. prosinca 2013. | |||||||
| Početno neto knjigovodstveno | 38.765 | 3.344 | 5.026 | 526 | 29 | 2.375 | 50.065 |
| stanje Povećanja |
65 | 624 | 372 | - | - | (1.061) | - |
| Prijenos sa ulaganja u | |||||||
| nekretnine (bilješka 26) | 2.508 | - | - | - | - | - | 2.508 |
| Direktna povećanja imovine u | - | - | - | - | - | 1.243 | 1.243 |
| pripremi | |||||||
| Prijenos amortizacije na ulaganja u nekretnine |
(1.017) | - | - | - | - | - | (1.017) |
| (bilješka 26) | |||||||
| Rashodovanje | - | - | (7) | - | - | - | (7) |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.602) | (1.480) | (1.043) | (194) | (22) | - | (4.341) |
| Zaključno neto knjigovodstveno stanje |
38.719 | 2.488 | 4.348 | 332 | 7 | 2.557 | 48.451 |
| Stanje 31. prosinca 2013. | |||||||
| Nabavna vrijednost | 54.168 | 21.545 | 19.008 | 2.430 | 4.100 | 2.557 | 103.808 |
| Ispravak vrijednosti | (15.449) | (19.057) | (14.660) | (2.098) | (4.093) | - | (55.357) |
| Neto knjigovodstvena | |||||||
| vrijednost | 38.719 | 2.488 | 4.348 | 332 | 7 | 2.557 | 48.451 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. Početno neto knjigovodstveno |
|||||||
| stanje | 38.719 | 2.488 | 4.348 | 332 | 7 | 2.557 | 48.451 |
| Povećanja | 477 | 1.904 | 217 | - | - | (2.598) | - |
| Prijenos na ulaganja u nekretnine (bilješka 26) |
(477) | - | - | - | - | - | (477) |
| Direktna povećanja imovine u pripremi |
- | - | - | - | - | 2.204 | 2.204 |
| Rashodovanje | - | (81) | - | - | - | - | (81) |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.603) | (1.459) | (904) | (161) | (7) | - | (4.134) |
| Zaključno neto | 37.116 | 2.852 | 3.661 | 171 | - | 2.163 | 45.963 |
| knjigovodstveno stanje | |||||||
| Stanje 31. prosinca 2014. | |||||||
| Nabavna vrijednost | 54.168 | 20.452 | 19.033 | 2.430 | 4.100 | 2.163 | 102.346 |
| Ispravak vrijednosti | (17.052) | (17.600) | (15.372) | (2.259) | (4.100) | - | (56.383) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost |
37.116 | 2.852 | 3.661 | 171 | - | 2.163 | 45.963 |
Na dan 31. prosinca 2014. i 2013. godine Banka nije imala ugovorene kapitalne obveze po osnovi projekata kapitalnih ulaganja.
| Nekretnine | |
|---|---|
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 5.179 |
| Prijenos na nekretnine i opremu (bilješka 25) | (2.508) |
| Prijenos amortizacije na nekretnine i opremu (bilješka 25) | 1.017 |
| Amortizacija (Bilješka 14) | (146) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 3.542 |
| Stanje 31. prosinca 2013. | |
| Nabavna vrijednost | 7.084 |
| Ispravak vrijednosti | (3.542) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 3.542 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. |
|
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 3.542 |
| Prijenos sa nekretnina i opreme (bilješka 25) | 477 |
| Povećanje vrijednosti nekretnine | 4 |
| Amortizacija (Bilješka 14) | (154) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 3.869 |
| Stanje 31. prosinca 2014. | |
| Nabavna vrijednost | 7.564 |
| Ispravak vrijednosti | (3.695) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 3.869 |
Na dan 31. prosinca 2014. i 2013. godine fer vrijednost ulaganja u nekretnine (poslovni prostor) je približna knjigovodstvenoj vrijednosti. Banka koristi tri razine hijerarhije fer vrijednosti:
Razina 1 – Kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze. Ova razina uključuje vlasničke vrijednosnice i dužničke instrumente koji kotiraju na burzi.
Razina 2 – Inputi koji ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o vidljivim inputima za imovinu ili obvezu, bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena).
Razina 3 – Inputi za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (nevidljivi inputi). Ova razina uključuje vlasnička ulaganja i dužničke instrumente sa značajnim nevidljivim komponentama. Ova hijerarhija zahtijeva korištenje vidljivih tržišnih podataka ako su dostupni.
| Razina 1 | Razina 2 | Razina 3 | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2013. | ||||
| Ulaganja u nekretnine | - | - | 3.542 | 3.542 |
| Ukupno imovina | - | - | 3.542 | 3.542 |
| Stanje 31. prosinca 2014. | ||||
| Ulaganja u nekretnine | - | - | 3.869 | 3.869 |
| Ukupno imovina | - | - | 3.869 | 3.869 |
Nekretnine su iznajmljene trećim stranama sukladno ugovorima o operativnom najmu na razdoblje do 5 godina uz mogućnost produženja neograničeno. U 2014. godini Banka je ostvarila 594 tisuća kuna (2013.: 603 tisuća kuna) prihoda od najma. Tijekom godine nije bilo direktnih operativnih troškova koji su proizašli iz upotrebe ove imovine.
Minimalni budući prihodi od najamnina sukladno ugovorima na 31. prosinca su kako slijedi:
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Do 1 godine | 528 | 607 |
| Od 1 do 5 godina | 770 | 1.073 |
| Preko 5 godina | - | 76 |
| 1.298 | 1.756 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Potraživanja za naknade | 2.689 | 2.691 |
| Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja | (1.815) | (1.831) |
| 874 | 860 | |
| Dugotrajna imovina namijenjena prodaji | 6.701 | 3.949 |
| Potraživanja za unaprijed plaćene troškove | 1.433 | 1.652 |
| Sitni inventar | 132 | 198 |
| Ostalo | 1.991 | 1.926 |
| Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja | (1.574) | (1.450) |
| 9.557 | 7.135 | |
| Kratkoročni dio | 5.917 | 3.186 |
| Dugoročni dio | 3.640 | 3.949 |
Promjene u ispravku vrijednosti za moguće gubitke od potraživanja za naknade bile su kako slijedi:
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 3.281 | 2.653 |
| Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti | 895 | 1.025 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (635) | (397) |
| Nadoknađen iznos tijekom godine | (152) | - |
| Stanje 31. prosinca | 3.389 | 3.281 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Odgođeni prihodi od naknada | 1.595 | 1.903 |
| Nerealizirani gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
405 | 33 |
| 2.000 | 1.936 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Obveze po kreditima HBOR-a | 82.497 | 82.527 |
| Obveze po depozitima | 398 | 159 |
| 82.895 | 82.686 | |
| Kratkoročni dio | 11.617 | 12.034 |
| Dugoročni dio | 71.278 | 70.652 |
Sve obveze prema bankama imaju promjenjivu kamatnu stopu.
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Dugoročni krediti | 71.278 | 70.652 |
| Tekuće dospijeće dugoročnih kredita | 11.219 | 11.875 |
| 82.497 | 82.527 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Veliki poduzetnici - sredstva na tekućim računima - oročeni depoziti |
4.885 18.170 |
981 - |
| Mali i srednji poduzetnici - sredstva na tekućim računima - oročeni depoziti Građani |
250.112 196.032 |
224.324 185.409 |
| - sredstva na tekućim računima i depoziti po viđenju - oročeni depoziti |
523.314 1.548.417 |
479.242 1.534.914 |
| 2.540.930 | 2.424.870 | |
| Kratkoročni dio | 2.268.854 | 2.211.679 |
| Dugoročni dio | 272.076 | 213.191 |
Depoziti klijenata odnose se isključivo na financijske instrumente koji su klasificirani kao obveze po amortiziranom trošku.
Depoziti u iznosu od 1.465.168 tisuća kuna (2013.: 808.489 tisuća kuna) imaju fiksne kamatne stope, dok svi ostali depoziti u iznosu od 1.075.762 tisuća kuna (2013.: 1.616.381 tisuća kuna) imaju varijabilne kamatne stope. Sukladno promjenama zakonskih propisa koje su stupile na snagu u svibnju 2013. godine svi kratkoročni oročeni depoziti imaju fiksnu kamatnu stopu.
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Građani | 33.131 | 29.900 |
| 33.131 | 29.900 | |
| Kretanja u hibridnim financijskim instrumentima | 2014. | 2013. |
| Stanje na dan 1. siječnja Povećanje |
29.900 3.231 |
23.728 6.172 |
| Stanje na dan 31. prosinca | 33.131 | 29.900 |
Hibridni financijski instrumenti predstavljaju dugoročno oročena sredstva građana na rok od 73 mjeseca. Uplatitelji su suglasni da uložena sredstva čine dopunski kapital te da u slučaju potrebe stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja ili pri stečaju i likvidaciji.
Prosječno ponderirana efektivna kamatna stopa na izdane hibridne instrumente iznosi 6,41 % (2013.: 6,37 %). Izdani hibridni instrumenti amoritiziraju se u posljednjih pet godina do dospijeća temeljem linearne metode na temelju broja dana do dospijeća, te se neto iznos uključuje u regulatorni kapital. U nastavku su prikazani izdani hibridni instrumenti po preostalom dospijeću:
| Od 3-12 mjeseci |
Od 1-3 godine |
Iznad 3 godine |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2014. | ||||
| Preostalo dospijeće | - | 9.960 | 23.171 | 33.131 |
| Stanje 31. prosinca 2013. | ||||
| Preostalo dospijeće | 2.457 | 6.110 | 21.333 | 29.900 |
Na dan 31. prosinca 2014. godine iznos hibridnog kapitala koji se priznaje u regulatorni kapital Banke iznosio je 25.638 tisuće kuna (31. prosinca 2013.: 27.443 tisuća kuna). Tijekom 2015. godine ne dospijevaju hibridni instrumenti (2014.: 2.457 tisuća kuna).
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Obveze za plaće i doprinose | 3.155 | 3.098 |
| Obveze prema dobavljačima | 1.796 | 1.615 |
| Obveze za osiguranje štednih uloga | 1.574 | 1.527 |
| Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37) | 1.297 | 967 |
| Prijelazni račun | 632 | 645 |
| Obveza za dividendu | 212 | 182 |
| Odgođena porezna obveza | 198 | 263 |
| Rezerviranja za sudske sporove | 25 | 275 |
| Ostalo | 40 | 32 |
| 8.929 | 8.604 |
Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama bile su kako slijedi:
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| 1.065 | ||
| 323 | ||
| (367) | (421) | |
| 1.297 | 967 | |
| 967 697 |
| Broj izdanih dionica |
Redovne dionice |
Povlaštene dionice |
Premije na izdane dionice |
Vlastite dionice |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2014. |
148.000 | 159.471 | 3.329 | 197 | (91) | 162.906 |
| Prodaja dionica Stanje 31. prosinca 2014. |
- 148.000 |
- 159.471 |
- 3.329 |
- 197 |
- (91) |
- 162.906 |
| Broj izdanih dionica |
Redovne dionice |
Povlaštene dionice |
Premije na izdane dionice |
Vlastite dionice |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2013. |
148.000 | 159.471 | 3.329 | 197 | (91) | 162.906 |
| Prodaja dionica | - | - | - | - | - | - |
| Stanje 31. prosinca 2013. |
148.000 | 159.471 | 3.329 | 197 | (91) | 162.906 |
Na dan 31. prosinca 2014. i 2013. godine nominalni registrirani, upisani i uplaćeni dionički kapital sadrži 144.974 redovnih dionica i 3.026 povlaštenih dionica nominalne vrijednosti od 1.100 kuna po dionici.
Povlaštene dionice ne daju pravo glasa, a kada Glavna skupština donese odluku o isplati dividende, iste ostvaruju pravo na dividendu najmanje u visini kamatne stope koju Banka obračunava i plaća na oročene depozite građana na 36 mjeseci uvećano za 1%. U slučaju kada Glavna skupština donese odluku o neisplati dividende, tada povlaštene dionice stječu prava sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. Povlaštene dionice nisu kumulativne.
Banka kupuje i prodaje vlastite dionice u redovnom poslovanju u okviru trgovanja s vlasničkim vrijednosnim papirima. Ove dionice umanjuju vlasničku glavnicu dioničara. Dobici i gubici od prodaje i kupovine vlastitih dionica evidentiraju se u okviru premije za izdane dionice. Na dan 31. prosinca 2014. godine Banka je imala 57 vlastitih dionica u iznosu od 91 tisuću kuna (2013.: 57 vlastitih dionica u iznosu od 91 tisuću kuna).
Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:
| 2014. | 2013. | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Dioničar | Broj dionica |
% Udio u dioničkom kapitalu |
% glasačkih prava |
Broj dionica |
% Udio u dioničkom kapitalu |
% glasački h prava |
| Intercommerce Umag |
25.403 | 17,16 | 17,52 | 25.403 | 17,16 | 17,52 |
| Serfin d.o.o. Umag |
14.558 | 9,84 | 10,04 | 14.558 | 9,84 | 10,04 |
| Assicurazioni Generali s.p.a. |
11.491 | 7,76 | 7,93 | 11.491 | 7,76 | 7,93 |
| Marijan Kovačić | 10.227 | 6,91 | 7,05 | 10.227 | 6,90 | 7,05 |
| Terra Istriana Umag d.o.o. |
9.424 | 6,37 | 6,50 | 22.549 | 15,24 | 15,55 |
| Edo Ivančić | 5.491 | 3,71 | 3,79 | 1.116 | 0,76 | 0,77 |
| Branko Kovačić | 5.389 | 3,64 | 3,72 | 5.389 | 3,64 | 3,72 |
| Plava laguna Poreč |
5.378 | 3,63 | 3,71 | 5.378 | 3,63 | 3,71 |
| Željko Paić | 5.127 | 3,46 | 3,54 | 752 | 0,51 | 0,50 |
| Nerio Perich | 5.107 | 3,45 | 3,52 | 5.107 | 3,45 | 3,52 |
| Milenko Opačić | 5.027 | 3,40 | 3,47 | 5.027 | 3,40 | 3,47 |
| Vlastite dionice | 57 | 0,04 | 0,04 | 57 | 0,04 | 0,04 |
| Ostali dioničari | 45.321 | 30,63 | 29,17 | 40.946 | 27,67 | 26,18 |
| Ukupno | 148.000 | 100,00 | 100,00 | 148.000 | 100,00 | 100,00 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Zakonske i statutarne rezerve | 20.799 | 20.799 |
| Ostale rezerve | 17.749 | 18.009 |
| Zadržana dobit | 58.783 | 56.779 |
| 97.331 | 95.587 | |
| Promjene na rezervama: | ||
| Zakonske i statutarne rezerve | ||
| Na početku godine | 20.799 | 20.799 |
| Na kraju godine | 20.799 | 20.799 |
| Rezerve iz revalorizacije ulaganja | ||
| Na početku godine | 18.009 | 16.998 |
| Neto promjena fer vrijednosti financijske imovine | ||
| raspoložive za prodaju | (260) | 1.011 |
| Na kraju godine | 17.749 | 18.009 |
| Zadržana dobit | ||
| Na početku godine | 56.779 | 54.453 |
| Neto dobit za godinu | 12.068 | 12.834 |
| Dividenda za prošlu godinu | (10.064) | (10.508) |
| Na kraju godine | 58.783 | 56.779 |
Sukladno hrvatskim zakonima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezerve ne dostigne 5% dioničkog kapitala Banke.
Statutarne rezerve se mogu koristiti za potrebe otkupa vlastitih dionica te za unos u rezerve za vlastite dionice.
Na dan 31. prosinca 2014. godine Banka je u svojim temeljnim financijskim izvještajima iskazala neraspodjeljive rezerve u iznosu od 20.799 tisuća kuna (2013.: 20.799 tisuća kuna), koje se sastoje od zakonskih rezervi u iznosu od 9.765 tisuća kuna (2013.: 9.765 tisuća kuna) statutarnih rezervi u iznosu od 10.943 tisuće kuna (2013.: 10.943 tisuće kuna) te rezervi za vlastite dionice u iznosu od 91 tisuću kuna(2013.: 91 tisuća kuna).
U ostale rezerve u financijskom izvješću uključene su rezerve za opće bankovne rizike koje je Banka sukladno zakonskim propisima bila dužna izdvojiti iz neto dobiti određeni postotak ovisno o rastu imovine, te nerealizirani dobici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju.
Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupštine dioničara.
Obveze za dividende se ne obračunavaju sve dok ih ne odobri Glavna skupština dioničara.
Na Skupštini koja će se održati 10. travnja 2015. godine, predložit će se dividenda u iznosu od 68,00 kuna po dionici za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. (2013.: 68,00 kuna po dionici). Ova odluka neće imati utjecaja na ove financijske izvještaje već će obračunata dividenda biti računovodstveno iskazana u dioničkoj glavnici kao dio zadržane dobiti za godinu koja završava 31. prosinca 2014.
U svrhu prikaza izvještaja o novčanom toku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sljedeće iznose s originalnim dospijećem od najviše 90 dana:
| Bilješka | 2014. | 2013. | |
|---|---|---|---|
| Novac i stanje na tekućim računima banaka | 18 | 148.431 | 194.080 |
| Potraživanja od banaka | 20 | 344.424 | 266.026 |
| 492.855 | 460.106 |
Banka je tuženik i tužitelj u nekoliko sudskih sporova koje proizlaze iz redovnog poslovanja. U financijskim izvještajima za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. nije bilo dodatnih rezerviranja za sudske sporove (2013.: 275 tisuća kuna).
Rezervacije za sudske sporove protiv Banke na dan 31. prosinca 2014. godine smanjene su u odnosu na dan 31. prosinca 2013. godine za iznos od 250 tisuća kuna obzirom da je najveći sudski spor okončan.
Na dan 31. prosinca 2014. i 2013. godine Banka nije imala obveze za kapitalne investicije.
U sljedećoj tablici navedeni su ugovoreni iznosi izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke:
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Garancije | 73.741 | 47.100 |
| Nepovučena sredstva po kreditima | 53.421 | 36.145 |
| Nepovučena sredstva po kreditima na tekućim računima | 21.737 | 22.180 |
| Akreditivi | 1.287 | 9.367 |
| Manje: rezerviranja za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama (bilješka 32) |
(1.297) | (967) |
| 148.889 | 113.825 |
Kretanja po rezervama za moguće gubitke mogu se prikazati:
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 967 | 1.065 |
| Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti | 697 | 323 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (367) | (421) |
| Stanje 31. prosinca | 1.297 | 967 |
Osnovna je svrha ovih instrumenata osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim strankama, nose kreditni rizik kao i zajmovi.
Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita, garancija ili akreditiva. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s ispunjavanjem specifičnih kreditnih uvjeta od strane klijenata.
Garancije, neopozivi akreditivi i nepovučena odobrena kreditna sredstva podliježu provjerama kreditnog rizika i kreditnim politikama sličnim onima koje se primjenjuju prilikom odobrenja kredita. Uprava Banke vjeruje da je tržišni rizik povezan s garancijama, neopozivim akreditivima i nepovučenim odobrenim kreditima minimalan.
Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Do 1 godine | 837 | 788 |
| Od 2 do 5 godina | 2.009 | 1.706 |
| Preko 5 godina | 1.088 | 770 |
| 3.934 | 3.264 |
Banka ima u zakupu ukupno dvadeset i sedam poslovnih prostora (devet poslovnica i osamnaest prostora za bankomate) kao najmoprimac, s preostalim rokom trajanja ugovora od 1 godine, pa do ugovora na neodređeno vrijeme. Cijene najma ugovorene su prema tržišnim cijenama ili na temelju drugih uvjeta najmodavatelja. Po isteku najma postoji mogućnost automatskog produljenja ili produljenja na temelju dogovora ugovornih strana.
Povezane osobe su one u kojima jedna stranka upravlja drugom strankom ili ima značajan utjecaj na donošenje financijskih ili poslovnih odluka druge stranke. Transakcije s povezanim strankama dio su redovitog poslovanja. Vrijednosti transakcija s povezanim strankama na kraju godine su sljedeće:
| Ključni management i njihove povezane osobe |
Ostali* | |||
|---|---|---|---|---|
| 2014. | 2013. | 2014. | 2013. | |
| Krediti | ||||
| Na početku godine | 249 | 649 | 17.536 | 21.828 |
| Povećanje | 148 | 202 | 4.030 | 1.963 |
| Smanjenje | (165) | (602) | (6.455) | (6.255) |
| Na dan 31. prosinca | 232 | 249 | 15.111 | 17.536 |
| Prihodi od kamata | 14 | 27 | 34.671 | 1.000 |
| Depoziti | ||||
| Na početku godine | 2.741 | 2.427 | 34.671 | 34.398 |
| Povećanje | 1.801 | 1.844 | 72.424 | 66.308 |
| Smanjenje | (1.351) | (1.530) | (72.301) | (66.035) |
| Na dan 31. prosinca | 3.191 | 2.741 | 34.794 | 34.671 |
| Rashodi od kamata | 67 | 63 | 1.333 | 1.369 |
| Naknade managementu | ||||
| 2014. | 2013. | |||
| Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja | 2.730 | 3.107 |
* U okviru kategorije "Ostali" prikazane su transakcije članova Nadzornog odbora i društava čiji su predstavnici u Nadzornom odboru Banke.
Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih i fizičkih osoba. Rizike i koristi povezane s tom imovinom snose te treće osobe i u skladu s tim, imovina nije uključena u izvještaj o financijskom položaju Banke.
Neto imovina i obveze kojima Banka upravlja u ime trećih stranaka može se prikazati kako slijedi:
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Imovina | ||
| Dani krediti građanima - |
2.035 | 2.237 |
| Ostalo - |
616 | 666 |
| Ukupna imovina | 2.651 | 2.903 |
| Obveze | ||
| Financijske institucije - |
2.035 | 2.237 |
| Ostalo - |
616 | 666 |
| Ukupne obveze | 2.651 | 2.903 |
| Bilanca | 31. prosinca 2014. |
31. prosinca 2013. |
|---|---|---|
| IMOVINA | ||
| Gotovina i depoziti kod HNB-a | 381.272 | 396.891 |
| - gotovina | 70.862 | 67.901 |
| - depoziti kod HNB-a | 310.410 | 328.990 |
| Depoziti kod bankarskih institucija | 293.812 | 264.101 |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 464.416 | 450.661 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja | - | - |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju | 2.805 | 2.805 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća | 139.809 | 125.755 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a | 25.220 | 30.372 |
| vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG | ||
| Derivatna financijska imovina | 56 | 59 |
| Krediti financijskim institucijama | 55.271 | 25.684 |
| Krediti ostalim komitentima | 1.489.972 | 1.435.770 |
| Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | 20 | 20 |
| Preuzeta imovina | 8.507 | 5.751 |
| Materijalna imovina | 48.158 | 50.381 |
| Kamate, naknade i ostala imovina | 18.183 | 18.346 |
| UKUPNA IMOVINA | 2.927.501 | 2.806.596 |
| OBVEZE I KAPITAL Krediti kod financijskih institucija |
82.277 | 82.248 |
| - kratkoročni | 11.000 | 11.600 |
| - dugoročni | 71.277 | 70.648 |
| Depoziti | 2.518.897 | 2.401.338 |
| - Depoziti na žiroračunima i tekućim računima | 393.399 | 355.020 |
| - Štedni depoziti | 382.317 | 347.844 |
| - Oročeni depoziti | 1.743.181 | 1.698.474 |
| Ostali krediti | - | - |
| - kratkoročni | - | - |
| - dugoročni | - | - |
| Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje | 1 | 3 |
| Izdani dužnički vrijednosni papiri | - | - |
| - kratkoročni | - | - |
| - dugoročni | - | - |
| Izdani podređeni instrumenti | - | - |
| Izdani hibridni instrumenti | 33.131 | 29.900 |
| Kamate, naknade i ostale obveze | 32.958 | 34.614 |
| UKUPNO OBVEZE | 2.667.264 | 2.548.103 |
| KAPITAL | ||
| Dionički kapital | 162.709 | 162.709 |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | 12.068 | 12.834 |
| Zadržana dobit/(akumulirani gubitak) | 46.715 | 43.945 |
| Zakonske rezerve | 9.765 | 9.765 |
| Statutarne i ostale kapitalne rezerve | 28.189 | 28.189 |
| Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske | 791 | 1.051 |
| imovine raspoložive za prodaju | ||
| UKUPNI KAPITAL | 260.237 | 258.493 |
| UKUPNO OBVEZE I KAPITAL | 2.927.501 | 2.806.596 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| Kamatni prihodi | 118.551 | 123.602 |
| Kamatni troškovi | (57.002) | (60.605) |
| Neto kamatni prihod | 61.549 | 62.997 |
| Prihodi od provizija i naknada | 28.643 | 26.989 |
| Troškovi provizija i naknada | (4.307) | (3.880) |
| Neto prihod od provizija i naknada | 24.336 | 23.109 |
| Dobit/gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke | ||
| pothvate | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja | 12.527 | 12.730 |
| Dobit/gubitak od ugrađenih derivata | (3) | 25 |
| Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje po fer | ||
| vrijednosti kroz RDG | 2.585 | 373 |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća | - | - |
| Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite | - | - |
| Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | - | - |
| Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja | 352 | 252 |
| Dobit/ gubitak od obračunatih tečajnih razlika | 1.026 | 857 |
| Ostali prihodi | 1.716 | 3.245 |
| Ostali troškovi | (3.225) | (2.350) |
| Opći administrativni troškovi i amortizacija | (64.490) | (64.161) |
| Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za | ||
| gubitke | 36.373 | 37.077 |
| Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke | 21.716 | 23.445 |
| Dobit/gubitak prije oporezivanja | 14.657 | 13.632 |
| Porez na dobit | 2.589 | 798 |
| Dobit/gubitak tekuće godine | 12.068 | 12.834 |
| Zarada po dionici (u kunama) | 81,57 | 86,75 |
| Dionički kapital |
Trezorske dionice |
Zakonske, statutarne i ostale rezerve |
Zadržana dobit / (gubitak) |
Dobit / (gubitak) tekuće godine |
Nerealizirani dobitak / gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju |
Ukupno kapital i rezerve |
|
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2014. | 162.709 | 197 | 37.757 | 43.945 | 12.834 | 1.051 | 258.493 |
| Promjene u kapitalu za 2014. |
- | - | - | - | - | - | - |
| Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju |
- | - | |||||
| Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju |
- | - | - | - | - | - | - |
| Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi |
- | - | - | - | - | - | - |
| Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama Neto dobici/gubici |
- | - | - | - | - | - | - |
| priznati izravno u kapitalu i rezervama |
- | - | - | - | - | (260) | (260) |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine |
- | - | - | - | 12.068 | - | 12.068 |
| Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu |
- | - | - | - | 12.068 | - | 12.068 |
| Povećanje/smanjenje dioničkog kapitala Kupnja/prodaja |
- | - | - | - | - | - | - |
| trezorskih dionica Ostale promjene |
- - |
- - |
- - |
- - |
- - |
- - |
- - |
| Prijenos u rezerve | - | - | - | 2.770 | (2.770) | - | |
| Isplata dividende Raspodjela dobiti |
- - |
- - |
- - |
- - |
(10.064) - |
- - |
- (10.064) |
| Stanje na 31. prosinca 2014. |
162.709 | 197 | 37.757 | 46.715 | 12.068 | 791 | 260.237 |
| 2014. | 2013. | |
|---|---|---|
| POSLOVNE AKTIVNOSTI | ||
| Dobit prije oporezivanja | 14.657 | 13.632 |
| Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke | 21.716 | 23.445 |
| Amortizacija | 5.492 | 5.626 |
| Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG |
- | - |
| (Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine | - | - |
| Ostali (dobici)/gubici | - | - |
| Novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine | 41.865 | 42.703 |
| Depoziti kod HNB-a | 18.580 | 94.788 |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | (13.755) | (257.661) |
| Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama | (59.297) | 93.328 |
| Krediti ostalim komitentima | (75.918) | (39.201) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja | - | - |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju | - | - |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a | ||
| vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG | 5.151 | (30.371) |
| Ostala poslovna imovina | 3 | (25) |
| Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine | (125.236) | (139.142) |
| Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza | ||
| Depoziti po viđenju | 38.379 | 48.167 |
| Štedni i oročeni depoziti | 79.179 | 69.285 |
| Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje | (2) | 1 |
| Ostale obveze | (1350) | (1.555) |
| Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza | 116.206 | 115.898 |
| Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit | ||
| (Plaćeni porez na dobit) | (3.374) | (4.156) |
| Neto (odljev)/priljev gotovine iz poslovnih aktivnosti | 29.461 | 15.303 |
| ULAGAČKE AKTIVNOSTI | ||
| Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine | (6.025) | (3.421) |
| Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva | ||
| i zajedničke pothvate | - | - |
| Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih | ||
| instrumenata koji se drže do dospijeća | (14.054) | (13.099) |
| Primljene dividende | 352 | 252 |
| Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti | - | - |
| Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti | (19.727) | (16.268) |
| FINANCIJSKE AKTIVNOSTI | ||
| Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita | 29 | 10.132 |
| Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira Neto povećanje/(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata |
- | - |
| Primici od emitiranja dioničkog kapitala | 3.231 - |
6.172 - |
| (Isplaćena dividenda) | (10.033) | (10.653) |
| Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti | - | - |
| Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti | (6.773) | 5.651 |
| Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata | 2.961 | 4.686 |
| Učinci promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente | - | - |
| Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata | 2.961 | 4.686 |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine | 67.901 | 63.215 |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine | 70.862 | 67.901 |
Usklađenje temeljnih financijskih izvještaja pripremljenih sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka
| Odluka HNB-a |
Godišnje izvješće |
Razlike | |
|---|---|---|---|
| IMOVINA | |||
| 381.272 | 380.726 | ||
| Gotovina i depoziti kod HNB-a | 546 | ||
| - gotovina | 70.862 | 70.533 | 329 |
| - depoziti kod HNB-a | 310.410 | 310.193 | 217 |
| Depoziti kod bankarskih institucija | 293.812 | 344.424 | (50.612) |
| Gotovinske rezerve | 675.084 | 725.150 | (50.066) |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 464.416 | - | 464.416 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju | 2.805 | 467.745 | (464.940) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća | 139.809 | 139.835 | (26) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG |
25.220 | 25.818 | (598) |
| Ukupno vrijednosni papiri | 632.250 | 633.398 | (1.148) |
| Derivatna financijska imovina | 56 | - | 56 |
| Krediti financijskim institucijama | 55.271 | 55.271 | |
| Krediti ostalim komitentima | 1.489.972 | 1.502.025 | (12.053) |
| Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | 20 | - | 20 |
| Preuzeta imovina | 8.507 | 8.507 | - |
| Materijalna i nematerijalna imovina | 48.158 | 51.465 | (3.307) |
| Kamate, naknade i ostala imovina | 18.183 | 5.577 | 12.606 |
| UKUPNA IMOVINA | 2.927.501 | 2.926.122 | 1.379 |
| OBVEZE I KAPITAL | |||
| Krediti kod financijskih institucija | 82.277 | 82.895 | (618) |
| - kratkoročni | 11.000 | 11.617 | (617) |
| - dugoročni | 71.277 | 71.278 | (1) |
| Depoziti | 2.518.897 | 2.540.930 | (22.033) |
| - Depoziti na žiroračunima i tekućim računima | 393.399 | 778.312 | (384.913) |
| - Štedni depoziti | 382.317 | 382.317 | |
| - Oročeni depoziti | 1.743.181 | 1.762.618 | (19.437) |
| Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje | 1 | - | 1 |
| Izdani hibridni instrumenti | 33.131 | 33.131 | - |
| Kamate, naknade i ostale obveze | 32.958 | 8.929 | 24.029 |
| UKUPNO OBVEZE | 2.667.264 | 2.665.885 | 1.379 |
| Odluka HNB-a |
Godišnje izvješće |
Razlike | |
|---|---|---|---|
| KAPITAL | |||
| Dionički kapital | 162.709 | 162.906 | (197) |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | 12.068 | - | 12.068 |
| Zadržana dobit/(akumulirani gubitak) | 46.715 | 58.783 | (12.068) |
| Zakonske rezerve | 9.765 | - | 9.765 |
| Statutarne i ostale kapitalne rezerve | 28.189 | 38.548 | (10.359) |
| Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju |
791 | - | 791 |
| UKUPNI KAPITAL | 260.237 | 260.237 | - |
| UKUPNO OBVEZE I KAPITAL | 2.927.501 | 2.926.122 | 1.379 |
Razlike u ukupnoj aktivi i pasivi bilance objavljene u godišnjem financijskom izvještaju na dan 31. prosinca 2014. godine u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a u iznosu od 1.379 tisuća kuna proizlazi iz stavki na prijelaznim računima u ukupnom iznosu od 1.005 tisuća kuna i udjela ostalih sudionika u sindiciranom kreditu u iznosu od 372 tisuće kuna koji se za potrebe HNBa iskazuju u pasivi, dok su u godišnjem financijskom izvješću prikazani kao odbitna stavka aktive. Razlike u pozicijama bilance Banke objavljene u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:
kod pozicije gotovine i depozita kod HNB-a prema Odluci HNB-a za statističko izvješćivanje razlike se odnose na stanja za čekove poslane na naplatu koji iznose ukupno 329 tisuća kuna, te na rezervacije na skupnoj osnovi za depozite u HNB u iznosu od 217 tisuća kuna. Tako su gotovina i depoziti kod HNB-a manji u godišnjem financijskom izvještaju za 546 tisuće kuna.
prema Odluci HNB u depozite kod bankarskih institucija uključuju se gore navedene pozicije koje su isključene iz pozicija gotovine i depozita kod HNB u godišnjem financijskom izvještaju i to u ukupnom iznosu od 546 tisuća kuna. Također se uključuju kamate na dane depozite, te potraživanja od drugih banaka za kreditne plasmane i ostalo što sveukupno iznosi 50.066 tisuća kuna. Tako su depoziti kod bankarskih institucija veći u godišnjem financijskom izvještaju za 50.612 tisuća kuna.
na stanjima vrijednosnih papira raspored je vršen na različit način po portfeljima. Razlika na ukupnom iznos ulaganja odnosi se potraživanja po kamatama za 1.128 tisuća kuna, te na ulaganje u povezano društvo za 20 tisuća kuna što je u izvješću za HNB iskazano kao ostala potraživanja.
u izvješću koje se sastavlja za potrebe HNB posebno se prikazuju ulaganja u trezorske zapise MF i blagajničke zapise HNB koji su iskazani u iznos od 464.416 tisuća kuna. U godišnjem izvješću ove pozicije se prikazane po portfeljima vrijednosnih papira na način da su i trezorski zapisi i blagajnički zapisi raspoređeni po portfeljima.
na stanjima kredita financijskim institucijama u godišnjem izvješću sadržani su krediti bankama uključivši HBOR u iznosu od 55.271 tisuća kuna. Ove su pozicije u godišnjem financijkom izvješću iskazane kao depoziti u bankama za 50.007 tisuća kuna, a ostatak je iskazan na poziciji kredita ostalim komitentima
krediti ostalim komitentima osim gore spomenute razlike sadrže i razliku koja proizlazi iz činjenice da je u izvješću za HNB pozicija za sindicirane kredite umanjila ostale obveze Banke, dok je u godišnjem financijskom izvješću izvršeno umanjenje kredita klijentima u iznosu od 373 tisuća kuna. Razlika od 15.124 tisuća kuna odnosi se na potraživanja za kamate što je u izvješću za HNB iskazano kao dio zasebne pozicija, a razlika od 1.005 odnosi se na obveze po kreditnom poslovanju koje u godišnjem financijskom izvješću umanjuju poziciju kredita, ali i ukupnu bilancu.
materijalna i nematerijalna imovina razlikuje se za pozicije softvera u iznosu 3.307 tisuća kuna s obzirom da se te pozicije u izvješću za potrebe HNB-a iskazuju kao ostala imovina, a u godišnjem financijskom izvještaju čine stavku materijalne i nematerijalne imovine.
kamate, naknade i ostala imovina su manje u godišnjem izvještaju jer su potraživanja po kamati u iznosu od 15.913 tisuće kuna iskazana u godišnjem izvješću zajedno sa glavnicama, a dio materijalne imovine iskazan za potrebe HNB-a na poziciji ostala imovine.
na strani obveza, obveze po kamatama su u godišnjem financijskom izvještaju uključene u stavke depozita dok su u izvješću za potrebe HNB-a uključeni u stavku kamata, naknada i ostalih obveza 22.033 tisuće kuna.
na poziciju kredita kod financijskih institucija u godišnjem financijskom izvješću uključene su kamate u iznosu od 219 tisuće kuna.
tako je na poziciji kamata, naknada i ostalih obveza ukupno iskazan u HNB izvješću manji iznos za 24.029 tisuća kuna zbog iskazivanja kamata zajedno sa pripadajućom glavnicom u godišnjim financijskim izvještajima.
| Odluka HNB-a |
Godišnje izvješće |
Razlike | |
|---|---|---|---|
| Kamatni prihodi | 118.551 | 118.551 | - |
| Kamatni troškovi | (57.002) | (57.002) | - |
| Neto kamatni prihod | 61.549 | 61.549 | - |
| Prihodi od provizija i naknada | 28.643 | 28.643 | - |
| Troškovi provizija i naknada | (4.307) | (4.307) | - |
| Neto prihod od provizija i naknada | 24.336 | 24.336 | - |
| Dobit/gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate |
- | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja | 12.527 | 13.506 | (979) |
| Dobit/gubitak od ugrađenih derivata | (3) | - | (3) |
| Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz RDG |
2.585 | 2.582 | 3 |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju |
- | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća |
- | - | - |
| Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite | - | - | - |
| Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate |
- | - | - |
| Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja | 352 | - | 352 |
| Dobit/ gubitak od obračunatih tečajnih razlika | 1.026 | - | 1.026 |
| Ostali prihodi | 1.716 | 2.068 | (352) |
| Ostali troškovi | (3.225) | (827) | (2.398) |
| Opći administrativni troškovi i amortizacija | (64.490) | (66.887) | 2.397 |
| Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke |
36.373 | 36.327 | 46 |
| Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke | (21.716) | (21.670) | (46) |
| Dobit prije oporezivanja | 14.657 | 14.657 | - |
| Porez na dobit | 2.589 | 2.589 | - |
| Dobit tekuće godine | 12.068 | 12.068 | |
| Zarada po dionici (u kunama) | 82 | 82 | - |
Razlike pozicija računa dobiti i gubitka objavljenih u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnosi se na sljedeće kategorije:
dobit/gubitak od aktivosti trgovanja je u godišnjem financijskom izvještaju uvećana za 979 tisuća kuna temeljem pozicija koje se odnose na tečajne razlike nastale od svođenja pozicija bilance na srednji tečaj stranih valuta krajem razdoblja. U izvješću za HNB ova vrijednost je zasebno iskazana na poziciji dobiti od obračunatih tečajnih razlika s uvećanjem od 46 tisuća kune tečajnih razlika iskazanih temeljem pozicija ispravaka vrijednosti, odnosno troškova vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke što čini razliku od 1.026 tisuća kuna;
troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke su sukladno gore navedenom manji u godišnjem izvješću za 46 tisuće kuna;
ostali prihodi u godišnjem financijskom izvještaju sadrže i 352 tisuća kuna prihoda od ostalih vlasničkih ulaganja;
pozicija ostalih troškova općih administrativih troškova i amortizacije razlikuje se radi drugačijeg rasporeda pozicija.
Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanom toku objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju od onih koje su definirane propisanom strukturom i sadržajem HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:
U izvještaju o promjenama kapitala objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju nema razlika u odnosu na HNB standard.
.
Računi banaka s ove liste koriste se za namiru komercijalnih plaćanja
| DRŽAVA COUNTRY |
VALUTA CURRENCY |
BANKA BANK |
SWIFT ADDRESS /BIC CODE/ |
|---|---|---|---|
| ITALY | EUR | INTESA SANPAOLO SPA MILANO |
BCITITMM |
| EUR | UNICREDIT SPA MILANO |
UNCRITMM | |
| DENMARK | DKK | DANSKE BANK AS COPENHAGEN |
DABADKKK |
| FRANCE | EUR | SOCIETE GENERALE SA PARIS |
SOGEFRPP |
| NETHERLANDS | EUR | ING BANK NV AMSTERDAM |
INGBNL2A |
| GERMANY | EUR | COMMERZBANK AG FRANKFURT a/M |
COBADEFF |
| EUR | UNICREDIT BANK AG MÜNCHEN |
HYVEDEMM | |
| SLOVENIA | EUR | BANKA KOPER DD KOPER |
BAKOSI2X |
| SWEDEN | SEK | SVENSKA HANDELSBANKEN AB STOCKHOLM |
HANDSESS |
| GERMANY | CHF | COMMERZBANK AG FRANKFURT a/M |
COBADEFF |
| USA | USD | THE BANK OF NEW YORK MELLON | IRVTUS3N |
| SJEDIŠTE BANKE Ernesta Miloša 1, p.p. 103 52470 UMAG |
telefon c. telefax pozivni centar SWIFT internet |
052/702 300 052/702 388 052/741 396 052/741 275 052/702 400 ISKB HR 2X [email protected] www.ikb.hr |
|---|---|---|
| UPRAVA | tel. fax |
052/702 307 052/702 388 |
| KORPORATIVNO BANKARSTVO | tel. fax. |
052/504 140 052/215 973 |
| URED UPRAVE | tel. | 052/702 307 |
| fax | 052/702 388 | |
| Odjel za pravne poslove i usklađenost | tel. | 052/702 380 |
| Odjel za upravljanje ljudskim resursima, odnose s javnošću i opće poslove |
tel. | 052/702 310 |
| ODJEL UNUTARNJE REVIZIJE I KONTROLE | tel. fax |
052/702 390 052/702 388 |
| ODJEL UPRAVLJANJA RIZICIMA I RIZIČNIM POTRAŽIVANJIMA | tel. | 052/702 305 |
| fax | 052/702 388 | |
| ODJEL FINANCIJSKOG KONTROLINGA | tel. | 052/392 194 |
| fax | 052/215 973 | |
| ODJEL INFORMACIJSKE SIGURNOSTI | tel. | 052/702 325 |
| fax | 052/702 388 | |
| SEKTOR RIZNICA I FINANCIJSKA TRŽIŠTA | tel. fax |
052/702 340 052/702 388 |
| Odjel likvidnosti i rizičnih proizvoda | tel. | 052/702 343 |
| fax | 052/702 388 | |
| Odjel platnog prometa | tel. fax |
052/702 376 052/702 309 |
| SEKTOR MARKETINGA I RAZVOJNE PODRŠKE | tel. | 052/702 350 |
| fax | 052/702 388 | |
| Odjel za istraživanje tržišta, reklamu i propagandu | tel. | 052/702 359 |
| Odjel kreditnih proizvoda | tel. | 052/702 408 |
| Odjel depozita, platnih sustava i proizvoda platnih organizacija | ||
| tel. | 052/702 351 | |
| Odjel za kartično poslovanje | tel. | 052/702 352 |
| SEKTOR RAČUNOVODSTVA I LOGISTIKE | ||
| tel. fax |
052/702 330 052/702 387 |
|
| Odjel računovodstva | tel. | 052/702 333 |
| Odjel izvješćivanja | ||
| tel. | 052/702 404 | |
| Odjel za upravljanje imovinom | tel. | 052/702 329 |
| SEKTOR INFORMATIČKIH TEHNOLOGIJA | tel. | 052/702 320 |
| fax | 052/702 388 | |
| Odjel središnjih i mrežnih sustava Odjel razvoja i aplikativne podrške |
tel. tel. |
052/702 371 052/702 370 |
| POSLOVNI CENTAR UMAG – BUJE - NOVIGRAD |
||
|---|---|---|
| PODRUŽNICA UMAG - SJEDIŠTE | tel. | 052/702 300 |
| Ernesta Miloša 1, 52470 Umag | fax | 052/702 353 |
| POSLOVNICA UMAG | tel. | 052/702 366 |
| POSLOVNICA ROBNA KUĆA UMAG | tel./fax | 052/741 082 |
| 1. svibnja bb, 52470 Umag | ||
| POSLOVNICA SAVUDRIJA | tel. | 052/759 547 |
| Bašanija bb, 52475 Savudrija | fax | 052/759 291 |
| POSLOVNICA BRTONIGLA | tel./fax | 052/774 430 |
| Trg. Sv. Zenone 4, 52474 Brtonigla | ||
| POSLOVNICA BUJE | tel. | 052/772 271 |
| Trg J.B.Tita 1, 52460 Buje | fax | 052/772 431 |
| POSLOVNICA NOVIGRAD | tel. | 052/757 414 |
| Murvi 15, 52466 Novigrad | fax | 052/757 145 |
| POSLOVNI CENTAR POREČ - PAZIN |
||
| PODRUŽNICA POREČ | tel. | 052/429 050 |
| Partizansko šetalište 5a, 52440 Poreč | fax | 052/451 453 |
| POSLOVNICA ALDO NEGRI POREČ | tel. | 052/427 383 |
| Aldo Negri 2, 52440 Poreč | fax | 052/431 832 |
| POSLOVNICA TRŽNICA POREČ | tel./fax | 052/453 259 |
| Partizansko šetalište 4, 52440 Poreč | ||
| POSLOVNICA VRSAR | tel. | 052/441 130 |
| Obala J.B.Tita 27, 52450 Vrsar | fax | 052/442 074 |
| POSLOVNICA VIŠNJAN | tel. | 052/449 420 |
| Istarska 1, 52463 Višnjan | fax | 052/449 369 |
| POSLOVNICA TAR | tel. | 052/443 757 |
| Borgo bb, 52465 Tar | fax | 052/443 767 |
| POSLOVNICA PAZIN | tel. | 052/624 557 |
| Trg slobode 2, 52000 Pazin | fax | 052/621 160 |
| POSLOVNICA ŽMINJ | tel. | 052/846 270 |
| Pazinska bb, 52431 Žminj | fax | 052/846 490 |
| POSLOVNICA MOTOVUN | tel. | 052/681 571 |
| Kanal 5, 52424 Motovun | fax. | 052/681 572 |
| POSLOVNI CENTAR PULA – ROVINJ - LABIN |
||
| PODRUŽNICA PULA (ŠIJANA) | tel. | 052/500 041 |
| J. Žakna 4b, 52100 Pula | fax | 052/215 973 |
| POSLOVNICA PULA (ROBNA KUĆA) | tel. | 052/215 977 |
| Dalmatinova 3, 52100 Pula | fax | 052/215 750 |
| POSLOVNICA PULA (VERUDA) | tel. | 052/392 193 |
| Tomassinijeva 32, 52100 Pula | fax | 052/392 195 |
| POSLOVNICA ROVINJ | tel. | 052/845 070 |
| S.Radića 9, 52210 Rovinj | fax | 052/845 079 |
| POSLOVNICA LABIN | tel. | 052/881 051 |
| Zelenice 10, 52220 Labin | fax | 052/881 053 |
| POSLOVNI CENTAR RIJEKA - BUZET |
||
| PODRUŽNICA RIJEKA | tel. | 051/213 360 |
| Janeza Trdine 6, 51000 Rijeka | fax | 051/212 253 |
| POSLOVNICA OPATIJA | tel. | 051/688 444 |
| Maršala Tita 140/3, 51410 Opatija | fax | 051/688 445 |
| POSLOVNICA VIŠKOVO | tel. | 051/504 320 |
| Viškovo 2, 51216 Viškovo | fax | 051/504 325 |
| POSLOVNICA BUZET | tel. | 052/663 417 |
| Trg Fontana 2, 52420 Buzet | fax | 052/663 393 |
| POSLOVNI CENTAR ZAGREB | ||
| POSLOVNICA ZAGREB | tel. | 01/6040 589 |
| Radnička cesta 34, 10000 Zagreb | fax | 01/6040 615 |
Istarska kreditna banka Umag d.d. Umag, travanj 2015.
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.