Annual Report • Apr 30, 2014
Annual Report
Open in ViewerOpens in native device viewer
I s t a r s k a k r e d i t n a b a n k a U m a g d . d .
| Financijski pokazatelji | II |
|---|---|
| Uprava banke i Nadzorni odbor | III |
| Izvješće Uprave | IV |
| Izvješće Nadzornog odbora | XII |
| Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja | XIII |
| Mišljenje revizora na godišnje izvještaje | XXIII |
| Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora | XXVI |
| Korespondentne banke | XXVII |
| Kontakti | XXVIII |
| Poslovna mreža | XXIX |
| BILANCA | (u tisućama kuna) |
|---|---|
| Ukupna sredstva | 2.804.553 |
| Ukupni vlasnički kapital | 258.493 |
| RAČUN DOBITI I GUBITKA | |
|---|---|
| Neto prihod iz redovitog poslovanja | 109.062 |
| Dobit prije oporezivanja | 13.632 |
| Dobit poslije oporezivanja | 12.834 |
Uprava banke
Miro Dodić, dipl.oec. Predsjednik Uprave
Marina Vidič, dipl.oec. Klaudija Paljuh, dipl.oec. Članica Uprave Članica Uprave
Zamjenik predsjednika: Edo Ivančić, oec.
Predsjednik: Milan Travan, dipl.oec. Članovi: Marijan Kovačić, dipl.oec. Vlatko Reschner, dipl.oec. Anton Belušić, dipl.oec.
Poslovanje Istarske kreditne banke Umag d.d. u 2013. godini odvijalo se u uvjetima financijske, gospodarske i ekonomske krize u globalnom i lokalnom okruženju. Republika Hrvatska i nadalje se suočava s ozbiljnim gospodarskim poteškoćama, što je u 2013. godini, već petoj uzastopnoj recesijskoj godini, bilo vidljivo i u poslovanju banaka.
Usprkos tome, 2013. pokazala se kao godina izazova za Istarsku kreditnu banku Umag d.d., pa je Banka uspjela ostvariti bolje rezultate od očekivanja bankarskog sektora. Naime, u navedenim okolnostima poslovanja, Uprava je uz suglasnost Nadzornog odbora poduzela niz mjera na prilagođavanju poslovanja, te Vas sa zadovoljstvom možemo izvijestiti da je Banka u 2013. godini, kao i u proteklih 57 godina, poslovala stabilno i sigurno. Stabilnost i sigurnost Banke osigurali smo poduzetim mjerama koje se temelje na primjerenoj adekvatnosti kapitala, sigurnim izvorima i povećanim rezervama likvidnosti te adekvatnom upravljanju rizicima, učinkovitoj organizaciji i kontroli troškova poslovanja. O tome najbolje svjedoči činjenica da smo u poslovnoj 2013. godini ostvarili operativnu dobit od 34,4 milijuna kuna, što je 10 posto više nego prethodne godine, čime se potvrđuje efikasnost poslovanja Banke.
Prema revidiranim godišnjim izvješćima Banka je iskazala neto dobit u iznosu od 12,8 milijuna kuna, uz veličinu aktive od 2,81 milijarde kuna te adekvatnost kapitala od 16,54 posto. Ovakva veličina dobiti rezultat je kako našeg konzervativnog pristupa tako i promjene regulatornih kriterija u pogledu rezervacija za potencijalne gubitke po plasmanima osiguranim kvalitetnim nekretninama, a sve s ciljem očuvanja kvalitete kreditnog portfelja i stabilnosti bilance. Banka je upravo očuvanjem stabilnosti bilance ostvarila preduvjete za uspješan nastup u nadolazećem razdoblju. Naime, troškovi rezervacija zabilježili su rast od 125 posto zbog pogoršanja kreditnog portfelja, primjene konzervativnog pristupa izdvajanju rezervacija, odnosno primjene nove Odluke o klasifikaciji plasmana.
Ukupni kamatni prihodi čine 74 posto ukupnih prihoda. Od ukupnih kamatnih prihoda 86,2 posto odnosi se na prihode od odobrenih kredita, a 13,6 posto na prihode od plasmana u vrijednosne papire. Kamatni troškovi su manji za gotovo 2 posto u odnosu na 2012. godinu, i to u potpunosti uslijed smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite s obzirom na iskazani rast depozitne osnovice. Stoga su ukupni neto kamatni prihodi iskazali rast od 1 posto u odnosu na 2012. godinu zbog promjena nastalih u aktivi i pada kamatnih stopa na tržištu.
Tijekom godine Banka je i dalje poslovanje obavljala najviše sa segmentom malih i srednjih poduzeća i obrtnika kao primarnih klijenata, ali smo svoju bazu proširili i na segment velikih korporativnih klijenata.
Najznačajniju stavku naše bilance čine krediti klijentima, koji su u bruto iznosu zabilježili rast od 1,6 posto. Zbog izostanka potražnje za kreditima uslijed teške gospodarske situacije, koja se podjednako odrazila na sve naše klijente, nije došlo do većeg rasta portfelja. Iako su djelomično i potpuno nenaplativi krediti narasli, svi rizici su identificirani i izdvojene su odgovarajuće rezervacije. Budući da smo svjesni da je postizanje dobrih rezultata moguće uz pružanje podrške klijentima i u teškim vremenima, i dalje nastavljamo razvijati dobre odnose s našim klijentima tijekom recesijske godine.
Ukupni hrvatski bankarski sektor u 2013. zabilježio je pad plasiranih kredita tvrtkama, a u Banci je ukupni korporativni kreditni portfelj porastao za 1,2 posto uz istovremeni porast depozita ovih klijenata za više od 10 posto. U istom periodu su depoziti građana porasli za 3,8 posto pa i nadalje čine osnovne izvore sredstava i rasta Banke.
Jedno od obilježja poslovanja Banke za proteklu godinu je znatno povećanje ulaganja u vrijednosnice, i to naročito državne vrijednosne papire, iz razloga slabije potražnje za kreditima odnosno nedostatka boljih i sigurnijih korisnika kredita. Tako su ukupni plasmani u vrijednosnice povećani za gotovo 88 posto i čine više od 20 posto bilance.
Nastavile su se aktivnosti na razvoju novih proizvoda i usluga tehnološkim unaprjeđenjima, odnosno na podizanju kvalitete usluga. Pozitivni rezultati zabilježeni su i u segmentu platnog prometa pa je volumen platnog prometa u zemlji porastao za 4 posto, a volumen platnog prometa s inozemstvom je porastao čak za 15 posto.
Kapital, rezerve i dopunski kapital čine 10,4 posto ukupne pasive. Pri tome dionički kapital čini 60 posto jamstvenog kapitala, dok se ostatak odnosi na zadržanu dobit, rezerve i hibridne instrumente.
Proteklu godinu obilježilo je i prilagođavanje na nove standarde i procese vezane uz ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Banka kontinuirano radi na adekvatnom upravljanju rizicima, posebice kreditnim rizikom, što joj omogućava da na vrijeme uoči značajne promjene na portfelju, a time i da izdvoji adekvatnu razinu rezerviranja za pokriće gubitaka.
Imajući u vidu sve naprijed rečeno, vidljivo je da je Banka potvrdila svoju odgovornost prema dioničarima, klijentima Banke i zaposlenicima.
Uprava Banke će i u narednom razdoblju posebnu pažnju posvetiti što boljem tržišnom pozicioniranju Istarske kreditne banke Umag kao regionalne Banke za područje Istre, Rijeke i grada Zagreba. Svoje aktivnosti i planove temeljimo na stručnom i organiziranom timu djelatnika kojima se ovim putem želim zahvaliti na predanom radu i ostvarenim rezultatima.
Raspolažemo kvalitetnom bazom klijenata, mrežom od 25 poslovnica, širokom paletom proizvoda i usluga, educiranim osobljem pa i u 2014. godini planiramo nastaviti s dosadašnjim rastom Banke i profitabilnim poslovanjem i time opravdati povjerenje klijenata i dioničara Banke.
Predsjednik Uprave, Miro Dodić
S obzirom da je Istarska kreditna banka Umag d.d. već preko 57 godina prisutna na bankarskom tržištu, i tijekom prethodnog razdoblja ostvarene su aktivnosti koje su osnova za daljnji razvoj Banke, a odnose se na nastavak pozicioniranja Banke na području djelovanja.
U razdoblju od 2009. do 2013. godine realizirano je niz aktivnosti koje čine temelj za nesmetan nastavak realizacije ciljeva utvrđenih Strategijom Banke za razdoblje od 2011. do 2015. godine.
U proteklom petogodišnjem razdoblju iskazan je rast bilance u iznosu većem od 568 milijuna kuna uz kontinuirano profitabilno poslovanje. Uvedene su nove kreditne linije, čime je ostvaren rast kreditog portfelja, nastavljena je suradnja u kreditiranju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, razvijena je poslovna mreža putem otvaranja novih poslovnica, instalacijom novih bankomata i ostalih prodajnih kanala, a naročito je povećan broj klijenata, kako kod poslovnih subjekata tako i kod stanovništva. Istovremeno je Banka aktivan učesnik u različitim programima s lokalnom upravom i samoupravom, obrtničkim komorama i udruženjima obrtnika.
Bez obzira na pad, usporedivo s bankarskim sektorom, pozitivni trendovi odnose se i na zaradu po dionici koja je u 2013. godini pala sa 116,6 kuna na 86,7 kuna po dionici. Prinos na prosječni kapital u 2013. godini iznosio je 4,8 posto, a na prosječnu imovinu 0,5 posto. Aktiva po zaposlenom iznosila je 12,8 milijuna kuna s iskazanim trendom rasta.
Na dan 31. prosinca 2013. godine ukupni depoziti, koji ne uključuju pripadajuće nedospjele kamate, iznosili su 2.403 milijuna kuna, što znači da su se u odnosu na prosinac 2012. godine povećali za 116 milijuna kuna odnosno za 5,1 posto. S obzirom da je plan ukupnih depozita za 2013. godinu iznosio 2.335 milijuna kuna, planske veličine za 2013. godinu premašene su za 2,9 posto odnosno za 67,5 milijuna kuna.
Radi strateške orijentacije Banke na rast bez zaduživanja putem kredita, rast depozitne osnovice određuje i rast ukupne bilance.
Iz pregleda u nastavku vidljivo je da je u 2013. godini evidentiran rast depozita u iznosu od 116 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju 2012. godine depoziti porasli za 121 milijun kuna. Grafički prikaz promjene ukupnih primljenih depozita za razdoblje od 2009. do 2013. godine nalazi se u nastavku:
Depoziti stanovništva i obrtnika u 2013. godini povećani su za 79 milijuna kuna, a istovremeno su depoziti poslovnih subjekata povećani za 37 milijuna kuna. Što se tiče ostvarenja planskih veličina, depoziti poslovnih subjekata premašeni su za čak 20 posto.
Posebno značajno ostvarenje u prošlom petogodišnjem razdoblju, pa tako i u 2013. godini, predstavlja kontinuirani porast deviznih depozita, koji čine značajni dio izvora sredstava Banke, te se konstatno zadržavaju na razini od 58 do 66 posto bilance Banke, odnosno 69,3 posto ukupnih depozita.
Bruto kreditni portfelj, koji se odnosi na pozicije glavnica kredita bez pripadajuće dospjele kamate i ostalih razgraničenja, krajem prosinca 2013. godine iznosi ukupno 1.570 milijuna kuna te čini 56 posto ukupne bilance Banke, a odnosi se na sljedeću strukturu:
Na kreditne plasmane poduzetnicima i javnoj, odnosno lokalnoj upravi odnosi se gotovo 76 posto kredita, dok se 24 posto odnosi na stanovništvo. Najveći rast u odnosu na 31. prosinca 2012. iskazan je kod kreditnog portfelja javnog sektora i neprofitnih organizacija od 43,3 milijuna kuna te kod portfelja stanovništva, koji je povećan za 13 milijuna kuna. Bez obzira na navedeno godišnji plan kredita ostvaren je u veličini od 96 posto.
Ukupna ulaganja u vrijednosne papire tijekom čitavog promatranog razdoblja, promatrajući prosječna stanja u odnosu na 2012. godinu, zabilježila su povećanje od 32 posto, i to najviše kod ulaganja u trezorske zapise te ulaganja u obveznice Republike Hrvatske. Temeljem ulaganja u vrijednosnice ostvareno je 16,9 milijuna kuna kamatnih prihoda te 0,4 milijuna kuna prihoda po osnovi vrijednosnih usklađenja. Ostvaren je prosječni prinos od vrijednosnih papira od 3,9 posto. Povećano ulaganje u vrijednosnice realizirano je u određnoj mjeri i radi nedostatka potražnje za kreditima i raspoloživosti boljih i sigurnijih korisnika kredita.
Prihodi od kamata su do kraja 2013. godine iznosili 123,6 milijuna kuna što je za 0,5 posto manje od ostvarenih u istom razdoblju prethodne godine.
Prihodi od kamata na kredite do kraja prosinca 2013. godine iznosili su 94,7 milijuna kuna, što je za 6 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. U istom je razdoblju ukupni prosječni bruto kreditni portfelj povećan za 1,4 posto. Ukupni kamatni prihodi po odobrenim kreditima čine 76,6 posto kamatnih prihoda Banke. Značajan dio prihoda od kamate ostvaren je naplatom djelomično nadoknadivih plasmana, i to čak za 72 posto više nego u prethodnoj godini.
Prihodi od kamata na depozite do kraja 2013. iznosili su 117 tisuća kuna, što je za 53,5 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. U ukupnim kamatnim prihodima prihodi od kamate na depozite čine samo 0,1 posto i iskazuju trend pada. Razlozi pada ovih prihoda su sljedeći :
pad referentne kamatne stope EURIBOR (vidi grafički prikaz u nastavku),
radi povećanog rizika u bankarskom poslovanju na europskom financijskom tržištu Istarska kreditna banka Umag d.d. odlučila se na plasiranje većeg broja manjih depozita u više banaka na kratke rokove.
Efekti svjetske financijske krize i dalje značajno utječu na kretanje Euribora pa se situacija na inozemnom (europskom) tržištu novca odražava još uvijek putem niske referentne kamatne stope.
Prihodi od depozita u Hrvatskoj narodnoj banci iznosili su 45 tisuća kuna, što se u cijelosti odnosi na ostale depozite u HNB-u, a na obveznu pričuvu kamata se ne obračunava.
Prihodi od kamata na vrijednosne papire u izvještajnom su razdoblju iznosili 16,9 milijuna kuna te su se povećali za 3,5 posto u odnosu na isti period 2012. godine. Prihod se odnosi na trezorske zapise Ministarstva financija i obveznice Republike Hrvatske te na eskonte mjenica trgovačkih društava.
Troškovi kamata iznose 60,6 milijuna kuna (uključivši premiju za osiguranje štednih uloga) te su u odnosu na prosinac 2012. godine smanjeni za 2 posto.
Kamatni rashodi na depozite poslovnih subjekata povećani su za 10 posto, međutim istovremeno je prosječno stanje depozita veće za 29 posto s obzirom da je tijekom godine došlo do značajnog snižavanja pasivnih kamatnih stopa banaka. To je naročito vidljivo i na veličini kamatnih troškova na depozite stanovništva koji su niži za 7,4 posto, a prosječno godišnje stanje depozita veće je za 4,4 posto.
Ukupni neto kamatni prihodi iznose 63 milijuna kuna i za 1 posto odnosno za 566 tisuća kuna veći su od ostvarenja za isti period prethodne godine.
Troškovi od provizija ili naknada za 2013. godinu iznosili su 3,9 milijuna kuna i manji su od istog razdoblja protekle godine za 6,3 posto, najvećim dijelom radi smanjenja troškova platnog prometa.
Prihod od provizija i naknada iznosi 27 milijuna kuna, što je za 6 posto više u odnosu na proteklu godinu. Analitičkim uvidom moguće je vidjeti da se najviše povećao prihod od naknade kod trgovačkih društva, i to po kunskom platnom prometu, garancijama i poslovnim karticama, dok je kod stanovništva povećanje prihoda iskazano kod izravnih terećenja i trajnih naloga, korištenja platnih kartica na POS uređajima , štednih knjižica.
U nekamatne prihode uključuje se i naknada koja se ostvaruje prilikom kupoprodaje valuta u iznosu od 12,7 milijuna kuna, a u 2013. godini po ovoj osnovi evidentirano je povećanje od 120 tisuća kuna ili 1 posto prihoda više.
Ukupni neto nekamatni prihodi ostvareni su u iznosu od 35,8 milijuna kuna i za 5,5 posto su veći od protekle godine.
Ukupni administrativni troškovi i amortizacija iznose 66 milijuna kuna te su u odnosu na proteklu godinu smanjeni za 1,7 posto.
Na troškove bruto plaća i naknada zaposlenika odnosi se 37,5 milijuna kuna, odnosno 57 posto ukupnih administrativnih troškova, što obuhvaća i amortizaciju. Troškovi bruto plaća i naknada za 2013. godinu u odnosu na isti period lani manji su za 2,4 posto, odnosno za 918 tisuća kuna. Broj zaposlenih na bazi sati rada za 2013. godinu iznosi 231, dok je isti u 2012. godini iznosio 233.
Trošak amortizacije iznosi 5,7 milijuna kuna i za 3,5 posto je manji od prethodne godine.
Tijekom 2013. godine Banka je ostvarila bruto dobit od 13,6 milijuna kuna, što je za 36,6 posto manje od ostvarenja u 2012. godini.
Ukupni prihodi bez tečajnih razlika s osnove svođenja pozicija bilance i rezervacija iznose 165 milijuna kuna, što je ipak za 0,3 posto više nego prethodne godine. Ukupni rashodi bez tečajnih razlika i rezervacija ostvareni su u iznosu od 131 milijuna kuna, što je za 2 posto manje. Operativna dobit, koja predstavlja kategoriju dobiti bez tečajnih razlika i rezervacija, iznosi 34,4 milijuna kuna i veća je za gotovo 10 posto u odnosu na 2012. godinu.
Ukupni troškovi rezervacija i vrijednosnih usklađenja iznose 21,5 milijuna kuna pa je nakon iskazivanja svih prihoda, rashoda i rezervacija Banka ostvarila neto dobit od 12,8 milijuna kuna, odnosno 26 posto manje od istog razdoblja prošle godine.
Prema privremenim nerevidiranim podacima o poslovanju za kreditne institucije na dan 31. prosinca 2013. udio Istarske kreditne banke u ukupnoj aktivi banaka povećan je sa 0,67 posto na 0,71 posto pa Banka zauzima 13. mjesto po veličini aktive od ukupno 30 banaka. Naime, dok je kod određenih banaka došlo do smanjenja ukupne bilance, Banka je iskazala povećanje pa su stoga i pokazatelji poslovanja pozitivniji.
Isto tako, ostvarenom bruto dobiti od 13,6 milijuna kuna Istarska kreditna banka ostvarila je rezultat iznad prosjeka bankarskog sektora. Iskazani pad bruto dobiti od 36,4 posto ipak je značajno manji od pada dobiti ukupnog bankarskog sektora, koji za 2013. godinu iznosi 70%, te svrstava Banku po apsolutnom iznosu ostvarene bruto dobiti na 7. mjesto bankarskog sektora Hrvatske.
Dakle, kao i u proteklim godinama, tako su i u 2013. godini ostvareni zadovoljavajući poslovni rezultati s obzirom na poslovno okruženje. Povećanjem neto kamatnih i neto nekamatnih prihoda te smanjenjem administrativnih troškova Banka je osigurala povećanje operativne dobiti, čime se daje dovoljno prostora za stvaranje dodatnih rezervacija i rezervi za buduće profitabilno poslovanje.
Društvena odgovornost podrazumijeva odgovornost Banke prema društvu i kontinuirano razmatranje utjecaja koji njeno djelovanje ima na društvo u cjelini. Istarska kreditna banka je u svojim strateškim odrednicama utvrdila uspješnost poslovanja vezano uz uspješnost čitave zajednice u kojoj poslujemo pa su stoga naše aktivnosti i podrške usmjerene upravo u one društvene sfere za koje smatramo da su društveno najpotrebnije. Ovakav način poslovanja Banka provodi poštujući u prvom redu odgovornost prema dioničarima, klijentima i zaposlenicima, te u okviru svojih mogućnosti, uz pažljivo i ciljano postavljanje strateških prioriteta. Kontinuirano nastojimo razvijati i održavati kvalitetne odnose s društvom unutar kojeg poslujemo. Osnovne aktivnosti kojima pokazujemo svoju društvenu odgovornost odnose se na kvalitetno odobravanje kredita i upravljanje štednjom, održavanje razine usluga na što višoj razini te zaštitu klijenata.
Jedna od naših strateških odrednica poslovanje je bez inozemnog i domaćeg kreditnog zaduživanja, što je u ovoj situaciji prevelikog inozemnog duga Hrvatske značajno. Naše je opredjeljenje orijentacija na primarne izvore sredstava koji se uključuju u razvoj područja na kojem poslujemo.
Vodimo računa da naše klijente prilikom kreditiranja upućujemo isključivo na valute za koje se opredijelila i Hrvatska, a to su kuna i euro, kako bi korisnicima kredita rizik zaduživanja sveli na najmanju moguću mjeru.
U poslovanju Banke nastojimo što više utjecati na društvene odnose, surađujemo s našim dobavljačima i poslovnim partnerima, te sudjelujemo u različitim projektima humanitarnog, kulturnog ili sportskog karaktera. Podržavamo različite udruge i ustanove u sredinama u kojima naša Banka posluje s obzirom na regionalni karakter našeg poslovanja.
Tako smo i tijekom protekle godine sudjelovali u nizu akcija i sportskih događanja na području na kojem djeluje Istarska kreditna banka Umag. Jedna od najznačajnijih sportskih manifestacija na razini naše države i Istarske županije je održavanje ATP turnira u Umagu, čiji smo sponzor od samog početka. Značajne aktivnosti i sredstva usmjerili smo i na kulturna zbivanja i događanja vezana uz zaštitu djece, invalida i ostalih potrebitih kategorija građana, udruga ili institucija.
U ime Nadzornog odbora Istarske kreditne banke Umag d.d., čast mi je predstaviti poslovne rezultate Banke.
Nadzorni odbor Banke je tijekom poslovne 2013. godine održao ukupno 12 sjednica, a istovremeno su održavane i sjednice Revizorskog odbora.
Nadzorni odbor nadzirao je poslovanje Banke kroz prezentirana mjesečna, tromjesečna i godišnja izvješća o poslovanju Banke i izvješća o radu kontrolnih funkcija u banci – funkcije kontrole rizika, funkcije usklađenosti poslovanja i funkcije unutarnje revizije. Nadzorni odbor temeljito je raspravio prijedloge plana Banke, kao i prijedloge politika i akata Banke kojima se osigurava adekvatno funkcioniranje kontrolnih funkcija i Banke u cjelini. Na sjednicama Nadzornog odbora prisustvuju članovi Uprave Banke, te po potrebi ostali rukovoditelji, koji sukladno svojim nadležnostima daju sva tražena dodatna objašnjenja što pridonosi cjelovitoj informiranosti Nadzornog odbora kako bi se predmeti mogli temeljito raspraviti i donijeti potrebne odluke. Svoju suradnju s Upravom Banke Nadzorni odbor ocjenjuje veoma uspješnom.
Revizorski odbor, koji djeluje kao pododbor Nadzornog odbora, na svojim je sjednicama razmatrao financijska izvješća, izvješća revizora o obavljenoj reviziji isto kao i druga izvješća Unutarnje revizije Banke. U skladu sa svojim obvezama i obavljenim nadzorom tijekom 2013. godine, Nadzorni odbor je utvrdio da Istarska kreditna banka d.d. Umag djeluje u skladu sa zakonima i podzakonskim propisima, Statutom i drugim aktima Banke i odlukama Glavne skupštine.
Nadzorni odbor nema primjedbi na izvješća revizora Deloitte d.o.o. Zagreb, koji je ispitao godišnja financijska izvješća za poslovnu godinu koja je završila sa 31. prosinca 2013. godine, te prihvaća podneseno izvješće revizora. Nakon pregleda Godišnjih financijskih izvješća Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. godine koja mu je podnijela Uprava Banke, Nadzorni odbor je utvrdio da su izvješća sačinjena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama i da pokazuju ispravno imovinsko i poslovno stanje Banke. Stoga Nadzorni odbor daje suglasnost i prihvaća Godišnja financijska izvješća Istarske kreditne banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. godine.
Također, Nadzorni odbor razmotrio je i daje suglasnost na godišnje izvješće Uprave o stanju Istarske kredite banke, te je suglasan s prijedlogom Uprave Banke o upotrebi dobiti i predlaže Glavnoj Skupštini usvajanje takve odluke.
Ovu prigodu koristim kako bih se zahvalio dioničarima na iskazanom povjerenju, Upravi Banke i svim djelatnicima koji su svoj posao u prethodnoj godini obavili profesionalno, stručno i s pažnjom dobrog gospodarstvenika, kao i svim klijentima Banke koji su dugoročno povezali svoj razvoj sa razvojem Banke. Također se posebno zahvaljujem svojim kolegama u Nadzornom odboru na zajedničkoj suradnji i aktivnom učestvovanju u radu tijekom poslovne 2013. godine.
U Umagu, 24. veljače 2014.godine
Predsjednik Nadzornog odbora Milan Travan
Na temelju članka 250.a stavak 4. i 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d. (u daljnjem tekstu: Društvo) dana 24. veljače 2014. godine daje sljedeću
Kao društvo čije su dionice uvrštene u kotaciju redovito tržište na Zagrebačkoj burzi d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. u skladu sa zakonskom regulativom, a u cilju uspostavljanja visokih kriterija korporativnog upravljanja, u svom poslovanju primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačke burze.
Detaljnija obrazloženja vezana uz primjenu Kodeksa korporativnog upravljanja Društvo daje u Godišnjem upitniku koji dostavlja Zagrebačkoj burzi d.d. i HANFA-i zajedno s godišnjim financijskim izvještajima radi javne objave.
Društvo ne odstupa od pravila utvrđenih navedenim Kodeksom korporativnog upravljanja.
Društvo primjenjuje računovodstvene politike kojima su uređeni postupci i tehnike u iskazivanju imovine, obveza, prihoda i rashoda te sastavlja i objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće o stanju Društva u skladu s važećim propisima i standardima struke.
Društvo planira tijekom 2014. godine svoje poslovanje i rezultate poslovanja i dalje činiti transparentnima i dostupnima javnosti.
Uprava i Nadzorni odbor su tijekom 2013. godine ulagali potrebne napore u cilju održavanja adekvatnog korporativnog upravljanja imajući u vidu ustroj i organizaciju, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Društva, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.
Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima navedeni su u Godišnjem izvješću Društva kao i podaci o značajnim dioničarima Društva te o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Društva.
U skladu s odredbama Statuta Društva, Uprava Društva sastoji se od 3 (tri) člana.
Članove Uprave kao i predsjednika Uprave imenuje Nadzorni odbor na vrijeme do 5 (pet) godina.
Za predsjednika ili člana Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.
Statut Društva može se izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine ako je za odluku o izmjeni Statuta glasovalo više od tri četvrtine ukupnog temeljnog kapitala Društva.
Uprava Društva ima prava, dužnosti i obveze utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Društva. Uprava vodi poslove Društva i upravlja njegovom imovinom, i pritom je dužna i ovlaštena poduzeti sve radnje i donijeti sve odluke potrebne za uspješno vođenje poslova Društva i njegovo djelovanje.
U vođenju poslova Uprava Društva naročito osigurava da Društvo posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, da se sustavno prate rizici kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju odnosno usvajaju i primjenjuju procedure za upravljanje rizicima, sustavno prati, procjenjuje i primjenjuje strategija održavanja odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na rizike kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju, da funkcionira sustav unutarnjih kontrola za sva područja poslovanja Društva, nesmetano obavljaju poslovi revizije i kontrole, da Društvo vodi poslovne i druge knjige i poslovnu dokumentaciju, sastavlja knjigovodstvene dokumente, realno procjenjuje imovinu i obveze, sastavlja financijska i druga izvješća u skladu s računovodstvenim propisima i standardima te zakonom, te da izvješćuje i obavještava Hrvatsku narodnu banku sukladno propisima.
U skladu s potrebama u obavljanju svojih poslova, Uprava Društva osniva odbore ili druga tijela koja joj pomažu u radu. Stalne komisije koje djeluju u Društvu su Komisija za upravljanje aktivom i pasivom, te rizicima Banke, Kreditna komisija, Komisija za planiranje i upravljanje informatičkim tehnologijama i Komisija za procjenu prometne vrijednosti nekretnina na kojima se zasniva osiguranje odobrenih plasmana. Sustavom unutarnjih kontrola i postavljenih kontrolnih funkcija Banke detaljno se prati zakonitost, ispravnost, pravovaljanost i dokumentiranost procesa poslovanja, čime je Upravi osiguran adekvatan nadzor.
U skladu sa Statutom Društva Nadzorni odbor ima pet članova koji između sebe biraju predsjednika i njegova zamjenika. Članove Nadzornog odbora bira Glavna skupština Društva.
Nadzorni odbor Društva imenuje i razrješuje članove Uprave, usmjerava poslovnu politiku, aktivno pridonosi njenoj realizaciji i nadzire vođenje poslova. Nadzorni odbor Društva razmatra izvješća koja se odnose na poslovnu politiku, financijske rezultate poslovanja, kvalitetu rizične aktive, upravljanje rizicima, rad unutarnje revizije i kontrole, kontrole usklađenosti, status otklanjanja nedostataka utvrđenih nadzorom središnje banke, vanjskih revizora i unutarnje revizije i kontrole, daje suglasnost na odluke i druge akte Uprave i drugih tijela Društva sukladno zakonu, aktima Društva i vlastitim odlukama, daje suglasnost na godišnje planove rada kontrolnih funkcija.
Kao pomoćno tijelo Nadzornog odbora u Društvu je osnovan i Revizorski odbor, koji o svojim aktivnostima redovno izvješćuje Nadzorni odbor na njegovim sjednicama.
Sukladno odredbama članka 250.a stavka 4. i članka 272.p. Zakona o trgovačkim društvima, ova Izjava je sastavni dio Godišnjeg izvješća o stanju Društva za 2013. godinu. Sastavni dio ove Izjave je popunjeni godišnji Upitnik o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja HANFA-e i Zagrebačke burze d.d. koji sadrži sve odgovore i potrebna razjašnjenja.
Predsjednik Uprave
Miro Dodić, dipl.oec.
| OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU: | ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG D.D. UMAG |
|---|---|
| KONTAKT OSOBA I BROJ TELEFONA: | Ecija Marušić, 052 702 340 |
| DATUM ISPUNJAVANJA UPITNIKA: | travanj, 2014.godine |
Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.
Za pitanja koja su sadržana u upitniku, potrebno je napisati obrazloženje, samo onda ako pitanje to izričito traži.
Odgovori koji se nalaze u upitniku vrednuju se po određenom postotku, koji je iskazan na početku svakog poglavlja.
Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
| Broj pitanja | Pitanje |
|---|---|
| Odgovor DA/NE | Objašnjenje |
Odgovori na ovaj set pitanja nose 30% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
Broj pitanja Pitanje Odgovor DA/NE Objašnjenje
5 Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti) NE
NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE: Miro Dodić, predsjednik Uprave; Klaudija Paljuh, članica Uprave; Marina Vidič, članica Uprave
NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE: Milan Travan, predsjednik Nadzornog odbora; Edo Ivančić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora; Marijan Kovačić, Anton Belušić i Vlatko Reschner, članovi Nadzornog odbora
Odgovori na ovaj set pitanja nose 20 % cjelokunog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
Broj pitanja Pitanje Odgovor DA/NE Objašnjenje
29 Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odnora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)
NE Ne postoje.
30 Jesu li bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti)
NE Ne postoje.
41 Je li komisija izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti) NE Vanjska revizija je angažirana samo na poslovima revizije
42 Je li komisija razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti) DA
Nadzorni odbor Banke donosi i redovito preispituje temeljna načela politike primitaka jednom godišnje. Time se ocjenjuje usklađenost provođenja politike primitaka s politikama i mogućim procedurama Banke vezanim uz primitke te s relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima.
Primici se utvrđuju na pojedinačnoj osnovi za Upravu Banke, te na zbirnoj osnovi za više rukovodstvo i kontrolne funkcije.
Kod donošenja odluke odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika određuje se na način da iznos varijabilnog dijela ne može prelaziti iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka. Također se odlučuje o smanjenju ili ukidanju varijabilnih primitaka radnicima, uključujući aktiviranje odredbi o malusu ili povratu primitaka, ako dođe do značajnog narušavanja uspješnosti ili ostvarivanja gubitka Banke.
Ove odluke se donose krajem poslovne godine temeljem saznanja o rezultatima poslovanja tekuće poslovne godine. Iznosi primitaka se isplaćuju za više rukovodstvo i kontrolne funkcije na mjesečnoj osnovi putem predujmova. Varijabilni primitci Uprave se isplaćuju u ukupnom iznosu nakon završetka poslovne godine.
Kriteriji za određivanje fiksnih i varijabilnih primitaka su:
1) fiksni primici odražavaju profesionalno iskustvo i odgovornosti koje proizlaze iz opisa radnog mjesta pojedinog radnika. Utvrđeni su pojedinačno za svakog pojedinog radnika.
2) varijabilni primici odražavaju uspješnost koja je održiva i koja je prilagođena rizicima, odnosno uspješnost koja nadmašuje standard očekivan u skladu s opisom radnog mjesta pojedinog radnika.
Varijabilni (stimulativni) dio sastavni je dio osnovne plaće, kojim se plaća korigira s obzirom na različiti opseg i kvalitetu rada pojedinog zaposlenika u odnosu na redoviti radni učinak prosječnog zaposlenika po pravilima struke, točnosti i učinkovitosti na radu, odgovarajućem korištenju uređaja i opreme te tehnološkoj i radnoj disciplini.
Ovaj način utvrđivanja varijabilnog dijela plaće odnosi se na sve radnike, neovisno o utjecaju tih radnika na profil rizičnosti Banke osim na radnike Uprave Banke, rukovoditelje kontrolnih funkcija i više rukovodstvo.
Osnovni kriteriji za utvrđivanje varijabilnog dijela plaće odnosi se na mjerenje uspješnosti i s tim povezano prilagođivanje primitaka rizicima na razini poslovne jedinice za financijske pokazatelje su slijedeći:
1) kretanje osnovnih bilančnih pozicija u odnosu na plan i protekla razdoblja na razini poslovne cjeline
2) ostvarivanje planirane visine prihoda (kamatnih, nekamatnih i ostalih)
3) ostvarena prodaja u određenim segmentima poslovanja (depozitnom, kreditnom, ostalom)
4) struktura kreditnih plasmana po rizičnosti propisanoj posebnom Odlukom HNB i po dospijeću
5) utjecaj na rezultat Banke putem visine troškova kreditnog rizika za određeno razdoblje
Ostali kriteriji koji se odnose na nefinancijske pokazatelje su slijedeći:
1) vrsta, opseg i složenost poslova odnosno pozicija radnika u organizacijskoj strukturi
2) ovlasti i odgovornosti povezane s pozicijom radnika,
3) vrste rizika kojima radnik upravlja,
4) usporedba s podacima poslovanja ukupnog financijskog sektora i s podacima o poslovanju ostalih financijskih institucija za promatrano razdoblje. Uzima se u obzir trend kretanja osnovnih pokazatelja poslovanja institucija u financijskom sektoru i Banke. Podaci ove usporedbe su korektivan faktor varijabilnog dijela plaće.
Plaća Predsjednika i članova uprave Banke ugovorena je za vrijeme trajanja njihovih mandata.
Uz plaću, Uprava ima pravo na nagrađivanje temeljem uspješnog poslovanja.
Za rad u Nadzornom odboru nagradu za članove Nadzornog odbora i Predsjednika Glavne skupštine Banke donosi Glavna skupština.
49 Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti) NE U Godišnjem izvješću o poslovanju iskazuje se zbirni podatak usklađen sa zahtjevima Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija.
50 Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izviješću društva? (ako ne, objasniti) NE Ne postoje.
Odgovori na ovo područje nose 10% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
| Broj pitanja | Pitanje |
|---|---|
| Odgovor DA/NE | Objašnjenje |
Odgovori na ovo poglavlje nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
| Broj pitanja | Pitanje |
|---|---|
| Odgovor DA/NE | Objašnjenje |
59 Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja? NE
60 Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi? DA
ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d.
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2013.
| Odgovornost za financijske izvještaje | 1 |
|---|---|
| Izvještaj neovisnog revizora | 2 |
| Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti | 4 |
| Izvještaj o financijskom položaju | 5 |
| Izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici | 6 |
| Izvještaj o novčanom toku | 7 |
| Bilješke uz godišnje financijske izvještaje | 8 - 87 |
| Dodatne informacije koje nisu sastavni dio financijskih izvještaja | 88 - 96 |
Temeljem Zakona o računovodstvu Republike Hrvatske, Uprava je dužna osigurati da financijski izvještaji za svaku financijsku godinu budu pripremljeni u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata poslovanja Istarske kreditne banke Umag d.d. ("Banka") za to razdoblje.
Nakon provedenih istraživanja, Uprava razumno očekuje da Banka ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo nastavka poslovanja pri izradi financijskih izvještaja.
Pri izradi financijskih izvještaja Uprava je odgovorna:
Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj Banke, kao i njihovu usklađenost s hrvatskim Zakonom o računovodstvu (Narodne novine 109/07, 54/13). Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Banke, pa stoga i za poduzimanje razumnih mjera da bi se spriječile i otkrile pronevjere i ostale nezakonitosti.
Potpisali u ime Uprave:
Miro Dodić Klaudija Paljuh Predsjednik Uprave Članica Uprave
Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag Ernesta Miloša 1
52470 Umag
Hrvatska
| Bilješka | 2013. | 2012. | |
|---|---|---|---|
| Prihodi od kamata i slični prihodi | 123.602 | 124.235 | |
| Rashodi od kamata i slični rashodi | (60.605) | (61.804) | |
| Neto prihodi od kamata | 6 | 62.997 | 62.431 |
| Prihodi od naknada i provizija | 26.989 | 25.513 | |
| Rashodi od naknada i provizija | (3.880) | (4.142) | |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 8 | 23.109 | 21.371 |
| Trošak umanjenja vrijednosti za kreditne | 7 | (23.272) | (10.104) |
| gubitke – neto Neto prihodi nakon troškova umanjenja vrijednosti kredita |
62.834 | 73.698 | |
| Tečajne razlike – neto |
9 | 13.415 | 12.997 |
| Rezultat od imovine namijenjene trgovanju – | 10 | 398 | 28 |
| neto | |||
| Ostali poslovni prihodi | 11 | 3.496 | 2.635 |
| Troškovi zaposlenih | 12 | (37.510) | (38.428) |
| Opći i administrativni troškovi | 13 | (22.802) | (22.898) |
| Troškovi amortizacije | 14 | (5.626) | (5.833) |
| Ostali rashodi iz poslovanja | 15 | (573) | (704) |
| Dobit prije poreza na dobit | 13.632 | 21.495 | |
| Porez na dobit | 16 | (798) | (4.249) |
| Neto dobit za godinu | 12.834 | 17.246 | |
| Ostali sveobuhvatni prihod: | |||
| Stavke koje se kasnije ne prenose u dobit ili | - | - | |
| gubitak | |||
| Stavke koje se kasnije mogu prenositi u dobit ili gubitak |
1.011 | 40 | |
| Imovina raspoloživa za prodaju | 1.011 | 40 | |
| Neto promjena u fer vrijednosti | 1.011 | 40 | |
| Neto vrijednost prenesena u dobit ili gubitak | - | - | |
| Ukupno ostali sveobuhvatni prihod | 1.011 | 40 | |
| Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine | 13.845 | 17.286 | |
| Zarada po dionici (u kunama) | 17 | 86,75 | 116,60 |
| 2013. 2012. IMOVINA Novac i sredstva kod Hrvatske narodne 18 426.882 488.724 banke Financijska imovina raspoloživa za 19 423.668 139.153 prodaju Krediti i predujmovi bankama 20 263.505 343.561 Krediti i predujmovi klijentima 21 1.468.591 1.466.272 Financijska ulaganja koja se drže do 22 125.530 169.328 dospijeća Financijska imovina po fer vrijednosti 23 31.087 - kroz račun dobiti i gubitka Nematerijalna imovina 24 2.804 2.934 Nekretnine i oprema 25 48.451 50.065 Ulaganje u nekretnine 26 3.542 5.179 Dugotrajna imovina namijenjena 27 3.949 2.842 prodaji Ostala imovina 27 3.186 3.201 Odgođena porezna imovina 1.936 - 28 Potraživanja za predujam poreza na 1.422 - 16 dobit Ukupna imovina 2.804.553 2.671.259 OBVEZE |
Bilješka | 31. prosinca | 31. prosinca | |
|---|---|---|---|---|
| Hibridni financijski instrumenti | 31 | 29.900 | 23.728 | |
| Obveze prema bankama 29 82.686 72.601 |
||||
| Obveze prema klijentima 30 2.424.870 2.309.791 |
||||
| Ostale obveze 32 8.604 9.840 |
||||
| Porez na dobit 16 - 143 |
||||
| Ukupne obveze 2.546.060 2.416.103 |
||||
| DIONIČKA GLAVNICA Dionički kapital 33 162.800 162.800 |
||||
| Premija na izdane dionice 197 197 33 |
||||
| Vlastite dionice (91) (91) 33 |
||||
| Zadržana dobit 34 56.779 54.453 |
||||
| Rezerve 34 38.808 37.797 |
||||
| Ukupna dionička glavnica 258.493 255.156 |
||||
| Ukupno dionička glavnica i obveze 2.804.553 2.671.259 |
| Bilješka | Dionički kapital |
Vlastite dionice |
Premija na izdane dionice |
Rezerve | Zadržana dobit |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2012. |
162.800 | (227) | 197 | 37.757 | 47.715 | 248.242 | |
| Neto dobit za godinu Ostali sveobuhvatni |
- - |
- - |
- - |
- 40 |
17.246 - |
17.246 40 |
|
| prihodi Ukupno sveobuhvatni |
- | - | - | 40 | 17.246 | 17.286 | |
| prihodi Isplata dividende za 2011. |
- | - | - | - | (10.508) | (10.508) | |
| Prodaja vlastitih dionica |
- | 136 | - | - | - | 136 | |
| Stanje 31. prosinca 2012. |
162.800 | (91) | 197 | 37.797 | 54.453 | 255.156 | |
| Neto dobit za godinu |
- | - | - | - | 12.834 | 12.834 | |
| Ostali sveobuhvatni prihodi |
- | - | - | 1.011 | - | 1.011 | |
| Ukupno sveobuhvatni prihodi Isplata |
- - |
- - |
- - |
1.011 - |
12.834 (10.508) |
13.845 (10.508) |
|
| dividende za 2012. Stanje 31. prosinca |
162.800 | (91) | 197 | 38.808 | 56.779 | 258.493 | |
| 2013. |
| Bilješka | 2013. | 2012. | |
|---|---|---|---|
| Novčani tok od poslovnih aktivnosti | |||
| Dobit prije oporezivanja | 13.632 | 21.495 | |
| Usklađenja za nenovčane stavke: | |||
| Amortizacija nekretnina i opreme i nematerijalne imovine | 14 | 5.626 | 5.833 |
| Povećanje rezerviranja za umanjenje vrijednosti | 7 | 23.272 | 10.104 |
| Nerealizirane tečajne razlike – neto | 9 | (685) | (387) |
| Nerealizirani dobitak od imovine raspoložive za prodaju | (1.011) | - | |
| Neto dobitak od imovine namijenjene trgovanju | 10 | - | (2) |
| Promjene u fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju | 10 | (398) | (26) |
| Neto prihodi od kamata | 6 | (62.997) | (62.431) |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 8 | (23.109) | (21.371) |
| Novčani tokovi uporabljeni za poslovne aktivnosti prije promjena | (45.670) | (46.785) | |
| na poslovnim sredstvima i obvezama | |||
| - neto (povećanje)/smanjenje sredstava kod HNB-a | (21.400) | 2.791 | |
| - neto (povećanje)/smanjenje trezorskih zapisa, mjenica i | (271.803) | 58.112 | |
| obveznica | |||
| - neto povećanje kredita i predujmova klijentima | (25.592) | (21.505) | |
| - neto (povećanje)/smanjenje ostale imovine | (1.406) | 57 | |
| - neto povećanje obveza prema bankama | 23 | 3 | |
| - neto povećanje obveza prema klijentima | 115.079 | 122.298 | |
| - neto povećanje/(smanjenje) ostalih obveza | 2.658 | (1.813) | |
| Naplaćene kamate | 123.602 | 123.812 | |
| Plaćene kamate | (60.605) | (64.233) | |
| Primljena dividenda | 252 | 366 | |
| Naplaćene naknade i provizije | 26.989 | 25.411 | |
| Plaćene naknade i provizije | (3.880) | (4.136) | |
| Plaćeni porez na dobit | (4.156) | (4.118) | |
| Neto novčana sredstva (uporabljena za)/ostvarena iz poslovne | (165.909) | 190.260 | |
| aktivnosti | |||
| Novčani tok iz investicijske aktivnosti | |||
| Kupovina nematerijalne imovine | 24 | (1.009) | (920) |
| Kupovina nekretnina i opreme i ulaganja u nekretnine | 25,26 | (2.343) | (2.931) |
| Primici od prodaje financijske imovine namijenjene | - | 414 | |
| trgovanju | |||
| Neto novčana sredstva uporabljena za investicijske aktivnosti | (3.352) | (3.437) | |
| Novčani tok iz financijskih aktivnosti | |||
| Povećanje ostalih pozajmljenih sredstava | 10.063 | 7.051 | |
| Primici od hibridnih financijskih instrumenata | 31 | 6.172 | 4.942 |
| Prodaja/(primici) vlastitih dionica | 33 | - | 136 |
| Isplata dividendi | (10.653) | (10.409) | |
| Neto novčana sredstva ostvarena iz financijske aktivnosti | 5.582 | 1.720 | |
| Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata | (163.679) | 188.543 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine | 36 | 620.883 | 432.629 |
| Neto novčani (odljev)/priljev iz poslovnih aktivnosti | (165.909) | 190.260 | |
| Neto novčani odljev iz ulagačkih aktivnosti | (3.352) | (3.437) | |
| Neto novčani priljev iz financijskih aktivnosti | 5.582 | 1.720 | |
| Efekt promjene tečajeva | 381 | (289) | |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine | 36 | 457.585 | 620.883 |
Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag ("Banka") osnovana je 1956. godine, a registrirana je kao dioničko društvo dana 19. prosinca 1989. godine. Sjedište Banke je u Umagu, Ernesta Miloša 1, Hrvatska.
primanje i plasiranje depozita,
primanje depozita po viđenju i oročenih depozita;
davanje dugoročnih i kratkoročnih kredita i izdavanje dugoročnih i kratkoročnih garancija Ministarstvu financija, tijelima lokalne uprave, trgovačkim društvima, privatnim osobama i drugim kreditnim institucijama koje se bave financijskim najmovima i transakcijama u stranoj valuti,
Marijan Kovačić Predsjednik
| Milan Travan | Predsjednik |
|---|---|
| Edo Ivančić | Zamjenik predsjednika |
| Marijan Kovačić | Član |
| Vlatko Reschner | Član |
| Anton Belušić | Član |
.
| Miro Dodić | Predsjednik |
|---|---|
| Marina Vidič | Članica Uprave |
| Klaudija Paljuh | Članica Uprave |
Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2013. i 2012. godine dana je u bilješci 33.
Dionice Banke kotiraju na Redovnom tržištu na Zagrebačkoj burzi.
Banka je predmet regulatornih zahtjeva Hrvatske narodne banke. Navedeni propisi uključuju limite i ostala ograničenja koja se odnose na minimalne zahtjeve adekvatnosti kapitala, klasifikaciju kredita i izvanbilančnih obveza i rezerviranja koja pokrivaju kreditni rizik, pozicije likvidnosti, kamatne stope i stranih valuta. Na kraju godine Banka je ispunjavala sve regulatorne zahtjeve
Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.
Osnovne računovodstvene politike primijenjene u pripremi financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Tamo gdje se osnovne računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja ("MSFI"), u opisu računovodstvenih politika Banke može se pozivati na određene Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2013. godine.
Financijski izvještaji sastavljeni su sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj. Poslovanje bankarskog sektora u Hrvatskoj i Banke provodi se u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama, prema kojem financijsko izvještavanje Banke propisuje Hrvatska narodna banka ("HNB"), koja predstavlja središnju nadzornu instituciju bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji izrađeni su sukladno navedenim propisima za banke.
Računovodstveni propisi na temelju kojih su pripremljeni ovi financijski izvještaji, odstupaju od MSFI-jeva kako u prezentaciji tako i u priznavanju i mjerenju. Potrebno je naglasiti sljedeće razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanje i mjerenje po MSFI:
Umanjenje vrijednosti plasmana rizične skupine A na skupnoj osnovi Banka provodi u visini latentnih gubitaka koje je utvrdila primjenom svoje interne metodologije utemeljene na iskustvu Banke, pri čemu razina ispravaka vrijednosti ne smije biti manja od 0,80% ukupnog stanja plasmana rizične skupine A. Pod gubicima koji se procjenjuju na skupnoj osnovi podrazumijevaju se gubici za koje nema dokaza na temelju kojih bi se mogli izravno povezati s pojedinačnim plasmanima, ali za koje se na temelju iskustva može procijeniti da postoje kao latentni gubici u kreditnom portfelju. Za potrebe zajedničke procjene kreditnog rizika i umanjenja vrijednosti plasmana na skupnoj osnovi Banka plasmane rizične skupine A grupira u odgovarajuće kategorije koje su podudarne s pozicijama bilance na kojima se iskazuje stanje tih plasmana. Za svaku pojedinu kategoriju izračunava se udio plasmana kod kojih je prisutan povećan stupanj kreditnog rizika u ukupnim plasmanima pojedine kategorije, te se u zavisnosti od razine kreditnog rizika u svakoj pojedinoj kategoriji određuje postotak ispravaka vrijednosti skupnih rezervacija za pojedinu kategoriju. Prisutnost kreditnog rizika u svakoj pojedinoj kategoriji kontinuirano se prati te se postotak ispravaka vrijednosti skupnih rezervacija za svaku pojedinu kategoriju tromjesečno ažurira.
Dodatno, HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s MSFI.
Pravila priznavanja i mjerenja opisana u prethodnim odlomcima su definirana u HNB-ovoj Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (NN 1/2009., 75/2009., 2/2010. i 89/2013).
Međutim, prema HNB-ovoj Odluci o sadržaju revizije u kreditnim institucijama (NN 1/2009., 75/2009., 2/2010. i 89/2013) od kreditne se institucije traži da pripremi financijske izvještaje sukladno Zakonu o računovodstvu, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Kako nije moguće pripremiti jedne financijske izvještaje poštujući i pravila HNB-a i pravila IFRS-a, Uprava Banke je odlučila pripremiti financijske izvještaje sukladno pravilima HNB-a, odnosno sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, koji se temelje na pravilima koja su prezentirana u prethodnim odlomcima.
Financijski izvještaji sastoje se od izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o financijskom položaju, izvještaja o promjenama kapitala, izvještaja o novčanom toku te bilježaka. Financijski izvještaji sastavljeni su primjenom metode povijesnog troška, osim revalorizacije određenih financijskih instrumenata po fer vrijednosti. Banka svoje troškove klasificira prema metodi troška. Financijski izvještaji prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu i izvještajnu valutu Banke. Na dan 31. prosinca 2013. godine, tečaj je bio 1 USD = 5,549 kn i 1 EUR = 7,638 kn (31. prosinca 2012.: 1 USD = 5,727 kn i 1 EUR = 7,546 kn).
Iznosi prikazani u financijskim izvještajima navedeni su u tisućama kuna. Objave rizika od financijskih instrumenata prikazane su u izvještaju o upravljanju financijskim rizicima u bilješci 3.
Izvještaj o novčanom toku prikazuje promjene novca i novčanih ekvivalenata nastale tijekom razdoblja iz poslovnih aktivnosti, ulagačkih aktivnosti i financijskih aktivnosti. Novac i novčani ekvivalenti uključuju visoko likvidna ulaganja. Bilješka 36 prikazuje u kojoj su stavci izvještaja o financijskom položaju uključeni novac i novčani ekvivalenti.
Novčani tok od poslovnih aktivnosti utvrđuje se korištenjem neizravne metode. Stoga se neto dobit usklađuje s nenovčanim stavkama, kao što su dobici ili gubici od mjerenja, promjene u rezerviranjima, kao i promjene u potraživanjima i obvezama. Nadalje, svi prihodi i rashodi od novčanih transakcija koji se mogu pripisati ulagačkim ili financijskim aktivnostima se eliminiraju. Primljene ili plaćene kamate klasificiraju se kao novčani tokovi od poslovnih aktivnosti. Novčani tokovi od ulagačkih i financijskih aktivnosti utvrđuju se korištenjem izravne metode. Raspodjela novčanih tokova u kategoriju poslovnih, ulagačkih ili financijskih ovisi o poslovnom modelu Banke (upravljačkom pristupu).
Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MSFI zahtijeva upotrebu određenih ključnih računovodstvenih procjena. Također se od Uprave zahtijeva da se služi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Banke. Promjene pretpostavki mogu imati značajan utjecaj na financijske izvještaje u razdoblju kada je došlo do takvih promjena. Uprava smatra da su navedene pretpostavke primjerene, te da stoga financijski izvještaji Banke realno i objektivno prikazuju njen financijski položaj i rezultate. Područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za ove financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.
Sljedeće izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde i koje su usvojene u Europskoj uniji su na snazi u tekućem razdoblju:
Usvajanje navedenih izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja nije dovelo do promjena računovodstvenih politika Banke.
Standardi i tumačenja koje je izdao IASB i koji su usvojeni u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi
Na datum odobrenja financijskih izvještaja, bili su objavljeni sljedeći standardi, prerade i tumačenja usvojeni u Europskoj uniji koji još nisu na snazi:
MSFI-jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se znatno od pravila koja je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (skraćeno: OMRS), izuzev sljedećih standarda, izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja o čijem usvajanju 21. veljače 2014. godine još nije donesena odluka:
Banka predviđa da usvajanje ovih standarda, osim MSFI 9, te izmjene i dopune postojećih standarda neće imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Banke u razdoblju njihove prve primjene.
Uprava Banke predviđa da će primjena MSFI-a 9 u budućnosti imati značajan utjecaj na iznose financijske imovine i financijskih obveza Banke. Doduše, nije praktično iznositi prihvatljivu procjenu efekta MSFI-a 9, dok se ne provedu detaljne provjere.
Istovremeno ostaje neregulirano pitanje računovodstva zaštite financijske imovine i financijskih obveza čija načela u Europskoj uniji još nisu usvojena.
Prema procjenama Banke, primjena računovodstva zaštite na financijsku imovinu i financijske obveze iz MRS-a 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje"s datumom izvještaja o financijskom položaju ne bi znatno utjecala na financijske izvještaje.
Podružnice su sva društva u kojima Banka, direktno ili indirektno, ima više od pola glasačkih prava ili na drugi način kontrolira poslovanje društava. Banka ima jednu podružnicu u potpunom vlasništvu - Fiducia d.o.o., Umag.
Transakcije u stranim valutama koje predstavljaju transakcije izražene u stranim valutama, ili koje se podmiruju u stranim valutama, preračunavaju se u funkcionalnu valutu koristeći tečaj na dan transakcije.
Monetarne stavke izražene u stranim valutama preračunavaju se tako da završni datum bude datum izvještavanja. Ako je dostupno nekoliko tečajeva, koristi se tečaj po kojem su budući novčani tokovi u obliku određene transakcije ili stanja mogli biti podmireni da je došlo do tih novčanih tokova. Nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po povijesnom trošku preračunavaju se prema tečaju na dan početnog priznavanja; nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po fer vrijednosti preračunavaju se koristeći tečaj na dan utvrđivanja fer vrijednosti.
Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim kad su odgođeni u glavnici kao dobici ili gubici od kvalificiranih instrumenata zaštite novčanog toka ili kvalificiranih instrumenata zaštite neto ulaganja.
Svi dobici i gubici od tečajnih razlika koji se priznaju u računu dobiti i gubitka iskazani su u neto iznosu u odgovarajućoj stavci računa dobiti i gubitka.
U slučaju promjena fer vrijednosti monetarne imovine izražene u stranoj valuti koja je klasificirana kao raspoloživa za prodaju, razlikuju se razlike u preračunu koje su rezultat promjena amortiziranog troška vrijednosnice i ostalih promjena knjigovodstvenog iznosa vrijednosnice.
Financijska imovina razvrstava se u sljedeće kategorije: financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, ulaganja koja se drže do dospijeća, financijska imovina raspoloživa za prodaju te zajmovi i potraživanja. Klasifikacija ovisi o vrsti i namjeni financijske imovine i utvrđuje se pri prvom knjiženju. Kupnja i prodaja financijske imovine redovnim putem se počinje, odnosno prestaje obračunavati na datum trgovanja. Kupoprodaja redovnim putem je kupoprodaja financijske imovine kojom imovina mora biti isporučena u rokovima utvrđenima propisom ili konvencijom na predmetnom tržištu.
Ova kategorija ima pod-kategoriju: financijska imovina koja se drži radi trgovanja. Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina namijenjena trgovanju ako je stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku ili ako je dio portfelja identificiranih financijskih instrumenata kojima se zajednički upravlja i za koje postoje dokazi o kratkoročnom ostvarenju profita. Imovina u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina ako se drži radi trgovanja ili ako se njena realizacija očekuje unutar razdoblja od 12 mjeseci od datuma izvještaja o financijskom položaju. Financijska imovina namijenjena trgovanju sastoji se od dužničkih i vlasničkih instrumenata.
Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka početno se priznaje po fer vrijednosti, a trošak transakcije iskazuje se u računu dobiti i gubitka.
Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Rezultata od imovine namijenjene trgovanju – neto' u razdoblju u kojem su nastali. Prihodi od dividendi od financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Ostalih poslovnih prihoda' kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
Krediti i potraživanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaćanjem koja ne kotira na aktivnom tržištu, osim:
(a) onih koje subjekt namjerava prodati odmah ili u kratkom roku, a koja je klasificirana kao namijenjena za trgovanje, i one koju subjekt nakon početnog priznavanja iskazuje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka;
(b) onih koje subjekt nakon početnog priznavanja iskazuje kao raspoložive za prodaju; ili
(c) onih za koje nositelj neće biti u mogućnosti u cijelosti povratiti svoje prvobitno ulaganje, čemu neće biti uzrok kreditno pogoršanje.
Krediti i potraživanja početno se priznaju po fer vrijednosti – što predstavlja novčanu naknadu za odobravanje ili kupnju kredita uključujući sve direktne troškove transakcije – a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope. Krediti i potraživanja prikazuju se u izvještaju o financijskom položaju kao krediti i predujmovi bankama ili klijentima. Kamate na kredite prikazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Prihoda od kamata i sličnih prihoda'. U slučaju umanjenja vrijednosti, gubitak od umanjenja vrijednosti se prikazuje kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti kredita i priznaje se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Troška umanjenja vrijednosti kredita'.
Ulaganja koja se drže do dospijeća predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem za koju Uprava Banke ima pozitivnu namjeru i mogućnost držati je do dospijeća osim:
(a) onih koje Banka nakon početnog priznavanja iskazuje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka;
Početno se priznaju po fer vrijednosti uključujući izravne i neizravne troškove transakcije, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope. Kamate na ulaganja koja se drže do dospijeća prikazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Prihoda od kamata i sličnih prihoda'. U slučaju umanjenja vrijednosti, gubitak od umanjenja vrijednosti se prikazuje kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja i priznaje se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Neto dobitaka/(gubitaka) od investicijskih vrijednosnica'. Ulaganja koja se drže do dospijeća su državne obveznice, trezorski zapisi i mjenice.
Ulaganja raspoloživa za prodaju predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu koja je namijenjena držanju u posjedu na neodređeno vrijeme, a koja se mogu prodati za potrebe tekuće likvidnosti ili promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta ili cijene kapitala ili koja se ne mogu klasificirati kao krediti i potraživanja, ulaganja koja se drže do dospijeća ili financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.
Financijska imovina raspoloživa za prodaju početno se priznaje po fer vrijednosti, što predstavlja novčanu naknadu uključujući direktni trošak transakcije, te se naknadno vrednuje na način da se vrši amortizacija početno priznatog diskonta primjenom metode stvarnog prinosa, a temeljem stvarnog preostalog razdoblja do dospijeća, te se tako izračunati diskont priznaje kao sastavni dio kamatnog prihoda u računu dobiti i gubitka. Ujedno se primjenom alternativnog modela izračunava fer vrijednost financijske imovine te se nerealizirani dobici/gubici proizašli iz usklađivanja s fer vrijednošću priznaju u kapitalu, a tek realizirani efekti uključuju se u račun dobiti i gubitka s tim da se dobici i gubici priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim gubitaka od umanjenja vrijednosti i pozitivnih i negativnih tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine. Ukoliko je vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju umanjena, kumulirani dobici ili gubici, koji su prethodno priznati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti priznaju se u računu dobiti i gubitka. Međutim, kamata je izračunata primjenom metode efektivne kamatne stope, a dobici i gubici monetarne imovine klasificirane kao raspoložive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka. Dividende na glavnične instrumente raspoložive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka u 'Prihodima od dividendi' kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
Banka koristi datum trgovanja za uobičajene ugovore prilikom iskazivanja transakcija s financijskom imovinom.
Financijske obveze se klasificiraju ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak ili kao ostale financijske obveze. Financijske obveze Banke predstavljaju financijske obveze po amortiziranom trošku. Nema financijskih obveza po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka. Financijske obveze se prestaju priznavati kada prestanu postojati.
U ovu kategoriju spadaju financijske obveze koje nisu iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i mjere se po amortiziranom trošku. Financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku su depoziti banaka i klijenata, obveze po kreditima i hibridni financijski instrumenti.
Kod vrijednosnih papira razvrstanih u portfelje koji podliježu vrednovanju po fer vrijednosti kada postoji kotirana cijena na burzi u zemlji vrednovanje se provodi na temelju objavljene prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti. Prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti uzimaju se iz službenih izlistaja burze za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje. U slučaju da na dan vrednovanja na međubankarskom tržištu postoji više prosječnih cijena financijske imovine koja se vrednuje izračunava se prosječna ponderirana cijena. U slučaju izostanka prosječne dnevne cijene na izlistaju o trgovanju na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti, fer vrijednost financijske imovine obračunava se na osnovu posljednje poznate dnevne prosječne cijene trgovanja u tekućem kalendarskom mjesecu. Za vrijednosne papire kojim se nije trgovalo tijekom tekućeg kalendarskog mjeseca od nastupajućeg dana vrednovanja, kao fer vrijednost uzima se posljednja utvrđena fer vrijednost u prethodnom kalendarskom mjesecu ukoliko je u tom mjesecu izvršeno trgovanje s promatranim vrijednosnim papirom.
Za vrijednosnice koje kotiraju na domaćem tržištu uzimaju se podaci kretanja cijena sa Zagrebačke burze ili drugog uređenog tržišta u zemlji, a za vrijednosnice koje kotiraju u inozemstvu uzimaju se podaci priznatih sudionika na tržištu kapitala u zemlji ili podaci na burzama u inozemstvu ili drugom uređenom tržištu u inozemstvu.
Za vrijednosne papire koji se vrednuju po fer vrijednosti, a kojima se nije trgovalo u prethodnom i tekućem kalendarskom mjesecu od dana vrednovanja kao i za one vrijednosne papire koji su uvršteni na burzama u inozemstvu, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na službenim internet stranicama renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala (Reuters ili Bloomberg i dr.), ili prema telefonskoj kotaciji zadnje ponude na kupnju renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala, ili na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na stranicama financijsko-informacijskih servisa renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala.
Fer vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske raspoređenih u portfelj financijske imovine raspoložive za prodaju utvrđuju se po amortizacijskom trošku primjenom metode stvarnog prinosa i primjenom alternativnog modela izračuna fer vrijednosti na temelju posljednjih dražbi. Prinos koristimo samo za izračun amortizacije diskonta dok posljednje dražbe koristimo za izračun fer vrijednosti.
Fer vrijednost za zajmove i predujmove kao i obveze prema bankama i klijentima utvrđuju se korištenjem modela sadašnje vrijednosti na temelju ugovorenih novčanih tokova.
Financijska imovina prestaje se priznavati kad ugovorna prava na primanje novčanih tokova od te imovine prestanu postojati ili je imovina prenesena i kada su preneseni i svi bitni rizici i koristi vlasništva (odnosno, ako Banka ne prenosi niti zadržava gotovo sve rizike i nagrade, Banka testira kontrolu kako bi se osiguralo da stalna uključenost na temelju bilo kojeg zadržanog prava kontrole ne sprječava prestanak priznavanja). Financijske obveze prestaju se priznavati kad su plaćene ili na neki drugi način prestale postojati.
Banka klasificira financijske instrumente u skupine prema njihovoj prirodi uzimajući u obzir karakteristike navedenih financijskih instrumenata. Klasifikacija je prikazana u tablici u nastavku:
| Kategorija (prema MRS-u 39) | Skupina (određuje Banka) | Podskupine | ||
|---|---|---|---|---|
| Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka |
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja |
Dužničke vrijednosnice Vlasničke vrijednosnice |
||
| Krediti i predujmovi bankama: - Depoziti bankama - Krediti bankama |
||||
| Prekoračenja Kreditne kartice |
||||
| Krediti i potraživanja |
Krediti i | Krediti građanima (stanovništvo) |
Stambeni Hipoteke |
|
| Financijska imovina |
Ostalo | |||
| predujmovi | Obrtnici | |||
| klijentima | ||||
| Veliki poslovni subjekti |
||||
| Krediti poslovnim subjektima |
Mali i srednji poduzetnici |
|||
| Ostali | ||||
| Ulaganja koja se Investicijske vrijednosnice – drže do dospijeća vrijednosnice |
Dužničke | Nekotirane | ||
| Financijska imovina |
Investicijske vrijednosnice – | Vlasničke i | Kotirane | |
| raspoloživa za prodaju |
dužničke vrijednosnice | Nekotirane |
| Kategorija (prema MRS-u 39) | Skupina (određuje Banka) Podskupina |
||||
|---|---|---|---|---|---|
| Obveze po kreditima | |||||
| Depoziti banaka | |||||
| Financijske obveze | Građani | ||||
| obveze | Financijske po amortiziranom trošku |
Depoziti klijenata | Veliki poslovni subjekti |
||
| Mali i srednji poduzetnici |
|||||
| Hibridni instrumenti |
| Izvanbilančni | Preuzete obveze za kredite |
|---|---|
| financijski instrumenti |
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
Financijska sredstva i obveze se prebijaju i neto iznos se prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada postoji zakonsko pravo za prijeboj ustanovljenog iznosa ili postoji namjera za rješavanje na neto osnovi ili kad se ostvarena sredstva i obveze istodobno poravnavaju.
Prihodi i rashodi od kamata za sve financijske instrumente koji nose kamatu priznaju se u sklopu 'Prihoda od kamata' ili 'Rashoda od kamata' u računu dobiti i gubitka primjenom metode efektivne kamatne stope.
Metoda efektivne kamatne stope je metoda obračuna amortizacijskog troška financijskih sredstava ili obveza i priznaju se u prihode ili rashode na vremenski proporcionalnoj osnovi. Efektivna kamatna stopa je stopa koja točno diskontira procijenjene buduće novčane isplate ili uplate na knjigovodstvenu vrijednost financijskog sredstva ili obveze tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta ili, kada je prikladno, kraćeg razdoblja. Prilikom izračuna efektivne kamatne stope, Banka procjenjuje novčane tokove uzimajući u obzir ugovorne uvjete financijskog instrumenta (npr. opciju predujma), ali ne razmatrajući buduće gubitke od kredita. Izračun uključuje sve naknade plaćene ili primljene između ugovornih stranaka, a koji čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i svih drugih premija ili diskonta.
Kada je vrijednost financijske imovine ili grupe sličnih financijskih sredstava umanjena, prihodi od kamata priznaju se primjenom kamatne stope koja se koristi za diskontiranje budućih novčanih tokova u svrhu mjerenja gubitka od umanjenja vrijednosti.
Naknade i provizije priznaju se kada nastanu i po izvršenju usluga. Naknade za odobravanje kredita, za koje postoji mogućnost povlačenja su odgođene (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznate kao usklađenje efektivne kamatne stope kredita. Naknade i provizije za pregovaranje ili sudjelovanje u pregovaranju o transakciji za treću stranku, kao što je stjecanje kredita, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili kupnja ili prodaja udjela, priznaju se po završetku pripadajuće transakcije.
Naknade i provizije obuhvaćaju uglavnom naknade za obavljanje platnog prometa, naknade za izdane garancije, otvorene akreditive i ostale usluge koje Banka pruža.
Prihodi od dividendi priznaju se u računu dobiti i gubitka kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
Na svaki datum izvještaja o financijskom položaju Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Vrijednost financijske imovine ili grupe financijskih sredstava je umanjena te do gubitaka od umanjenja vrijednosti dolazi ako, i samo ako, postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti kao rezultat jednog ili više događaja koji su nastupili nakon početnog priznavanja imovine ('događaj nastanka gubitka') i ako taj događaj (ili događaji) nastanka gubitka ima utjecaj na procijenjene buduće novčane tokove financijske imovine ili grupe financijskih sredstava koja se može pouzdano procijeniti.
Kriteriji koje Banka koristi za utvrđivanje objektivnih dokaza za postojanje gubitka od umanjenja vrijednosti uključuju:
(a) značajne financijske poteškoće izdavatelja ili dužnika;
(b) propuste u ugovornim isplatama glavnice ili kamata;
(c) zajmodavca, iz gospodarskih ili pravnih razloga povezanog s financijskim poteškoćama zajmoprimca, koji zajmoprimcu odobrava ustupak koji zajmodavac inače ne bi razmatrao;
(d) mogućnost odlaska zajmoprimca u stečaj ili mogućnost druge financijske reorganizacije;
(e) nestanak aktivnog tržišta za navedenu financijsku imovinu zbog financijskih poteškoća; ili
(f) vidljive podatke koji upućuju na to da postoji mjerljivo smanjenje procijenjenih budućih novčanih tokova u portfelju financijske imovine od početnog priznavanja te imovine, iako se smanjenje još ne može utvrditi s pojedinim financijskim sredstvima u portfelju, uključujući:
(i) nepovoljne promjene u statusu plaćanja zajmoprimaca u portfelju; i
(ii) nacionalni ili lokalni gospodarski uvjeti koji su vezani za neispunjavanje ugovornih obveza imovine u portfelju.
Banka najprije procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti pojedinačno za financijsku imovinu koja je pojedinačno značajna, te pojedinačno ili skupno za financijsku imovinu koja nije pojedinačno značajna. Ako Banka utvrdi da nema objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti za pojedinačno procijenjenu financijsku imovinu, bez obzira je li značajna ili nije, ona uključuje imovinu u grupi financijskih sredstava sa sličnim karakteristikama kreditnog rizika te ih skupno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti. Imovina koja se pojedinačno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti i za koju se priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti ne uključuje se u skupnu procjenu umanjenja vrijednosti.
Iznos gubitka priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenog novčanog toka (isključujući buduće kreditne gubitke koji nisu nastali) diskontiranog po prvotnoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine je snižena korištenjem izračuna rezerviranja za umanjenje vrijednosti, te je iznos gubitka priznat u računu dobiti i gubitka. Ako kredit ili ulaganje koje se drži do dospijeća imaju promjenjivu kamatnu stopu, diskontirana stopa za mjerenje gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja važeću efektivnu kamatnu stopu koja je određena ugovorom. U svrhu praktičnosti, Banka može mjeriti umanjenje vrijednosti na temelju fer vrijednosti instrumenta koristeći postojeću tržišnu cijenu.
Izračun sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova založene financijske imovine odražava novčane tokove koji mogu nastati kao rezultat zapljene imovine umanjene za troškove dobivanja i prodaje zaloga, bez obzira je li zapljena izvjesna ili nije.
Za potrebe skupne procjene umanjenja vrijednosti financijska imovina se grupira na temelju sličnih karakteristika kreditnog rizika (tj. na temelju procesa ocjenjivanja Banke koji uzima u obzir vrstu imovine i status dospjelosti). Navedene karakteristike ukazuju na dužnikovu sposobnost plaćanja svih obveza u skladu s ugovornim uvjetima te su relevantne za procjenu potrebnog umanjenja vrijednosti imovine koja je predmetom procjene.
Procjene u promjenama budućih novčanih tokova za grupe sredstava trebale bi odražavati promjene pripadajućih promatranih podataka iz razdoblja u razdoblje (na primjer cijene nekretnina, status plaćanja ili ostali čimbenici koji ukazuju na stupanj vjerojatnosti nastanka gubitaka u grupi i na opseg tih gubitaka). Banka redovno pregledava metodologiju i pretpostavke procijenjenih budućih novčanih tokova kako bi se smanjile sve razlike između procjene gubitka i stvarno nastalog gubitka.
Kada kredit nije naplativ, on se otpisuje na teret pripadajućeg rezerviranja za umanjenje vrijednosti kredita. Takvi se krediti otpisuju nakon izvršenja svih potrebnih procedura i nakon određivanja iznosa gubitka. Troškovi umanjenja vrijednosti koji se odnose na kredite i predujmove bankama i klijentima klasificiraju se kao troškovi umanjenja vrijednosti kredita, dok se troškovi umanjenja vrijednosti koji se odnose na investicijske vrijednosnice (u kategoriji vrijednosnica koje se drže do dospijeća) klasificiraju kao 'Neto dobici/(gubici) od investicijskih vrijednosnica'.
Ukoliko se u naknadnim razdobljima iznos umanjenja vrijednosti smanji i ukoliko se to smanjenje može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja umanjenja vrijednosti (kao što je poboljšanje dužnikovog kreditnog rejtinga), prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida usklađenjem iznosa rezerviranja za umanjenje vrijednosti. Iznos ukidanja priznaje se u računu dobiti i gubitka u trošku umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke.
Na svaki datum izvještaja o financijskom položaju Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Ako takvi dokazi postoje, vrijednost financijske imovine se umanjuje. Pritom se nerealizirani dobici/gubici u portfelju financijske imovine raspoložive za prodaju proizašli iz usklađivanja financijske imovine s fer vrijednošću priznaju u kapitalu, a tek realizirani efekti se uključuju u račun dobiti i gubitka.
Ako se naknadno poveća fer vrijednost dužničkog instrumenta, koji je klasificiran kao raspoloživ za prodaju, i ako se povećanje može objektivno povezati uz događaj nastao nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka, gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida kroz račun dobiti i gubitka.
Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja vrijednosti kad događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost možda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdili novčani primici (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.
Licence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (4 godine).
Nekretnine i oprema iskazani su u izvještaju o financijskom položaju po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.
Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Banka imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete račun dobiti i gubitka u financijskom razdoblju u kojem su nastali. Zemljište se ne amortizira.
Amortizacija ostale imovine obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:
| Nekretnine | 33 godine |
|---|---|
| Računala | 4 godine |
| Oprema i ostalo | 3-10 godina |
| Vozila | 4 godine |
| Ulaganja u tuđu imovinu | 4-25 godina |
Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva ili do rezidualne vrijednosti sredstva ako je značajna.
Rezidualna vrijednost imovine i korisni vijek pregledavaju se na svaki datum izvještaja o financijskom položaju i po potrebi usklađuju. U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa (bilješka 2.11).
Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i iskazuju se u računu dobiti i gubitka.
Dugotrajna imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji ako će njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknađena putem prodaje prije nego stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji iskazuje se knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje, ovisno o tome koja je niža. Imovina mora biti raspoloživa za trenutnu prodaju u postojećem stanju i njena prodaja mora biti vrlo vjerojatna.
Ulaganja u nekretnine odnose se na poslovne zgrade koje se drže u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i Banka se njime ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem se slučaju svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.
Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranje za umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Ulaganja u tijeku se ne amortiziraju. Amortizacija se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine na njenu rezidualnu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe (33 godina).
Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Banka od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti kada nastanu. Ukoliko Banka počne koristiti ove nekretnine, ona se reklasificiraju u nekretnine i opremu te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troška koji će se naknadno amortizirati.
Banka uglavnom ima ugovore o operativnim najmovima.
Ukupna plaćanja po operativnim najmovima terete troškove poslovanja u računu dobiti i gubitka primjenom pravocrtne metode tijekom razdoblja trajanja najma.
U slučaju raskida operativnog najma prije isteka razdoblja najma, sva zatezna plaćanja najmodavcu priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem je došlo do raskida.
Najmovi u kojima najmodavac zadržava bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Imovina u operativnom najmu uključuje se u 'Nekretnine i opremu' u izvještaju o financijskom položaju. Imovina se amortizira po pravocrtnoj osnovi jednako kao i ostale stavke nekretnina i opreme. Prihod od najma priznaje se tijekom trajanja najma.
U izvještaju o novčanom toku novac i novčani ekvivalenti uključuju stanja s originalnim rokom dospijeća kraćim od 90 dana od datuma stjecanja, uključujući novac i stanje na tekućim računima banaka, potraživanja od drugih banaka i trezorske zapise.
Rezerviranja se priznaju ako Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Banka ne priznaje rezerviranja za buduće gubitke iz poslovanja.
Gdje postoje određene slične obveze, vjerojatnost da će za njihovo podmirenje biti potreban odljev sredstava određuje se razmatranjem kategorije obveza u cjelini. Rezerviranje se priznaje čak i ako je vjerojatnost odljeva sredstava u odnosu na bilo koju stavku koja se nalazi u istoj kategoriji obveza mala.
Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje prikazuje kao rashod od kamata.
Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji nastaje kada dužnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama, financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda.
Financijske garancije se prvotno priznaju u financijskim izvještajima po fer vrijednosti na datum kada je dana garancija.
Nakon prvotnog priznavanja, obveze Banke po takvim garancijama mjere se po prvotnom vrednovanju, umanjenom za amortizaciju koja se obračunava kako bi se u računu dobiti i gubitka priznali prihodi od naknada ostvareni primjenom pravocrtne metode tijekom vijeka trajanja garancije, i najbolje procjene troška koji je potreban za podmirenje bilo koje financijske obveze na dan izvještaja o financijskom položaju, ovisno o tome što je više. Ove procjene utvrđuju se na temelju iskustva sa sličnim transakcijama i povijesnim gubicima, uzimajući u obzir i prosudbe Uprave.
Bilo koje povećanje obveze za garancije priznaje se u računu dobiti i gubitka u sklopu ostalih troškova poslovanja.
(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja
U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.
(b) Otpremnine
Obveze za otpremnine priznaju se kad Banka prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Banka priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana, bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine, kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom položaju, diskontiraju se na sadašnju vrijednost.
(c) Kratkoročna primanja zaposlenih
Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještaja o financijskom položaju.
Banka upravlja imovinom za i u korist pravnih i fizičkih osoba, te zaračunava naknadu za takve usluge. Ako navedena imovina ne predstavlja imovinu Banke, ista nije uključena u izvještaj o financijskom položaju.
Na temelju hrvatskih zakonskih odredbi tekući porez na dobit obračunava se po stopi od 20%. Uprava povremeno razmatra pozicije u poreznim prijavama s obzirom na tumačenja primjenjivih poreznih odredbi. Po potrebi Uprava utvrđuje rezerviranja na temelju očekivanih isplata Poreznoj upravi.
Iznos odgođenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike između porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. Međutim, odgođeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit ili porezni gubitak. Odgođena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknađena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomično primjenjuju na datum izvještaja o financijskom položaju.
Odgođena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive dobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za iskorištenje privremenih razlika.
Obveze po kreditima se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, iskazuju se po amortiziranom trošku; sve razlike između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope.
Naknada plaćena prilikom ugovaranja obveza po kreditima priznaje se kao trošak transakcije kredita ukoliko će dio ili cjelokupna obveza po kreditima biti povučena. U tom slučaju, plaćanje naknade odgađa se do povlačenja obveza po kreditima. Ukoliko nema dokaza da će se dio ili cjelokupna obveza po kreditima povući, naknada se kapitalizira kao predujam za potrebe likvidnosti, te se amortizira tijekom razdoblja obveza po kreditima na koju se odnosi.
Obveze po kreditima se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Banka ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom položaju.
Redovne i povlaštene dionice klasificirane su kao dionički kapital. Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, odbijaju se od dioničke glavnice umanjeno za sve povezane poreze. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke.
Raspodjela dividendi dioničarima Banke priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Banke.
Hibridni financijski instrumenti uključuju se u dopunski kapital Banke i koriste se u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija. Banka je dužna konvertirati likvidne hibridne instrumente u dionice ako adekvatnost kapitala padne ispod 70% od minimalno propisane adekvatnosti.
Poslovni segmenti prikazuju se u skladu s internim izvještajima koji se dostavljaju donositelju glavnih poslovnih odluka. Donositelj glavnih poslovnih odluka je osoba ili grupa koja alocira resurse poslovnim segmentima i ocjenjuje poslovanje segmenata određenog društva. Banka je odredila Upravu Banke kao donositelja glavnih poslovnih odluka.
Prihodi i rashodi izravno povezani sa svakim segmentom uključuju se pri utvrđivanju rezultata poslovnog segmenta.
U skladu s MSFI 8, Banka ima sljedeće poslovne segmente: poslovanje s građanima i poslovanje s poslovnim subjektima.
Poslovne aktivnosti Banke izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a operativni rizici neizbježna su posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke.
Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno ažurira svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi oni odražavali promjene na tržištima, proizvodima i najbolja praksa.
Upravljanje rizicima provodi Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima prema politikama koje je odobrila Uprava. Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima utvrđuje, procjenjuje i provodi zaštitu od financijskih rizika u uskoj suradnji s operativnim jedinicama Banke. Uprava definira pisana načela za cjelokupno upravljanje rizicima kao i pisane politike koje pokrivaju određena područja, kao što su valutni rizik, kamatni rizik, kreditni rizik, korištenje derivativnih financijskih instrumenata i nederivativnih financijskih instrumenata. Nadalje, Odjel unutarnje revizije i kontrole odgovoran je za neovisni pregled upravljanja rizicima i kontrolnog okruženja.
Najznačajnije vrste rizika su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i drugi operativni rizici. Tržišni rizik uključuje valutni rizik, kamatni rizik i ostale vrste cjenovnog rizika.
Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određene grane djelatnosti koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan izvještaja o financijskom položaju, Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosnih papira. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite. Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola rizika centralizirani su u obliku tima za upravljanje kreditnim rizikom u Odjelu upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima koji redovno izvještava Upravu Banke i voditelje svih poslovnih jedinica.
(a) Prilikom mjerenja kreditnog rizika kredita i predujmova Banka procjenjuje njihovu kvalitetu i provodi klasifikaciju istih u odgovarajuće rizične skupine na temelju sljedećih kriterija:
Banka kreditnu sposobnost dužnika procjenjuje temeljem sljedećih elemenata:
Dokaze o postojanju gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika čine podaci o jednom ili više prošlih događaja koji nepovoljno utječu na sposobnost dužnika da uredno podmiruje svoje obveze prema Banci i drugim vjerovnicima. To su događaji koji su nastali između datuma početnog priznavanja plasmana i datuma ponovne procjene budućih novčanih tokova po tim plasmanima.
Gubitak koji proizlazi iz kreditnog rizika je razlika između nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova.
Ovisno o mogućnostima naplate odnosno o očekivanim budućim novčanim tokovima Banka sve plasmane dijeli u tri šire kategorije i to:
a. plasmani za koje nisu identificirani dokazi o umanjenju njihove vrijednosti na pojedinačnoj osnovi (rizična skupina A, A-2),
b. plasmani za koje su identificirani dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti, odnosno djelomično nadoknadivi plasmani (rizične skupine B-1/B-2/B-3) i
c. plasmani za koje su identificirani dokazi o umanjenju vrijednosti u visini njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti, odnosno potpuno nenadoknadivi plasmani (rizična skupina C).
Plasmani za koje su identificirani dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti su oni plasmani za koje se, zbog smanjene kreditne sposobnosti dužnika, zakašnjenja u podmirivanju obveza prema Banci i smanjenja vrijednosti raspoloživih instrumenata osiguranja, procjenjuje da neće biti moguće naplatiti glavnicu i kamate u ugovorenoj visini. To su plasmani za koje postoje dokazi da je sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova po tim plasmanima manja od njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti.
Ulaganja u navedene vrijednosne papire i zapise smatra se načinom boljeg raspoređivanja i istovremeno održavanja raspoloživog izvora financiranja.
Banka upravlja i kontrolira koncentracije kreditnog rizika gdje god je takav rizik utvrđen, a osobito u pogledu pojedinih klijenata i grupa, gospodarskih sektora i zemalja.
Izloženost prema bilo kojem zajmoprimcu, uključujući banke i brokere nadalje je ograničena podograničenjima koja pokrivaju bilančnu i izvanbilančnu izloženost, kao i dnevna ograničenja (rizik ispunjenja obveze) u odnosu na stavke kojima se trguje. Stvarna izloženost u odnosu na ograničenja svakodnevno se prate.
Izloženošću kreditnom riziku također se upravlja redovnom analizom sposobnosti zajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca u podmirivanju obveza otplate kamata i glavnice, te promjenom kreditnih ograničenja gdje je potrebno.
U nastavku navodimo daljnje specifične mjere kontrole i ublažavanja:
Banka koristi cijeli niz politika i postupaka u svrhu ublažavanja kreditnog rizika. Najtradicionalniji od njih je uzimanje zaloga za predujmove, što je uobičajena praksa. Banka uvodi smjernice o prihvatljivosti specifičnih kategorija zaloga ili ublažavanja kreditnih rizika. Najznačajnije vrste zaloga za kredite i predujmove su kako slijedi:
Dugoročna financijska sredstva i krediti društvima u pravilu su osigurani; revolving krediti fizičkim osobama u pravilu nisu osigurani. Nadalje, kako bi se smanjio kreditni gubitak Banka će tražiti dodatni zalog od ugovorne stranke čim se utvrde pokazatelji umanjenja vrijednosti za pojedine relevantne kredite i predujmove.
Zalog koji se drži kao osiguranje za svu financijsku imovinu osim za kredite i predujmove utvrđen je na temelju prirode instrumenta. Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i ostali zapisi u pravilu nisu osigurani uz iznimku vrijednosnih papira s pokrićem u imovini i sličnih instrumenata koji su osigurani portfeljima financijskih instrumenata.
Prvenstvena svrha ovih instrumenata je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenta. Garancije i stand-by akreditivi imaju isti kreditni rizik kao i krediti.
Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose kredita u obliku posudbi, garancija ili akreditiva. U pogledu kreditnog rizika na preuzete obveze kreditiranja, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu koji odgovara ukupno neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, potencijalni iznos gubitka manji je od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, budući da većina preuzetih obveza ovisi o održavanju specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata. Banka prati preostalo razdoblje do dospijeća kredita budući da dugoročne obveze općenito imaju veći stupanj kreditnog rizika u usporedbi s kratkoročnim obvezama.
Sustav raspoređivanja plasmana po rizičnim skupinama koji je opisan u bilješci 3.1.1 više je usredotočen na raspoređivanje kreditne kvalitete od samog početka kreditnih i investicijskih aktivnosti. Za razliku od toga, rezerviranja za umanjenje vrijednosti priznaju se u svrhu financijskog izvještavanja samo za gubitke koji su nastali na dan izvještaja o financijskom položaju na temelju objektivnog dokaza o umanjenju vrijednosti (vidi bilješku 2.11).
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti iskazano u izvještaju o financijskom položaju na kraju godine temelji se na važećim zakonskim propisima. Tablica u nastavku prikazuje postotak bilančnih stavki Banke koje se odnose na kredite i predujmove, te povezano rezerviranje (bez rezerviranja za portfelj) za umanjenje vrijednosti za svaku kategoriju internog ocjenjivanja Banke:
| 2013. | 2012. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Bruto krediti i predujmovi klijentima |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti |
Bruto krediti i predujmovi klijentima |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti |
||
| Potpuno nadoknadivi plasmani | 1.278.182 | - | 1.358.133 | - | |
| Djelomično nadoknadivi plasmani |
271.010 | 69.185 | 169.472 | 48.093 | |
| Nenadoknadivi plasmani | 24.620 | 24.620 | 21.129 | 21.129 | |
| 1.573.812 | 93.805 | 1.548.734 | 69.222 |
| 2013. | 2012. | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Bruto krediti i predujmovi klijentima (%) |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (%) |
Bruto krediti i predujmovi klijentima (%) |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (%) |
|||
| Potpuno nadoknadivi plasmani Djelomično nadoknadivi |
81,22 | - | 87,70 | - | ||
| plasmani | 17,22 | 73,75 | 10,94 | 69,48 | ||
| Nenadoknadivi plasmani | 1,56 | 26,25 | 1,36 | 30,52 | ||
| 100,00 | 100,00 | 100,00 | 100,00 |
Interni alat za ocjenjivanje pomaže Upravi u određivanju postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti prema MRS-u 39 na temelju sljedećih kriterija koje je definirala Banka:
Politika Banke zahtijeva barem jednom godišnje ili češće, ako to nalažu pojedine okolnosti, pregled pojedine financijske imovine koja prelazi razinu materijalnosti. Rezerviranja za umanjenje vrijednosti za pojedine stavke određuju se prema procjeni gubitka nastalog na dan izvještaja o financijskom položaju, ovisno o slučaju, te se primjenjuju na sve značajne stavke. Procjena u pravilu obuhvaća postojeće zaloge (uključujući i ponovnu potvrdu svoje primjenjivosti) i očekivane primitke za pojedine stavke.
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na bilančnu imovinu je kako slijedi: | ||
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 232.802 | 411.402 |
| Krediti i predujmovi bankama | 263.505 | 343.561 |
| Krediti i predujmovi klijentima: | ||
| Krediti stanovništvu: | ||
| - Potrošački krediti |
118.263 | 118.122 |
| - Hipotekarni krediti |
27.798 | 27.223 |
| - Stambeni krediti |
223.105 | 213.935 |
| - Krediti obrtnicima |
161.397 | 153.791 |
| - Ostalo |
12.749 | 14.026 |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||
| − Veliki poslovni subjekti |
196.949 | 165.469 |
| Mali i srednji poduzetnici − |
720.725 | 761.951 |
| − Ostali |
7.605 | 11.755 |
| Investicijski vrijednosni papiri | ||
| Dužnički vrijednosni papiri − |
125.530 | 169.328 |
| Ostala imovina | 860 | 948 |
| 2.091.288 | 2.391.511 | |
| 2013. | 2012. | |
| Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi: | ||
| Financijske garancije i akreditivi | 56.467 | 57.236 |
| Preuzete kreditne i ostale povezane obveze | 58.325 | 67.306 |
| 114.792 | 124.542 | |
| Na dan 31. prosinca | 2.206.080 | 2.516.053 |
Gornji pregled prikazuje maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2013. i 2012. godine ne uzimajući u obzir zalog ili ostale instrumente osiguranja kredita. U pogledu bilančne imovine, gore navedena izloženost temeljena je na neto knjigovodstvenoj vrijednosti koja je iskazana u izvještaju o financijskom položaju.
Kako je prikazano gore, 68,11% ukupne maksimalne bilančne izloženosti odnosi se na kredite i predujmove bankama i klijentima (2012.: 71,60%); nadalje, 9,15% predstavlja ulaganja koja se drže kod Hrvatske narodne banke (2012.: 16,27%).
Analizom portfelja kredita i predujmova ustanovljeno je sljedeće:
• za 295.630 tisuća kredita i predujmova procijenjenih djelomično nadoknadivim ili nenadoknadivim, izvršena su umanjenja vrijednosti u iznosu od 93.805 što predstavlja 31,73% njihove vrijednosti (2012.: od 190.601 tisuća kuna kredita i predujmova, rezervacije iznose 69.222 tisuća kuna a umanjena vrijednost je 36,32%).
Koncentracija rizika financijske imovine uz izloženost kreditnom riziku
Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema zemljopisnoj regiji na dan 31. prosinca 2013. godine. Za potrebe ove tablice, Banka je alocirala izloženosti na regije prema zemljama sjedišta klijenata.
| Hrvatska | Ostale zemlje EU |
Ostale zemlje |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 232.802 | - | - | 232.802 |
| Krediti i predujmovi bankama | 33.447 | 188.337 | 41.721 | 263.505 |
| Krediti i predujmovi klijentima: | ||||
| Krediti stanovništvu: | ||||
| - Potrošački krediti |
118.263 | - | - | 118.263 |
| - Hipotekarni krediti |
27.798 | - | - | 27.798 |
| - Stambeni krediti |
223.105 | - | - | 223.105 |
| - Krediti obrtnicima |
161.397 | - | - | 161.397 |
| - Ostalo |
12.749 | - | - | 12.749 |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||||
| − Veliki poslovni subjekti |
196.949 | - | - | 196.949 |
| Mali i srednji poduzetnici − |
720.725 | - | - | 720.725 |
| − Ostali |
7.605 | - | - | 7.605 |
| Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri |
125.530 | - | - | 125.530 |
| Ostala imovina | 852 | 8 | - | 860 |
| Na dan 31. prosinca 2013. | 1.861.222 | 188.345 | 41.721 | 2.091.288 |
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| Hrvatska | Ostale zemlje EU |
Ostale zemlje |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije i akreditivi | 56.467 | - | - | 56.467 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
58.325 | - | - | 58.325 |
| Na dan 31. prosinca 2013. | 114.792 | - | - | 114.792 |
| Hrvatska | Zemlje EU | Ostale zemlje |
Ukupno | |
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 411.402 | - | - | 411.402 |
| Krediti i predujmovi bankama | 68.707 | 227.558 | 47.296 | 343.561 |
| Krediti i predujmovi klijentima: Krediti stanovništvu: |
||||
| -- Potrošački krediti |
118.122 | - | - | 118.122 |
| -- Hipotekarni krediti |
27.223 | - | - | 27.223 |
| -- Stambeni krediti |
213.935 | - | - | 213.935 |
| -- Krediti obrtnicima |
153.791 | - | - | 153.791 |
| - Ostalo | 14.026 | - | - | 14.026 |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||||
| − Veliki poslovni subjekti |
165.469 | - | - | 165.469 |
| − Mali i srednji poduzetnici |
761.951 | - | - | 761.951 |
| − Ostali |
11.755 | - | - | 11.755 |
| Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri |
169.328 | - | - | 169.328 |
| Ostala imovina | 937 | 11 | - | 948 |
| Na dan 31. prosinca 2012. | 2.116.646 | 227.569 | 47.296 | 2.391.511 |
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| Hrvatska | Ukupno | |
|---|---|---|
| Financijske garancije i akreditivi | 57.236 | 57.236 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze | 67.306 | 67.306 |
| Na dan 31. prosinca 2012. | 124.542 | 124.542 |
Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditnom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema gospodarskim sektorima poslovanja klijenata.
| 2013. godina | Financijske institucije |
Proizvod nja |
Nekretni ne |
Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanj a |
Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod | ||||||||
| Hrvatske narodne banke |
232.802 | - | - | - | - | - | - | 232.802 |
| Krediti i predujmovi bankama |
263.505 | - | - | - | - | - | - | 263.505 |
| Krediti i predujmovi klijentima: |
||||||||
| Krediti stanovništvu: | ||||||||
| − Potrošački | - | - | - | - | - | - | 118.263 | 118.263 |
| − Hipotekarni | - | - | - | - | - | - | 27.798 | 27.798 |
| − Stambeni krediti | - | - | - | - | - | - | 223.105 | 223.105 |
| − Krediti obrtnicima | - | - | - | - | - | - | 12.749 | 12.749 |
| − Ostali | - | - | - | - | - | - | 161.397 | 161.397 |
| Krediti poslovnim subjektima: |
||||||||
| − Veliki poslovni subjekti |
- | 26.415 | 6.509 | 74.473 | 52.539 | 37.013 | - | 196.949 |
| − Mali i srednji poduzetnici |
2.359 | 146.489 | 139.304 | 175.097 | 44.594 | 212.882 | - | 720.725 |
| − Ostali | - | - | - | - | 7.605 | - | - | 7.605 |
| Investicijski | ||||||||
| vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri |
- | 1.500 | 690 | 54.569 | 65.500 | - | 3.271 | 125.530 |
| Ostala imovina | 29 | 78 | 53 | 190 | 14 | 178 | 318 | 860 |
| Na dan 31. prosinca 2013. |
498.695 | 174.482 | 146.556 | 304.329 | 170.252 | 250.073 | 546.901 | 2.091.288 |
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| 2013. godina | Financijske institucije |
Proizvod nja |
Nekret nine |
Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanja |
Obrtnic i |
Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije i akreditivi |
120 | 14.452 | 17.785 | 9.550 | - | 13.045 | 1.515 | - | 56.467 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
135 | 4.449 | 5.438 | 6.605 | 368 | 7.429 | 7.136 | 26.765 | 58.325 |
| Na dan 31. prosinca 2013. |
255 | 18.901 | 23.223 | 16.155 | 368 | 20.474 | 8.651 | 26.765 | 114.792 |
3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)
| 2012. godina | Financijske institucije |
Proizvod nja |
Nekretni ne |
Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanja |
Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod | ||||||||
| Hrvatske narodne | 411.402 | - | - | - | - | - | - | 411.402 |
| banke | ||||||||
| Krediti i predujmovi | 343.561 | - | - | - | - | - | - | 343.561 |
| bankama | ||||||||
| Krediti i predujmovi klijentima: |
||||||||
| Krediti stanovništvu: | ||||||||
| − Potrošački | - | - | - | - | - | - | 118.122 | 118.122 |
| − Hipotekarni | - | - | - | - | - | - | 27.223 | 27.223 |
| − Stambeni krediti | - | - | - | - | - | - | 213.935 | 213.935 |
| - Krediti obrtnicima | - | - | - | - | - | - | 153.791 | 153.791 |
| − Ostali | - | - | - | - | - | - | 14.026 | 14.026 |
| Krediti poslovnim | ||||||||
| subjektima: | ||||||||
| − Veliki poslovni | - | 42.850 | 3.638 | 59.797 | - | 59.184 | - | 165.469 |
| subjekti | ||||||||
| − Mali i srednji | 2.585 | 131.735 | 149.279 | 235.268 | 243.084 | - | 761.951 | |
| poduzetnici | ||||||||
| − Ostali | - | - | - | - | 11.755 | - | - | 11.755 |
| Investicijski | ||||||||
| vrijednosni papiri – | - | 4.060 | 2.890 | 48.869 | 100.641 | 3.627 | 9.241 | 169.328 |
| dužnički vrijednosni papiri |
||||||||
| Ostala imovina | 9 | 93 | 79 | 189 | 21 | 159 | 398 | 948 |
| Na dan 31. prosinca 2012. |
757.557 | 178.738 | 155.886 | 344.123 | 112.417 | 306.054 | 536.736 | 2.391.511 |
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| 2012. godina | Financijske institucije |
Proizvod nja |
Nekretni ne |
Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslova nja |
Obrtnici | Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije i akreditivi |
- | 21.082 | 14.301 | 6.348 | - | 12.802 | 2.703 | - | 57.236 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
32 | 8.852 | 12.959 | 5.684 | 352 | 6.593 | 6.032 | 26.802 | 67.306 |
| Na dan 31. prosinca 2012. |
32 | 29.934 | 27.260 | 12.032 | 352 | 19.395 | 8.735 | 26.802 | 124.542 |
Krediti i predujmovi sažeto se prikazuju kako slijedi:
| 31. prosinca 2013. | 31. prosinca 2012. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Krediti i predujmovi klijentima |
Krediti i predujmovi bankama |
Krediti i predujmovi klijentima |
Krediti i predujmovi bankama |
||
| Rizična skupina A | 1.234.553 | 267.891 | 1.297.114 | 349.256 | |
| Rizična skupina A9 | 43.629 | - | 61.019 | - | |
| Rizične skupine B i C | 295.630 | - | 190.601 | - | |
| Bruto | 1.573.812 | 267.891 | 1.548.734 | 349.256 | |
| Umanjeno za: rezerviranje za umanjenje vrijednosti |
(105.221) | (4.386) | (82.462) | (5.695) | |
| Neto | 1.468.591 | 263.505 | 1.466.272 | 343.561 | |
| Pojedinačno umanjena vrijednost | (93.805) | - | (69.222) | - | |
| Ispravak vrijednosti portfelja | (11.416) | (4.386) | (13.240) | (5.695) | |
| Ukupno | (105.221) | (4.386) | (82.462) | (5.695) |
Krediti i predujmovi klijentima svrstani u rizičnu skupinu A su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 90 dana te nije izvršeno umanjenje vrijednosti.
Krediti i predujmovi klijentima svrstani u rizičnu skupinu A9 su plasmani kod kojih je zabilježeno kašnjenje u podmirivanju obveza dulje od 90 dana ali nije izvršeno umanjenje vrijednosti.
Krediti i predujmovi klijentima svrstani u B i C rizične skupine su plasmani čija je vrijednost pojedinačno umanjena.
Ukupno rezerviranje za umanjenje vrijednosti za kredite i predujmove iznosi 109.607 tisuća kuna (2012.: 88.157 tisuća kuna) od čega 93.805 tisuća kuna (2012.: 69.222 tisuće kuna) predstavlja pojedinačno umanjenu vrijednost kredita, te preostali iznos od 15.802 tisuća kuna (2012.: 18.935 tisuća kuna) predstavlja rezerviranje za portfelj. Daljnje informacije o rezerviranjima za umanjenje vrijednosti za kredite i predujmove bankama i klijentima nalaze se u bilješkama 20 i 21.
Tijekom godine koja je završila 31. prosinca 2013. nije bilo značajnijeg porasta kredita i predujmova Banke u odnosu na prethodnu godinu (2012. veći za 5%). Ovakvo usporavanje rasta plasmana je uglavnom rezultat općeg stanja na financijskom tržištu i usporenih gospodarskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj. Prilikom stupanja na nova tržišta ili ulaska u nove gospodarske grane, kako bi minimalizirala potencijalno povećanje izloženosti kreditnom riziku, Banka se više usredotočila na poslovanje s većim brojem malih i srednjih poduzetnika, bankama s dobrim kreditnim rejtingom ili na klijente iz stanovništva koji imaju zadovoljavajuća jamstva.
Krediti i predujmovi klijentima svrstani u rizičnu skupinu A su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 90 dana te nije izvršeno umanjenje vrijednosti Pregled navedenih kredita i predujmova dat je u nastavku.
| 31. prosinac 2013. | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno | |
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani: |
1.009 | 52.909 | - | 2.898 | - | - | - | 56.816 |
| - stambenim nekretninama |
104.004 | - | 32.409 | 52.899 | 18.150 | 170.493 | - | 377.955 |
| - drugim nekretninama |
459.748 | 1.241 | 9.043 | 50.439 | 3.771 | 8.625 | - | 532.867 |
| - novčanim depozitima |
1.220 | - | 9.978 | 1.958 | - | 9.994 | - | 23.150 |
| Ukupno | 565.981 | 54.150 | 51.430 | 108.194 | 21.921 | 189.112 | - | 990.788 |
| Neosigurani iznos | 83.275 | 51.831 | 63.970 | 12.762 | - | 19.235 | 12.692 | 243.765 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
649.256 | 105.981 | 115.400 | 120.956 | 21.921 | 208.347 | 12.692 | 1.234.553 |
| Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani: |
810 | - | - | 1.464 | - | - | - | 2.274 |
| - stambenim nekretninama |
109.272 | - | 27.707 | 55.679 | 19.501 | 160.103 | - | 372.262 |
| - drugim nekretninama - financijskom |
487.453 | 168 | 9.015 | 54.379 | 2.161 | 8.935 | - | 562.111 |
| imovinom namijenjenom trgovanju |
6.048 | - | - | - | - | - | - | 6.048 |
| - novčanim depozitima |
1.996 | - | 11.479 | 1.446 | - | 9.819 | - | 24.740 |
| Ukupno | 605.579 | 168 | 48.201 | 112.968 | 21.662 | 178.857 | - | 967.435 |
| Neosigurani iznos | 204.010 | 11.653 | 64.511 | 14.107 | - | 21.566 | 13.832 | 329.679 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
809.589 | 11.821 | 112.712 | 127.075 | 21.662 | 200.423 | 13.832 | 1.297.114 |
Krediti i predujmovi klijentima svrstani u rizičnu skupinu A9 su plasmani kod kojih je zabilježeno kašnjenje u podmirivanju obveza dulje od 90 dana ali se ne očekuju gubici koji proizlaze iz kreditnog rizika pa njihova vrijednost nije umanjena.
Pregled navedenih kredita i predujmova je u nastavku:
| Poslovni subjekti |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti osigurani: | ||||||
| - stambenim nekretninama |
3.341 | 1.929 | 8.325 | 3.365 | 4.111 | 21.071 |
| - drugim nekretninama |
5.077 | 188 | 16.267 | - | 301 | 21.833 |
| - novčanim depozitima |
- | 110 | - | - | 327 | 437 |
| Ukupno | 8.418 | 2.227 | 24.592 | 3.365 | 4.739 | 43.341 |
| Neosigurani iznos | - | - | 288 | - | 288 | |
| Ukupno krediti i | ||||||
| predujmovi | 8.418 | 2.227 | 24.880 | 3.365 | 4.739 | 43.629 |
| Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti osigurani: |
||||||||
| - stambenim nekretninama |
3.372 | - | 1.283 | 3.152 | 3.537 | 6.478 | - | 17.822 |
| - drugim nekretninama |
21.618 | - | 64 | 16.517 | 331 | - | - | 38.530 |
| - novčanim depozitima |
862 | - | - | - | - | 362 | - | 1.224 |
| Ukupno | 25.852 | - | 1.347 | 19.669 | 3.868 | 6.840 | - | 57.576 |
| Neosigurani iznos |
2.090 | 72 | 732 | 287 | - | 95 | 167 | 3.443 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
27.942 | 72 | 2.079 | 19.956 | 3.868 | 6.935 | 167 | 61.019 |
Nakon početnog priznavanja kredita i predujmova fer vrijednost zaloga temelji se na tehnikama procjene vrijednosti koje se u pravilu koriste za pripadajuću imovinu. U nadolazećim razdobljima fer vrijednost se ažurira na temelju tržišne cijene ili pokazatelja slične imovine.
Krediti i predujmovi klijentima svrstani u B i C rizične skupine su plasmani čija je vrijednost pojedinačno umanjena.
Ukupna vrijednost tih plasmana prije uključivanja novčanog toka od zaloga iznosi 295.630 tisuća kuna (2012.: 190.601 tisuća kuna). Unatoč kvalitetnom zalogu, zbog značajnog kašnjenja i pogoršanog financijskog položaja dužnika izvršeno je umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja.
Pregled bruto iznosa kredita i predujmova prema kategorijama čija je vrijednost pojedinačno umanjena, te fer vrijednost pripadajućeg zaloga kojeg Banka drži kao osiguranje je kako slijedi:
| Poslovni subjekti |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita |
3.592 | - | 1.442 | - | - | - | 5.034 |
| Krediti osigurani: - stambenim nekretninama |
54.990 | 2.150 | 6.792 | 3.573 | 15.575 | - | 83.080 |
| - drugim nekretninama |
132.587 | 145 | 12.948 | 466 | 349 | - | 146.495 |
| - novčanim depozitima |
- | - | - | - | 512 | - | 512 |
| Ukupno | 191.169 | 2.295 | 21.182 | 4.039 | 16.436 | - | 235.121 |
| Neosigurani iznos | 47.572 | 6.466 | 2.632 | - | 807 | 3.032 | 60.509 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
238.741 | 8.761 | 23.814 | 4.039 | 17.243 | 3.032 | 295.630 |
| Poslovni subjekti |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita |
3.593 | 1.492 | - | - | - | - | 5.085 |
| Krediti osigurani: - stambenim nekretninama |
45.528 | 2.942 | 7.442 | 2.641 | 10.668 | - | 69.221 |
| - drugim nekretninama |
81.170 | 383 | 4.419 | - | 739 | - | 86.711 |
| - novčanim depozitima |
139 | - | - | - | 458 | - | 597 |
| Ukupno | 130.430 | 4.817 | 11.861 | 2.641 | 11.865 | - | 161.614 |
| Neosigurani iznos | 16.665 | 6.639 | 2.241 | - | 581 | 2.861 | 28.987 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
147.095 | 11.456 | 14.102 | 2.641 | 12.446 | 2.861 | 190.601 |
U aktivnosti restrukturiranja spadaju produženi aranžmani plaćanja, promjene i odgode plaćanja. Politike i procedure vezane za restrukturiranje temelje se na kriterijima koji, prema prosudbi Uprave Banke, ukazuju na to da će se plaćanje najvjerojatnije nastaviti. Navedene politike se stalno pregledavaju. Restrukturiranje se najčešće primjenjuje osobito na kredite za financiranje pravnih osoba.
Prema Moody'su trezorski zapisi RH imali kreditni rejting Baa3, koji je od 1. veljače 2013. smanjen na Ba1, dok su komercijalni zapisi i mjenice bez kreditne ocjene. Banka ne očekuje da će naplata trezorskih zapisa biti otežana jer se radi o kratkoročnim vrijednosnicama koje se po dospijeću redovito podmiruju.
Na dan 31. prosinca preuzeta imovina u zamjenu za potraživanje je kako slijedi:
| Vrsta imovine | Knjigovodstvena vrijednost | ||
|---|---|---|---|
| 2013. | 2012. | ||
| Poslovni prostor | 3.949 | 2.842 |
Preuzeta imovina prodaje se čim prije moguće, a primici se koriste u svrhu smanjenja neplaćenih dugova. Preuzeta imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao ostala imovina namijenjena prodaji. Banka poduzima sve korake kako bi se prodaja ostvarila u 2014. godini.
Banka je izložena tržišnim rizicima, a to je rizik da će fer vrijednost ili budući novčani tokovi financijskog instrumenta varirati zbog promjena tržišnih cijena. Tržišni rizici nastaju na temelju otvorenih pozicija u kamatnim, valutnim i vlasničkim financijskim instrumentima, te su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama razine kolebljivosti tržišnih stopa ili cijena kao što su kamatne stope, kreditne marže, tečajevi stranih valuta i cijena vlasničkih vrijednosnih papira. Banka kategorizira izloženosti tržišnom riziku u portfelj trgovanja ili portfelj ne-trgovanja.
Tržišni rizici koji nastaju na temelju aktivnosti trgovanja i ne-trgovanja koncentrirani su na području Sektora Riznica i financijska tržišta Banke.
Portfelji trgovanja uključuju pozicije koje nastaju na temelju tržišnih transakcija gdje Banka djeluje kao nalogodavac s klijentima ili s tržištem.
Portfelji ne-trgovanja prvenstveno nastaju na temelju upravljanja kamatnim stopama maloprodajnom i komercijalnom bankarskom imovinom i obvezama Banke. Portfelji ne-trgovanja također se sastoje od valutnog rizika i rizika kapitala koji nastaju na temelju ulaganja Banke koja se drže do dospijeća i koja su raspoloživa za prodaju.
U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, Banka provodi strategiju zaštite od rizika. Najznačajnija tehnika mjerenja kojom se Banka koristi za mjerenje i kontroliranje tržišnog rizika je povijesna simulacija. Banka je izvršila procjenu mogućeg kretanja veličina pojedinih financijskih instrumenata primjenom prosječnih mjesečnih kamatnih stopa na sve financijske instrumente iskazane s varijabilnim prinosom, kretanja tečaja EUR i USD te burzovnog indeksa CROBEX u posljednje tri godine poslovanja.
Izračuni navedenih procjena provedeni su sukladno metodologiji Hrvatske narodne banke koja se koristi za praćenje izloženosti Banke valutnom riziku.
Banka je izložena učincima fluktuacija tečajeva stranih valuta na svoj financijski položaj i na novčane tokove.
Banka upravlja valutnim rizikom postavljanjem načela i limita izloženosti stranim valutama i dnevnim praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava primarno nastojeći minimalizirati neusklađenost između stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući redovno dnevno poslovanje u granicama dnevnih potencijalnih gubitaka. Parametri se redovno pregledavaju u skladu s fluktuacijama tečajeva stranih valuta i korelacije između valuta.
Na dan 31. prosinca 2013. godine, da je euro ojačao za 4% i 4% za 2012. godinu u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 1.004 tisuća kuna manja (2012.: 797 tisuća kuna manja), uglavnom kao rezultat pozitivnih tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita i predujmova, depozita i obveza po kreditima izraženih u eurima.
Na dan 31. prosinca 2013. godine, da je dolar ojačao za 10% i 10% za 2012. godinu u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 64 tisuće kuna manja (2012.: 122 tisuću kuna manja), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita i predujmova, depozita i obveza po kreditima izraženih u dolarima.
Tablica u nastavku sažeto prikazuje izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. prosinca. Tablica prikazuje financijske instrumente Banke u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema valutama.
| HRK | EUR | USD | Ostale valute |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2013. IMOVINA |
|||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
369.383 | 54.565 | 841 | 2.093 | 426.882 |
| Krediti i predujmovi bankama | 362 | 208.398 | 26.154 | 28.591 | 263.505 |
| Krediti i predujmovi klijentima | 302.333 | 1.139.844 | 26.414 | - | 1.468.591 |
| Investicijski vrijednosni papiri: | |||||
| -raspoloživi za prodaju | 256.035 | 167.633 | - | - | 423.668 |
| - drže se do dospijeća | 64.102 | 50.387 | 11.041 | - | 125.530 |
| - po fer vrijednosti kroz RDG | 10.306 | 16.578 | 4.203 | 31.087 | |
| Ostala imovina | 854 | 6 | - | - | 860 |
| Ukupna financijska imovina | 1.003.375 | 1.637.411 | 68.653 | 30.684 | 2.740.123 |
| OBVEZE | |||||
| Obveze prema bankama | 26.831 | 55.855 | - | - | 82.686 |
| Obveze prema klijentima | 744.825 | 1.581.251 | 69.292 | 29.502 | 2.424.870 |
| Hibridni financijski instrumenti | 4.500 | 25.400 | - | - | 29.900 |
| Ostale obveze | 8.604 | - | - | - | 8.604 |
| Ukupne financijske obveze | 784.760 | 1.662.506 | 69.292 | 29.502 | 2.546.060 |
| Neto bilančna neusklađenost | 218.615 | (25.095) | (639) | 1.182 | 194.063 |
| Nepovučena sredstva po kreditima |
58.125 | - | - | - | 58.125 |
| Ukupna neto neusklađenost | 276.740 | (25.095) | (639) | 1.182 | 252.188 |
| valute Stanje 31. prosinca 2012. IMOVINA Novac i sredstva kod 427.742 57.790 1.283 1.909 488.724 Hrvatske narodne banke Krediti i predujmovi - 277.184 37.360 29.017 343.561 bankama |
Ukupno |
|---|---|
| Krediti i predujmovi 348.950 1.084.193 33.129 - 1.466.272 klijentima |
|
| Investicijski vrijednosni papiri: | |
| -raspoloživi za prodaju 63.752 75.401 - - 139.153 |
|
| - drže se do dospijeća 68.687 100.641 - - 169.328 |
|
| Ostala imovina 940 8 - - |
948 |
| Ukupna financijska imovina 910.071 1.595.217 71.772 30.926 2.607.986 OBVEZE |
|
| Obveze prema bankama 20.470 52.131 - - |
72.601 |
| Obveze prema klijentima 668.151 1.539.270 72.991 29.379 2.309.791 |
|
| Hibridni financijski instrumenti - 23.728 - - |
23.728 |
| Ostale obveze 9.840 - - - |
9.840 |
| Ukupne financijske obveze 698.461 1.615.129 72.991 29.379 2.415.960 |
|
| Neto bilančna 211.610 (19.912) (1.219) 1.547 192.026 neusklađenost |
|
| Nepovučena sredstva po 67.306 - - - kreditima |
67.306 |
| Ukupna neto neusklađenost 278.916 (19.912) (1.219) 1.547 259.332 |
Kamatni rizik novčanog toka predstavlja rizik fluktuacije budućih novčanih tokova financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Rizik fer vrijednosti kamatne stope predstavlja rizik fluktuacije vrijednosti financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Banka je izložena učincima fluktuacija važećih kamatnih stopa u pogledu rizika fer vrijednosti i rizika novčanog toka. Kamatne marže mogu se povećati kao rezultat takvih promjena, ali mogu i smanjiti gubitke u slučaju neočekivanih promjena. Uprava određuje ograničenja glede razine neusklađenosti visine kamatnih stopa koja može postojati.
Na dan 31. prosinca 2013. godine, da su kamatne stope na imovini bile 5%, odnosno 0,26 postotni poen više (2012.: 5%, odnosno 0,31 postotni poen više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 3.793 tisuća kuna (2012.: 4.385 tisuća kuna) viša, uglavnom kao rezultat većih prihoda od kamata na plasmane s promjenjivim stopama.
Na dan 31. prosinca 2013. godine, da su kamatne stope na obvezama bile 10%, odnosno 0,25 postotni poen više (2012.: 10%, odnosno 0,28 postotni poen više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 4.595 tisuća kuna (2012.: 5.103 tisuća kuna) manja, uglavnom kao rezultat većih rashoda od kamata na obveze po depozitima s promjenjivim stopama.
U tablici u nastavku sažeto je prikazana izloženost Banke kamatnom riziku. U tablici je prikazana imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji.
| Do 1 mjeseca |
Od 1- 3 mjeseca |
Od 3 - 12 mj. |
Od 1- 3 god. |
Iznad 3 godine |
Beska matno |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2013. |
|||||||
| IMOVINA | |||||||
| Novac i sredstva kod | |||||||
| Hrvatske narodne banke |
232.802 | - | - | - | - | 194.080 | 426.882 |
| Krediti i predujmovi bankama |
263.505 | - | - | - | - | - | 263.505 |
| Krediti i predujmovi klijentima |
140.642 | 39.572 | 239.091 | 356.663 | 692.623 | - | 1.468.591 |
| Investicijski vrijednosni papiri: | |||||||
| - raspoloživi za prodaju |
19.913 | 109.233 | 291.697 | - | 2.825 | - | 423.668 |
| - drže se do dospijeća |
14.874 | 257 | 95.493 | - | 14.906 | - | 125.530 |
| - po fer vrijednosti kroz RDG |
716 | - | - | - | 30.371 | - | 31.087 |
| Ostala imovina | - | - | - | - | - | 860 | 860 |
| Ukupna financijska imovina |
672.452 | 149.062 | 626.281 | 356.663 | 740.725 | 194.940 | 2.740.123 |
| OBVEZE | |||||||
| Obveze prema bankama |
468 | 1.997 | 21.787 | 17.650 | 40.784 | - | 82.686 |
| Obveze prema klijentima |
918.518 | 404.297 | 1.027.886 | 44.878 | 1.178 | 28.113 | 2.424.870 |
| Hibridni financijski instrumenti |
- | 29.900 | - | - | - | - | 29.900 |
| Ostale obveze | 8.604 | - | - | - | - | - | 8.604 |
| Ukupne financijske obveze |
927.590 | 436.194 | 1.049.673 | 62.528 | 41.962 | 28.113 | 2.546.060 |
| Neto bilančna neusklađenost |
(255.138) | (287.132) | (423.392) | 294.135 | 698.763 | 166.827 | 194.063 |
| Nepovučena sredstva po kreditima |
58.125 | - | - | - | - | - | 58.125 |
| Ukupna neto neusklađenost |
(197.013) | (287.132) | (423.392) | 294.135 | 698.763 | 166.827 | 252.188 |
| Do 1 mjeseca |
Od 1- 3 mjeseca |
Od 3 - 12 mj. |
Od 1- 3 god. |
Iznad 3 godine |
Beska matno |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2012. IMOVINA |
|||||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke Krediti i |
411.402 | - | - | - | - | 77.322 | 488.724 |
| predujmovi bankama Krediti i |
343.561 | - | - | - | - | - | 343.561 |
| predujmovi klijentima Investicijski |
139.737 | 39.351 | 240.566 | 206.116 | 840.502 | - | 1.466.272 |
| vrijednosni papiri: | - | - | - | - | - | - | - |
| - raspoloživi za prodaju |
60.177 | 76.151 | - | - | - | 2.825 | 139.153 |
| -drže se do dospijeća |
8.405 | 31.702 | 129.221 | - | - | - | 169.328 |
| Ostala imovina | - | - | - | - | 948 | 948 | |
| Ukupna financijska imovina |
963.282 | 147.204 | 369.787 | 206.116 | 840.502 | 81.095 | 2.607.986 |
| OBVEZE | |||||||
| Obveze prema bankama |
205 | 1.940 | 17.449 | 14.996 | 38.011 | - | 72.601 |
| Obveze prema klijentima |
765.658 | 526.232 | 935.862 | 50.357 | 1.214 | 30.468 | 2.309.791 |
| Hibridni financijski instrumenti |
- | 23.728 | - | - | - | - | 23.728 |
| Ostale obveze | 9.840 | - | - | - | - | - | 9.840 |
| Ukupne financijske obveze |
775.703 | 551.900 | 953.311 | 65.353 | 39.225 | 30.468 | 2.415.960 |
| Neto bilančna neusklađenost |
187.579 | (404.696) | (583.524) | 140.763 | 801.277 | 50.627 | 192.026 |
| Nepovučena sredstva po kreditima |
67.306 | - | - | - | - | - | 67.306 |
| Ukupna neto neusklađenost |
254.885 | (404.696) | (583.524) | 140.763 | 801.277 | 50.627 | 259.332 |
Rizik likvidnosti je rizik da Banka neće biti u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze kada dospiju na plaćanje i zamijeniti sredstva prilikom njihovog povlačenja. Posljedica ovoga može biti nemogućnost podmirivanja obveza plaćanja deponentima, odnosno podmirivanja obveza kreditiranja.
Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje novčanim izvorima koji se sastoje od prekonoćnih depozita, sredstava na tekućim računima, depozita koji dospijevaju, povlačenja sredstava kredita, garancije koje se podmiruju iz marži i ostalih iznosa na poziv. Banka ne održava novčane izvore da bi pokrila sve navedene potrebe jer je iz iskustva moguće s velikom pouzdanošću predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava. Uprava utvrđuje limite za najniže iznose sredstava koja dospijevaju, a koja su raspoloživa za podmirivanje iznosa plativih na poziv te najniže iznose međubankarskih i ostalih kredita za pokriće neočekivanih iznosa sredstava koja se povlače na zahtjev. Banka dnevno upravlja rezervama likvidnosti osiguravajući Banci zadovoljenje potreba njenih klijenata.
Izvore likvidnosti Banka redovno preispituje kako bi se održala raznolikost prema valuti, zemljopisnom području, davatelju sredstava, proizvodu i ročnosti.
Tablica u nastavku prikazuje novčane tokove koje Banka mora platiti na ime nederivativnih financijskih obveza prema preostalim ugovornim dospijećima na dan izvještaja o financijskom položaju. Iskazani iznosi u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tokove, dok Banka upravlja inherentnim rizikom likvidnosti temeljem očekivanih nediskontiranih novčanih priljeva.
| Do 1 mjeseca |
Od 1-3 mjeseca |
Od 3-12 mjeseci |
Od 1-3 godine |
Iznad 3 godine |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2013. OBVEZE |
||||||
| Obveze prema bankama | 350 | 2.377 | 22.756 | 19.774 | 43.456 | 88.713 |
| Obveze prema klijentima | 918.724 | 408.385 | 1.049.017 | 53.806 | 18.305 | 2.448.237 |
| Hibridni financijski instrumenti |
2.613 | 417 | 1.292 | 9.405 | 24.237 | 37.964 |
| Ostale obveze | 7.171 | 2.715 | - | - | - | 9.886 |
| Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća) |
928.858 | 413.894 | 1.073.065 | 82.985 | 85.998 | 2.584.800 |
| Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća) |
834.849 | 149.296 | 578.020 | 437.089 | 740.723 | 2.739.977 |
Iz analize ročne strukture imovine i obveza na dan 31. prosinca 2013. godine (pregled po dospijećima) iz gornje tablice proizlazi da su obveze koje dospijevaju u periodu do godine dana veće od imovine koja dospijeva u navedenom razdoblju i to za 853.652 tisuća kuna, te da koeficijent kumulativnog jaza likvidnosti do godine dana iznosi 0,65. Pritom je najveća neusklađenost tj. jaz likvidnosti prisutan u razredu dospijeća od 3 do 12 mjeseci.
Međutim, pri sagledavanju navedenog jaza likvidnosti treba uzeti u obzir da nije potrebno da Banka po svim promatranim razredima dospijeća održava takve razine visokolikvidne imovina koja bi bila dovoljna za pokrivanje svih obveza već se nastoji predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava te se posebno promatraju obveze Banke po kojima se, iako dospijevaju, ne očekuju novčani odljevi, a to su prvenstveno transakcijski računi, štedni depoziti i oročeni depoziti. Banka redovito uzima u obzir navedene pretpostavke prilikom upravljanja rizikom likvidnosti.
| Do 1 mjeseca |
Od 1-3 mjeseca |
Od 3-12 mjeseci |
Od 1-3 godine |
Iznad 3 godine |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2012. OBVEZE |
||||||
| Obveze prema bankama | 469 | 2.145 | 18.230 | 16.765 | 39.897 | 77.506 |
| Obveze prema klijentima | 892.260 | 404.444 | 964.784 | 68.248 | 34.801 | 2.364.537 |
| Hibridni financijski instrumenti |
118 | 237 | 7.603 | 4.205 | 16.142 | 28.305 |
| Ostale obveze | 11.346 | - | - | - | - | 11.346 |
| Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća) |
904.193 | 406.826 | 990.617 | 89.218 | 90.840 | 2.481.694 |
| Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća) |
1.061.499 | 120.517 | 373.733 | 206.435 | 844.599 | 2.606.783 |
Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti prikazana je sukladno ugovorenim dospijećima i uvećana za nedospjelu kamatu kod čijeg obračuna su korištene promjenljive kamatne stope koje su važile na dan 31. prosinca 2013. i 2012. godine. Sva prekoračenja su prikazana po očekivanom novčanom toku i uključena pod dospijeće 'Do 1 mjeseca'.
U imovinu koja je raspoloživa za podmirivanje svih obveza i za pokriće otvorenih preuzetih obveza po kreditima spadaju novac, računi kod središnje banke, stavke u tijeku naplate, te trezorski zapisi i drugi financijski instrumenti, mjenice, krediti i predujmovi bankama, te krediti i predujmovi klijentima. U redovnom poslovanju, određeni broj kredita klijenata s ugovornim rokom otplate do godine dana bit će produžen. Nadalje, dužnički vrijednosni papiri te trezorski zapisi i mjenice mogu biti založeni kao osiguranje za obveze. Banka bi također bila u mogućnosti podmiriti nepredviđene novčane odljeve prodajom vrijednosnih papira.
Datumi ugovornih iznosa izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke koji ju obvezuju na kreditiranje klijenata i drugih financijskih instrumenata (bilješka 37), prikazani su u tablici u nastavku.
Ostali financijski instrumenti (bilješka 37) također su prikazani u nastavku na temelju najranijeg ugovornog datuma dospijeća.
Buduća minimalna plaćanja prema neotkazivim ugovorima o poslovnom najmu, gdje je Banka najmoprimac, te ostale preuzete obveze prikazane su u tablici u nastavku (bilješka 37).
| Ne više od godine dana |
Od 1 do 3 godine |
Više od 3 godine |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2013. | ||||
| Preuzete obveze po kreditima | 43.250 | 7.334 | 7.540 | 58.124 |
| Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
47.028 | 9.540 | 100 | 56.668 |
| Preuzete obveze po poslovnom najmu | 788 | 1.131 | 1.345 | 3.264 |
| Ukupno | 91.066 | 18.005 | 8.985 | 118.056 |
| Stanje 31. prosinca 2012. | ||||
| Preuzete obveze po kreditima | 41.444 | 9.364 | 16.498 | 67.306 |
| Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
50.152 | 5.184 | 1.900 | 57.236 |
| Preuzete obveze po poslovnom najmu | 657 | 1.229 | 410 | 2.296 |
| Ukupno | 92.253 | 15.777 | 18.808 | 126.838 |
Neka financijska imovina Banke mjeri se po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja. U idućoj tablici prikazane su informacije o načinu utvrđivanja fer vrijednosti stavki financijske imovine i financijskih obveza, zajedno s metodama vrednovanja i korištenim ulaznim parametrima.
| Financijska imovina i financijske obveze |
Fer vrijednost na dan | Razina fer vrijednosti |
Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci |
Značajni nedostupni ulazni podaci |
Nedostupni ulazni podaci u odnosu na fer vrijednost |
|
|---|---|---|---|---|---|---|
| 31. prosinca 2013. |
31. prosinca 2012. |
|||||
| Po fer vrijednosti kroz izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti – državne obveznice |
Imovina - 31.087 |
- | 1. razina | Prosječna cijena kotirana na burzi za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje ili cijena zadnje ponude na međubankarskom tržištu. |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
| Raspoloživo za prodaju– Trezorski zapisi |
Imovina – 420.843 |
Imovina – 136.328 |
2. razina | Fer vrijednost izračunava se prema najnovijim primarnim aukcijama Ministarstva financija. |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
| Raspoloživo za prodaju – Vlasnički vrijednosni papiri |
Imovina – 2.825 |
Imovina– 2.825 |
3. razina | Ovi vlasnički instrumenti nemaju kotiranu cijenu na aktivnom tržištu i njihova fer vrijednost ne može se pouzdano utvrditi, te se vrednuju po trošku stjecanja. |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
Fer vrijednost je cijena koja bi bila ostvarena na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, tj. izlazna cijena, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.
Tablica u nastavku sažeto prikazuje knjigovodstvene iznose i fer vrijednosti financijske imovine i obveza koji u Izvještaju o financijskom položaju Banke nisu uključeni po fer vrijednosti.
| Knjigovodstvena vrijednost | Fer vrijednost | |||
|---|---|---|---|---|
| 2013. | 2012. | 2013. | 2012. | |
| Financijska imovina | ||||
| Krediti i predujmovi bankama Krediti i predujmovi klijentima |
263.505 | 343.561 | 263.505 | 343.561 |
| − Sektor stanovništva |
571.415 | 527.451 | 572.565 | 530.939 |
| − Veliki poslovni subjekti |
198.837 | 165.469 | 197.473 | 166.563 |
| − Mali i srednji poslovni subjekti |
795.888 | 762.207 | 790.430 | 767.245 |
| − Ostali |
7.672 | 11.780 | 7.619 | 11.858 |
| Ulaganja u vrijednosne papire (koji se drže do dospijeća) |
125.530 | 169.328 | 125.530 | 169.328 |
| Ukupno financijska imovina |
1.962.847 | 1.979.796 | 1.957.122 | 1.989.494 |
| Financijske obveze | ||||
| Obveze prema bankama | 82.686 | 72.601 | 82.686 | 72.601 |
| Obveze prema klijentima | 2.424.870 | 2.309.791 | 2.418.668 | 2.311.344 |
| Ukupno financijske obveze |
2.507.556 | 2.382.392 | 2.501.354 | 2.383.945 |
| Izvanbilančni financijski instrumenti: |
||||
| Preuzete obveze po kreditima |
58.325 | 67.306 | 58.325 | 67.306 |
| Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
56.467 | 57.236 | 56.467 | 57.236 |
| Ukupno izvanbilančni financijski instrumenti |
114.792 | 124.542 | 114.792 | 124.542 |
| 31. prosinca 2013. |
Kamatna stopa - realizirana tijekom 2013. godine |
Kamatna stopa - trenutno ostvariva na tržištu RH |
Promjena kamatne stope |
Utjecaj visine promjene kamatne stope na vrijednost plasmana |
|
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | 2 | 3 | 4 (3-2) | 5 (4*1) | |
| Kreditni portfelj ostalim komitentima - promjenjiva kamatna stopa |
1.399.522 | 5.724 | |||
| - poslovni subjekti |
1.029.769 | 5,33% | 6,00% | 0,67% | 6.874 |
| - građani |
369.753 | 8,11% | 7,80% | (0,31%) | (1.150) |
| Depoziti - s promjenjivom kamatnom stopom |
657.335 | (6.202) | |||
| - poslovi subjekti po viđenju |
233.193 | 0,24% | 0,19% | (0,05%) | (109) |
| - poslovi subjekti oročeni |
208.011 | 3,59% | 3,48% | (0,11%) | (231) |
| - građani po viđenju |
424.142 | 0,05% | 0,04% | (0,01%) | (46) |
| - građani oročeni |
1.481.250 | 2,91% | 2,52% | (0,39%) | (5.815) |
U potraživanja od ostalih banaka spadaju depoziti u drugim bankama, krediti drugim bankama i novac na prijelaznom računu. U ovom slučaju procijenjeno je da se knjigovodstvena i fer vrijednost ne razlikuju bez obzira na promjenjivost kamatne stope. Radi se o kratkoročnoj imovini koja ima visoku stopu utrživosti i likvidnosti.
Krediti koji su odobreni s fiksnom kamatnom stopom ne čine značajni dio ukupnog kreditog portfelja. U vrednovanju ove imovine nisu ustanovljene značajne promjene jer se radi o kreditima koji nisu odobravani na duži rok. Fiksne kamatne stope na kredite nisu strateška politika Banke.
Za dio odobrenih kredita koji su odobravani s promjenjivom kamatnom stopom utvrđuje se fer vrijednost koja u potpunosti ovisi o promjeni kamatne stope. Izračun se vrši na slijedeći način:
utvrđuje se kreditni portfelj s promjenjivom kamatnom stopom posebno za poslovne subjekte i stanovništvo
utvrđuje se prosječni prinos – kamatna stopa
temeljem stanja na financijskom tržištu utvrđuje se trenutna važeća stopa na razini kredita poslovnim subjektima i stanovništvu. Radi se o prosječnoj ponderiranoj kamatnoj stopi na sveukupan kreditni portfelj
utvrđuje se razlika između ostvarenih i trenutnih kamatnih stopa
primjenom te razlike utvrđuje se promjena fer vrijednosti na razini kreditnih portfelja
utvrđene razlike (u povećanju ili smanjenju) čine razliku između knjigovodstvene i fer vrijednosti portfelja kredita odobrenih s promjenjivom kamatnom stopom
Kod izvora sredstava, na dio depozita po viđenju i dio oročenih depozita kamatna stopa je fiksna, pa je knjigovodstvena i fer vrijednost istovjetna.
Za onaj dio depozita koji su ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom fer vrijednost se također utvrđuje u ovisnosti koliko se kamatne stope trenutno mijenjaju. Radi se o nižim vrijednostima s obzirom da se radi o kraćim rokovima promjene. Postupak je slijedeći:
utvrđuje se visina depozita s promjenjivom kamatom stopom posebno za poslovne subjekte i stanovništvo, te posebno po ročnosti depozita
utvrđuje se prosječni trošak – kamatna stopa
temeljem stanja na financijskom tržštu utvrđuje se trenutna važeća stopa na razini vrste depozita
utvrđuje se razlika između ostvarenih i trenutnih kamatnih stopa
primjenom te razlike utvrđuje se promjena fer vrijednosti na razini ukupnih depozita s promjenjivom kamatnom stopom
utvrđene razlike (u povećanju ili smanjenju) čine razliku između knjigovodstvene i fer vrijednosti portfelja depozita ugovorenih s promjenjivom kamatnom stopom.
Krediti koje Banka koristi u izvorima sredstava čine jedino krediti od HBOR- a gdje se ne mijenja niti ne utvrđuje fer vrijednost jer ona u potpunosti odgovara knjigovodstvenoj vrijednosti. Isti je slučaj i kod investicijskih vrijednosnih papira u sredstvima Banke, te za vrijednosne papire koj sadrže do dospjeća – eskontirane mjenice.
U potraživanja od ostalih banaka spadaju međubankarski plasmani i stavke u tijeku naplate. Fer vrijednost plasmana po promjenjivoj stopi i prekonoćnih depozita odgovara njihovom knjigovodstvenom iznosu.
Fer vrijednost danih kredita i predujmova izračunava se temeljem diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova glavnice i kamate, odnosno putem procjene. Procijenjene fer vrijednosti kredita odražavaju promjene u kreditnom statusu od kad su krediti odobreni, odnosno promjene kamatnih stopa u slučaju kredita koji imaju fiksnu kamatnu stopu. S obzirom na to da Banka ima vrlo ograničeni portfelj kredita i predujmova s fiksnom kamatnom stopom i dužim dospijećem, fer vrijednost kredita i predujmova ne razlikuje se značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.
Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan izvještaja o financijskom položaju. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Obzirom na to da većina depozita Banke ima promjenjivu stopu, ne postoji znatna razlika između fer vrijednosti tih depozita i njihove knjigovodstvene vrijednosti.
Kako većina dugoročnih uzetih zajmova ima promjenjivu kamatu, koja se redovno plaća, ne postoji znatna razlika između knjigovodstvene i fer vrijednosti.
Investicijski vrijednosni papiri uključuju sredstva koja se drže do dospijeća i koja nose kamatu, budući da se sredstva raspoloživa za prodaju mjere po fer vrijednosti. Fer vrijednost sredstava koja se drže do dospijeća temelji se na tržišnim cijenama ponude na burzi. Ukoliko navedene informacije nisu dostupne, fer vrijednost se procjenjuje primjenom kotiranih tržišnih cijena za vrijednosne papire sa sličnim kreditnim karakteristikama, dospijećem i prinosom.
Ukupne fer vrijednosti izračunavaju se na temelju kotiranih tržišnih cijena na burzi ili prema cijenama priznatih sudionika na tržištu kapitala. Fer vrijednosti Trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske raspoređenih u portfelj financijske imovine raspoložive za prodaju utvrđuju se po amortizacijskom trošku primjenom metode stvarnog prinosa i primjenom alternativnog modela izračuna fer vrijednosti. Fer vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira raspoređenih u portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća utvrđuje se po amortizacijskom trošku primjenom metode stvarnog prinosa. Ne postoji znatna razlika između knjigovodstvene i fer vrijednosti.
Procijenjene fer vrijednosti izvanbilančnih financijskih instrumenata temelje se na tržišnim cijenama za slične instrumente. Kada navedene informacije nisu dostupne, fer vrijednost se procjenjuje primjenom analize diskontiranog novčanog toka.
(b) Financijski instrumenti po fer vrijednosti
Vidi bilješku 2.4.3 'Utvrđivanje fer vrijednosti'.
MSFI 7 utvrđuje hijerarhiju tehnika procjene vrijednosti na temelju vidljivosti ili nevidljivosti inputa. Vidljivi inputi odražavaju tržišne podatke iz neovisnih izvora; nevidljivi inputi odražavaju tržišne pretpostavke Banke. Ove dvije vrste inputa stvaraju sljedeću hijerarhiju fer vrijednosti:
Razina 1 – Kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze. Ova razina uključuje vlasničke vrijednosnice i dužničke instrumente koji kotiraju na burzi.
Razina 2 – Inputi koji ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o vidljivim inputima za imovinu ili obvezu, bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena).
Razina 3 – Inputi za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (nevidljivi inputi). Ova razina uključuje vlasnička ulaganja i dužničke instrumente sa značajnim nevidljivim komponentama. Ova hijerarhija zahtijeva korištenje vidljivih tržišnih podataka ako su dostupni. Banka u svojoj procjeni vrijednosti u obzir uzima vidljive tržišne cijene kad je to moguće.
| Razina 1 | Razina 2 | Razina 3 | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2013. | ||||
| Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz RDG |
31.087 | - | - | 31.087 |
| Financijska imovina koja se drži radi trgovanja | ||||
| - vlasničke vrijednosnice |
- | - | - | - |
| Trezorski zapisi: | ||||
| - raspoloživi za prodaju |
- | 420.843 | - | 420.843 |
| Investicijski vrijednosni papiri: | ||||
| - raspoloživi za prodaju |
- | - | 2.825 | 2.825 |
| Ukupno imovina | 31.087 | 420.843 | 2.825 | 454.755 |
| Stanje 31. prosinca 2012. | ||||
| Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz RDG |
- | - | - | - |
| Financijska imovina koja se drži radi trgovanja | ||||
| - vlasničke vrijednosnice |
- | - | - | - |
| Trezorski zapisi: | ||||
| - raspoloživi za prodaju |
- | 136.328 | - | 136.328 |
| Investicijski vrijednosni papiri: | ||||
| - raspoloživi za prodaju |
- | - | 2.825 | 2.825 |
| Ukupno imovina | - | 136.328 | 2.825 | 139.153 |
Investicijske vrijednosnice raspoložive za prodaju iskazuju se po trošku i uključuju manje udjele u nekotiranim hrvatskim društvima. Najveći udjeli odnose se na društvo za upravljanje mirovinskim fondom, Zagrebačku burzu, Tržište novca Zagreb i ostala slična društva. Sva navedena društva predstavljaju strateška ulaganja čija se fer vrijednost ne može pouzdano mjeriti.
Ciljevi Banke prilikom upravljanja kapitalom, koji predstavlja širi pojam od dioničke glavnice prikazane u izvještaju o financijskom položaju, su kako slijedi:
Banka kontinuirano prati adekvatnost kapitala i korištenje jamstvenog kapitala primjenom tehnika koje se temelje na propisanoj regulativi Hrvatske narodne banke (nadležno tijelo). Nadležno tijelo dobiva potrebne informacije u tromjesečnim razmacima.
Nadležno tijelo od svake banke ili bankarske grupacije zahtijeva sljedeće: (a) održavanje minimalne razine jamstvenog kapitala (b) održavanje pokazatelja ukupnog jamstvenog kapitala i ponderirane rizične aktive po propisanom minimumu od 12%.
Jamstveni kapital Banke dijeli se na dvije vrste:
Ponderirana rizična aktiva mjeri se na temelju hijerarhije sedam rizičnih pondera koji se klasificiraju u skladu s prirodom pojedine imovine i klijenta, te odražavaju pripadajuću procjenu kreditnog, tržišnog i ostalih rizika, uzimajući u obzir sve primjerene zaloge ili garancije. Sličan tretman ima izvanbilančna izloženost, uz određena usklađenja kako bi se prikazala nestabilna priroda potencijalnih gubitaka.
Tablica u nastavku sažeto prikazuje sastav jamstvenog kapitala i pokazatelje Banke za godine koje su završile 31. prosinca. Tijekom navedene dvije godine pojedine poslovne jedinice unutar Banke i Banka zadovoljile su svim vanjskim kapitalnim zahtjevima koji su na njih primjenjivi.
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Osnovni kapital Banke | ||
| Uplaćene obične dionice | 159.471 | 159.471 |
| Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica) |
3.329 | 3.329 |
| Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja |
37.757 | 37.757 |
| Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine) | 43.945 | 37.207 |
| Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende) | 2.770 | 6.738 |
| Kapitalna dobit | 197 | 197 |
| Bruto osnovni kapital | 247.469 | 244.699 |
| Odbici | ||
| Otkupljene vlastite dionice | 91 | 91 |
| Neotplaćeni krediti odobreni za kupnju dionica Banke | 159 | 439 |
| Nematerijalna imovina | 58 | 80 |
| Ukupno odbici od osnovnog kapitala | 308 | 610 |
| Osnovni kapital Banke (osnovni kapital minus odbici) | 247.161 | 244.089 |
| Dopunski kapital Banke | ||
| Hibridni financijski instrumenti | 27.443 | 17.141 |
| Dopunski kapital Banke | 27.443 | 17.141 |
| Bruto jamstveni kapital | 274.604 | 261.230 |
| Ponderirana rizična aktiva | 1.455.356 | 1.512.818 |
| Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5) | 15.052 | 14.637 |
| Omjer ukupnog jamstvenog kapitala i ponderirane rizične imovine |
16,7% | 15,4% |
Banka izrađuje procjene i stvara pretpostavke koje imaju utjecaja na iskazane iznose imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine. Procjene i pretpostavke se kontinuirano vrednuju i zasnivaju na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima.
Banka najmanje tromjesečno pregledava svoj kreditni portfelj u svrhu procjene umanjenja vrijednosti. Prilikom određivanja da li je potrebno gubitak od umanjenja vrijednosti iskazati u računu dobiti i gubitka, Banka procjenjuje o tome postoje li objektivni podaci koji upućuju na postojanje smanjenja procijenjenog budućeg novčanog toka određenog portfelja kredita prije samog utvrđivanja smanjenja kod pojedinog kredita u tom portfelju. Ovi dokazi mogu uključivati podatke koji upućuju na nemogućnost izvršenja plaćanja od strane zajmoprimaca, odnosno na nacionalne ili lokalne gospodarske uvjete koji su povezani s neizvršenjem plaćanja. Uprava koristi procjene na temelju povijesnih podataka o gubicima koji se odnose na imovinu s karakteristikama kreditnog rizika, te objektivne dokaze o umanjenju vrijednosti koji sliče onima u portfelju koji se koriste prilikom planiranja budućih novčanih tokova. Metodologija i pretpostavke korištene u procjeni iznosa i vremenskog trenutka budućih novčanih tokova redovno se pregledavaju kako bi se smanjile razlike između procijenjenih i stvarnih gubitaka.
Da je neto sadašnja vrijednost procijenjenih novčanih tokova bila veća za 2%, rezerviranja bi se u 2013. godini bila procijenila za 4.056 tisuća kuna manje (2012.: 2.433 tisuća kuna manje).
Strateški plan Banke 2011.-2015. godine, te Plan poslovanja za 2014. godinu osnovni su dokumenti koji služe za nadzor nad poslovanjem i poboljšavanjem rezultata rada, te se na osnovu tih dokumenata utvrđuje vremenska neograničenost poslovanja Banke.
Poslovanje Banke za 2014. godinu se u osnovnim stavovima temelji na strateškom planu Banke i ukazuje na mogućnost ostvarivanja rezultata u uvjetima globalne financijske krize i teškog stanja u gospodarstvu uz kontinuiran nadzor nad kretanjem pozicija izvještaja o financijskom položaju, a naročito nad troškovima poslovanja. Daljnji rast bilance i povećavanje kapitala iz zadržane dobiti, te ostvarivanje zacrtane visine dobiti osnovi su zadaci u 2014. godini. Planom su utvrđena ulaganja u investicije i prostornu infrastrukturu, tehnologiju i stručne kadrove.
Makroekonomske projekcije i dalje karakterizira visoka razina neizvjesnosti, te širok raspon rizika. Jedini mogući razlog skromnog oporavka su povoljnija kretanja u gospodarskom okruženju, u prvom redu realni rast BDP-a u Europskoj uniji u 2014. godini na što ukazuju prognoze Europske komisije. Unatoč padu aktivnih kamatnih stopa i visokoj razini bankovne likvidnosti, značajniji oporavak kreditne aktivnosti još uvijek izostaje, a zbog produljene recesije takvo stanje može se očekivati djelomično i u 2014. godini. Kamatne stope na tržištu novca ostaju na niskim razinama. Trenutačno nema osnove za izrazitije smanjenje kamatnih stopa bez prethodnog provođenja strukturnih reformi, koje bi smanjile hrvatski rizik i pokrenule oporavak gospodarstva te posljedično smanjile prosječni rizik klijenata.
U uvjetima daljnjeg smanjenja domaće potražnje, očekuje se daljnji realni pad investicija, a ističe se dodatno smanjenje planiranih ulaganja građevinskog sektora koji je bio glavni pokretač investicijske aktivnosti tijekom prijašnjih godina. Prisutan je značajni jaz između ponude i potražnje za stambenim objektima uz pad cijena na tržištu nekretnina.
U uvjetima krize kontinuirano je potrebno veliku pozornost obraćati na deviznu i kunsku likvidnost koja je bila vrlo značajna i u 2013. godini. S obzirom da je stabilnost tečaja preduvjet stabilnosti čitavog financijskog sustava i ukupnog gospodarstva u tom kontekstu posebno će trebati poklanjati pažnju na očekivanu deprecijaciju kune s naglaskom da je Istarska kreditna banka vrlo malo izložena, te i značajnije promjene tečaja neće izazvati veći utjecaj na rezultat poslovanja ukoliko ne dođe do većih problema u naplati kredita.
Istovremeno treba očekivati, radi stanja u gospodarstvu i nastavak problematike i povećane aktivnosti u naplati svih, a naročito lošijih plasmana. Velika konkurencija u plasiranju kredita, odnosno nedostatak potražnje za kreditima kako sa strane gospodarstva tako i od građana uz pogoršavanje financijskog stanja u gospodarstvu i smanjenu platežnu moć stanovništva osnovne su značajke kreditnog poslovanja tijekom godine. Bez obzira na očekivanja u nastavku poslovanja u uvjetima gospodarske krize i recesije, Banka planira porast kreditnog portfelja, što će u zadanim uvjetima poslovanja biti znatno otežano. Posebno će biti pojačane aktivnosti na naplati dospjelih potraživanja.
Strateški plan za razdoblje od 2011. do 2015. godine predstavlja okosnicu kojom se rukovodi Uprava i prva linija rukovođenja Banke koji su zaduženi za cjelokupno poslovanje Banke, održavanje likvidnosti i sigurnosti u poslovanju, te ostvarivanje profitabilnosti što je posebno aktualno u doba globalne financijske krize.
Nakon provedbe odgovarajućih analiza, Uprava opravdano i argumentirano očekuje da će Banka u dogledno vrijeme raspolagati odgovarajućim resursima, te stoga i dalje usvaja načelo vremenske neograničenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvještaja.
Istarska kreditna banka Umag se pripremila za poslovanje u uvjetima globalne financijske krize koja se očekuje u naredne dvije godine, s obzirom na to da su u poslovnoj politici uvijek na prvom mjestu mjere u svezi sigurnosti poslovanja, a posebno dobre likvidnosti što smatramo ključnim faktorom opstanka u doba recesije i krize. U idućoj godini Banka planira stvaranje uvjeta za daljnji rast u narednim godinama što je utvrđeno i Strateškim planom poslovanja Banke.
Opredjeljenje Banke bilo je i ostalo da razvoj mora biti baziran na poslovanju bez inozemnog i domaćeg kreditnog zaduženja, jer su ona vrlo opasna naročito u kriznim razdobljima. Stoga Banka nikako nije odabrala kreditno zaduživanje kao način povećanja aktivnosti i rasta Banke. Zbog specifičnosti hrvatskog gospodarstva koje je ovisno o uvozu, a manje je opredijeljeno na proizvodnju i izvoz, te velikog inozemnog zaduženja, Banka je procijenila da treba o tome posebno voditi računa u svojoj poslovnoj politici, a posebno je razgovarala s klijentima o njihovim realnim zaduženjima u narednom razdoblju. Istarska kreditna banka planira i dalje ostati vrlo likvidna, kako devizno tako i kunski. Osnovno dugotrajno opredjeljenje Banke vezano je uz stabilnost u svim segmentima poslovanja. Sigurnost u poslovanju Banke i klijenata uvijek je na prvom mjestu.
Ono što se može očekivati u poslovanju u narednim razdobljima, što se reflektiralo i tijekom proteklih godina, a već se i sada primjećuje radi pomanjkanja investicijskih projekata, je da većina banaka na razne načine vrši akviziciju klijenata uz ponude raznih akcijskih kamatnih stopa na kredite. Stoga i u 2014. godini neće biti jednostavno ostvariti porast kreditnih plasmana. Poslovanje hrvatskih banaka bit će otežano radi očekivanog daljnjeg porasta troškova vrijednosnih usklađenja koji nastaje pod utjecajem usporenih gospodarskih aktivnosti, rasta nezaposlenosti i smanjene likvidnosti realnog sektora.
S obzirom na recesiju koja je prisutna u Hrvatskoj, Banka zajedno s klijentima pokušava iznaći rješenja da se njihova zaduženja usklade s realnim mogućnostima. Banka smatra da veliki dio privrede neće moći dalje poslovati na dosadašnji način i u dosadašnjem obimu poslovanja jer je financijsko okruženje u vrlo nepovoljnoj situaciji radi velikog inozemnog zaduženja i dospijeća dugova.
Temeljem upravljačkog pristupa MSFI-a 8, poslovni segmenti iskazuju se u skladu s internim izvještavanjem prema Upravi Banke (čija funkcija je donošenje glavnih poslovnih odluka) koja je odgovorna za alokaciju resursa na izvještajne segmente i ocjenu njihovih rezultata.
Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruža i to u dva glavna poslovna segmenta:
• Bankarstvo za građane – uključuje tekuće račune, štednju, depozite, kreditne i debitne kartice, potrošačke, stambene i druge kredite;
• Poslovno bankarstvo – uključuje trajne naloge, žiro račune, depozite, prekoračenja po računima, kredite i ostale kreditne instrumente, devizne i derivativne proizvode.
Ostale poslovne aktivnosti Banke uključuju upravljanje sredstvima i trgovanje financijskim instrumentima. Nijedno od navedenog ne čini zaseban izvještajni segment.
Nije bilo promjena u izvještajnim segmentima tijekom godine.
Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. su kako slijedi:
| Poslovanje s građanima |
Poslovanje s poslovnim subjektima |
Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2013. | ||||
| Prihodi od kamata od vanjskih klijenta |
41.867 | 64.238 | 17.497 | 123.602 |
| Rashodi od kamata od vanjskih klijenta |
(44.989) | (9.814) | (155) | (54.958) |
| Trošak umanjenja vrijednosti kredita Neto prihodi od naknada i |
(1.192) | (25.705) | 3.625 | (23.272) |
| provizija | 12.103 | 11.285 | (279) | 23.109 |
| Ostali prihodi | 544 | 1.897 | 1.055 | 3.496 |
| Troškovi zaposlenih | (17.813) | (7.897) | (11.800) | (37.510) |
| Opći i administrativni troškovi | (10.717) | (4.751) | (7.242) | (22.710) |
| Amortizacija | (2.672) | (1.185) | (1.770) | (5.627) |
| Ostali troškovi poslovanja | (5.881) | - | (430) | (6.311) |
| Neto tečajne razlike Neto rezultat imovine namijenjene |
(2.064) | 13.304 | 2.175 | 13.415 |
| trgovanju | - | 29 | 369 | 398 |
| Dobit iz poslovanja | (30.814) | 41.401 | 3.045 | 13.632 |
| Ukupno imovina | 464.741 | 1.166.477 | 1.173.335 | 2.804.553 |
| Ukupno obveze | 1.696.375 | 728.897 | 120.788 | 2.546.060 |
Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2012. su kako slijedi:
| Poslovanje s građanima |
Poslovanje s poslovnim subjektima |
Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2012. | ||||
| Prihodi od kamata od vanjskih klijenta |
41.727 | 65.351 | 17.158 | 124.236 |
| Rashodi od kamata od vanjskih klijenta |
(48.587) | (7.982) | (102) | (56.671) |
| Trošak umanjenja vrijednosti kredita | (125) | (9.101) | (878) | (10.104) |
| Neto prihodi od naknada i | ||||
| provizija | 11.666 | 9.970 | (265) | 21.371 |
| Ostali prihodi | 708 | 735 | 1.176 | 2.619 |
| Troškovi zaposlenih | (16.657) | (8.696) | (13.075) | (38.428) |
| Opći i administrativni troškovi | (9.786) | (5.109) | (8.003) | (22.898) |
| Amortizacija | (2.528) | (1.320) | (1.985) | (5.833) |
| Ostali troškovi poslovanja | (5.456) | - | (381) | (5.837) |
| Tečajne razlike i svođenje na srednji tečaj |
5.864 | 5.835 | 1.313 | 13.012 |
| Vrijednosna usklađenja | 35 | (7) | 28 | |
| Dobit iz poslovanja | (23.174) | 49.718 | (5.049) | 21.495 |
| Ukupno imovina | 454.401 | 1.153.968 | 1.062.890 | 2.671.259 |
| Ukupno obveze | 1.632.037 | 682.001 | 102.065 | 2.416.103 |
Zemljopisni segment prikazan je u bilješci 3.1.4. Banka ostvaruje više od 99% svojih prihoda u Republici Hrvatskoj.
| Prihodi od kamata | ||
|---|---|---|
| 2013. | 2012. | |
| Krediti i predujmovi: | ||
| - klijentima |
106.242 | 107.069 |
| - bankama |
327 | 535 |
| - kratkoročno oročena sredstva |
162 | 302 |
| - ostalo |
16 | 50 |
| Vrijednosni papiri | ||
| - koji se drže do dospjeća |
11.355 | 15.042 |
| - raspoloživi za prodaju |
4.648 | 1.237 |
| - koji se vrednuju po fer vrijednosti |
852 | - |
| 123.602 | 124.235 | |
| Rashodi od kamata | ||
| 2013. | 2012. | |
| Obveze mjerene po amortizacijskom trošku: | ||
| - depoziti klijenata |
52.899 | 54.620 |
| - ostala pozajmljena sredstva |
2.059 | 2.051 |
| - premija za osiguranje štednih uloga |
5.647 | 5.133 |
| 60.605 | 61.804 |
Kamatni prihod na djelomično nadoknadive plasmane iznosi 11.864 tisuća kuna (2012.: 6.916 tisuće kuna).
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Krediti i predujmovi bankama (bilješka 20) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 2.471 | 1.450 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (3.780) | - |
| Krediti i predujmovi klijentima (bilješka 21) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 37.311 | 23.717 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (14.391) | (14.498) |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća (bilješka 22) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 2.812 | 852 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (1.681) | (1.758) |
| Ostala imovina (bilješka 27) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 1.025 | 786 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (397) | (394) |
| Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 323 | 233 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (421) | (284) |
| 23.272 | 10.104 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Platni promet | 17.710 | 16.950 |
| Garancije i akreditivi | 1.763 | 1.746 |
| Kartično poslovanje | 4.529 | 3.643 |
| Ostalo | 2.987 | 3.174 |
| 26.989 | 25.513 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Platni promet | 2.805 | 3.044 |
| Ostalo | 1.075 | 1.098 |
| 3.880 | 4.142 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Neto pozitivne/(negativne) tečajne razlike nastale svođenjem | ||
| pozicija imovine i obveza na srednji tečaj ukupno: - depoziti u bankama |
762 | 178 |
| - krediti i predujmovi klijentima |
14.016 | 3.272 |
| - vrijednosnice |
2.372 | (42) |
| - obveze prema klijentima i HBOR-u |
(17.283) | (2.808) |
| - novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
818 | (213) |
| 685 | 387 | |
| Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja | 12.730 | 12.610 |
| 13.415 | 12.997 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Promjena fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju | 398 | 26 |
| Neto dobitak od imovine namijenjene trgovanju | - | 2 |
| 398 | 28 | |
| BILJEŠKA 11 – OSTALI POSLOVNI PRIHODI |
||
| 2013. | 2012. | |
| Zakupnina /i/ | 616 | 674 |
| Refundacija bolovanja Prihod od dividende |
499 252 |
408 366 |
| Prihod od otpisanih računa | 18 | 339 |
| Ukidanje rezervacija za sudske sporove | 1.410 | - |
| Ostalo | 701 | 848 |
| 3.496 | 2.635 |
/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Za detalje operativnih najmova gdje je Banka najmodavac vidi bilješku 26.
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Neto plaće | 20.242 | 20.677 |
| Troškovi mirovinskog osiguranja | 6.016 | 6.158 |
| Troškovi zdravstvenog osiguranja | 3.911 | 4.201 |
| Ostali doprinosi i porezi na plaće | 4.492 | 4.633 |
| Trošak otpremnina | 158 | - |
| Trošak prijevoza na posao i s posla | 811 | 788 |
| Ostali troškovi zaposlenih | 1.880 | 1.971 |
| 37.510 | 38.428 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Troškovi profesionalnih usluga | 5.788 | 5.346 |
| Troškovi čuvanja imovine | 3.970 | 3.786 |
| Troškovi najamnina /i/ | 1.134 | 1.115 |
| Troškovi održavanja | 1.748 | 2.108 |
| Troškovi telefona, pošte i prijevoza | 1.980 | 2.227 |
| Troškovi potrošnog materijala | 1.408 | 1.306 |
| Troškovi reklame i reprezentacije | 1.543 | 1.838 |
| Troškovi energije i vode | 937 | 897 |
| Troškovi razvoja softvera | 1.390 | 1.206 |
| Osiguranje imovine | 996 | 1.072 |
| Troškovi usluga čišćenja | 662 | 543 |
| Ostali troškovi | 1.246 | 1.454 |
| 22.802 | 22.898 |
/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Za obveze po operativnom najmu gdje je Banka najmoprimac vidi bilješku 37.
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Amortizacija nekretnina i opreme i ulaganja u nekretnine (Bilješka 25 i 26) |
4.487 | 4.719 |
| Amortizacija nematerijalne imovine (Bilješka 24) | 1.139 5.626 |
1.114 5.833 |
| BILJEŠKA 15 – OSTALI RASHODI IZ POSLOVANJA |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Porezi i doprinosi iz prihoda | 573 | 575 |
| Ostalo | - | 129 |
| 573 | 704 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Priznato u računu dobiti i gubitka | ||
| -porezni trošak tekuće godine | (2.734) | (4.249) |
| -odgođeni porezni prihod | 1.936 | - |
| Porez na dobit | (798) | (4.249) |
| Dobit prije oporezivanja | 13.632 | 21.495 |
| Porez na dobit 20% | (2.726) | (4.299) |
| Neoporezivi prihodi | 2.005 | 147 |
| Porezno nepriznati rashodi | (77) | (97) |
| Porezni trošak priznat u računu dobiti i gubitka | (798) | (4.249) |
| Efektivna porezna stopa | 5,85% | 19,76% |
| Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti | ||
| -porezni trošak tekuće godine | - | - |
| -odgođeni porezni prihod | (263) | - |
| Porezni trošak priznat u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti | (263) | - |
| 2013 | Početno stanje |
Iskazano u računu dobiti i gubitka |
Iskazano u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti |
Zaključno stanje |
|---|---|---|---|---|
| Odgođena porezna imovina/(obveze) po: |
||||
| Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak |
- | 33 | - | 33 |
| Financijskoj imovini raspoloživoj za prodaju |
- | - | (263) | (263) |
| Prihodi budućih razdoblja | - | 1.903 | - | 1.903 |
| - | 1.936 | (263) | 1.673 |
U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije Banke u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana te može uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava Banke nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.
Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit podijeli s ponderiranim prosječnim brojem postojećih dionica (običnih i povlaštenih) za promatrano razdoblje bez vlastitih dionica.
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Dobit za godinu | 12.834 | 17.246 |
| Prosječni ponderirani broj dionica osim vlastitih dionica | 147.943 | 147.904 |
| Osnovna zarada po dionici - redovne i povlaštene (u kunama) |
86,75 | 116,60 |
U 2013. i 2012. godini raspoređena dividenda za redovne i povlaštene dionice bila je ista (Bilješka 35).
Razrijeđena dobit po dionici za 2013. i 2012. godinu je ista kao i osnovna jer Banka nije imala konvertibilnih instrumenata i opcija tijekom oba razdoblja.
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Novac u blagajni | 66.751 | 62.199 |
| Žiro računi | 127.329 | 15.123 |
| Sredstva uključena u novac i novčane ekvivalente (bilješka 36) | 194.080 | 77.322 |
| Depoziti kod HNB-a /ii/ | 30.250 | 200.000 |
| Obvezna minimalna rezerva: /i/ | ||
| u kunama | 170.115 | 175.749 |
| u stranoj valuti | 32.437 | 35.653 |
| 202.552 | 211.402 | |
| 426.882 | 488.724 |
/i/ Obvezna rezerva predstavlja iznos koji mora biti položen kod Hrvatske narodne banke (HNB). Obvezna rezerva se sastoji od kunskog i deviznog dijela te se obračunava na mjesečnoj osnovi. Obvezna rezerva se ne može koristiti za svakodnevno poslovanje Banke.
ii/ Depoziti kod HNB-a u 2013. predstavljaju iznos obveznih blagajničkih zapisa. Blagajnički zapisi predstavljaju iznos koji mora biti upisan kod Hrvatske narodne banke (HNB). Obvezni blagajnički zapisi imaju rok povrata u prosincu 2016., s mogućnošću prijevremenog otkupa ukoliko se ispuni uvjet rasta plasmana banke. Depoziti kod HNB-a u 2012. predstavljaju iznos prekonoćnog depozita, te su sredstva raspoloživa Banci idući radni dan.
Kretanje financijske imovine raspoložive za prodaju može se prikazati kako slijedi:
| Trezorski zapisi Ministarstva financija |
Vlasnički vrijednosni papiri |
Ukupno | |
|---|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2012. | 53.685 | 2.825 | 56.510 |
| Povećanja | 273.315 | - | 273.315 |
| Korekcija fer vrijednosti | 40 | - | 40 |
| Smanjenja | (190.712) | - | (190.712) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2012. | 136.328 | 2.825 | 139.153 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2013. | 136.328 | 2.825 | 139.153 |
| Povećanja | 731.633 | - | 731.633 |
| Korekcija fer vrijednosti | 1.274 | - | 1.274 |
| Smanjenja | (448.392) | - | (448.392) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2013. | 420.843 | 2.825 | 423.668 |
U financijsku imovinu raspoloživu za prodaju uključuju se trezorski zapisi Ministarstva financija i vlasnički vrijednosni papiri.
Trezorski zapisi su dužnički vrijednosni papiri izdani od Ministarstva financija Republike Hrvatske koji su u 2013. godini imali originalni rok dospijeća od tri, šest i dvanaest mjeseci uz prosječnu efektivnu kamatnu stopu od 2,18%, dok su u 2012. godini bili izdani s originalnim rokovima od tri, šest i dvanaest mjeseci uz prosječnu kamatnu stopu od 3,60%.
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Plasmani drugim bankama | 267.536 | 349.020 |
| Novac na prijelaznom računu | 355 | 236 |
| Manje: rezerviranja za moguće gubitke | (4.386) | (5.695) |
| 263.505 | 343.561 | |
| Kratkoročni dio | 263.505 | 343.561 |
Promjene na rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i predujmovima drugim bankama su kako slijedi:
| 2013. Opće rezerviranje za moguće gubitke |
2012. Opće rezerviranje za moguće gubitke |
|
|---|---|---|
| Stanje 1. Siječnja | 5.695 | 4.245 |
| Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita |
2.471 | 1.450 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (3.780) | - |
| Stanje 31. prosinca | 4.386 | 5.695 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Krediti stanovništvu: | ||
| Potrošački krediti | 126.387 | 126.253 |
| Stambeni krediti | 230.329 | 219.804 |
| Hipotekarni krediti | 29.326 | 28.171 |
| Ostali krediti | 15.724 | 16.884 |
| Krediti obrtnicima | 169.649 | 161.133 |
| 571.415 | 552.245 | |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||
| - veliki poslovni subjekti |
198.837 | 167.068 |
| - srednji i mali poduzetnici |
795.888 | 817.553 |
| 994.725 | 984.621 | |
| Ostali | 7.672 | 11.868 |
| Bruto krediti i predujmovi | 1.573.812 | 1.548.734 |
| Manje: Rezerviranje za umanjenje vrijednosti | (105.221) | (82.462) |
| Neto | 1.468.591 | 1.466.272 |
| Kratkoročni dio | 419.304 | 423.122 |
| Dugoročni dio | 1.049.287 | 1.043.150 |
Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i predujmovima klijentima su kako slijedi:
Stanovništvo
| Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
2013. Opće rezerviranje za moguće gubitke |
Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
2012. Opće rezerviranje za moguće gubitke |
|
|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 20.278 | 5.240 | 20.051 | 4.939 |
| Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita |
7.321 | 596 | 6.984 | 580 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti |
(4.513) | (775) | (6.757) | (279) |
| Tečajne razlike | 44 | - | - | - |
| Stanje 31. prosinca | 23.130 | 5.061 | 20.278 | 5.240 |
Poslovni subjekti
| Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
2013. Opća rezerviranje za moguće gubitke |
Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
2012. Opća rezerviranje za moguće gubitke |
|
|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 48.944 | 8.000 | 41.521 | 7.883 |
| Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita |
28.481 | 913 | 15.281 | 872 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti |
(6.545) | (2.558) | (6.707) | (755) |
| Isknjiženja | (334) | - | (1.151) | - |
| Tečajne razlike | 129 | - | - | - |
| Stanje 31. prosinca | 70.675 | 6.355 | 48.944 | 8.000 |
| Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća |
|
|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2012. | 311.991 |
| Povećanja | 875.605 |
| Smanjenja | (1.016.599) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2012. | 170.997 |
| Manje: Rezerviranja za moguće gubitke | (1.669) |
| Neto financijska imovina koja se drži do dospijeća na dan 31. prosinca 2012. |
169.328 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2013. | 170.997 |
| Povećanja | 213.617 |
| Smanjenja | (256.284) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2013. | 128.330 |
| Manje: Rezerviranja za moguće gubitke | (2.800) |
| Neto financijska imovina koja se drži do dospijeća na dan 31. prosinca 2013. |
125.530 |
Kretanja na općim rezervacijama za moguće gubitke financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća mogu se prikazati kako slijedi:
| Stanje na dan 1. siječnja 2012. | 2.285 |
|---|---|
| Povećanja | 821 |
| Smanjenja | (1.758) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2012. | 1.348 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2013. | 1.348 |
| Povećanja | 296 |
| Smanjenja | (697) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2013. | 947 |
Kretanja na posebnim rezervacijama za moguće gubitke financijskih ulaganja koja se drže do dospijeća mogu se prikazati kako slijedi:
| Stanje na dan 1. siječnja 2012. | 290 |
|---|---|
| Povećanja | 31 |
| Smanjenja | - |
| Stanje na dan 31. prosinca 2012. | 321 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2013. |
321 |
| Povećanja | 2.516 |
| Smanjenja | (984) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2013. | 1.853 |
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća uključuju obveznice Republike Hrvatske, trezorske zapise Ministarstva financija i mjenice.
Banka ima u svojim portfeljima obveznice izdavatelja Republike Hrvatske, nominirane u kunama s dospijećem 2018. godine, nominirane u kunama s valutnom klauzulom euro s dospijećem 2024. godine i nominirane u američkim dolarima s dospijećem 2024. godine.
Mjenice su dužnički vrijednosni papiri koje su u 2013. godini izdane od strane različitih društava na različite rokove od kojih je najkraći mjesec dana, a najduži devet mjeseci, dok su u 2012. godini izdane na različite rokove od kojih je najkraći dva mjeseca, a najduži dvadeset mjeseci.
| Obveznice Republike Hrvatske | |
|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2013. | - |
| Povećanje | 37.764 |
| Korekcija fer vrijednosti | 373 |
| Smanjenje | (7.050) |
| Stanje 31. prosinca 2013. | 31.087 |
U 2012. godini Banka nije imala obveznice Republike Hrvatske.
| Software | |
|---|---|
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2012. | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 3.128 |
| Povećanje | 920 |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.114) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 2.934 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2012. | |
| Nabavna vrijednost | 14.570 |
| Ispravak vrijednosti | (11.636) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 2.934 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. |
|
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 2.934 |
| Povećanje | 1.009 |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.139) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 2.804 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2013. | |
| Nabavna vrijednost | 16.440 |
| Ispravak vrijednosti | (13.636) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 2.804 |
| Zemljište i građevinski objekti |
Računala | Namještaj i oprema |
Motorna vozila |
Ulaganja na tuđoj imovini |
Imovina u pripremi |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2012. |
|||||||
| Početno neto knjigovodstveno | 38.586 | 3.633 | 6.044 | 224 | 101 | 2.323 | 50.911 |
| stanje Povećanja |
963 | 1.303 | 135 | 478 | - | 52 | 2.931 |
| Prijenos sa dugotrajne imovine namijenjene prodaji (bilješka 27) |
1.323 | - | - | - | - | - | 1.323 |
| Prijenos na ulaganja u nekretnine (bilješka 26) |
(558) | - | - | - | - | - | (558) |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.549) | (1.592) | (1.153) | (176) | (72) | - | (4.542) |
| Zaključno neto knjigovodstveno stanje |
38.765 | 3.344 | 5.026 | 526 | 29 | 2.375 | 50.065 |
| Stanje 31. prosinca 2012. | |||||||
| Nabavna vrijednost Ispravak vrijednosti |
51.594 (12.829) |
21.167 (17.823) |
18.831 (13.805) |
2.430 (1.904) |
4.100 (4.071) |
2.375 - |
100.498 (50.433) |
| Neto knjigovodstvena | |||||||
| vrijednost | 38.765 | 3.344 | 5.026 | 526 | 29 | 2.375 | 50.065 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. |
|||||||
| Početno neto knjigovodstveno stanje |
38.765 | 3.344 | 5.026 | 526 | 29 | 2.375 | 50.065 |
| Povećanja | - | - | - | - | - | 1.243 | 1.243 |
| Prijenos sa ulaganja u nekretnine (bilješka 26) |
2.508 | - | - | - | - | - | 2.508 |
| Prijenos u upotrebu | 65 | 624 | 372 | - | - | (1.061) | - |
| Otuđenja | - | - | (7) | - | - | - | (7) |
| Prijenos sa ulaganja u nekretnine (bilješka 26) |
(1.017) | - | - | - | - | - | (1.017) |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.602) | (1.480) | (1.043) | (194) | (22) | - | (4.341) |
| Zaključno neto knjigovodstveno stanje |
38.719 | 2.488 | 4.348 | 332 | 7 | 2.557 | 48.451 |
| Stanje 31. prosinca 2013. | |||||||
| Nabavna vrijednost | 54.168 | 21.545 | 19.008 | 2.430 | 4.100 | 2.557 | 103.808 |
| Ispravak vrijednosti | (15.449) | (19.057) | (14.660) | (2.098) | (4.093) | - | (55.357) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost |
38.719 | 2.488 | 4.348 | 332 | 7 | 2.557 | 48.451 |
Na dan 31. prosinca 2013. i 2012. godine Banka nije imala ugovorene kapitalne obveze po osnovi projekata kapitalnih ulaganja.
| Nekretnine | |
|---|---|
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2012. | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 4.798 |
| Prijenos sa nekretnina i opreme (bilješka 25) | 558 |
| Amortizacija (Bilješka 14) | (177) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 5.179 |
| Stanje 31. prosinca 2012. | |
| Nabavna vrijednost | 9.592 |
| Ispravak vrijednosti | (4.413) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 5.179 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 5.179 |
| Prijenos na nekretnine i opremu (bilješka 25) | (2.508) |
| Prijenos amortizacije na nekretnine i opremu (bilješka 25) | 1.017 |
| Amortizacija (Bilješka 14) | (146) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine |
3.542 |
| Stanje 31. prosinca 2013. | |
| Nabavna vrijednost | 7.084 |
| Ispravak vrijednosti | (3.542) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 3.542 |
Na dan 31. prosinca 2013. i 2012. godine fer vrijednost ulaganja u nekretnine (poslovni prostor) je približna knjigovodstvenoj vrijednosti. Banka koristi tri razine hijerarhije fer vrijednosti:
Razina 1 – Kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze. Ova razina uključuje vlasničke vrijednosnice i dužničke instrumente koji kotiraju na burzi.
Razina 2 – Inputi koji ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o vidljivim inputima za imovinu ili obvezu, bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena).
Razina 3 – Inputi za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (nevidljivi inputi). Ova razina uključuje vlasnička ulaganja i dužničke instrumente sa značajnim nevidljivim komponentama. Ova hijerarhija zahtijeva korištenje vidljivih tržišnih podataka ako su dostupni.
| Razina 1 | Razina 2 | Razina 3 | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2012. | ||||
| Ulaganja u nekretnine | - | - | 5.179 | 5.179 |
| Ukupno imovina | - | - | 5.179 | 5.179 |
| Stanje 31. prosinca 2013. | ||||
| Ulaganja u nekretnine | - | - | 3.542 | 3.542 |
| Ukupno imovina | - | - | 3.542 | 3.542 |
Nekretnine su iznajmljene trećim stranama sukladno ugovorima o operativnom najmu na razdoblje do 5 godina uz mogućnost produženja neograničeno. U 2013. godini Banka je ostvarila 603 tisuća kuna (2012.: 660 tisuća kuna) prihoda od najma. Tijekom godine nije bilo direktnih operativnih troškova koji su proizašli iz upotrebe ove imovine.
Minimalni budući prihodi od najamnina sukladno ugovorima na 31. prosinca su kako slijedi:
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Do 1 godine | 607 | 657 |
| Od 1 do 5 godina | 1.073 | 1.229 |
| Preko 5 godina | 76 | 410 |
| 1.756 | 2.296 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Potraživanja za naknade | 2.691 | 2.514 |
| Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja | (1.831) | (1.566) |
| 860 | 948 | |
| Dugotrajna imovina namijenjena prodaji | 3.949 | 2.842 |
| Potraživanja za unaprijed plaćene troškove | 1.652 | 1.309 |
| Sitni inventar | 198 | 281 |
| Ostalo | 1.926 | 1.750 |
| Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja | (1.450) | (1.087) |
| 7.135 | 6.043 | |
| Kratkoročni dio | 3.186 | 3.201 |
| Dugoročni dio | 3.949 | 2.842 |
Promjene u ispravku vrijednosti za moguće gubitke od potraživanja za naknade bile su kako slijedi:
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 2.653 | 2.430 |
| Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti | 1.025 | 786 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (397) | (394) |
| Nadoknađen iznos tijekom godine | - | (169) |
| Stanje 31. prosinca | 3.281 | 2.653 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Odgođeni prihodi od naknada | 1.903 | - |
| Nerealizirani gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
33 | - |
| 1.936 | - |
| 2013. | 2012. |
|---|---|
| 136 | |
| 72.465 | |
| 72.601 | |
| 11.976 | |
| 70.652 | 60.625 |
| 159 82.527 82.686 12.034 |
Sve obveze prema bankama imaju promjenjivu kamatnu stopu.
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Tekuće dospijeće dugoročnih kredita | 11.875 | 11.838 |
| Dugoročni krediti | 70.652 | 60.625 |
| 82.527 | 72.463 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Velika poduzeća | ||
| sredstva na tekućim računima | 981 | 1.692 |
| Mali i srednji poduzetnici | ||
| sredstva na tekućim računima | 224.324 | 206.818 |
| oročeni depoziti | 185.409 | 164.615 |
| Građani | ||
| sredstva na tekućim računima i depoziti po viđenju | 479.242 | 453.543 |
| oročeni depoziti | 1.534.914 | 1.483.123 |
| 2.424.870 | 2.309.791 | |
| Kratkoročni dio | 2.211.679 | 2.115.173 |
| Dugoročni dio | 213.191 | 194.618 |
Depoziti klijenata odnose se isključivo na financijske instrumente koji su klasificirani kao obveze po amortiziranom trošku.
Depoziti u iznosu od 808.489. tisuća kuna (2012.: 356.528 tisuća kuna) imaju fiksne kamatne stope, dok svi ostali depoziti u iznosu od 1.616.381 tisuća kuna (2012.: 1.953.209 tisuća kuna) imaju varijabilne kamatne stope. Sukladno promjenama zakonskih propisa koje su stupile na snagu u svibnju 2013. godine svi kratkoročni oročeni depoziti imaju fiksnu kamatnu stopu.
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Građani | 29.900 29.900 |
23.728 23.728 |
| Kretanja u hibridnim financijskim instrumentima | ||
| 2013. | 2012. | |
| Stanje na dan 1. siječnja Povećanje |
23.728 6.172 |
18.786 4.942 |
| Stanje na dan 31. prosinca | 29.900 | 23.728 |
Hibridni financijski instrumenti predstavljaju dugoročno oročena sredstva građana na rok od 61 ili 73 mjeseca. Uplatitelji su suglasni da uložena sredstva čine dopunski kapital te da u slučaju potrebe stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja ili pri stečaju i likvidaciji.
Prosječno ponderirana efektivna kamatna stopa na izdane hibridne instrumente iznosi 6,37% (2012.: 5,99 %). Izdani hibridni instrumenti priznaju se u jamstveni kapital ukoliko je preostalo dospijeće pojedinog hibridnog instrumenta dulje od godine dana u odnosu na datum izvještaja o financijskom položaju. U nastavku su prikazani izdani hibridni instrumenti po preostalom dospijeću i po preostalom priznavanju u jamstveni kapital Banke:
| Od 3-12 mjeseci |
Od 1-3 godine |
Iznad 3 godine |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2013. Preostalo dospijeće |
2.457 | 6.110 | 21.333 | 29.900 |
| Stanje 31. prosinca 2012. Preostalo dospijeće |
6.587 | 2.427 | 14.714 | 23.728 |
Na dan 31. prosinca 2013. godine iznos hibridnog kapitala koji se priznaje u jamstveni kapital Banke je iznosio 27.443 tisuće kuna (31. prosinca 2012.: 17.141 tisuća kuna). Iznos hibridnog kapital koji dospijeva u 2014. godini iznosi 2.457 tisuća kuna (2013.: 6.587 tisuća kuna).
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Obveze prema dobavljačima | 1.615 | 1.805 |
| Obveze za plaće i doprinose | 3.098 | 2.885 |
| Prijelazni račun | 645 | 768 |
| Obveze za osiguranje štednih uloga | 1.527 | 1.314 |
| Obveza za dividendu | 182 | 295 |
| Ostalo | 32 | 23 |
| Odgođena porezna obveza | 263 | - |
| Rezerviranja za sudske sporove |
275 | 1.685 |
| Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37) | 967 | 1.065 |
| 8.604 | 9.840 |
Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama bile su kako slijedi:
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 1.065 | 1.116 |
| Povećanje rezerviranja Ukinuto tijekom godine Stanje 31. prosinca |
323 (421) 967 |
233 (284) 1.065 |
| Broj izdanih dionica |
Redovne dionice |
Povlaštene dionice |
Premije na izdane dionice |
Vlastite dionice |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2012. | 148.000 | 159.471 | 3.329 | 197 | (227) | 162.770 |
| Prodaja dionica | - | - | - | - | 136 | 136 |
| Stanje 31. prosinca 2012. | 148.000 | 159.471 | 3.329 | 197 | (91) | 162.906 |
| Broj izdanih dionica |
Redovne dionice |
Povlaštene dionice |
Premije na izdane dionice |
Vlastite dionice |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2013. Prodaja dionica |
148.000 - |
159.471 - |
3.329 - |
197 - |
(91) - |
162.906 - |
| Stanje 31. prosinca 2013. | 148.000 | 159.471 | 3.329 | 197 | (91) | 162.906 |
Na dan 31. prosinca 2013. i 2012. godine nominalni registrirani, upisani i uplaćeni dionički kapital sadrži 144.974 redovnih dionica i 3.026 povlaštenih dionica nominalne vrijednosti od 1.100 kuna po dionici.
Povlaštene dionice ne daju pravo glasa, a kada Glavna skupština donese odluku o isplati dividende, iste ostvaruju pravo na dividendu najmanje u visini kamatne stope koju Banka obračunava i plaća na oročene depozite građana na 36 mjeseci uvećano za 1%. U slučaju kada Glavna skupština donese odluku o neisplati dividende, tada povlaštene dionice stječu prava sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. Povlaštene dionice nisu kumulativne.
Banka kupuje i prodaje vlastite dionice u redovnom poslovanju u okviru trgovanja s vlasničkim vrijednosnim papirima. Ove dionice umanjuju vlasničku glavnicu dioničara. Dobici i gubici od prodaje i kupovine vlastitih dionica evidentiraju se u okviru premije za izdane dionice. Na dan 31. prosinca 2013. godine Banka je imala 57 vlastitih dionica u iznosu od 91 tisuću kuna (2012.: 57 vlastitih dionica u iznosu od 91 tisuću kuna).
Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:
| 2013. | 2012. | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Dioničar | Broj dionica |
% Udio u dioničkom kapitalu |
% glasačkih prava |
Broj dionica |
% Udio u dioničkom kapitalu |
% glasačkih prava |
| Intercommerce Umag | 25.403 | 17,16 | 17,52 | 25.403 | 17,16 | 17,52 |
| Tvornica cementa Umag |
22.549 | 15,24 | 15,55 | 22.660 | 15,31 | 15,63 |
| Serfin d.o.o. | 14.558 | 9,84 | 10,04 | 14.558 | 9,84 | 10,04 |
| Assicurazioni Generali s.p.a. |
11.491 | 7,76 | 7,93 | 11.491 | 7,76 | 7,93 |
| Marijan Kovačić | 10.217 | 6,90 | 7,05 | 10.217 | 6,90 | 7,05 |
| Branko Kovačić | 5.389 | 3,64 | 3,72 | 5.389 | 3,64 | 3,72 |
| Plava laguna Poreč | 5.378 | 3,63 | 3,71 | 5.378 | 3,63 | 3,71 |
| Nerio Perich | 5.107 | 3,45 | 3,52 | 5.107 | 3,45 | 3,52 |
| Milenko Opačić | 5.027 | 3,40 | 3,47 | 5.027 | 3,40 | 3,47 |
| Vlastite dionice | 57 | 0,04 | 0,04 | 57 | 0,04 | 0,04 |
| Ostali dioničari | 42.824 | 28,94 | 27,45 | 42.713 | 28,87 | 27,37 |
| Ukupno | 148.000 | 100,00 | 100,00 | 148.000 | 100,00 | 100,00 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Zakonske i statutarne rezerve | 20.799 | 20.799 |
| Ostale rezerve | 18.009 | 16.998 |
| Zadržana dobit | 56.779 | 54.453 |
| 95.587 | 92.250 | |
| Promjene na rezervama: | ||
| Zakonske i statutarne rezerve | ||
| Na početku godine | 20.799 | 20.799 |
| Na kraju godine | 20.799 | 20.799 |
| Rezerve iz revalorizacije ulaganja | ||
| Na početku godine | 16.998 | 16.958 |
| Neto promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive | ||
| za prodaju | 1.011 | 40 |
| Na kraju godine | 18.009 | 16.998 |
| Zadržana dobit | ||
| Na početku godine | 54.453 | 47.715 |
| Neto dobit za godinu | 12.834 | 17.246 |
| Dividenda za prošlu godinu | (10.508) | (10.508) |
| Na kraju godine | 56.779 | 54.453 |
Sukladno hrvatskim zakonima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezerve ne dostigne 5% dioničkog kapitala Banke.
Statutarne rezerve se mogu koristiti za potrebe otkupa vlastitih dionica te za unos u rezerve za vlastite dionice.
Na dan 31. prosinca 2013. godine Banka je u svojim temeljnim financijskim izvještajima iskazala neraspodjeljive rezerve u iznosu od 20.799 tisuća kuna (2012.: 20.799 tisuća kuna), koje se sastoje od zakonskih rezervi u iznosu od 9.765 tisuća kuna (2012.: 9.765 tisuća kuna) statutarnih rezervi u iznosu od 10.943 tisuće kuna (2012.: 10.943 tisuće kuna) te rezervi za vlastite dionice u iznosu od 91 tisuću kuna.
U ostale rezerve u financijskom izvješću uključene su rezerve za opće bankovne rizike koje je Banka sukladno zakonskim propisima bila dužna izdvojiti iz neto dobiti određeni postotak ovisno o rastu imovine, te nerealizirani dobici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju.
Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupštine dioničara.
Obveze za dividende se ne obračunavaju sve dok ih ne odobri Glavna skupština dioničara.
Na Skupštini koja će se održati 11. travnja 2014. godine, predložit će se dividenda u iznosu od 68,00 kuna po dionici za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. (2012.: 71,00 kuna po dionici). Ova odluka neće imati utjecaja na ove financijske izvještaje već će obračunata dividenda biti računovodstveno iskazana u dioničkoj glavnici kao dio zadržane dobiti za godinu koja završava 31. prosinca 2013.
U svrhu prikaza izvještaja o novčanom toku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sljedeće iznose s originalnim dospijećem od najviše 90 dana:
| Bilješka | 2013. | 2012. | |
|---|---|---|---|
| Novac i stanje na tekućim računima banaka | 18 | 194.080 | 277.322 |
| Potraživanja od banaka | 20 | 263.505 | 343.561 |
| 457.585 | 620.883 |
Banka je tuženik i tužitelj u nekoliko sudskih sporova koje proizlaze iz redovnog poslovanja. U financijskim izvještajima za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. napravljeno je rezerviranje u ukupnom iznosu od 275 tisuća kuna (2012.: 1.685 tisuća kuna).
Rezervacije za sudske sporove protiv Banke na dan 31. prosinca 2013. g. smanjene su u odnosu na dan 31. prosinca 2012. g. za iznos od 1.410.160 kn obzirom da je najveći sudski spor okončan.
Na dan 31. prosinca 2013. i 2012. godine Banka nije imala obveze za kapitalne investicije.
U sljedećoj tablici navedeni su ugovoreni iznosi izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke:
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Garancije | 47.100 | 50.678 |
| Akreditivi | 9.367 | 6.558 |
| Nepovučena sredstva po kreditima na tekućim računima | 22.180 | 21.769 |
| Nepovučena sredstva po kreditima | 36.145 | 45.537 |
| Manje: rezerviranja za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama (bilješka 32) |
(967) | (1.065) |
| 113.825 | 123.477 |
Kretanja po rezervama za moguće gubitke mogu se prikazati:
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2013. | 1.065 | 1.116 |
| Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti | 323 | 233 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (421) | (284) |
| Stanje 31. prosinca 2013. | 967 | 1.065 |
Osnovna je svrha ovih instrumenata osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim strankama, nose kreditni rizik kao i zajmovi.
Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita, garancija ili akreditiva. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s ispunjavanjem specifičnih kreditnih uvjeta od strane klijenata.
Garancije, neopozivi akreditivi i nepovučena odobrena kreditna sredstva podliježu provjerama kreditnog rizika i kreditnim politikama sličnim onima koje se primjenjuju prilikom odobrenja kredita. Uprava Banke vjeruje da je tržišni rizik povezan s garancijama, neopozivim akreditivima i nepovučenim odobrenim kreditima minimalan.
Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Do 1 godine | 788 | 657 |
| Od 2 do 5 godina | 1.706 | 1.229 |
| Preko 5 godina | 770 | 410 |
| 3.264 | 2.296 |
Banka ima u zakupu ukupno 26 poslovnih prostora (uključujući i prostore za bankomate) kao najmoprimac, s preostalim rokom trajanja ugovora od 1 godine, pa do ugovora na neodređeno vrijeme. Cijene najma ugovorene su prema tržišnim cijenama ili na temelju drugih uvjeta najmodavatelja. Po isteku najma postoji mogućnost automatskog produljenja ili produljenja na temelju dogovora ugovornih strana.
Povezane osobe su one u kojima jedna stranka upravlja drugom strankom ili ima značajan utjecaj na donošenje financijskih ili poslovnih odluka druge stranke. Transakcije s povezanim strankama dio su redovitog poslovanja. Vrijednosti transakcija s povezanim strankama na kraju godine su sljedeće:
| Ključni management i njihove povezane osobe |
Ostali* | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 2012. | 2013. | 2012. | ||
| Krediti | |||||
| Na početku godine | 649 | 1.065 | 21.828 | 24.580 | |
| Povećanje | 202 | 228 | 1.963 | 6.158 | |
| Smanjenje | (602) | (644) | (6.255) | (8.910) | |
| Na dan 31. prosinca | 249 | 649 | 17.536 | 21.828 | |
| Prihodi od kamata | 27 | 49 | 1.000 | 1.269 | |
| Depoziti | |||||
| Na početku godine | 2.427 | 2.444 | 34.398 | 36.901 | |
| Povećanje | 1.844 | 1.501 | 66.308 | 52.826 | |
| Smanjenje | (1.530) | (1.518) | (66.035) | (55.329) | |
| Na dan 31. prosinca | 2.741 | 2.427 | 34.671 | 34.398 | |
| Rashodi od kamata | 63 | 66 | 1.369 | 1.456 | |
| 2013. | 2012. | ||||
| Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja | 3.107 | 3.226 |
* U okviru kategorije "Ostali" prikazane su transakcije članova Nadzornog odbora i društava čiji su predstavnici u Nadzornom odboru Banke.
Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih i fizičkih osoba. Rizike i koristi povezane s tom imovinom snose te treće osobe i u skladu s tim, imovina nije uključena u izvještaj o financijskom položaju Banke.
Neto imovina i obveze kojima Banka upravlja u ime trećih stranaka može se prikazati kako slijedi:
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Imovina | ||
| Dani krediti građanima | 2.237 | 2.213 |
| Ostalo | 666 | 662 |
| Ukupna imovina | 2.903 | 2.875 |
| Obveze | ||
| Financijske institucije | 2.237 | 2.213 |
| Ostalo | 666 | 662 |
| Ukupne obveze | 2.903 | 2.875 |
| Bilanca | 31. prosinca 2013. |
31. prosinca 2012. |
|---|---|---|
| IMOVINA | ||
| Gotovina i depoziti kod HNB-a | 396.891 | 486.992 |
| - gotovina |
67.901 | 63.215 |
| - depoziti kod HNB-a |
328.990 | 423.777 |
| Depoziti kod bankarskih institucija | 264.101 | 344.843 |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 450.661 | 193.000 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja | - | - |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju | 2.805 | 2.805 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća | 125.755 | 112.656 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a | ||
| vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG | 30.372 | - |
| Derivatna financijska imovina | 59 | 35 |
| Krediti financijskim institucijama | 25.684 | 38.271 |
| Krediti ostalim komitentima | 1.435.770 | 1.420.014 |
| Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | 20 | 20 |
| Preuzeta imovina | 5.751 | 4.644 |
| Materijalna imovina | 50.381 | 53.693 |
| Kamate, naknade i ostala imovina | 18.346 | 15.180 |
| UKUPNA IMOVINA | 2.806.596 | 2.672.153 |
| OBVEZE I KAPITAL | ||
| Krediti kod financijskih institucija | 82.248 | 72.117 |
| - kratkoročni |
11.600 | 11.773 |
| - dugoročni |
70.648 | 60.344 |
| Depoziti | 2.401.338 | 2.283.886 |
| - Depoziti na žiroračunima i tekućim računima |
355.020 | 306.853 |
| - Štedni depoziti |
347.844 | 352.463 |
| - Oročeni depoziti |
1.698.474 | 1.624.570 |
| Ostali krediti | - | - |
| - kratkoročni |
- | - |
| - dugoročni |
- | - |
| Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje | 3 | 2 |
| Izdani dužnički vrijednosni papiri | - | - |
| - kratkoročni |
- | - |
| - dugoročni |
- | - |
| Izdani podređeni instrumenti | - | - |
| Izdani hibridni instrumenti | 29.900 | 23.728 |
| Kamate, naknade i ostale obveze | 34.614 | 37.264 |
| UKUPNO OBVEZE | 2.548.103 | 2.416.997 |
| KAPITAL | ||
| Dionički kapital | 162.709 | 162.709 |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | 12.834 | 17.246 |
| Zadržana dobit/(akumulirani gubitak) | 43.945 | 37.207 |
| Zakonske rezerve | 9.765 | 9.765 |
| Statutarne i ostale kapitalne rezerve | 28.189 | 28.189 |
| Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske | 1.051 | 40 |
| imovine raspoložive za prodaju | ||
| UKUPNI KAPITAL | 258.493 | 255.156 |
| UKUPNO OBVEZE I KAPITAL | 2.806.596 | 2.672.153 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| Kamatni prihodi | 123.602 | 124.235 |
| Kamatni troškovi | (60.605) | (61.804) |
| Neto kamatni prihod | 62.997 | 62.431 |
| Prihodi od provizija i naknada | 26.989 | 25.513 |
| Troškovi provizija i naknada | (3.880) | (4.142) |
| Neto prihod od provizija i naknada | 23.109 | 21.371 |
| Dobit/gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke | ||
| pothvate | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja | 12.730 | 12.603 |
| Dobit/gubitak od ugrađenih derivata | 25 | 35 |
| Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje | ||
| po fer vrijednosti kroz RDG | 373 | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća | - | - |
| Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite | - | - |
| Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke | ||
| pothvate | - | - |
| Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja | 252 | 366 |
| Dobit/ gubitak od obračunatih tečajnih razlika | 857 | 382 |
| Ostali prihodi | 3.245 | 2.269 |
| Ostali troškovi | (2.350) | (2.865) |
| Opći administrativni troškovi i amortizacija | (64.161) | (64.998) |
| Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i | ||
| rezerviranja za gubitke | 37.077 | 31.594 |
| Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke | 23.445 | 10.099 |
| Dobit/gubitak prije oporezivanja | 13.632 | 21.495 |
| Porez na dobit | 798 | 4.249 |
| Dobit/gubitak tekuće godine | 12.834 | 17.246 |
| Zarada po dionici (u kunama) | 86,71 | 116,53 |
| Dionički kapital |
Trezorske dionice |
Zakonske, statutarne i ostale rezerve |
Zadržana dobit / (gubitak) |
Dobit / (gubitak) tekuće godine |
Nerealizirani dobitak / gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju |
Ukupno kapital i rezerve |
|
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2013. | 162.709 | 197 | 37.757 | 37.207 | 17.246 | 40 | 255.156 |
| Promjene u kapitalu za 2013. |
- | - | - | - | - | - | - |
| Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju Promjena fer vrijednosti |
1.011 | 1.011 | |||||
| portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju |
- | - | - | - | - | - | - |
| Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi Ostali dobici i gubici |
- | - | - | - | - | - | - |
| izravno priznati u kapitalu i rezervama Neto dobici/gubici |
- | - | - | - | - | - | - |
| priznati izravno u kapitalu i rezervama |
- | - | - | - | - | 1.011 | 1.011 |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine |
- | - | - | - | 12.834 | - | 12.834 |
| Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu |
- | - | - | - | 12.834 | - | 12.834 |
| Povećanje/smanjenje dioničkog kapitala Kupnja/prodaja |
- | - | - | - | - | - | - |
| trezorskih dionica Ostale promjene |
- - |
- - |
- - |
- - |
- - |
- - |
- - |
| Prijenos u rezerve | - | - | - | 6.738 | (6.738) | - | - |
| Isplata dividende Raspodjela dobiti |
- - |
- - |
- - |
- 6.738 |
(10.508) (17.246) |
- - |
(10.508) (10.508) |
| Stanje na 31. prosinca 2013. |
162.709 | 197 | 37.757 | 43.945 | 12.834 | 1.051 | 258.493 |
| 2013. | 2012. | |
|---|---|---|
| POSLOVNE AKTIVNOSTI | ||
| Dobit prije oporezivanja | 13.632 | 21.495 |
| Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke | 23.445 | 10.099 |
| Amortizacija | 5.626 | 5.832 |
| Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer | ||
| vrijednosti kroz RDG | - | - |
| (Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine | - | - |
| Ostali (dobici)/gubici | - | - |
| Novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine |
42.703 | 37.427 |
| Depoziti kod HNB-a | 94.788 | (88.708) |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | (257.661) | 122.206 |
| Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama | 93.328 | (86.870) |
| Krediti ostalim komitentima | (39.201) | (14.096) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja | - | 369 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju | - | - |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a | ||
| vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG | (30.371) | - |
| Ostala poslovna imovina | (25) | (35) |
| Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine | (139.142) | (67.132) |
| Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza | ||
| Depoziti po viđenju | 48.167 | 11.190 |
| Štedni i oročeni depoziti | 69.285 | 108.496 |
| Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje | 1 | - |
| Ostale obveze | (1.555) | 1.671 |
| Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza | 115.898 | 121.359 |
| Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit | ||
| (Plaćeni porez na dobit) | (4.156) | (4.106) |
| Neto (odljev)/priljev gotovine iz poslovnih aktivnosti | 15.303 | 87.547 |
| ULAGAČKE AKTIVNOSTI | ||
| Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine |
(3.421) | (3.618) |
| Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena | ||
| društva i zajedničke pothvate | - | - |
| Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih | ||
| financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća | (13.099) | (62.476) |
| Primljene dividende | 252 | 366 |
| Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti | ||
| Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti | (16.268) | (65.729) |
| FINANCIJSKE AKTIVNOSTI | ||
| Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita | 10.132 | 7.208 |
| Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira | - | - |
| Neto povećanje/(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata | 6.172 | 4.943 |
| Primici od emitiranja dioničkog kapitala | - | - |
| (Isplaćena dividenda) | (10.653) | (10.409) |
| Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti | - | - |
| Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti | 5.651 | 1.742 |
| Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata | 4.686 | 23.560 |
| Učinci promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente | - | - |
| Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata | 4.686 | 23.560 |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine | 63.215 | 39.655 |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine | 67.901 | 63.215 |
Usklađenje temeljnih financijskih izvještaja pripremljenih sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka
| Odluka HNB-a |
Godišnje izvješće |
Razlike | |
|---|---|---|---|
| IMOVINA | |||
| Gotovina i depoziti kod HNB-a | 396.891 | 426.882 | (29.991) |
| - gotovina |
67.901 | 66.751 | 1.150 |
| - depoziti kod HNB-a |
328.990 | 360.131 | (31.141) |
| Depoziti kod bankarskih institucija | 264.101 | 263.505 | 596 |
| Gotovinske rezerve | 660.992 | 690.387 | (29.395) |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 450.661 | - | 450.661 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za | 423.668 | (420.863) | |
| prodaju | 2.805 | ||
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do | |||
| dospijeća | 125.755 | 125.530 | 225 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno | |||
| ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG | 30.372 | 31.087 | (715) |
| Ukupno vrijednosni papiri | 609.593 | 580.285 | 29.308 |
| Derivatna financijska imovina | 59 | - | 59 |
| Krediti financijskim institucijama | 25.684 | 25.684 | - |
| Krediti ostalim komitentima | 1.435.770 | 1.442.907 | (7.137) |
| Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | 20 | - | 20 |
| Preuzeta imovina | 5.751 | 5.751 | - |
| Materijalna i nematerijalna imovina | 50.381 | 52.995 | (2.614) |
| Kamate, naknade i ostala imovina | 18.346 | 6.544 | 11.802 |
| UKUPNA IMOVINA | |||
| 2.806.596 | 2.804.553 | 2.043 | |
| OBVEZE I KAPITAL | |||
| Krediti kod financijskih institucija | 82.248 | 82.686 | (438) |
| - kratkoročni |
11.600 | 12.034 | (434) |
| - dugoročni |
70.648 | 70.652 | (4) |
| Depoziti | 2.401.338 | 2.424.870 | (23.532) |
| - Depoziti na žiroračunima i tekućim računima |
355.020 | 225.305 | 129.715 |
| - Štedni depoziti |
347.844 | 479.242 | (131.398) |
| - Oročeni depoziti |
1.698.474 | 1.720.323 | (21.849) |
| Ostali krediti | - | - | - |
| - kratkoročni |
- | - | - |
| - dugoročni |
- | - | - |
| Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se | 3 | ||
| trguje | - | 3 | |
| Izdani dužnički vrijednosni papiri | - | - | - |
| - kratkoročni |
- | - | - |
| - dugoročni |
- | - | - |
| Izdani podređeni instrumenti | - | - | - |
| Izdani hibridni instrumenti | 29.900 | 29.900 | - |
| Kamate, naknade i ostale obveze UKUPNO OBVEZE |
34.614 2.548.103 |
8.604 2.546.060 |
26.010 2.043 |
| Odluka HNB-a |
Godišnje izvješće |
Razlike | |
|---|---|---|---|
| KAPITAL | |||
| Dionički kapital | 162.709 | 162.906 | (197) |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | 12.834 | - | 12.834 |
| Zadržana dobit/(akumulirani gubitak) |
43.945 | 56.779 | (12.834) |
| Zakonske rezerve | 9.765 | - | 9.765 |
| Statutarne i ostale kapitalne rezerve | 28.189 | 38.808 | (10.619) |
| Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju |
1.051 | - | 1.051 |
| UKUPNI KAPITAL | 258.493 | 258.493 | - |
| UKUPNO OBVEZE I KAPITAL | 2.806.596 | 2.804.553 | 2.043 |
Razlike u ukupnoj aktivi i pasivi bilance objavljene u godišnjem financijskom izvještaju na dan 31. prosinca 2013. godine u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a u iznosu od 2.043 tisuća kuna proizlazi iz stavki na prijelaznim računima i udjela ostalih sudionika u sindiciranom kreditu koji se za potrebe HNB-a iskazuju u pasivi, dok su u godišnjem financijskom izvješću prikazani kao odbitna stavka aktive.
Razlike u pozicijama bilance Banke objavljene u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:
kod pozicije gotovine i depozita kod HNB-a prema Odluci HNB-a za statističko izvješćivanje razlike se odnose na stanja blagajničkih zapisa - Ostali obvezni depoziti kod HNB što iznosi ukupno 30.249 tisuća kuna. Dio odstupanja odnosi se na stanja za gotovinu na putu i čekova poslanih na naplatu koja iznose ukupno 1.061 tisuća kuna. Tako su gotovina i depoziti kod HNB-a manji u godišnjem financijskom izvještaju za 29.991 tisuće kuna.
prema Odluci HNB u depozite kod bankarskih institucija uključuju se gore navedene pozicije koje su isključene iz pozicija gotovine i depozita kod HNB u godišnjem financijskom izvještaju i to u iznosu od 1.061 tisuća kuna čekova poslanih na naplatu. Također se uključuju kamate na dane depozite, te potraživanja od drugih banaka za tekuće poslove u iznosu od 355 tisuća kuna. Tako su depoziti kod bankarskih institucija veći u godišnjem financijskom izvještaju za 596 tisuća kuna.
na stanjima vrijednosnih papira raspored je vršen na različit način po portfeljima. Razlika na ukupnom iznos ulaganja odnosi se na stanja blagajničkih zapisa - Ostali obvezni depoziti kod HNB što iznosi ukupno 30.249 tisuća kuna. U izvješću su uključena i potraživanja po kamatama za ulaganja u vrijednosnice što je izvješću za HNB iskazano kao ostala potraživanja.
u izvješću koje se sastavlja za potrebe HNB posebno se prikazuju ulaganja u trezorske zapise MF i blagajničke zapise HNB koji su iskazani u iznos od 450.661 tisuća kuna. U godišnjem izvješću ove pozicije se prikazane po portfeljima vrijednosnih papira na način da su i trezorski zapisi i blagajnički zapisi raspoređeni po portfeljima.
na stanjima kredita financijskim institucijama i ostalim komitentima dolazi do razlika koja proizlaze iz činjenice da je u izvješću za HNB pozicija za sindicirane kredite umanjila ostale obveze Banke, dok je u godišnjem financijskom izvješću izvršeno umanjenje kredita klijentima u iznosu od 605 tisuća kuna. Razlika od 7.742 tisuća kuna odnosi se na potraživanja za kamate što je u izvješću za HNB iskazano kao zasebna pozicija.
materijalna i nematerijalna imovina razlikuje se za pozicije softvera, ulaganja u tuđu imovinu i materijal, te ulaganja u preuzetu materijalnu imovinu u iznosu 2.614 tisuća kuna s obzirom da se te pozicije u izvješću za potrebe HNB-a iskazuju kao ostala imovina, a u godišnjem financijskom izvještaju čine stavku materijalne i nematerijalne imovine.
kamate, naknade i ostala imovina su manje u godišnjem izvještaju jer su potraživanja po kamati u iznosu od 9.188 tisuće kuna iskazana u godišnjem izvješću zajedno sa glavnicom, zatim je dio materijalne imovine iskazan za potrebe HNB-a na poziciji ostala imovine.
na strani obveza, obveze po kamatama su u godišnjem financijskom izvještaju uključene u stavke depozita dok su u izvješću za potrebe HNB-a uključeni u stavku kamata, naknada i ostalih obveza u iznosu od 23.532 tisuće kuna. Isto tako, u poziciju kredita kod financijskih institucija u godišnjem financijskom izvješću uključene su kamate u iznosu od 438 tisuće kuna. Tako je na poziciji kamata, naknada i ostalih obveza ukupno iskazan u HNB izvješću manji iznos za 26.010 tisuća kuna zbog iskazivanja kamata zajedno sa pripadajućom glavnicom u godišnjim financijskim izvještajima.
| Odluka HNB-a |
Godišnje izvješće |
Razlike | |
|---|---|---|---|
| Kamatni prihodi | 123.602 | 123.602 | - |
| Kamatni troškovi | (60.605) | (60.605) | - |
| Neto kamatni prihod | 62.997 | 62.997 | - |
| Prihodi od provizija i naknada | 26.989 | 26.989 | - |
| Troškovi provizija i naknada | (3.880) | (3.880) | - |
| Neto prihod od provizija i naknada | 23.109 | 23.109 | - |
| Dobit/gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i | |||
| zajedničke pothvate | - | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja | 12.730 | 13.415 | (685) |
| Dobit/gubitak od ugrađenih derivata | 25 | - | 25 |
| Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se | |||
| vrednuje po fer vrijednosti kroz RDG | 373 | 398 | (25) |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za | |||
| prodaju | - | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do | |||
| dospijeća | - | - | - |
| Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite | - | - | - |
| Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke | |||
| pothvate | - | - | - |
| Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja | 252 | - | 252 |
| Dobit/ gubitak od obračunatih tečajnih razlika | 857 | - | 857 |
| Ostali prihodi | 3.245 | 3.496 | (251) |
| Ostali troškovi | (2.350) | (573) | (1.777) |
| Opći administrativni troškovi i amortizacija | (64.161) | (65.938) | (1.777) |
| Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i | |||
| rezerviranja za gubitke | 37.077 | 36.904 | 173 |
| Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke | (23.445) | (23.272) | (173) |
| Dobit prije oporezivanja | 13.632 | 13.632 | - |
| Porez na dobit | 798 | 798 | - |
| Dobit tekuće godine | 12.834 | 12.834 | |
| Zarada po dionici (u kunama) | 87 | 87 | - |
Razlike pozicija računa dobiti i gubitka objavljenih u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnosi se na sljedeće kategorije:
dobit/gubitak od aktivosti trgovanja je u godišnjem financijskom izvještaju uvećana za 685 tisuća kuna temeljem pozicija koje se odnose na tečajne razlike nastale od svođenja pozicija bilance na srednji tečaj stranih valuta krajem razdoblja. U izvješću za HNB ova vrijednost je zasebno iskazana na poziciji dobiti od obračunatih tečajnih razlika s uvećanjem od 173 tisuća kune tečajnih razlika iskazanih temeljem pozicija ispravaka vrijednosti, odnosno troškova vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke što čini razliku od 857 tisuća kuna.
troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke su sukladno gore navedenom manji u godišnjem izvješću za 173 tisuće kuna
ostali prihodi u godišnjem financijskom izvještaju sadrže i 252 tisuća kuna prihoda od ostalih vlasničkih ulaganja,
pozicija ostalih troškova općih administrativih troškova i amortizacije razlikuje se radi drugačijeg rasporeda pozicija.
Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanom toku objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju od onih koje su definirane propisanom strukturom i sadržajem HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:
U izvještaju o promjenama kapitala objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju nema razlika u odnosu na HNB standard.
| DRŽAVA | VALUTA | BANKA | SWIFT ADRESA |
|---|---|---|---|
| ITALIJA | EUR | INTESA SANPAOLO SPA MILANO |
BCITITMM |
| EUR | UNICREDIT SPA MILANO |
UNCRITMM | |
| DANSKA | DKK | DANSKE BANK AS COPENHAGEN |
DABADKKK |
| FRANCUSKA | EUR | SOCIETE GENERALE SA PARIS |
SOGEFRPP |
| NIZOZEMSKA | EUR | ING BANK NV AMSTERDAM |
INGBNL2A |
| NJEMAČKA | EUR | COMMERZBANK AG FRANKFURT a/M |
COBADEFF |
| EUR | UNICREDIT BANK AG MÜNCHEN |
HYVEDEMM | |
| SLOVENIJA | EUR | BANKA KOPER DD KOPER |
BAKOSI2X |
| ŠVEDSKA | SEK | SVENSKA HANDELSBANKEN AB STOCKHOLM |
HANDSESS |
| ŠVICARSKA | CHF | UBS AG ZÜRICH |
UBSWCHZH |
| SAD | USD | THE BANK OF NEW YORK MELLON NEW YORK |
IRVTUS3N |
.
| SJEDIŠTE BANKE Ernesta Miloša 1, p.p. 103 52470 UMAG |
telefon c. telefax |
052/702 300 052/702 388 052/741 396 052/741 275 |
|---|---|---|
| pozivni centar | 052/702 400 | |
| SWIFT telex |
ISKB HR 2X 24745 ikb rh |
|
| e-mail internet |
[email protected] www.ikb.hr |
|
| UPRAVA | tel. | 052/702 307 |
| fax | 052/702 388 | |
| KORPORATIVNO BANKARSTVO | tel. fax. |
052/504 140 052/215 973 |
| URED UPRAVE | tel. | 052/702 307 |
| fax | 052/702 388 | |
| Odjel za pravne poslove i usklađenost | tel. | 052/702 380 |
| Odjel za upravljanje ljudskim resursima, odnose s javnošću i opće poslove | tel. | 052/702 310 |
| ODJEL UNUTARNJE REVIZIJE I KONTROLE | tel. | 052/702 390 |
| fax | 052/702 388 | |
| ODJEL UPRAVLJANJA RIZICIMA I RIZIČNIM POTRAŽIVANJIMA | tel. fax |
052/702 305 052/702 388 |
| ODJEL FINANCIJSKOG KONTROLINGA | tel. | 052/392 194 |
| fax | 052/392 195 | |
| ODJEL INFORMACIJSKE SIGURNOSTI | tel. | 052/702 371 |
| fax | 052/702 388 | |
| SEKTOR RIZNICA I FINANCIJSKA TRŽIŠTA | tel. | 052/702 340 |
| fax | 052/702 388 | |
| Odjel likvidnosti i rizičnih proizvoda | tel. fax |
052/702 343 052/702 388 |
| Odjel platnog prometa | tel. | 052/702 376 |
| fax | 052/702 309 | |
| SEKTOR MARKETINGA I RAZVOJNE PODRŠKE | tel. | 052/702 350 |
| fax | 052/702 388 | |
| Odjel za istraživanje tržišta, reklamu i propagandu | tel. | 052/702 359 |
| Odjel kreditnih proizvoda | tel. | 052/702 317 |
| Odjel depozita, platnih sustava i proizvoda platnih organizacija | tel. | 052/702 351 |
| Odjel za kartično poslovanje | tel. | 052/702 352 |
| Referada za provedbu propisa o sprječavanju pranja novca | tel. | 052/702 346 |
| SEKTOR RAČUNOVODSTVA I LOGISTIKE | tel. | 052/702 330 |
| fax | 052/702 387 | |
| Odjel računovodstva | tel. | 052/702 333 |
| Odjel pozadinskih poslova | tel. | 052/702 344 |
| Odjel za upravljanje imovinom | tel. | 052/702 329 |
| SEKTOR INFORMATIČKIH TEHNOLOGIJA | tel. | 052/702 320 |
| fax | 052/702 388 | |
| Odjel središnjih i mrežnih sustava Odjel informatičkog inženjeringa |
tel. tel. |
052/702 325 052/702 319 |
| POSLOVNI CENTAR UMAG – BUJE - |
NOVIGRAD | |
|---|---|---|
| PODRUŽNICA UMAG - SJEDIŠTE | tel. | 052/702 300 |
| Ernesta Miloša 1, 52470 Umag | fax | 052/702 353 |
| POSLOVNICA UMAG | tel. | 052/702 366 |
| POSLOVNICA ROBNA KUĆA UMAG | tel./fax | 052/741 082 |
| 1. svibnja bb, 52470 Umag | ||
| POSLOVNICA SAVUDRIJA | tel. | 052/759 547 |
| Bašanija bb, 52475 Savudrija | fax | 052/759 291 |
| POSLOVNICA BRTONIGLA | tel./fax | 052/774 430 |
| Trg. Sv. Zenone 4, 52474 Brtonigla | ||
| POSLOVNICA BUJE | tel. | 052/772 271 |
| Trg J.B.Tita 1, 52460 Buje | fax | 052/772 431 |
| POSLOVNICA NOVIGRAD | tel. | 052/757 414 |
| Murvi 15, 52466 Novigrad | fax | 052/757 145 |
| POSLOVNI CENTAR POREČ - PAZIN |
||
| PODRUŽNICA POREČ | tel. | 052/429 050 |
| Partizansko šetalište 5a, 52440 Poreč | fax | 052/451 453 |
| POSLOVNICA ALDO NEGRI POREČ | tel. | 052/427 383 |
| Aldo Negri 2, 52440 Poreč | fax | 052/431 832 |
| POSLOVNICA TRŽNICA POREČ | tel./fax | 052/453 259 |
| Partizansko šetalište 4, 52440 Poreč | ||
| POSLOVNICA VRSAR | tel. | 052/441 130 |
| Obala J.B.Tita 27, 52450 Vrsar | fax | 052/442 074 |
| POSLOVNICA VIŠNJAN | tel. | 052/449 420 |
| Istarska 1, 52463 Višnjan | fax | 052/449 369 |
| POSLOVNICA TAR | tel. | 052/443 757 |
| Borgo bb, 52465 Tar | fax | 052/443 767 |
| POSLOVNICA PAZIN | tel. | 052/624 557 |
| Trg slobode 2, 52000 Pazin | fax | 052/621 160 |
| POSLOVNICA ŽMINJ | tel. | 052/846 270 |
| Pazinska bb, 52431 Žminj | fax | 052/846 490 |
| POSLOVNICA MOTOVUN | tel. | 052/681 571 |
| Kanal 5, 52424 Motovun | fax. | 052/681 572 |
| POSLOVNI CENTAR PULA – ROVINJ - |
LABIN | |
| PODRUŽNICA PULA (ŠIJANA) | tel. | 052/500 041 |
| J. Žakna 4b, 52100 Pula | fax | 052/215 973 |
| POSLOVNICA PULA (ROBNA KUĆA) | tel. | 052/215 977 |
| Dalmatinova 3, 52100 Pula | fax | 052/215 750 |
| POSLOVNICA PULA (VERUDA) | tel. | 052/392 193 |
| Tomassinijeva 32, 52100 Pula | fax | 052/392 195 |
| POSLOVNICA ROVINJ | tel. | 052/845 070 |
| S.Radića 9, 52210 Rovinj | fax | 052/845 079 |
| POSLOVNICA LABIN | tel. | 052/881 051 |
| Zelenice 10, 52220 Labin | fax | 052/881 053 |
| POSLOVNI CENTAR RIJEKA - BUZET |
||
| PODRUŽNICA RIJEKA | tel. | 051/213 360 |
| Janeza Trdine 6, 51000 Rijeka | fax | 051/212 253 |
| POSLOVNICA OPATIJA | tel. | 051/271 841 |
| Maršala Tita 140/3, 51410 Opatija | fax | 051/271 681 |
| POSLOVNICA VIŠKOVO | tel. | 051/504 320 |
| Viškovo 2, 51216 Viškovo | fax | 051/504 325 |
| POSLOVNICA BUZET | tel. | 052/663 417 |
| Trg Fontana 2, 52420 Buzet | fax | 052/663 393 |
| POSLOVNI CENTAR ZAGREB | ||
| POSLOVNICA ZAGREB | tel. | 01/6040 589 |
| Radnička cesta 34, 10000 Zagreb | fax | 01/6040 615 |
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.