Annual Report • Apr 30, 2013
Annual Report
Open in ViewerOpens in native device viewer
| I. | Financijski pokazatelji | 2 |
|---|---|---|
| II. | Uprava banke i Nadzorni odbor | 3 |
| III. | Izvješće Uprave | 4 |
| IV. | Izvješće Nadzornog odbora | 8 |
| V. | Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja | 10 |
| VI. | Izvješće revizije | 19 |
| VIII. | Korespondentne banke | 117 |
| IX. | Kontakti | 118 |
| X. | Poslovna mreža | 119 |
| BILANCA | (u tisućama kuna) |
|---|---|
| Ukupna sredstva | 2.671.638 |
| Ukupni vlasnički kapital | 255.156 |
| RAČUN DOBITI I GUBITKA | |
|---|---|
| Neto prihod iz redovitog poslovanja | 104.595 |
| Dobit prije oporezivanja | 21.495 |
| Dobit poslije oporezivanja | 17.246 |
Miro Dodić, dipl.oec. Predsjednik Uprave
Zamjenik predsjednika: Edo Ivančić, oec.
Predsjednik: Milan Travan, dipl.oec. Članovi: Marijan Kovačić, dipl.oec. Vlatko Reschner, dipl.oec. Anton Belušić, dipl.oec.
Marina Vidič, dipl.oec. Klaudija Paljuh, dipl.oec. Članica Uprave Članica Uprave
U ime Uprave predstavljam vam poslovne rezultate Istarske kreditne banke Umag d.d. za 2012. godinu.
Za hrvatsko gospodarstvo, kao i za čitav bankarski sustav 2012. godina bila je vrlo zahtjevna. U takvim uvjetima Banka je nastavila kontinuitet ostvarivanja uspješnih financijskih rezultata uz povećavanje tržišnog udjela u poslovanju banaka.
Ekonomska politika i gospodarstvo u Hrvatskoj 2012. godine bili su obilježeni nizom negativnih pokazatelja. Gospodarska situacija bila je vrlo teška tijekom čitave 2012. godine, što je iskazano velikim padom BDP-a i industrijske proizvodnje uz istovremeni rast potrošačkih cijena. Broj nezaposlenih prešao je brojku od 375 tisuća, a i dalje slijede vijesti o likvidacijama poduzeća, stečajevima, blokadama i sličnim nedaćama. Iskazan je pad inozemne potražnje i slaba domaća potražnja, a zadržava se nedostatak konkurentnosti gospodarstva. I dalje su prisutne brojne neizvjesnosti, poput tijeka procesa pristupanja Europskoj uniji, očekivanih troškova i koristi od pristupanja te dugoročne reakcije financijskih tržišta na nedavno snižavanje kreditnog rejtinga. Naime, tijekom godine objavljeno je rušenje kreditnog rejtinga Hrvatske od strane agencije Standard & Poor's, pa joj je tako nakon relativno prihvatljivog rejtinga BBB-, pripala oznaka BB+, popularno zvana i "junk" odnosno smeće. To između ostalog znači da će novi krediti državi imati osjetno više kamate. Monetarna politika koju provodi Hrvatska narodna banka nije doživjela neke promjene pa je tako kretanje tečaja i dalje relativno stabilno bez obzira na veću inflaciju u odnosu na zemlje unutar eurozone.
Hrvatska će se pridružiti Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine pa bi to trebalo pridonijeti oživljavanju povjerenja i investicija. Međutim, što se tiče prognoza za poslovanje u 2013. godini, europsko gospodarstvo očekuje još jedna izazovna godina prije no što nastupi stvarni oporavak. Naime, kriza u eurozoni i dalje negativno utječe na gospodarstva, a pozitivni pomaci mogu se očekivati zahvaljujući nedavnom popuštanju monetarne politike i novim koracima eurozone prema rješavanju problema banaka i bankarskoj uniji.
U Hrvatskoj nakon pada BDP od 1,8% u 2012.god. očekuje se prema podacima HNB-a rast od svega 0,3%, što je prema sadašnjem stanju vrlo ambiciozno kada su prognoze rasta za Europsku uniju svega 0,4%. Povoljnija kretanja očekuju se tek u drugoj polovici 2013.godine, a povećanje rasta može se očekivati tek u 2014. godini, ovisno o pravovremenom korištenju sredstava iz europskih fondova.
Uzimajući u obzir kretanja u Hrvatskoj i njenom europskom i svjetskom okruženju, Istarska kreditna banka Umag orijentirala se zadržavanju obujma poslovanja u skladu s kretanjima na veoma konkurentom bankarskom tržištu. I pored otežanih uvjeta poslovanja Banka ostvaruje u 2012. godini uspješne rezultate, krajem 2012. godine zauzima 13. mjesto od ukupno 31 banke u Hrvatskoj, a posluje s više od 7.000 poslovnih subjekata i oko 30.000 građana putem mreže od 25 poslovnica i drugih kanala distribucije.
Tijekom 2012. godine ostvaren je značajan rast imovine Banke, koja je veća za 5,5 % pa je na kraju 2012. godine iznosila 2.682 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu, kada je iznosila 2.541 milijuna kuna. Rast bilance omogućen je u najvećoj mjeri održavanjem rasta depozitne osnovice kao dokaz povjerenja klijenata.
Ukupni krediti Banke krajem 2012. godine iznosili su 1.545 milijuna kuna, što je za 1,5% više u odnosu na kraj 2011. godine. Time je Banka na kvalitetan način nastavila trend iz 2011. godine. Prema podacima Hrvatske narodne banke, na razini agregiranog bankarskog sektora ukupni neto kreditni portfelj komitentima bez kredita bankama iskazao je pad od 4,1%, dok je istovremeno Istarska kreditna banka Umag u tom segmentu uspjela zadržati visinu neto portfelja s padom od samo 0,2%. U segmentu kreditiranja gospodarstva Banka je ostvarila porast od 3,9 %, a isti je trend prisutan i u segmentu kreditiranja građana.
Ukupni depoziti Banke krajem prosinca 2012. godine iznosili su 2.287 milijuna kuna. Prema podacima Hrvatske narodne banke, depozitna osnovica agregiranog bankarskog sektora smanjena je za 2%, a Istarska kreditna banka Umag ostvarila je rast za 5,5%. U segmentu poslovanja s gospodarstvom rast depozita iznosio je 3 %, a u segmentu građanstva rast je još i veći i iznosi 5,7%. Posebno se ističe ras oročenih depozita za 10,8%.
Kvalitetnom poslovnom politikom, prilagodbom tržišnim uvjetima te povećanjem interne efikasnosti Banka je ostvarila dobit iz bankarskog poslovanja u iznosu od 96,4 milijuna kuna, što je za 2% manje od ostvarenja u 2011. Bruto dobit u 2012. godini ostvarena je u iznosu od 21,5 milijuna kuna, što je za 7,7% manje od prethodne 2011. godine. Neto dobit iznosila je 17,2 milijuna kuna, čime je Banka uspjela zadržati stabilnu razinu profitabilnosti. Prinos na aktivu iznosio je 0,82%, a povrat na kapital 6,32%.
| OPIS | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | 2011. | 2012. | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| IZNOS BILANCE | 2.119 | 2.237 | 2.248 | 2.418 | 2.541 | 2.682 | |
| 1 | rast bilance (%) | 11,84 | 5,58 | 0,49 | 7,55 | 5,10 | 5,55 |
| 2 | KREDITNI PORFELJ | 1246 | 1.449 | 1.452 | 1.509 | 1.521 | 1.545 |
| udio kredita u bilanci (%) | 58,80 | 64,77 | 64,59 | 62,41 | 59,86 | 57,61 | |
| 3 | DEPOZITI | 1877 | 1.940 | 1.925 | 2.062 | 2.166 | 2.287 |
| udio depozita u bilanci (%) | 88,58 | 86,72 | 85,63 | 85,28 | 85,24 | 85,27 | |
| 4 | odnos kredita i depozita (%) | 66,38 | 74,69 | 75,43 | 73,18 | 70,22 | 67,56 |
| 5 | BRUTO DOBIT - tisuće kuna | 35.021 | 35.203 | 26.665 | 22.117 | 23.292 | 21.495 |
| 6 | NETO DOBIT - tisuće kuna | 27.262 | 27.438 | 21.312 | 17.833 | 18.728 | 17.246 |
| 7 | BROJ ZAPOSLENIH - na bazi sati rada | 209 | 213 | 219 | 220 | 228 | 232 |
| AKTIVA PO ZAPOSLENOM - tisuće kuna | 10.139 | 10.502 | 10.265 | 10.991 | 11.145 | 11.560 |
Stabilni trend vidljiv je kod neto kamatnog prihoda koji je u 2012. godini iznosio 62,4 milijuna kuna, što je zadržano na razini 2011. godine. Pritom su ukupni kamatni troškovi porasli za 1,6%, što je značajno manje od godišnjeg rasta depozita, a bez obzira na negativne trendove na financijskom tržištu i vrlo niske referentne kamatne stope od svega 0,19% za tromjesečni euribor, kod kamatnih prihoda nije iskazan pad, već su zadržani na razini prethodne godine.
Istovjetni su trendovi iskazani i kod prihoda po naknadama koje Banka naplaćuje klijentima, gdje je povećanim aktivnostima prihod ostao gotovo nepromijenjen, a troškovi provizija su smanjeni radi nižih troškova platnog prometa.
Tijekom godine nastavljeno je s aktivnostima na osiguranju naplate kreditnih plasmana, što se u prvom redu odnosi na prevencije prilikom odobravanja kredita. Naime, u još jednoj godini ekonomske i gospodarske krize nastavljeno je smanjenje likvidnost klijenata, pa Banka i dalje kontinuirano provodi politiku rezerviranja za kreditne plasmane kako bi osigurali što bolju stabilnost u poslovanju u narednom razdoblju.
Rast Banke i unaprjeđenja u automatizaciji poslovnih procesa faktori su koji su utjecali na porast općih i administrativnih troškova za 4%. Biti dostupni u svakom, pa i malom mjestu u Istarskoj županiji, povećanje tržišnog udjela na području gradova Rijeke, Opatije, a naročito Zagreba, naša je dugogodišnja vizija i opredjeljenje. Kako bi kvaliteta usluga bila unaprijeđena, i u 2012. godini ulagali smo u tehničku infrastrukturu. Porast troškova stoga je opravdan spomenutim rastom imovine i zadržavanjem profitabilnosti na razini iznad prosjeka bankarskog sustava. To je naročito važno stoga što će ulaganja u infrastrukturu donijeti prihode u budućnosti.
Banka je tijekom čitave godine, kao i u proteklim godinama, imala visoku likvidnost, te se na međubankovnom tržištu pojavljuje isključivo kao kreditor.
Praćenje financijskih potreba građana, intenzivno fokusiranje na segment malog i srednjeg poduzetništva uz praćenje projekata koji potiču razvoj realnog sektora nastavljaju i dalje biti osnovne strateške smjernice našeg rasta i razvoja. Dugoročne politike poslovanja uvijek su usmjerene na ostvarivanje rasta iznad prosjeka rasta tržišta, povećanje efikasnosti i što racionalnije upravljanje troškovima. Poseban naglasak i dalje ćemo stavljati na unaprjeđenje kvalitete usluge klijentima, komunikaciju s njima i razumijevanje njihovih specifičnih potreba u trenutačnom tržišnom okruženju.
Zahvaljujem se svojim kolegama i zaposlenicima Banke što su svojim učešćem i naporima uspjeli dovesti Banku do dobrih rezultata u jednoj izrazitoj teškoj poslovnoj godini. Na kraju bih se želio zahvaliti svim našim dioničarima i klijentima na podršci i povjerenju.
Miro Dodić
Predsjednik Uprave Banke
U Umagu, 05.04.2013.
Cijenjeni dioničari i poslovni partneri,
Izuzetna mi je čast da i ove godine, kao predsjednik Nadzornog odbora mogu predstaviti poslovne rezultate Istarske kreditne banka Umag d.d.za 2012. godinu.
Nadzorni odbor Banke je tijekom poslovne 2012. godine održao ukupno 11 sjednica, a istovremeno su održavane i sjednice Revizorskog odbora. Nadzorni odbor je tijekom godine kontinuirano pratio rad Banke, te možemo ustvrditi da se poslovanje odvijalo u iznimno teškim uvjetima. Svoju kontrolnu funkciju Nadzorni odbor provodi putem Revizorskog odbora, te temeljem uvida u izvješća Interne revizije i kontrole. Uprava Banke podnijela je Nadzornom odboru godišnja financijska izvješća, izvješće o poslovanju Banke, kao i prijedlog odluke o rasporedu dobiti.
Sukladno svojim ovlastima zajedno sa Upravom i predstavnikom revizorske tvrtke PricewaterhouseCoopers d.o.o. preispitao dostavljena godišnja financijska izvješća za 2012. godinu, izvješće Uprave o poslovanju Istarske kreditne banke za 2012. godinu, kao i prijedlog odluke o rasporedu dobiti, te o rezultatima tih ispitivanja dostavlja Skupštini Banke na daljnju proceduru ovo izvješće.
Izvršena ispitivanja nedvojbeno pokazuju da je Uprava Banke tijekom 2012. godine sukladno svojim zakonskim obvezama redovito putem pisanih i usmenih izvješća obavještavala Nadzorni odbor o poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima sadašnjeg i budućeg vođenja poslova Banke, o uspješnosti poslovanja i rentabilnosti upotrebe kapitala, o kretanju osnovnih pozicija bilance, o kretanju prihoda i rashoda, a poglavito o poslovima značajnim za profitabilnosti poslovanja i likvidnosti, te o drugim pitanjima koja je Nadzorni odbor smatrao značajnim.
Rezultati našeg ispitivanja kao i mišljenje ovlaštenog revizora o realnosti i objektivnosti podataka iskazanih u financijskim izvješćima za 2012. godinu pokazuju da Banka posluje sukladno pozitivnim zakonskim propisima, općim aktima Banke i odlukama Glavne skupštine. Podržavamo u potpunosti i izvješće revizora koje također potvrđuje da financijska izvješća Banke za 2012. godinu prikazuju u svim aspektima realno i objektivno financijsko stanje Banke.
Nadzorni odbor daje suglasnost na predočena financijska izvješća za 2012. godinu i na izvješće o stanju Banke, te utvrđivanje istih, odnosno njihovo donošenje prepušta Glavnoj skupštini Banke.
Podržavamo prijedlog Uprave o rasporedu dobiti. Smatramo da je prijedlog u skladu s poslovnom politikom Banke i prihvaćenim smjernicama i planovima razvoja.
Pred Bankom, tijekom 2013. godine, koja neće biti nimalo laka, stoji zahtjevan zadatak sprovođenja poslovnih planova i zadataka. Oslanjajući se na ključne faktore uspješnosti među kojima se ističu nezaduženost i optimalna likvidnost Banka će i ubuduće nastaviti provoditi usvojenu dugoročnu poslovnu politiku baziranu na načelima kontinuiteta održivog poslovanja i na konzervativnoj osnovi vođenja poslovanja.
Na kraju, zahvaljujem dioničarima Banke na ukazanom povjerenju, Upravi banke na dobrom vođenju poslova, jasnoj viziji i iskaznoj stručnosti i odgovornosti. Nadalje, zahvaljujem svojim kolegama u Nadzornom odboru na podršci i suradnji, a na kraju posebno zahvaljujem klijentima što su svojom potporom i razumijevanjem omogućili rad i rast Banke.
U Umagu, 22. veljače 2013.godine
Predsjednik Nadzornog odbora
Milan Travan
Na temelju članka 250a stavak 4. i 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d. (u daljnjem tekstu: Društvo) dana 22. veljače 2013. godine daje sljedeću
Kao društvo čije su dionice uvrštene u kotaciju redovito tržište na Zagrebačkoj burzi d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. u skladu sa zakonskom regulativom, a u cilju uspostavljanja visokih kriterija korporativnog upravljanja, u svom poslovanju primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga HANFA) i Zagrebačke burze.
Detaljnija obrazloženja vezana uz primjenu Kodeksa korporativnog upravljanja Društvo daje u Godišnjem upitniku koji dostavlja Zagrebačkoj burzi d.d. i HANFA-i zajedno s godišnjim financijskim izvještajima radi javne objave.
Društvo ne odstupa od pravila utvrđenih navedenim Kodeksom korporativnog upravljanja.
Društvo primjenjuje računovodstvene politike kojima su uređeni postupci i tehnike u iskazivanju imovine, obveza, prihoda i rashoda te sastavlja i objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće o stanju Društva u skladu s važećim propisima i standardima struke.
Društvo planira tijekom 2013. godine svoje poslovanje i rezultate poslovanja i dalje činiti transparentnima i dostupnima javnosti.
Uprava i Nadzorni odbor su tijekom 2012. godine ulagali potrebne napore u cilju održavanja adekvatnog korporativnog upravljanja imajući u vidu ustroj i organizaciju, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Društva, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.
Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima navedeni su u Godišnjem izvješću Društva kao i podaci o značajnim dioničarima Društva te o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Društva.
U skladu s odredbama Statuta Društva, Uprava Društva sastoji se od 3 (tri) člana.
Članove Uprave kao i Predsjednika Uprave imenuje Nadzorni odbor na vrijeme do 5 (pet) godina.
Za člana Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.
Statut Društva može se izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine ako je za odluku o izmjeni Statuta glasovalo više od tri četvrtine ukupnog temeljnog kapitala Društva.
Uprava Društva ima prava, dužnosti i obveze utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Društva. Uprava vodi poslove Društva i upravlja njegovom imovinom, i pri tom je dužna i ovlaštena poduzeti sve radnje i donijeti sve odluke potrebne za uspješno vođenje poslova Društva i njegovo djelovanje.
U vođenju poslova Uprava Društva naročito osigurava da Društvo posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, da se sustavno prate rizici kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju odnosno usvajaju i primjenjuju procedure za upravljanje rizicima, sustavno prati, procjenjuje i primjenjuje strategija održavanja odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na rizike kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju, da funkcionira sustav unutarnjih kontrola za sva područja poslovanja Društva, nesmetano obavljaju poslovi revizije i kontrole, da Društvo vodi poslovne i druge knjige i poslovnu dokumentaciju, sastavlja knjigovodstvene dokumente, realno procjenjuje imovinu i obveze, sastavlja financijska i druga izvješća u skladu s računovodstvenim propisima i standardima te zakonom, te da izvješćuje i obavještava Hrvatsku narodnu banku sukladno propisima.
U skladu s potrebama u obavljanju svojih poslova, Uprava Društva osniva odbore ili druga tijela koja joj pomažu u radu. Stalne komisije koje djeluju u Društvu su Komisija za aktivu, pasivu, likvidnost i rizike, Kreditna komisija, Komisija za planiranje i upravljanje informatičkim tehnologijama i Komisija za procjenu prometne vrijednosti nekretnina na kojima se zasniva osiguranje odobrenih plasmana. Sustavom unutarnjih kontrola i postavljenih kontrolnih funkcija Banke detaljno se prati zakonitost, ispravnost, pravovaljanost i dokumentiranost procesa poslovanja, čime je Upravi osiguran adekvatan nadzor.
U skladu sa Statutom Društva Nadzorni odbor ima pet članova koji između sebe biraju predsjednika i njegova zamjenika. Članove Nadzornog odbora bira Glavna skupština Društva.
Nadzorni odbor Društva imenuje i razrješuje članove Uprave, usmjerava poslovnu politiku, aktivno pridonosi njenoj realizaciji i nadzire vođenje poslova. Nadzorni odbor Društva razmatra izvješća koja se odnose na poslovnu politiku, financijske rezultate poslovanja, kvalitetu rizične aktive, upravljanje rizicima, rad unutarnje revizije i kontrole, status otklanjanja nedostataka utvrđenih nadzorom središnje banke, vanjskih revizora i unutarnje revizije i kontrole, daje suglasnost na odluke i druge akte Uprave i drugih tijela Društva sukladno zakonu, aktima Društva i vlastitim odlukama, usvaja godišnji plan rada unutarnje revizije i kontrole.
Kao pomoćno tijelo Nadzornog odbora u Društvu je osnovan i Revizorski odbor, koji o svojim aktivnostima redovno izvješćuje Nadzorni odbor na njegovim sjednicama.
Sukladno odredbama članka 250.a stavka 4. i članka 272.p. Zakona o trgovačkim društvima, ova Izjava je sastavni dio Godišnjeg izvješća o stanju Društva za 2012. godinu. Sastavni dio ove Izjave je popunjeni godišnji Upitnik o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja HANFA-e i Zagrebačke burze d.d. koji sadrži sve odgovore i potrebna razjašnjenja.
Predsjednik Uprave
Miro Dodić, dipl.oec.
| OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU: | ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG D.D. |
|---|---|
| KONTAKT OSOBA I BROJ TELEFONA: | Ecija Marušić, 052 702 340 |
| DATUM ISPUNJAVANJA UPITNIKA: | 29.4.2013 |
Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.
Za pitanja koja su sadržana u upitniku, potrebno je napisati obrazloženje, samo onda ako pitanje to izričito traži.
Odgovori koji se nalaze u upitniku vrednuju se po određenom postotku, koji je iskazan na početku svakog poglavlja.
Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
| Broj pitanja | Pitanje |
|---|---|
| Odgovor DA/NE | Objašnjenje |
Odgovori na ovaj set pitanja nose 30% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
| Broj pitanja | Pitanje |
|---|---|
| Odgovor DA/NE | Objašnjenje |
5 Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti) NE
NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE: MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE;KLAUDIJA PALJUH, ČLANICA UPRAVE; MARINA VIDIČ, ČLANICA UPRAVE
NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE: MILAN TRAVAN, PREDSJEDNIK NO; EDO IVANČIĆ, ZAMJENIK PREDSJEDNIKA NO; MARIJAN KOVAČIĆ, ANTON BELUŠIĆ I VLATKO RESCHNER, ČLANOVI NO
Odgovori na ovaj set pitanja nose 20 % cjelokunog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
| Broj pitanja | Pitanje |
|---|---|
| Odgovor DA/NE | Objašnjenje |
29 Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odnora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)
NE NIJE IH BILO
DA
41 Je li komisija izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti) NE NIJE IH BILO
42 Je li komisija razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti) DA
Odgovori na ovo područje nose 10% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
| Broj pitanja | Pitanje |
|---|---|
| Odgovor DA/NE | Objašnjenje |
Odgovori na ovo poglavlje nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.
| Broj pitanja | Pitanje |
|---|---|
| Odgovor DA/NE | Objašnjenje |
62 Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti) NE
ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d.
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012.
115,
Sukladno Zakonu o računovodstvu Republike Hrvatske, Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d. («Banka») je dužna pobrinuti se da za svaku financijsku godinu budu sastavljeni financijski izvještaji u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) koje je objavio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB), koji pružaju istinit i fer pregled stanja u Banci, kao i njene rezultate poslovanja za navedeno razdoblje.
Nakon provedbe odgovarajućih analiza, Uprava opravdano očekuje da će Banka u dogledno vrijeme raspolagati odgovarajućim resursima, te stoga i dalje usvaja načelo vremenske neograničenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvještaja.
Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvještaja obuhvaćaju sljedeće:
Uprava je odgovorna za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija, koje u svakom trenutku s opravdanom točnošću prikazuju financijski položaj Banke. Također, Uprava je dužna pobrinuti se da financijski izvještaji budu u skladu sa Zakonom o računovodstvu ("Narodne novine" 109/07). Pored toga, Uprava je odgovorna za čuvanje imovine Banke te za poduzimanje opravdanih koraka za sprječavanje i otkrivanje prijevare i drugih nepravilnosti.
Za i u ime Uprave
Miro Dodić Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag Ernesta Miloša 1 52470 Umag Hrvatska 20. veljače 2013.
| (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) | Bilješka | 2012. | 2011. |
|---|---|---|---|
| Prihodi od kamata i slični prihodi | 124.235 | 126.418 | |
| Rashodi od kamata i slični rashodi | (56.671) | (55.953) | |
| Neto prihodi od kamata | 6 | 67.564 | 70.465 |
| Trošak umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke – neto |
7 | (10.104) | (15.046) |
| Neto prihodi od kamata nakon troškova umanjenja vrijednosti kredita |
57.460 | 55.419 | |
| Prihodi od naknada i provizija |
25.513 | 24.607 | |
| Rashodi od naknada i provizija | (4.142) | (4.351) | |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 8 | 21.371 | 20.256 |
| Tečajne razlike - neto |
9 | 12.997 | 15.316 |
| Rezultat od imovine namijenjene trgovanju – | 10 | 44 | (282) |
| neto | |||
| Ostali poslovni prihodi | 11 | 2.619 | 2.677 |
| Troškovi zaposlenih | 12 | (38.428) | (36.615) |
| Opći i administrativni troškovi | 13 | (22.898) | (22.174) |
| Troškovi amortizacije | 14 | (5.833) | (5.511) |
| Ostali rashodi iz poslovanja | 15 | (5.837) | (5.795) |
| Dobit prije poreza na dobit | 21.495 | 23.291 | |
| Porez na dobit | 16 | (4.249) | (4.563) |
| Neto dobit za godinu | 17.246 | 18.728 | |
| Ostali sveobuhvatni prihod: | |||
| 40 | - | ||
| Neto promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju |
|||
| Ukupno sveobuhvatni prihod za godinu | 17.286 | 18.728 | |
| Osnovna i razrijeđena zarada po dionici - redovne i povlaštene (u kunama) |
17 | 116,60 | 126,88 |
Bilješke na stranicama 27 do 106 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.
| (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) |
Bilješka | 31. prosinca 2012. |
31. prosinca 2011. |
1. siječnja 2011. |
|---|---|---|---|---|
| IMOVINA | ||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske |
18 | 488.724 | 373.926 | 299.138 |
| narodne banke | ||||
| Trezorski zapisi | 19 | 236.969 | 313.376 | 156.015 |
| Krediti i predujmovi bankama | 20 | 343.110 | 272.558 | 470.113 |
| Krediti i predujmovi klijentima | 21 | 1.466.907 | 1.451.290 | 1.341.680 |
| Financijska imovina namijenjena | 22 | - | 370 | 17.625 |
| trgovanju | ||||
| Investicijski vrijednosni papiri: | ||||
| - raspoloživi za prodaju |
23 | 2.825 | 2.825 | 2.825 |
| - drže se do dospijeća |
23 | 68.687 | 49.725 | 58.471 |
| Nematerijalna imovina | 24 | 2.934 | 3.128 | 2.805 |
| Nekretnine i oprema | 25 | 50.065 | 50.911 | 46.482 |
| Ulaganje u nekretnine | 26 | 5.179 | 4.798 | 6.152 |
| Dugotrajna imovina namijenjena | 27 | 2.842 | 4.608 | 1.353 |
| prodaji Ostala imovina |
27 | 3.396 | 3.078 | 3.454 |
| Potraživanja za predujam poreza | - | - | 1.873 | |
| na dobit | ||||
| 2.407.986 | ||||
| Ukupna imovina | 2.671.638 | 2.530.593 | ||
| OBVEZE | ||||
| Obveze prema bankama | 28 | 72.599 | 65.644 | 52.153 |
| Obveze prema klijentima | 29 | 2.309.756 | 2.186.873 | 2.085.699 |
| Hibridni financijski instrumenti | 30 | 23.728 | 18.786 | 18.423 |
| Ostale obveze | 31 | 10.256 | 11.036 | 11.462 |
| Obveze poreza na dobit | 16 | 143 | 12 | - |
| Ukupne obveze | 2.416.482 | 2.282.351 | 2.167.737 | |
| DIONIČKA GLAVNICA | ||||
| Dionički kapital | 32 | 162.997 | 162.997 | 162.997 |
| Trezorske dionice | 32 | (91) | (227) | - |
| Zadržana dobit | 33 | 54.453 | 47.715 | 43.495 |
| Rezerve | 33 | 37.797 | 37.757 | 33.757 |
| Ukupna dionička glavnica | 255.156 | 248.242 | 240.249 | |
| Ukupno dionička glavnica i obveze | 2.671.638 | 2.530.593 | 2.407.986 | |
Financijske izvještaje odobrila je i potpisala Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d., Umag, dana 20. veljače 2013. godine.
Miro Dodić Klaudija Paljuh Predsjednik Uprave Članica Uprave
Bilješke na stranicama 27 do 106 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.
| (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) |
Bilješka | Dionički kapital |
Vlastite dionice |
Premija na izdane dionice |
Rezerve | Zadržana dobit |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2011. |
32,3 3 |
162.800 | - | 197 | 33.757 | 43.495 | 240.249 |
| Neto dobit za godinu | - | - | - | - | 18.728 | 18.728 | |
| Ukupno sveobuhvatni | - | - | - | - | 18.728 | 18.728 | |
| prihodi Isplata dividende za |
- | - | - | - | (10.508) | (10.508) | |
| 2010. Prijenos u statutarne rezerve |
- | - | - | 4.000 | (4.000) | - | |
| Kupovina vlastiti dionica |
- | (227) | - | - | - | (227) | |
| Stanje 31. prosinca 2011. |
162.800 | (227) | 197 | 37.757 | 47.715 | 248.242 | |
| Neto dobit za godinu | - | - | - | - | 17.246 | 17.246 | |
| Ostali sveobuhvatni | - | - | - | 40 | - | 40 | |
| prihodi Ukupno sveobuhvatni |
- | - | - | 40 | 17.246 | 17.286 | |
| prihodi Isplata dividende za |
- | - | - | - | (10.508) | (10.508) | |
| 2011. Prodaja vlastitih |
- | 136 | - | - | - | 136 | |
| dionica Stanje 31. prosinca 2012. |
162.800 | (91) | 197 | 37.797 | 54.453 | 255.156 |
Bilješke na stranicama 27 do 106 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja
| (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) | Bilješka | 2012. | 2011. |
|---|---|---|---|
| Novčani tok od poslovnih aktivnosti | |||
| Dobit prije oporezivanja | 21.495 | 23.291 | |
| Usklađenja za nenovčane stavke: | |||
| Amortizacija nekretnina i opreme i nematerijalne imovine | 14 | 5.833 | 5.511 |
| Povećanje rezerviranja za umanjenje vrijednosti | 7 | 10.104 | 15.046 |
| Nerealizirane tečajne razlike – neto | 9 | (387) | (1.451) |
| Neto dobitak od imovine namijenjene trgovanju | 10 | (18) | (353) |
| Promjene u fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju | 10 | (26) | 635 |
| Neto prihodi od kamata | 6 | (67.564) | (70.465) |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 8 | (21.371) | (20.256) |
| Prihod od dividende | 11 | (366) | (433) |
| Ostala nenovčana sredstva | (1.161) | 363 | |
| Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti prije promjena na | (53.461) | (48.112) | |
| poslovnim sredstvima i obvezama | |||
| - neto smanjenje/(povećanje) sredstava kod HNB-a | 2.791 | (27.971) | |
| - neto smanjenje trezorskih zapisa, mjenica i obveznica | 58.112 | (148.862) | |
| - neto povećanje kredita i predujmova klijentima | (21.505) | (77.322) | |
| - neto smanjenje/(povećanje) ostale imovine | 57 | (2.263) | |
| - neto povećanje obveza prema bankama | 3 | 34 | |
| - neto povećanje obveza prema klijentima | 122.298 | 73.901 | |
| - neto smanjenje ostalih obveza | (828) | (627) | |
| Naplaćene kamate | 123.812 | 107.605 | |
| Plaćene kamate | (59.084) | (55.440) | |
| Primljena dividenda | 366 | 433 | |
| Naplaćene naknade i provizije | 25.411 | 24.607 | |
| Plaćene naknade i provizije | (4.136) | (4.351) | |
| Plaćeni porez na dobit | (4.118) | (2.678) | |
| Neto novčana sredstva ostvarena iz/(uporabljena za) poslovne | 189.809 | (161.046) | |
| aktivnosti | |||
| Novčani tok iz investicijske aktivnosti | |||
| Kupovina nematerijalne imovine | 24 | (920) | (1.431) |
| Kupovina nekretnina i opreme i ulaganja u nekretnine | 25,26 | (2.931) | (8.636) |
| Kupovina financijske imovine namijenjene trgovanju | - | (19.245) | |
| Primici od prodaje financijske imovine namijenjene trgovanju | 414 | 36.218 | |
| Neto novčana sredstva (uporabljena za)/ostvarena iz investicijske | (3.437) | 6.906 | |
| aktivnosti | |||
| Novčani tok iz financijskih aktivnosti | |||
| Povećanje ostalih pozajmljenih sredstava | 7.051 | 14.168 | |
| Smanjenje ostalih pozajmljenih sredstava | - | (653) | |
| Povećanje hibridnih financijskih instrumenata | 30 | 4.942 | - |
| Prodaja/(kupovina) vlastitih dionica | 32 | 136 | (227) |
| Isplata dividendi | (10.409) | (10.508) | |
| Neto novčana sredstva ostvarena iz financijske aktivnosti | 1.720 | 2.780 | |
| Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata | 188.092 | (151.360) | |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine | 35 | 432.629 | 583.367 |
| Neto novčani priljev/(odljev) iz poslovnih aktivnosti | 189.809 | (161.046) | |
| Neto novčani (odljev)/priljev iz ulagačkih aktivnosti | (3.437) | 6.906 | |
| Neto novčani priljev iz financijskih aktivnosti | 1.720 | 2.780 | |
| Efekt promjene tečajeva | (289) | 622 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine | 35 | 620.432 | 432.629 |
Bilješke na stranicama 27 do 106 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja
Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag ("Banka") osnovana je 1956. godine, a registrirana je kao dioničko društvo dana 19. prosinca 1989. godine. Sjedište Banke je u Umagu, Ernesta Miloša 1, Hrvatska.
GLAVNA SKUPŠTINA
Marijan Kovačić Predsjednik
NADZORNI ODBOR
| Milan Travan | Predsjednik |
|---|---|
| Edo Ivančić | Zamjenik predsjednika |
| Marijan Kovačić | Član |
| Vlatko Reschner | Član |
| Anton Belušić | Član |
| Miro Dodić | Predsjednik |
|---|---|
| Marina Vidič | Članica Uprave |
| Klaudija Paljuh | Članica Uprave |
Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2012. i 2011. godine dana je u bilješci 32.
Dionice Banke kotiraju na Redovnom tržištu na Zagrebačkoj burzi.
Banka je predmet regulatornih zahtjeva Hrvatske narodne banke. Navedeni propisi uključuju limite i ostala ograničenja koja se odnose na minimalne zahtjeve adekvatnosti kapitala, klasifikaciju kredita i izvanbilančnih obveza i rezerviranja koja pokrivaju kreditni rizik, pozicije likvidnosti, kamatne stope i stranih valuta. Na kraju godine Banka je ispunjavala sve regulatorne zahtjeve.
Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.
Osnovne računovodstvene politike primijenjene u pripremi financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Tamo gdje se osnovne računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja ("MSFI"), u opisu računovodstvenih politika Banke može se pozivati na određene Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2012. godine.
Financijski izvještaji sastavljeni su sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj. Poslovanje bankarskog sektora u Hrvatskoj i Banke provodi se u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama, prema kojem financijsko izvještavanje Banke propisuje Hrvatska narodna banka ("HNB"), koja predstavlja središnju nadzornu instituciju bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji izrađeni su sukladno navedenim propisima za banke.
Računovodstveni propisi na temelju kojih su pripremljeni ovi financijski izvještaji, odstupaju od MSFI-jeva kako u prezentaciji tako i u priznavanju i mjerenju. Potrebno je naglasiti sljedeće razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanje i mjerenje po MSFI:
Pravila priznavanja i mjerenja opisana u prethodnim odlomcima su definirana u HNB-ovoj Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (NN 1/2009). Međutim, prema HNBovoj Odluci o sadržaju revizije u kreditnim institucijama (NN 1/2009) od kreditne se institucije traži da pripremi financijske izvještaje sukladno Zakonu o računovodstvu, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Kako nije moguće pripremiti jedne financijske izvještaje poštujući i pravila HNB-a i pravila IFRS-a, Uprava Banke je odlučila pripremiti financijske izvještaje sukladno pravilima HNB-a, odnosno sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, koji se temelje na pravilima koja su prezentirana u prethodnim odlomcima.
Financijski izvještaji sastoje se od izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o financijskom položaju, izvještaja o promjenama kapitala, izvještaja o novčanom toku te bilježaka. Financijski izvještaji sastavljeni su primjenom metode povijesnog troška, osim revalorizacije određenih financijskih instrumenata po fer vrijednosti. Banka svoje troškove klasificira prema metodi troška. Financijski izvještaji prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu i izvještajnu valutu Banke. Na dan 31. prosinca 2012. godine, tečaj je bio 1 USD = 5,727 kn i 1 EUR = 7,546 kn (31. prosinca 2011.: 1 USD = 5,820 kn i 1 EUR = 7,530 kn).
Iznosi prikazani u financijskim izvještajima navedeni su u tisućama kuna. Objave rizika od financijskih instrumenata prikazane su u izvještaju o upravljanju financijskim rizicima u bilješci 3.
Izvještaj o novčanom toku prikazuje promjene novca i novčanih ekvivalenata nastale tijekom razdoblja iz poslovnih aktivnosti, ulagačkih aktivnosti i financijskih aktivnosti. Novac i novčani ekvivalenti uključuju visoko likvidna ulaganja. Bilješka 35 prikazuje u kojoj su stavci izvještaja o financijskom položaju uključeni novac i novčani ekvivalenti.
Novčani tok od poslovnih aktivnosti utvrđuje se korištenjem neizravne metode. Stoga se neto dobit usklađuje s nenovčanim stavkama, kao što su dobici ili gubici od mjerenja, promjene u rezerviranjima, kao i promjene u potraživanjima i obvezama. Nadalje, svi prihodi i rashodi od novčanih transakcija koji se mogu pripisati ulagačkim ili financijskim aktivnostima se eliminiraju. Primljene ili plaćene kamate klasificiraju se kao novčani tokovi od poslovnih aktivnosti. Novčani tokovi od ulagačkih i financijskih aktivnosti utvrđuju se korištenjem izravne metode. Raspodjela novčanih tokova u kategoriju poslovnih, ulagačkih ili financijskih ovisi o poslovnom modelu Banke (upravljačkom pristupu).
Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MSFI zahtijeva upotrebu određenih ključnih računovodstvenih procjena. Također se od Uprave zahtijeva da se služi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Banke. Promjene pretpostavki mogu imati značajan utjecaj na financijske izvještaje u razdoblju kada je došlo do takvih promjena. Uprava smatra da su navedene pretpostavke primjerene, te da stoga financijski izvještaji Banke realno i objektivno prikazuju njen financijski položaj i rezultate. Područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za ove financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.
Banka je tijekom godine usvojila sljedeće nove i dopunjene MSFI-je i smjernice Odbora za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC). Ukoliko je primjena standarda ili smjernica utjecala na financijske izvještaje ili rezultat Banke, taj je utjecaj naveden.
Dodaci MSFI-ju 7 Financijski instrumenti: Objavljivanja, Prestanak priznavanja (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2011. godine)
Ovaj dodatak promicat će transparentnost u izvještavanju o transakcijama transfera i poboljšati korisnikovo razumijevanje izloženosti riziku u svezi s transferima financijske imovine i učincima tih rizika na financijski položaj subjekta, osobito onih koji uključuju sekuritizaciju financijske imovine. Banka je usvojila ovaj dodatak koji utječe samo na objavljivanje i nema utjecaj na financijski položaj ili rezultat Banke.
(a) Novi i dopunjeni standardi koje je Banka usvojila (nastavak)
Dodaci MSFI-ju 1 Prva primjena, Fiksni datumi i hiperinflacija (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2011. godine)
Ovi dodaci uključuju dvije promjene MSFI-ja 1 Prva primjena MSFI-ja. Prvi zamjenjuje pozive na fiksni datum 1. siječnja 2004. godine s 'dan prelaska na MSFI-je', uklanjajući time potrebu da subjekti koji prvi puta primjenjuju MSFI-je prepravljaju transakcije prestanka priznavanja koje su se dogodile prije dana prelaska na MSFI-je. Drugi dodatak daje smjernice o tome kako subjekt treba nastaviti prezentirati financijske izvještaje u skladu s MSFI-jima nakon razdoblja u kojem subjekt nije mogao biti usklađen s MSFI-jima jer je njegova funkcionalna valuta bila izložena snažnoj hiperinflaciji. Dodaci nemaju utjecaj na financijski položaj ili rezultat Banke jer Banka ne primjenjuje standarde po prvi put.
MRS 12 Porezi na dobit – Odgođeni porezi (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2012. godine)
MRS 12 Porezi na dobit, trenutno zahtjeva da subjekt mjeri odgođeni porez vezan za imovinu ovisno o tome očekuje li subjekt da će nadoknaditi knjigovodstvenu vrijednost imovine kroz korištenje ili prodaju. Može biti teško i subjektivno procijeniti hoće li se vrijednost nadoknaditi kroz korištenje ili kroz prodaju kad se imovina mjeri korištenjem modela fer vrijednosti po MRS-u 40 Ulaganja u nekretnine. Ovaj dodatak stoga uvodi iznimku od postojećeg načela za mjerenje odgođene porezne imovine ili obveza koje nastaju iz ulaganja u nekretnine koje se mjere po fer vrijednosti. Kao rezultat dodataka, SIC 2 Porez na dobit – nadoknada revalorizirane imovine koja se ne amortizira se više neće primjenjivati na ulaganja u nekretnine koja se vode po fer vrijednosti. Dodaci također uključuju preostale smjernice u MRS 12 koje su ranije bile sadržane u SIC-u 21, koji je povučen. Nadopunjeni MRS 12 nema utjecaja na financijske izvještaje Banke, budući da Banka trenutno ne posjeduje ulaganja u nekretnine niti imovinu koja se priznaje po modelu revalorizacije, a koja se ne amortizira.
(b) Standardi i tumačenja koji su objavljeni ali još nisu na snazi
Određeni broj novih i dopunjenih standarda i tumačenja na snazi su za godišnja razdoblja koja počinju nakon 1. siječnja 2012. godine i nisu primijenjeni u pripremi ovih financijskih izvještaja.
Dodatak MRS-u 1 Prezentiranje financijskih izvještaja vezano za ostalu sveobuhvatnu dobit (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2012. godine)
Glavna promjena koja je rezultat ovih dodataka je zahtjev da subjekti grupiraju stavke prikazane u 'ostaloj sveobuhvatnoj dobiti' na osnovu toga je li ih naknadno moguće reklasificirati u račun dobiti i gubitka (usklada reklasifikacije). Dodaci se ne bave pitanjem koje stavke se prikazuju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Dodatak utječe samo na prezentaciju i zbog toga se ne očekuje utjecaj na financijski položaj ili rezultat Banke.
Dodatak MRS-u 19 Primanja zaposlenih (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine)
Ovi dodaci uklanjanju koridor pristup i izračunavaju financijske troškove na osnovi neto financiranja. Dodatak neće imati utjecaj na financijski položaj ili rezultat Banke.
(b) Standardi i tumačenja koji su objavljeni ali još nisu na snazi (nastavak)
MSFI 10 Konsolidirani financijski izvještaji (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine)
Cilj MSFI-ja 10 je utvrditi načela za prezentiranje i pripremu konsolidiranih financijskih izvještaja kada subjekt kontrolira jedno ili više drugih subjekata (subjekt koji kontrolira jedno ili više drugih subjekata) kako bi prezentirao konsolidirane financijske izvještaje. Određuje načela kontrole, te utvrđuje kontrole kao osnovu za konsolidaciju. Navodi kako primijeniti načelo kontrole u utvrđivanju kontrolira li ulagatelj subjekt u koji ulaže te mora li ga stoga konsolidirati. Navodi računovodstvene zahtjeve za pripremu konsolidiranih financijskih izvještaja. Ovaj standard neće imati utjecaja na financijske izvještaje Banke.
MSFI 11 Zajednički aranžmani (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine)
MSFI 11 realističnije odražava zajedničke aranžmane usredotočujući se na prava i obveze aranžmana, a ne na njegov pravni oblik. Postoje dvije vrste zajedničkih aranžmana: zajedničko poslovanje i zajednički pothvati. Zajedničko poslovanje je kad zajednički upravitelj ima prava na imovinu i obveze u svezi s aranžmanom te stoga evidentira svoje udjele u imovini, obvezama, prihodima i rashodima. Zajednički pothvati su kad zajednički upravitelj ima prava na neto imovinu aranžmana te stoga svoje udjele evidentira po metodi udjela. Proporcionalna konsolidacija zajedničkih pothvata više nije dozvoljena. Banka očekuje da MSFI 11 neće imati utjecaj na financijske izvještaje.
MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine)
MSFI 12 uključuje zahtjeve za objavljivanjem za sve oblike udjela u drugim subjektima, uključujući i zajedničke aranžmane, pridružena društva, društva s posebnom namjenom i druga vanbilančna ulaganja. Banka trenutno procjenjuje utjecaj MSFI-ja 12 na financijske izvještaje. Banka namjerava usvojiti novi standard s datumom stupanja na snagu.
MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine)
MSFI 13 ima za cilj povećati konzistentnost i smanjiti složenost dajući točnu definiciju fer vrijednosti i jedan izvor mjerenja fer vrijednosti te zahtjeve za objavljivanjem za uporabu u svim MSFI-jevima. Zahtjevi ne proširuju uporabu računovodstva fer vrijednosti, nego pružaju smjernice o tome kako bi se ono trebalo primjenjivati tamo gdje je njegova uporaba već potrebna ili dozvoljena drugim standardima unutar MSFI-ja ili US GAAP-a. Banka trenutno procjenjuje utjecaj MSFI-ja 13 na financijske izvještaje. Banka namjerava usvojiti novi standard s datumom stupanja na snagu.
MRS 27 (izmijenjen 2011) Odvojeni financijski izvještaji (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine)
MRS 27 (izmijenjen 2011) uključuje odredbe o odvojenim financijskim izvještajima preostale nakon što su kontrolne odredbe MRS-a 27 uključene u novi MSFI 10. Promjena ovog standarda neće imati utjecaja na financijske izvještaje Banke.
(b) Standardi i tumačenja koji su objavljeni ali još nisu na snazi (nastavak)
MRS 28 (izmijenjen 2011) Pridružena društva i zajednički pothvati (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine)
MRS 28 (izmijenjen 2011) uključuje zahtjeve da se zajednički pothvati, kao i pridružena društva, vode po metodi udjela nakon izdavanja MSFI-a 11. Promjena ovog standarda neće imati utjecaja na financijske izvještaje Banke.
IFRIC 20, Troškovi površinskog kopa u proizvodnoj fazi površinskog rudnika (izdan u listopadu 2011. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine)
Tumačenje pojašnjava da se koristi od djelatnosti površinskog iskopa evidentiraju u skladu s načelima MRS-a 2 Zalihe, u mjeri u kojoj se realiziraju u obliku proizvedenih zaliha. U mjeri u kojoj koristi predstavljaju poboljšan pristup rudi, subjekt treba priznati ove troškove kao 'imovinu od djelatnosti površinskog kopa' unutar dugotrajne imovine, pod uvjetom da su zadovoljeni određeni kriteriji. Ovaj dodatak nije primjenjiv na poslovanje Banke.
Objavljivanja – Prijeboj financijske imovine i financijskih obveza – Dodaci MSFI-ju 7 (izdani u prosincu 2011. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine)
Dodatak zahtijeva objavljivanja koja će omogućiti korisnicima financijskih izvještaja subjekta da procijene učinak ili potencijalni učinak prijeboja, uključujući i pravo na prijeboj. Dodatak će imati učinak na objavljivanja, ali neće imati učinka na mjerenje i priznavanje financijskih instrumenata. Banka razmatra utjecaj ovog dodatka.
Dodatak MSFI-ju 1 Prva primjena, vezano uz državne zajmove (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine)
Ovaj dodatak pojašnjava način na koji Banka koje prvi put primjenjuje MSFI iskazuje državni zajam odobren uz kamatu nižu od tržišne prilikom prijelaza na MSFI. Također dodaje isto izuzeće od retroaktivne primjene MSFI za subjekte koji prvi put primjenjuju MSFI kao i za subjekte koji ih ne primjenjuju prvi put kada je zahtjev za objavom uključen u MRS 20 izdan u 2008.godini. Ovaj dodatak nije primjenjiv na poslovanje Banke.
Dodaci MSFI-jima 10, 11 i 12 o prijelaznim odredbama (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1.siječnja 2013.godine)
Ovi dodaci omogućavaju dodatno izuzeće pri primjeni MSFI-ja 10, 11 i 12 ograničavajući zahtjev za objavom izmijenjenih usporednih podataka samo na prethodno razdoblje. Za objave koje se odnose na nekonsolidirane subjekte dodaci ukidaju zahtjev da se prezentiraju usporedni podaci za razdoblje prije prve primjene MSFI-ja 12. Banka razmatra utjecaj ovih dodataka.
(b) Standardi i tumačenja koji su objavljeni ali još nisu na snazi (nastavak)
Prijeboj financijske imovine i financijskih obveza – Dodaci MRS-u 32 (izdani u prosincu 2011. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2014. godine)
Dodatak je dodao smjernice za primjenu MRS-a 32 kako bi se riješile nedosljednosti utvrđene primjenom nekih od kriterija za prijeboj. To uključuje pojašnjenje značenja 'trenutno ima zakonski provedivo pravo prijeboja' te da se neki sustavi bruto podmirenja mogu smatrati ekvivalentom neto podmirenja. Banka razmatra utjecaj ovog dodatka.
MSFI 9 Financijski instrumenti (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2015. godine)
MSFI 9 je prvi standard koji je izdan kao dio šireg projekta zamjenjivanja MRS-a 39 Priznavanje i mjerenje. MSFI 9 zadržava, ali pojednostavljuje model miješanog mjerenja i utvrđuje dvije primarne kategorije mjerenja financijske imovine: amortizirani trošak i fer vrijednost. Osnova klasifikacije ovisi o poslovnom modelu subjekta i ugovornim karakteristikama novčanog tijeka financijske imovine. Smjernice MRS-a 39 o umanjenju vrijednosti financijske imovine i računovodstvu zaštite nastavljaju se primjenjivati. Banka ne očekuje da će MSFI 9 utjecati na financijske izvještaje. Banka namjerava usvojiti novi standard s datumom stupanja na snagu.
Dodatak MSFI-ju 10, MSFI-ju 12 i MRS-u 27 – Društva u koja se ulaže (objavljen 31. listopada 2012. godine, na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2014. godine)
Dodatak uvodi definiciju društva u koje se ulaže kao društva koje (i) pribavlja sredstva od ulagača u svrhu pružanja usluga upravljanja ulaganjima, (ii) se obvezuje prema svojim ulagačima da će svrha poslovanja biti ulaganje sredstava isključivo za potrebe porasta njihove vrijednosti ili ostvarenja prihoda od ulaganja i (iii) mjeri i procjenjuje svoja ulaganja na temelju fer vrijednosti. Društvo u koje se ulaže iskazivat će svoje podružnice po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, te će konsolidirati samo one podružnice koje pružaju usluge koje se odnose na ulagačke aktivnosti društva. Dodatkom MSFI-ja 12 uvode se nove objave, uključujući sve značajne prosudbe kojima se utvrđuje radi li se o društvu u koje se ulaže kao i informacije o financijskoj ili drugoj podršci nekonsolidiranoj podružnici, bilo da se radi o namjeri pružanja podrške podružnici ili se ista već pruža. Promjena ovog standarda neće imati utjecaja na financijske izvještaje Banke.
Godišnja poboljšanja u 2011. godini (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1.siječnja 2013.godine)
Godišnja poboljšanja rješavaju šest pitanja iz izvještajnog ciklusa 2009.-2011. godine. Sadrže promjene u:
MSFI-u 1, 'Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja'
MRS-u 1, 'Prezentiranje financijskih izvještaja'
MRS-u 16, 'Nekretnine, postrojenja i oprema'
MRS-u 32, 'Financijski instrumenti; Prezentiranje'
MRS-u 34, 'Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine'
Banka razmatra utjecaj ovih poboljšanja.
Podružnice su sva društva u kojima Banka, direktno ili indirektno, ima više od pola glasačkih prava ili na drugi način kontrolira poslovanje društava. Banka ima jednu podružnicu u potpunom vlasništvu - FIDUCIA d.o.o., Umag (vidi bilješku 23), koja je iskazana po trošku i nije konsolidirana u ovim financijskim izvještajima zbog njezine nematerijalnosti.
Transakcije u stranim valutama koje predstavljaju transakcije izražene u stranim valutama, ili koje se podmiruju u stranim valutama, preračunavaju se u funkcionalnu valutu koristeći tečaj na dan transakcije.
Monetarne stavke izražene u stranim valutama preračunavaju se tako da završni datum bude datum izvještavanja. Ako je dostupno nekoliko tečajeva, koristi se tečaj po kojem su budući novčani tokovi u obliku određene transakcije ili stanja mogli biti podmireni da je došlo do tih novčanih tokova. Nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po povijesnom trošku preračunavaju se prema tečaju na dan početnog priznavanja; nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po fer vrijednosti preračunavaju se koristeći tečaj na dan utvrđivanja fer vrijednosti.
Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim kad su odgođeni u glavnici kao dobici ili gubici od kvalificiranih instrumenata zaštite novčanog toka ili kvalificiranih instrumenata zaštite neto ulaganja.
Svi dobici i gubici od tečajnih razlika koji se priznaju u računu dobiti i gubitka iskazani su u neto iznosu u odgovarajućoj stavci računa dobiti i gubitka.
U slučaju promjena fer vrijednosti monetarne imovine izražene u stranoj valuti koja je klasificirana kao raspoloživa za prodaju, razlikuju se razlike u preračunu koje su rezultat promjena amortiziranog troška vrijednosnice i ostalih promjena knjigovodstvenog iznosa vrijednosnice.
Banka klasificira svoju financijsku imovinu u sljedeće kategorije: financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, krediti i potraživanja, investicijski vrijednosni papiri raspoloživi za prodaju i koji se drže do dospijeća. Klasifikacija ovisi o svrsi za koju je financijska imovina stečena. Uprava klasificira financijsku imovinu kod početnog priznavanja.
Ova kategorija ima pod-kategoriju: financijska imovina koja se drži radi trgovanja. Banka nema financijsku imovinu raspoređenu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kod početnog priznavanja. Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina namijenjena trgovanju ako je stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku ili ako je dio portfelja identificiranih financijskih instrumenata kojima se zajednički upravlja i za koje postoje dokazi o kratkoročnom ostvarenju profita. Imovina u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina ako se drži radi trgovanja ili ako se njena realizacija očekuje unutar razdoblja od 12 mjeseci od datuma bilance. Financijska imovina namijenjena trgovanju sastoji se od dužničkih i vlasničkih instrumenata.
Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka početno se priznaje po fer vrijednosti, a trošak transakcije iskazuje se u računu dobiti i gubitka.
Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Rezultata od imovine namijenjene trgovanju – neto' u razdoblju u kojem su nastali. Prihodi od dividendi od financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Ostalih poslovnih prihoda' kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende. Instrumenti se prestaju priznavati kada isteknu ili su prenesena prava na primitak novčanih tokova ili kada je Banka prenijela sve bitne rizike i koristi vlasništva, te kada postoji temelj za prestanak priznavanja takvog prijenosa.
Krediti i potraživanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaćanjem koja ne kotira na aktivnom tržištu, osim:
Krediti i potraživanja početno se priznaju po fer vrijednosti – što predstavlja novčanu naknadu za odobravanje ili kupnju kredita uključujući sve troškove transakcije – a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope. Krediti i potraživanja prikazuju se u izvještaju o financijskom položaju kao krediti i predujmovi bankama ili klijentima. Kamate na kredite prikazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Prihoda od kamata i sličnih prihoda'. U slučaju umanjenja vrijednosti, gubitak od umanjenja vrijednosti se prikazuje kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti kredita i priznaje se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Troška umanjenja vrijednosti kredita'.
Ulaganja koja se drže do dospijeća predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem za koju Uprava Banke ima pozitivnu namjeru i mogućnost držati je do dospijeća osim:
Početno se priznaju po fer vrijednosti uključujući izravne i neizravne troškove transakcije, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope. Kamate na ulaganja koja se drže do dospijeća prikazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Prihoda od kamata i sličnih prihoda'. U slučaju umanjenja vrijednosti, gubitak od umanjenja vrijednosti se prikazuje kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja i priznaje se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Neto dobitaka/(gubitaka) od investicijskih vrijednosnica'. Ulaganja koja se drže do dospijeća su državne obveznice, trezorski zapisi i mjenice.
Ulaganja raspoloživa za prodaju predstavljaju financijsku imovinu koja je namijenjena držanju u posjedu na neodređeno vrijeme, a koja se mogu prodati za potrebe tekuće likvidnosti ili promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta ili cijene kapitala ili koja se ne mogu klasificirati kao krediti i potraživanja, ulaganja koja se drže do dospijeća ili financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.
Financijska imovina raspoloživa za prodaju početno se priznaje po fer vrijednosti, što predstavlja novčanu naknadu uključujući trošak transakcije, te se naknadno mjeri po fer vrijednosti s tim da se dobici i gubici priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim gubitaka od umanjenja vrijednosti i pozitivnih i negativnih tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine. Ukoliko je vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju umanjena, kumulirani dobici ili gubici, koji su prethodno priznati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti priznaju se u računu dobiti i gubitka. Međutim, kamata je izračunata primjenom metode efektivne kamatne stope, a dobici i gubici monetarne imovine klasificirane kao raspoložive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka. Dividende na glavnične instrumente raspoložive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka u 'Prihodima od dividendi' kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
Banka koristi datum trgovanja za uobičajene ugovore prilikom iskazivanja transakcija s financijskom imovinom.
Financijske obveze Banke predstavljaju financijske obveze po amortiziranom trošku. Nema financijskih obveza po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka. Financijske obveze se prestaju priznavati kada prestanu postojati.
(a) Obveze iskazane po amortiziranom trošku
U ovu kategoriju spadaju financijske obveze koje nisu iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i mjere se po amortiziranom trošku. Financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku su depoziti banaka i klijenata, obveze po kreditima i hibridni financijski instrumenti.
Kod vrijednosnih papira razvrstanih u portfelje koji podliježu vrednovanju po fer vrijednosti kada postoji kotirana cijena na burzi u zemlji vrednovanje se provodi na temelju objavljene prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti. Prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti uzimaju se iz službenih izlistaja burze za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje. U slučaju da na dan vrednovanja na burzi postoji više prosječnih cijena financijske imovine koja se vrednuje izračunava se prosječna ponderirana cijena. U slučaju izostanka prosječne dnevne cijene na izlistaju o trgovanju na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti, fer vrijednost financijske imovine obračunava se na osnovu posljednje poznate dnevne prosječne cijene trgovanja u tekućem kalendarskom mjesecu. Za vrijednosne papire kojim se nije trgovalo tijekom tekućeg kalendarskog mjeseca od nastupajućeg dana vrednovanja, kao fer vrijednost uzima se posljednja utvrđena fer vrijednost u prethodnom kalendarskom mjesecu ukoliko je u tom mjesecu izvršeno trgovanje s promatranim vrijednosnim papirom.
Za vrijednosnice koje kotiraju na domaćem tržištu uzimaju se podaci kretanja cijena sa Zagrebačke burze ili drugog uređenog tržišta u zemlji, a za vrijednosnice koje kotiraju u inozemstvu uzimaju se podaci priznatih sudionika na tržištu kapitala u zemlji ili podaci na burzama u inozemstvu ili drugom uređenom tržištu u inozemstvu.
Za vrijednosne papire koji se vrednuju po fer vrijednosti, a kojima se nije trgovalo u prethodnom i tekućem kalendarskom mjesecu od dana vrednovanja kao i za one vrijednosne papire koji su uvršteni na burzama u inozemstvu, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na službenim internet stranicama renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala, ili prema telefonskoj kotaciji zadnje ponude na kupnju renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala, ili na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na stranicama financijsko-informacijskih servisa (Reuters ili Bloomberg i dr.) renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala.
Fer vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske raspoređenih u portfelj financijske imovine raspoložive za prodaju utvrđuju se po amortizacijskom trošku primjenom metode stvarnog prinosa i primjenom alternativnog modela izračuna fer vrijednosti na temelju posljednjih dražbi.
Za utvrđivanje vrijednosti udjela u investicijskim fondovima u portfelju Banke koriste se podaci o udjelima koji se dnevno objavljuju na web stranicama investicijskih fondova za svaki investicijski fond na kraju dana.
Fer vrijednost za zajmove i predujmove kao i obveze prema bankama i klijentima utvrđuju se korištenjem modela sadašnje vrijednosti na temelju ugovorenih novčanih tokova.
Financijska imovina prestaje se priznavati kad ugovorna prava na primanje novčanih tokova od te imovine prestanu postojati ili je imovina prenesena i kada su preneseni i svi bitni rizici i koristi vlasništva (odnosno ako svi bitni rizici i koristi nisu preneseni, Banka testira kontrolu kako bi se osiguralo da stalna uključenost na temelju bilo kojeg zadržanog prava kontrole ne sprječava prestanak priznavanja). Financijske obveze prestaju se priznavati kad su plaćene ili na neki drugi način prestale postojati.
Banka klasificira financijske instrumente u skupine prema njihovoj prirodi uzimajući u obzir karakteristike navedenih financijskih instrumenata. Klasifikacija je prikazana u tablici u nastavku:
| Kategorija (prema MRS-u 39) | Skupina (određuje Banka) | Podskupine | ||
|---|---|---|---|---|
| Dužničke vrijednosnice | ||||
| Financijska imovina koja se drži radi |
Vlasničke vrijednosnice | |||
| Financijska imovina po fer vrijednosti u |
trgovanja | |||
| računu dobiti i | ||||
| gubitka | ||||
| Krediti i predujmovi bankama: | ||||
| - Depoziti bankama | ||||
| Financijska imovina | - Krediti bankama | |||
| Prekoračenja | ||||
| Krediti i potraživanja | Krediti i predujmovi klijentima |
Krediti građanima (stanovništvo) |
Kreditne kartice | |
| Stambeni | ||||
| Hipoteke | ||||
| Ostalo | ||||
| Obrtnici | ||||
| Krediti poslovnim subjektima |
Veliki poslovni subjekti |
|||
| Mali i srednji poduzetnici |
||||
| Ostali | ||||
| Ulaganja koja se | Investicijske vrijednosnice – Dužničke | |||
| drže do dospijeća | vrijednosnice | Nekotirane | ||
| Financijska imovina raspoloživa za |
Investicijske vrijednosnice – Vlasničke i | Kotirane | ||
| prodaju | dužničke vrijednosnice | Nekotirane |
| Kategorija (prema MRS-u 39) | Skupina (određuje Banka) | Podskupina | |
|---|---|---|---|
| Obveze po kreditima | |||
| Financijske obveze po Financijske obveze amortiziranom trošku |
Depoziti banaka | ||
| Građani | |||
| Veliki poslovni subjekti | |||
| Depoziti klijenata | Mali i srednji poduzetnici |
||
| Hibridni instrumenti |
| Izvanbilančni | Preuzete obveze za kredite |
|---|---|
| financijski instrumenti |
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
Financijska sredstva i obveze se prebijaju i neto iznos se prikazuje u bilanci kada postoji zakonsko pravo za prijeboj ustanovljenog iznosa ili postoji namjera za rješavanje na neto osnovi ili kad se ostvarena sredstva i obveze istodobno poravnavaju.
Prihodi i rashodi od kamata za sve financijske instrumente koji nose kamatu priznaju se u sklopu 'Prihoda od kamata' ili 'Rashoda od kamata' u računu dobiti i gubitka primjenom metode efektivne kamatne stope.
Metoda efektivne kamatne stope je metoda obračuna amortizacijskog troška financijskih sredstava ili obveza i priznaju se u prihode ili rashode na vremenski proporcionalnoj osnovi. Efektivna kamatna stopa je stopa koja točno diskontira procijenjene buduće novčane isplate ili uplate na knjigovodstvenu vrijednost financijskog sredstva ili obveze tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta ili, kada je prikladno, kraćeg razdoblja. Prilikom izračuna efektivne kamatne stope, Banka procjenjuje novčane tokove uzimajući u obzir ugovorne uvjete financijskog instrumenta (npr. opciju predujma), ali ne razmatrajući buduće gubitke od kredita. Izračun uključuje sve naknade plaćene ili primljene između ugovornih stranaka, a koji čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i svih drugih premija ili diskonta.
Kada je vrijednost financijske imovine ili grupe sličnih financijskih sredstava umanjena, prihodi od kamata priznaju se primjenom kamatne stope koja se koristi za diskontiranje budućih novčanih tokova u svrhu mjerenja gubitka od umanjenja vrijednosti.
Naknade i provizije priznaju se kada nastanu i po izvršenju usluga. Naknade za odobravanje kredita, za koje postoji mogućnost povlačenja su odgođene (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznate kao usklađenje efektivne kamatne stope kredita. Naknade i provizije za pregovaranje ili sudjelovanje u pregovaranju o transakciji za treću stranku, kao što je stjecanje kredita, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili kupnja ili prodaja udjela, priznaju se po završetku pripadajuće transakcije.
Naknade i provizije obuhvaćaju uglavnom naknade za obavljanje platnog prometa, naknade za izdane garancije, otvorene akreditive i ostale usluge koje Banka pruža.
Prihodi od dividendi priznaju se u računu dobiti i gubitka kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
Na svaki datum bilance Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Vrijednost financijske imovine ili grupe financijskih sredstava je umanjena te do gubitaka od umanjenja vrijednosti dolazi ako, i samo ako, postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti kao rezultat jednog ili više događaja koji su nastupili nakon početnog priznavanja imovine ('događaj nastanka gubitka') i ako taj događaj (ili događaji) nastanka gubitka ima utjecaj na procijenjene buduće novčane tokove financijske imovine ili grupe financijskih sredstava koja se može pouzdano procijeniti.
Kriteriji koje Banka koristi za utvrđivanje objektivnih dokaza za postojanje gubitka od umanjenja vrijednosti uključuju:
(ii) nacionalni ili lokalni gospodarski uvjeti koji su vezani za neispunjavanje ugovornih obveza imovine u portfelju.
Procijenjeno razdoblje između nastanka gubitka i njegova utvrđivanja određuje Uprava za svaki pojedini portfelj. Korištena razdoblja općenito variraju od tri do dvanaest mjeseci. U iznimnim slučajevima odobravaju se i duža razdoblja.
Banka najprije procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti pojedinačno za financijsku imovinu koja je pojedinačno značajna, te pojedinačno ili kolektivno za financijsku imovinu koja nije pojedinačno značajna. Ako Banka utvrdi da nema objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti za pojedinačno procijenjenu financijsku imovinu, bez obzira je li značajna ili nije, ona uključuje imovinu u grupi financijskih sredstava sa sličnim karakteristikama kreditnog rizika te ih kolektivno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti. Imovina koja se pojedinačno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti i za koju se priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti ne uključuje se u kolektivnu procjenu umanjenja vrijednosti.
Iznos gubitka priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenog novčanog toka (isključujući buduće kreditne gubitke koji nisu nastali) diskontiranog po prvotnoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine je snižena korištenjem izračuna rezerviranja za umanjenje vrijednosti, te je iznos gubitka priznat u računu dobiti i gubitka. Ako kredit ili ulaganje koje se drži do dospijeća imaju promjenjivu kamatnu stopu, diskontirana stopa za mjerenje gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja važeću efektivnu kamatnu stopu koja je određena ugovorom. U svrhu praktičnosti, Banka može mjeriti umanjenje vrijednosti na temelju fer vrijednosti instrumenta koristeći postojeću tržišnu cijenu.
Izračun sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova založene financijske imovine odražava novčane tokove koji mogu nastati kao rezultat zapljene imovine umanjene za troškove dobivanja i prodaje zaloga, bez obzira je li zapljena izvjesna ili nije.
Za potrebe kolektivne procjene umanjenja vrijednosti financijska imovina se grupira na temelju sličnih karakteristika kreditnog rizika (tj. na temelju procesa ocjenjivanja Banke koji uzima u obzir vrstu imovine, sektor poslovanja, geografsku lokaciju, vrstu zaloga, status dospjelosti i ostale relevantne čimbenike). Navedene karakteristike su relevantne za procjenu budućih novčanih tokova za grupe takvih sredstava time što ukazuju na sposobnost dužnika za plaćanje svih dospjelih iznosa u skladu s ugovornim uvjetima imovine koja je predmetom procjene.
Budući novčani tokovi unutar grupe financijskih sredstava, koja se kolektivno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti, procjenjuju se na temelju ugovornih novčanih tokova imovine u Banci i gubitaka iz prošlosti za imovinu koja ima karakteristike kreditnog rizika koje su slične imovini u Banci. Gubici iz prošlosti usklađuju se na temelju postojećih podataka kako bi se odrazio učinak postojećih okolnosti koje nisu imale utjecaja na razdoblje na kojem se temelje gubici i kako bi se uklonili učinci okolnosti tog povijesnog razdoblja koje trenutno više ne postoje.
Procjene u promjenama budućih novčanih tokova za grupe sredstava trebale bi odražavati promjene pripadajućih promatranih podataka iz razdoblja u razdoblje (na primjer, promjene u stopama nezaposlenosti, cijene nekretnina, status plaćanja ili ostali čimbenici koji ukazuju na stupanj vjerojatnosti nastanka gubitaka u grupi i na opseg tih gubitaka). Banka redovno pregledava metodologiju i pretpostavke procijenjenih budućih novčanih tokova kako bi se smanjile sve razlike između procjene gubitka i stvarno nastalog gubitka.
Kada kredit nije naplativ, on se otpisuje na teret pripadajućeg rezerviranja za umanjenje vrijednosti kredita. Takvi se krediti otpisuju nakon izvršenja svih potrebnih procedura i nakon određivanja iznosa gubitka. Troškovi umanjenja vrijednosti koji se odnose na kredite i predujmove bankama i klijentima klasificiraju se kao troškovi umanjenja vrijednosti kredita, dok se troškovi umanjenja vrijednosti koji se odnose na investicijske vrijednosnice (u kategoriji vrijednosnica koje se drže do dospijeća) klasificiraju kao 'Neto dobici/(gubici) od investicijskih vrijednosnica'.
Ukoliko se u naknadnim razdobljima iznos umanjenja vrijednosti smanji i ukoliko se to smanjenje može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja umanjenja vrijednosti (kao što je poboljšanje dužnikovog kreditnog rejtinga), prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida usklađenjem iznosa rezerviranja za umanjenje vrijednosti. Iznos ukidanja priznaje se u računu dobiti i gubitka u trošku umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke.
Na svaki datum bilance Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. U slučaju glavničnih vrijednosnih papira koji su klasificirani kao raspoloživi za prodaju, značajan ili dugotrajan pad fer vrijednosti vrijednosnih papira ispod njihove nabavne vrijednosti uzima se u obzir prilikom razmatranja da li je vrijednost imovine umanjena. Ako takvi dokazi postoje za financijsku imovinu, kumulativni gubitak – koji se mjeri kao razlika između nabavne vrijednosti i tekuće fer vrijednosti umanjene za gubitak od umanjenja vrijednosti navedene financijske imovine koja je prethodno priznata u računu dobiti i gubitka – uklanja se iz glavnice i priznaje u računu dobiti i gubitka. Gubici od umanjenja vrijednosti koji se priznaju u računu dobiti i gubitka za glavnične instrumente ne ukidaju se kroz račun dobiti i gubitka.
Ako se naknadno poveća fer vrijednost dužničkog instrumenta, koji je klasificiran kao raspoloživ za prodaju, i ako se povećanje može objektivno povezati uz događaj nastao nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka, gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida kroz račun dobiti i gubitka.
Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja vrijednosti kad događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost možda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdio novčani tok (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.
Licence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (4 godine).
Nekretnine i oprema iskazani su u bilanci po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.
Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Banka imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete račun dobiti i gubitka u financijskom razdoblju u kojem su nastali.
Zemljište se ne amortizira. Amortizacija ostale imovine obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:
| Nekretnine | 33 godine |
|---|---|
| Računala | 4 godine |
| Oprema i ostalo | 3-10 godina |
| Vozila | 4 godine |
| Ulaganja u tuđu imovinu | 4-25 godina |
Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva ili do rezidualne vrijednosti sredstva ako je značajna.
Rezidualna vrijednost imovine i korisni vijek pregledavaju se na svaki datum bilance i po potrebi usklađuju. U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa (bilješka 2.11).
Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i iskazuju se u računu dobiti i gubitka.
Dugotrajna imovina klasificira se kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji ako će njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknađena putem prodaje prije nego stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji iskazuje se knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje, ovisno o tome koja je niža. Imovina mora biti raspoloživa za trenutnu prodaju u postojećem stanju i njena prodaja mora biti vrlo vjerojatna.
Ulaganja u nekretnine odnose se na poslovne zgrade koje se drže u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i Banka se njime ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem se slučaju svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.
Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranje za umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Ulaganja u tijeku se ne amortiziraju. Amortizacija se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine na njenu rezidualnu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe (33 godina).
Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Banka od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti kada nastanu. Ukoliko Banka počne koristiti ove nekretnine, ona se reklasificiraju u nekretnine i opremu te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troška koji će se naknadno amortizirati.
Banka uglavnom ima ugovore o operativnim najmovima. Ukupna plaćanja po operativnim najmovima terete troškove poslovanja u računu dobiti i gubitka primjenom pravocrtne metode tijekom razdoblja trajanja najma.
U slučaju raskida operativnog najma prije isteka razdoblja najma, sva zatezna plaćanja najmodavcu priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem je došlo do raskida.
Najmovi u kojima najmodavac zadržava bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Imovina u operativnom najmu uključuje se u 'Nekretnine i opremu' u bilanci. Imovina se amortizira po pravocrtnoj osnovi jednako kao i ostale stavke nekretnina i opreme. Prihod od najma priznaje se tijekom trajanja najma.
U izvještaju o novčanom toku novac i novčani ekvivalenti uključuju stanja s originalnim rokom dospijeća kraćim od 90 dana od datuma stjecanja, uključujući novac i stanje na tekućim računima banaka, potraživanja od drugih banaka i trezorske zapise.
Rezerviranja se priznaju ako Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Banka ne priznaje rezerviranja za buduće gubitke iz poslovanja.
Gdje postoje određene slične obveze, vjerojatnost da će za njihovo podmirenje biti potreban odljev sredstava određuje se razmatranjem kategorije obveza u cjelini. Rezerviranje se priznaje čak i ako je vjerojatnost odljeva sredstava u odnosu na bilo koju stavku koja se nalazi u istoj kategoriji obveza mala.
Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje prikazuje kao rashod od kamata.
Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji nastaje kada dužnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama, financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda.
Financijske garancije se prvotno priznaju u financijskim izvještajima po fer vrijednosti na datum kada je dana garancija. Nakon prvotnog priznavanja, obveze Banke po takvim garancijama mjere se po prvotnom vrednovanju, umanjenom za amortizaciju koja se obračunava kako bi se u računu dobiti i gubitka priznali prihodi od naknada ostvareni primjenom pravocrtne metode tijekom vijeka trajanja garancije, i najbolje procjene troška koji je potreban za podmirenje bilo koje financijske obveze na dan bilance, ovisno o tome što je više. Ove procjene utvrđuju se na temelju iskustva sa sličnim transakcijama i povijesnim gubicima, uzimajući u obzir i prosudbe Uprave.
Bilo koje povećanje obveze za garancije priznaje se u računu dobiti i gubitka u sklopu ostalih troškova poslovanja.
U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.
Obveze za otpremnine priznaju se kad Banka prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Banka priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana, bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine, kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma bilance, diskontiraju se na sadašnju vrijednost.
Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan bilance.
Banka upravlja imovinom za i u korist pravnih i fizičkih osoba, te zaračunava naknadu za takve usluge. Ako navedena imovina ne predstavlja imovinu Banke, ista nije uključena u bilancu.
Na temelju hrvatskih zakonskih odredbi tekući porez na dobit obračunava se po stopi od 20%. Uprava povremeno razmatra pozicije u poreznim prijavama s obzirom na tumačenja primjenjivih poreznih odredbi. Po potrebi Uprava utvrđuje rezerviranja na temelju očekivanih isplata Poreznoj upravi.
Iznos odgođenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike između porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. Međutim, odgođeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit ili porezni gubitak. Odgođena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknađena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomično primjenjuju na datum bilance.
Odgođena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive dobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za iskorištenje privremenih razlika.
Obveze po kreditima se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, iskazuju se po amortiziranom trošku; sve razlike između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope.
Naknada plaćena prilikom ugovaranja obveza po kreditima priznaje se kao trošak transakcije kredita ukoliko će dio ili cjelokupna obveza po kreditima biti povučena. U tom slučaju, plaćanje naknade odgađa se do povlačenja obveza po kreditima. Ukoliko nema dokaza da će se dio ili cjelokupna obveza po kreditima povući, naknada se kapitalizira kao predujam za potrebe likvidnosti, te se amortizira tijekom razdoblja obveza po kreditima na koju se odnosi.
Obveze po kreditima se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Banka ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilance.
Redovne i povlaštene dionice klasificirane su kao dionički kapital. Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, odbijaju se od dioničke glavnice umanjeno za sve povezane poreze. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke.
Raspodjela dividendi dioničarima Banke priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Banke.
Hibridni financijski instrumenti uključuju se u dopunski kapital Banke i koriste se u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija. Banka je dužna konvertirati likvidne hibridne instrumente u dionice ako adekvatnost kapitala padne ispod 70% od minimalno propisane adekvatnosti.
Poslovni segmenti prikazuju se u skladu s internim izvještajima koji se dostavljaju donositelju glavnih poslovnih odluka. Donositelj glavnih poslovnih odluka je osoba ili grupa koja alocira resurse poslovnim segmentima i ocjenjuje poslovanje segmenata određenog društva. Banka je odredila Upravu Banke kao donositelja glavnih poslovnih odluka.
Prihodi i rashodi izravno povezani sa svakim segmentom uključuju se pri utvrđivanju rezultata poslovnog segmenta.
U skladu s MSFI 8, Banka ima sljedeće poslovne segmente: poslovanje s građanima i poslovanje s poslovnim subjektima.
Tamo gdje je bilo potrebno, usporedni podaci su reklasificirani kako bi se postigao kvalitetniji prikaz financijskih informacija. Neto dobit ili ukupna aktiva i obveze nisu bili podložni navedenim promjenama. Izmjene su sljedeće:
| 31. prosinca 2011. | 31. prosinca 2011. Nakon |
||||
|---|---|---|---|---|---|
| Br | Stavka | Objašnjenje | Prije reklasifikacije | Reklasifikacija | reklasifikacije |
| (u tisućama kuna) | |||||
| Imovina | |||||
| (1) | Trezorski zapisi | Prijenos mjenica na | - | 313.376 | 313.376 |
| Trezorski zapisi i mjenice |
investicijske vrijednosne papire koji se drže do dospijeća |
363.101 | (363.101) | - | |
| Investicijski vrijednosni papiri: - drže se do |
|||||
| dospijeća | - | 49.725 | 49.725 | ||
| 1. siječnja 2011. | 1. siječnja 2011. | ||||
| Br | Stavka | Objašnjenje | Prije reklasifikacije | Reklasifikacija | Nakon reklasifikacije |
| (u tisućama kuna) | |||||
| Imovina | |||||
| (1) | Trezorski zapisi | Prijenos mjenica na | - | 156.015 | 156.015 |
| Trezorski zapisi i mjenice |
investicijske vrijednosne papire koji se drže do |
190.607 | (190.607) | - | |
| Investicijski vrijednosni papiri: - drže se do |
dospijeća |
U prijašnjim razdobljima potraživanja za eskontirane mjenice su bile iskazane u stavci trezorski zapisi i mjenice. Tijekom 2012. godine Uprava je zaključila da je prikladnije mjenice prikazati u stavci investicijskih vrijednosnih papira koja se drže do dospijeća.
Poslovne aktivnosti Banke izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a operativni rizici neizbježna su posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke.
Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno pregledava svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi se iskazale promjene na tržištima, proizvodima i najbolja praksa.
Upravljanje rizicima obavlja Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima prema politikama koje je odobrila Uprava. Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima utvrđuje, procjenjuje i provodi zaštitu od financijskih rizika u uskoj suradnji s operativnim jedinicama Banke. Uprava definira pisana načela za cjelokupno upravljanje rizicima kao i pisane politike koje pokrivaju određena područja, kao što su valutni rizik, kamatni rizik, kreditni rizik, korištenje derivativnih financijskih instrumenata i nederivativnih financijskih instrumenata. Nadalje, Odjel unutarnje revizije i kontrole odgovoran je za neovisni pregled upravljanja rizicima i kontrolnog okruženja.
Najznačajnije vrste rizika su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i drugi operativni rizici. Tržišni rizik uključuje valutni rizik, kamatni rizik i ostale vrste cjenovnog rizika.
Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određenog industrijskog segmenta koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan bilance. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosnih papira. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite. Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola rizika centralizirani su u obliku tima za upravljanje kreditnim rizikom u Odjelu upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima koji redovno izvještava Upravu Banke i voditelje svih poslovnih jedinica.
Prilikom mjerenja kreditnog rizika kredita i predujmova klijentima i bankama na razini ugovornih strana, Banka koristi tri komponente (i) 'vjerojatnost neispunjenja ugovornih obveza' od strane klijenta ili ugovornih stranki; (ii) trenutna izloženost prema ugovornoj strani i mogući budući razvoj prema kojem za Banku nastaje odgoda ispunjenja ugovornih obveza (izloženost zbog nepodmirenja obveza) te (iii) vjerojatni omjer povrata na nepodmirene obveze (gubitak u slučaju neplaćanja).
(i) Banka procjenjuje vjerojatnost nepodmirenja obveza pojedinih klijenata koristeći interne alate ocjenjivanja načinjene prema različitim kategorijama klijenata. Navedeni alati razvijeni su interno, kombiniraju statističke analize i prosudbe, te se po potrebi vrednuju usporedbom s raspoloživim vanjskim podacima. Klijenti Banke podijeljeni su u tri kategorije ocjenjivanja. Skala ocjenjivanja Banke, koju prikazujemo u dolje navedenoj tablici, odražava raspon vjerojatnosti nepodmirenja obveza koji je definiran za svaku kategoriju ocjenjivanja. To znači da se u načelu izloženost mijenja od kategorije do kategorije, ovisno o promjeni procjene vjerojatnosti nepodmirenja obveza. Alati ocjenjivanja pregledavaju se i unaprjeđuju po potrebi. Banka redovito vrednuje uspješnost ocjenjivanja, te njenu mogućnost predviđanja nepodmirenja obveza.
| Ocjenjivanje Banke |
Opis ocjene | Vanjska ocjena: Središnja banka |
|---|---|---|
| 1 | Potpuno nadoknadivi plasmani | A, A1 |
| 2 | Djelomično nadoknadivi plasmani | B1, B2, B3 |
| 3 | Nenadoknadivi plasmani | C |
Promatrana nepodmirenja obveza prema kategoriji ocjenjivanja mijenjaju se iz godine u godinu, osobito tijekom ekonomskog ciklusa.
Ulaganja u navedene vrijednosne papire i zapise smatra se načinom boljeg raspoređivanja kreditne kvalitete i istovremeno održavanja raspoloživog izvora financiranja.
Banka upravlja i kontrolira koncentracije kreditnog rizika gdje god je takav rizik utvrđen, a osobito u pogledu pojedinih klijenata i grupa, gospodarskih sektora i zemalja.
Izloženost prema bilo kojem zajmoprimcu, uključujući banke i brokere nadalje je ograničena podograničenjima koja pokrivaju bilančnu i izvanbilančnu izloženost, kao i dnevna ograničenja (rizik ispunjenja obveze) u odnosu na stavke kojima se trguje. Stvarna izloženost u odnosu na ograničenja svakodnevno se prate.
Izloženošću kreditnom riziku također se upravlja redovnom analizom sposobnosti zajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca u podmirivanju obveza otplate kamata i glavnice, te promjenom kreditnih ograničenja gdje je potrebno.
U nastavku navodimo daljnje specifične mjere kontrole i ublažavanja:
Banka koristi cijeli niz politika i postupaka u svrhu ublažavanja kreditnog rizika. Najtradicionalniji od njih je uzimanje zaloga za predujmove, što je uobičajena praksa. Banka uvodi smjernice o prihvatljivosti specifičnih kategorija zaloga ili ublažavanja kreditnih rizika. Najznačajnije vrste zaloga za kredite i predujmove su kako slijedi:
Dugoročna financijska sredstva i krediti društvima u pravilu su osigurani; revolving krediti fizičkim osobama u pravilu nisu osigurani. Nadalje, kako bi se smanjio kreditni gubitak Banka će tražiti dodatni zalog od ugovorne stranke čim se utvrde pokazatelji umanjenja vrijednosti za pojedine relevantne kredite i predujmove.
Zalog koji se drži kao osiguranje za svu financijsku imovinu osim za kredite i predujmove utvrđen je na temelju prirode instrumenta. Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i ostali zapisi u pravilu nisu osigurani uz iznimku vrijednosnih papira s pokrićem u imovini i sličnih instrumenata koji su osigurani portfeljima financijskih instrumenata.
Prvenstvena svrha ovih instrumenata je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenta. Garancije i stand-by akreditivi imaju isti kreditni rizik kao i krediti.
Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose kredita u obliku posudbi, garancija ili akreditiva. U pogledu kreditnog rizika na preuzete obveze kreditiranja, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu koji odgovara ukupno neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, potencijalni iznos gubitka manji je od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, budući da većina preuzetih obveza ovisi o održavanju specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata. Banka prati preostalo razdoblje do dospijeća kredita budući da dugoročne obveze općenito imaju veći stupanj kreditnog rizika u usporedbi s kratkoročnim obvezama.
Sustavi internog i vanjskog ocjenjivanja koji su opisani u bilješci 3.1.1 više su usredotočeni na raspoređivanje kreditne kvalitete od samog početka kreditnih i investicijskih aktivnosti. Za razliku od toga, rezerviranja za umanjenje vrijednosti priznaju se u svrhu financijskog izvještavanja samo za gubitke koji su nastali na dan bilance na temelju objektivnog dokaza o umanjenju vrijednosti (vidi bilješku 2.11).
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti iskazano u bilanci na kraju godine temelji se na važećim zakonskim propisima. Tablica u nastavku prikazuje postotak bilančnih stavki Banke koje se odnose na kredite i predujmove, te povezano rezerviranje (bez rezerviranja za portfelj) za umanjenje vrijednosti za svaku kategoriju internog ocjenjivanja Banke:
| 2012. | 2011. | |||
|---|---|---|---|---|
| Krediti i predujmovi klijentima |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti |
Krediti i predujmovi klijentima |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti |
|
| (u tisućama kuna) | (u tisućama kuna) | |||
| 1. Potpuno nadoknadivi plasmani | 1.358.512 | - | 1.339.707 | - |
| 2. Djelomično nadoknadivi plasmani |
169.472 | 48.093 | 168.667 | 44.518 |
| 3. Nenadoknadivi plasmani | 21.129 | 21.129 | 17.054 | 17.053 |
| 1.549.113 | 69.222 | 1.525.428 | 61.571 |
| 2012. | 2011. | |||
|---|---|---|---|---|
| Krediti i predujmovi klijentima (%) |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (%) |
Krediti i predujmovi klijentima (%) |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (%) |
|
| 1. Potpuno nadoknadivi plasmani 2. Djelomično nadoknadivi plasmani 3. Nenadoknadivi plasmani |
87,70 | - | 87,82 | - |
| 10,94 | 69,48 | 11,06 | 72,30 | |
| 1,36 | 30,52 | 1,12 | 27,70 | |
| 100,00 | 100,00 | 100,00 | 100,00 |
Interni alat za ocjenjivanje pomaže Upravi u određivanju postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti prema MRS-u 39 na temelju sljedećih kriterija koje je definirala Banka:
Politika Banke zahtijeva barem jednom godišnje ili češće, ako to nalažu pojedine okolnosti, pregled pojedine financijske imovine koja prelazi razinu materijalnosti. Rezerviranja za umanjenje vrijednosti za pojedine stavke određuju se prema procjeni gubitka nastalog na dan bilance, ovisno o slučaju, te se primjenjuju na sve značajne stavke. Procjena u pravilu obuhvaća postojeće zaloge (uključujući i ponovnu potvrdu svoje primjenjivosti) i očekivane primitke za pojedine stavke.
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na bilančnu imovinu je kako slijedi: | ||
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 411.402 | 213.855 |
| Trezorski zapisi | 236.969 | 313.376 |
| Krediti i predujmovi bankama | 343.110 | 272.558 |
| Krediti i predujmovi klijentima: | ||
| Krediti stanovništvu: | ||
| - Potrošački krediti | 118.122 | 119.184 |
| - Hipotekarni krediti | 27.223 | 27.132 |
| - Stambeni krediti | 213.935 | 211.935 |
| - Krediti obrtnicima | 153.791 | 149.244 |
| - Ostalo | 14.380 | 13.870 |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||
| − Veliki poslovni subjekti | 165.469 | 164.459 |
| − Mali i srednji poduzetnici | 762.207 | 697.462 |
| − Ostali | 11.780 | 68.004 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju | ||
| − Dužnički vrijednosni papiri | - | 370 |
| Investicijski vrijednosni papiri | ||
| − Dužnički vrijednosni papiri | 68.687 | 49.725 |
| Ostala imovina | 954 | 872 |
| 2.528.029 | 2.302.046 | |
| 2012. | 2011. | |
| (u tisućama kuna) | ||
| Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi: | ||
| Financijske garancije i akreditivi | 57.236 | 45.445 |
| Preuzete kreditne i ostale povezane obveze | 67.306 | 85.618 |
| 124.542 | 131.063 | |
| Na dan 31. prosinca | 2.652.571 | 2.433.109 |
Gornji pregled prikazuje maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2012. i 2011. godine ne uzimajući u obzir zalog ili ostale instrumente osiguranja kredita. U pogledu bilančne imovine, gore navedena izloženost temeljena je na neto knjigovodstvenoj vrijednosti koja je iskazana u bilanci.
Kako je prikazano gore, 71,60% ukupne maksimalne bilančne izloženosti odnosi se na kredite i predujmove bankama i klijentima (2011.: 74,88%); nadalje, 16,27% predstavlja ulaganja koja se drže kod Hrvatske narodne banke (2011.: 9,29%).
Uprava je uvjerena u svoju sposobnost daljnjeg kontroliranja i održavanja minimalne izloženosti kreditnom riziku Banke kao rezultat portfelja kredita i predujmova na temelju sljedećeg:
Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema zemljopisnoj regiji na dan 31. prosinca 2012. godine. Za potrebe ove tablice, Banka je alocirala izloženosti na regije prema zemljama sjedišta klijenata.
| (u tisućama kuna) | Hrvatska | Europska unija |
Ostale zemlje |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 411.402 | - | - | 411.402 |
| Trezorski zapisi | 236.969 | - | - | 236.969 |
| Krediti i predujmovi bankama | 68.256 | 227.558 | 47.296 | 343.110 |
| Krediti i predujmovi klijentima: | ||||
| Krediti stanovništvu: | ||||
| - Potrošački krediti | 118.122 | - | - | 118.122 |
| - Hipotekarni krediti | 27.223 | - | - | 27.223 |
| - Stambeni krediti | 213.935 | - | - | 213.935 |
| - Krediti obrtnicima | 153.791 | - | - | 153.791 |
| - Ostalo | 14.380 | - | - | 14.380 |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||||
| − Veliki poslovni subjekti | 165.469 | - | - | 165.469 |
| − Mali i srednji poduzetnici | 762.207 | - | - | 762.207 |
| − Ostali | 11.780 | - | - | 11.780 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju – | ||||
| dužnički vrijednosni papiri | - | - | - | - |
| Investicijski vrijednosni papiri – | ||||
| dužnički vrijednosni papiri | 68.687 | - | - | 68.687 |
| Ostala imovina | 943 | 11 | - | 954 |
| Na dan 31. prosinca 2012. | 2.253.164 | 227.569 | 47.296 | 2.528.029 |
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Hrvatska | Europska unija |
Ostale zemlje |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije i akreditivi | 57.236 | - | - | 57.236 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
67.306 | - | - | 67.306 |
| Na dan 31. prosinca 2012. | 124.542 | - | - | 124.542 |
| (u tisućama kuna) | Hrvatska | Europska unija |
Ostale zemlje |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 213.855 | - | - | 213.855 |
| Trezorski zapisi | 313.376 | - | - | 313.376 |
| Krediti i predujmovi bankama | 6.744 | 223.320 | 42.494 | 272.558 |
| Krediti i predujmovi klijentima: | ||||
| Krediti stanovništvu: | ||||
| - Potrošački krediti | 119.184 | - | - | 119.184 |
| - Hipotekarni krediti | 27.132 | - | - | 27.132 |
| - Stambeni krediti | 211.935 | - | - | 211.935 |
| - Krediti obrtnicima | 149.244 | - | - | 149.244 |
| - Ostalo | 13.870 | - | - | 13.870 |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||||
| − Veliki poslovni subjekti | 164.459 | - | - | 164.459 |
| − Mali i srednji poduzetnici | 697.462 | - | - | 697.462 |
| − Ostali | 68.004 | - | - | 68.004 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju – dužnički vrijednosni papiri |
370 | - | - | 370 |
| Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri |
49.725 | - | - | 49.725 |
| Ostala imovina | 867 | 5 | - | 872 |
| Na dan 31. prosinca 2011. | 2.036.227 | 223.325 | 42.494 | 2.302.046 |
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Hrvatska | Europska unija |
Ostale zemlje |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije i akreditivi | 45.445 | - | - | 45.445 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
85.618 | - | - | 85.618 |
| Na dan 31. prosinca 2011. | 131.063 | - | - | 131.063 |
Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditnom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema gospodarskim sektorima poslovanja klijenata.
| 2012. godina (u tisućama kuna) |
Financijske institucije |
Proizvodnja | Nekretnine | Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanj a |
Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke |
411.402 | - | - | - | - | - | - | 411.402 |
| Trezorski zapisi i mjenice | - | - | - | - | 236.96 9 |
- | - | 236.969 |
| Krediti i predujmovi bankama |
343.110 | - | - | - | - | - | - | 343.110 |
| Krediti i predujmovi klijentima: |
||||||||
| Krediti stanovništvu: | ||||||||
| − Potrošački | - | - | - | - | - | - | 118.122 | 118.122 |
| − Hipotekarni | - | - | - | - | - | - | 27.223 | 27.223 |
| − Stambeni krediti | - | - | - | - | - | - | 213.935 | 213.935 |
| − Ostali | - | - | - | - | - | - | 14.380 | 14.380 |
| - Krediti obrtnicima | - | - | - | - | - | - | 153.791 | 153.791 |
| Krediti poslovnim subjektima: |
||||||||
| − Veliki poslovni subjekti | - | 42.850 | 3.638 | 59.797 | - | 59.184 | - | 165.469 |
| − Mali i srednji poduzetnici |
2.585 | 131.735 | 149.279 | 235.268 | 243.34 0 |
- | 762.207 | |
| − Ostali | - | - | - | - | 11.780 | - | - | 11.780 |
| Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri |
- | 4.060 | 2.890 | 48.869 | - | 3.627 | 9.241 | 68.687 |
| Ostala imovina | 9 | 93 | 79 | 189 | 21 | 165 | 398 | 954 |
| Na dan 31. prosinca 2012. |
757.106 | 178.738 | 155.886 | 344.123 | 248.770 | 306.31 6 |
537.090 | 2.528.029 |
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| 2012. godina (u tisućama kuna) |
Finan cijske institucije |
Proizvo dnja |
Nekret nine |
Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanja |
Obrtnici | Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije i akreditivi |
- | 21.082 | 14.301 | 6.348 | - | 12.802 | 2.703 | - | 57.236 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
32 | 8.852 | 12.959 | 5.684 | 352 | 6.593 | 6.032 | 26.802 | 67.306 |
| Na dan 31. prosinca 2012. |
32 | 29.934 | 27.260 | 12.032 | 352 | 19.395 | 8.735 | 26.802 | 124.542 |
| 2011. godina (u tisućama kuna) |
Financijske institucije |
Proizvodnja | Nekretnine | Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanj a |
Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke |
213.855 | - | - | - | - | - | - | 213.855 |
| Trezorski zapisi | - | - | - | - | 313.37 6 |
- | - | 313.376 |
| Krediti i predujmovi bankama |
272.558 | - | - | - | - | - | - | 272.558 |
| Krediti i predujmovi klijentima: |
||||||||
| Krediti stanovništvu: | ||||||||
| − Potrošački | - | - | - | - | - | - | 119.184 | 119.184 |
| − Hipotekarni | - | - | - | - | - | - | 27.132 | 27.132 |
| − Stambeni krediti | - | - | - | - | - | - | 211.935 | 211.935 |
| − Ostali | - | - | - | - | - | - | 13.870 | 13.870 |
| - Krediti obrtnicima | - | - | - | - | - | - | 149.244 | 149.244 |
| Krediti poslovnim subjektima: |
||||||||
| − Veliki poslovni subjekti | - | 55.212 | - | 55.641 | - | 53.606 | - | 164.459 |
| − Mali i srednji poduzetnici |
1.135 | 125.193 | 152.297 | 213.018 | - | 205.81 9 |
- | 697.462 |
| − Ostali Financijska imovina |
- | - | - | - | 68.004 | - | - | 68.004 |
| namijenjena trgovanju – dužnički vrijednosni papiri |
- | - | - | - | - | 370 | - | 370 |
| Investicijski vrijednosni papiri – dužnički vrijednosni papiri |
- | 578 | 1.629 | 32.690 | - | 13.202 | 1.626 | 49.725 |
| Ostala imovina | 16 | 65 | 68 | 190 | 13 | 148 | 371 | 872 |
| Na dan 31. prosinca 2011. |
487.564 | 181.048 | 153.994 | 301.539 | 381.312 | 273.22 6 |
523.362 | 2.302.046 |
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| 2011. godina (u tisućama kuna) |
Finan cijske institucije |
Proizvo dnja |
Nekret nine |
Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanja |
Obrtnici | Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Financijske | |||||||||
| garancije i | - | 20.165 | 5.354 | 4.694 | - | 11.936 | 3.296 | - | 45.445 |
| akreditivi | |||||||||
| Preuzete obveze za | |||||||||
| kredite i ostale | 456 | 19.960 | 12.343 | 7.669 | 216 | 12.517 | 5.840 | 26.617 | 85.618 |
| kreditne obveze | |||||||||
| Na dan 31. prosinca 2011. |
456 | 40.125 | 17.697 | 12.363 | 216 | 24.453 | 9.136 | 26.617 | 131.063 |
Krediti i predujmovi sažeto se prikazuju kako slijedi:
| 31. prosinca 2012. | 31. prosinca 2011. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | Krediti i predujmovi |
Krediti i predujmovi |
Krediti i predujmovi |
Krediti i predujmovi |
|
| klijentima | bankama | klijentima | bankama | ||
| Nedospjeli i vrijednost nije umanjena | 1.297.493 | 349.075 | 1.312.578 | 277.073 | |
| Dospjeli, ali vrijednost nije umanjena | 61.019 | - | 27.129 | - | |
| Vrijednost pojedinačno umanjena | 190.601 | - | 185.721 | - | |
| Bruto | 1.549.113 | 349.075 | 1.525.428 | 277.073 | |
| Umanjeno za: rezerviranje za umanjenje vrijednosti |
(82.206) | (5.965) | (74.138) | (4.515) | |
| Neto | 1.466.907 | 343.110 | 1.451.290 | 272.558 | |
| Pojedinačno umanjena vrijednost | (69.222) | - | (61.572) | - | |
| Ispravak vrijednosti portfelja | (12.984) | (5.965) | (12.566) | (4.515) | |
| Ukupno | (82.206) | (5.965) | (74.138) | (4.515) |
Ukupno rezerviranje za umanjenje vrijednosti za kredite i predujmove iznosi 88.171 tisuće kuna (2011.: 78.653 tisuća kuna) od čega 69.222 tisuća kuna (2011.: 61.572 tisuće kuna) predstavlja pojedinačno umanjenu vrijednost kredita, te preostali iznos od 18.949 tisuća kuna (2011.: 17.081 tisuća kuna) predstavlja rezerviranje za portfelj. Daljnje informacije o rezerviranjima za umanjenje vrijednosti za kredite i predujmove bankama i klijentima nalaze se u bilješkama 20 i 21.
Tijekom godine koja je završila 31. prosinca 2012. ukupni krediti i predujmovi Banke veći su za 5 % (31.prosinca 2011. veći za 8,8%). Ovakvo usporavanje rasta plasmana je uglavnom rezultat općeg stanja na financijskom tržištu i usporenih gospodarskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj. Prilikom stupanja na nova tržišta ili ulaska u nove gospodarske grane, kako bi minimalizirala potencijalno povećanje izloženosti kreditnom riziku, Banka se više usredotočila na poslovanje s većim brojem malih i srednjih poduzetnika, bankama s dobrim kreditnim rejtingom ili na klijente iz stanovništva koji imaju zadovoljavajuća jamstva.
Kreditna kvaliteta portfelja kredita i predujmova koji nisu dospjeli niti im je vrijednost umanjena može se procijeniti na temelju internog sustava ocjenjivanja kojeg je Banka usvojila.
| (u tisućama kuna) | Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita |
810 | - | - | 1.464 | - | - | - | 2.274 |
| Krediti osigurani: | ||||||||
| - stambenim nekretninama |
109.272 | - | 27.707 | 55.679 | 19.501 | 160.103 | - | 372.262 |
| - drugim nekretninama | 487.453 | 168 | 9.015 | 54.379 | 2.161 | 8.935 | - | 562.111 |
| - financijskom imovinom namijenjenom trgovanju |
6.048 | - | - | - | - | - | - | 6.048 |
| - novčanim depozitima | 1.996 | - | 11.479 | 1.446 | - | 9.819 | - | 24.740 |
| Ukupno | 605.579 | 168 | 48.201 | 112.968 | 21.662 | 178.857 | - | 967.435 |
| Neosigurani iznos | 204.010 | 11.653 | 64.511 | 14.107 | - | 21.566 | 14.211 | 330.058 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
809.589 | 11.821 | 112.712 | 127.075 | 21.662 | 200.423 | 14.211 | 1.297.49 3 |
| (u tisućama kuna) | Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama druge banke |
4.750 | - | - | - | - | - | - | 4.750 |
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita |
967 | - | - | 631 | - | - | - | 1.598 |
| Krediti osigurani: | ||||||||
| - stambenim nekretninama |
91.684 | - | 22.497 | 56.617 | 16.005 | 156.738 | - | 343.541 |
| - drugim nekretninama | 508.534 | - | 15.909 | 70.387 | 3.733 | 9.079 | - | 607.642 |
| - financijskom imovinom namijenjenom trgovanju |
6.375 | - | - | - | - | - | - | 6.375 |
| - novčanim depozitima | 2.445 | - | 9.409 | 1.261 | - | 10.693 | 770 | 24.578 |
| Ukupno | 614.755 | - | 47.815 | 128.896 | 19.738 | 176.510 | 770 | 988.484 |
| Neosigurani iznos | 148.484 | 68.591 | 65.843 | 11.757 | - | 16.509 | 12.910 | 324.094 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
763.239 | 68.591 | 113.658 | 140.653 | 19.738 | 193.019 | 13.680 | 1.312.57 8 |
Smatra se da vrijednost kredita i predujmova koji su dospjeli s dospijećem manjim od 90 dana nije umanjena, osim ako su dostupne druge informacije koje ukazuju na suprotno. Bruto iznos kredita i predujmova klijentima prema kategorijama koji su dospjeli ali čija vrijednost nije umanjena bio je kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti osigurani: | ||||||||
| - stambenim nekretninama | 3.372 | - | 1.283 | 3.152 | 3.537 | 6.478 | - | 17.822 |
| - drugim nekretninama | 21.618 | - | 64 | 16.517 | 331 | - | - | 38.530 |
| - novčanim depozitima | 862 | - | - | - | - | 362 | - | 1.224 |
| Ukupno | 25.852 | - | 1.347 | 19.669 | 3.868 | 6.840 | - | 57.576 |
| Neosigurani iznos | 2.090 | 72 | 732 | 287 | - | 95 | 167 | 3.443 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
27.942 | 72 | 2.079 | 19.956 | 3.868 | 6.935 | 167 | 61.019 |
| (u tisućama kuna) | Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti osigurani: | ||||||||
| - stambenim nekretninama | 8.239 | - | 385 | 1.558 | 4.598 | 8.546 | - | 23.326 |
| - drugim nekretninama | 1.756 | - | 9 | 256 | - | - | - | 2.021 |
| - novčanim depozitima | - | - | 244 | - | - | 586 | - | 830 |
| Ukupno | 9.995 | - | 638 | 1.814 | 4.598 | 9.132 | - | 26.177 |
| Neosigurani iznos | 23 | - | 770 | 44 | - | - | 115 | 952 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
10.018 | - | 1.408 | 1.858 | 4.598 | 9.132 | 115 | 27.129 |
Nakon početnog priznavanja kredita i predujmova fer vrijednost zaloga temelji se na tehnikama procjene vrijednosti koje se u pravilu koriste za pripadajuću imovinu. U nadolazećim razdobljima fer vrijednost se ažurira na temelju tržišne cijene ili pokazatelja slične imovine.
Krediti i predujmovi klijentima čija vrijednost je pojedinačno umanjena prije uključivanja novčanog toka od zaloga iznose 190.601 tisuća kuna (2011.: 185.721 tisuća kuna). Unatoč kvalitetnom zalogu, zbog značajnog kašnjenja i lošeg kreditnog rejtinga dužnika, trebalo je izvršiti umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja.
Pregled bruto iznosa kredita i predujmova prema kategorijama čija je vrijednost pojedinačno umanjena, te fer vrijednost pripadajućeg zaloga kojeg Banka drži kao osiguranje je kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni Stambeni | Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita |
3.593 | - | 1.492 | - | - | - | - | 5.085 |
| Krediti osigurani: | ||||||||
| - stambenim nekretninama |
45.528 | - | 2.942 | 7.442 | 2.641 | 10.668 | - | 69.221 |
| - drugim nekretninama | 81.170 | - | 383 | 4.419 | - | 739 | - | 86.711 |
| - novčanim depozitima | 139 | - | - | - | - | 458 | - | 597 |
| Ukupno | 130.430 | - | 4.817 | 11.861 | 2.641 | 11.865 | - | 161.614 |
| Neosigurani iznos | 16.665 | - | 6.639 | 2.241 | - | 581 | 2.861 | 28.987 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
147.095 | - | 11.456 | 14.102 | 2.641 | 12.446 | 2.861 | 190.601 |
| (u tisućama kuna) | Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošački | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni Stambeni | Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita |
3.776 | - | - | - | - | - | 1.489 | 5.265 |
| Krediti osigurani: | ||||||||
| - stambenim nekretninama |
42.294 | - | 2.590 | 8.394 | 3.398 | 13.895 | - | 70.571 |
| - drugim nekretninama | 78.079 | - | 2.878 | 3.945 | 316 | 451 | - | 85.669 |
| - novčanim depozitima | 139 | - | - | - | - | 666 | - | 805 |
| Ukupno | 124.288 | - | 5.468 | 12.339 | 3.714 | 15.012 | 1.489 | 162.310 |
| Neosigurani iznos | 13.233 | - | 7.237 | 1.550 | - | 96 | 1.295 | 23.411 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
137.521 | - | 12.705 | 13.889 | 3.714 | 15.108 | 2.784 | 185.721 |
U aktivnosti restrukturiranja spadaju produženi aranžmani plaćanja, promjene i odgode plaćanja. Politike i procedure vezane za restrukturiranje temelje se na kriterijima koji, prema prosudbi Uprave Banke, ukazuju na to da će se plaćanje najvjerojatnije nastaviti. Navedene politike se stalno pregledavaju. Restrukturiranje se najčešće primjenjuje osobito na kredite za financiranje pravnih osoba.
Prema Moody'su trezorski zapisi imali kreditni rejting BAA3, koji je od 1. veljače 2013. smanjen na Ba1, dok su komercijalni zapisi i mjenice bez kreditne ocjene. Banka ne očekuje da će naplata trezorskih zapisa biti otežana jer se radi o kratkoročnim vrijednosnicama koje se po dospijeću redovito podmiruju.
Na dan 31. prosinca preuzeta imovina u zamjenu za potraživanje je kako slijedi:
| Vrsta imovine | Knjigovodstvena vrijednost (u tisućama kuna) |
|
|---|---|---|
| 2012. | 2011. | |
| Poslovni prostor | 2.842 | 4.608 |
Preuzeta imovina prodaje se čim prije moguće, a primici se koriste u svrhu smanjenja neplaćenih dugova. Preuzeta imovina klasificira se u bilanci kao ostala imovina namijenjena prodaji. Banka poduzima sve korake kako bi se prodaja ostvarila u 2013. godini.
Banka je izložena tržišnim rizicima, a to je rizik da će fer vrijednost ili budući novčani tokovi financijskog instrumenta varirati zbog promjena tržišnih cijena. Tržišni rizici nastaju na temelju otvorenih pozicija u kamatnim, valutnim i vlasničkim financijskim instrumentima, te su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama razine kolebljivosti tržišnih stopa ili cijena kao što su kamatne stope, kreditne marže, tečajevi stranih valuta i cijena vlasničkih vrijednosnih papira. Banka kategorizira izloženosti tržišnom riziku u portfelj trgovanja ili portfelj ne-trgovanja.
Tržišni rizici koji nastaju na temelju aktivnosti trgovanja i ne-trgovanja koncentrirani su na području Sektora Riznica i financijska tržišta Banke. Upravi i voditeljima svake poslovne jedinice redovito se predaju izvještaji.
Portfelji trgovanja uključuju pozicije koje nastaju na temelju tržišnih transakcija gdje Banka djeluje kao nalogodavac s klijentima ili s tržištem.
Portfelji ne-trgovanja prvenstveno nastaju na temelju upravljanja kamatnim stopama maloprodajnom i komercijalnom bankarskom imovinom i obvezama Banke. Portfelji ne-trgovanja također se sastoje od valutnog rizika i rizika kapitala koji nastaju na temelju ulaganja Banke koja se drže do dospijeća i koja su raspoloživa za prodaju.
U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, Banka provodi strategiju zaštite od rizika. Najznačajnija tehnika mjerenja kojom se Banka koristi za mjerenje i kontroliranje tržišnog rizika je povijesna simulacija. Banka je izvršila procjenu mogućeg kretanja veličina pojedinih financijskih instrumenata primjenom prosječnih mjesečnih kamatnih stopa na sve financijske instrumente iskazane s varijabilnim prinosom, kretanja tečaja EUR i USD te burzovnog indeksa CROBEX u posljednje tri godine poslovanja.
Na dan 31. prosinca 2012. godine, da je euro ojačao za 4% i 4% za 2011. godinu u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 65 tisuća kuna manja (2011.: 107 tisuća kuna veća), uglavnom kao rezultat pozitivnih tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita i predujmova, depozita i obveza po kreditima izraženih u eurima.
Na dan 31. prosinca 2012. godine, da je dolar ojačao za 10% i 10% za 2011. godinu u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 1 tisuću kuna manja (2011.: 71 tisuća kuna veća), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita i predujmova, depozita i obveza po kreditima izraženih u dolarima.
Izračuni navedenih procjena provedeni su sukladno metodologiji Hrvatske narodne banke koja se koristi za praćenje izloženosti Banke valutnom riziku.
Na dan 31. prosinca 2012. godine, da su kamatne stope na imovini bile 5%, odnosno 0,31 postotni poen više (2011.: 5%, odnosno 0,33 postotni poen više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 4.385 tisuća kuna (2011.: 4.487 tisuća kuna) viša, uglavnom kao rezultat većih prihoda od kamata na plasmane s promjenjivim stopama.
Na dan 31. prosinca 2012. godine, da su kamatne stope na obvezama bile 10%, odnosno 0,28 postotni poen više (2011.: 10%, odnosno 0,28 postotni poen više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 5.103 tisuća kuna (2010.: 4.714 tisuća kuna) manja, uglavnom kao rezultat većih rashoda od kamata na obveze po depozitima s promjenjivim stopama.
Banka je izložena učincima fluktuacija tečajeva stranih valuta na svoj financijski položaj i na novčane tokove.
Banka upravlja valutnim rizikom postavljanjem načela i limita izloženosti stranim valutama i dnevnim praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava primarno nastojeći minimalizirati neusklađenost između stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući redovno dnevno poslovanje u granicama dnevnih potencijalnih gubitaka. Parametri se redovno pregledavaju u skladu s fluktuacijama tečajeva stranih valuta i korelacije između valuta.
Tablica u nastavku sažeto prikazuje izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. prosinca. Tablica prikazuje financijske instrumente Banke u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema valutama.
| (u tisućama kuna) | HRK | EUR | USD | Ostale valute |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2012. | |||||
| IMOVINA | |||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke | 427.742 | 57.790 | 1.283 | 1.909 | 488.724 |
| Trezorski zapisi | 60.759 | 176.210 | - | - | 236.969 |
| Krediti i predujmovi bankama | - | 276.733 | 37.360 | 29.017 | 343.110 |
| Krediti i predujmovi klijentima | 348.950 | 1.084.82 8 |
33.129 | - | 1.466.907 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju | - | - | - | - | - |
| Investicijski vrijednosni papiri: | |||||
| -raspoloživi za prodaju | 2.813 | 12 | - | - | 2.825 |
| - drže se do dospijeća | 68.687 | - | - | - | 68.687 |
| Ostala imovina | 946 | 8 | - | - | 954 |
| Ukupna financijska imovina | 909.897 | 1.595.58 1 |
71.772 | 30.926 | 2.608.176 |
| OBVEZE | |||||
| Obveze prema bankama | 20.468 | 52.131 | - | - | 72.599 |
| Obveze prema klijentima | 668.151 | 1.544.53 6 |
72.991 | 29.379 | 2.315.05 7 |
| Hibridni financijski instrumenti | - | 23.728 | - | - | 23.728 |
| Ostale obveze | 10.256 | - | - | - | 10.256 |
| Ukupne financijske obveze | 698.875 | 1.620.395 | 72.991 | 29.379 | 2.421.640 |
| Neto bilančna neusklađenost | 211.022 | (24.814) | (1.219) | 1.547 | 186.536 |
| Nepovučena sredstva po kreditima | 67.306 | - | - | - | 67.306 |
| Ukupna neto neusklađenost | 278.328 | (24.814) | (1.219) | 1.547 | 253.842 |
| (u tisućama kuna) | HRK | EUR | USD | Ostale valute |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2011. IMOVINA |
|||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke | 320.860 | 50.335 | 1.672 | 1.059 | 373.926 |
| Trezorski zapisi | 145.030 | 168.346 | - | - | 313.376 |
| Krediti i predujmovi bankama | 596 | 205.854 | 42.034 | 24.074 | 272.558 |
| Krediti i predujmovi klijentima | 324.567 | 1.097.88 4 |
28.839 | - | 1.451.29 0 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju | 370 | - | - | - | 370 |
| Investicijski vrijednosni papiri: - raspoloživi za prodaju -drže se do dospijeća Ostala imovina |
2.813 49.725 868 |
12 - 4 |
- - - |
- - - |
2.825 49.725 872 |
| Ukupna financijska imovina | 844.829 | 1.522.43 5 |
72.545 | 25.133 | 2.464.942 |
| OBVEZE Obveze prema bankama |
14.931 | 50.713 | - | - | 65.644 |
| Obveze prema klijentima | 618.220 | 1.471.18 3 |
72.994 | 24.476 | 2.186.87 3 |
| Hibridni financijski instrumenti Ostale obveze |
- 11.002 |
18.786 33 |
- 1 |
- - |
18.786 11.036 |
| Ukupne financijske obveze | 644.153 | 1.540.715 | 72.995 | 24.476 | 2.282.339 |
| Neto bilančna neusklađenost | 200.676 | (18.280) | (450) | 657 | 182.603 |
| Nepovučena sredstva po kreditima | 74.594 | - | - | - | 74.594 |
| Ukupna neto neusklađenost | 275.270 | (18.280) | (450) | 657 | 257.197 |
Kamatni rizik novčanog toka predstavlja rizik fluktuacije budućih novčanih tokova financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Rizik fer vrijednosti kamatne stope predstavlja rizik fluktuacije vrijednosti financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Banka je izložena učincima fluktuacija važećih kamatnih stopa u pogledu rizika fer vrijednosti i rizika novčanog toka. Kamatne marže mogu se povećati kao rezultat takvih promjena, ali mogu i smanjiti gubitke u slučaju neočekivanih promjena. Uprava određuje ograničenja glede razine neusklađenosti visine kamatnih stopa koja može postojati.
U tablici u nastavku sažeto je prikazana izloženost Banke kamatnom riziku. U tablici je prikazana imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji.
| (u tisućama kuna) | Do 1 mjeseca |
Od 1- 3 mjeseca |
Od 3 - 12 mj. |
Od 1- 3 god. |
Iznad 3 godine |
Beska matno |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2012. IMOVINA |
|||||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
411.402 | - | - | - | - | 77.322 | 488.724 |
| Trezorski zapisi | 60.177 | 90.968 | 85.824 | - | - | - | 236.969 |
| Krediti i predujmovi bankama |
343.110 | - | - | - | - | - | 343.110 |
| Krediti i predujmovi klijentima |
140.372 | 39.351 | 240.56 6 |
206.116 | 840.50 2 |
- | 1.466.90 7 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju |
- | - | - | - | - | - | - |
| Investicijski vrijednosni papiri: | - | - | - | - | - | - | - |
| - raspoloživi za prodaju -drže se do dospijeća |
8.405 | 16.885 | 43.397 | - | - - |
2.825 - |
2.825 68.687 |
| Ostala imovina | - | - | - | - | 954 | 954 | |
| Ukupna financijska imovina | 963.466 | 147.204 | 369.78 7 |
206.116 | 840.50 2 |
81.101 | 2.608.17 6 |
| OBVEZE | |||||||
| Obveze prema bankama | 203 | 1.940 | 17.449 | 14.996 | 38.011 | - | 72.599 |
| Obveze prema klijentima | 765.623 | 526.232 | 935.86 2 |
50.357 | 1.214 | 30.468 | 2.309.75 6 |
| Hibridni financijski instrumenti Ostale obveze |
- 10.256 |
23.728 - |
- - |
- - |
- - |
- - |
23.728 10.256 |
| Ukupne financijske obveze | 776.082 | 551.900 | 953.31 1 |
65.353 | 39.225 | 30.468 | 2.416.33 9 |
| Neto bilančna neusklađenost |
187.384 | (404.696) | (583.524) | 140.763 | 801.27 7 |
50.633 | 191.837 |
| Nepovučena sredstva po kreditima |
67.306 | - | - | - | - | - | 67.306 |
| Ukupna neto neusklađenost | 254.690 | (404.696) | (583.524) | 140.763 | 801.27 7 |
50.633 | 259.143 |
| (u tisućama kuna) | Do 1 mjeseca |
Od 1- 3 mjeseca |
Od 3 - 12 mj. |
Od 1- 3 god. |
Iznad 3 godine |
Beska matno |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2011. | |||||||
| IMOVINA | |||||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
213.855 | - | - | - | - | 160.071 | 373.926 |
| Trezorski zapisi | 33.669 | 130.888 | 148.81 9 |
- | - | - | 313.376 |
| Krediti i predujmovi bankama |
272.558 | - | - | - | - | - | 272.558 |
| Krediti i predujmovi klijentima |
123.353 | 40.932 | 219.33 5 |
272.705 | 794.96 5 |
- | 1.451.29 0 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju |
- | - | - | - | 370 | - | 370 |
| Investicijski vrijednosni papiri: | |||||||
| - raspoloživi za prodaju | - | - | - | - | 2.825 | - | 2.825 |
| -drže se do dospijeća | 17.132 | 13.087 | 18.975 | 531 | - | - | 49.725 |
| Ostala imovina | - | - | - | - | - | 871 | 871 |
| Ukupna financijska imovina | 660.567 | 184.907 | 387.12 9 |
273.236 | 798.16 0 |
160.942 | 2.464.94 1 |
| OBVEZE | |||||||
| Obveze prema bankama | 2.002 | 467 | 16.778 | 9.728 | 36.669 | - | 65.644 |
| Obveze prema klijentima | 868.681 | 368.402 | 874.48 9 |
44.093 | 1.225 | 29.983 | 2.186.87 3 |
| Hibridni financijski instrumenti | - | 18.786 | - | - | - | - | 18.786 |
| Ostale obveze | 11.048 | - | - | - | - | - | 11.048 |
| Ukupne financijske obveze | 881.731 | 387.655 | 891.26 7 |
53.821 | 37.894 | 29.983 | 2.282.35 1 |
| Neto bilančna neusklađenost |
(221.164) | (202.748) | (504.138) | 219.415 | 760.26 6 |
130.959 | 182.590 |
| Nepovučena sredstva po kreditima |
74.394 | - | - | - | - | - | 74.394 |
| Ukupna neto neusklađenost | (146.770) | (202.748) | (504.138) | 219.415 | 760.26 6 |
130.959 | 256.984 |
Rizik likvidnosti je rizik da Banka neće biti u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze kada dospiju na plaćanje i zamijeniti sredstva prilikom njihovog povlačenja. Posljedica ovoga može biti nemogućnost podmirivanja obveza plaćanja deponentima, odnosno podmirivanja obveza kreditiranja.
Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje novčanim izvorima koji se sastoje od prekonoćnih depozita, sredstava na tekućim računima, depozita koji dospijevaju, povlačenja sredstava kredita, garancije koje se podmiruju iz marži i ostalih iznosa na poziv. Banka ne održava novčane izvore da bi pokrila sve navedene potrebe jer je iz iskustva moguće s velikom pouzdanošću predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava. Uprava utvrđuje limite za najniže iznose sredstava koja dospijevaju, a koja su raspoloživa za podmirivanje iznosa plativih na poziv te najniže iznose međubankarskih i ostalih kredita za pokriće neočekivanih iznosa sredstava koja se povlače na zahtjev. Banka dnevno upravlja rezervama likvidnosti osiguravajući Banci zadovoljenje potreba njenih klijenata.
Izvore likvidnosti redovno preispituje Sektor Riznica i financijska tržišta Banke kako bi se održala raznolikost prema valuti, zemljopisnom području, davatelju sredstava, proizvodu i ročnosti.
Tablica u nastavku prikazuje novčane tokove koje Banka mora platiti na ime nederivativnih financijskih obveza prema preostalim ugovornim dospijećima na dan bilance. Iskazani iznosi u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tokove, dok Banka upravlja inherentnim rizikom likvidnosti temeljem očekivanih nediskontiranih novčanih priljeva.
| (u tisućama kuna) | Do 1 mjeseca |
Od 1-3 mjeseca |
Od 3-12 mjeseci |
Od 1-3 godine |
Iznad 3 godine |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2012. OBVEZE |
||||||
| Obveze prema bankama | 469 | 2.145 | 18.230 | 16.765 | 39.897 | 77.506 |
| Obveze prema klijentima | 892.260 | 404.444 | 964.784 | 68.248 | 34.801 | 2.364.537 |
| Hibridni financijski instrumenti | 118 | 237 | 7.603 | 4.205 | 16.142 | 28.305 |
| Ostale obveze | 11.346 | - | - | - | - | 11.346 |
| Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća) |
904.193 | 406.826 | 990.617 | 89.218 | 90.840 | 2.481.694 |
| Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća) |
1.061.49 9 |
120.517 | 373.733 | 206.435 | 844.599 | 2.606.783 |
| (u tisućama kuna) | Do 1 mjeseca |
Od 1-3 mjeseca |
Od 3-12 mjeseci |
Od 1-3 godine |
Iznad 3 godine |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2011. OBVEZE |
||||||
| Obveze prema bankama | 2.035 | 2.689 | 19.626 | 11.083 | 32.872 | 68.305 |
| Obveze prema klijentima | 869.344 | 375.549 | 895.065 | 65.779 | 29.773 | 2.235.510 |
| Hibridni financijski instrumenti | 94 | 188 | 846 | 10.674 | 10.918 | 22.720 |
| Ostale obveze | 12.511 | - | - | - | - | 12.511 |
| Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća) |
883.984 | 378.426 | 915.537 | 87.536 | 73.563 | 2.339.046 |
| Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća) |
814.772 | 186.944 | 387.756 | 274.598 | 799.277 | 2.463.347 |
Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti prikazana je sukladno ugovorenim dospijećima i uvećana za nedospjelu kamatu kod čijeg obračuna su korištene promjenljive kamatne stope koje su važile na dan 31. prosinca 2012. i 2011. godine. Sva prekoračenja su prikazana po očekivanom novčanom toku i uključena pod dospijeće 'Do 1 mjeseca'
U imovinu koja je raspoloživa za podmirivanje svih obveza i za pokriće otvorenih preuzetih obveza po kreditima spadaju novac, računi kod središnje banke, stavke u tijeku naplate, te trezorski zapisi i mjenice, krediti i predujmovi bankama, te krediti i predujmovi klijentima. U redovnom poslovanju, određeni broj kredita klijenata s ugovornim rokom otplate do godine dana bit će produžen. Nadalje, dužnički vrijednosni papiri te trezorski zapisi i mjenice mogu biti založeni kao osiguranje za obveze. Banka bi također bila u mogućnosti podmiriti nepredviđene novčane odljeve prodajom vrijednosnih papira.
Datumi ugovornih iznosa izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke koji ju obvezuju na kreditiranje klijenata i drugih financijskih instrumenata (bilješka 36), prikazani su u tablici u nastavku.
Ostali financijski instrumenti (bilješka 36) također su prikazani u nastavku na temelju najranijeg ugovornog datuma dospijeća.
Buduća minimalna plaćanja prema neotkazivim ugovorima o poslovnom najmu, gdje je Banka najmoprimac, te ostale preuzete obveze prikazane su u tablici u nastavku (bilješka 36).
| (u tisućama kuna) | Ne više od godine dana |
Od 1 do 3 godine |
Više od 3 godine |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2012. | ||||
| Preuzete obveze po kreditima | 41.444 | 9.364 | 16.498 | 67.306 |
| Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
50.152 | 5.184 | 1.900 | 57.236 |
| Preuzete obveze po poslovnom najmu | 657 | 1.229 | 410 | 2.296 |
| Ukupno | 92.253 | 15.777 | 18.808 | 126.838 |
| Stanje 31. prosinca 2011. | ||||
| Preuzete obveze po kreditima | 39.688 | 16.848 | 134 | 56.670 |
| Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
60.612 | 7.129 | 6.680 | 74.421 |
| Preuzete obveze po poslovnom najmu | 1.512 | 1.762 | - | 3.274 |
| Ukupno | 101.812 | 25.739 | 6.814 | 134.365 |
Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obveza izmiriti između obaviještenih i voljnih stranaka u uobičajenim tržišnim uvjetima. Financijski instrumenti koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i oni koji su raspoloživi za prodaju vrednuju se po fer vrijednosti.
Tablica u nastavku sažeto prikazuje knjigovodstvene iznose i fer vrijednosti financijske imovine i obveza koji u bilanci Banke nisu uključeni po fer vrijednosti.
| (u tisućama kuna) | Knjigovodstvena vrijednost | Fer vrijednost | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 2012. | 2011. | 2012. | 2011. | ||
| Financijska imovina | |||||
| Krediti i predujmovi bankama | 343.110 | 272.558 | 343.110 | 272.558 | |
| Krediti i predujmovi klijentima | |||||
| − Sektor stanovništva | 527.451 | 522.919 | 530.939 | 526.242 | |
| − Veliki poslovni subjekti | 165.469 | 165.003 | 166.563 | 166.052 | |
| − Mali i srednji poslovni subjekti | 762.207 | 694.720 | 767.245 | 699.136 | |
| − Ostali | 11.780 | 68.648 | 11.858 | 69.084 | |
| Ulaganja u vrijednosne papire (koji se drže do dospijeća) |
68.687 | 49.725 | 68.687 | 49.725 | |
| Ukupno financijska imovina | 1.878.704 | 1.773.573 | 1.888.402 | 1.782.797 | |
| Financijske obveze | |||||
| Obveze prema bankama | 72.599 | 65.644 | 72.599 | 65.644 | |
| Obveze prema klijentima | 2.309.756 | 2.186.873 | 2.311.344 | 2.187.642 | |
| Ukupno financijske obveze | 2.382.355 | 2.252.517 | 2.383.943 | 2.253.286 | |
| Izvanbilančni financijski instrumenti: | |||||
| Preuzete obveze po kreditima | 67.306 | 74.594 | 67.306 | 74.594 | |
| Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
57.236 | 56.469 | 57.236 | 56.469 |
Fer vrijednost trezorskih zapisa približna je njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti.
U potraživanja od ostalih banaka spadaju međubankarski plasmani i stavke u tijeku naplate. Fer vrijednost plasmana po promjenjivoj stopi i prekonoćnih depozita odgovara njihovom knjigovodstvenom iznosu.
Fer vrijednost danih kredita i predujmova izračunava se temeljem diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova glavnice i kamate, odnosno putem procjene. Procijenjene fer vrijednosti kredita odražavaju promjene u kreditnom statusu od kad su krediti odobreni, odnosno promjene kamatnih stopa u slučaju kredita koji imaju fiksnu kamatnu stopu. S obzirom na to da Banka ima vrlo ograničeni portfelj kredita i predujmova s fiksnom kamatnom stopom i dužim dospijećem, fer vrijednost kredita i predujmova ne razlikuje se značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.
Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan bilance. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Obzirom na to da većina depozita Banke ima promjenjivu stopu, ne postoji znatna razlika između fer vrijednosti tih depozita i njihove knjigovodstvene vrijednosti.
Kako većina dugoročnih uzetih zajmova ima promjenjivu kamatu, koja se redovno plaća, ne postoji znatna razlika između knjigovodstvene i fer vrijednosti.
Investicijski vrijednosni papiri uključuju sredstva koja se drže do dospijeća i koja nose kamatu, budući da se sredstva raspoloživa za prodaju mjere po fer vrijednosti. Fer vrijednost sredstava koja se drže do dospijeća temelji se na tržišnim cijenama ponude na burzi. Ukoliko navedene informacije nisu dostupne, fer vrijednost se procjenjuje primjenom kotiranih tržišnih cijena za vrijednosne papire sa sličnim kreditnim karakteristikama, dospijećem i prinosom.
Ukupne fer vrijednosti izračunavaju se na temelju kotiranih tržišnih cijena na burzi ili prema cijenama priznatih sudionika na tržištu kapitala. Fer vrijednosti Trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske raspoređenih u portfelj financijske imovine raspoložive za prodaju utvrđuju se po amortizacijskom trošku primjenom metode stvarnog prinosa i primjenom alternativnog modela izračuna fer vrijednosti. Fer vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira raspoređenih u portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća utvrđuje se po amortizacijskom trošku primjenom metode stvarnog prinosa. Ne postoji znatna razlika između knjigovodstvene i fer vrijednosti.
Procijenjene fer vrijednosti izvanbilančnih financijskih instrumenata temelje se na tržišnim cijenama za slične instrumente. Kada navedene informacije nisu dostupne, fer vrijednost se procjenjuje primjenom analize diskontiranog novčanog toka.
(b) Financijski instrumenti po fer vrijednosti
Vidi bilješku 2.4 'Utvrđivanje fer vrijednosti'.
(c) Hijerarhija fer vrijednosti
MSFI 7 utvrđuje hijerarhiju tehnika procjene vrijednosti na temelju vidljivosti ili nevidljivosti inputa. Vidljivi inputi odražavaju tržišne podatke iz neovisnih izvora; nevidljivi inputi odražavaju tržišne pretpostavke Banke. Ove dvije vrste inputa stvaraju sljedeću hijerarhiju fer vrijednosti:
| (u tisućama kuna) | Razina 1 | Razina 2 | Razina 3 | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2012. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja - vlasničke vrijednosnice |
- | - | - | - |
| Trezorski zapisi: - raspoloživi za prodaju Investicijski vrijednosni papiri: |
- | 136.328 | - | 136.328 |
| - raspoloživi za prodaju | - | - | 2.825 | 2.825 |
| Ukupno imovina | - | 136.328 | 2.825 | 139.153 |
| Stanje 31. prosinca 2011. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja |
||||
| - vlasničke vrijednosnice | 370 | - | - | 370 |
| Trezorski zapisi: - raspoloživi za prodaju Investicijski vrijednosni papiri: |
- | 53.685 | - | 53.685 |
| - raspoloživi za prodaju | - | - | 2.825 | 2.825 |
| Ukupno imovina | 370 | 53.685 | 2.825 | 56.880 |
Investicijske vrijednosnice raspoložive za prodaju iskazuju se po trošku i uključuju manje udjele u nekotiranim hrvatskim društvima. Najveći udjeli odnose se na društvo za upravljanje mirovinskim fondom, Zagrebačku burzu, Tržište novca Zagreb i ostala slična društva. Sva navedena društva predstavljaju strateška ulaganja čija se fer vrijednost ne može pouzdano mjeriti.
Ciljevi Banke prilikom upravljanja kapitalom, koji predstavlja širi pojam od dioničke glavnice prikazane u bilanci, su kako slijedi:
Banka kontinuirano prati adekvatnost kapitala i korištenje jamstvenog kapitala primjenom tehnika koje se temelje na propisanoj regulativi Hrvatske narodne banke (nadležno tijelo). Nadležno tijelo dobiva potrebne informacije u tromjesečnim razmacima.
Nadležno tijelo od svake banke ili bankarske grupacije zahtijeva sljedeće: (a) održavanje minimalne razine jamstvenog kapitala (b) održavanje pokazatelja ukupnog jamstvenog kapitala i ponderirane rizične aktive po propisanom minimumu od 12%.
Jamstveni kapital Banke dijeli se na dvije vrste:
Ponderirana rizična aktiva mjeri se na temelju hijerarhije sedam rizičnih pondera koji se klasificiraju u skladu s prirodom pojedine imovine i klijenta, te odražavaju pripadajuću procjenu kreditnog, tržišnog i ostalih rizika, uzimajući u obzir sve primjerene zaloge ili garancije. Sličan tretman ima izvanbilančna izloženost, uz određena usklađenja kako bi se prikazala nestabilna priroda potencijalnih gubitaka.
Tablica u nastavku sažeto prikazuje sastav jamstvenog kapitala i pokazatelje Banke za godine koje su završile 31. prosinca. Tijekom navedene dvije godine pojedine poslovne jedinice unutar Banke i Banka zadovoljile su svim vanjskim kapitalnim zahtjevima koji su na njih primjenjivi.
| (u tisućama kuna) | 2012. | 2011. |
|---|---|---|
| Osnovni kapital Banke | ||
| Uplaćene obične dionice | 159.471 | 159.471 |
| Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica) | 3.329 | 3.329 |
| Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja | 37.757 | 37.757 |
| Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine) | 37.207 | 28.987 |
| Dobit tekuće godine | 6.738 | 8.220 |
| Kapitalna dobit | 197 | 197 |
| Bruto osnovni kapital | 244.699 | 237.961 |
| Odbici | ||
| Otkupljene vlastite dionice | 91 | 227 |
| Neotplaćeni krediti odobreni za kupnju dionica Banke | 439 | 649 |
| Nematerijalna imovina | 80 | 50 |
| Ukupno odbici od osnovnog kapitala | 610 | 926 |
| Osnovni kapital Banke (osnovni kapital minus odbici) | 244.089 | 237.035 |
| Dopunski kapital Banke | ||
| Hibridni financijski instrumenti | 17.141 | 18.786 |
| Dopunski kapital Banke | 17.141 | 18.786 |
| Bruto jamstveni kapital | 261.230 | 255.821 |
| Ponderirana rizična aktiva | 1.512.818 | 1.505.200 |
| Izloženost devizne pozicije valutnom riziku | - | 3.798 |
| Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5) | 14.637 | 14.880 |
| Omjer ukupnog jamstvenog kapitala i ponderirane rizične imovine | 15,4% | 15,1% |
Banka izrađuje procjene i stvara pretpostavke koje imaju utjecaja na iskazane iznose imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine. Procjene i pretpostavke se kontinuirano vrednuju i zasnivaju na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima.
Banka najmanje tromjesečno pregledava svoj kreditni portfelj u svrhu procjene umanjenja vrijednosti. Prilikom određivanja da li je potrebno gubitak od umanjenja vrijednosti iskazati u računu dobiti i gubitka, Banka procjenjuje o tome postoje li objektivni podaci koji upućuju na postojanje smanjenja procijenjenog budućeg novčanog toka određenog portfelja kredita prije samog utvrđivanja smanjenja kod pojedinog kredita u tom portfelju. Ovi dokazi mogu uključivati podatke koji upućuju na nemogućnost izvršenja plaćanja od strane zajmoprimaca, odnosno na nacionalne ili lokalne gospodarske uvjete koji su povezani s neizvršenjem plaćanja. Uprava koristi procjene na temelju povijesnih podataka o gubicima koji se odnose na imovinu s karakteristikama kreditnog rizika, te objektivne dokaze o umanjenju vrijednosti koji sliče onima u portfelju koji se koriste prilikom planiranja budućih novčanih tokova. Metodologija i pretpostavke korištene u procjeni iznosa i vremenskog trenutka budućih novčanih tokova redovno se pregledavaju kako bi se smanjile razlike između procijenjenih i stvarnih gubitaka.
Da je neto sadašnja vrijednost procijenjenih novčanih tokova bila veća za 2%, rezerviranja bi se u 2012. godini bila procijenila za 2.433 tisuća kuna manje (2011.: 2.480 tisuća kuna manje).
Strateški plan Banke 2011.-2015. godine, te Plan poslovanja za 2013. godinu osnovni su dokumenti koji služe za nadzor nad poslovanjem i poboljšavanjem rezultata rada, te se na osnovu tih dokumenata utvrđuje vremenska neograničenost poslovanja Banke.
Poslovanje Banke za 2013. godinu se u osnovnim stavovima temelji na strateškom planu Banke i ukazuje na mogućnost ostvarivanja rezultata u uvjetima globalne financijske krize i teškog stanja u gospodarstvu uz kontinuiran nadzor nad kretanjem pozicija bilance, a naročito nad troškovima poslovanja. Daljnji rast bilance i povećavanje kapitala iz zadržane dobiti, te ostvarivanje zacrtane visine dobiti osnovi su zadaci u 2013. godini. Planom su utvrđena ulaganja u investicije i prostornu infrastrukturu, tehnologiju i stručne kadrove.
Makroekonomske projekcije i dalje karakterizira visoka razina neizvjesnosti, te širok raspon rizika. Jedini mogući razlog skromnog oporavka su povoljnija kretanja u gospodarskom okruženju, u prvom redu realni rast BDP-a u Europskoj uniji u 2013. godini na što ukazuju prognoze Europske komisije. Unatoč padu aktivnih kamatnih stopa i visokoj razini bankovne likvidnosti, značajniji oporavak kreditne aktivnosti još uvijek izostaje, a zbog produljene recesije takvo stanje može se očekivati djelomično i u 2013. godini. Kamatne stope na tržištu novca ostaju na niskim razinama. Trenutačno nema osnove za izrazitije smanjenje kamatnih stopa bez prethodnog provođenja strukturnih reformi, koje bi smanjile hrvatski rizik i pokrenule oporavak gospodarstva te posljedično smanjile prosječni rizik klijenata.
U uvjetima daljnjeg smanjenja domaće potražnje, očekuje se daljnji realni pad investicija, a ističe se dodatno smanjenje planiranih ulaganja građevinskog sektora koji je bio glavni pokretač investicijske aktivnosti tijekom prijašnjih godina. Prisutan je značajni jaz između ponude i potražnje za stambenim objektima uz pad cijena na tržištu nekretnina.
U uvjetima krize kontinuirano je potrebno veliku pozornost obraćati na deviznu i kunsku likvidnost koja je bila vrlo značajna i u 2012. godini. S obzirom da je stabilnost tečaja preduvjet stabilnosti čitavog financijskog sustava i ukupnog gospodarstva u tom kontekstu posebno će trebati poklanjati pažnju na očekivanu deprecijaciju kune s naglaskom da je Istarska kreditna banka vrlo malo izložena, te i značajnije promjene tečaja neće izazvati veći utjecaj na rezultat poslovanja ukoliko ne dođe do većih problema u naplati kredita.
Istovremeno treba očekivati, radi stanja u gospodarstvu i nastavak problematike i povećane aktivnosti u naplati svih, a naročito lošijih plasmana. Velika konkurencija u plasiranju kredita, odnosno nedostatak potražnje za kreditima kako sa strane gospodarstva tako i od građana uz pogoršavanje financijskog stanja u gospodarstvu i smanjenu platežnu moć stanovništva osnovne su značajke kreditnog poslovanja tijekom godine. Bez obzira na očekivanja u nastavku poslovanja u uvjetima gospodarske krize i recesije, Banka planira porast kreditnog portfelja, što će u zadanim uvjetima poslovanja biti znatno otežano. Posebno će biti pojačane aktivnosti na naplati dospjelih potraživanja.
Strateški plan za razdoblje od 2011. do 2015. godine predstavlja okosnicu kojom se rukovodi Uprava i prva linija rukovođenja Banke koji su zaduženi za cjelokupno poslovanje Banke, održavanje likvidnosti i sigurnosti u poslovanju, te ostvarivanje profitabilnosti što je posebno aktualno u doba globalne financijske krize.
Nakon provedbe odgovarajućih analiza, Uprava opravdano i argumentirano očekuje da će Banka u dogledno vrijeme raspolagati odgovarajućim resursima, te stoga i dalje usvaja načelo vremenske neograničenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvještaja.
Istarska kreditna banka Umag se pripremila za poslovanje u uvjetima globalne financijske krize koja se očekuje u naredne dvije godine, s obzirom na to da su u poslovnoj politici uvijek na prvom mjestu mjere u svezi sigurnosti poslovanja, a posebno dobre likvidnosti što smatramo ključnim faktorom opstanka u doba recesije i krize. U idućoj godini Banka planira stvaranje uvjeta za daljnji rast u narednim godinama što je utvrđeno i Strateškim planom poslovanja Banke.
Opredjeljenje Banke bilo je i ostalo da razvoj mora biti baziran na poslovanju bez inozemnog i domaćeg kreditnog zaduženja, jer su ona vrlo opasna naročito u kriznim razdobljima. Stoga Banka nikako nije odabrala kreditno zaduživanje kao način povećanja aktivnosti i rasta Banke. Zbog specifičnosti hrvatskog gospodarstva koje je ovisno o uvozu, a manje je opredijeljeno na proizvodnju i izvoz, te velikog inozemnog zaduženja, Banka je procijenila da treba o tome posebno voditi računa u svojoj poslovnoj politici, a posebno je razgovarala s klijentima o njihovim realnim zaduženjima u narednom razdoblju. Istarska kreditna banka planira i dalje ostati vrlo likvidna, kako devizno tako i kunski. Osnovno dugotrajno opredjeljenje Banke vezano je uz stabilnost u svim segmentima poslovanja. Sigurnost u poslovanju Banke i klijenata uvijek je na prvom mjestu.
Ono što se može očekivati u poslovanju u narednim razdobljima, što se reflektiralo i tijekom proteklih godina, a već se i sada primjećuje radi pomanjkanja investicijskih projekata, je da većina banaka na razne načine vrši akviziciju klijenata uz ponude raznih akcijskih kamatnih stopa na kredite. Stoga i u 2013. godini neće biti jednostavno ostvariti porast kreditnih plasmana. Poslovanje hrvatskih banaka bit će otežano radi očekivanog daljnjeg porasta troškova vrijednosnih usklađenja koji nastaje pod utjecajem usporenih gospodarskih aktivnosti, rasta nezaposlenosti i smanjene likvidnosti realnog sektora.
S obzirom na recesiju koja je prisutna u Hrvatskoj, Banka zajedno s klijentima pokušava iznaći rješenja da se njihova zaduženja usklade s realnim mogućnostima. Banka smatra da veliki dio privrede neće moći dalje poslovati na dosadašnji način i u dosadašnjem obimu poslovanja jer je financijsko okruženje u vrlo nepovoljnoj situaciji radi velikog inozemnog zaduženja i dospijeća dugova.
Temeljem upravljačkog pristupa MSFI-a 8, poslovni segmenti iskazuju se u skladu s internim izvještavanjem prema Upravi Banke (čija funkcija je donošenje glavnih poslovnih odluka) koja je odgovorna za alokaciju resursa na izvještajne segmente i ocjenu njihovih rezultata.
Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruža i to u dva glavna poslovna segmenta:
Ostale poslovne aktivnosti Banke uključuju upravljanje sredstvima i trgovanje financijskim instrumentima. Nijedno od navedenog ne čini zaseban izvještajni segment.
Nije bilo promjena u izvještajnim segmentima tijekom godine.
Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2012. su kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Poslovanje s građanima |
Poslovanje s poslovnim subjektima |
Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2012. | ||||
| Prihodi od kamata od vanjskih klijenta | 41.727 | 65.351 | 17.158 | 124.236 |
| Rashodi od kamata od vanjskih klijenta |
(48.587) | (7.982) | (102) | (56.671) |
| Trošak umanjenja vrijednosti kredita | (125) | (9.101) | (878) | (10.104) |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 11.666 | 9.970 | (265) | 21.371 |
| Ostali prihodi | 708 | 735 | 1.176 | 2.619 |
| Troškovi zaposlenih | (16.657) | (8.696) | (13.075) | (38.428) |
| Opći i administrativni troškovi | (9.786) | (5.109) | (8.003) | (22.898) |
| Amortizacija | (2.528) | (1.320) | (1.985) | (5.833) |
| Ostali troškovi poslovanja | (5.456) | - | (381) | (5.837) |
| Dobit iz poslovanja | (23.174) | 49.718 | (5.049) | 21.495 |
| Porez na dobit | - | - | - | (4.249) |
| Ukupno imovina | 454.401 | 1.154.347 | 1.062.890 | 2.671.638 |
| Ukupno obveze | 1.632.037 | 682.380 | 102.065 | 2.416.482 |
Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. su kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Poslovanje s građanima |
Poslovanje s poslovnim subjektima |
Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2011. | ||||
| Prihodi od kamata od vanjskih klijenta | 42.856 | 65.059 | 18.503 | 126.418 |
| Rashodi od kamata od vanjskih klijenta |
(46.593) | (9.340) | (20) | (55.953) |
| Trošak umanjenja vrijednosti kredita | (3.108) | (10.766) | (1.172) | (15.046) |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 11.284 | 9.205 | (233) | 20.256 |
| Ostali prihodi | 668 | 755 | 1.254 | 2.677 |
| Troškovi zaposlenih | (15.871) | (8.286) | (12.458) | (36.615) |
| Opći i administrativni troškovi | (9.547) | (5.134) | (7.493) | (22.174) |
| Amortizacija | (2.389) | (1.247) | (1.875) | (5.511) |
| Ostali troškovi poslovanja | (5.028) | (166) | (601) | (5.795) |
| Dobit iz poslovanja | (40.230) | 60.437 | 3.084 | 23.291 |
| Porez na dobit | - | - | - | (4.563) |
| Ukupno imovina | 428.154 | 1.158.516 | 943.923 | 2.530.593 |
| Ukupno obveze | 1.532.799 | 659.673 | 89.879 | 2.282.351 |
Zemljopisni segment prikazan je u bilješci 3.1.4. Banka ostvaruje više od 99% svog prihoda u Republici Hrvatskoj.
| Prihodi od kamata | ||
|---|---|---|
| 2012. | 2011. | |
| (u tisućama kuna) | ||
| Krediti i predujmovi: | ||
| - klijentima |
107.069 | 107.996 |
| - bankama |
535 | 827 |
| Novac i kratkoročno oročena sredstava | 302 | 2.248 |
| Vrijednosni papiri | 16.279 | 15.346 |
| Ostalo | 50 | 1 |
| 124.235 | 126.418 | |
| Rashodi od kamata | ||
| 2012. | 2011. | |
| (u tisućama kuna) | ||
| Depoziti klijenata | 54.620 | 54.285 |
| Ostala pozajmljena sredstva | 2.051 | 1.668 |
| 56.671 | 55.953 |
Kamatni prihod na djelomično nadoknadive plasmane iznosi 6.916 tisuća kuna (2011.: 6.068 tisuće kuna).
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Trezorski zapisi (bilješka 19) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 537 | 1.830 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (1.658) | - |
| Krediti i predujmovi bankama (bilješka 20) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 1.450 | - |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | - | (1.317) |
| Krediti i predujmovi klijentima (bilješka 21) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 23.717 | 23.891 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (14.498) | (10.076) |
| Investicijski vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća (bilješka 23) |
||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 315 | - |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (100) | (25) |
| Ostala imovina (bilješka 27) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 786 | 715 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (394) | (173) |
| Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 31) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 233 | 261 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (284) | (60) |
| 10.104 | 15.046 |
| 2012. | 2011. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||||
| Platni promet | 16.950 | 16.794 | |||
| Garancije i akreditivi | 1.746 | 1.538 | |||
| Kartično poslovanje | 3.643 | 3.370 | |||
| Ostalo | 3.174 | 2.905 | |||
| 25.513 | 24.607 |
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Platni promet | 3.044 | 3.344 |
| Ostalo | 1.098 | 1.007 |
| 4.142 | 4.351 |
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Neto pozitivne/(negativne) tečajne razlike nastale svođenjem pozicija bilance na srednji tečaj ukupno: |
||
| - depoziti u bankama |
178 | 5.634 |
| - krediti i predujmovi klijentima |
3.272 | 24.657 |
| - vrijednosnice |
(42) | 3.112 |
| - obveze prema klijentima i HBOR-u |
(2.808) | (33.199) |
| - novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
(213) | 1.247 |
| 387 | 1.451 | |
| Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja | 12.610 | 13.865 |
| 12.997 | 15.316 |
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Promjena fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju | 26 | (635) |
| Neto dobitak od imovine namijenjene trgovanju | 18 | 353 |
| 44 | (282) |
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Zakupnina /i/ | 674 | 699 |
| Refundacija bolovanja | 408 | 346 |
| Prihod od dividende | 366 | 433 |
| Prihod od otpisanih računa | 339 | 604 |
| Ostalo | 832 | 595 |
| 2.619 | 2.677 |
/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Za detalje operativnih najmova gdje je Banka najmodavac vidi bilješku 26.
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Neto plaće | 20.677 | 19.741 |
| Troškovi mirovinskog osiguranja | 6.158 | 5.784 |
| Troškovi zdravstvenog osiguranja | 4.201 | 4.338 |
| Ostali doprinosi i porezi na plaće | 4.633 | 4.033 |
| Trošak otpremnina | - | 105 |
| Ostali troškovi zaposlenih | 2.759 | 2.614 |
| 38.428 | 36.615 |
Tijekom 2012. godine u Banci je bilo prosječno zaposleno 233 djelatnika (2011.: 226 djelatnika).
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Troškovi profesionalnih usluga | 5.346 | 5.203 |
| Troškovi čuvanja imovine | 3.786 | 3.595 |
| Troškovi najamnina /i/ | 1.115 | 1.199 |
| Troškovi održavanja | 2.108 | 1.755 |
| Troškovi telefona, pošte i prijevoza | 2.227 | 2.414 |
| Troškovi potrošnog materijala |
1.306 | 1.330 |
| Troškovi reklame i reprezentacije | 1.838 | 1.964 |
| Troškovi energije i vode | 897 | 851 |
| Troškovi razvoja softvera | 1.206 | 924 |
| Osiguranje imovine | 1.072 | 985 |
| Troškovi usluga čišćenja | 543 | 506 |
| Ostali troškovi | 1.454 | 1.448 |
| 22.898 | 22.174 |
/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Za obveze po operativnom najmu gdje je Banka najmoprimac vidi bilješku 36.
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Amortizacija nekretnina i opreme i ulaganja u nekretnine (Bilješka 25 i 26) |
4.719 | 4.403 |
| Amortizacija nematerijalne imovine (Bilješka 24) | 1.114 | 1.108 |
| 5.833 | 5.511 |
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Premije za osiguranje depozita | 5.133 | 4.883 |
| Porezi i doprinosi iz prihoda | 575 | 601 |
| Ostalo | 129 | 311 |
| 5.837 | 5.795 |
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Dobit prije oporezivanja | 21.495 | 23.291 |
| Porez na dobit 20% | 4.299 | 4.658 |
| Neoporezivi prihodi | (147) | (186) |
| Porezno nepriznati rashodi | 97 | 91 |
| Porezni trošak | 4.249 | 4.563 |
| Efektivna porezna stopa | 19,76% | 19,68% |
| Uplaćeni porez na dobit tijekom godine | (4.106) | (4.551) |
| Potraživanje za predujam poreza na dobit | - | - |
| Obveze po porezu na dobit |
143 | 12 |
Vremenske razlike na temelju kojih dolazi do odgođenog oporezivanja nisu materijalno značajne te se sukladno tome rezerviranje za odgođeno oporezivanje ne smatra nužnim.
U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije Banke u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana te može uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava Banke nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.
Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit podijeli s ponderiranim prosječnim brojem postojećih dionica (običnih i povlaštenih) za promatrano razdoblje bez vlastitih dionica.
| 2012. | 2011. |
|---|---|
| 17.245 | 18.728 |
| 147.904 | 147.601 |
| 116,60 | 126,88 |
U 2012. i 2011. godini raspoređena dividenda za redovne i povlaštene dionice bila je ista (Bilješka 34).
Razrijeđena dobit po dionici za 2012. i 2011. godinu je ista kao i osnovna jer Banka nije imala konvertibilnih instrumenata i opcija tijekom oba razdoblja.
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Novac u blagajni | 62.199 | 38.854 |
| Žiro računi | 15.123 | 121.217 |
| Sredstva uključena u novac i novčane ekvivalente (bilješka 35) | 77.322 | 160.071 |
| Depoziti kod HNB-a /ii/ | 200.000 | - |
| Obvezna minimalna rezerva: /i/ | ||
| - u kunama |
175.749 | 178.711 |
| - u stranoj valuti |
35.653 | 35.144 |
| 211.402 | 213.855 | |
| 488.724 | 373.926 |
/i/Obvezna rezerva predstavlja iznos koji mora biti položen kod Hrvatske narodne banke (HNB). Obvezna rezerva se sastoji od kunskog i deviznog dijela te se obračunava na mjesečnoj osnovi. Obvezna rezerva se ne može koristiti za svakodnevno poslovanje Banke.
/ii/ Banka je 31. prosinca 2012. godine plasirala prekonoćni depozit kod Hrvatske narodne banke uz efektivnu kamatnu stopu od 0,25%. Prekonoćni depozit je naplaćen 02. siječnja 2013. godine.
| (u tisućama kuna) | 31. prosinca 2012. |
31. prosinca 2011. |
1. siječnja 2011. |
|---|---|---|---|
| Trezorski zapisi raspoloživi za prodaju | 136.328 | 53.685 | 156.015 |
| Trezorski zapisi koji se drže do dospijeća | 101.350 | 261.521 | - |
| 237.678 | 315.206 | 156.015 | |
| Manje: rezerviranja za moguće gubitke | (709) | (1.830) | - |
| 236.969 | 313.376 | 156.015 |
Kretanja trezorskih zapisa može se prikazati kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Trezorski zapisi raspoloživi za prodaju |
Trezorski zapisi koji se drže do dospijeća |
Ukupno |
|---|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2011. | 156.015 | - | 156.015 |
| Povećanja | 100.123 | 261.521 | 361.644 |
| Smanjenja | (202.453) | - | (202.453) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2011. | 53.685 | 261.521 | 315.206 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2012. | 53.685 | 261.521 | 315.206 |
| Povećanja | 273.315 | 667.843 | 941.198 |
| Korekcija fer vrijednosti | 40 | - | 40 |
| Smanjenja | (190.712) | (828.014) | (1.018.726) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2012. | 136.328 | 101.350 | 237.678 |
Kretanja na općim rezervacijama za moguće gubitke trezorskih zapisa mogu se prikazati kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Trezorski zapisi koji se drže do dospijeća |
|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2011. | - |
| Povećanja | 1.830 |
| Smanjenja | - |
| Stanje na dan 31. prosinca 2011. | 1.830 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2012. | 1.830 |
| Povećanja | 537 |
| Smanjenja | (1.658) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2012. | 709 |
Trezorski zapisi su dužnički vrijednosni papiri izdani od Ministarstva financija Republike Hrvatske koji su u 2012. godini imali originalni rok dospijeća od tri i dvanaest mjeseci uz prosječnu efektivnu kamatnu stopu od 3,60%, dok su u 2011. godini bili izdani s originalnim rokovima od tri, šest i dvanaest mjeseci uz prosječnu kamatnu stopu od 3,77%.
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Plasmani drugim bankama | 348.839 | 276.484 |
| Novac na prijelaznom računu | 236 | 589 |
| Manje: rezerviranja za moguće gubitke | (5.965) | (4.515) |
| 343.110 | 272.558 | |
| Kratkoročni dio | 343.110 | 272.558 |
Promjene na rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i predujmovima drugim bankama su kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | 2012. Opće rezerviranje za moguće gubitke |
2011. Opće rezerviranje za moguće gubitke |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 4.515 | 5.832 |
| Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita |
1.450 | - |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti |
- | (1.317) |
| Stanje 31. prosinca | 5.965 | 4.515 |
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Krediti stanovništvu: | ||
| Potrošački krediti | 116.724 | 127.771 |
| Stambeni krediti | 219.804 | 217.259 |
| Hipotekarni krediti | 28.171 | 28.050 |
| Krediti po kreditnim karticama | 9.529 | - |
| Ostali krediti | 17.238 | 16.578 |
| Krediti obrtnicima | 161.133 | 156.400 |
| 552.599 | 546.058 | |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||
| - veliki poslovni subjekti |
167.068 | 166.016 |
| - srednji i mali poduzetnici |
817.553 | 744.706 |
| 984.621 | 910.722 | |
| Ostali | 11.893 | 68.648 |
| Bruto krediti i predujmovi | 1.549.113 | 1.525.428 |
| Manje: Rezerviranje za umanjenje vrijednosti | (82.206) | (74.138) |
| Neto | 1.466.907 | 1.451.290 |
| Kratkoročni dio | 423.757 | 385.211 |
| Dugoročni dio | 1.043.150 | 1.066.079 |
Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i predujmovima klijentima su kako slijedi:
| 2012. | 2011. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opće rezerviranje za moguće gubitke |
Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opće rezerviranje za moguće gubitke |
|
| Stanje 1. siječnja | 20.051 | 4.939 | 17.179 | 5.042 | |
| Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita |
6.984 | 580 | 8.710 | - | |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti |
(6.757) | (279) | (5.838) | (103) | |
| Stanje 31. prosinca | 20.278 | 5.240 | 20.051 | 4.939 |
| 2012. | 2011. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opća rezerviranje za moguće gubitke |
Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opća rezerviranje za moguće gubitke |
|
| Stanje 1. siječnja | 41.521 | 7.627 | 31.245 | 6.839 | |
| Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita |
15.281 | 872 | 14.393 | 788 | |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti |
(6.707) | (755) | (4.135) | - | |
| Isknjiženja | (1.151) | - | - | - | |
| Tečajne razlike | - | - | 18 | - | |
| Stanje 31. prosinca | 48.944 | 7.744 | 41.521 | 7.627 |
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Vlasnički vrijednosni papiri – kotirani |
- | 370 |
| (u tisućama kuna) | 31. prosinca 2012. |
31. prosinca 2011. |
1. siječnja 2011. |
|---|---|---|---|
| Vrijednosni papiri raspoloživi za prodaju | |||
| Vlasnički vrijednosni papiri po fer vrijednosti | |||
| - nekotirani |
2.825 | 2.825 | 2.825 |
| Ukupno vrijednosni papiri raspoloživi za prodaju | 2.825 | 2.825 | 2.825 |
| Vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća | |||
| Obveznice za restrukturiranje - nekotirane |
- | - | 23.879 |
| Mjenice | 69.647 | 50.470 | 35.362 |
| Manje: rezerviranja za moguće gubitke |
(960) | (745) | (770) |
| Ukupno vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća |
68.687 | 49.725 | 58.471 |
| Ukupno investicijski vrijednosni papiri | 71.512 | 52.550 | 61.296 |
| Kratkoročni dio | 68.687 | 49.725 | 58.471 |
| Dugoročni dio | 2.825 | 2.825 | 2.825 |
Nadoknadiva vrijednost vrijednosnica raspoloživih za prodaju odgovara njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti.
Mjenice su dužnički vrijednosni papiri koje su u 2012. godini izdane od strane različitih društava na različite rokove od kojih je najkraći dva mjeseca, a najduži dvadeset mjeseci, u 2011. godini izdane su od strane različitih društava na rok od tri, šest i devet mjeseci.
Obveznice Republike Hrvatske za restrukturiranje su naplaćene u kolovozu 2011. godine.
U okviru investicijskih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju nalazi se ulaganje u podružnicu:
| (u tisućama kuna) | Primarna djelatnost |
Zemlja osnivanja |
Postotak vlasništva |
Trošak ulaganja u 2012. |
Trošak ulaganja u 2011. |
|---|---|---|---|---|---|
| Fiducia d.o.o. /i/ | Trgovina na veliko |
Hrvatska | 100% | 20 | 20 |
/i/Banka ima jednu podružnicu FIDUCIA d.o.o., Umag koja je u potpunom vlasništvu Banke, ali koja nije bila nikada aktivna i nije konsolidirana u ovim financijskim izvještajima zbog nematerijalnosti.
Kretanja investicijskih vrijednosnih papira mogu se prikazati kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Raspoloživo za prodaju |
Drži se do dospijeća |
Ukupno |
|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2011. | 2.825 | 59.241 | 62.066 |
| Povećanje | - | 103.593 | 103.593 |
| Smanjenje | - | (112.364) | (112.364) |
| Stanje 31. prosinca 2011. | 2.825 | 50.470 | 53.295 |
| Stanje 1. siječnja 2012. | 2.825 | 50.470 | 53.295 |
| Povećanje | - | 207.762 | 207.762 |
| Smanjenje | - | (188.585) | (188.585) |
| Stanje 31. prosinca 2012. | 2.825 | 69.647 | 72.472 |
Kretanja na općim rezervacijama za moguće gubitke mjenica mogu se prikazati kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Mjenice | ||
|---|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2011. | 480 | ||
| Povećanja | - | ||
| Smanjenja | (25) | ||
| Stanje na dan 31. prosinca 2011. | 455 | ||
| Stanje na dan 1. siječnja 2012. | 455 | ||
| Povećanja | 284 | ||
| Smanjenja | (100) | ||
| Stanje na dan 31. prosinca 2012. | 639 |
Kretanja na posebnim rezervacijama za moguće gubitke mjenica mogu se prikazati kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Mjenice | ||
|---|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2011. | 290 | ||
| Povećanja | - | ||
| Smanjenja | - | ||
| Stanje na dan 31. prosinca 2011. | 290 | ||
| Stanje na dan 1. siječnja 2012. | 290 | ||
| Povećanja | 31 | ||
| Smanjenja | - | ||
| Stanje na dan 31. prosinca 2012. | 321 |
| Software | |
|---|---|
| (u tisućama kuna) | |
| Stanje na dan 31. prosinca 2010. | |
| Nabavna vrijednost | 13.079 |
| Ispravak vrijednosti | (10.274) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 2.805 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 2.805 |
| Povećanje | 1.431 |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.108) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 3.128 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2011. | |
| Nabavna vrijednost | 14.510 |
| Ispravak vrijednosti | (11.382) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 3.128 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2012. | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 3.128 |
| Povećanje | 920 |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.114) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 2.934 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2012. | |
| Nabavna vrijednost | 14.570 |
| Ispravak vrijednosti | (11.636) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 2.934 |
| (u tisućama kuna) | Zemljište i građevinski objekti |
Računala | Namještaj i oprema |
Motorna vozila |
Ulaganja na tuđoj imovini |
Imovina u pripremi |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2010. | |||||||
| Nabavna vrijednost | 40.916 | 19.115 | 18.242 | 2.121 | 4.100 | 6.421 | 90.915 |
| Ispravak vrijednosti | (10.967) | (15.791) | (11.880) | (1.923) | (3.872) | - | (44.433) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 29.949 | 3.324 | 6.362 | 198 | 228 | 6.421 | 46.482 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. |
|||||||
| Početno neto knjigovodstveno stanje | 29.949 | 3.324 | 6.362 | 198 | 228 | 6.421 | 46.482 |
| Povećanja | 10.903 | 1.191 | 488 | 152 | - | (4.098) | 8.636 |
| Amortizacija (bilješka 14) | (2.266) | (882) | (806) | (126) | (127) | - | (4.207) |
| Zaključno neto knjigovodstveno stanje | 38.586 | 3.633 | 6.044 | 224 | 101 | 2.323 | 50.911 |
| Stanje 31. prosinca 2011. | |||||||
| Nabavna vrijednost | 50.807 | 20.306 | 18.730 | 2.273 | 4.100 | 2.323 | 98.539 |
| Ispravak vrijednosti | (12.221) | (16.673) | (12.686) | (2.049) | (3.999) | - | (47.628) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 38.586 | 3.633 | 6.044 | 224 | 101 | 2.323 | 50.911 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2012. |
|||||||
| Početno neto knjigovodstveno stanje | 38.586 | 3.633 | 6.044 | 224 | 101 | 2.323 | 50.911 |
| Povećanja | 963 | 1.303 | 135 | 478 | - | 52 | 2.931 |
| Prijenos sa dugotrajne imovine namijenjene prodaji (bilješka 27) |
1.323 | - | - | - | - | - | 1.323 |
| Prijenos na ulaganja u nekretnine (bilješka 26) |
(558) | - | - | - | - | - | (558) |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.549) | (1.592) | (1.153) | (176) | (72) | - | (4.542) |
| Zaključno neto knjigovodstveno stanje | 38.765 | 3.344 | 5.026 | 526 | 29 | 2.375 | 50.065 |
| Stanje 31. prosinca 2012. | |||||||
| Nabavna vrijednost | 51.594 | 21.167 | 18.831 | 2.430 | 4.100 | 2.375 | 100.498 |
| Ispravak vrijednosti | (12.829) | (17.823) | (13.805) | (1.904) | (4.071) | - | (50.433) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 38.765 | 3.344 | 5.026 | 526 | 29 | 2.375 | 50.065 |
Na dan 31. prosinca 2012. i 2011. godine Banka nije imala ugovorene kapitalne obveze po osnovi projekata kapitalnih ulaganja.
| (u tisućama kuna) | Nekretnine |
|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2010. | |
| Nabavna vrijednost | 9.253 |
| Ispravak vrijednosti | (3.101) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 6.152 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 6.152 |
| Prijenos na dugotrajnu imovinu namijenjenu prodaji | (1.158) |
| Amortizacija (Bilješka 14) | (196) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 4.798 |
| Stanje 31. prosinca 2011. | |
| Nabavna vrijednost | 8.095 |
| Ispravak vrijednosti | (3.297) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 4.798 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2012. | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 4.798 |
| Prijenos sa nekretnina i opreme (bilješka 25) | 558 |
| Amortizacija (Bilješka 14) | (177) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 5.179 |
| Stanje 31. prosinca 2012. | |
| Nabavna vrijednost | 9.592 |
| Ispravak vrijednosti | (4.413) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 5.179 |
Na dan 31. prosinca 2012. i 2011. godine fer vrijednost ulaganja u nekretnine (poslovni prostor) je približna knjigovodstvenoj vrijednosti.
Nekretnine su iznajmljene trećim stranama sukladno ugovorima o operativnom najmu na razdoblje do 5 godina uz mogućnost produženja neograničeno. U 2012. godini Banka je ostvarila 660 tisuća kuna (2011.: 685 tisuća kuna) prihoda od najma. Tijekom godine nije bilo direktnih operativnih troškova koji su proizašli iz upotrebe ove imovine.
Minimalni budući prihodi od najamnina sukladno ugovorima na 31. prosinca su kako slijedi:
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Do 1 godine | 657 | 1.512 |
| Od 1 do 5 godina | 1.229 | 1.762 |
| Preko 5 godina | 410 | - |
| 2.296 | 3.274 |
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Potraživanja za naknade | 2.507 | 2.398 |
| Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja | (1.553) | (1.526) |
| 954 | 872 | |
| Dugotrajna imovina namijenjena prodaji | 2.842 | 4.608 |
| Potraživanja za unaprijed plaćene troškove | 1.309 | 1.246 |
| Sitni inventar | 281 | 336 |
| Ostalo | 1.938 | 1.514 |
| Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja | (1.086) | (890) |
| 6.238 | 7.686 | |
| Kratkoročni dio | 2.842 | 4.608 |
| Dugoročni dio | 3.396 | 3.078 |
Promjene u ispravku vrijednosti za moguće gubitke od potraživanja za naknade bile su kako slijedi:
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Stanje 1. siječnja | 2.416 | 1.874 |
| Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti | 786 | 715 |
| Nadoknađen iznos tijekom godine | (394) | (173) |
| Isknjiženja | (169) | - |
| Stanje 31. prosinca | 2.639 | 2.416 |
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Obveze po depozitima | 136 | 139 |
| Obveze po kreditima HBOR-a | 72.463 | 65.505 |
| 72.599 | 65.644 | |
| Kratkoročni dio | 11.974 | 15.143 |
| Dugoročni dio | 60.625 | 50.501 |
Svi obveze prema bankama imaju promjenjivu kamatnu stopu.
| 2012. | 2011. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Tekuće dospijeće dugoročnih kredita | 11.838 | 15.004 | |
| Dugoročni krediti | 60.625 | 50.501 | |
| 72.463 | 65.505 |
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| Velika poduzeća | (u tisućama kuna) | |
| sredstva na tekućim računima Mali i srednji poduzetnici |
1.692 | 1.638 |
| sredstva na tekućim računima | 206.818 | 195.157 |
| oročeni depoziti Građani |
164.615 | 156.001 |
| - sredstva na tekućim računima i depoziti po viđenju |
453.543 | 450.085 |
| oročeni depoziti - |
1.483.088 | 1.383.992 |
| 2.309.756 | 2.186.873 | |
| Kratkoročni dio | 2.115.138 | 2.014.899 |
| Dugoročni dio | 194.618 | 171.974 |
Depoziti klijenata odnose se isključivo na financijske instrumente koji su klasificirani kao obveze po amortiziranom trošku.
Manji depoziti u iznosu od 356.528 tisuća kuna (2011.: 424.595 tisuća kuna) imaju fiksne kamatne stope, dok svi ostali depoziti u iznosu od 1.953.228 tisuća kuna (2011.: 1.762.278 tisuća kuna) imaju varijabilne kamatne stope.
| 2012. | 2011. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Građani | 23.728 | 18.786 | |
| 23.728 | 18.786 | ||
| Kretanja u hibridnim financijskim instrumentima |
2012. | 2011. | |
| (u tisućama kuna) | |||
| Stanje na dan 1. siječnja | 18.786 | 18.423 | |
| Povećanje | 4.942 | 363 | |
| Stanje na dan 31. prosinca | 23.728 | 18.786 |
Hibridni financijski instrumenti predstavljaju dugoročno oročena sredstva građana na rok od 61 ili 73 mjeseca. Uplatitelji su suglasni da uložena sredstva čine dopunski kapital te da u slučaju potrebe stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja ili pri stečaju i likvidaciji.
Prosječno ponderirana efektivna kamatna stopa na izdane hibridne instrumente iznosi 5,99 % (2011.: 5,99 %). Izdani hibridni instrumenti priznaju se u jamstveni kapital ukoliko je preostalo dospijeće pojedinog hibridnog instrumenta dulje od godine dana u odnosu na datum bilance. U nastavku su prikazani izdani hibridni instrumenti po preostalom dospijeću i po preostalom priznavanju u jamstveni kapital Banke:
| (u tisućama kuna) | Od 3-12 mjeseci |
Od 1-3 godine |
Iznad 3 godine |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2012. | ||||
| Preostalo dospijeće | 6.587 | 2.427 | 14.714 | 23.728 |
| Stanje 31. prosinca 2011. | ||||
| Preostalo dospijeće | - | 8.996 | 9.790 | 18.786 |
Na dan 31. prosinca 2012. godine iznos hibridnog kapitala koji se priznaje u jamstveni kapital Banke je iznosio 17.141 tisuću kuna (31. prosinca 2011.: 18.786 tisuća kuna). Iznos hibridnog kapital koji dospijeva u 2014. godini iznosi 2.427 tisuća kuna (2013.: 6.587 tisuća kuna).
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Obveze prema dobavljačima | 1.805 | 1.808 |
| Obveze za plaće i doprinose | 2.885 | 2.994 |
| Prijelazni račun | 1.184 | 2.042 |
| Obveze za osiguranje štednih uloga | 1.314 | 1.264 |
| Obveza za dividendu | 295 | 196 |
| Ostalo | 23 | 60 |
| Rezerviranja za sudske sporove | 1.685 | 1.556 |
| Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 36) | 1.065 | 1.116 |
| 10.256 | 11.036 |
Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama bile su kako slijedi:
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Stanje 1. siječnja | 1.116 | 915 |
| Povećanje rezerviranja | 233 | 261 |
| Ukinuto tijekom godine | (284) | (60) |
| Stanje 31. prosinca | 1.065 | 1.116 |
| (u tisućama kuna) | Broj izdanih dionica |
Redovne dionice |
Povlaštene dionice |
Premije na izdane dionice |
Vlastite dionice |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2012. Prodaja dionica |
148.000 - |
159.471 - |
3.329 - |
197 - |
(227) 136 |
162.770 136 |
| Stanje 31. prosinca 2012. | 148.000 | 159.471 | 3.329 | 197 | (91) | 162.906 |
Na dan 31. prosinca 2012. i 2011. godine nominalni registrirani, upisani i uplaćeni dionički kapital sadrži 144.974 redovnih dionica i 3.026 povlaštenih dionica nominalne vrijednosti od 1.100,00 kuna po dionici.
Povlaštene dionice ne daju pravo glasa, a kada Glavna skupština donese odluku o isplati dividende, iste ostvaruju pravo na dividendu najmanje u visini kamatne stope koju Banka obračunava i plaća na oročene depozite građana na 36 mjeseci uvećano za 1%. U slučaju kada Glavna skupština donese odluku o neisplati dividende, tada povlaštene dionice stječu pravo glasa na sljedećoj skupštini Banke. Povlaštene dionice nisu kumulativne.
Banka kupuje i prodaje vlastite dionice u redovnom poslovanju u okviru trgovanja s vlasničkim vrijednosnim papirima. Ove dionice umanjuju vlasničku glavnicu dioničara. Dobici i gubici od prodaje i kupovine vlastitih dionica evidentiraju se u okviru premije za izdane dionice. Na dan 31. prosinca 2012. godine Banka je imala 57 vlastitih dionica u iznosu od 91 tisuću kuna (2011.: 142 vlastite dionice u iznosu od 227 tisuća kuna).
| 2012. | 2011. | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Dioničar | Broj dionica |
% Udio u dioničkom kapitalu |
% glasačkih prava |
Broj dionica |
% Udio u dioničkom kapitalu |
% glasačkih prava |
| Intercommerce Umag | 25.403 | 17,16 | 17,52 | 25.403 | 17,16 | 17,52 |
| Tvornica cementa Umag | 22.660 | 15,31 | 15,63 | 22.660 | 15,31 | 15,63 |
| Serfin d.o.o. | 14.558 | 9,84 | 10,04 | 14.558 | 9,84 | 10,04 |
| Assicurazioni Generali | 11.491 | 7,76 | 7,93 | 11.491 | 7,76 | 7,93 |
| s.p.a. | ||||||
| Marijan Kovačić | 10.217 | 6,90 | 7,05 | 10.217 | 6,90 | 7,05 |
| Branko Kovačić | 5.389 | 3,64 | 3,72 | 5.389 | 3,64 | 3,72 |
| Plava laguna Poreč | 5.378 | 3,63 | 3,71 | 5.378 | 3,63 | 3,71 |
| Nerio Perich | 5.107 | 3,45 | 3,52 | 5.107 | 3,45 | 3,52 |
| Milenko Opačić | 5.027 | 3,40 | 3,47 | 5.027 | 3,40 | 3,47 |
| Vlastite dionice | 57 | 0,04 | 0,04 | 142 | 0,10 | 0,10 |
| Ostali dioničari | 42.713 | 28,87 | 27,37 | 42.628 | 28,81 | 27,31 |
| Ukupno | 148.00 0 |
100,00 | 100,00 | 148.000 | 100,00 | 100,00 |
Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Zakonske i statutarne rezerve | 20.708 | 20.708 |
| Ostale rezerve | 17.089 | 17.049 |
| Zadržana dobit | 54.453 | 47.715 |
| 92.250 | 85.472 | |
| Promjene na rezervama: | ||
| Zakonske i statutarne rezerve | ||
| Na početku godine | 20.708 | 16.708 |
| Prijenos iz zadržane dobiti | - | 4.000 |
| Na kraju godine | 20.708 | 20.708 |
| Ostale rezerve | ||
| Na početku godine | 17.049 | 17.049 |
| Neto promjena fer vrijednosti financijske imovine | ||
| raspoložive za prodaju | 40 | - |
| Na kraju godine | 17.089 | 17.049 |
| Zadržana dobit | ||
| Na početku godine | 47.715 | 43.495 |
| Neto dobit za godinu | 17.246 | 18.728 |
| Prijenos u statutarne rezerve | - | (4.000) |
| Dividenda za prošlu godinu | (10.508) | (10.508) |
| Na kraju godine | 54.453 | 47.715 |
Sukladno hrvatskim zakonima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezerve ne dostigne 5% dioničkog kapitala Banke.
Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupštine dioničara.
Raspodjeljive i neraspodjeljive rezerve Banke utvrđene su i iskazane u ovim financijskim izvještajima u skladu s hrvatskim propisima i odlukama Hrvatske narodne banke. Na dan 31. prosinca 2012. godine Banka je u svojim temeljim financijskim izvještajima iskazala neraspodjeljive rezerve u iznosu od 20.708 tisuća kuna (31. prosinca 2011.: 20.708 tisuća kuna), koje se sastoje od zakonskih rezervi u iznosu od 9.765 tisuća kuna (2011.: 9.765 tisuća kuna) i statutarnih rezervi u iznosu od 10.943 tisuće kuna (2011.: 10.943 tisuće kuna).
Obveze za dividende se ne obračunavaju sve dok ih ne odobri Glavna skupština dioničara.
Na Skupštini koja će se održati 5. travnja 2013. godine, predložit će se dividenda u iznosu od 71,00 kuna po dionici za godinu koja je završila 31. prosinca 2012. (2011.: 71,00 kuna po dionici). Ova odluka neće imati utjecaja na ove financijske izvještaje već će obračunata dividenda biti računovodstveno iskazana u dioničkoj glavnici kao dio zadržane dobiti za godinu koja završava 31. prosinca 2012.
U svrhu prikaza izvještaja o novčanom toku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sljedeće iznose s originalnim dospijećem od najviše 90 dana:
| Bilješka | 2012. | 2011. | |
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Novac i stanje na tekućim računima banaka | 18 | 277.322 | 160.071 |
| Potraživanja od banaka | 20 | 343.110 | 272.558 |
| 620.432 | 432.629 |
Pravni sporovi. Banka je tuženik i tužitelj u nekoliko sudskih sporova koje proizlaze iz redovnog poslovanja. U financijskim izvještajima za godinu koja je završila 31. prosinca 2012. napravljeno je rezerviranje u ukupnom iznosu od 1.685 tisuća kuna (2011.: 1.556 tisuća kuna).
Preuzete obveze za investicije. Na dan 31. prosinca 2012. i 2011. godine Banka nije imala obveze za kapitalne investicije.
U sljedećoj tablici navedeni su ugovoreni iznosi izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke:
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Garancije | 50.678 | 45.445 |
| Akreditivi | 6.558 | 11.024 |
| Nepovučena sredstva po kreditima na tekućim računima | 21.769 | 20.254 |
| Nepovučena sredstva po kreditima | 45.537 | 54.340 |
| Manje: rezerviranja za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama (bilješka 31) |
(1.065) | (1.116) |
| 123.477 | 129.947 |
Osnovna je svrha ovih instrumenata osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim strankama, nose kreditni rizik kao i zajmovi.
Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita, garancija ili akreditiva. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s ispunjavanjem specifičnih kreditnih uvjeta od strane klijenata.
Garancije, neopozivi akreditivi i nepovučena odobrena kreditna sredstva podliježu provjerama kreditnog rizika i kreditnim politikama sličnim onima koje se primjenjuju prilikom odobrenja kredita. Uprava Banke vjeruje da je tržišni rizik povezan s garancijama, neopozivim akreditivima i nepovučenim odobrenim kreditima minimalan.
Preuzete obveze po poslovnom najmu – gdje je Banka najmoprimac. Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Do 1 godine | 657 | 1.512 |
| Od 2 do 5 godina | 1.229 | 1.762 |
| Preko 5 godina | 410 | - |
| 2.296 | 3.274 |
Ugovori o najmu su obnovljivi na kraju razdoblja najma po tržišnoj cijeni. Ne očekuje se naknada gore navedenih potencijalnih obveza.
Povezane osobe su one u kojima jedna stranka upravlja drugom strankom ili ima značajan utjecaj na donošenje financijskih ili poslovnih odluka druge stranke. Transakcije s povezanim strankama dio su redovitog poslovanja. Vrijednosti transakcija s povezanim strankama na kraju godine su sljedeće:
| Ključni management i njihove povezane osobe |
Ostali* | |||
|---|---|---|---|---|
| 2012. | 2011. | 2012. | 2011. | |
| (u tisućama kuna) | (u tisućama kuna) | |||
| Krediti | ||||
| Na početku godine | 1.065 | 716 | 24.580 | 21.994 |
| Povećanje | 228 | 389 | 6.158 | 19.571 |
| Smanjenje | (644) | (40) | (8.910) | (16.985) |
| Na dan 31. prosinca | 649 | 1.065 | 21.828 | 24.580 |
| Prihodi od kamata | 49 | 46 | 1.269 | 1.233 |
| Depoziti | ||||
| Na početku godine | 2.444 | 1.726 | 36.901 | 39.060 |
| Povećanje | 1.501 | 1.338 | 52.826 | 3.125 |
| Smanjenje | (1.518) | (620) | (55.329) | (5.284) |
| Na dan 31. prosinca | 2.427 | 2.444 | 34.398 | 36.901 |
| Rashodi od kamata | 66 | 103 | 1.456 | 983 |
| 2012. | 2011. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja | 3.226 | 3.085 |
U okviru kategorije "Ostali" prikazane su transakcije članova Nadzornog odbora i društava čiji su predstavnici u Nadzornom odboru Banke.
Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih i fizičkih osoba. Rizike i koristi povezane s tom imovinom snose te treće osobe i u skladu s tim, imovina nije uključena u bilancu Banke.
Neto imovina i obveze kojima Banka upravlja u ime trećih stranaka može se prikazati kako slijedi:
| 2012. | 2011. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Imovina | |||
| - | Dani krediti građanima | 2.213 | 2.213 |
| - | Ostalo | 662 | 660 |
| Ukupna imovina | 2.875 | 2.873 | |
| Obveze | |||
| - | Financijske institucije | 2.213 | 2.213 |
| - | Ostalo | 662 | 660 |
| Ukupne obveze | 2.875 | 2.873 |
| Bilanca | 31. prosinca 2012. | 31. prosinca 2011. |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| IMOVINA | ||
| Gotovina i depoziti kod HNB-a | 486.992 | 374.725 |
| - gotovina | 63.215 | 39.655 |
| - depoziti kod HNB-a | 423.777 | 335.070 |
| Depoziti kod bankarskih institucija | 344.843 | 271.238 |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 193.000 | 313.375 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja | 0 | 370 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju | 2.805 | 2.805 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća | 112.656 | 49.725 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG |
- | - |
| Derivatna financijska imovina | 35 | - |
| Krediti financijskim institucijama | 38.271 | 20.423 |
| Krediti ostalim komitentima | 1.429.525 | 1.432.396 |
| Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | 20 | 20 |
| Preuzeta imovina | 4.644 | 6.410 |
| Materijalna imovina | 53.693 | 54.141 |
| Kamate, naknade i ostala imovina | 15.180 | 15.243 |
| UKUPNA IMOVINA | 2681.664 | 2.540.871 |
| OBVEZE I KAPITAL | ||
| Krediti kod financijskih institucija | 72.117 | 64.908 |
| - kratkoročni | 11.773 | 15.003 |
| - dugoročni | 60.344 | 49.905 |
| Depoziti | 2.283.886 | 2.164.201 |
| - Depoziti na žiroračunima i tekućim računima | 306.853 | 295.663 |
| - Štedni depoziti | 352.463 | 351.101 |
| - Oročeni depoziti | 1.624.570 | 1.517.437 |
| Ostali krediti | - | - |
| - kratkoročni | - | - |
| - dugoročni | - | - |
| Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje | 2 | - |
| Izdani dužnički vrijednosni papiri | - | - |
| - kratkoročni | - | - |
| - dugoročni | - | - |
| Izdani podređeni instrumenti | - | - |
| Izdani hibridni instrumenti | 23.728 | 18.786 |
| Kamate, naknade i ostale obveze | 46.775 | 44.734 |
| UKUPNO OBVEZE | 2.426.508 | 2.292.629 |
| KAPITAL | ||
| Dionički kapital | 162.709 | 162.573 |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | 17.246 | 18.728 |
| Zadržana dobit/(akumulirani gubitak) | 37.207 | 28.987 |
| Zakonske rezerve | 9.765 | 9.765 |
| Statutarne i ostale kapitalne rezerve | 28.189 | 28.189 |
| Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju | 40 | - |
| UKUPNI KAPITAL | 255.156 | 248.242 |
| UKUPNO OBVEZE I KAPITAL | 2.681.664 | 2.540.871 |
| 2012. | 2011. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Kamatni prihodi | 124.235 | 125.093 |
| Kamatni troškovi | 61.804 | 60.835 |
| Neto kamatni prihod | 62.431 | 64.258 |
| Prihodi od provizija i naknada | 25.513 | 24.607 |
| Troškovi provizija i naknada | 4.142 | 4.356 |
| Neto prihod od provizija i naknada | 21.371 | 20.251 |
| Dobit/gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja | 12.603 | 13.789 |
| Dobit/gubitak od ugrađenih derivata | 35 | - |
| Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz RDG |
- | (207) |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća | - | 1.324 |
| Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite | - | - |
| Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | - | - |
| Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja | 366 | 433 |
| Dobit/ gubitak od obračunatih tečajnih razlika | 382 | 1.532 |
| Ostali prihodi | 2.269 | 2.245 |
| Ostali troškovi | (2.865) | (3.022) |
| Opći administrativni troškovi i amortizacija | (64.998) | (62.185) |
| Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke | 31.594 | 38.418 |
| Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke | 10.099 | 15.127 |
| Dobit/gubitak prije oporezivanja | 21.495 | 23.291 |
| Porez na dobit | 4.249 | 4.563 |
| Dobit/gubitak tekuće godine | 17.246 | 18.728 |
| Zarada po dionici (u kunama) | 116,53 | 126,54 |
| (u tisućama kuna) | Dionički kapital |
Trezorske dionice |
Zakonske, statutarne i ostale rezerve |
Zadržana dobit / (gubitak) |
Dobit / (gubitak) tekuće godine |
Nerealizirani dobitak / gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju |
Ukupno kapital i rezerve |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2012. | 162.573 | 197 | 37.757 | 28.987 | 18.728 | - | 248.242 |
| Promjene u kapitalu za 2012. | - | - | - | - | - | - | - |
| Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju |
- | - | - | - | - | - | - |
| Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju |
- | - | - | - | - | - | - |
| Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi |
- | - | - | - | - | - | - |
| Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama |
- | - | - | - | - | - | - |
| Neto dobici/gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama |
- | - | - | - | - | 40 | 40 |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | - | - | - | - | 17.246 | - | 17.246 |
| Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu |
- | - | - | - | 17.246 | - | 17.246 |
| Povećanje/smanjenje dioničkog kapitala | - | - | - | - | - | - | - |
| Kupnja/prodaja trezorskih dionica | 136 | - | - | - | - | - | 136 |
| Ostale promjene | - | - | - | - | - | - | - |
| Prijenos u rezerve | - | - | - | 8.220 | (8.220) | - | - |
| Isplata dividende | - | - | - | - | (10.508) | - | (10.508) |
| Raspodjela dobiti | - | - | - | 8.220 | (18.728) | - | (10.508) |
| Stanje na 31. prosinca 2012. | 162.709 | 197 | 37.757 | 37.207 | 17.246 | 40 | 255.156 |
| (u tisućama kuna) | 2012. | 2011. |
|---|---|---|
| POSLOVNE AKTIVNOSTI | ||
| Dobit prije oporezivanja | 21.495 | 23.291 |
| Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke | 10.099 | 15.127 |
| Amortizacija | 5.832 | 5.511 |
| Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG | - | - |
| (Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine | - | - |
| Ostali (dobici)/gubici | - | - |
| Novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine | 37.426 | 43.929 |
| Depoziti kod HNB-a | (88.708) | (65.628) |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 122.206 | (159.191) |
| Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama | (86.870) | 186.741 |
| Krediti ostalim komitentima | (14.096) | (117.542) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja | 369 | 75 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju | - | - |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer | - | 16.984 |
| vrijednosti kroz RDG Ostala poslovna imovina |
(35) | - |
| Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine | (67.134) | (138.561) |
| Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza | ||
| Depoziti po viđenju | 11.190 | 21.175 |
| Štedni i oročeni depoziti | 108.496 | 84.814 |
| Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje | - | - |
| Ostale obveze | 1.671 | (2.523) |
| Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza | 121.357 | 103.466 |
| Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit | 8.834 | |
| (Plaćeni porez na dobit) | (4.106) | (4.551) |
| Neto (odljev)/priljev gotovine iz poslovnih aktivnosti | 87.543 | 4.283 |
| ULAGAČKE AKTIVNOSTI | ||
| Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine | (3.618) | (11.905) |
| Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate |
- | - |
| Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se | (62.476) | 8.392 |
| drže do dospijeća | ||
| Primljene dividende | 366 | 433 |
| Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti | ||
| Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti | (65.728) | (3.080) |
| FINANCIJSKE AKTIVNOSTI | ||
| Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita | 7.208 | 13.038 |
| Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira | - | - |
| Neto povećanje/(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata | 4.943 | 363 |
| Primici od emitiranja dioničkog kapitala | - | - |
| (Isplaćena dividenda) | (10.409) | (10.609) |
| Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti | - | - |
| Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti | 1.742 | 2.792 |
| Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata | 23.560 | 3.995 |
| Učinci promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente | - | - |
| Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata | 23.560 | 3.995 |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine | 39.655 | 35.660 |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine | 63.215 | 39.655 |
| (u tisućama kuna) | Odluka HNB-a | Godišnje izvješće |
Razlike |
|---|---|---|---|
| IMOVINA | |||
| Gotovina i depoziti kod HNB-a | 486.992 | 488.724 | (1.732) |
| - gotovina | 63.215 | 62.199 | 1.016 |
| - depoziti kod HNB-a | 423.777 | 426.525 | (2.748) |
| Depoziti kod bankarskih institucija | 344.843 | 343.110 | 1.733 |
| Gotovinske rezerve | 831.835 | 831.834 | 1 |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 193.000 | 236.969 | (43.969) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja | - | - | - |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju | 2.805 | 2.825 | (20) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća | 112.656 | 68.687 | 43.969 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG |
- | - | - |
| Ukupno vrijednosni papiri | 308.461 | 308.481 | (20) |
| Derivatna financijska imovina | 35 | - | 35 |
| Krediti financijskim institucijama | 38.271 | - | 38.271 |
| Krediti ostalim komitentima | 1.429.525 | 1.466.907 | (37.382) |
| Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | 20 | - | 20 |
| Preuzeta imovina | 4.644 | 2.842 | 1.802 |
| Materijalna i nematerijalna imovina | 53.693 | 58.178 | (4.485) |
| Kamate, naknade i ostala imovina | 15.180 | 3.396 | 11.784 |
| UKUPNA IMOVINA | 2.681.664 | 2.671.638 | 10.026 |
| OBVEZE I KAPITAL | |||
| Krediti kod financijskih institucija | 72.117 | 72.599 | (482) |
| - kratkoročni | 11.773 | 11.974 | - |
| - dugoročni | 60.344 | 60.625 | - |
| Depoziti | 2.283.886 | 2.309.756 | (25.870) |
| - Depoziti na žiroračunima i tekućim računima | 306.853 | - | - |
| - Štedni depoziti | 352.463 | - | - |
| - Oročeni depoziti | 1.624.570 | - | - |
| Ostali krediti | - | - | - |
| - kratkoročni | - | - | - |
| - dugoročni | - | - | - |
| Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje | 2 | - | 2 |
| Izdani dužnički vrijednosni papiri | - | - | - |
| - kratkoročni | - | - | - |
| - dugoročni | - | - | - |
| Izdani podređeni instrumenti | - | - | - |
| Izdani hibridni instrumenti | 23.728 | 23.728 | - |
| Kamate, naknade i ostale obveze | 46.775 | 10.399 | 36.376 |
| UKUPNO OBVEZE | 2.426.508 | 2.416.482 | 10.026 |
| Odluka HNB-a |
Godišnje izvješće |
Razlike | |
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| KAPITAL | |||
| Dionički kapital | 162.709 | 162.906 | (197) |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | 17.246 | - | 17.246 |
| Zadržana dobit/(akumulirani gubitak) | 37.207 | 54.453 | (17.246) |
| Zakonske rezerve | 9.765 | - | 9.765 |
| Statutarne i ostale kapitalne rezerve | 28.189 | 37.757 | (9.568) |
| Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju |
40 | 40 | - |
| UKUPNI KAPITAL | 255.156 | 255.156 | - |
| UKUPNO OBVEZE I KAPITAL | 2.681.664 | 2.671.638 | (10.026) |
Odstupanja u ukupnoj aktivi i pasivi bilance objavljene u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnose se na iznose po odgođenim prihodima koji su u godišnjem financijskom izvještaju prikazani kao odbitna stavka aktive, dok se u izvješću koji propisuje Odluka HNB-a knjiže u pasivi u iznosu od 9.511 tisuća kuna. Razlika se također odnosi na iskazivanje potraživanja po sindiciranim kreditima koji su u izvješću iskazani kao odbitna stavka, a u izvješću za HNB kao stavka pasive u iznosu od 515 tisuća kuna.
Odstupanja pozicija bilance objavljenih u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnosi se na sljedeće kategorije:
na stanjima vrijednosnih papira raspored je vršen na različit način po portfeljima. Tako je dio iznosa trezorskih zapisa koji se drži do dospijeća u iznosu od 43.969 tisuća kuna za potrebe HNB-a prikazan pod linijom Vrijednosnih papira koji se drže do dospijeća, a ukupan iznos vrijednosnica razlikuje se za ulaganja u pridružena društva u iznosu od 20 tisuća kuna, koji je kod HNB izvješća iskazan u odvojenoj liniji.
Izvješće revizije
| (u tisućama kuna) | Odluka HNB-a |
Godišnje izvješće |
Razlike |
|---|---|---|---|
| Kamatni prihodi | 124.235 | 124.235 | - |
| Kamatni troškovi | (61.804) | (56.671) | (5.133) |
| Neto kamatni prihod | 62.431 | 67.564 | (5.133) |
| Prihodi od provizija i naknada | 25.513 | 25.513 | - |
| Troškovi provizija i naknada | (4.142) | (4.142) | - |
| Neto prihod od provizija i naknada | 21.371 | 21.371 | - |
| Dobit/gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate |
- | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja | 12.603 | 12.997 | (394) |
| Dobit/gubitak od ugrađenih derivata | 35 | - | 35 |
| Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz RDG |
- | 44 | (44) |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju | - | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća | - | - | - |
| Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite | - | - | - |
| Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | - | - | - |
| Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja | 366 | - | 366 |
| Dobit/ gubitak od obračunatih tečajnih razlika | 382 | - | 382 |
| Ostali prihodi | 2.269 | 2619 | (350) |
| Ostali troškovi | (2.865) | (5.837) | 2.972 |
| Opći administrativni troškovi i amortizacija | (64.998) | (67.159) | 2.161 |
| Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke |
31.594 | 31.599 | (5) |
| Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke | (10.099) | (10.104) | 5 |
| Dobit prije oporezivanja | 21.495 | 21.495 | - |
| Porez na dobit | 4.249 | 4.249 | - |
| Dobit tekuće godine | 17.246 | 17.246 | - |
| Zarada po dionici (u kunama) | 117 | 117 | - |
Odstupanja pozicija računa dobiti i gubitka objavljenih u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnosi se na sljedeće kategorije:
Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanom toku objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju od onih koje su definirane propisanom strukturom i sadržajem HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:
U izvještaju o promjenama kapitala objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju nema razlika u odnosu na HNB standard.
| DRŽAVA | VALUTA | BANKA | SWIFT ADRESA |
|---|---|---|---|
| ITALIJA | EUR | INTESA SANPAOLO SPA MILANO |
BCITITMM |
| EUR | UNICREDIT SPA MILANO |
UNCRITMM | |
| DANSKA | DKK | DANSKE BANK AS COPENHAGEN |
DABADKKK |
| FRANCUSKA | EUR | SOCIETE GENERALE SA PARIS |
SOGEFRPP |
| NIZOZEMSKA | EUR | ING BANK NV AMSTERDAM |
INGBNL2A |
| NJEMAČKA | EUR | COMMERZBANK AG FRANKFURT a/M |
COBADEFF |
| EUR | UNICREDIT BANK AG MÜNCHEN |
HYVEDEMM | |
| SLOVENIJA | EUR | BANKA KOPER DD KOPER |
BAKOSI2X |
| ŠVEDSKA | SEK | SVENSKA HANDELSBANKEN AB STOCKHOLM |
HANDSESS |
| ŠVICARSKA | CHF | UBS AG ZÜRICH |
UBSWCHZH |
| SAD | USD | THE BANK OF NEW YORK MELLON | IRVTUS3N |
Računi banaka s ove liste koriste se za namiru komercijalnih plaćanja.
| SJEDIŠTE BANKE Ernesta Miloša 1, p.p. 103 52470 UMAG |
telefon c. telefax pozivni centar |
052/702 300 052/702 388 052/741 396 052/741 275 052/702 400 |
|---|---|---|
| SWIFT telex internet |
ISKB HR 2X 24745 ikb rh [email protected] www.ikb.hr |
|
| UPRAVA | tel. fax |
052/702 307 052/702 388 |
| KORPORATIVNO BANKARSTVO | tel. fax. |
052/504 140 052/215 973 |
| URED UPRAVE Odjel za pravne poslove i usklađenost Odjel za upravljanje ljudskim resursima, odnose s javnošću i opće poslove |
tel. fax tel. tel. |
052/702 307 052/702 388 052/702 380 052/702 310 |
| ODJEL UNUTARNJE REVIZIJE I KONTROLE | tel. fax |
052/702 390 052/702 388 |
| ODJEL UPRAVLJANJA RIZICIMA I RIZIČNIM POTRAŽIVANJIMA | tel. fax |
052/702 305 052/702 388 |
| ODJEL FINANCIJSKOG KONTROLINGA | tel. fax |
052/392 194 052/392 195 |
| ODJEL INFORMACIJSKE SIGURNOSTI | tel. fax |
052/702 371 052/702 388 |
| SEKTOR RIZNICA I FINANCIJSKA TRŽIŠTA | tel. | 052/702 340 |
| Odjel likvidnosti i rizičnih proizvoda | fax tel. |
052/702 388 052/702 343 |
| Odjel platnog prometa | fax tel. fax |
052/702 388 052/702 376 052/702 309 |
| SEKTOR MARKETINGA I RAZVOJNE PODRŠKE | tel. fax |
052/702 350 052/702 388 |
| Odjel za istraživanje tržišta, reklamu i propagandu | tel. | 052/702 359 |
| Odjel kreditnih proizvoda | tel. | 052/702 317 |
| Odjel depozita, platnih sustava i proizvoda platnih organizacija | tel. | 052/702 351 |
| Odjel za kartično poslovanje | tel. | 052/702 352 |
| Referada za provedbu propisa o sprječavanju pranja novca | tel. | 052/702 346 |
| SEKTOR RAČUNOVODSTVA I LOGISTIKE | tel. fax |
052/702 330 052/702 387 |
| Odjel računovodstva | tel. | 052/702 333 |
| Odjel pozadinskih poslova | tel. | 052/702 344 |
| Odjel za upravljanje imovinom | tel. | 052/702 329 |
| SEKTOR INFORMATIČKIH TEHNOLOGIJA | tel. | 052/702 320 |
| Odjel središnjih i mrežnih sustava Odjel informatičkog inženjeringa |
fax tel. tel. |
052/702 388 052/702 325 052/702 319 |
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.