Annual Report • May 11, 2012
Annual Report
Open in ViewerOpens in native device viewer
| I. | FINANCIJSKI POKAZATELJI | 3 |
|---|---|---|
| II. | UPRAVA BANKE I NADZORNI ODBOR | 4 |
| III. | IZVJEŠĆE UPRAVE | 5 |
| IV. | IZVJEŠĆE NADZORNOG ODBORA | 10 |
| V. | IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA | 11 |
| VI. | IZVJEŠĆE REVIZIJE | 27 |
| VII. | KORESPONDENTNE BANKE | 116 |
| VIII. | KONTAKTI | 117 |
| IX. | POSLOVNA MREŢA | 118 |
| BILANCA | (u tisućama kuna) |
|---|---|
| Ukupna sredstva | 2.530.593 |
| Ukupni vlasniĉki kapital | 248.242 |
| RAĈUN DOBITI I GUBITKA | |
| Neto prihod iz redovitog poslovanja | 108.714 |
| 23.291 | |
| Dobit prije oporezivanja |
Miro Dodić, dipl.oec. Predsjednik Uprave
Marina Vidiĉ, dipl.oec. Klaudija Paljuh, dipl.oec. Ĉlanica Uprave Ĉlanica Uprave
Predsjednik: Milan Travan, dipl.oec. Zamjenik predsjednika: Edo Ivanĉić, oec.
Ĉlanovi: Marijan Kovaĉić, dipl.oec. Vlatko Reschner, dipl.oec. Anton Belušić, dipl.oec.
Prošla je još jedna poslovna godina karakteristiĉna po oteţanim uvjetima poslovanja, gdje oporavak hrvatskog gospodarstva izostaje već treću godinu zaredom. Nakon pada dvije godine uzastopno, u 2011. godini oĉekivao se blagi rast BDP-a. Prema zadnjim podacima Drţavnog zavoda za statistiku, 2011. je godina stagnacije bez porasta BDP-a, uz stalni rast stope nezaposlenosti, koja je u prosincu iznosila 18,7% s tendencijom stalnog rasta (koncem veljaĉe 2012. već je na 20,1%). Iako je došlo do zaustavljanja visoke stope rasta inozemnog duga, koji danas iznosi nešto manje od 47 milijardi eura, on postaje znaĉajan uteg u oporavku Hrvatske obzirom na nedovoljno razvijenu izvoznu privredu, koja bi trebala osigurati povrat odnosno smanjenje inozemnog duga u narednom razdoblju. Potrebno je stvoriti uvjete za jaĉanje proizvodnje za izvoz i supstituciju uvoza te uz jaĉanje izvozne usluţne djelatnosti i veća inozemna ulaganja osigurati sredstva za smanjenje inozemnog duga.
Zbog inozemne ovisnosti o izvorima sredstava treba s duţnom paţnjom pratiti svjetska i europska kretanja, koja direktno ili indirektno utjeĉu na Hrvatsku.
Poslije svjetske financijske krize 2008. i 2009. godine dolazi do drţavne intervencije u spašavanje bankarskog sustava zbog prijenosa krize na gospodarske subjekte. Recesija bitno utjeĉe i na punjenje drţavnih proraĉuna koji su se morali ukljuĉiti u sanaciju bankarskog sustava izdavanjem vrijednosnih papira, koji su opet ušli u bankarski sustav. Najveća opasnost je to što se kriza vrti u zaĉaranom krugu ovisnosti, u kojem se nalaze financijski sustav, gospodarstvo i drţava. U taj zaĉarani krug ušla je i Europska središnja banka (ECB), koja je krajem prošle i poĉetkom ove godine posudila bankama eurozone preko tisuću milijardi, odnosno preko bilijun eura, uz kamatnu stopu od 1% za refinanciranje dugova. Taj iznos je pribliţna vrijednost dugova koji dospijevaju ove, iduće i 2014. godine. Najviše je novca otišlo u talijanske i španjolske banke. No i ti silni novci dospijevaju na naplatu za tri godine te kao ekonomisti i bankari moramo voditi raĉuna o tome koje će rezultate dati ova velika financijska operacija.
Nema buduće stabilnosti bez gospodarskog oporavka koji podrazumijeva smanjenje opće potrošnje i rasterećenje privrede, koje će kasnije doprinijeti stvaranju zdravih uvjeta razvoja financijskog sektora i boljeg punjenja drţavnog proraĉuna na realnoj osnovi.
Sagledavajući kretanja u Hrvatskoj i njenom europskom i svjetskom okruţenju, Istarska kreditna banka Umag okrenula se povećanju obujma poslovanja konkurentnim uvjetima, uz zadrţavanje općih administrativnih troškova na razini prethodnih godina. I pored oteţanih uvjeta poslovanja Istarska kreditna banka ostvaruje u 2011. godini uspješne rezultate.
Istarska kreditna banka je moderna financijska institucija univerzalnog tipa, s naglaskom na posebno usmjerenje na segmente graĊana, obrtnika te malih i srednjih poduzetnika. Po veliĉini aktive na kraju 2011. godine Banka zauzima 14. mjesto od ukupno 32 banke u Hrvatskoj. Banka posluje s više od 35.000 klijenata putem mreţe od 25 poslovnica i drugih kanala distribucije – 33 bankomata, 9 dnevno noćnih trezora i 250 EFT POS terminala.
Ukupna aktiva bilance na dan 31.12.2011. godine iznosila je 2,541 milijardu kuna, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu za 124 milijuna kuna ili za 5,1%.
(u milijunima kuna)
GOTOVINA SREDSTVA KOD HNB DEPOZITI U BANKAMA KREDITNI PORTFELJ VRIJEDNOSNICE DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA OSTALO
Ovo povećanje, kao i svih prethodnih godina, a što je naše strateško opredjeljenje, ostvareno je povećanjem primarnih izvora odnosno depozita naših klijenata, koji su na dan 31.12.2011. godine iznosili 2,166 milijardi kuna, i to 72% u devizama i 28% u kunama.
Ukupna štednja graĊana povećana je u godinu dana za 114 milijuna kuna ili za 6,9%. Posebno je znaĉajan rast dugoroĉnih depozita, koji su u 2011. godini porasli za 14,5%. Ovi podaci nam ukazuju na povjerenje naših klijenata i graĊana i ispravnost naše politike da na prvo mjesto stavljamo sigurnost i stabilnost Banke bez kreditne zaduţenosti uz zadrţavanje veće likvidnosti.
(u milijunima kuna)
Osnovno opredjeljenje u 2011. godini na podruĉju kreditnog poslovanja bilo je intenzivnije kreditiranje poslovnih subjekata, što je rezultiralo porastom ovih plasmana za 15,9% ili za 120,4 milijuna kuna, dok je istovremeno kod kredita stanovništva evidentirano nešto manje povećanje, što je posljedica relativno visoke zaduţenosti sektora stanovništva i smanjene sklonosti ka zaduţivanju.
Sukladno strategiji Banke koja je donesena u 2010. godini, i u 2011. godini viškovi likvidnih sredstava ulagali su se u vrijednosnice, i to prvenstveno u trezoske zapise, ĉiji je porast iznosio 124,7% s ostvarenjem većih prinosa. Ovakvim ulaganjima postignuta je kombinacija kvalitete ulaganja i potrebe za osiguranjem odgovarajućih prinosa, imajući u vidu relativno visoke troškove izvora sredstava – dugoroĉnih depozita graĊana.
Sva su ulaganja vršena u skladu s internim politikama koje su usvojene od strane Nadzornog odbora i Uprave Banke.
Rast prihoda iz redovnog bankarskog poslovanja, a posebno rast dobiti iz operativne bankarske djelatnosti, veće izdvajanje u rezervacije radi sigurnosti u poslovanju, uz dobru kontrolu troškova poslovanja, ukazuje na ĉinjenicu uspješnog nastavka trenda poslovanja iz prethodnih godina.
Prihod iz redovnog poslovanja Banke iznosi 166 milijuna kuna, što je za 3,4% više od ostvarenja u prethodnoj godini. U strukturi poslovnih prihoda prihod od kamata ima udio 76,3% i neto prihod od naknada i provizija 23,7%.
Povećanim obujmom poslovanja povećan je neto kamatni prihod za 12,8% i neto nekamatni prihod za 7,1%, što je osiguralo povećanje dobiti iz bankarskog poslovanja za 10,8%. Radi veće sigurnosti u 2011. godini Banka je i dalje nastavila veće izdvajanje u rezervacije, i to uz povećanje od 34,9%. Naime, jedan od znaĉajnih zadataka u Banci je osigurati što bolju naplatu kreditnih plasmana, koja se sastoji od prevencije prilikom odobravanja kredita, a ukoliko dolazi do oteţavanja u poslovanju klijenata, da se na vrijeme reagira. U uvjetima krize osjeća se smanjena likvidnost klijenata, pa smo pristupili i opreznoj politici u rezerviranju za kreditne plasmane kako bi osigurali što bolju stabilnost u poslovanju u narednom razdoblju.
Bruto dobit iznosila je 23,3 milijuna kuna, a po odbitku poreza neto dobit je iznosila 18,7 milijuna kuna, što je gotovo 1 milijun kuna ili 5% više od prethodne godine.
Ovi rezultati su još znaĉajniji kada se uzme u obzir da je prema nerevidiranim podacima od 32 banke u Hrvatskoj, njih osam završilo poslovnu godinu s gubitkom. Treba takoĊer napomenuti da je Banka tijekom 2011. godine imala visoku kunsku i deviznu likvidnost, te se na meĊubankovnom trţištu pojavljuje iskljuĉivo kao kreditor.
| OPIS | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | 2011. | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Iznos bilance | 2.119. | 2.237 | 2.248 | 2.418 | 2.541 | |
| 1 | Rast bilance (%) | 11,84 | 5,58 | 0,49 | 7,55 | 5,10 |
| Kreditni portfelj | 1.246 | 1.449 | 1.452 | 1.509 | 1.521 | |
| 2 | Udio kredita u bilanci (%) | 58,79 | 64,80 | 64,61 | 62,41 | 59,87 |
| Depoziti | 1.877 | 1.940 | 1.925 | 2.062 | 2.166 | |
| 3 | Udio depozita u bilanci (%) | 88,59 | 86,73 | 85,65 | 85,29 | 85,24 |
| 4 | Odnos kredita i depozita (%) | 66,36 | 74,71 | 75,44 | 73,17 | 70,23 |
| 5 | Bruto dobit (u tisućama kuna) | 35.021 | 35.203 | 26.665 | 22.117 | 23.292 |
| 6 | Neto dobit (u tisućama kuna) | 27.262 | 27.438 | 21.312 | 17.833 | 18.728 |
| Broj zaposlenih (na bazi sati rada) | 209 | 213 | 219 | 220 | 228 | |
| 7 | Aktiva po zaposlenom (u tisućama kuna) | 10.137 | 10.502 | 10.264 | 10.989 | 11.145 |
Kao i ranijih godina, Banka dosta ulaţe u razvoj poslovne mreţe i informatiĉku tehnologiju. Poĉetkom mjeseca srpnja otvorena je nova poslovnica i poslovni centar u Zagrebu i kupljen je poslovni prostor sadašnje poslovnice uvećan za dodatnih 100 m2 u Robnoj kući Pula. Time je ostvaren strateški cilj proširenja poslovne mreţe na Zagreb i osiguranje vlastitih poslovnih prostora u svim našim poslovnim centrima.
Cijenjeni dioniĉari, poslovanje gospodarstva u 2012. godini odvijat će se u vrlo teškim uvjetima te ćemo mi u upravljanju Bankom još više paţnje posvetiti novonastaloj situaciji, vodeći pritom raĉuna prvenstveno o sigurnom, ali i uspješnom poslovanju u danim okolnostima.
I na kraju, htio bih se zahvaliti svim suradnicima i vrlo vrijednim zaposlenicima Banke na uloţenom trudu i znanju u protekloj, vrlo zahtijevnoj godini, te predsjedniku i ĉlanovima Nadzornog odbora na izuzetno dobroj suradnji tijekom 2011. godine, kao i svim dioniĉarima i klijentima na razumijevanju, podršci i dobroj poslovnoj suradnji. Svim našim klijentima sa zadovoljstvom mogu i ţelim potvrditi da je Istarska kreditna banka i u teškim gospodarskim uvjetima, kakvi su prevladavali u protekloj 2011. godini, još jednu poslovnu godinu završila s uspješnim rezultatom. Naime, i prethodnu godinu obiljeţila je snaţna gospodarska kriza hrvatskog gospodarstva. U takvim uvjetima Banka je ostala stabilna, s vrlo dobrom likvidnošću, te zadrţala trţišnu poziciju na domaćem bankarskom trţištu s manjim povećanjem udjela u ukupnoj aktivi bankarskog sektora Hrvatske.
U Umagu, 5. travnja 2012. godine
Predsjednik Uprave Miro Dodić
Na temelju odredbi ĉlanka 263. stavka 3. i ĉlanka 300.c stavka 2. Zakona o trgovaĉkim društvima u svrhu razmatranja na redovnoj godišnjoj Glavnoj skupštini ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG, d.d., Umag (u daljnjem tekstu: Banka), Nadzorni odbor podnosi sljedeće
Nadzorni odbor Banke je tijekom poslovne 2011. godine odrţao ukupno 9 sjednica, a istovremeno su odrţavane i sjednice Revizorskog odbora. Na sjednicama Nadzornog odbora odrţanim tijekom 2011. godine raspravljana su pitanja koja pripadaju u odluĉivanje Nadzornog odbora temeljem zakona i Statuta. Nadzorni odbor je redovito obavještavan i aktivno je raspravljao o rezultatima poslovanja i stanju u Banci temeljem izvješća koje je Uprava podnosila Nadzornom odboru, kako onih koje je Uprava duţna podnijeti u skladu sa zakonom, tako i izvješća koja su izraĊivana na zahtjev Nadzornog odbora. Sukladno zakonskoj obvezi, Nadzorni odbor Banke ispitao je Godišnja financijska izvješća za 2011. godinu, izvješće o stanju Banke, te prijedlog odluke o upotrebi dobiti Banke ostvarene u 2011., koji mu je uputila Uprava Banke. Nadzorni odbor prihvatio je izvješće Uprave o stanju Banke i suglasio se s prijedlogom rasporeda dobiti. Rezultati našeg ispitivanja kao i mišljenje ovlaštenog revizora o realnosti i objektivnosti podataka iskazanih u financijskim izvješćima za 2011. godinu pokazuju da Banka posluje sukladno pozitivnim zakonskim propisima, općim aktima Banke i odlukama Glavne skupštine.
Revizorski odbor, koji djeluje kao pododbor Nadzornog odbora, na svojim je sjednicama razmatrao financijska izvješća, izvješća revizora o obavljenoj reviziji isto kao i druga izvješća Unutarnje revizije Banke.
Ukupno gledajući, 2011. godina je bila godina puna izazova, kako za našu Banku, tako i za ĉitav bankarski sustav. Poslovanje u uvjetima globalne krize, usporenog gospodarskog rasta i povećanog rizika zahtijeva niz aktivnosti kako bi se na operativnoj razini zajamĉila regularnost, sigurnost i valjanost transakcija. Banka je svojim rezultatima i ostvarenim pokazateljima pokazala odgovornost prema dioniĉarima, klijentima i društvu u cjelini odrţavanjem prikazane razine poslovanja.
Na kraju, ţelio bih se zahvaliti dioniĉarima na ukazanom povjerenju da nadziremo rad Istarske kreditne banke Umag, ĉlanovima Uprave, kolegama u Nadzornom odboru i djelatnicima Banke koji su pridonijeli da je i ove godine Banka uspješno udovoljila svim zahtjevima svojih klijenata brzo i profesionalno.
U Umagu, 20. veljaĉe 2012.godine
Predsjednik Nadzornog odbora Milan Travan
Na temelju ĉlanka 250.a stavak 4. i 272.p Zakona o trgovaĉkim društvima, Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d. (u daljnjem tekstu: Društvo) dana 22. veljaĉe 2012. godine daje sljedeću
Kao društvo ĉije su dionice uvrštene u kotaciju redovito trţište na Zagrebaĉkoj burzi d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. u skladu sa zakonskom regulativom, a u cilju uspostavljanja visokih kriterija korporativnog upravljanja, u svom poslovanju primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebaĉke burze. Detaljnija obrazloţenja vezana uz primjenu Kodeksa korporativnog upravljanja Društvo daje u Godišnjem upitniku koji dostavlja Zagrebaĉkoj burzi d.d. i HANFA-i zajedno s godišnjim financijskim izvještajima radi javne objave.
Društvo ne odstupa od pravila utvrĊenih navedenim Kodeksom korporativnog upravljanja.
Društvo primjenjuje raĉunovodstvene politike kojima su ureĊeni postupci i tehnike u iskazivanju imovine, obveza, prihoda i rashoda te sastavlja i objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće o stanju Društva u skladu s vaţećim propisima i standardima struke.
Društvo planira tijekom 2012. godine svoje poslovanje i rezultate poslovanja i dalje ĉiniti transparentnima i dostupnima javnosti.
Uprava i Nadzorni odbor su tijekom 2011. godine ulagali potrebne napore u cilju odrţavanja adekvatnog korporativnog upravljanja imajući u vidu ustroj i organizaciju, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrĊivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Društva, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.
Podaci o provoĊenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima navedeni su u Godišnjem izvješću Društva kao i podaci o znaĉajnim dioniĉarima Društva te o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Društva.
U skladu s odredbama Statuta Društva Uprava Društva sastoji se od 3 (tri) ĉlana.
Ĉlanove Uprave kao i Predsjednika Uprave imenuje Nadzorni odbor na vrijeme do 5 (pet) godina.
Za ĉlana Uprave moţe biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.
Statut Društva se moţe izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine ako je za odluku o izmjeni Statuta glasovalo više od tri ĉetvrtine ukupnog temeljnog kapitala Društva.
Uprava Društva ima prava, duţnosti i obveze utvrĊene Zakonom o trgovaĉkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Društva. Uprava vodi poslove Društva i upravlja njegovom imovinom, i pri tom je duţna i ovlaštena poduzeti sve radnje i donijeti sve odluke potrebne za uspješno voĊenje poslova Društva i njegovo djelovanje.
U voĊenju poslova Uprava Društva naroĉito osigurava da Društvo posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, da se sustavno prate rizici kojima je Društvo izloţeno u svom poslovanju odnosno usvajaju i primjenjuju procedure za upravljanje rizicima, sustavno prati, procjenjuje i primjenjuje strategija odrţavanja odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na rizike kojima je Društvo izloţeno u svom poslovanju, da funkcionira sustav unutarnjih kontrola za sva podruĉja poslovanja Društva, nesmetano obavljaju poslovi revizije i kontrole, da Društvo vodi poslovne i druge knjige i poslovnu dokumentaciju, sastavlja knjigovodstvene dokumente, realno procjenjuje imovinu i obveze, sastavlja financijska i druga izvješća u skladu s raĉunovodstvenim propisima i standardima te zakonom te da izvješćuje i obavještava Hrvatsku narodnu banku sukladno propisima.
U skladu s potrebama u obavljanju svojih poslova, Uprava Društva osniva odbore ili druga tijela koja joj pomaţu u radu. Stalne komisije koje djeluju u Društvu su Komisija za aktivu, pasivu, likvidnost i rizike, Kreditna komisija, Komisija za planiranje i upravljanje informatiĉkim tehnologijama i Komisija za procjenu prometne vrijednosti nekretnina na kojima se zasniva osiguranje odobrenih plasmana. Sustavom unutarnjih kontrola i postavljenih kontrolnih funkcija Banke detaljno se prati zakonitost, ispravnost, pravovaljanost i dokumentiranost procesa poslovanja, ĉime je Upravi osiguran adekvatan nadzor.
U skladu sa Statutom Društva Nadzorni odbor ima pet ĉlanova koji izmeĊu sebe biraju predsjednika i njegova zamjenika. Ĉlanove Nadzornog odbora bira Glavna skupština Društva.
Nadzorni odbor Društva imenuje i razrješuje ĉlanove Uprave, usmjerava poslovnu politiku, aktivno pridonosi njenoj realizaciji i nadzire voĊenje poslova. Nadzorni odbor Društva razmatra izvješća koja se odnose na poslovnu politiku, financijske rezultate poslovanja, kvalitetu riziĉne aktive, upravljanje rizicima, rad unutarnje revizije i kontrole, status otklanjanja nedostataka utvrĊenih nadzorom središnje banke, vanjskih revizora i unutarnje revizije i kontrole, daje suglasnost na odluke i druge akte Uprave i drugih tijela Društva sukladno zakonu, aktima Društva i vlastitim odlukama, usvaja godišnji plan rada unutarnje revizije i kontrole.
Kao pomoćno tijelo Nadzornog odbora u Društvu je osnovan i Revizorski odbor, koji o svojim aktivnostima redovno izvješćuje Nadzorni odbor na njegovim sjednicama.
Sukladno odredbama ĉlanka 250.a stavka 4. i ĉlanka 272.p. Zakona o trgovaĉkim društvima, ova Izjava je sastavni dio Godišnjeg izvješća o stanju Društva za 2011. godinu. Sastavni dio ove Izjave je popunjeni godišnji Upitnik o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja HANFA-e i Zagrebaĉke burze d.d. koji sadrţi sve odgovore i potrebna razjašnjenja.
Predsjednik Uprave Miro Dodić
Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnose se na razdoblje od jedne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.
ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG D.D. UMAG.
Da.
www.ikb.hr
Da.
Da.
Da.
Da, godišnje izvješće za 2011. g. s mišljenjem revizora na engleskom jeziku objavljuje se na internet stranicama Banke.
Da.
Ako da,
je li kalendar vaţnih dogaĊaja objavljen na internetskim stranicama društva na Internetu? (ako ne, zašto?)
Da. Kalendar važnih događaja dostupan je investitorima u poslovnim prostorijama društva, a značajnije obavijesti se objavljuju na internetu.
Da.
Ne.
koja su to društva?
objavljuju li se podaci o uzajamnom dioniĉarstvu javno i kako? (ako ne, zašto?)
5. Iznosi li društvo u godišnjem izvještaju podatke o financijskim instrumentima koje je izdalo društvo, a ĉiji su imatelji ĉlanovi nadzornog odbora, upravnog odbora ili uprave društva? (ako ne, zašto?)
Da.
6. Iznosi li društvo na svojim internetskim stranicama podatke o financijskim instrumentima koje je izdalo društvo, a ĉiji su imatelji ĉlanovi nadzornog odbora, upravnog odbora ili uprave društva i aţuriraju li se ti podaci redovito (u roku od 24 sati)? (ako ne, zašto?)
Da.
7. UtvrĊuje li društvo i javno objavljuje ĉimbenike rizika? (ako ne, zašto?)
Da.
Da.
Da.
Ne.
Ako ne,
Da. Sukladno statutu društva.
10. Jesu li na internetskim stranicama društva objavljeni popisi svih kandidata za ĉlanstvo u nadzornom odboru ili upravnom odboru koji se biraju na skupštini ili ih se imenuje, sa ţivotopisom? (ako ne, zašto?)
Da.
11. Postupa li društvo na jednaki naĉin i pod jednakim uvjetima prema svima dioniĉarima? (ako ne, zašto?)
Da.
Ne.
Da.
Da. Na OTC tržištu.
Da.
14. Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, zašto?)
Da.
15. Je li društvo dioniĉarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su duţni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne, zašto?)
Da.
16. Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrĊivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva na naĉin da je taj datum prije odrţavanja skupštine i smije biti najviše 6 dana prije odrţavanja skupštine? (ako ne, zašto?)
Da.
17. Sadrţi li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioniĉar stjeĉe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, zašto?)
Da.
18. Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, zašto?)
Da.
19. Je li odluka o isplati dividende ili predujma dividende kojom se utvrĊuju naprijed spomenuti datumi objavljena i dostavljena burzi najkasnije 2 dana nakon donošenja?
Da.
20. Jesu li prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioniĉari? (ako da, zašto?)
Ne.
21. Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koje se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioniĉarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, zašto?)
Da.
22. Jesu li dnevni red skupštine i relevantni podaci i isprave objavljeni na internetskim stranicama društva i na engleskom jeziku? (ako ne, zašto?)
Ne.
23. Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i sl.? (ako da, zašto?)
Da. Sukladno statutu društva.
24. Sadrţi li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadrţaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, zašto?)
Da.
25. Je li dioniĉarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava moderne komunikacijske tehnologije? (ako ne, zašto?)
Ne. Za takvo glasovanje nije bilo evidentirane potrebe.
26. Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine kao i podatke o eventualnim tuţbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, zašto?)
Da. Nije bilo tužbi za pobijanje odluka Glavne skupštine.
27. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji ukljuĉuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje ĉlanovima nadzornog odbora? (ako ne, zašto?)
Da.
28. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? (ako ne, zašto?)
Da.
29. Navedite imena ĉlanova nadzornog odbora odnosno upravnog odbora.
Milan Travan, Marijan Kovačić , Edo Ivančić, Anton Belušić, Vlatko Reschner.
30. Navedite za svakog ĉlana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora u kojim je još društvima ĉlan nadzornog odbora, upravnog odobora ili uprave. Navedite ako se neko od tih društava smatra konkurentskim društvu.
M. Travan, direktor Intercommerce d.o.o.; E. Ivančić, predsjednik Uprave Tvornice cementa Umag d.o.o.; M. Kovačić, direktor Hempel d.o.o.
31. Je li nadzorni odbor odnosno neizvršni direktori upravnog odbora društva sastavljen većinom od neovisnih ĉlanova? (ako ne, zašto?)
Ne. Sastav Nadzornog odbora odražava dioničku strukturu Društva te je u skladu s odredbama Zakona o kreditnim institucijama.
Anton Belušić i Vlatko Reschner.
Ne. Nema zakonske obveze.
Ne. Prema odluci Glavne skupštine Društva.
35. Je li naknada ĉlanovima nadzornog odnosno upravnog odbora:
Da.
36. Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog ĉlana nadzornog odbora društva odnosno upravnog odbora društva, ukljuĉujući i strukturu te naknade, javno objavljeni? (ako ne, zašto?) (ako da, gdje?)
Da. Dioničarima na Glavnoj skupštini Društva i u posebnoj bilješci u Godišnjem izvješću Društva.
37. Izvješćuje li svaki ĉlan nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasaĉkih prava nad dionicama društva i to najkasnije sljedeći radni dan, poslije nastanka takve promjene? (ako ne, zašto?)
Da.
38. Navedite sve poslove u kojima su s jedne strane sudjelovali ĉlanovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe, a s druge strane društvo ili s njim povezane osobe.
Samo kreditno-depozitni poslovi u skladu sa zakonom i na tržišnoj osnovi.
Da. Upućujemo na odgovor br.38.
Upućujemo na odgovor br.38.
Upućujemo na odgovor br.38.
Ne.
Ne. Nije predviđeno Statutom Društva.
Ne.
Ako da,
Da.
Ako da,
Ne. Svi članovi Nadzornog odbora i jedan neovisni član Društva.
Da.
Da.
Da.
Da.
Da.
Ne. Nije bilo takvih usluga.
Ne. Nije bilo takvih usluga niti potrebe za obavljanje istih.
Da.
Ne. Nije bilo otkaza.
Da.
Nadzornom odboru.
Da.
dostavlja li uprava komisiji za reviziju:
pravodobne i periodiĉne prikaze financijskih izvještaja i srodnih dokumenata prije javnog objavljivanja tih podataka (ako nije, zašto?);
Da.
Da.
Da.
Ne. Nije bilo takvih postupaka.
Da.
Ne. Nije bilo takvih postupaka.
Ne. Nije bilo potrebe u reviziji financijskih izvješća za 2011.
Ne. Nije bilo potrebe u reviziji financijskih izvješća za 2011.
Da.
Da.
Da.
Ne. Nije bilo značajnijih propusta i nedostataka.
Ne. Nije bilo značajnijih nepoznatih vanjskih čimbenika.
Ne. Nema ovisnih i povezanih društava.
44. Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljana svim ĉlanovima? (ako nije, zašto?)
Da.
45. Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabiljeţene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja, uz navoĊenje kako je glasovao pojedini ĉlan? (ako ne, zašto?)
Da.
46. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja ukljuĉuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog ĉlana, kao i zajedniĉkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva?
Da.
47. Navedite imena ĉlanova uprave ili izvršnih direktora.
g. Miro Dodić dipl.oec., gđa Klaudija Paljuh dipl.oec., gđa Marina Vidič dipl.oec.
48. Postoje li pravila za rad uprave ili izvršnih direktora kojima su regulirana pitanja vezana uz:
Da.
Da.
Da.
Da.
Da.
Da.
Ne. Naknade za rad članova Nadzornog odbora utvrđuju se odlukom Glavne skupštine Banke, a za članova Uprave Društva pojedinačnim ugovorima zaključenim s Nadzornim odborom Društva.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
52. Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki ĉlan uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, zašto?)
Upućujemo na odgovor pod br.49.
53. Jesu li svi oblici nagrada ĉlanova uprave i nadzornog odbora, ukljuĉujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izvješću društva? (ako ne, zašto?)
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
Upućujemo na odgovor pod br.49.
55. Je li svaki ĉlan uprave ili izvršni direktor izvijestio nadzorni odbor odnosno upravni odbor društva o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnost ostvarivanja glasaĉkih prava iz dionica društva najkasnije sljedeći radni dan poslije nastanka takve promjene uz obvezu društva da takvu promjenu javno objavi u najkraćem mogućem roku? (ako ne, zašto?)
Da.
56. Navedite sve poslove u kojima su s jedne strane sudjelovali ĉlanovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe, a s druge strane društvo ili s njime povezane osobe.
Poslovi stjecanja/otpuštanja dionica Banke, redovni poslovi Društva, krediti, depoziti, kartično poslovanje.
57. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali ĉlanovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe:
Da.
Da.
Da.
Ne.
59. Jesu li ĉlanovi uprave ili izvršni direktori ĉlanovi nadzornih odbora drugih društava? (ako da, navedite imena tih ĉlanova uprave, tvrtke društava u kojima su ĉlanovi nadzornih odbora i funkcije koje obnašaju u tim nadzornim odborima)
Ne.
60. Ima li društvo vanjskog revizora? (ako ne, zašto?)
Da.
Ne.
Ne.
Da.
Ne. Nije bilo značajnijih manjkavosti.
Ne. Nije bilo alternativnih postupaka.
Ne. Nije bilo neslaganja.
Ne. Nije bilo prijevare ili zlouporabe.
63. Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih nezavisnim vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pruţene usluge? (ako nije, zašto)
Ne. Nezavisni vanjski revizori izabiru se temeljem najmanje 3 ponude.
64. Ima li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, zašto?)
Da.
65. Imaju li ulagatelji mogućnost u pisanom obliku zatraţiti i pravodobno dobiti relevantne podatke od uprave društva ili od osobe u društvu zaduţene za odnose s ulagateljima (ako ne, zašto?)
Da.
Uprava Društva je u komunikaciji s investitorima.
67. Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadleţnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etiĉkih normi unutar društva? (ako da, zašto?)
Ne.
68. Slaţu li se svi ĉlanovi uprave i nadzornog ili upravnig odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti? (Ako ne, navedite koji ĉlanovi uprave i nadzornog odbora se ne slaţu, s kojim odgovorima se ne slaţu i zašto)
Da.
ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d.
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA
za godinu koja je završila 31. prosinca 2011.
Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaja Istarske kreditne banke Umag d.d., Umag ('Banka') koji obuhvaćaju bilancu na dan 31. prosinca 2011. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama kapitala i novčanom toku za godinu tada završenu, te sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjavajućih informacija, prikazanih od stranice 31 do 107.
Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih financijskih izvještaja u skladu sa zakonskim računovodstvenim propisima za banke u Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja, uslijed prijevare ili pogreške.
Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim financijskim izvještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima koji nalažu pridržavanje etičkih pravila, te planiranje i provođenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvještaji bez materijalno značajnih grešaka.
Revizija uključuje provođenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o prosudbi revizora, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnih grešaka u financijskim izvještajima, koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja u svrhu provođenja revizijskih procedura u skladu s postojećim okolnostima, a ne u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija isto tako uključuje ocjenu primjerenosti računovodstvenih politika, razumnost računovodstvenih procjena koje je definirala uprava, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja.
Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i čine odgovarajuću osnovu u svrhu izražavanja našeg mišljenja.
Prema našem mišljenju, financijski izvještaji prikazuju realno i objektivno, u svim značajnim aspektima, financijski položaj Istarske kreditne banke Umag d.d. na dan 31. prosinca 2011. godine, rezultate njenog poslovanja i novčane tokove za godinu koja je tada završila sukladno zakonskim računovodstvenim propisima za banke u Hrvatskoj kako je opisano u bilješci 2.1-'Osnove sastavljanja' uz financijske izvještaje.
Na temelju Odluke o obliku i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 62/08, dalje u tekstu "Odluka") Uprava Banke izradila je obrasce koji su prikazani na stranicama 108 do 115, a sadrže bilancu stanja na dan 31. prosinca 2011. godine, račun dobiti i gubitka, izvještaj o promjenama kapitala i novčani tok za godinu tada završenu kao i bilješke o usklađenjima s osnovnim financijskim izvještajima. Za ove obrasce i pripadajuće bilješke odgovara Uprava Banke te sukladno MSFI/MRS-u ne predstavljaju sastavni dio financijskih izvještaja, već su propisani Odlukom. Financijske informacije u obrascima ispravno su izvedene iz osnovnih financijskih izvještaja Banke koji su pripremljeni u skladu sa zakonskim računovodstvenim propisima za banke u Hrvatskoj, a koji su prikazani na stranicama od 31 do 107.
PricewaterhouseCoopers d.o.o. Zagreb, 22. veljače 2012.
Sukladno Zakonu o računovodstvu Republike Hrvatske, Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d. ("Banka") je duţna pobrinuti se da za svaku financijsku godinu budu sastavljeni financijski izvještaji u skladu s MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) koje je objavio Odbor za meĎunarodne računovodstvene standarde (IASB), koji pruţaju istinit i fer pregled stanja u Banci, kao i njene rezultate poslovanja za navedeno razdoblje.
Nakon provedbe odgovarajućih analiza, Uprava opravdano očekuje da će Banka u dogledno vrijeme raspolagati odgovarajućim resursima, te stoga i dalje usvaja načelo vremenske neograničenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvještaja.
Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvještaja obuhvaćaju sljedeće:
Uprava je odgovorna za voĎenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija, koje u svakom trenutku s opravdanom točnošću prikazuju financijski poloţaj Banke. TakoĎer, Uprava je duţna pobrinuti se da financijski izvještaji budu u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Narodne novine 109/07). Pored toga, Uprava je odgovorna za čuvanje imovine Banke te za poduzimanje opravdanih koraka za sprječavanje i otkrivanje prijevare i drugih nepravilnosti.
Za i u ime Uprave
Miro Dodić Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag Ernesta Miloša 1 52470 Umag Hrvatska 22. veljače 2012.
Izvješće revizije
| (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) | Bilješka | 2011. | 2010. |
|---|---|---|---|
| Prihodi od kamata i slični prihodi Rashodi od kamata i slični rashodi |
126.418 (55.953) |
124.074 (61.151) |
|
| Neto prihodi od kamata | 6 | 70.465 | 62.923 |
| Trošak umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke – neto |
7 | (15.046) | (10.441) |
| Neto prihodi od kamata nakon troškova umanjenja vrijednosti kredita |
55.419 | 52.482 | |
| Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija |
24.607 (4.351) |
23.623 (4.424) |
|
| Neto prihodi od naknada i provizija | 8 | 20.256 | 19.199 |
| Tečajne razlike - neto |
9 | 15.316 | 14.502 |
| Rezultat od imovine namijenjene trgovanju – neto |
10 | (282) | 2.484 |
| Ostali poslovni prihodi Troškovi zaposlenih Opći i administrativni troškovi Troškovi amortizacije Ostali rashodi iz poslovanja |
11 12 13 14 15 |
2.677 (36.615) (22.174) (5.511) (5.795) |
1.748 (35.337) (21.346) (5.325) (6.290) |
| Dobit prije poreza na dobit | 23.291 | 22.117 | |
| Porez na dobit | 16 | (4.563) | (4.284) |
| Neto dobit za godinu | 18.728 | 17.833 | |
| Ostali sveobuhvatni prihod | - | - | |
| Ukupno sveobuhvatni prihod za godinu | 18.728 | 17.833 | |
| Osnovna i razrijeĎena zarada po dionici - redovne i povlaštene (u kunama) |
17 | 126,88 | 120,61 |
| (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) | Bilješka | 2011. | 2010. |
|---|---|---|---|
| IMOVINA | |||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke | 18 | 373.926 | 299.138 |
| Trezorski zapisi i mjenice | 19 | 363.101 | 190.607 |
| Krediti i predujmovi bankama | 20 | 272.558 | 470.113 |
| Krediti i predujmovi klijentima | 21 | 1.451.290 | 1.341.680 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju | 22 | 370 | 17.625 |
| Investicijski vrijednosni papiri: | |||
| - raspoloţivi za prodaju |
23 | 2.825 | 2.825 |
| - drţe se do dospijeća |
23 | - | 23.879 |
| Nematerijalna imovina | 24 | 3.128 | 2.805 |
| Nekretnine i oprema | 25 | 50.911 | 46.482 |
| Ulaganje u nekretnine | 26 | 4.798 | 6.152 |
| Dugotrajna imovina namijenjena prodaji | 27 | 4.608 | 1.353 |
| Ostala imovina | 27 | 3.078 | 3.454 |
| Potraţivanje za predujam poreza na dobit | 16 | - | 1.873 |
| Ukupna imovina | 2.530.593 | 2.407.986 | |
| OBVEZE | |||
| Obveze prema bankama | 28 | 65.644 | 52.153 |
| Obveze prema klijentima | 29 | 2.186.873 | 2.085.699 |
| Hibridni financijski instrumenti | 30 | 18.786 | 18.423 |
| Ostale obveze | 31 | 11.036 | 11.462 |
| Obveze poreza na dobit | 16 | 12 | - |
| Ukupne obveze | 2.282.351 | 2.167.737 | |
| DIONIĈKA GLAVNICA |
|||
| Dionički kapital | 32 | 162.997 | 162.997 |
| Trezorske dionice | (227) | - | |
| Zadrţana dobit | 33 | 47.715 | 43.495 |
| Rezerve | 33 | 37.757 | 33.757 |
| Ukupna dioniĉka glavnica | 248.242 | 240.249 | |
| Ukupno dioniĉka glavnica i obveze | 2.530.593 | 2.407.986 | |
Financijske izvještaje odobrila je i potpisala Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d., Umag, dana 22. veljače 2012. godine.
Miro Dodić Klaudija Paljuh Predsjednik Uprave Članica Uprave
| (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) |
Bilješka | Dioniĉki kapital |
Vlastite dionice |
Premija na izdane dionice |
Rezerve | Zadrţana dobit |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2010. |
32,33 | 162.800 | - | 182 | 33.757 | 36.170 | 232.909 |
| Neto dobit za godinu | - | - | - | - | 17.833 | 17.833 | |
| Ukupno sveobuhvatni prihodi |
162.800 | - | 182 | 33.757 | 54.003 | 250.742 | |
| Isplata dividende za 2009. |
- | - | - | - | (10.508) | (10.508) | |
| Kupovina/prodaja | - | - | 15 | - | - | 15 | |
| Stanje 31. prosinca 2010. |
32,33 | 162.800 | - | 197 | 33.757 | 43.495 | 240.249 |
| Neto dobit za godinu | - | - | - | - | 18.728 | 18.728 | |
| Ukupno sveobuhvatni prihodi |
162.800 | - | 197 | 33.757 | 62.223 | 258.977 | |
| Isplata dividende za 2010. |
- | - | - | - | (10.508) | (10.508) | |
| Prijenos u statutarne rezerve |
- | - | - | 4.000 | (4.000) | - | |
| Kupovina/prodaja | - | (227) | - | - | - | (227) | |
| Stanje 31. prosinca 2011. |
162.800 | (227) | 197 | 37.757 | 47.715 | 248.242 |
| (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) | Bilješka | 2011. | 2010. |
|---|---|---|---|
| Novĉani tok od poslovnih aktivnosti | |||
| Dobit prije oporezivanja | 23.291 | 22.117 | |
| Usklađenja za nenovĉane stavke: | |||
| Amortizacija nekretnina i opreme i nematerijalne imovine Povećanje rezerviranja za umanjenje vrijednosti |
14 7 |
5.511 15.046 |
5.325 10.441 |
| Nerealizirane tečajne razlike - neto |
(1.451) | (1.840) | |
| Neto dobitak od imovine namijenjene trgovanju | 10 | (353) | (1.771) |
| Promjene u fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju | 10 | 635 | (713) |
| Neto prihodi od kamata | 6 | (70.465) | (62.923) |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 8 | (20.256) | (19.199) |
| Prihod od dividende | (433) | (24) | |
| Ostala nenovčana sredstva | 363 | 145 | |
| Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti prije promjena na poslovnim sredstvima i obvezama |
(48.112) | (48.442) | |
| - neto (povećanje)/smanjenje sredstava kod HNB-a |
(27.971) | 3.511 | |
| - neto povećanje trezorskih i komercijalnih zapisa i mjenica |
(10.416) | (80.055) | |
| - neto (povećanje)/smanjenje kredita i predujmova klijentima |
(77.322) | 12.339 | |
| - neto (povećanje)/smanjenje ostale imovine |
(2.263) | 20.270 | |
| - neto (povećanje)/smanjenje obveza prema bankama |
34 | (86) | |
| - neto povećanje obveza prema klijentima |
73.901 | 124.556 | |
| - neto smanjenje ostalih obveza Primljene kamate |
(627) 107.605 |
(13.177) 103.169 |
|
| Plaćene kamate | (55.440) | (46.611) | |
| Primljena dividenda | 433 | 24 | |
| Prihodi od naknada i provizija | 8 | 24.607 | 23.623 |
| Rashodi od naknada i provizija | 8 | (4.351) | (4.424) |
| Porez na dobit | 16 | (2.678) | (3.746) |
| Neto novĉana sredstva ostvarena iz poslovne aktivnosti | (22.600) | 90.951 | |
| Novĉani tok iz investicijske aktivnosti | |||
| Kupovina nematerijalne imovine | 24 | (1.431) | (984) |
| Kupovina nekretnina i opreme i ulaganja u nekretnine |
25, 26 | (8.636) | (7.209) |
| Kupovina financijske imovine namijenjene trgovanju Primici od prodaje financijske imovine namijenjene trgovanju |
(19.245) 36.218 |
(13.456) 2.503 |
|
| Primici od prodaje investicijskih vrijednosnih papira | 25.437 | - | |
| Neto novĉana sredstva uporabljena za investicijske aktivnosti | 32.343 | (19.146) | |
| Novĉani tok iz financijskih aktivnosti | |||
| Povećanje ostalih pozajmljenih sredstava | 14.168 | 52.114 | |
| Smanjenje ostalih pozajmljenih sredstava | (653) | (38.341) | |
| (Kupovina)/prodaja vlastitih dionica | 32 | (227) | 15 |
| Isplata dividendi | (10.508) | (10.508) | |
| Neto novĉana sredstva ostvarena iz financijske aktivnosti | 2.780 | 3.280 | |
| Neto povećanje novca i novĉanih ekvivalenata | 13.145 | 82.060 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine | 35 | 614.260 | 532.200 |
| Neto novčani priljev iz redovnog poslovanja | (22.600) | 90.951 | |
| Neto novčani odljev iz ulagačkih aktivnosti Neto novčani priljev iz financijskih aktivnosti |
32.343 2.780 |
(19.146) 3.280 |
|
| Efekt promjene tečajeva | 622 | 6.975 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine | 35 | 627.405 | 614.260 |
Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag ("Banka") osnovana je 1956. godine, a registrirana je kao dioničko društvo dana 19. prosinca 1989. godine. Sjedište Banke je u Umagu, Ernesta Miloša 1, Hrvatska.
Marijan Kovačić Predsjednik
| Milan Travan | Predsjednik |
|---|---|
| Edo Ivančić | Zamjenik predsjednika |
| Marijan Kovačić | Član |
| Vlatko Reschner | Član |
| Anton Belušić | Član |
UPRAVA
| Miro Dodić | Predsjednik |
|---|---|
| Marina Vidič | Članica Uprave |
| Klaudija Paljuh | Članica Uprave |
Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine dana je u bilješci 32.
Dionice Banke kotiraju na Redovnom trţištu na Zagrebačkoj burzi.
Banka je predmet regulatornih zahtjeva Hrvatske narodne banke. Navedeni propisi uključuju limite i ostala ograničenja koja se odnose na minimalne zahtjeve adekvatnosti kapitala, klasifikaciju kredita i izvanbilančnih obveza i rezerviranja koja pokrivaju kreditni rizik, pozicije likvidnosti, kamatne stope i stranih valuta. Na kraju godine Banka je ispunjavala sve regulatorne zahtjeve.
Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.
Računovodstveni propisi Hrvatske narodne banke zasnivaju se na MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja (skraćeno MSFI). Financijski izvještaji Banke sastavljeni su sukladno zakonskim zahtjevima okvira financijskog izvještavanja primjenjivog u Republici Hrvatskoj (Zakon o računovodstvu) te specifičnim zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka koje propisuje Hrvatska narodna banka (skraćeno HNB).
Banka vodi poslovne knjige u skladu sa propisima i odlukama HNB. Priloţeni financijski izvještaji sastavljeni su na temelju računovodstvenih evidencija Banke i uključuju odgovarajuća usklaĎenja i reklasifikacije koje su potrebne sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i vanbilančnih stavki (Odluka) koju je izdala HNB. Osnovne razlike izmeĎu računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanje i mjerenje prema MSFI-a su slijedeće:
Sukladno Odluci Banka je obvezna priznati gubitak od umanjenja vrijednosti imovine u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti po propisanim stopama u rasponu od 0,85-1,20% za plasmane na skupnoj osnovi. Dodatne informacije koje zahtijevaju hrvatske zakonske odredbe navedene su na stranicama 108 do 115.
Financijski izvještaji sastoje se od izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o financijskom poloţaju, izvještaja o promjenama kapitala, izvještaja o novčanom toku te biljeţaka. Financijski izvještaji sastavljeni su primjenom metode povijesnog troška, osim revalorizacije odreĎenih financijskih instrumenata po fer vrijednosti. Banka svoje troškove klasificira prema metodi troška. Financijski izvještaji prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu i izvještajnu valutu Banke. Na dan 31. prosinca 2011. godine, tečaj je bio 1 USD = 5,820 kn i 1 EUR = 7,530 kn (31. prosinca 2010.: 1 USD = 5,568 kn i 1 EUR = 7,385 kn).
Iznosi prikazani u financijskim izvještajima navedeni su u tisućama kuna. Objave rizika od financijskih instrumenata prikazane su u izvještaju o upravljanju financijskim rizicima u bilješci 3.
Izvještaj o novčanom toku prikazuje promjene novca i novčanih ekvivalenata nastale tijekom razdoblja iz poslovnih aktivnosti, ulagačkih aktivnosti i financijskih aktivnosti. Novac i novčani ekvivalenti uključuju visoko likvidna ulaganja. Bilješka 35 prikazuje u kojoj su stavci izvještaja o financijskom poloţaju uključeni novac i novčani ekvivalenti.
Novčani tok od poslovnih aktivnosti utvrĎuje se korištenjem neizravne metode. Stoga se neto dobit usklaĎuje s nenovčanim stavkama, kao što su dobici ili gubici od mjerenja, promjene u rezerviranjima, kao i promjene u potraţivanjima i obvezama. Nadalje, svi prihodi i rashodi od novčanih transakcija koji se mogu pripisati ulagačkim ili financijskim aktivnostima se eliminiraju. Primljene ili plaćene kamate klasificiraju se kao novčani tokovi od poslovnih aktivnosti. Novčani tokovi od ulagačkih i financijskih aktivnosti utvrĎuju se korištenjem izravne metode. Raspodjela novčanih tokova u kategoriju poslovnih, ulagačkih ili financijskih ovisi o poslovnom modelu Banke (upravljačkom pristupu).
Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MSFI zahtijeva upotrebu odreĎenih ključnih računovodstvenih procjena. TakoĎer se od Uprave zahtijeva da se sluţi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Banke. Promjene pretpostavki mogu imati značajan utjecaj na financijske izvještaje u razdoblju kada je došlo do takvih promjena. Uprava smatra da su navedene pretpostavke primjerene, te da stoga financijski izvještaji Banke realno i objektivno prikazuju njen financijski poloţaj i rezultate. Područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili sloţenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za ove financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.
Banka je tijekom godine usvojilo sljedeće nove i dopunjene MSFI-je i smjernice Odbora za tumačenje meĎunarodnog financijskog izvješćivanja (IFRIC). Ukoliko je primjena standarda ili smjernica utjecala na financijske izvještaje ili rezultat Banke, taj je utjecaj naveden.
Dodatak MRS-u 32 Financijski instrumenti: Prezentacija – klasifikacija izdavanja prava (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. veljače 2010. godine)
Dodatak dozvoljava da se prava, opcije i varanti za kupnju nepromjenjivog broja vlastitih subjektovih vlasničkih instrumenata za nepromjenjivi iznos bilo koje valute mogu klasificirati kao vlasnički instrumenti pod uvjetom da subjekt nudi prava, opcije ili varante razmjerno svim svojim postojećim vlasnicima iste klase svojih nederivativnih vlasničkih instrumenata. Primjena dodatka nije imala utjecaja na financijski poloţaj i rezultat Banke budući Banka nema takvih instrumenata.
IFRIC 19 Podmirenje financijskih obveza s vlasničkim instrumentima (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010. godine)
Tumačenje razjašnjava zahtjeve MSFI-ja kada subjekt ponovno pregovara uvjete financijske obveze sa svojim vjerovnikom te vjerovnik prihvaća dionice subjekta ili druge vlasničke instrumente kao podmirenje financijske obveze u cijelosti ili djelomično. Primjena tumačenja nije imala utjecaja na financijska izvješća budući Banka ne pregovara o takvim uvjetima sa svojim vjerovnicima.
Dodatak MSFI-ju 1 Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja – Ograničeno izuzeće od objava usporedivih podataka zahtijevanih po MSFI-ju 7 za subjekte koji prvi put primjenjuju MSFI-je (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010. godine)
Dodatak razjašnjava da subjekti koji prvi put primjenjuju MSFI-je ne moraju objaviti usporedne podatke kao što je iznijeto u dodatku MSFI-ja 7, a koji je objavljen u oţujku 2009. godine. Primjena dodatka nije utjecala na financijski poloţaj Banke.
Dodaci MRS-u 24 Objavljivanje povezanih stranaka (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2011. godine)
Dodaci pojednostavljuju definiciju povezanih stranaka i mijenjaju odreĎene zahtjeve za objavljivanjem za subjekte povezane sa drţavom. Primjena tih dodataka nije imala utjecaja na financijski poloţaj i rezultat Banke niti na objavljivanje informacija o povezanim strankama.
Dodatak IFRIC 14 Ograničenje uz imovinu planova definiranih primanja, zahtjevi minimalnih financiranja i njihovo međudjelovanje (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2011. godine)
Uklanja neţeljene posljedice koje proizlaze iz tretmana plaćanja unaprijed kada postoji zahtjev minimalnog financiranja. Rezultati unaprijed plaćenih doprinosa u odreĎenim okolnostima priznaju se radije kao imovina nego kao trošak. Banka nije predmet zahtjeva minimalnog financiranja te dodatak tumačenja nije imao utjecaja na financijski poloţaj i rezultat Banke.
Odbor za meĎunarodne računovodstvene standarde (IASB) izdao je skup dodataka MSFI-jima. Primijenjeni dodaci proizašli iz poboljšanja MSFI-ja na sljedeće standarde nisu imali nikakvog utjecaja na računovodstvene politike, financijski poloţaj ili rezultate Banke:
MSFI 1 Prva primjena MSFI-ja (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2011. godine)
MSFI 3 Poslovna spajanja (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010. godine)
MSFI 7 Financijski instrumenti - Naglašava meĎupovezanost izmeĎu kvantitativnih i kvalitativnih objavljivanja o prirodi i opsegu rizika povezanih s financijskim instrumentima.
MRS 1 Prezentiranje financijskih izvješća - Pojašnjava da će subjekt prezentirati analizu ostale sveobuhvatne dobiti za svaku komponentu kapitala, ili u izvješću o promjenama kapitala ili u bilješkama uz financijske izvještaje.
MRS 27 Konsolidirana i odvojena financijska izvješća - Pojašnjava da se dodaci iz MRS-a 27 napravljeni za MRS 21 Učinci promjena tečaja stranih valuta, MRS 28 Ulaganja u pridružena društva, i MRS 31 Udjeli u zajedničkim pothvatima, primjenjuju prospektivno na godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine, ili ranija ako se MRS 27 primjenjuje ranije.
MRS 34 Financijsko izvješćivanje za razdoblja tijekom godine - Daje smjernice kako bi prikazao način primjene načela objavljivanja u MRS-u 34 te dodaje zahtjeve za objavljivanjem u vezi s: okolnostima koje bi vjerojatno mogle utjecati na fer vrijednosti financijskih instrumenata i njihovu klasifikaciju; prijenosima financijskih instrumenata izmeĎu različitih razina hijerarhija fer vrijednosti; promjenama u klasifikaciji financijske imovine; i promjenama u potencijalnim obvezama i imovini.
IFRIC 13 Programi nagrađivanja lojalnosti kupaca - Značenje 'fer vrijednosti' pojašnjava se u kontekstu mjerenja nagradnih kredita u skladu s programima nagraĎivanja vjernosti kupaca.
Standardi i tumačenja koji su objavljeni ali stupaju na snagu za razdoblje nakon 1. siječnja 2011. godine navedeni su dolje:
Dodaci MSFI-u 7 Financijski instrumenti: Objavljivanja, Prestanak priznavanja (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2011. godine)
Ovaj dodatak promicat će transparentnost u izvješćivanju o transfernim transakcijama i poboljšati korisnikovo razumijevanje izloţenosti riziku u svezi s transferima financijske imovine i učincima tih rizika na financijski poloţaj subjekta, osobito onih koji uključuju sekuritizaciju financijske imovine. Dodatak utječe samo na objavljivanje i nema utjecaj na financijski poloţaj ili rezultat Banke. Banka namjerava usvojiti ovaj dodatak sa datumom stupanja na snagu.
Dodatak MSFI-u 1 Prva primjena, Fiksni datumi i hiperinflacija (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2011. godine).
Ovi dodaci uključuju dvije promjene MSFI-ja 1 Prva primjena MSFI-ja. Prvi zamjenjuje pozive na fiksni datum 1. siječnja 2004. godine s 'dan prelaska na MSFI-je', uklanjajući time potrebu da subjekti koji prvi puta primjenjuju MSFI-je prepravljaju transakcije prestanka priznavanja koje su se dogodile prije dana prelaska na MSFI-je. Drugi dodatak daje smjernice o tome kako subjekt treba nastaviti prezentirati financijska izvješća u skladu s MSFI-jima nakon razdoblja u kojem subjekt nije mogao biti usklaĎen s MSFI-jima jer je njegova funkcionalna valuta bila izloţena snaţnoj hiperinflaciji. Dodaci neće imati utjecaj na financijski poloţaj ili rezultat Banke jer Banka ne primjenjuje standarde po prvi put.
MRS 12 Porezi na dobit – Odgođeni porezi (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2012. godine)
MRS 12 Porezi na dobit, trenutno zahtjeva da subjekt mjeri odgoĎeni porez vezan za imovinu ovisno o tome očekuje li subjekt da će nadoknaditi knjigovodstvenu vrijednost imovine kroz korištenje ili prodaju. Moţe biti teško i subjektivno procijeniti hoće li se vrijednost nadoknaditi kroz korištenje ili kroz prodaju kad se imovina mjeri korištenjem modela fer vrijednosti po MRS-u 40 Ulaganja u nekretnine. Ovaj dodatak stoga uvodi iznimku od postojećeg načela za mjerenje odgoĎene porezne imovine ili obveza koje nastaju iz ulaganja u nekretnine koje se mjere po fer vrijednosti. Kao rezultat dodataka, SIC 21 Porez na dobit – nadoknada revalorizirane imovine koja se ne amortizira se više neće primjenjivati na ulaganja u nekretnine koja se vode po fer vrijednosti. Dodaci takoĎer uključuju preostale smjernice u MRS 12 koje su ranije bile sadrţane u SIC-u 21, koji je povučen. Banka ne očekuje da će nadopunjeni MRS 12 imati značajnog utjecaja na financijske izvještaje, budući Banka trenutno ne posjeduje značajnu investicijsku imovinu koja se priznaje po modelu revalorizacije, a koja se ne amortizira.
Dodatak MRS-u 1 Prezentiranje financijskih izvješća vezano za ostalu sveobuhvatnu dobit (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2012. godine)
Glavna promjena koja je rezultat ovih dodataka je zahtjev da subjekti grupiraju stavke prikazane u 'ostaloj sveobuhvatnoj dobiti' na osnovu toga je li ih naknadno moguće reklasificirati u račun dobiti i gubitka (usklada reklasifikacije). Dodaci se ne bave pitanjem koje stavke se prikazuju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Dodatak utječe samo na prezentaciju i zbog toga se ne očekuje utjecaj na financijski poloţaj ili rezultat Banke.
Dodatak MRS-u 19 Primanja zaposlenih (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine)
Ovi dodaci uklanjanju koridor pristup i izračunavaju financijske troškove na osnovi neto financiranja. Dodatak bi mogao imati utjecaj na financijski poloţaj ili rezultat Banke.
MSFI 9 Financijski instrumenti (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine)
MSFI 9 je prvi standard koji je izdan kao dio šireg projekta zamjenjivanja MRS-a 39 Priznavanje i mjerenje.
MSFI 9 zadrţava, ali pojednostavljuje model miješanog mjerenja i utvrĎuje dvije primarne kategorije mjerenja financijske imovine: amortizirani trošak i fer vrijednost. Osnova klasifikacije ovisi o poslovnom modelu subjekta i ugovornim karakteristikama novčanog tijeka financijske imovine. Smjernice MRS-a 39 o umanjenju vrijednosti financijske imovine i računovodstvu zaštite nastavljaju se primjenjivati. Banka ne očekuje da će MSFI 9 utjecati na financijske izvještaje. Banka namjerava usvojiti novi standard s datumom stupanja na snagu.
MSFI 10 Konsolidirana financijska izvješća (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine) Cilj MSFI-a 10 je utvrditi načela za prezentiranje i pripremu konsolidiranih financijskih izvještaja kada subjekt kontrolira jedno ili više drugih subjekata (subjekt koji kontrolira jedno ili više drugih subjekata) kako bi prezentirao konsolidirane financijske izvještaje. OdreĎuje načela kontrole, te utvrĎuje kontrole kao osnovu za konsolidaciju. Navodi kako primijeniti načelo kontrole u utvrĎivanju kontrolira li ulagatelj subjekt u koji ulaţe te mora li ga stoga konsolidirati. Navodi računovodstvene zahtjeve za pripremu konsolidiranih financijskih izvještaja. Banka ne očekuje da će MSFI 10 utjecati na financijske izvještaje. Banka namjerava usvojiti novi standard s datumom stupanja na snagu.
MSFI 11 Zajednički aranžmani (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine) MSFI 11 realističnije odraţava zajedničke aranţmane usredotočujući se na prava i obveze aranţmana, a ne na njegov pravni oblik. Postoje dvije vrste zajedničkih aranţmana: zajedničko poslovanje i zajednički pothvati. Zajedničko poslovanje je kad zajednički upravitelj ima prava na imovinu i obveze u svezi s aranţmanom te stoga evidentira svoje udjele u imovini, obvezama, prihodima i rashodima. Zajednički pothvati su kad zajednički upravitelj ima prava na neto imovinu aranţmana te stoga svoje udjele evidentira po metodi udjela. Proporcionalna konsolidacija zajedničkih pothvata više nije dozvoljena. Banka ne očekuje da će MSFI 11 utjecati na financijske izvještaje. Banka namjerava usvojiti novi standard s datumom stupanja na snagu.
MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine) MSFI 12 uključuje zahtjeve za objavljivanjem za sve oblike udjela u drugim subjektima, uključujući i zajedničke aranţmane, pridruţena društva, društva s posebnom namjenom i druga vanbilančna ulaganja. Banka trenutno procjenjuje utjecaj MSFI-ja 12 na financijske izvještaje. Banka namjerava usvojiti novi standard s datumom stupanja na snagu.
MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine). MSFI 13 ima za cilj povećati konzistentnost i smanjiti sloţenost dajući točnu definiciju fer vrijednosti i jedan izvor mjerenja fer vrijednosti te zahtjeve za objavljivanjem za uporabu u svim MSFI-jevima. Zahtjevi ne proširuju uporabu računovodstva fer vrijednosti, nego pruţaju smjernice o tome kako bi se ono trebalo primjenjivati tamo gdje je njegova uporaba već potrebna ili dozvoljena drugim standardima unutar MSFI ili US GAAP-a. Banka trenutno procjenjuje utjecaj MSFI-ja 13 na financijske izvještaje. Banka namjerava usvojiti novi standard s datumom stupanja na snagu.
MRS 27 (izmijenjen 2011) Odvojena financijska izvješća (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine) MRS 27 (izmijenjen 2011) uključuje odredbe o odvojenim financijskim izvještajima preostale nakon što su kontrolne odredbe MRS-a 27 uključene u novi MSFI 10. Banka ne očekuje da će MRS 27 utjecati na financijske izvještaje. Banka namjerava usvojiti novi standard s datumom stupanja na snagu.
MRS 28 (izmijenjen 2011) Pridružena društva i zajednički pothvati (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine) MRS 28 (izmijenjen 2011) uključuje zahtjeve da se zajednički pothvati, kao i pridruţena Banke, vode po metodi udjela nakon izdavanja MSFI-a 11. Banka ne očekuje da će MRS 27 utjecati na financijske izvještaje. Banka namjerava usvojiti novi standard s datumom stupanja na snagu.
Podruţnice su sva društva u kojima Banka, direktno ili indirektno, ima više od pola glasačkih prava ili na drugi način kontrolira poslovanje društava. Banka ima jednu podruţnicu u potpunom vlasništvu - FIDUCIA d.o.o., Umag (vidi bilješku 23), koja je iskazana po trošku i nije konsolidirana u ovim financijskim izvještajima zbog njezine nematerijalnosti.
Transakcije u stranim valutama koje predstavljaju transakcije izraţene u stranim valutama, ili koje se podmiruju u stranim valutama, preračunavaju se u funkcionalnu valutu koristeći tečaj na dan transakcije.
Monetarne stavke izraţene u stranim valutama preračunavaju se tako da završni datum bude datum izvještavanja. Ako je dostupno nekoliko tečajeva, koristi se tečaj po kojem su budući novčani tokovi u obliku odreĎene transakcije ili stanja mogli biti podmireni da je došlo do tih novčanih tokova. Nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po povijesnom trošku preračunavaju se prema tečaju na dan početnog priznavanja; nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po fer vrijednosti preračunavaju se koristeći tečaj na dan utvrĎivanja fer vrijednosti.
Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraţenih u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim kad su odgoĎeni u glavnici kao dobici ili gubici od kvalificiranih instrumenata zaštite novčanog toka ili kvalificiranih instrumenata zaštite neto ulaganja.
Svi dobici i gubici od tečajnih razlika koji se priznaju u računu dobiti i gubitka iskazani su u neto iznosu u odgovarajućoj stavci računa dobiti i gubitka.
U slučaju promjena fer vrijednosti monetarne imovine izraţene u stranoj valuti koja je klasificirana kao raspoloţiva za prodaju, razlikuju se razlike u preračunu koje su rezultat promjena amortiziranog troška vrijednosnice i ostalih promjena knjigovodstvenog iznosa vrijednosnice.
Razlike u preračunu vezane za promjene amortiziranog troška priznaju se u računu dobiti i gubitka, a ostale promjene knjigovodstvenog iznosa, osim umanjenja vrijednosti, priznaju se u glavnici.
Prema MRS-u 39, cjelokupna financijska imovina i obveze – u koje spadaju derivativni financijski instrumenti – priznaju se u izvještaju o financijskom poloţaju i mjere se u skladu sa svojom dodijeljenom kategorijom.
Banka klasificira svoju financijsku imovinu u sljedeće kategorije: financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, krediti i potraţivanja, investicijski vrijednosni papiri raspoloţivi za prodaju i koji se drţe do dospijeća. Klasifikacija ovisi o svrsi za koju je financijska imovina stečena. Uprava klasificira financijsku imovinu kod početnog priznavanja.
Ova kategorija ima pod-kategoriju: financijska imovina koja se drţi radi trgovanja. Banka nema financijsku imovinu rasporeĎenu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kod početnog priznavanja. Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina namijenjena trgovanju ako je stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku ili ako je dio portfelja identificiranih financijskih instrumenata kojima se zajednički upravlja i za koje postoje dokazi o kratkoročnom ostvarenju profita. Imovina u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina ako se drţi radi trgovanja ili ako se njena realizacija očekuje unutar razdoblja od 12 mjeseci od datuma bilance. Financijska imovina namijenjena trgovanju sastoji se od duţničkih i vlasničkih instrumenata.
Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka početno se priznaje po fer vrijednosti, a trošak transakcije iskazuje se u računu dobiti i gubitka.
Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'rezultat od imovine namijenjen trgovanju – neto' u razdoblju u kojem su nastali. Prihodi od dividendi od financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'ostalih poslovnih prihoda' kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende. Instrumenti se prestaju priznavati kada isteknu ili su prenesena prava na primitak novčanih tokova ili kada je Banka prenijela sve bitne rizike i koristi vlasništva, te kada postoji temelj za prestanak priznavanja takvog prijenosa.
Krediti i potraţivanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaćanjem koja ne kotira na aktivnom trţištu, osim:
Krediti i potraţivanja početno se priznaju po fer vrijednosti – što predstavlja novčanu naknadu za odobravanje ili kupnju kredita uključujući sve troškove transakcije – a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope. Krediti i potraţivanja prikazuju se u izvještaju o financijskom poloţaju kao krediti i predujmovi bankama ili klijentima. Kamate na kredite prikazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Prihoda od kamata i sličnih prihoda'. U slučaju umanjenja vrijednosti, gubitak od umanjenja vrijednosti se prikazuje kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti kredita i priznaje se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Troška umanjenja vrijednosti kredita'.
Ulaganja koja se drţe do dospijeća predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem za koju Uprava Banke ima pozitivnu namjeru i mogućnost drţati je do dospijeća osim:
Početno se priznaju po fer vrijednosti uključujući izravne i neizravne troškove transakcije, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope. Kamate na ulaganja koja se drţe do dospijeća prikazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Prihoda od kamata i sličnih prihoda'. U slučaju umanjenja vrijednosti, gubitak od umanjenja vrijednosti se prikazuje kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja i priznaje se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Neto dobitaka/(gubitaka) od investicijskih vrijednosnica'. Ulaganja koja se drţe do dospijeća su drţavne obveznice, trezorski zapisi i mjenice.
Ulaganja raspoloţiva za prodaju predstavljaju financijsku imovinu koja je namijenjena drţanju u posjedu na neodreĎeno vrijeme, a koja se mogu prodati za potrebe tekuće likvidnosti ili promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta ili cijene kapitala ili koja se ne mogu klasificirati kao krediti i potraţivanja, ulaganja koja se drţe do dospijeća ili financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.
Financijska imovina raspoloţiva za prodaju početno se priznaje po fer vrijednosti, što predstavlja novčanu naknadu uključujući trošak transakcije, te se naknadno mjeri po fer vrijednosti s tim da se dobici i gubici priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim gubitaka od umanjenja vrijednosti i pozitivnih i negativnih tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine. Ukoliko je vrijednost financijske imovine raspoloţive za prodaju umanjena, kumulirani dobici ili gubici, koji su prethodno priznati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti priznaju se u računu dobiti i gubitka. MeĎutim, kamata je izračunata primjenom metode efektivne kamatne stope, a dobici i gubici monetarne imovine klasificirane kao raspoloţive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka. Dividende na glavnične instrumente raspoloţive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka u 'Prihodima od dividendi' kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
Banka koristi datum trgovanja za uobičajene ugovore prilikom iskazivanja transakcija s financijskom imovinom.
Financijske obveze Banke predstavljaju financijske obveze po amortiziranom trošku. Nema financijskih obveza po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka. Financijske obveze se prestaju priznavati kada prestanu postojati.
U ovu kategoriju spadaju financijske obveze koje nisu iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i mjere se po amortiziranom trošku. Financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku su depoziti banaka i klijenata, obveze po kreditima i hibridni financijski instrumenti.
Kod vrijednosnih papira razvrstanih u portfelje koji podlijeţu vrednovanju po fer vrijednosti kada postoji kotirana cijena na burzi ili drugom ureĎenom javnom trţištu u zemlji ili inozemstvu vrednovanje se provodi na na temelju objavljene prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti. Prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti uzimaju se iz sluţbenih izlistaja burzi ili ureĎenih trţišta za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje.
Za vrijednosnice koje kotiraju na domaćem trţištu uzimaju se podaci kretanja cijena sa Zagrebačke burze ili drugog ureĎenog trţišta u zemlji, a za vrijednosnice koje kotiraju u inozemstvu uzimaju se prvenstveno podaci sa Luxemburške burze ili drugog ureĎenog trţišta. U slučaju izostanka navedene cijene na izlistaju o trgovanju na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti, fer vrijednost financijske imovine obračunava se na osnovu posljednje poznate dnevne prosječne cijene trgovanja u tekućem kalendarskom mjesecu.
Za duţničke vrijednosne papire kojima se nije trgovalo u prethodnom kalendarskom mjesecu, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju sluţbeno kotirane na sluţbenim internet stranicama renomiranih i priznatih sudionika na trţištu kapitala, ili na temelju cijene zadnje ponude na kupnju sluţbeno kotirane na stranicama financijskoinformacijskih servisa (Reuters ili Bloomberg i dr.) renomiranih i priznatih sudionika na trţištu kapitala.
Za vlasničke vrijednosne papire kojim se nije trgovalo tijekom kalendarskog mjeseca od nastupajućeg dana vrednovanja, kao fer vrijednost uzima se utvrĎena fer vrijednost na prethodni dan evidentiranja promjena fer vrijednosti. Kada se fer vrijednost vlasničkih instrumenata koji ne kotiraju ne moţe pouzdano utvrditi, instrumenti se iskazuju po trošku umanjenom za umanjenje vrijednosti.
Za utvrĎivanje vrijednosti udjela u investicijskim fondovima u portfelju Banke koriste se podaci o udjelima koji se dnevno objavljuju na web stranicama investicijskih fondova za svaki investicijski fond na kraju dana.
Fer vrijednost za zajmove i predujmove kao i obveze prema bankama i klijentima utvrĎuju se korištenjem modela sadašnje vrijednosti na temelju ugovorenih novčanih tokova.
Financijska imovina prestaje se priznavati kad ugovorna prava na primanje novčanih tokova od te imovine prestanu postojati ili je imovina prenesena i kada su preneseni i svi bitni rizici i koristi vlasništva (odnosno ako svi bitni rizici i koristi nisu preneseni, Banka testira kontrolu kako bi se osiguralo da stalna uključenost na temelju bilo kojeg zadrţanog prava kontrole ne sprječava prestanak priznavanja). Financijske obveze prestaju se priznavati kad su plaćene ili na neki drugi način prestale postojati.
Banka klasificira financijske instrumente u skupine prema njihovoj prirodi uzimajući u obzir karakteristike navedenih financijskih instrumenata. Klasifikacija je prikazana u tablici u nastavku:
| Kategorija (prema MRS-u 39) | Skupina (određuje Banka) | Podskupine | |||
|---|---|---|---|---|---|
| Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka |
Financijska imovina koja se drţi radi trgovanja |
Duţničke vrijednosnice Vlasničke vrijednosnice |
|||
| Krediti i predujmovi bankama: - Depoziti bankama - Krediti bankama |
|||||
| Financijska imovina |
Krediti i potraţivanja |
Krediti i predujmovi klijentima |
Krediti graĎanima (stanovništvo) Krediti poslovnim subjektima |
Prekoračenja Kreditne kartice Stambeni Hipoteke Ostalo Obrtnici Veliki poslovni subjekti Mali i srednji poduzetnici Ostali |
|
| Ulaganja koja se drţe do dospijeća |
Investicijske vrijednosnice – Duţničke vrijednosnice Investicijske vrijednosnice – Vlasničke vrijednosnice |
Nekotirane | |||
| Financijska imovina raspoloţiva za prodaju |
Kotirane Nekotirane |
| Kategorija (prema MRS-u 39) | Skupina (određuje Banka) | Podskupina | |||
|---|---|---|---|---|---|
| Obveze po kreditima | |||||
| Financijske obveze po amortiziranom trošku |
Depoziti banaka | ||||
| Financijske obveze | Depoziti klijenata |
GraĎani | |||
| Veliki poslovni subjekti | |||||
| Mali i srednji poduzetnici | |||||
| Hibridni instrumenti | |||||
| Izvanbilanĉni | Preuzete obveze za kredite |
|---|---|
| financijski instrumenti |
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
Financijska sredstva i obveze se prebijaju i neto iznos se prikazuje u bilanci kada postoji zakonsko pravo za prijeboj ustanovljenog iznosa ili postoji namjera za rješavanje na neto osnovi ili kad se ostvarena sredstva i obveze istodobno poravnavaju.
Prihodi i rashodi od kamata za sve financijske instrumente koji nose kamatu priznaju se u sklopu 'prihoda od kamata' ili 'rashoda od kamata' u računu dobiti i gubitka primjenom metode efektivne kamatne stope.
Metoda efektivne kamatne stope je metoda obračuna amortizacijskog troška financijskih sredstava ili obveza i priznaju se u prihode ili rashode na vremenski proporcionalnoj osnovi. Efektivna kamatna stopa je stopa koja točno diskontira procijenjene buduće novčane isplate ili uplate na knjigovodstvenu vrijednost financijskog sredstva ili obveze tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta ili, kada je prikladno, kraćeg razdoblja. Prilikom izračuna efektivne kamatne stope, Banka procjenjuje novčane tokove uzimajući u obzir ugovorne uvjete financijskog instrumenta (npr. opciju predujma), ali ne razmatrajući buduće gubitke od kredita. Izračun uključuje sve naknade plaćene ili primljene izmeĎu ugovornih stranaka, a koji čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i svih drugih premija ili diskonta.
Kada je vrijednost financijske imovine ili grupe sličnih financijskih sredstava umanjena, prihodi od kamata priznaju se primjenom kamatne stope koja se koristi za diskontiranje budućih novčanih tokova u svrhu mjerenja gubitka od umanjenja vrijednosti.
Naknade i provizije priznaju se kada nastanu i po izvršenju usluga. Naknade za odobravanje kredita, za koje postoji mogućnosti povlačenja su odgoĎene (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznate kao usklaĎenje efektivne kamatne stope kredita. Naknade i provizije za pregovaranje ili sudjelovanje u pregovaranju o transakciji za treću stranku, kao što je stjecanje kredita, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili kupnja ili prodaja udjela, priznaju se po završetku pripadajuće transakcije.
Naknade i provizije obuhvaćaju uglavnom naknade za obavljanje platnog prometa, naknade za izdane garancije, otvorene akreditive i ostale usluge koje Banka pruţa.
Prihodi od dividendi priznaju se u računu dobiti i gubitka kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
Na svaki datum bilance Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Vrijednost financijske imovine ili grupe financijskih sredstava je umanjena te do gubitaka od umanjenja vrijednosti dolazi ako, i samo ako, postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti kao rezultat jednog ili više dogaĎaja koji su nastupili nakon početnog priznavanja imovine ('dogaĎaj nastanka gubitka') i ako taj dogaĎaj (ili dogaĎaji) nastanka gubitka ima utjecaj na procijenjene buduće novčane tokove financijske imovine ili grupe financijskih sredstava koja se moţe pouzdano procijeniti.
Kriteriji koje Banka koristi za utvrĎivanje objektivnih dokaza za postojanje gubitka od umanjenja vrijednosti uključuju:
Procijenjeno razdoblje izmeĎu nastanka gubitka i njegova utvrĎivanja odreĎuje Uprava za svaki pojedini portfelj. Korištena razdoblja općenito variraju od tri do dvanaest mjeseci. U iznimnim slučajevima odobravaju se i duţa razdoblja.
Banka najprije procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti pojedinačno za financijsku imovinu koja je pojedinačno značajna, te pojedinačno ili kolektivno za financijsku imovinu koja nije pojedinačno značajna. Ako Banka utvrdi da nema objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti za pojedinačno procijenjenu financijsku imovinu, bez obzira je li značajna ili nije, ona uključuje imovinu u grupi financijskih sredstava sa sličnim karakteristikama kreditnog rizika te ih kolektivno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti. Imovina koja se pojedinačno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti i za koju se priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti ne uključuje se u kolektivnu procjenu umanjenja vrijednosti.
Iznos gubitka priznaje se kao razlika izmeĎu knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenog novčanog toka (isključujući buduće kreditne gubitke koji nisu nastali) diskontiranog po prvotnoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine je sniţena korištenjem izračuna rezerviranja za umanjenje vrijednosti, te je iznos gubitka priznat u računu dobiti i gubitka. Ako kredit ili ulaganje koje se drţi do dospijeća imaju promjenjivu kamatnu stopu, diskontirana stopa za mjerenje gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja vaţeću efektivnu kamatnu stopu koja je odreĎena ugovorom. U svrhu praktičnosti, Banka moţe mjeriti umanjenje vrijednosti na temelju fer vrijednosti instrumenta koristeći postojeću trţišnu cijenu.
Izračun sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova zaloţene financijske imovine odraţava novčane tokove koji mogu nastati kao rezultat zapljene imovine umanjene za troškove dobivanja i prodaje zaloga, bez obzira je li zapljena izvjesna ili nije.
Za potrebe kolektivne procjene umanjenja vrijednosti financijska imovina se grupira na temelju sličnih karakteristika kreditnog rizika (tj. na temelju procesa ocjenjivanja Banke koji uzima u obzir vrstu imovine, sektor poslovanja, geografsku lokaciju, vrstu zaloga, status dospjelosti i ostale relevantne čimbenike). Navedene karakteristike su relevantne za procjenu budućih novčanih tokova za grupe takvih sredstava time što ukazuju na sposobnost duţnika za plaćanje svih dospjelih iznosa u skladu s ugovornim uvjetima imovine koja je predmetom procjene.
Budući novčani tokovi unutar grupe financijskih sredstava, koja se kolektivno procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti, procjenjuju se na temelju ugovornih novčanih tokova imovine u Banci i gubitaka iz prošlosti za imovinu koja ima karakteristike kreditnog rizika koje su slične imovini u Banci. Gubici iz prošlosti usklaĎuju se na temelju postojećih podataka kako bi se odrazio učinak postojećih okolnosti koje nisu imale utjecaja na razdoblje na kojem se temelje gubici i kako bi se uklonili učinci okolnosti tog povijesnog razdoblja koje trenutno više ne postoje.
Procjene u promjenama budućih novčanih tokova za grupe sredstava trebale bi odraţavati promjene pripadajućih promatranih podataka iz razdoblja u razdoblje (na primjer, promjene u stopama nezaposlenosti, cijene nekretnina, status plaćanja ili ostali čimbenici koji ukazuju na stupanj vjerojatnosti nastanka gubitaka u grupi i na opseg tih gubitaka). Banka redovno pregledava metodologiju i pretpostavke procijenjenih budućih novčanih tokova kako bi se smanjile sve razlike izmeĎu procjene gubitka i stvarno nastalog gubitka.
Kada kredit nije naplativ, on se otpisuje na teret pripadajućeg rezerviranja za umanjenje vrijednosti kredita. Takvi se krediti otpisuju nakon izvršenja svih potrebnih procedura i nakon odreĎivanja iznosa gubitka. Troškovi umanjenja vrijednosti koji se odnose na kredite i predujmove bankama i klijentima klasificiraju se kao troškovi umanjenja vrijednosti kredita, dok se troškovi umanjenja vrijednosti koji se odnose na investicijske vrijednosnice (u kategoriji vrijednosnica koje se drţe do dospijeća) klasificiraju kao 'Neto dobici/(gubici) od investicijskih vrijednosnica'.
Ukoliko se u naknadnim razdobljima iznos umanjenja vrijednosti smanji i ukoliko se to smanjenje moţe objektivno povezati s dogaĎajem nakon priznavanja umanjenja vrijednosti (kao što je poboljšanje duţnikovog kreditnog rejtinga), prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida usklaĎenjem iznosa rezerviranja za umanjenje vrijednosti. Iznos ukidanja priznaje se u računu dobiti i gubitka u trošku umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke.
Na svaki datum bilance Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. U slučaju glavničnih vrijednosnih papira koji su klasificirani kao raspoloţivi za prodaju, značajan ili dugotrajan pad fer vrijednosti vrijednosnih papira ispod njihove nabavne vrijednosti uzima se u obzir prilikom razmatranja da li je vrijednost imovine umanjena. Ako takvi dokazi postoje za financijsku imovinu, kumulativni gubitak – koji se mjeri kao razlika izmeĎu nabavne vrijednosti i tekuće fer vrijednosti umanjene za gubitak od umanjenja vrijednosti navedene financijske imovine koja je prethodno priznata u računu dobiti i gubitka – uklanja se iz glavnice i priznaje u računu dobiti i gubitka. Gubici od umanjenja vrijednosti koji se priznaju u računu dobiti i gubitka za glavnične instrumente ne ukidaju se kroz račun dobiti i gubitka.
Ako se naknadno poveća fer vrijednost duţničkog instrumenta, koji je klasificiran kao raspoloţiv za prodaju, i ako se povećanje moţe objektivno povezati uz dogaĎaj nastao nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka, gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida kroz račun dobiti i gubitka.
Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja vrijednosti kad dogaĎaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost moţda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika izmeĎu knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniţi nivo kako bi se pojedinačno utvrdio novčani tok (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.
Licence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovoĎenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (4 godine).
Nekretnine i oprema iskazani su u bilanci po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.
Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Banka imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine moţe pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg odrţavanja terete račun dobiti i gubitka u financijskom razdoblju u kojem su nastali.
Zemljište se ne amortizira. Amortizacija ostale imovine obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:
| Nekretnine | 33 godine |
|---|---|
| Računala | 4 godine |
| Oprema i ostalo | 3-10 godina |
| Vozila | 4 godine |
| Ulaganja u tuĎu imovinu | 4-25 godina |
Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva ili do rezidualne vrijednosti sredstva ako je značajna.
Rezidualna vrijednost imovine i korisni vijek pregledavaju se na svaki datum bilance i po potrebi usklaĎuju. U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa (bilješka 2.11).
Dobici i gubici nastali prodajom odreĎuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i iskazuju se u računu dobiti i gubitka.
Dugotrajna imovina klasificira se kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji ako će njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknaĎena putem prodaje prije nego stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji iskazuje se knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje, ovisno o tome koja je niţa. Imovina mora biti raspoloţiva za trenutnu prodaju u postojećem stanju i njena prodaja mora biti vrlo vjerojatna.
Ulaganja u nekretnine odnose se na poslovne zgrade koje se drţe u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i Banka se njime ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem se slučaju svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.
Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranje za umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Ulaganja u tijeku se ne amortiziraju. Amortizacija se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine na njenu rezidualnu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe (33 godina).
Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Banka od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak moţe pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i odrţavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti kada nastanu. Ukoliko Banka počne koristiti ove nekretnine, ona se reklasificiraju u nekretnine i opremu te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troška koji će se naknadno amortizirati.
Banka uglavnom ima ugovore o operativnim najmovima. Ukupna plaćanja po operativnim najmovima terete troškove poslovanja u računu dobiti i gubitka primjenom pravocrtne metode tijekom razdoblja trajanja najma.
U slučaju raskida operativnog najma prije isteka razdoblja najma, sva zatezna plaćanja najmodavcu priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem je došlo do raskida.
Najmovi u kojima najmodavac zadrţava bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Imovina u operativnom najmu uključuje se u 'nekretnine i opremu' u bilanci. Imovina se amortizira po pravocrtnoj osnovi jednako kao i ostale stavke nekretnina i opreme. Prihod od najma priznaje se tijekom trajanja najma.
U izvještaju o novčanom toku novac i novčani ekvivalenti uključuju stanja s rokom dospijeća kraćim od 90 dana od datuma stjecanja, uključujući novac i stanje na tekućim računima banaka, potraţivanja od drugih banaka i trezorske zapise.
Rezerviranja se priznaju ako Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog dogaĎaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze moţe pouzdano procijeniti. Banka ne priznaje rezerviranja za buduće gubitke iz poslovanja.
Gdje postoje odreĎene slične obveze, vjerojatnost da će za njihovo podmirenje biti potreban odljev sredstava odreĎuje se razmatranjem kategorije obveza u cjelini. Rezerviranje se priznaje čak i ako je vjerojatnost odljeva sredstava u odnosu na bilo koju stavku koja se nalazi u istoj kategoriji obveza mala.
Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odraţava tekuće trţišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje prikazuje kao rashod od kamata.
Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji nastaje kada duţnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima duţničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama, financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda.
Financijske garancije se prvotno priznaju u financijskim izvještajima po fer vrijednosti na datum kada je dana garancija. Nakon prvotnog priznavanja, obveze banke po takvim garancijama mjere se po prvotnom vrednovanju, umanjenom za amortizaciju koja se obračunava kako bi se u računu dobiti i gubitka priznali prihodi od naknada ostvareni primjenom pravocrtne metode tijekom vijeka trajanja garancije, i najbolje procjene troška koji je potreban za podmirenje bilo koje financijske obveze na dan bilance, ovisno o tome što je više. Ove procjene utvrĎuju se na temelju iskustva sa sličnim transakcijama i povijesnim gubicima, uzimajući u obzir i prosudbe Uprave.
Bilo koje povećanje obveze za garancije priznaje se u računu dobiti i gubitka u sklopu ostalih troškova poslovanja.
U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.
Obveze za otpremnine priznaju se kad Banka prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Banka priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana, bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine, kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma bilance, diskontiraju se na sadašnju vrijednost.
Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan bilance.
Banka upravlja imovinom za i u korist pravnih i fizičkih osoba, te zaračunava naknadu za takve usluge. Ako navedena imovina ne predstavlja imovinu Banke, ista nije uključena u bilancu.
Na temelju hrvatskih zakonskih odredbi tekući porez na dobit obračunava se po stopi od 20%. Uprava povremeno razmatra pozicije u poreznim prijavama s obzirom na tumačenja primjenjivih poreznih odredbi. Po potrebi Uprava utvrĎuje rezerviranja na temelju očekivanih isplata Poreznoj upravi.
Iznos odgoĎenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike izmeĎu porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. MeĎutim, odgoĎeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit ili porezni gubitak. OdgoĎena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknaĎena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomično primjenjuju na datum bilance.
OdgoĎena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive dobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloţiva za iskorištenje privremenih razlika.
Obveze po kreditima se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, iskazuju se po amortiziranom trošku; sve razlike izmeĎu primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope.
Naknada plaćena prilikom ugovaranja obveza po kreditima priznaje se kao trošak transakcije kredita ukoliko će dio ili cjelokupna obveza po kreditima biti povučena. U tom slučaju, plaćanje naknade odgaĎa se do povlačenja obveza po kreditima. Ukoliko nema dokaza da će se dio ili cjelokupna obveza po kreditima povući, naknada se kapitalizira kao predujam za potrebe likvidnosti, te se amortizira tijekom razdoblja obveza po kreditima na koju se odnosi.
Obveze po kreditima se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Banka ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilance.
Redovne i povlaštene dionice klasificirane su kao dionički kapital. Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, odbijaju se od dioničke glavnice umanjeno za sve povezane poreze. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se moţe pripisati dioničarima Banke sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se moţe pripisati dioničarima Banke.
Raspodjela dividendi dioničarima Banke priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Banke.
Hibridni financijski instrumenti uključuju se u dopunski kapital Banke i koriste se u skladu s odredbama odluke o adekvatnosti kapitala banke. Banka je duţna konvertirati likvidne hibridne instrumente u dionice ako adekvatnost kapitala padne ispod 70% od minimalno propisane adekvatnosti.
Poslovni segmenti prikazuju se u skladu s internim izvještajima koji se dostavljaju donositelju glavnih poslovnih odluka. Donositelj glavnih poslovnih odluka je osoba ili grupa koja alocira resurse poslovnim segmentima i ocjenjuje poslovanje segmenata odreĎenog društva. Banka je odredila Upravu Banke kao donositelja glavnih poslovnih odluka.
Prihodi i rashodi izravno povezani sa svakim segmentom uključuju se pri utvrĎivanju rezultata poslovnog segmenta.
U skladu s MSFI 8, Banka ima sljedeće poslovne segmente: poslovanje s graĎanima i poslovanje s poslovnim subjektima.
Poslovne aktivnosti Banke izloţene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje odreĎenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a operativni rizici neizbjeţna su posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu ravnoteţu izmeĎu rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke.
Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrĎuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridrţavanje ograničenja putem pouzdanih i aţurnih informacijskih sustava. Banka redovno pregledava svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi se iskazale promjene na trţištima, proizvodima i najbolja praksa.
Upravljanje rizicima obavlja Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraţivanjima prema politikama koje je odobrila Uprava. Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraţivanjima utvrĎuje, procjenjuje i provodi zaštitu od financijskih rizika u uskoj suradnji s operativnim jedinicama Banke. Uprava definira pisana načela za cjelokupno upravljanje rizicima kao i pisane politike koje pokrivaju odreĎena područja, kao što su valutni rizik, kamatni rizik, kreditni rizik, korištenje derivativnih financijskih instrumenata i nederivativnih financijskih instrumenata. Nadalje, odjel za internu reviziju odgovoran je za neovisni pregled upravljanja rizicima i kontrolnog okruţenja.
Najznačajnije vrste rizika su kreditni rizik, rizik likvidnosti, trţišni rizik i drugi operativni rizici. Trţišni rizik uključuje valutni rizik, kamatni rizik i ostale vrste cjenovnog rizika.
Banka je izloţena kreditnom riziku, koji se moţe definirati kao rizik prilikom kojeg stranka nepodmirenjem obveza moţe uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu odreĎenog industrijskog segmenta koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan bilance. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloţenošću kreditnom riziku. Izloţenost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, duţničkih i ostalih vrijednosnih papira. Kreditni rizik takoĎer postoji u izvanbilančnim financijskim aranţmanima kao što su preuzete obveze za kredite. Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola rizika centralizirani su u obliku tima za upravljanje kreditnim rizikom u Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraţivanjima koji redovno izvještava Upravu Banke i voditelje svih poslovnih jedinica.
Prilikom mjerenja kreditnog rizika kredita i predujmova klijentima i bankama na razini ugovornih strana, Banka koristi tri komponente (i) 'vjerojatnost neispunjenja ugovornih obveza' od strane klijenta ili ugovornih stranki; (ii) trenutna izloţenost prema ugovornoj strani i mogući budući razvoj prema kojem za Banku nastaje odgoda ispunjenja ugovornih obveza (izloţenost zbog nepodmirenja obveza) te (iii) vjerojatni omjer povrata na nepodmirene obveze (gubitak u slučaju neplaćanja).
(i) Banka procjenjuje vjerojatnost nepodmirenja obveza pojedinih klijenata koristeći interne alate ocjenjivanja načinjene prema različitim kategorijama klijenata. Navedeni alati razvijeni su interno, kombiniraju statističke analize i prosudbe kreditnog referenta, te se po potrebi vrednuju usporedbom s raspoloţivim vanjskim podacima. Klijenti Banke podijeljeni su u tri kategorije ocjenjivanja. Skala ocjenjivanja Banke, koju prikazujemo u dolje navedenoj tablici, odraţava raspon vjerojatnosti nepodmirenja obveza koji je definiran za svaku kategoriju ocjenjivanja. To znači da se u načelu izloţenost mijenja od kategorije do kategorije, ovisno o promjeni procjene vjerojatnosti nepodmirenja obveza. Alati ocjenjivanja pregledavaju se i unaprjeĎuju po potrebi. Banka redovito vrednuje uspješnost ocjenjivanja, te njenu mogućnost predviĎanja nepodmirenja obveza.
| Ocjenjivanje Banke |
Opis ocjene | Vanjska ocjena: Središnja banka |
|---|---|---|
| 1 | Potpuno nadoknadivi plasmani | A, A1 |
| 2 | Djelomično nadoknadivi plasmani | B1, B2, B3 |
| 3 | Nenadoknadivi plasmani | C |
Promatrana nepodmirenja obveza prema kategoriji ocjenjivanja mijenjaju se iz godine u godinu, osobito tijekom ekonomskog ciklusa.
Ulaganja u navedene vrijednosne papire i zapise smatra se načinom boljeg rasporeĎivanja kreditne kvalitete i istovremeno odrţavanja raspoloţivog izvora financiranja.
Banka upravlja i kontrolira koncentracije kreditnog rizika gdje god je takav rizik utvrĎen, a osobito u pogledu pojedinih klijenata i grupa, gospodarskih sektora i zemalja.
Izloţenost prema bilo kojem zajmoprimcu, uključujući banke i brokere nadalje je ograničena pod-ograničenjima koja pokrivaju bilančnu i izvanbilančnu izloţenost, kao i dnevna ograničenja (rizik ispunjenja obveze) u odnosu na stavke kojima se trguje. Stvarna izloţenost u odnosu na ograničenja svakodnevno se prate.
Izloţenošću kreditnom riziku takoĎer se upravlja redovnom analizom sposobnosti zajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca u podmirivanju obveza otplate kamata i glavnice, te promjenom kreditnih ograničenja gdje je potrebno.
U nastavku navodimo daljnje specifične mjere kontrole i ublaţavanja:
Banka koristi cijeli niz politika i postupaka u svrhu ublaţavanja kreditnog rizika. Najtradicionalniji od njih je uzimanje zaloga za predujmove, što je uobičajena praksa. Banka uvodi smjernice o prihvatljivosti specifičnih kategorija zaloga ili ublaţavanja kreditnih rizika. Najznačajnije vrste zaloga za kredite i predujmove su kako slijedi:
Dugoročna financijska sredstva i krediti društvima u pravilu su osigurani; revolving krediti fizičkim osobama u pravilu nisu osigurani. Nadalje, kako bi se smanjio kreditni gubitak Banka će traţiti dodatni zalog od ugovorne stranke čim se utvrde pokazatelji umanjenja vrijednosti za pojedine relevantne kredite i predujmove.
Zalog koji se drţi kao osiguranje za svu financijsku imovinu osim za kredite i predujmove utvrĎen je na temelju prirode instrumenta. Duţnički vrijednosni papiri, trezorski i ostali zapisi u pravilu nisu osigurani uz iznimku vrijednosnih papira s pokrićem u imovini i sličnih instrumenata koji su osigurani portfeljima financijskih instrumenata.
Prvenstvena svrha ovih instrumenata je osigurati raspoloţivost sredstava prema potrebama klijenta. Garancije i stand-by akreditivi imaju isti kreditni rizik kao i krediti.
Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose kredita u obliku posudbi, garancija ili akreditiva. U pogledu kreditnog rizika na preuzete obveze kreditiranja, Banka je potencijalno izloţena gubitku u iznosu koji odgovara ukupno neiskorištenim preuzetim obvezama. MeĎutim, potencijalni iznos gubitka manji je od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, budući da većina preuzetih obveza ovisi o odrţavanju specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata. Banka prati preostalo razdoblje do dospijeća kredita budući da dugoročne obveze općenito imaju veći stupanj kreditnog rizika u usporedbi s kratkoročnim obvezama.
Sustavi internog i vanjskog ocjenjivanja koji su opisani u bilješci 3.1.1 više su usredotočeni na rasporeĎivanje kreditne kvalitete od samog početka kreditnih i investicijskih aktivnosti. Za razliku od toga, rezerviranja za umanjenje vrijednosti priznaju se u svrhu financijskog izvještavanja samo za gubitke koji su nastali na dan bilance na temelju objektivnog dokaza o umanjenju vrijednosti (vidi bilješku 2.11).
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti iskazano u bilanci na kraju godine temelji se na vaţećim zakonskim propisima. Tablica u nastavku prikazuje postotak bilančnih stavki Banke koje se odnose na kredite i predujmove, te povezano rezerviranje (bez rezerviranja za portfelj) za umanjenje vrijednosti za svaku kategoriju internog ocjenjivanja Banke:
| 2011. | 2010. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Rezerviranje Krediti i Krediti i za umanjenje predujmovi predujmovi vrijednosti |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti |
||||
| (u tisućama kuna) | (u tisućama kuna) | ||||
| 1. Potpuno nadoknadivi plasmani | 1.339.707 | - | 1.259.950 | - | |
| 2. Djelomično nadoknadivi plasmani | 168.667 | 44.518 | 127.818 | 28.800 | |
| 3. Nenadoknadivi plasmani | 17.054 | 17.053 | 14.217 | 19.624 | |
| 1.525.428 | 61.571 | 1.401.985 | 48.424 |
| 2011. | 2010. | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti i predujmovi (%) |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (%) |
Krediti i predujmovi (%) |
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (%) |
|||
| 1. Potpuno nadoknadivi plasmani | 87,82 | - | 89,87 | - | ||
| 2. Djelomično nadoknadivi plasmani |
11,06 | 72,30 | 9,12 | 59,47 | ||
| 3. Nenadoknadivi plasmani | 1,12 | 27,70 | 1,01 | 40,53 | ||
| 100,00 | 100,00 | 100,00 | 100,00 |
Interni alat za ocjenjivanje pomaţe Upravi u odreĎivanju postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti prema MRSu 39 na temelju sljedećih kriterija koje je definirala Banka:
Politika Banke zahtijeva barem jednom godišnje ili češće, ako to nalaţu pojedine okolnosti, pregled pojedine financijske imovine koja prelazi razinu materijalnosti. Rezerviranja za umanjenje vrijednosti za pojedine stavke odreĎuju se prema procjeni gubitka nastalog na dan bilance, ovisno o slučaju, te se primjenjuju na sve značajne stavke. Procjena u pravilu obuhvaća postojeće zaloge (uključujući i ponovnu potvrdu svoje primjenjivosti) i očekivane primitke za pojedine stavke.
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Izloţenost kreditnom riziku koja se odnosi na bilančnu imovinu je kako slijedi: | ||
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 213.855 | 185.884 |
| Trezorski zapisi i mjenice | 363.101 | 190.607 |
| Krediti i predujmovi bankama | 272.558 | 470.113 |
| Krediti i predujmovi klijentima: | ||
| Krediti stanovništvu: | ||
| − Potrošački krediti |
119.184 | 110.934 |
| − Hipotekarni krediti |
27.132 | 28.416 |
| − Stambeni krediti |
211.935 | 201.805 |
| − Krediti obrtnicima |
149.244 | 163.000 |
| − Ostalo |
13.870 | 13.471 |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||
| − Veliki poslovni subjekti |
164.459 | 84.675 |
| − Mali i srednji poduzetnici |
697.462 | 684.075 |
| − Ostali |
68.004 | 55.310 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju | ||
| − Duţnički vrijednosni papiri |
370 | 17.110 |
| Investicijski vrijednosni papiri | ||
| − Duţnički vrijednosni papiri |
- | 23.879 |
| Ostala imovina | 871 | 875 |
| 2.302.045 | 2.230.154 | |
| 2011. | 2010. | |
| (u tisućama kuna) | ||
| Izloţenost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi: | ||
| Financijske garancije | 45.445 | 33.232 |
| Preuzete kreditne i ostale povezane obveze | 85.618 | 73.361 |
| 131.063 | 106.593 | |
| Na dan 31. prosinca | 2.433.108 | 2.337.262 |
Gornji pregled prikazuje maksimalnu izloţenost Banke kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine ne uzimajući u obzir zalog ili ostale instrumente osiguranja kredita. U pogledu bilančne imovine, gore navedena izloţenost temeljena je na neto knjigovodstvenoj vrijednosti koja je iskazana u bilanci.
Kako je prikazano gore, 74,88% ukupne maksimalne izloţenosti izvodi se na kreditima i predujmovima bankama i klijentima (2010.: 77,51%); 0,01% predstavlja ulaganja u duţničke vrijednosne papire (2010.: 0,76%).
Uprava je uvjerena u svoju sposobnost daljnjeg kontroliranja i odrţavanja minimalne izloţenosti kreditnom riziku Banke kao rezultat portfelja kredita i predujmova i duţničkih vrijednosnih papira na temelju sljedećeg:
Sljedeća tablica prikazuje izloţenost Banke krediom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema zemljopisnoj regiji na dan 31. prosinca 2011. godine. Za potrebe ove tablice, Banka je alocirala izloţenosti na regije prema zemljama sjedišta klijenata.
| (u tisućama kuna) | Hrvatska | Europska unija | Ostale zemlje | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 213.855 | - | - | 213.855 |
| Trezorski zapisi i mjenice | 363.101 | - | - | 363.101 |
| Krediti i predujmovi bankama | 6.744 | 223.320 | 42.494 | 272.558 |
| Krediti i predujmovi klijentima: | ||||
| Krediti stanovništvu: | ||||
| − Potrošački krediti |
119.184 | - | - | 119.184 |
| − Hipotekarni krediti |
27.132 | - | - | 27.132 |
| − Stambeni krediti |
211.935 | - | - | 211.935 |
| − Krediti obrtnicima |
149.244 | - | - | 149.244 |
| − Ostalo |
13.870 | - | - | 13.870 |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||||
| − Veliki poslovni subjekti |
164.459 | - | - | 164.459 |
| − Mali i srednji poduzetnici |
697.462 | - | - | 697.462 |
| − Ostali |
68.004 | - | - | 68.004 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju – duţnički vrijednosni papiri |
370 | - | - | 370 |
| Ostala imovina | 866 | 5 | - | 871 |
| Na dan 31. prosinca 2011. | 2.036.226 | 223.325 | 42.494 | 2.302.045 |
Izloţenost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Hrvatska | Europska unija | Ostale zemlje | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije | 45.445 | - | - | 45.445 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
85.618 | - | - | 85.618 |
| Na dan 31. prosinca 2011. | 131.063 | - | - | 131.063 |
| (u tisućama kuna) | Hrvatska | Europska unija | Ostale zemlje | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 185.884 | - | - | 185.884 |
| Trezorski zapisi i mjenice | 190.607 | - | - | 190.607 |
| Krediti i predujmovi bankama | 116.482 | 323.052 | 30.579 | 470.113 |
| Krediti i predujmovi klijentima: | ||||
| Krediti stanovništvu: | ||||
| − Potrošački krediti |
110.934 | - | - | 110.934 |
| − Hipotekarni krediti |
28.416 | - | - | 28.416 |
| − Stambeni krediti |
201.805 | - | - | 201.805 |
| − Krediti obrtnicima |
163.000 | - | - | 163.000 |
| − Ostalo |
13.471 | - | - | 13.471 |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||||
| − Veliki poslovni subjekti |
84.675 | - | - | 84.675 |
| − Mali i srednji poduzetnici |
384.075 | - | - | 684.075 |
| − Ostali |
55.310 | - | - | 55.310 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju – duţnički vrijednosni papiri |
17.110 | - | - | 17.110 |
| Investicijski vrijednosni papiri – duţnički |
23.879 | - | - | 23.879 |
| Ostala imovina | 875 | - | - | 875 |
| Na dan 31. prosinca 2010. | 1.576.523 | 323.052 | 30.579 | 2.230.154 |
Izloţenost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Hrvatska | Europska unija | Ostale zemlje | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije | 33.232 | - | - | 33.232 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
73.361 | - | - | 73.361 |
| Na dan 31. prosinca 2010. | 106.593 | - | - | 106.593 |
Sljedeća tablica prikazuje izloţenost Banke kreditnom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema gospodarskim sektorima poslovanja klijenata.
| 2011. godina (u tisućama kuna) |
Financijske institucije |
Proiz vodnja |
Nekret nine |
Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanja |
Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke |
213.855 | - | - | - | - | - | - | 213.855 |
| Trezorski zapisi i mjenice |
- | 578 | 1.629 | 32.690 | 313.295 | 13.283 | 1.626 | 363.101 |
| Krediti i predujmovi bankama Krediti i predujmovi klijentima: |
272.558 | - | - | - | - | - | - | 272.558 |
| Krediti stanovništvu: | ||||||||
| − Potrošački | - | - | - | - | - | - | 119.184 | 119.184 |
| − Hipotekarni | - | - | - | - | - | - | 27.132 | 27.132 |
| − Stambeni krediti | - | - | - | - | - | - | 211.935 | 211.935 |
| − Ostali | - | - | - | - | - | - | 13.870 | 13.870 |
| - Krediti obrtnicima | - | - | - | - | - | - | 149.244 | 149.244 |
| Krediti poslovnim subjektima: |
||||||||
| − Veliki poslovni subjekti | - | 55.212 | - | 55.641 | - | 53.606 | - | 164.459 |
| − Mali i srednji poduzetnici |
1.135 | 125.193 | 152.297 | 213.018 | - | 205.819 | - | 697.462 |
| − Ostali | - | - | - | - | 68.004 | - | - | 68.004 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju – duţnički vrijednosni papiri |
- | - | - | - | - | 370 | - | 370 |
| Ostala imovina | 16 | 65 | 68 | 190 | 13 | 148 | 371 | 871 |
| Na dan 31. prosinca 2011. |
487.564 | 181.048 | 153.994 | 301.539 | 381.312 | 273.226 | 523.362 | 2.302.045 |
Izloţenost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| 2011. godina (u tisućama kuna) |
Finan cijske institucije |
Proiz vodnja |
Nekret nine |
Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanja |
Obrtnici | Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije |
- | 20.165 | 5.354 | 4.694 | - | 11.936 | 3.296 | - | 45.445 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
456 | 19.960 | 12.343 | 7.669 | 216 | 12.517 | 5.840 | 26.617 | 85.618 |
| Na dan 31. prosinca 2011. |
456 | 40.125 | 17.697 | 12.363 | 216 | 24.453 | 9.136 | 26.617 | 131.063 |
| 2010. godina (u tisućama kuna) |
Financijske institucije |
Proiz vodnja |
Nekret nine |
Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanja |
Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke |
185.884 | - | - | - | - | - | - | 185.884 |
| Trezorski zapisi i mjenice |
156.015 | 6.586 | - | 26.950 | - | 1.056 | - | 190.607 |
| Krediti i predujmovi bankama Krediti i predujmovi klijentima: |
470.113 | - | - | - | - | - | - | 470.113 |
| Krediti stanovništvu: | ||||||||
| − Potrošački | - | - | - | - | - | - | 110.934 | 110.934 |
| − Hipotekarni | - | - | - | - | - | - | 28.416 | 28.416 |
| − Stambeni krediti | - | - | - | - | - | - | 201.805 | 201.805 |
| − Ostali | - | - | - | - | - | - | 13.471 | 13.471 |
| − Krediti obrtnicima | - | - | - | - | - | - | 163.000 | 163.000 |
| Krediti poslovnim subjektima: |
||||||||
| − Veliki poslovni subjekti | - | 38.220 | - | 28.605 | - | 17.850 | - | 84.675 |
| − Mali i srednji poduzetnici |
- | 41.801 | 30.090 | 175.175 | 437.009 | 684.075 | ||
| − Ostali | - | - | - | - | 55.310 | - | - | 55.310 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju – duţnički vrijednosni papiri |
96 | 4.402 | - | - | 12.612 | - | - | 17.110 |
| Investicijski vrijednosni papiri - duţnički |
- | - | - | - | 23.879 | - | - | 23.879 |
| Ostala imovina | - | - | - | - | 875 | 875 | ||
| Na dan 31. prosinca 2010. |
812.108 | 91.009 | 30.090 | 230.730 | 91.801 | 456.790 | 517.626 | 2.230.154 |
Izloţenost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:
| 2010. godina (u tisućama kuna) |
Finan cijske institucije |
Proizvo dnja |
Nekret nine |
Veleprodaja i maloprodaja |
Javni sektor |
Ostali sektori poslovanja |
Obrtnici | Građani | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Financijske garancije |
- | 2.209 | 370 | 6.176 | - | 21.320 | 2.631 | 526 | 33.232 |
| Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze |
49 | 15.196 | 1.972 | 9.374 | 145 | 12.243 | 8.124 | 26.258 | 73.361 |
| Na dan 31. prosinca 2010. |
49 | 17.405 | 2.342 | 15.550 | 145 | 33.563 | 10.755 | 26.784 | 106.593 |
Krediti i predujmovi saţeto se prikazuju kako slijedi:
| 31. prosinca 2011. | 31. prosinca 2010. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | Krediti i predujmovi klijentima |
Krediti i predujmovi bankama |
Krediti i predujmovi klijentima |
Krediti i predujmovi bankama |
|
| Nedospjeli i vrijednost nije umanjena | 1.312.578 | 277.073 | 1.224.486 | 475.947 | |
| Dospjeli, ali vrijednost nije umanjena | 27.129 | - | 34.540 | - | |
| Vrijednost pojedinačno umanjena | 185.721 | - | 142.966 | - | |
| Bruto | 1.525.428 | 277.073 | 1.401.992 | 475.947 | |
| Umanjeno za: rezerviranje za umanjenje vrijednosti |
(74.138) | (4.515) | (60.305) | (5.832) | |
| Neto | 1.451.290 | 272.558 | 1.341.687 | 470.115 | |
| Pojedinačno umanjena vrijednost | (61.572) | - | (48.424) | - | |
| Ispravak vrijednosti portfelja | (12.566) | (4.515) | (11.881) | (5.832) | |
| Ukupno | (74.138) | (4.515) | (60.305) | (5.832) |
Ukupno rezerviranje za umanjenje vrijednosti za kredite i predujmove iznosi 78.653 tisuće kuna (2010.: 66.137 tisuća kuna) od čega 61.572 tisuća kuna (2010.: 48.424 tisuće kuna) predstavlja kredite s pojedinačno umanjenim vrijednostima, te preostali iznos od 17.081 tisuća kuna(2010.: 17.713 tisuća kuna) predstavlja rezerviranje za portfelj. Daljnje informacije o rezerviranjima za umanjenje vrijednosti za kredite i predujmove bankama i klijentima nalaze se u bilješci 20 i 21.
Tijekom godine koja je završila 31. prosinca 2011. ukupni krediti i predujmovi Banke veći su za 8,8% (u 2010. bili su veći za 5,28%) kao rezultat općeg stanja na financijskom trţištu. Prilikom stupanja na nova trţišta ili ulaska u nove gospodarske grane, kako bi minimalizirala potencijalno povećanje izloţenosti kreditnom riziku, Banka se više usredotočila na poslovanje s većim brojem malih i srednjih poduzetnika, bankama s dobrim kreditnim rejtingom ili na klijente iz stanovništva koji imaju dovoljna jamstva.
Kreditna kvaliteta portfelja kredita i predujmova koji nisu dospjeli niti im je vrijednost umanjena moţe se procijeniti na temelju internog sustava ocjenjivanja kojeg je Banka usvojila.
| (u tisućama kuna) | Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošaĉki | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama druge banke |
4.750 | - | - | - | - | - | - | 4.750 |
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani: |
967 | - | - | 631 | - | - | - | 1.598 |
| - stambenim nekretninama | 91.684 | - | 22.497 | 56.617 | 16.005 | 156.738 | - | 343.541 |
| - drugim nekretninama | 508.534 | - | 15.909 | 70.387 | 3.733 | 9.079 | - | 607.642 |
| - financijskom imovinom namijenjenom trgovanju |
6.375 | - | - | - | - | - | - | 6.375 |
| - novčanim depozitima | 2.445 | - | 9.409 | 1.261 | - | 10.693 | 770 | 24.578 |
| Ukupno | 614.755 | - | 47.815 | 128.896 | 19.738 | 176.510 | 770 | 988.484 |
| Neosigurani iznos | 148.484 | 68.591 | 65.843 | 11.757 | - | 16.509 | 12.910 | 324.094 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
763.239 | 68.591 | 113.658 | 140.653 | 19.738 | 193.019 | 13.680 | 1.312.578 |
| (u tisućama kuna) | Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošaĉk i |
Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama druge banke Krediti pokriveni garancijama |
5.539 | - | - | - | - | - | - | 5.539 |
| drugih strana uključujući osiguranje kredita |
1.400 | - | - | 772 | - | - | 1.461 | 3.633 |
| Krediti osigurani: | ||||||||
| - stambenim nekretninama | 87.259 | - | 16.175 | 54.175 | 20.149 | 147.027 | - | 324.785 |
| - drugim nekretninama | 383.911 | - | 10.586 | 79.829 | 3.087 | 8.627 | - | 486.040 |
| - financijskom imovinom namijenjenom trgovanju |
5.016 | - | - | - | - | - | - | 5.016 |
| - novčanim depozitima | 2.883 | - | 10.993 | 1.755 | - | 10.940 | 709 | 27.280 |
| Ukupno | 486.008 | - | 37.754 | 136.531 | 23.236 | 166.594 | 2.170 | 852.293 |
| Neosigurani iznos | 201.816 | 55.310 | 69.960 | 16.064 | - | 17.536 | 11.507 | 372.193 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
687.824 | 55.310 | 107.714 | 152.595 | 23.236 | 184.130 | 13.677 | 1.224.486 |
Smatra se da vrijednost kredita i predujmova koji su dospjeli s dospijećem manjim od 90 dana nije umanjena, osim ako su dostupne druge informacije koje ukazuju na suprotno. Bruto iznos kredita i predujmova klijentima prema kategorijama koji su dospjeli ali čija vrijednost nije umanjena bio je kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošaĉki | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti osigurani: | ||||||||
| - stambenim nekretninama | 8.239 | - 385 |
1.558 | 4.598 | 8.546 | - | 23.326 | |
| - drugim nekretninama | 1.756 | - 9 |
256 | - | - | - | 2.021 | |
| - novčanim depozitima | - | - 244 |
- | - | 586 | - | 830 | |
| Ukupno | 9.995 | - 638 |
1.814 | 4.598 | 9.132 | - | 26.177 | |
| Neosigurani iznos | 23 | - 770 |
44 | - | - | 115 | 952 | |
| Ukupno krediti i predujmovi |
10.018 | - 1.408 |
1.858 | 4.598 | 9.132 | 115 | 27.129 |
| (u tisućama kuna) | Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošaĉki | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti osigurani: | ||||||||
| - stambenim nekretninama | 2.684 | - | 554 | 1.974 | 3.349 | 10.933 | - | 19.494 |
| - drugim nekretninama | 6.527 | - | - | 438 | 924 | 411 | - | 8.300 |
| - novčanim depozitima | 81 | - | 94 | 94 | - | 746 | - | 1.015 |
| Ukupno | 9.292 | - | 648 | 2.506 | 4.273 | 12.090 | - | 28.809 |
| Neosigurani iznos | 4.003 | - | 1.401 | - | - | 283 | 44 | 5.731 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
13.295 | - | 2.049 | 2.506 | 4.273 | 12.373 | 44 | 34.540 |
Nakon početnog priznavanja kredita i predujmova fer vrijednost zaloga temelji se na tehnikama procjene vrijednosti koje se u pravilu koriste za pripadajuću imovinu. U nadolazećim razdobljima fer vrijednost se aţurira na temelju trţišne cijene ili pokazatelja slične imovine.
Krediti i predujmovi klijentima čija vrijednost je pojedinačno umanjena prije uključivanja novčanog toka od zaloga iznose 185.721 tisuća kuna (2010.: 142.035 tisuća kuna). Unatoč kvalitetnom zalogu, zbog značajnog kašnjenja i lošeg kreditnog rejtinga duţnika, trebalo je izvršiti umanjenje vrijednosti kredita i potraţivanja.
Pregled bruto iznosa kredita i predujmova prema kategorijama čija je vrijednost pojedinačno umanjena, te fer vrijednost pripadajućeg zaloga kojeg Banka drţi kao osiguranje je kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošaĉki | Krediti obrtnicima |
Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani: |
3.776 | - | - | - | - | - | 1.489 | 5.265 |
| - stambenim nekretninama | 42.294 | - | 2.590 | 8.394 | 3.398 | 13.895 | - | 70.571 |
| - drugim nekretninama | 78.079 | - | 2.878 | 3.945 | 316 | 451 | - | 85.669 |
| - novčanim depozitima | 139 | - | - | - | - | 666 | - | 805 |
| Ukupno | 124.288 | - | 5.468 | 12.339 | 3.714 | 15.012 | 1.489 | 162.310 |
| Neosigurani iznos | 13.233 | - | 7.237 | 1.550 | - | 96 | 1.295 | 23.411 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
137.521 | - | 12.705 | 13.889 | 3.714 | 15.108 | 2.784 | 185.721 |
| (u tisućama kuna) | Poslovni subjekti |
Javni sektor |
Potrošaĉki | Krediti | obrtnicima Hipotekarni | Stambeni | Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani: |
3.775 | - | - | - | - | - | - | 3.775 |
| - stambenim nekretninama | 26.077 | - | 1.726 | 9.663 | 1.469 | 7.987 | - | 46.922 |
| - drugim nekretninama | 56.353 | - | 17 | 3.460 | - | 308 | - | 60.138 |
| - novčanim depozitima | 75 | - | - | - | - | 448 | - | 523 |
| Ukupno | 86.280 | - | 1.743 | 13.123 | 1.469 | 8.743 | - | 111.358 |
| Neosigurani iznos | 20.072 | - | 7.571 | 868 | 5 | 504 | 2.588 | 31.608 |
| Ukupno krediti i predujmovi |
106.352 | - | 9.314 | 13.991 | 1.474 | 9.247 | 2.588 | 142.966 |
U aktivnosti restrukturiranja spadaju produţeni aranţmani plaćanja, promjene i odgode plaćanja. Politike i procedure vezane za restrukturiranje temelje se na kriterijima koji, prema prosudbi Uprave Banke, ukazuju na to da će se plaćanje najvjerojatnije nastaviti. Navedene politike se stalno pregledavaju. Restrukturiranje se najčešće primjenjuje osobito na kredite za financiranje pravnih osoba.
Prema Moody'su trezorski zapisi imaju kreditni rejting BAA3 dok su komercijalni zapisi i mjenice bez kreditne ocjene. Nema dospjelih iznosa.
Na dan 31. prosinca preuzeta imovina u zamjenu za potraţivanje je kako slijedi:
| Vrsta imovine | Knjigovodstvena vrijednost (u tisućama kuna) |
||||
|---|---|---|---|---|---|
| 2011. | 2010. | ||||
| Poslovni prostor | 4.608 | 1.353 |
Preuzeta imovina prodaje se čim prije moguće, a primici se koriste u svrhu smanjenja neplaćenih dugova. Preuzeta imovina klasificira se u bilanci kao ostala imovina namijenjena prodaji. Banka je poduzela sve korake kako bi se prodaja ostvarila u 2012. godini.
Banka je izloţena trţišnim rizicima, a to je rizik da će fer vrijednost ili budući novčani tokovi financijskog instrumenta varirati zbog promjena trţišnih cijena. Trţišni rizici nastaju na temelju otvorenih pozicija u kamatnim, valutnim i vlasničkim financijskim instrumentima, te su svi izloţeni općim i specifičnim trţišnim kretanjima i promjenama razine kolebljivosti trţišnih stopa ili cijena kao što su kamatne stope, kreditne marţe, tečajevi stranih valuta i cijena vlasničkih vrijednosnih papira. Banka kategorizira izloţenosti trţišnom riziku u portfelj trgovanja ili portfelj ne-trgovanja.
Trţišni rizici koji nastaju na temelju aktivnosti trgovanja i ne-trgovanja koncentrirani su na području Sektora riznice i financijska trţišta Banke. Upravi i voditeljima svake poslovne jedinice redovito se predaju izvještaji.
Portfelji trgovanja uključuju pozicije koje nastaju na temelju trţišnih transakcija gdje Banka djeluje kao nalogodavac s klijentima ili s trţištem.
Portfelji ne-trgovanja prvenstveno nastaju na temelju upravljanja kamatnim stopama maloprodajnom i komercijalnom bankarskom imovinom i obvezama Banke. Portfelji ne-trgovanja takoĎer se sastoje od valutnog rizika i rizika kapitala koji nastaju na temelju ulaganja Banke koja se drţe do dospijeća i koja su raspoloţiva za prodaju.
U sklopu upravljanja trţišnim rizikom, Banka provodi strategiju zaštite od rizika. Najznačajnija tehnika mjerenja kojom se Banka koristi za mjerenje i kontroliranje trţišnog rizika je povijesna simulacija. Banka je izvršila procjenu mogućeg kretanja veličina pojedinih financijskih instrumenata primjenom prosječnih mjesečnih kamatnih stopa na sve financijske instrumente iskazane s varijabilnim prinosom, kretanja tečaja EUR i USD te burzovnog indeksa CROBEX u posljednje tri godine poslovanja.
Na dan 31. prosinca 2011. godine, da je euro ojačao za 4% i 3% za 2010. godinu u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 107 tisuća kuna (2010.: 271 tisuća kuna) veća, uglavnom kao rezultat pozitivnih tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita i predujmova, depozita i obveza po kreditima izraţenih u eurima.
Na dan 31. prosinca 2011. godine, da je dolar ojačao za 5% i 10% za 2010. godinu u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 35 tisuća kuna (2010.: 20 tisuće kuna) veća, uglavnom kao rezultat pozitivnih tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita i predujmova, depozita i obveza po kreditima izraţenih u dolarima.
Na dan 31. prosinca 2011. godine, da su kamatne stope na imovini bile 0,15 p.p. više (2010.: 0,07 p.p. više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 3.329 tisuća kuna (2010.: 1.208 tisuća kuna) viša, uglavnom kao rezultat većih prihoda od kamata na plasmane s promjenjivim stopama.
Na dan 31. prosinca 2011. godine, da su kamatne stope na obvezama bile 0,85 p.p. više (2010.: 0,55 p.p. više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 14.696 tisuća kuna (2010.: 9.310 tisuća kuna) manja, uglavnom kao rezultat većih rashoda od kamata na obveze po depozitima s promjenjivim stopama.
U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2011. godinu i 2010. godine, da su se dionički indeksi navedene burze (CROBEX) povećali/smanjili za 4,6% za 2011. i 4% za 2010. godinu (koliko je bila prosječna promjena indeksa na burzi), a uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, neto dobit bila bi 14 tisuća kuna (2010.: 16 tisuća kuna) veća/manja kao rezultat dobitaka/gubitaka na vlasničkim vrijednosnicama koje su iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.
Banka je izloţena učincima fluktuacija tečajeva stranih valuta na svoj financijski poloţaj i na novčane tokove.
Banka upravlja valutnim rizikom postavljanjem načela i limita izloţenosti stranim valutama i dnevnim praćenjem izloţenosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava primarno nastojeći minimalizirati neusklaĎenost izmeĎu stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, odrţavajući redovno dnevno poslovanje u granicama dnevnih potencijalnih gubitaka. Parametri se redovno pregledavaju u skladu s fluktuacijama tečajeva stranih valuta i korelacije izmeĎu valuta.
Tablica u nastavku saţeto prikazuje izloţenost Banke valutnom riziku na dan 31. prosinca. Tablica prikazuje financijske instrumente Banke u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema valutama.
| (u tisućama kuna) | HRK | EUR | USD | Ostale valute |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2011. | |||||
| IMOVINA | |||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
320.860 | 50.335 | 1.672 | 1.059 | 373.926 |
| Trezorski zapisi i mjenice | 194.755 | 168.346 | - | - | 363.101 |
| Krediti i predujmovi bankama | 596 | 205.854 | 42.034 | 24.074 | 272.558 |
| Krediti i predujmovi klijentima | 324.567 | 1.097.884 | 28.839 | - | 1.451.290 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju | 370 | - | - | - | 370 |
| Investicijski vrijednosni papiri: | |||||
| - raspoloţivi za prodaju |
2.813 | 12 | - | - | 2.825 |
| Ostala imovina | 867 | 4 | - | - | 871 |
| Ukupna financijska imovina | 844.828 | 1.522.435 | 72.545 | 25.133 | 2.464.941 |
| OBVEZE | |||||
| Obveze prema bankama | 14.931 | 50.713 | - | - | 65.644 |
| Obveze prema klijentima | 618.220 | 1.471.183 | 72.994 | 24.476 | 2.186.873 |
| Hibridni financijski instrumenti | - | 18.786 | - | - | 18.786 |
| Ostale obveze | 11.014 | 33 | 1 | - | 11.048 |
| Ukupne financijske obveze | 644.165 | 1.540.715 | 72.995 | 24.476 | 2.282.351 |
| Neto bilanĉna neusklađenost | 200.663 | (18.280) | (450) | 657 | 182.590 |
| Nepovuĉena sredstva po kreditima | 74.394 | - | - | - | 74.394 |
| Ukupna neto neusklađenost | 275.057 | (18.280) | (450) | 657 | 256.984 |
| (u tisućama kuna) | HRK | EUR | USD | Ostale valute |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2010. | |||||
| IMOVINA | |||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
258.080 | 39.056 | 1.099 | 903 | 299.138 |
| Trezorski zapisi i mjenice | 75.271 | 115.336 | - | - | 190.607 |
| Krediti i predujmovi bankama | 105.383 | 320.044 | 34.470 | 10.216 | 470.113 |
| Krediti i predujmovi klijentima | 311.319 | 999.921 | 28.030 | 2.410 | 1.341.680 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju | 7.475 | 10.150 | - | - | 17.625 |
| Investicijski vrijednosni papiri: | |||||
| - raspoloţivi za prodaju |
2.813 | 12 | - | - | 2.825 |
| - koji se drţe do dospijeća |
23.879 | - | - | - | 23.879 |
| Ostala imovina | 872 | 10 | - | - | 882 |
| Ukupna financijska imovina | 785.092 | 1.484.529 | 63.599 | 13.529 | 2.346.749 |
| OBVEZE | |||||
| Obveze prema bankama | 11.203 | 40.950 | - | - | 52.153 |
| Obveze prema klijentima | 596.592 | 1.413.024 | 63.315 | 12.768 | 2.085.699 |
| Hibridni financijski instrumenti | - | 18.423 | - | - | 18.423 |
| Ostale obveze | 11.239 | 151 | 37 | 35 | 11.462 |
| Ukupne financijske obveze | 619.034 | 1.472.548 | 63.352 | 12.803 | 2.167.737 |
| Neto bilanĉna neusklađenost | 166.058 | 11.981 | 247 | 726 | 179.012 |
| Nepovuĉena sredstva po kreditima | 46.082 | 13.204 | - | - | 59.286 |
| Ukupna neto neusklađenost | 212.140 | 25.185 | 247 | 726 | 238.298 |
Kamatni rizik novčanog toka predstavlja rizik fluktuacije budućih novčanih tokova financijskog instrumenta zbog promjena trţišnih kamatnih stopa. Rizik fer vrijednosti kamatne stope predstavlja rizik fluktuacije vrijednosti financijskog instrumenta zbog promjena trţišnih kamatnih stopa. Banka je izloţena učincima fluktuacija vaţećih kamatnih stopa u pogledu rizika fer vrijednosti i rizika novčanog toka. Kamatne marţe mogu se povećati kao rezultat takvih promjena, ali mogu i smanjiti gubitke u slučaju neočekivanih promjena. Uprava odreĎuje ograničenja glede razine neusklaĎenosti visine kamatnih stopa koja moţe postojati.
U tablici u nastavku saţeto je prikazana izloţenost Banke kamatnom riziku. U tablici je prikazana imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji.
| (u tisućama kuna) | Do 1 mjeseca |
Od 1- 3 mjeseca |
Od 3 - 12 mj. |
Od 1- 3 god. |
Iznad 3 godine |
Beska matno |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2011. | |||||||
| IMOVINA Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
213.855 | - | - | - | - | 160.07 1 |
373.926 |
| Trezorski i komercijalni zapisi i mjenice |
50.801 | 143.975 | 167.794 | 531 | - | - | 363.101 |
| Krediti i predujmovi bankama | 272.558 | - | - | - | - | - | 272.558 |
| Krediti i predujmovi klijentima | 123.353 | 40.932 | 219.335 | 272.705 | 794.965 | - | 1.451.290 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju Investicijski vrijednosni papiri: |
- | - | - | - | 370 | - | 370 |
| - raspoloţivi za prodaju | - | - | - | - | 2.825 | - | 2.825 |
| Ostala imovina | - | - | - | - | - | 871 | 871 |
| Ukupna financijska imovina | 660.567 | 184.907 | 387.129 | 273.236 | 798.160 | 160.942 | 2.464.941 |
| OBVEZE | |||||||
| Obveze prema bankama | 2.002 | 467 | 16.778 | 9.728 | 36.669 | - | 65.644 |
| Obveze prema klijentima | 868.681 | 368.402 | 874.489 | 44.093 | 1.225 | 29.983 | 2.186.873 |
| Hibridni financijski instrumenti | - | 18.786 | - | - | - | - | 18.786 |
| Ostale obveze | 11.048 | - | - | - | - | - | 11.048 |
| Ukupne financijske obveze | 881.731 | 387.655 | 891.267 | 53.821 | 37.894 | 29.983 | 2.282.351 |
| Neto bilanĉna neusklađenost | (221.164) | (202.748) | (504.138) | 219.415 | 760.266 | 130.959 | 182.590 |
| Nepovuĉena sredstva po kreditima |
74.394 | - | - | - | - | - | 74.394 |
| Ukupna neto neusklađenost | (146.770) | (202.748) | (504.138) | 219.415 | 760.266 | 130.959 | 256.984 |
| (u tisućama kuna) | Do 1 mjeseca |
Od 1- 3 mjeseca |
Od 3 - 12 mj. |
Od 1- 3 god. |
Iznad 3 godine |
Beska matno |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2010. | |||||||
| IMOVINA | |||||||
| Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
185.884 | - | - | - | - | 113.254 | 299.138 |
| Trezorski i komercijalni zapisi i mjenice |
369 | 30.524 | 159.714 | - | - | - | 190.607 |
| Krediti i predujmovi bankama | 470.113 | - | - | - | - | - | 470.113 |
| Krediti i predujmovi klijentima | 1.261.726 | 14.989 | 34.965 | 22.532 | 7.468 | - | 1.341.680 |
| Financijska imovina namijenjena trgovanju |
- | - | 195 | - | 17.430 | - | 17.625 |
| Investicijski vrijednosni papiri: | |||||||
| - raspoloţivi za prodaju | - | - | - | - | 2.825 | - | 2.825 |
| - koji se drţe do dospijeća | - | 380 | 23.499 | - | - | - | 23.879 |
| Ostala imovina | 882 | 882 | |||||
| Ukupna financijska imovina | 1.918.092 | 45.893 | 218.373 | 22.532 | 27.723 | 114.136 | 2.346.749 |
| OBVEZE | |||||||
| Obveze prema bankama | 442 | 311 | 14.726 | 9.072 | 27.602 | - | 52.153 |
| Obveze prema klijentima | 1.676.283 | 116.517 | 253.604 | 5.123 | 2.560 | 31.612 | 2.085.699 |
| Hibridni financijski instrumenti | - | 18.423 | - | - | - | - | 18.423 |
| Ostale obveze | 11.462 | - | - | - | - | - | 11.462 |
| Ukupne financijske obveze | 1.688.187 | 135.251 | 268.330 | 14.195 | 30.162 | 31.612 | 2.167.737 |
| Neto bilanĉna neusklađenost |
229.905 | (89.838) | (49.477) | 8.337 | (2.439) | 82.524 | 179.012 |
| Nepovuĉena sredstva po kreditima |
59.286 | - | - | - | - | - | 59.286 |
| Ukupna neto neusklađenost | 289.191 | (89.838) | (49.477) | 8.337 | (2.439) | 82.524 | 238.298 |
Rizik likvidnosti je rizik da Banka neće biti u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze kada dospiju na plaćanje i zamijeniti sredstva prilikom njihovog povlačenja. Posljedica ovoga moţe biti nemogućnost podmirivanja obveza plaćanja deponentima, odnosno podmirivanja obveza kreditiranja.
Banka je izloţena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje novčanim izvorima koji se sastoje od prekonoćnih depozita, sredstava na tekućim računima, depozita koji dospijevaju, povlačenja sredstava kredita, garancije koje se podmiruju iz marţi i ostalih iznosa na poziv. Banka ne odrţava novčane izvore da bi pokrila sve navedene potrebe jer je iz iskustva moguće s velikom pouzdanošću predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava. Uprava utvrĎuje limite za najniţe iznose sredstava koja dospijevaju, a koja su raspoloţiva za podmirivanje iznosa plativih na poziv te najniţe iznose meĎubankarskih i ostalih kredita za pokriće neočekivanih iznosa sredstava koja se povlače na zahtjev. Banka dnevno upravlja rezervama likvidnosti osiguravajući Banci zadovoljenje potreba njenih klijenata.
Izvore likvidnosti redovno preispituje Sektor riznica i financijskih trţišta Banke kako bi se odrţala raznolikost prema valuti, zemljopisnom području, davatelju sredstava, proizvodu i ročnosti.
Tablica u nastavku prikazuje novčane tokove koje Banka mora platiti na ime nederivativnih financijskih obveza prema preostalim ugovornim dospijećima na dan bilance. Iskazani iznosi u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tokove, dok Banka upravlja inherentnim rizikom likvidnosti temeljem očekivanih nediskontiranih novčanih priljeva.
| (u tisućama kuna) | Do 1 mjeseca |
Od 1-3 mjeseca |
Od 3-12 mjeseci |
Od 1-3 godine |
Iznad 3 godine |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2011. | ||||||
| OBVEZE | ||||||
| Obveze prema bankama | 2.035 | 2.689 | 19.626 | 11.083 | 32.872 | 68.305 |
| Obveze prema klijentima | 869.344 | 375.549 | 895.065 | 65.779 | 29.773 | 2.235.510 |
| Hibridni financijski instrumenti | - | 18.786 | - | - | - | 18.786 |
| Ostale obveze | 12.511 | - | - | - | - | 12.511 |
| Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća) |
883.890 | 397.024 | 914.691 | 76.862 | 62.645 | 2.335.112 |
| Imovina koja se drţi za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća) |
814.772 | 186.944 | 387.756 | 274.598 | 799.277 | 2.463.347 |
| (u tisućama kuna) | Do 1 mjeseca |
Od 1-3 mjeseca |
Od 3-12 mjeseci |
Od 1-3 godine |
Iznad 3 godine |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2010. | ||||||
| OBVEZE | ||||||
| Obveze prema bankama | 396 | 373 | 15.365 | 10.680 | 28.987 | 55.801 |
| Obveze prema klijentima | 853.953 | 386.239 | 805.611 | 50.842 | 35.448 | 2.132.093 |
| Hibridni financijski instrumenti | - | 18.423 | - | - | - | 18.423 |
| Ostale obveze | 11.357 | - | - | - | - | 11.357 |
| Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća) |
865.706 | 405.035 | 820.976 | 61.522 | 64.435 | 2.217.674 |
| Imovina koja se drţi za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća) |
884.645 | 75.887 | 384.994 | 296.968 | 679.494 | 2.321.988 |
Imovina koja se drţi za upravljanje rizikom likvidnosti prikazana je sukladno ugovorenim dospijećima i uvećana za nedospjelu kamatu kod čijeg obračuna su korištene promjenljive kamatne stope koje su vaţile na dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine. Sva prekoračenja su prikazana po očekivanom novčanom toku i uključena pod dospijeće 'do 1 mjeseca'
U imovinu koja je raspoloţiva za podmirivanje svih obveza i za pokriće otvorenih preuzetih obveza po kreditima spadaju novac, računi kod središnje banke, stavke u tijeku naplate, te trezorski zapisi i mjenice, krediti i predujmovi bankama, te krediti i predujmovi klijentima. U redovnom poslovanju, odreĎeni broj kredita klijenata s ugovornim rokom otplate do godine dana bit će produţen. Nadalje, duţnički vrijednosni papiri te trezorski zapisi i mjenice mogu biti zaloţeni kao osiguranje za obveze. Banka bi takoĎer bila u mogućnosti podmiriti nepredviĎene novčane odljeve prodajom vrijednosnih papira.
Datumi ugovornih iznosa izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke koji ju obvezuju na kreditiranje klijenata i drugih financijskih instrumenata (bilješka 36), prikazani su u tablici u nastavku.
Ostali financijski instrumenti (bilješka 36) takoĎer su prikazani u nastavku na temelju najranijeg ugovornog datuma dospijeća.
Buduća minimalna plaćanja prema neotkazivim ugovorima o poslovnom najmu, gdje je Banka najmoprimac, prikazana su u tablici u nastavku (bilješka 36).
| (u tisućama kuna) | Ne više od godine dana |
Od 1 do 3 godine |
Više od 3 godine |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2011. | ||||
| Preuzete obveze po kreditima | 39.688 | 16.848 | 134 | 56.670 |
| Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
60.612 | 7.129 | 6.680 | 74.421 |
| Preuzete obveze po poslovnom najmu | 1.512 | 1.762 | - | 3.274 |
| Ukupno | 101.812 | 25.739 | 6.814 | 134.365 |
| Stanje 31. prosinca 2010. | ||||
| Preuzete obveze po kreditima | 36.598 | 12.841 | 9.848 | 59.287 |
| Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
36.954 | 8.346 | 2.006 | 47.306 |
| Preuzete obveze po poslovnom najmu | 1.032 | 1.512 | 1.761 | 4.305 |
| Ukupno | 74.584 | 22.699 | 13.615 | 110.898 |
Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina moţe razmijeniti ili obveza izmiriti izmeĎu obaviještenih i voljnih stranaka u uobičajenim trţišnim uvjetima. Financijski instrumenti koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i oni koji su raspoloţivi za prodaju vrednuju se po fer vrijednosti.
Tablica u nastavku saţeto prikazuje knjigovodstvene iznose i fer vrijednosti financijske imovine i obveza koji u bilanci Banke nisu uključeni po fer vrijednosti.
| (u tisućama kuna) | Knjigovodstvena vrijednost | Fer vrijednost | ||
|---|---|---|---|---|
| 2011. | 2010. | 2011. | 2010. | |
| Financijska imovina | ||||
| Krediti i predujmovi bankama | 272.558 | 471.788 | 272.558 | 471.788 |
| Krediti i predujmovi klijentima | ||||
| − Sektor stanovništva |
522.919 | 516.426 | 518.736 | 512.295 |
| − Veliki poslovni subjekti |
165.003 | 84.577 | 164.178 | 84.154 |
| − Mali i srednji poslovni subjekti |
694.720 | 683.840 | 689.857 | 679.053 |
| − Ostali |
68.648 | 54.682 | 68.167 | 54.299 |
| Ulaganja u vrijednosne papire (koji se drţe do dospijeća) |
- | 23.879 | - | 23.879 |
| Ukupno financijska imovina | 1.723.848 | 1.835.192 | 1.713.496 | 1.825.468 |
| Financijske obveze | ||||
| Obveze prema bankama | 65.644 | 52.153 | 65.644 | 52.153 |
| Obveze prema klijentima | 2.186.873 | 2.085.699 | 2.165.004 | 2.064.842 |
| Ukupno financijske obveze | 2.252.517 | 2.137.852 | 2.230.648 | 2.116.995 |
| Izvanbilanĉni financijski instrumenti: | ||||
| Preuzete obveze po kreditima | 74.393 | 59.795 | 73.276 | 58.880 |
| Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti |
56.469 | 47.713 | 56.469 | 47.713 |
Fer vrijednost trezorskih zapisa i mjenica pribliţna je njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti.
U potraţivanja od ostalih banaka spadaju meĎubankarski plasmani i stavke u tijeku naplate. Fer vrijednost plasmana po promjenjivoj stopi i prekonoćnih depozita odgovara njihovom knjigovodstvenom iznosu.
Fer vrijednost danih kredita i predujmova izračunava se temeljem diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova glavnice i kamate, odnosno putem procjene. Procijenjene fer vrijednosti kredita odraţavaju promjene u kreditnom statusu od kad su krediti odobreni, odnosno promjene kamatnih stopa u slučaju kredita koji imaju fiksnu kamatnu stopu. S obzirom na to da Banka ima vrlo ograničeni portfelj kredita i predujmova s fiksnom kamatnom stopom i duţim dospijećem, fer vrijednost kredita i predujmova ne razlikuje se značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.
Za depozite po viĎenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viĎenju na dan bilance. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Obzirom na to da većina depozita Banke ima promjenjivu stopu, ne postoji znatna razlika izmeĎu fer vrijednosti tih depozita i njihove knjigovodstvene vrijednosti.
Kako većina dugoročnih uzetih zajmova ima promjenjivu kamatu, koja se redovno plaća, ne postoji znatna razlika izmeĎu knjigovodstvene i fer vrijednosti.
Investicijski vrijednosni papiri uključuju sredstva koja se drţe do dospijeća i koja nose kamatu, budući da se sredstva raspoloţiva za prodaju mjere po fer vrijednosti. Fer vrijednost sredstava koja se drţe do dospijeća temelji se na trţišnim cijenama ponude na burzi. Ukoliko navedene informacije nisu dostupne, fer vrijednost se procjenjuje primjenom kotiranih trţišnih cijena za vrijednosne papire sa sličnim kreditnim karakteristikama, dospijećem i prinosom.
Ukupne fer vrijednosti izračunavaju se na temelju kotiranih trţišnih cijena. Za one vrijednosne papire za koje kotirane trţišne cijene nisu dostupne, koristi se model diskontiranog novčanog toka na temelju krivulje tekućeg prinosa koja odgovara preostalom razdoblju do dospijeća. Ne postoji znatna razlika izmeĎu knjigovodstvene i fer vrijednosti.
Procijenjene fer vrijednosti izvanbilančnih financijskih instrumenata temelje se na trţišnim cijenama za slične instrumente. Kada navedene informacije nisu dostupne, fer vrijednost se procjenjuje primjenom analize diskontiranog novčanog toka.
(b) Financijski instrumenti po fer vrijednosti
Vidi bilješku 2.4 'UtvrĎivanje fer vrijednosti'.
MSFI 7 utvrĎuje hijerarhiju tehnika procjene vrijednosti na temelju vidljivosti ili nevidljivosti inputa. Vidljivi inputi odraţavaju trţišne podatke iz neovisnih izvora; nevidljivi inputi odraţavaju trţišne pretpostavke Banke. Ove dvije vrste inputa stvaraju sljedeću hijerarhiju fer vrijednosti:
| (u tisućama kuna) | Razina 1 | Razina 2 | Razina 3 | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2011. | ||||
| Financijska imovina koja se drţi radi trgovanja - vlasničke vrijednosnice |
370 | 370 | ||
| Ukupno imovina | 370 | - | - | 370 |
| Stanje 31. prosinca 2010. | ||||
| Financijska imovina koja se drţi radi trgovanja | ||||
| - duţničke vrijednosnice |
17.110 | - | - | 17.110 |
| - vlasničke vrijednosnice |
515 | - | - | 515 |
| Ukupno imovina | 17.625 | - | - | 17.625 |
Investicijske vrijednosnice raspoloţive za prodaju iskazuju se po trošku i uključuju manje udjele u nekotiranim hrvatskim društvima. Najveći udjeli odnose se na društvo za upravljanje mirovinskim fondom, Zagrebačku burzu, Trţište novca Zagreb i ostala slična društva. Sva navedena društva predstavljaju strateška ulaganja čija se fer vrijednost ne moţe pouzdano mjeriti. Ne postoje slična društva i nije bilo raspodjele dobiti članovima / dioničarima.
Ciljevi Banke prilikom upravljanja kapitalom, koji predstavlja širi pojam od dioničke glavnice prikazane u bilanci, su kako slijedi:
Banka svakodnevno prati adekvatnost kapitala i korištenje jamstvenog kapitala primjenom tehnika koje se temelje na propisanoj regulativi Hrvatske narodne banke (nadleţno tijelo). Nadleţno tijelo dobiva potrebne informacije u tromjesečnim razmacima.
Nadleţno tijelo od svake banke ili bankarske grupacije zahtijeva sljedeće: (a) odrţavanje minimalne razine jamstvenog kapitala (b) odrţavanje pokazatelja ukupnog jamstvenog kapitala i ponderirane rizične aktive po propisanom minimumu od 12%.
Jamstveni kapital Banke kojim upravlja Sektor riznica i financijska trţišta dijeli se na dvije vrste:
Ponderirana rizična aktiva mjeri se na temelju hijerarhije sedam rizičnih pondera koji se klasificiraju u skladu s prirodom pojedine imovine i klijenta, te odraţavaju pripadajuću procjenu kreditnog, trţišnog i ostalih rizika, uzimajući u obzir sve primjerene zaloge ili garancije. Sličan tretman ima izvanbilančna izloţenost, uz odreĎena usklaĎenja kako bi se prikazala nestabilna priroda potencijalnih gubitaka.
Tablica u nastavku saţeto prikazuje sastav jamstvenog kapitala i pokazatelje Banke za godine koje su završile 31. prosinca. Tijekom navedene dvije godine pojedine poslovne jedinice unutar Banke i Banka zadovoljile su svim vanjskim kapitalnim zahtjevima koji su na njih primjenjivi.
| (u tisućama kuna) | 2011. | 2010. |
|---|---|---|
| Osnovni kapital banke | ||
| Uplaćene obične dionice | 159.471 | 159.471 |
| Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica) | 3.329 | 3.329 |
| Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja | 37.757 | 33.756 |
| Zadrţana dobit (uključujući i dobit prethodne godine) |
28.987 | 25.663 |
| Dobit tekuće godine | 8.220 | 7.325 |
| Kapitalna dobit | 197 | 197 |
| Bruto osnovni kapital | 237.961 | 229.741 |
| Odbici | ||
| Otkupljene vlastite dionice | 227 | - |
| Neotplaćeni krediti odobreni za kupnju dionica banke | 649 | - |
| Nematerijalna imovina i pozitivne konsolidirane rezerve | 50 | 50 |
| Ukupno odbici od osnovnog kapitala | 926 | 50 |
| Osnovni kapital banke (osnovni kapital minus odbici) | 237.035 | 229.691 |
| Dopunski kapital banke | ||
| Hibridni financijski instrumenti | 18.786 | 18.423 |
| Dopunski kapital banke | 18.786 | 18.423 |
| Bruto jamstveni kapital | 255.821 | 248.114 |
| Ponderirana riziĉna aktiva | 1.505.200 | 1.462.772 |
| Izloţenost devizne pozicije valutnom riziku | 3.798 | 4.259 |
| Kapitalni zahtjev za operativni rizik | 14.880 | 14.871 |
| Omjer ukupnog jamstvenog kapitala i ponderirane riziĉne imovine | 15,13% | 15,05% |
Banka izraĎuje procjene i stvara pretpostavke koje imaju utjecaja na iskazane iznose imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine. Procjene i pretpostavke se kontinuirano vrednuju i zasnivaju na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih dogaĎaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima.
Banka najmanje tromjesečno pregledava svoj kreditni portfelj u svrhu procjene umanjenja vrijednosti. Prilikom odreĎivanja da li je potrebno gubitak od umanjenja vrijednosti iskazati u računu dobiti i gubitka, Banka procjenjuje o tome postoje li objektivni podaci koji upućuju na postojanje smanjenja procijenjenog budućeg novčanog toka odreĎenog portfelja kredita prije samog utvrĎivanja smanjenja kod pojedinog kredita u tom portfelju. Ovi dokazi mogu uključivati podatke koji upućuju na nemogućnost izvršenja plaćanja od strane zajmoprimaca, odnosno na nacionalne ili lokalne gospodarske uvjete koji su povezani s neizvršenjem plaćanja. Uprava koristi procjene na temelju povijesnih podataka o gubicima koji se odnose na imovinu s karakteristikama kreditnog rizika, te objektivne dokaze o umanjenju vrijednosti koji sliče onima u portfelju koji se koriste prilikom planiranja budućih novčanih tokova. Metodologija i pretpostavke korištene u procjeni iznosa i vremenskog trenutka budućih novčanih tokova redovno se pregledavaju kako bi se smanjile razlike izmeĎu procijenjenih i stvarnih gubitaka.
Da je neto sadašnja vrijednost procijenjenih novčanih tokova bila veća za 2%, rezerviranja bi se u 2011. godini bila procijenila za 2.480 tisuća kuna manje (2010.: 1.821 tisuća kuna manje).
Banka utvrĎuje umanjenje vrijednosti vlasničkih vrijednosnih papira raspoloţivih za prodaju nakon značajnog ili dugotrajnog pada fer vrijednosti ispod nabavne vrijednosti. Značajnost ili dugotrajnost utvrĎuje se putem prosudbi. Prilikom donošenja tih prosudbi, Banka meĎu ostalim čimbenicima procjenjuje uobičajenu kolebljivost cijene dionica. Nadalje, umanjenje vrijednosti je primjereno kada postoje dokazi o pogoršanju financijskog stanja poslovnog subjekta koji je predmet ulaganja, poslovnog rezultata industrije i sektora, promjenama u tehnologiji kao i novčanih tokova iz poslovnih i financijskih aktivnosti.
Promjene fer vrijednosti kod vrijednosnica u portfelju raspoloţivo za prodaju ne smatraju se značajnim i ne utječu na financijski rezultat Banke.
Strateški plan Banke 2011.-2015. godine, te Plan poslovanja za 2012. godinu osnovni su dokumenti koji sluţe za nadzor nad poslovanjem i poboljšavanjem rezultata rada, te se na osnovu tih dokumenata utvrĎuje vremenska neograničenost poslovanja Banke.
Poslovanje Banke za 2012. godinu se u osnovnim stavovima temelji na strateškom planu Banke i ukazuje na mogućnost ostvarivanja rezultata u uvjetima globalne financijske krize i teškog stanja u gospodarstvu uz kontinuiran nadzor nad kretanjem pozicija bilance, a naročito nad troškovima poslovanja. Daljnji rast bilance i povećavanje kapitala iz zadrţane dobiti, te ostvarivanje zacrtane visine dobiti osnovi su zadaci u 2012. godini. Planom su utvrĎena ulaganja u investicije i prostornu infrastrukturu, tehnologiju i stručne kadrove.
Makroekonomske projekcije i dalje karakterizira visoka razina neizvjesnosti, te širok raspon rizika. Jedini mogući razlog skromnog oporavka su povoljnija kretanja u gospodarskom okruţenju, u prvom redu realni rast BDP-a u Europskoj uniji u 2012. godini na što ukazuju prognoze Europske komisije. Unatoč padu aktivnih kamatnih stopa i visokoj razini bankovne likvidnosti, značajniji oporavak kreditne aktivnosti još uvijek izostaje, a zbog produljene recesije takvo stanje moţe se očekivati djelomično i u 2012. godini. Kamatne stope na trţištu novca ostaju na niskim razinama. Trenutačno nema osnove za izrazitije smanjenje kamatnih stopa bez prethodnog provoĎenja strukturnih reformi, koje bi smanjile hrvatski rizik i pokrenule oporavak gospodarstva te posljedično smanjile prosječni rizik klijenata.
U uvjetima daljnjeg smanjenja domaće potraţnje, očekuje se daljnji realni pad investicija, a ističe se dodatno smanjenje planiranih ulaganja graĎevinskog sektora koji je bio glavni pokretač investicijske aktivnosti tijekom prijašnjih godina. Prisutan je značajni jaz izmeĎu ponude i potraţnje za stambenim objektima uz pad cijena na trţištu nekretnina.
U uvjetima krize kontinuirano je potrebno veliku pozornost obraćati na deviznu i kunsku likvidnost koja je bila vrlo značajna i u 2011. godini. S obzirom da je stabilnost tečaja preduvjet stabilnosti čitavog financijskog sustava i ukupnog gospodarstva u tom kontekstu posebno će trebati poklanjati paţnju na očekivanu deprecijaciju kune s naglaskom da je Istarska kreditna banka vrlo malo izloţena, te i značajnije promjene tečaja neće izazvati veći utjecaj na rezultat poslovanja.
Istovremeno treba očekivati, radi stanja u gospodarstvu i nastavak problematike i povećane aktivnosti u naplati svih, a naročito lošijih plasmana. Velika konkurencija u plasiranju kredita, odnosno nedostatak potraţnje za kreditima kako sa strane gospodarstva tako i od graĎana uz pogoršavanje financijskog stanja u gospodarstvu i smanjenu plateţnu moć stanovništva osnovne su značajke kreditnog poslovanja tijekom godine. Bez obzira na očekivanja u nastavku poslovanja u uvjetima gospodarske krize i recesije, Banka planira porast kreditnog portfelja, što će u zadanim uvjetima poslovanja biti znatno oteţano. Posebno će biti povećane aktivnosti na naplati dospjelih potraţivanja.
Novi Strateški plan za razdoblje od 2011. do 2015. godine predstavljaju okosnicu kojom se rukovodi Uprava i prva linija rukovoĎenja Banke koja je zaduţena za cjelokupno poslovanje Banke, odrţavanje likvidnosti i sigurnosti u poslovanju, te ostvarivanje profitabilnosti što je posebno aktualno u doba globalne financijske krize.
Nakon provedbe odgovarajućih analiza, Uprava opravdano i argumentirano očekuje da će Banka u dogledno vrijeme raspolagati odgovarajućim resursima, te stoga i dalje usvaja načelo vremenske neograničenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvještaja.
Istarska kreditna banka Umag se pripremila za poslovanje u uvjetima globalne financijske krize tijekom naredne dvije godine s obzirom na to da su u poslovnoj politici uvijek na prvom mjestu mjere u svezi sigurnosti poslovanja, a posebno dobre likvidnosti što će naročito doći do izraţaja u doba recesije i krize. U još jednoj godini recesije Banka planira stvaranje uvjeta za daljnji rast u narednim godinama što je utvrĎeno i Strateškim planom poslovanja Banke.
Opredjeljenje Banke bilo je i ostalo da razvoj mora biti baziran na poslovanju bez inozemnog i domaćeg kreditnog zaduţenja, jer su ona vrlo opasna naročito u kriznim razdobljima. Stoga Banka nikako nije odabrala kreditno zaduţivanje kao način povećanja aktivnosti i rasta Banke. Zbog specifičnosti hrvatskog gospodarstva koje je ovisno o uvozu, a manje je opredijeljeno na proizvodnju i izvoz, te velikog inozemnog zaduţenja, Banka je procijenila da treba o tome posebno voditi računa u svojoj poslovnoj politici, a posebno je razgovarala s klijentima o njihovim realnim zaduţenjima u narednom razdoblju. Istarska kreditna banka planira i dalje ostati vrlo likvidna, kako devizno tako i kunski. Osnovno dugotrajno opredjeljenje Banke vezano je uz stabilnost u svim segmentima poslovanja. Sigurnost u poslovanju Banke i klijenata uvijek je na prvom mjestu.
Ono što se moţe očekivati u poslovanju u narednim razdobljima, što se reflektiralo i tijekom proteklih godina, a već se i sada primjećuje radi pomanjkanja investicijskih projekata, je da većina banaka na razne načine vrši akviziciju klijenata uz ponude raznih akcijskih kamatnih stopa na kredite. Stoga i u 2012. neće biti jednostavno ostvariti porast kreditnih plasmana. Poslovanje hrvatskih banaka bit će oteţano radi očekivanog daljnjeg porasta troškova vrijednosnih usklaĎenja koji nastaje pod utjecajem usporenih gospodarskih aktivnosti, rasta nezaposlenosti i smanjene likvidnosti realnog sektora.
S obzirom na recesiju koja je prisutna u Hrvatskoj, Banka zajedno s klijentima pokušava iznaći rješenje da se njihova zaduţenja usklade s realnim mogućnostima. Banka smatra da veliki dio privrede neće moći dalje poslovati na dosadašnji način i u obimu poslovanja jer je financijsko okruţenje u vrlo nepovoljnoj situaciji radi velikog inozemnog zaduţenja i dospijeća dugova.
Temeljem upravljačkog pristupa MSFI-a 8, poslovni segmenti iskazuju se u skladu s internim izvještavanjem prema Upravi Banke (čija funkcija je donošenje glavnih poslovnih odluka) koja je odgovorna za alokaciju resursa na izvještajne segmente i ocjenu njihovih rezultata.
Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruţa i to u dva glavna poslovna segmenta:
Ostale poslovne aktivnosti Banke uključuju upravljanje sredstvima i trgovanje financijskim instrumentima. Nijedno od navedenog ne čini zaseban izvještajni segment.
Nije bilo promjena u izvještajnim segmentima tijekom godine.
Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. su kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Poslovanje s građanima |
Poslovanje s poslovnim subjektima |
Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2011. | ||||
| Neto prihodi od kamata od vanjskih klijenta | (3.737) | 55.719 | 18.483 | 70.465 |
| Trošak umanjenja vrijednosti kredita | (3.108) | (10.766) | (1.172) | (15.046) |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 11.284 | 9.205 | (233) | 20.256 |
| Ostali prihodi | 668 | 755 | 1.254 | 2.677 |
| Troškovi zaposlenih | (15.871) | (8.286) | (12.458) | (36.615) |
| Opći i administrativni troškovi | (9.547) | (5.134) | (7.493) | (22.174) |
| Amortizacija | (2.389) | (1.247) | (1.875) | (5.511) |
| Ostali troškovi poslovanja | (5.028) | (166) | (601) | (5.795) |
| Dobit iz poslovanja | (40.230) | 60.437 | 3.084 | 23.291 |
| Porez na dobit | - | - | (4.563) | |
| Ukupno imovina | 428.154 | 1.158.516 | 943.923 | 2.530.593 |
| Ukupno obveze | 1.532.799 | 659.673 | 89.879 | 2.282.351 |
Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. su kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Poslovanje s građanima |
Poslovanje s poslovnim subjektima |
Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2010. | ||||
| Neto prihodi od kamata od vanjskih klijenta | (6.505) | 56.751 | 12.677 | 62.923 |
| Trošak umanjenja vrijednosti kredita | (1.450) | (8.962) | (29) | (10.441) |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 11.106 | 8.319 | (226) | 19.199 |
| Ostali prihodi | 382 | 373 | 993 | 1.748 |
| Troškovi zaposlenih | (15.318) | (7.996) | (12.023) | (35.337) |
| Opći i administrativni troškovi | (9.326) | (4.787) | (7.233) | (21.346) |
| Amortizacija | (2.308) | (1.205) | (1.812) | (5.325) |
| Ostali troškovi poslovanja | (4.668) | (947) | (675) | (6.290) |
| Dobit iz poslovanja | (36.944) | 56.334 | 2.727 | 22.117 |
| Porez na dobit | - | - | - | (4.284) |
| Ukupno imovina | 579.434 | 981.854 | 846.698 | 2.407.986 |
| Ukupno obveze | 1.735.088 | 368.881 | 63.768 | 2.167.737 |
Zemljopisni segment prikazan je u bilješci 3.1.4. Banka ostvaruje više od 99% svog prihoda u Republici Hrvatskoj.
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Krediti i predujmovi: - klijentima - bankama |
107.996 827 |
110.038 277 |
| Novac i kratkoročno oročena sredstava Vrijednosni papiri Ostalo |
2.248 15.346 1 |
2.475 11.273 11 |
| 126.418 | 124.074 | |
| Rashodi od kamata | 2011. | 2010. |
| (u tisućama kuna) | ||
| Depoziti klijenata Ostala pozajmljena sredstva |
54.285 1.668 |
59.828 1.323 |
| 55.953 | 61.151 |
Kamatni prihod na djelomično nadoknadive plasmane iznosi 6.068 tisuća kuna (2010.: 5.683 tisuće kuna).
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Trezorski zapisi, mjenice, komercijalni zapisi (bilješka 19) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 1.840 | 504 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (35) | (2.179) |
| Krediti i predujmovi bankama (bilješka 20) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | - | 2.040 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (1.317) | (1.820) |
| Krediti i predujmovi klijentima (bilješka 21) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 23.891 | 23.068 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (10.076) | (11.558) |
| Ostala imovina (bilješka 27) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 715 | 638 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (173) | (201) |
| Rezerviranja za izvanbilanĉne stavke (bilješka 31) | ||
| Povećanje umanjenja vrijednosti | 261 | - |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti | (60) | (51) |
| 15.046 | 10.441 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Platni promet | 16.794 | 16.204 |
| Garancije i akreditivi | 1.538 | 1.439 |
| Ostalo | 6.275 | 5.980 |
| 24.607 | 23.623 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Platni promet | 3.344 | 3.514 |
| Ostalo | 1.007 | 910 |
| 4.351 | 4.424 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja Pozitivne tečajne razlike nastale svoĎenjem pozicija bilance na srednji tečaj |
13.865 | 12.662 |
| 1.451 | 1.840 | |
| 15.316 | 14.502 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Promjena fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju | (635) | 713 |
| Neto dobitak od imovine namijenjene trgovanju | 353 | 1.771 |
| (282) | 2.484 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Zakupnina /i/ | 699 | 668 |
| Refundacija bolovanja | 346 | 283 |
| Prihod od dividende | 433 | 24 |
| Prihod od otpisanih računa | 604 | - |
| Ostalo | 595 | 773 |
| 2.677 | 1.748 |
/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Za obveze po operativnom najmu gdje je Banka najmodavac vidi bilješku 36.
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Neto plaće | 19.741 | 18.901 |
| Troškovi mirovinskog osiguranja | 5.784 | 5.558 |
| Troškovi zdravstvenog osiguranja | 4.338 | 4.169 |
| Ostali doprinosi i porezi na plaće | 4.033 | 3.942 |
| Trošak otpremnina | 105 | 148 |
| Ostali troškovi zaposlenih | 2.614 | 2.619 |
| 36.615 | 35.337 |
Na dan 31. prosinca 2011. godine u Banci je bilo zaposleno 226 djelatnika (2010.: 220 djelatnika).
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Troškovi profesionalnih usluga | 4.037 | 5.052 |
| Troškovi čuvanja imovine | 3.595 | 3.468 |
| Troškovi najamnina /i/ | 1.199 | 1.574 |
| Troškovi odrţavanja | 1.585 | 1.911 |
| Troškovi telefona, pošte i prijevoza | 1.850 | 2.364 |
| Troškovi potrošnog materijala | 1.107 | 1.085 |
| Troškovi reklame i reprezentacije | 1.442 | 1.540 |
| Troškovi energije i vode | 851 | 777 |
| Troškovi razvoja softvera | 780 | 453 |
| Ostalo | 5.728 | 3.122 |
| 22.174 | 21.346 |
/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Za obveze po operativnom najmu gdje je Banka najmoprimac vidi bilješku 36.
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Amortizacija nekretnina i opreme i ulaganja u nekretnine (Bilješka 25 i 26) |
4.403 | 4.142 |
| Amortizacija nematerijalne imovine (Bilješka 24) | 1.108 | 1.183 |
| 5.511 | 5.325 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Premije za osiguranje depozita | 4.883 | 4.669 |
| Porezi i doprinosi iz prihoda | 601 | 674 |
| Ostalo | 311 | 947 |
| 5.795 | 6.290 |
| 2011. | 2010. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Dobit prije oporezivanja Porez na dobit 20% Neoporezivi prihodi Porezno nepriznati rashodi |
23.291 4.658 (186) 91 |
22.117 4.423 (208) 69 |
|
| Porezni trošak | 4.563 | 4.284 | |
| Efektivna porezna stopa | 19,68% | 19,37% | |
| Uplaćeni porez na dobit tijekom godine | (4.551) | (6.157) | |
| Potraţivanje za predujam poreza na dobit | - | 1.873 | |
| Obveze po porezu na dobit | 12 | - |
Vremenske razlike na temelju kojih dolazi do odgoĎenog oporezivanja nisu materijalno značajne te se sukladno tome rezerviranje za odgoĎeno oporezivanje ne smatra nuţnim.
U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava moţe u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije Banke u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana te moţe uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava Banke nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.
Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit podijeli s ponderiranim prosječnim brojem postojećih dionica (običnih i povlaštenih) za promatrano razdoblje bez vlastitih dionica.
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| Dobit za godinu (u tisućama kuna) | 18.728 | 17.833 |
| Prosjeĉni ponderirani broj dionica osim vlastitih dionica | 147.601 | 147.857 |
| Osnovna zarada po dionici - redovne i povlaštene (u kunama) |
126,88 | 120,61 |
U 2011. i 2010. godini rasporeĎena dividenda za redovne i povlaštene dionice bila je ista (Bilješka 34).
RazrijeĎena dobit po dionici za 2011. i 2010. godinu je ista kao i osnovna jer Banka nije imala konvertibilnih instrumenata i opcija tijekom oba razdoblja.
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Novac u blagajni Ţiro računi |
38.854 121.217 |
29.594 83.660 |
| Sredstva uključena u novac i novčane ekvivalente (bilješka 35) | 160.071 | 113.254 |
| Obvezna minimalna rezerva: | ||
| u kunama - |
178.711 | 155.590 |
| - u stranoj valuti |
35.144 | 30.294 |
| 213.855 | 185.884 | |
| 373.926 | 299.138 |
Obvezna rezerva predstavlja iznos koji mora biti poloţen kod Hrvatske narodne banke (HNB). Obvezna rezerva se sastoji od kunskog i deviznog dijela te se obračunava na mjesečnoj osnovi. Obvezna rezerva se ne moţe koristiti za svakodnevno poslovanje Banke.
| 2011. | 2010. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Trezorski zapisi | 315.206 | 156.015 | |
| Komercijalni zapisi | 11.037 | 6.516 | |
| Mjenice | 39.433 | 28.846 | |
| 365.676 | 191.377 | ||
| Manje: rezerviranja za moguće gubitke | (2.575) | (770) | |
| 363.101 | 190.607 |
Kretanja trezorskih i komercijalnih zapisa i mjenica mogu se prikazati kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Trezorski zapisi |
Komercijalni zapisi |
Mjenice | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2010. | 80.369 | - | 24.292 | 104.661 |
| Povećanja | 170.935 | 12.154 | 70.652 | 253.741 |
| Smanjenja | (95.289) | (5.638) | (66.098) | (167.025) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2010. | 156.015 | 6.516 | 28.846 | 191.377 |
| Povećanja | 361.644 | 12.009 | 91.584 | 465.237 |
| Smanjenja | (202.453) | (7.488) | (80.997) | (290.938) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2011. | 315.206 | 11.037 | 39.433 | 365.676 |
Kretanja na općim rezervacijama za moguće gubitke trezorskih i komercijalnih zapisa i mjenica mogu se prikazati kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Trezorski zapisi |
Komercijalni zapisi |
Mjenice | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2010. | 1.915 | - | 240 | 2.155 |
| Povećanja | 415 | 72 | 17 | 504 |
| Smanjenja | (2.166) | (13) | - | (2.179) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2010. | 164 | 59 | 257 | 480 |
| Povećanja | 1.666 | 72 | 102 | 1.840 |
| Smanjenja | - | (32) | (3) | (35) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2011. | 1.830 | 99 | 356 | 2.285 |
revizije
Kretanja na posebnim rezervacijama za moguće gubitke trezorskih i komercijalnih zapisa i mjenica mogu se prikazati kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Trezorski zapisi |
Komercijalni zapisi |
Mjenice | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje na dan 1. sijeĉnja i 31. prosinca 2010. |
- | - | 290 | 290 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2011. | - | - | 290 | 290 |
Trezorski zapisi i mjenice duţnički su vrijednosni papiri. Trezorski zapisi izdani su od Ministarstva financija RH na rok od tri, šest i dvanaest mjeseci u 2011., dok su u 2010. godini bili izdani s rokom od šest i dvanaest mjeseci. Mjenice u 2011. i 2010. godini izdane su od strane različitih društava na rok od tri, šest i devet mjeseci. Komercijalni zapisi u 2011. godini su izdani na jedanaest i dvanaest mjeseci i biti će naplaćeni tijekom 2012. godine.
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) |
||
| Plasmani drugim bankama | 276.484 | 364.457 |
| Krediti drugim bankama | - | 111.002 |
| Novac na prijelaznom računu | 589 | 486 |
| Manje: rezerviranja za moguće gubitke | (4.515) | (5.832) |
| 272.558 | 470.113 | |
| Kratkoroĉni dio | 272.558 | 470.113 |
Promjene na rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i predujmovima drugim bankama su kako slijedi:
| 2011. | 2010. | |||
|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opće rezerviranje za moguće gubitke |
Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opće rezerviranje za moguće gubitke |
| Stanje 1. sijeĉnja | - | 5.832 | - | 5.612 |
| Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita |
- | - | - | 2.040 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti |
- | (1.317) | - | (1.820) |
| Stanje 31. prosinca | - | 4.515 | - | 5.832 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Krediti stanovništvu: | ||
| Potrošački krediti | 127.771 | 16.128 |
| Stambeni krediti | 217.259 | 205.452 |
| Hipotekarni krediti | 28.050 | 28.922 |
| Krediti po kreditnim karticama |
- | 8.471 |
| Ostali krediti | 16.578 | 169.206 |
| Krediti obrtnicima | 156.400 | 110.407 |
| 546.058 | 538.586 | |
| Krediti poslovnim subjektima: | ||
| - veliki poslovni subjekti |
166.016 | 85.342 |
| - srednji i mali poduzetnici |
744.706 | 722.792 |
| 910.722 | 808.134 | |
| Ostali | 68.648 | 55.265 |
| Bruto krediti i predujmovi | 1.525.428 | 1.401.985 |
| Manje: Rezerviranje za umanjenje vrijednosti | (74.138) | (60.305) |
| Neto | 1.451.290 | 1.341.680 |
| Kratkoroĉni dio | 385.211 | 390.766 |
| Dugoroĉni dio | 1.066.079 | 950.914 |
Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i predujmovima klijentima su kako slijedi:
| 2011. | 2010. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opće rezerviranje za moguće gubitke |
Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opće rezerviranje za moguće gubitke |
|
| Stanje 1. sijeĉnja | 17.179 | 5.042 | 13.902 | 4.773 | |
| Povrat suspendirane kamate u bilancu* |
- | - | 1.912 | - | |
| Ispravak stanja 1. sijeĉnja |
17.179 | 5.042 | 15.814 | 4.773 | |
| Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita |
8.710 | - | 7.573 | 269 | |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti |
(5.838) | (103) | (6.208) | - | |
| Tečajne razlike | - | - | - | - | |
| Stanje 31. prosinca | 20.051 | 4.939 | 17.179 | 5.042 |
| 2011. | 2010. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opće rezerviranje za moguće gubitke |
Posebno rezerviranje za moguće gubitke |
Opće rezerviranje za moguće gubitke |
|
| Stanje 1. sijeĉnja | 31.245 | 6.839 | 17.775 | 5.574 | |
| Povrat suspendirane kamate u bilancu* |
- | - | 4.859 | - | |
| Ispravak stanja 1. sijeĉnja |
31.245 | 6.839 | 22.634 | 5.574 | |
| Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita |
14.393 | 788 | 13.961 | 1.265 | |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti |
(4.135) | - | (5.350) | - | |
| Tečajne razlike | 18 | - | - | - | |
| Stanje 31. prosinca | 41.521 | 7.627 | 31.245 | 6.839 |
*Na dan 1. siječnja 2010. godine izvršen je prijenos iznosa suspendirane kamate iz izvanbilančne evidencije u bilancu temeljem odluke Hrvatske narodne banke.
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Duţnički vrijednosni papiri – kotirani Vlasnički vrijednosni papiri – kotirani |
- 370 |
17.110 515 |
| 370 | 17.625 | |
| BILJEŠKA 23 – INVESTICIJSKI VRIJEDNOSNI PAPIRI |
||
| Vrijednosni papiri raspoloţivi za prodaju | 2011. | 2010. |
| (u tisućama kuna) | ||
| Vlasnički vrijednosni papiri po fer vrijednosti - nekotirani |
2.825 | 2.825 |
| Ukupno vrijednosni papiri raspoloţivi za prodaju | 2.825 | 2.825 |
| Vrijednosni papiri koji se drţe do dospijeća Obveznice za restrukturiranje - nekotirane |
- | 23.879 |
| Ukupno vrijednosni papiri koji se drţe do dospijeća | - | 23.879 |
| Ukupno investicijski vrijednosni papiri | 2.825 | 26.704 |
| Kratkoročni dio | - | 23.879 |
| Dugoročni dio | 2.825 | 2.825 |
Nadoknadiva vrijednost vrijednosnica raspoloţivih za prodaju odgovara njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti.
Obveznice Republike Hrvatske za restrukturiranjesu dospjele na naplatu u kolovozu 2011. godine.
U okviru investicijskih vrijednosnih papira raspoloţivih za prodaju nalazi se ulaganje u podruţnicu:
| (u tisućama kuna) | Primarna djelatnost |
Zemlja osnivanja |
Postotak vlasništva |
Trošak ulaganja u 2011. |
Trošak ulaganja u 2010. |
|---|---|---|---|---|---|
| Fiducia d.o.o. | Trgovina na veliko |
Hrvatska | 100% | 20 | 20 |
Banka ima jednu podruţnicu u potpunom vlasništvu – FIDUCIA d.o.o., Umag koja nije bila aktivna tijekom 2011. i 2010. godine i nije konsolidirana u ovim financijskim izvještajima zbog nematerijalnosti.
Kretanja investicijskih vrijednosnih papira mogu se prikazati kako slijedi:
| (u tisućama kuna) | Raspoloţivo za prodaju |
Drţi se do dospijeća |
Ukupno |
|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2010. Povećanje |
2.825 - |
22.569 1.310 |
25.394 1.310 |
| Stanje 31. prosinca 2010. | 2.825 | 23.879 | 26.704 |
| Smanjenje | - | (23.879) | (23.879) |
| Stanje 31. prosinca 2011. | 2.825 | - | 2.825 |
| Software | |
|---|---|
| (u tisućama kuna) | |
| Stanje na dan 1. sijeĉnja 2010. | |
| Nabavna vrijednost | 12.095 |
| Ispravak vrijednosti | (9.091) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 3.004 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 3.004 |
| Povećanje | 984 |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.183) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 2.805 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2010. | |
| Nabavna vrijednost | 13.079 |
| Ispravak vrijednosti | (10.274) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 2.805 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. | |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 2.805 |
| Povećanje | 1.431 |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.108) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 3.128 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2011. | |
| Nabavna vrijednost | 14.510 |
| Ispravak vrijednosti | (11.382) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 3.128 |
| (u tisućama kuna) | Zemljište i građevinski objekti |
Raĉunala | Namještaj i oprema |
Motorna vozila |
Ulaganja na tuđoj imovini |
Imovina u pripremi |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. sijeĉnja 2010. | |||||||
| Nabavna vrijednost | 36.561 | 17.332 | 18.103 | 1.975 | 4.099 | 6.956 | 85.026 |
| Ispravak vrijednosti | (9.842) | (14.797) | (10.837) | (1.815) | (3.526) | - | (40.817) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost |
26.719 | 2.535 | 7.266 | 160 | 573 | 6.956 | 44.209 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. |
|||||||
| Početno neto knjigovodstveno stanje |
26.719 | 2.535 | 7.266 | 160 | 573 | 6.956 | 44.209 |
| Povećanja | 4.355 | 1.978 | 255 | 145 | - | (535) | 6.198 |
| Amortizacija (bilješka 14) | (1.125) | (1.189) | (1.159) | (107) | (345) | - | (3.925) |
| Zaključno neto knjigovodstveno stanje |
29.949 | 3.324 | 6.362 | 198 | 228 | 6.421 | 46.482 |
| Stanje 31. prosinca 2010. | |||||||
| Nabavna vrijednost | 40.916 | 19.115 | 18.242 | 2.121 | 4.100 | 6.421 | 90.915 |
| Ispravak vrijednosti | (10.967) | (15.791) | (11.880) | (1.923) | (3.872) | - | (44.433) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost |
29.949 | 3.324 | 6.362 | 198 | 228 | 6.421 | 46.482 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. |
|||||||
| Početno neto knjigovodstveno stanje |
29.949 | 3.324 | 6.362 | 198 | 228 | 6.421 | 46.482 |
| Povećanja | 10.903 | 1.191 | 488 | 152 | - | (4.098) | 8.636 |
| Amortizacija (bilješka 14) | (2.266) | (882) | (806) | (126) | (127) | - | (4.207) |
| Zaključno neto knjigovodstveno stanje |
38.586 | 3.633 | 6.044 | 224 | 101 | 2.323 | 50.911 |
| Stanje 31. prosinca 2011. | |||||||
| Nabavna vrijednost | 50.807 | 20.306 | 18.730 | 2.273 | 4.100 | 2.323 | 98.539 |
| Ispravak vrijednosti | (12.221) | (16.673) | (12.686) | (2.049) | (3.999) | - | (47.628) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost |
38.586 | 3.633 | 6.044 | 224 | 101 | 2.323 | 50.911 |
Na dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine Banka nije imala ugovorene kapitalne obveze po osnovi projekata kapitalnih ulaganja.
| (u tisućama kuna) | Nekretnine |
|---|---|
| Stanje na dan 1. sijeĉnja 2010. Nabavna vrijednost Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost |
5.207 (2.884) 2.323 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine Povećanje Prijenos s dugotrajne imovine namijenjene prodaji Amortizacija Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine |
2.323 1.011 3.035 (217) 6.152 |
| Stanje 31. prosinca 2010. Nabavna vrijednost Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost |
9.253 (3.101) 6.152 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine Prijenos na dugotrajnu imovinu namijenjenu prodaji Amortizacija (Bilješka 14) Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine |
6.152 (1.158) (196) 4.798 |
| Stanje 31. prosinca 2011. Nabavna vrijednost Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost |
8.095 (3.297) 4.798 |
Na dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine fer vrijednost ulaganja u nekretnine (poslovni prostor) je pribliţna knjigovodstvenoj vrijednosti.
Nekretnine su iznajmljene trećim stranama sukladno ugovorima o operativnom najmu na razdoblje do 5 godina uz mogućnost produţenja neograničeno. U 2011. godini Banka je ostvarila 685 tisuća kuna (2010.: 668 tisuća kuna) prihoda od najma. Tijekom godine nije bilo direktnih operativnih troškova koji su proizašli iz upotrebe ove imovine.
Minimalni budući prihodi od najamnina sukladno ugovorima na 31. prosinca su kako slijedi:
| 2011. | 2010. | |||
|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||||
| Do 1 godine Od 1 do 5 godina Preko 5 godina |
1.512 1.762 - |
690 1.998 - |
||
| 3.274 | 2.688 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Potraţivanja za naknade | 2.398 | 2.224 |
| Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja | (1.526) | (1.342) |
| 872 | 882 | |
| Dugotrajna imovina namijenjena prodaji | 4.608 | 1.353 |
| Potraţivanja za unaprijed plaćene troškove | 1.246 | 1.552 |
| Sitni inventar | 336 | 398 |
| Ostalo | 1.514 | 1.154 |
| Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja | (890) | (532) |
| 7.686 | 4.807 | |
| Kratkoroĉni dio | 4.608 | 1.353 |
| Dugoroĉni dio | 3.078 | 3.454 |
Promjene u ispravku vrijednosti za moguće gubitke od potraţivanja za naknade bile su kako slijedi:
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Stanje 1. sijeĉnja | 1.874 | 905 |
| Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti | 715 | 1170 |
| NadoknaĎen iznos tijekom godine | (173) | (201) |
| Stanje 31. prosinca | 2.416 | 1.874 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Obveze po depozitima | 139 | 105 |
| Obveze po kreditima HBOR-a | 65.505 | 52.048 |
| 65.644 | 52.153 | |
| Kratkoroĉni dio | 15.143 | 11.498 |
| Dugoroĉni dio | 50.501 | 40.655 |
Svi depoziti banaka imaju promjenjivu kamatnu stopu.
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Tekuće dospijeće dugoročnih kredita Dugoročni krediti |
15.004 50.501 |
11.393 40.655 |
| 65.505 | 52.048 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Velika poduzeća | ||
| sredstva na tekućim računima |
1.638 | 2.521 |
| Mali i srednji poduzetnici | ||
| sredstva na tekućim računima |
195.157 | 388.395 |
| oročeni depoziti |
156.001 | 166.927 |
| GraĎani | ||
| sredstva na tekućim računima i depoziti po viĎenju |
450.085 | 234.232 |
| oročeni depoziti |
1.383.992 | 1.293.624 |
| 2.186.873 | 2.085.699 | |
| Kratkoroĉni dio | 2.014.899 | 1.214.333 |
| Dugoroĉni dio | 171.974 | 871.366 |
Depoziti klijenata odnose se isključivo na financijske instrumente koji su klasificirani kao obveze po amortiziranom trošku.
Manji depoziti u iznosu od 424.595 tisuća kuna (2010.: 428.552 tisuća kuna) imaju fiksne kamatne stope, dok svi ostali depoziti u iznosu od 1.762.278 tisuća kuna (2010.: 1.657.147 tisuća kuna) imaju varijabilne kamatne stope.
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| GraĎani | 18.786 | 18.423 |
| 18.786 | 18.423 | |
| Kretanja u hibridnim financijskim instrumentima | 2011. | 2010. |
| (u tisućama kuna) | ||
| Stanje na dan 1. sijeĉnja Povećanje |
18.423 363 |
8.728 9.695 |
| Stanje na dan 31. prosinca | 18.786 | 18.423 |
Hibridni financijski instrumenti predstavljaju dugoročno oročena sredstva graĎana na rok od 61 ili 73 mjeseca. Uplatitelji su suglasni da uloţena sredstva čine dopunski kapital te da u slučaju potrebe stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja ili pri stečaju i likvidaciji.
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Obveze prema dobavljačima |
1.808 | 2.114 |
| Obveze za plaće i doprinose | 2.994 | 2.919 |
| Prijelazni račun | 2.042 | 2.698 |
| Obveze za osiguranje štednih uloga | 1.264 | 1.201 |
| Obveza za dividendu | 196 | 297 |
| Ostalo | 60 | 73 |
| Rezerviranja za sudske sporove | 1.556 | 1.245 |
| Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 36) |
1.116 | 915 |
| 11.036 | 11.462 |
Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama bile su kako slijedi:
| 2011. | 2010. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Stanje 1. sijeĉnja | 915 | 966 | |
| Povećanje rezerviranja | 261 | - | |
| Ukinuto tijekom godine | (60) | (51) | |
| Stanje 31. prosinca | 1.116 | 915 |
| (u tisućama kuna) | Broj izdanih dionica |
Redovne dionice |
Povlaštene dionice |
Premije na izdane dionice |
Vlastite dionice |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2010. | 148.000 | 159.471 | 3.329 | 182 | - | 162.982 |
| Kupovina /prodaja dionica | - | - | - | 15 | - | 15 |
| Stanje 31. prosinca 2010. | 148.000 | 159.471 | 3.329 | 197 | - | 162.997 |
| Kupovina /prodaja dionica | - | - | - | - | (227) | (227) |
| Stanje 31. prosinca 2011. | 148.000 | 159.471 | 3.329 | 197 | (227) | 162.770 |
Na dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine nominalni registrirani, upisani i uplaćeni dionički kapital sadrţi 144.974 redovnih dionica i 3.026 povlaštenih dionica nominalne vrijednosti od 1.100,00 kuna po dionici.
Povlaštene dionice ne daju pravo glasa i imaju pravo na dividendu, najmanje u visini kamatne stope koju Banka obračunava i plaća na oročene depozite graĎana na 36 mjeseci uvećano za 1%. MeĎutim, dividenda na povlaštene dionice plaća se samo ako je dividenda na redovne dionice takoĎer odobrena od strane Glavne skupštine dioničara i ne iznosi više od dividende za redovne dionice za tekuću godinu. U slučaju da dividenda na redovne dionice nije objavljena, povlaštene dionice daju pravo glasa u razdoblju do sljedeće Glavne skupštine dioničara. Ako nije plaćena u odreĎenoj godini, dividenda na povlaštene dionice nije kumulativna.
Banka kupuje i prodaje vlastite dionice u redovnom poslovanju u okviru trgovanja s vlasničkim vrijednosnim papirima i trţišnim aktivnostima. Ove dionice umanjuju vlasničku glavnicu dioničara. Dobici i gubici od prodaje i kupovine vlastitih dionica evidentiraju se u okviru premije za izdane dionice. Na dan 31. prosinca 2011. godine Banka je imala 142 vlastite dionice u iznosu od 227 tisuća kuna (2010. : -).
Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:
| 2011. | 2010. | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Dioniĉar | Broj dionica |
% Udio u dioniĉkom kapitalu |
% glasaĉkih prava |
Broj dionica |
% Udio u dioniĉkom kapitalu |
% glasaĉkih prava |
| Intercommerce Umag | 25.403 | 17,16 | 17,52 | 25.403 | 17,16 | 17,52 |
| Tvornica cementa Umag | 22.660 | 15,31 | 15,63 | 22.660 | 15,31 | 15,63 |
| Serfin d.o.o. | 14.558 | 9,84 | 10,04 | 14.558 | 9,84 | 10,04 |
| Assicurazioni Generali s.p.a. | 11.491 | 7,76 | 7,93 | 11.491 | 7,76 | 7,93 |
| Marijan Kovačić | 10.217 | 6,90 | 7,05 | 10.217 | 6,90 | 7,05 |
| Branko Kovačić | 5.389 | 3,64 | 3,72 | 5.389 | 3,64 | 3,72 |
| Plava laguna Poreč | 5.378 | 3,63 | 3,71 | 5.378 | 3,63 | 3,71 |
| Nerio Perich | 5.107 | 3,45 | 3,52 | 5.107 | 3,45 | 3,52 |
| Milenko Opačić | 5.027 | 3,40 | 3,47 | 5.027 | 3,40 | 3,47 |
| Vlastite dionice | 142 | 0,10 | 0,10 | - | - | - |
| Ostali dioničari | 42.628 | 28,81 | 27,31 | 42.770 | 28,91 | 27,41 |
| Ukupno | 148.000 | 100,00 | 100,00 | 148.000 | 100,00 | 100,00 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Zakonske i statutarne rezerve | 26.765 | 22.765 |
| Ostale rezerve Zadrţana dobit |
10.992 47.715 |
10.992 43.495 |
| 85.472 | 77.252 | |
| Promjene na rezervama: Zakonske i statutarne rezerve |
||
| Na početku godine Prijenos iz zadrţane dobiti |
22.765 4.000 |
22.765 - |
| Na kraju godine | 26.765 | 22.765 |
| Ostale rezerve | ||
| Na početku godine | 10.992 | 10.992 |
| Na kraju godine | 10.992 | 10.992 |
| Zadrţana dobit | ||
| Na početku godine | 43.495 | 36.170 |
| Neto dobit za godinu | 18.728 | 17.833 |
| Prijens u statutarne rezerve | (4.000) | - |
| Dividenda za prošlu godinu | (10.508) | (10.508) |
| Na kraju godine | 47.715 | 43.495 |
Sukladno hrvatskim zakonima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezerve ne dostigne 5% dioničkog kapitala Banke.
Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupštine dioničara.
Raspodjeljive i neraspodjeljive rezerve Banke utvrĎene su i iskazane u ovim financijskim izvještajima u skladu s hrvatskim propisima i odlukama Hrvatske narodne banke. Na dan 31. prosinca 2011. godine Banka je u svojim temeljim financijskim izvještajima iskazala neraspodjeljive rezerve u iznosu od 26.565 tisuća kuna (31. prosinca 2010.: 22.765 tisuća kuna). Od cjelokupnog iznosa 8.150 tisuća kuna (2010.: 8.150 tisuća) odnosi se na zakonske rezerve dok 18.615 tisuća kuna (2010.: 14.615 tisuća kuna) se odnosi na statutarne rezerve.
Obveze za dividende se ne obračunavaju sve dok ih ne odobri Glavna skupština dioničara.
Na Skupštini koja će se odrţati 5. travnja 2012. godine, predloţit će se dividenda u iznosu od 71,00 kuna po dionici za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. (2010.: 71,00 kuna po dionici). Ova odluka neće imati utjecaja na ove financijske izvještaje već će obračunata dividenda biti računovodstveno iskazana u dioničkoj glavnici kao dio zadrţane dobiti za godinu koja završava 31. prosinca 2012.
U svrhu prikaza izvještaja o novčanom toku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sljedeće iznose s dospijećem od najviše 90 dana:
| Bilješka | 2011. | 2010. | |
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Novac i stanje na tekućim računima banaka | 18 | 160.071 | 113.254 |
| Trezorski i komercijalni zapisi i mjenice | 19 | 194.776 | 30.893 |
| Potraţivanja od banaka | 20 | 272.558 | 470.113 |
| 627.405 | 614.260 |
Pravni sporovi. Banka je tuţenik i tuţitelj u nekoliko sudskih sporova koje proizlaze iz redovnog poslovanja. U financijskim izvještajima za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. napravljeno je rezerviranje za jednu parnicu za koju Banka predviĎa isplatu odštete u iznosu 1.556 tisuća kuna (2010.: 1.245 tisuća kuna).
Preuzete obveze iz kapitala. Na dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine Banka nije imala obveze iz kapitala temeljem kupovine zgrada i opreme.
U sljedećoj tablici navedeni su ugovoreni iznosi izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke:
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Garancije | 45.445 | 33.517 |
| Akreditivi | 11.024 | 14.196 |
| Nepovučena sredstva po kreditima na tekućim računima | 44.801 | 32.189 |
| Nepovučena sredstva po kreditima | 29.793 | 27.606 |
| Manje: rezerviranja za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama (bilješka 31) |
(1.116) | (915) |
| 129.947 | 106.593 |
Osnovna je svrha ovih instrumenata osigurati raspoloţivost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne moţe podmiriti svoje obveze prema trećim strankama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi.
Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita, garancija ili akreditiva. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izloţena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. MeĎutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s odrţavanjem specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata.
Garancije, neopozivi akreditivi i nepovučena odobrena kreditna sredstva podlijeţu provjerama kreditnog rizika i kreditnim politikama sličnim onima koje se primjenjuju prilikom odobrenja kredita. Uprava Banke vjeruje da je trţišni rizik povezan s garancijama, neopozivim akreditivima i nepovučenim odobrenim kreditima minimalan.
Preuzete obveze po poslovnom najmu – gdje je Banka najmoprimac. Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Do 1 godine | 1.512 | 1.032 |
| Od 2 do 5 godina | 1.762 | 2.613 |
| Preko 5 godina | - | 660 |
| 3.274 | 4.305 |
Ugovori o najmu su obnovljivi na kraju razdoblja najma po trţišnoj cijeni. Ne očekuje se naknada gore navedenih potencijalnih obveza.
Povezane osobe su one u kojima jedna stranka upravlja drugom strankom ili ima značajan utjecaj na donošenje financijskih ili poslovnih odluka druge stranke. Transakcije s povezanim strankama dio su redovitog poslovanja. Vrijednosti transakcija s povezanim strankama na kraju godine su sljedeće:
| Kljuĉni management i njihove povezane osobe |
Ostali* | |||
|---|---|---|---|---|
| 2011. | 2010. | 2011. | 2010. | |
| (u tisućama kuna) | (u tisućama kuna) | |||
| Krediti | ||||
| Na početku godine | 716 | 769 | 21.994 | 15.946 |
| Povećanje | 389 | 21 | 19.571 | 20.921 |
| Smanjenje | (40) | (74) | (16.985) | (14.873) |
| Na dan 31. prosinca | 1.065 | 716 | 24.580 | 21.994 |
| Prihodi od kamata | 46 | 35 | 1.233 | 1.082 |
| Depoziti | ||||
| Na početku godine | 1.726 | 1.540 | 39.060 | 41.145 |
| Povećanje | 1.338 | 958 | 3.125 | 4.443 |
| Smanjenje | (620) | (772) | (5.284) | (6.528) |
| Na dan 31. prosinca | 2.444 | 1.726 | 36.901 | 39.060 |
| Rashodi od kamata | 103 | 54 | 983 | 637 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja | 3.085 | 3.018 |
*U okviru kategorije "Ostali" prikazane su transakcije članova Nadzornog odbora i društava čiji su predstavnici u Nadzornom odboru Banke.
Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih i fizičkih osoba. Rizike i koristi povezane s tom imovinom snose te treće osobe i u skladu s tim, imovina nije uključena u bilancu Banke.
Neto imovina i obveze kojima Banka upravlja u ime trećih stranaka moţe se prikazati kako slijedi:
| 2011. | 2010. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Imovina Dani krediti graĎanima Ostalo |
2.213 660 |
2.352 683 |
|
| Ukupna imovina | 2.873 | 3.035 | |
| Obveze Pravne osobe Financijske institucije Ostalo |
2.579 294 |
- 2.718 317 |
|
| Ukupne obveze | 2.873 | 3.035 |
Temeljni financijski izvještaji pripremljeni sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadrţaju godišnjih financijskih izvještaja banaka
| Bilanca stanja | 31. prosinca 2011. | 31. prosinca 2010. |
|---|---|---|
| IMOVINA | (u tisućama kuna) | |
| Gotovina i depoziti kod HNB-a | 374.725 | 305.102 |
| - gotovina | 39.655 | 35.660 |
| - depoziti kod HNB-a | 335.070 | 269.442 |
| Depoziti kod bankarskih institucija | 275.661 | 358.584 |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 315.206 | 156.015 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drţe radi trgovanja | 370 | 445 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloţivi za prodaju | 2.805 | 2.805 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drţe do dospijeća | 50.180 | 58.572 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a | - | 16.984 |
| vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG | ||
| Derivatna financijska imovina | - | - |
| Krediti financijskim institucijama | 20.582 | 124.400 |
| Krediti ostalim komitentima | 1.425.528 | 1.323.113 |
| Ulaganja u podruţnice, pridruţena društva i zajedničke pothvate | 20 | 20 |
| Preuzeta imovina | 6.410 | 4.333 |
| Materijalna imovina | 54.141 | 49.824 |
| Kamate, naknade i ostala imovina | 15.243 | 17.487 |
| UKUPNA IMOVINA | 2.540.871 | 2.417.684 |
| OBVEZE I KAPITAL | ||
| Krediti kod financijskih institucija | 64.908 | 51.870 |
| - kratkoročni | 15.003 | - |
| - dugoročni | 49.905 | 51.870 |
| Depoziti | 2.164.201 | 2.058.212 |
| - Depoziti na ţiroračunima i tekućim računima | 295.663 | 274.488 |
| - Štedni depoziti | 351.101 | 346.867 |
| - Oročeni depoziti | 1.517.437 | 1.436.857 |
| Ostali krediti | - | - |
| - kratkoročni | - | - |
| - dugoročni | - | - |
| Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje | - | - |
| Izdani duţnički vrijednosni papiri | - | - |
| - kratkoročni | - | - |
| - dugoročni | - | - |
| Izdani podreĎeni instrumenti | - | - |
| Izdani hibridni instrumenti | 18.786 | 18.423 |
| Kamate, naknade i ostale obveze | 44.734 | 48.930 |
| UKUPNO OBVEZE | 2.292.629 | 2.177.435 |
| KAPITAL | ||
| Dionički kapital | 162.573 | 162.800 |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | 18.728 | 17.833 |
| Zadrţana dobit/(akumulirani gubitak) | 28.987 | 25.662 |
| Zakonske rezerve | 9.765 | 9.765 |
| Statutarne i ostale kapitalne rezerve | 28.189 | 24.189 |
| Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklaĎivanja financijske | ||
| imovine raspoloţive za prodaju | - | - |
| UKUPNI KAPITAL | 248.242 | 240.249 |
| UKUPNO OBVEZE I KAPITAL | 2.540.871 | 2.417.684 |
Izvješće revizije
| Raĉun dobiti i gubitka | 2011. | 2010. |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Kamatni prihodi | 125.093 | 122.783 |
| Kamatni troškovi | 60.835 | 65.820 |
| Neto kamatni prihod | 64.258 | 56.963 |
| Prihodi od provizija i naknada | 24.607 | 23.623 |
| Troškovi provizija i naknada | 4.356 | 4.424 |
| Neto prihod od provizija i naknada | 20.251 | 19.199 |
| Dobit/gubitak od ulaganja u podruţnice, pridruţena društva i zajedničke pothvate |
- | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja | 13.789 | 12.670 |
| Dobit/gubitak od ugraĎenih derivata | - | - |
| Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz RDG |
(207) | 2.476 |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoloţive za prodaju | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drţi do dospijeća | 1.324 | 1.291 |
| Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite | - | - |
| Prihodi od ulaganja u podruţnice, pridruţena društva i zajedničke pothvate | - | - |
| Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja | 433 | 174 |
| Dobit/ gubitak od obračunatih tečajnih razlika | 1.532 | 1.896 |
| Ostali prihodi | 2.245 | 1.574 |
| Ostali troškovi | (3.022) | (2.879) |
| Opći administrativni troškovi i amortizacija | (62.185) | (60.217) |
| Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja | ||
| za gubitke | 38.418 | 33.147 |
| Troškovi vrijednosnih usklaĎenja i rezerviranja za gubitke | 15.127 | 11.030 |
| Dobit/gubitak prije oporezivanja | 23.291 | 22.117 |
| Porez na dobit | 4.563 | 4.284 |
| Dobit/gubitak tekuće godine | 18.728 | 17.833 |
| Zarada po dionici | 126,54 | 120,49 |
| (u tisućama kuna) | Dioniĉki kapital |
Trezorske dionice |
Zakonske, statutarne i ostale rezerve |
Zadrţana dobit / (gubitak) |
Dobit / (gubitak) tekuće godine |
Nerealizirani dobitak / gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoloţive za prodaju |
Ukupno kapital i rezerve |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. sijeĉnja 2011. | 162.800 | 197 | 33.757 | 25.662 | 17.833 | - | 240.249 |
| Promjene u kapitalu za 2011. |
- | - | - | - | - | - | - |
| Prodaja financijske imovine raspoloţive za prodaju Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoloţive za prodaju |
- | - | - | - | - | - | - |
| Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi |
- | - | - | - | - | - | - |
| Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama Neto dobici/gubici priznati |
- | - | - | - | - | - | - |
| izravno u kapitalu i rezervama |
- | - | - | - | - | - | - |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | - | - | - | - | 18.728 | - | 18.728 |
| Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu |
- | - | - | - | 18.728 | - | 18.728 |
| Povećanje/smanjenje dioničkog kapitala |
- | - | - | - | - | - | - |
| Kupnja/prodaja trezorskih dionica |
(227) | - | - | - | - | - | (227) |
| Ostale promjene | - | - | - | - | - | - | - |
| Prijenos u rezerve | - | - | 4.000 | 3.325 | (7.325) | - | - |
| Isplata dividende Raspodjela dobiti |
- - |
- - |
- 4.000 |
- 3.325 |
(10.508) (17.833) |
- - |
(10.508) (10.508) |
| Stanje na 31. prosinca 2011. |
162.573 | 197 | 37.757 | 28.987 | 18.728 | - | 248.242 |
| (u tisućama kuna) | 2011. | 2010. |
|---|---|---|
| POSLOVNE AKTIVNOSTI | ||
| Dobit prije oporezivanja | 23.291 | 22.117 |
| Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke | 15.127 | 11.030 |
| Amortizacija | 5.511 | 5.325 |
| Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer | ||
| vrijednosti kroz RDG | - | - |
| (Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine | - | - |
| Ostali (dobici)/gubici | - | - |
| Novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine | 43.929 | 38.472 |
| Depoziti kod HNB-a | (65.628) | 22.446 |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | (159.191) | (75.646) |
| Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama | 186.741 | (105.031) |
| Krediti ostalim komitentima | (117.542) | 9.488 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drţe radi trgovanja | 75 | (7) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloţivi za prodaju | - | - |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a | ||
| vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG | 16.984 | (13.258) |
| Ostala poslovna imovina | ||
| Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine | (138.561) | (162.008) |
| Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza | ||
| Depoziti po viĎenju | 21.175 | 18.370 |
| Štedni i oročeni depoziti | 84.814 | 117.874 |
| Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje | - | - |
| Ostale obveze | (2.523) | 5.579 |
| Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza | 103.466 | 141.823 |
| Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit | 8.834 | 18.287 |
| (Plaćeni porez na dobit) | (4.551) | (6.157) |
| Neto (odljev)/priljev gotovine iz poslovnih aktivnosti | 4.283 | 12.130 |
| ULAGAĈKE AKTIVNOSTI | ||
| Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine | (11.905) | (8.611) |
| Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podruţnice, pridruţena | ||
| društva i zajedničke pothvate | - | - |
| Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih | ||
| financijskih instrumenata koji se drţe do dospijeća | 8.392 | (12.361) |
| Primljene dividende | 433 | 174 |
| Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti | - | |
| Neto novĉani tok iz ulagaĉkih aktivnosti | (3.080) | (20.798) |
| FINANCIJSKE AKTIVNOSTI | ||
| Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita | 13.038 | 13.662 |
| Neto povećanje/(smanjenje) izdanih duţničkih vrijednosnih papira | - | - |
| Neto povećanje/(smanjenje) podreĎenih i hibridnih instrumenata | 363 | 9.695 |
| Primici od emitiranja dioničkog kapitala | - | - |
| (Isplaćena dividenda) | (10.609) | (10.578) |
| Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti | - | - |
| Neto novĉani tok iz financijskih aktivnosti | 2.792 | 12.779 |
| Neto povećanje/(smanjenje) novca i novĉanih ekvivalenata | 3.995 | 4.111 |
| Učinci promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente | - | - |
| Neto povećanje/(smanjenje) novca i novĉanih ekvivalenata | 3.995 | 4.111 |
| Novac i novĉani ekvivalenti na poĉetku godine | 35.660 | 31.549 |
| Novac i novĉani ekvivalenti na kraju godine | 39.655 | 35.660 |
Usklađenje temeljnih financijskih izvještaja pripremljenih sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadrţaju godišnjih financijskih izvještaja banaka
| (u tisućama kuna) | Odluka HNB-a |
Godišnje izvješće |
Razlike |
|---|---|---|---|
| IMOVINA | |||
| Gotovina i depoziti kod HNB-a | 374.725 | 373.926 | 799 |
| - gotovina | 39.655 | 38.854 | 801 |
| - depoziti kod HNB-a | 335.070 | 335.072 | (2) |
| Depoziti kod bankarskih institucija | 275.661 | 272.558 | 3.103 |
| Gotovinske rezerve | 650.386 | 646.484 | 3.902 |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 315.206 | 312.921 | 2.285 |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drţe radi trgovanja | 370 | 370 | - |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloţivi za prodaju | 2.805 | 2.825 | (20) |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drţe do dospijeća | 50.180 | 50.180 | - |
| Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a | |||
| - | - | - | |
| vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG | |||
| Ukupno vrijednosni papiri | 368.561 | 366.296 | 2.265 |
| Derivatna financijska imovina | - | ||
| Krediti financijskim institucijama | 20.582 | - | 20.582 |
| Krediti ostalim komitentima | 1.425.528 | 1.451.290 | (25.762) |
| Ulaganja u podruţnice, pridruţena društva i zajedničke pothvate | 20 | - | 20 |
| Preuzeta imovina | 6.410 | 4.608 | 1.802 |
| Materijalna i nematerijalna imovina | 54.141 | 58.837 | (4.696) |
| Kamate, naknade i ostala imovina | 15.243 | 3.078 | 12.165 |
| UKUPNA IMOVINA | 2.540.871 | 2.530.593 | 10.278 |
| OBVEZE I KAPITAL | |||
| Krediti kod financijskih institucija | 64.908 | 65.644 | (736) |
| - kratkoročni | 15.003 | 15.143 | (140) |
| - dugoročni | 49.905 | 50.501 | (596) |
| Depoziti | 2.164.201 | 2.186.873 | (22.672) |
| - Depoziti na ţiroračunima i tekućim računima | 295.663 | - | 295.663 |
| - Štedni depoziti | 351.101 | - | 351.101 |
| - Oročeni depoziti | 1.517.437 | - | 1.517.437 |
| Ostali krediti | - | - | - |
| - kratkoročni | - | - | - |
| - dugoročni | - | - | - |
| Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje | - | - | - |
| Izdani duţnički vrijednosni papiri | - | - | - |
| - kratkoročni | - | - | - |
| - dugoročni | - | - | - |
| Izdani podreĎeni instrumenti | - | - | - |
| Izdani hibridni instrumenti | 18.786 | 18.786 | - |
| Kamate, naknade i ostale obveze | 44.734 | 11.048 | 33.686 |
| UKUPNO OBVEZE | 2.292.629 | 2.282.351 | 10.278 |
| KAPITAL | |||
| Dionički kapital | 162.573 | 162.770 | (197) |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | 18.728 | - | 18.728 |
| Zadrţana dobit/(akumulirani gubitak) | 28.987 | 47.715 | (18.728) |
| Zakonske rezerve | 9.765 | - | 9.765 |
| Statutarne i ostale kapitalne rezerve | 28.189 | 37.757 | (9.568) |
| Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklaĎivanja financijske | |||
| imovine raspoloţive za prodaju | |||
| UKUPNI KAPITAL | - | - | - |
| 248.242 | 248.242 | - | |
| UKUPNO OBVEZE I KAPITAL | 2.540.871 | 2.530.593 | 10.278 |
Odstupanja u ukupnoj aktivi i pasivi bilance objavljene u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadrţaj koji propisuje Odluka HNB-a odnose se na iznose po odgoĎenim naknadama i rezervama na skupnoj osnovi koji su u godišnjem financijskom izvještaju prikazani kao odbitna stavka aktive, dok se u izvješću koji propisuje Odluka HNB-a knjiţe u pasivi.
Odstupanja pozicija bilance objavljenih u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadrţaj koji propisuje Odluka HNB-a odnosi se na sljedeće kategorije:
| (u tisućama kuna) | Odluka HNB-a |
Godišnje izvješće |
Razlike |
|---|---|---|---|
| Kamatni prihodi | 125.093 | ||
| Kamatni troškovi | (60.835) | 126.418 | (1.325) |
| (55.953) | (4.882) | ||
| Neto kamatni prihod | 64.258 | 70.465 | (6.207) |
| Prihodi od provizija i naknada | 24.607 | 24.607 | - |
| Troškovi provizija i naknada | (4.356) | (4.351) | (5) |
| Neto prihod od provizija i naknada | 20.251 | 20.256 | (5) |
| Dobit/gubitak od ulaganja u podruţnice, pridruţena društva i zajedničke pothvate |
- | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja | 13.789 | 15.316 | (1.527) |
| Dobit/gubitak od ugraĎenih derivata | - | - | - |
| Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje po fer | |||
| vrijednosti kroz RDG | (207) | (282) | 75 |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoloţive za prodaju | - | - | - |
| Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drţi do dospijeća | 1.324 | - | 1.324 |
| Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite | - | - | - |
| Prihodi od ulaganja u podruţnice, pridruţena društva i zajedničke pothvate | - | - | - |
| Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja | 433 | - | 433 |
| Dobit/ gubitak od obračunatih tečajnih razlika | 1.532 | - | 1.532 |
| Ostali prihodi | 2.245 | 2.677 | (432) |
| Ostali troškovi | (3.022) | (5.795) | 2.773 |
| Opći administrativni troškovi i amortizacija | (62.185) | (64.300) | 2.115 |
| Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja | |||
| za gubitke | 38.418 | 38.337 | 81 |
| Troškovi vrijednosnih usklaĎenja i rezerviranja za gubitke | (15.127) | (15.046) | (81) |
| Dobit prije oporezivanja | 23.291 | ||
| 23.291 | - | ||
| Porez na dobit | 4.563 | 4.563 | - |
| Dobit tekuće godine | 18.728 | 18.728 | - |
| Zarada po dionici | 127 | 127 | - |
Odstupanja pozicija računa dobiti i gubitka objavljenih u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadrţaj koji propisuje Odluka HNB-a odnosi se na sljedeće kategorije:
Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanom toku objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju od onih koje su definirane propisanom strukturom i sadrţajem HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:
U izvještaju o promjenama kapitala objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju nema razlika u odnosu na HNB standard.
| DRŢAVA | VALUTA | BANKA | SWIFT ADRESA |
|---|---|---|---|
| ITALIJA | EUR | INTESA SANPAOLO SPA MILANO |
BCITITMM |
| EUR | UNICREDIT SPA MILANO |
UNCRITMM | |
| EUR | NOVA LJUBLJANSKA BANKA DD TRIESTE |
LJBAIT2T | |
| DANSKA | DKK | DANSKE BANK AS COPENHAGEN |
DABADKKK |
| FRANCUSKA | EUR | SOCIÉTÉ GÉNÉRALE SA PARIS |
SOGEFRPP |
| NIZOZEMSKA | EUR | ING BANK NV AMSTERDAM |
INGBNL2A |
| NJEMAĈKA | EUR | COMMERZBANK AG FRANKFURT a/M |
COBADEFF |
| EUR | UNICREDIT BANK AG MÜNCHEN |
HYVEDEMM | |
| EUR USD |
LHB Internationale Handelsbank AG FRANKFURT a/M |
LHBIDEFF | |
| EUR | BAYERISCHE LANDESBANK AG MÜNCHEN |
BYLADEMM | |
| SLOVENIJA | EUR USD |
NOVA LJUBLJANSKA BANKA DD LJUBLJANA |
LJBASI2X |
| EUR | BANKA KOPER DD KOPER |
BAKOSI2X | |
| ŠVEDSKA | SEK | SVENSKA HANDELSBANKEN AB STOCKHOLM |
HANDSESS |
| ŠVICARSKA | CHF | UBS AG ZÜRICH |
UBSWCHZH |
| SAD | USD | THE BANK OF NEW YORK MELLON NEW YORK |
IRVTUS3N |
| AUSTRIJA | EUR | ADRIA BANK AG WIEN |
ABAGATWW |
| SJEDIŠTE BANKE Ernesta Miloša 1, p.p. 103 |
telefon c. telefax |
052/702 300 052/702 388 052/741 396 |
|---|---|---|
| 52470 UMAG | pozivni centar | 052/741 275 052/702 400 |
| SWIFT | ISKB HR 2X | |
| telex |
24745 ikb rh [email protected] |
|
| internet | www.ikb.hr | |
| UPRAVA | tel. | 052/702 307 |
| fax | 052/702 388 | |
| URED UPRAVE | tel. | 052/702 307 |
| Odjel za pravne poslove i usklaĊenost | fax tel. |
052/702 388 052/702 380 |
| Odjel za upravljanje ljudskim resursima, odnose s javnošću i opće poslove | tel. | 052/702 310 |
| ODJEL UNUTARNJE REVIZIJE I KONTROLE | tel. | 052/702 390 |
| fax | 052/702 388 | |
| ODJEL UPRAVLJANJA RIZICIMA I RIZIĈNIM POTRAŢIVANJIMA | tel. | 052/702 305 |
| fax | 052/702 388 | |
| ODJEL FINANCIJSKOG KONTROLINGA | tel. | 052/392 194 |
| fax | 052/215 973 | |
| ODJEL INFORMACIJSKE SIGURNOSTI | tel. fax |
052/702 371 052/702 388 |
| KORPORATIVNO BANKARSTVO | tel. fax. |
052/504 140 052/215 973 |
| SEKTOR RIZNICA I FINANCIJSKA TRŢIŠTA | tel. fax |
052/702 340 052/702 388 |
| Odjel likvidnosti i riziĉnih proizvoda | tel. | 052/702 343 |
| Odjel platnog prometa | fax tel. |
052/702 495 052/702 376 |
| fax | 052/702 309 | |
| SEKTOR MARKETINGA I RAZVOJNE PODRŠKE | tel. | 052/702 350 |
| Odjel za istraţivanje trţišta, reklamu i propagandu | fax tel. |
052/702 388 052/702 359 |
| Odjel kreditnih proizvoda | tel. | 052/702 317 |
| Odjel depozita, platnih sustava i proizvoda platnih organizacija Odjel za kartiĉno poslovanje |
tel. tel. |
052/702 351 052/702 352 |
| SEKTOR RAĈUNOVODSTVA I LOGISTIKE | tel. fax |
052/702 330 052/702 387 |
| Odjel raĉunovodstva | tel. | 052/702 333 |
| Odjel pozadinskih poslova Odjel za upravljanje imovinom |
tel. tel. |
052/702 344 052/702 329 |
| tel. | 052/702 320 | |
| SEKTOR INFORMATIĈKIH TEHNOLOGIJA | fax | 052/702 388 |
| Odjel središnjih i mreţnih sustava Odjel informatiĉkog inţenjeringa |
tel. tel. |
052/702 325 052/702 319 |
| POSLOVNI CENTAR UMAG – BUJE - NOVIGRAD | ||
|---|---|---|
| PODRUŢNICA UMAG - SJEDIŠTE | tel. | 052/702 300 |
| Ernesta Miloša 1, 52470 Umag | fax | 052/702 388 |
| POSLOVNICA UMAG | tel. | 052/702 300 |
| Odjel za rad s poslovnim subjektima i krediti stanovništvu | tel. | 052/702 361 |
| Odjel za šaltersko poslovanje | tel. | 052/702 366 |
| POSLOVNICA ROBNA KUĆA UMAG | tel./fax | 052/741 082 |
| 1. svibnja bb, 52470 Umag | ||
| POSLOVNICA SAVUDRIJA | tel. | 052/759 547 |
| Bašanija bb, 52475 Savudrija | fax | 052/759 291 |
| POSLOVNICA BRTONIGLA | tel./fax | 052/774 430 |
| Trg. Sv. Zenone 4, 52474 Brtonigla | ||
| POSLOVNICA BUJE | tel. | 052/772 271 |
| Trg J.B.Tita 1, 52460 Buje | fax | 052/772 431 |
| POSLOVNICA NOVIGRAD Murvi 15, 52466 Novigrad |
tel. fax |
052/757 414 052/757 145 |
| POSLOVNI CENTAR POREĈ - PAZIN | ||
| PODRUŢNICA POREĈ | tel. | 052/429 050 |
| Partizansko šetalište 5a, 52440 Poreĉ | fax | 052/451 453 |
| Odjel za rad s poslovnim subjektima i krediti stanovništvu | tel. | 052/429 051 |
| Odjel za šaltersko poslovanje | tel. | 052/429 057 |
| POSLOVNICA ALDO NEGRI POREĈ | tel. | 052/427 383 |
| Aldo Negri 2, 52440 Poreĉ | fax | 052/431 832 |
| POSLOVNICA TRŢNICA POREĈ | tel./fax | 052/453 259 |
| Partizansko šetalište 4, 52440 Poreĉ | ||
| POSLOVNICA VRSAR | tel. | 052/441 130 |
| Obala J.B.Tita 27, 52450 Vrsar POSLOVNICA VIŠNJAN |
fax tel. |
052/442 074 052/449 420 |
| Istarska 1, 52463 Višnjan | fax | 052/449 369 |
| POSLOVNICA TAR | tel. | 052/443 757 |
| Borgo bb, 52465 Tar | fax | 052/443 767 |
| POSLOVNICA PAZIN | tel. | 052/624 557 |
| Trg slobode 2, 52000 Pazin | fax | 052/621 160 |
| POSLOVNICA ŢMINJ | tel. | 052/846 270 |
| Pazinska bb, 52431 Ţminj | fax | 052/846 490 |
| POSLOVNICA MOTOVUN | tel. | 052/681 571 |
| Kanal 5, 52424 Motovun | fax. | 052/681 572 |
| POSLOVNI CENTAR PULA – ROVINJ - LABIN | ||
| PODRUŢNICA PULA (ŠIJANA) | tel. | 052/500 041 |
| Jurja Ţakna 4b, 52100 Pula | fax | 052/215 973 |
| Odjel za rad s poslovnim subjektima i krediti stanovništvu | tel. | 052/222 330 |
| Odjel za šaltersko poslovanje | tel. | 052/502 327 |
| POSLOVNICA PULA (ROBNA KUĆA) | tel. | 052/215 977 |
| Dalmatinova 3, 52100 Pula | fax | 052/215 750 |
| POSLOVNICA PULA (VERUDA) | tel. | 052/392 193 |
| Tomassinijeva 32, 52100 Pula | fax | 052/392 195 |
| POSLOVNICA ROVINJ | tel. | 052/845 070 |
| S.Radića 9, 52210 Rovinj | fax | 052/845 079 |
| POSLOVNICA LABIN | tel. | 052/881 051 |
| Zelenice 10, 52220 Labin | fax | 052/881 053 |
| POSLOVNI CENTAR RIJEKA - BUZET | ||
| PODRUŢNICA RIJEKA | tel. | 051/213 360 |
| Janeza Trdine 6, 51000 Rijeka | fax | 051/212 253 |
| Odjel za rad s poslovnim subjektima i krediti stanovništvu | tel. | 051/332 484 |
| Odjel za šaltersko poslovanje | tel. | 051/213 360 |
| POSLOVNICA OPATIJA | tel. | 051/271 841 |
| Maršala Tita 140/3, 51410 Opatija | fax | 051/271 681 |
| POSLOVNICA VIŠKOVO | tel. | 051/504 320 |
| Viškovo 2, 51216 Viškovo | fax | 051/504 325 |
| POSLOVNICA BUZET Trg Fontana 2, 52420 Buzet |
tel. fax |
052/663 417 052/663 393 |
| POSLOVNI CENTAR ZAGREB | ||
| POSLOVNICA ZAGREB | tel. | 01/6040 589 |
| Radniĉka cesta 34, 10000 Zagreb | fax | 01/6040 615 |
| STARSKA KREDITNA BANK UMAG - dioniško društvo 4 |
|
|---|---|
| гтноу ә. Razdoblje izvještavanja: |
01.01.2011. | do | 31.12.2011. | ||
|---|---|---|---|---|---|
| Godišnji financijski izvještaj za kreditne institucije GFI-KI | |||||
| Matični broj (MB): | 03463658 | ||||
| Matični broj subjekta (MBS): | 040001029 | ||||
| Osobni identifikacijski broj $(OIB)$ : |
65723536010 | ||||
| Tvrtka izdavatelja: ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG DD | |||||
| Poštanski broj i mjesto: | 52470 | UMAG | |||
| Ulica i kućni broj: Ernesta Miloša 1 | |||||
| Adresa e-pošte: [email protected] | |||||
| Internet adresa: www.ikb.hr | |||||
| Šifra i naziv općine/grada: | UMAG 468 |
||||
| Šifra i naziv županije: | ISTARSKA 18 |
Broj zaposlenih: | 236 | ||
| Konsolidirani izvještaj: | NE | (krajem godine) Šifra NKD-a: |
6419 | ||
| Tvrtke subjekata konsolidacije (prema MSFI): | Sjedište: | MB: | |||
| Knjigovodstveni servis: | |||||
| Osoba za kontakt: MELON KLAUDIJA | |||||
| (unosi se samo prezime i ime osobe za kontakt) Telefon: 052/702-333 |
Telefaks: 052/702-387 | ||||
| Adresa e-pošte: [email protected] | |||||
| Prezime i ime: DODIĆ MIRO | |||||
| (osoba ovlaštene za zastupanje) | |||||
| Dokumentacija za objavu: | 1. Revidirani godišnji financijski izvještaji | ||||
| 2. Izvještaj poslovodstva | 3. Izjava osoba odgovornih za sastavljanje godišnjeg izvještaja, | u PDF formatu | |||
| 4. Odluka nadležnog tijela (prijedlog) o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja | |||||
| 5. Odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitka | |||||
| ISTARSKA KREDITNA BANKA |
| stanje na dan 31.12.2011. |
u kunama | ||
|---|---|---|---|
| Naziv pozicije | AOP | Prethodna | Tekuća |
| 1 | oznaka $\overline{2}$ |
qodina 3 |
godina |
| IMOVINA | 4 | ||
| 1. GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a (002+003) | 001 | 305.102.097 374.724.746 | |
| 1.1. Gotovina | 002 | 35.660.478 39.655.064 | |
| 1.2.Depoziti kod HNB-a | 003 | 269.441.619 335.069.682 | |
| 2. DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUCIJA | 004 | 358.584.137 275.661.098 | |
| 3. TREZORSKI ZAPISI MF-a I BLAGAJNIČKI ZAPISI HNB-a | 005 | 156.014.705 315.206.287 | |
| 4. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE DRŽE RADI TRGOVANJA |
006 | 445.332 | 369.586 |
| 5. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI RASPOLOŽIVI ZA PRODAJU |
007 | 2.804.852 | 2.805.082 |
| 6. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE DRŽE DO DOSPIJEĆA |
008 | 58.571.767 50.179.793 | |
| 7. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJIMA SE AKTIVNO NE TRGUJE, A VREDNUJU SE PREMA FER VRIJEDNOSTI KROZ RDG |
009 | 16.984.353 | 0 |
| 8. DERIVATNA FINANCIJSKA IMOVINA | |||
| 9. KREDITI FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA | 010 | $\Omega$ | $\Omega$ |
| 10. KREDITI OSTALIM KOMITENTIMA | 011 | 124.400.000 20.582.522 | |
| 11. ULAGANJA U PODRUŽNICE, PRIDRUŽENA DRUŠTVA I ZAJEDNIČKE POTHVATE | 012 | 1.323.113.206 1.425.528.213 | |
| 12. PREUZETA IMOVINA | 013 | 20.000 | 20.000 |
| 13. MATERIJALNA IMOVINA (MINUS AMORTIZACIJA) | 014 | 4.332.556 6.410.077 | |
| 14. KAMATE, NAKNADE I OSTALA IMOVINA | 015 | 49.824.405 54.141.006 | |
| A) UKUPNO IMOVINA (001+004 do 016) | 016 | 17.486.892 15.242.919 | |
| OBVEZE | 017 | 2.417.684.302 2.540.871.329 | |
| 1. KREDITI OD FINANCIJSKIH INSTITUCIJA (019+020) | 018 | 51.869.818 64.908.522 | |
| 1.1. Kratkoročni krediti | 019 | ||
| 1.2. Dugoročni krediti | 11.000.000 15.003.410 | ||
| 2. DEPOZITI (AOP 022 do 024) | 020 | 40.869.818 49.905.112 | |
| 2.1. Depoziti na žiroračunima i tekućim računima | 021 | 2.058.211.779 2.164.200.714 | |
| 2.2. Štedni depoziti | 022 | 274.487.938 295.663.143 | |
| 2.3. Oročeni depoziti | 023 | 346.867.153 351.100.649 | |
| 3. OSTALI KREDITI (026+027) | 024 | 1.436.856.688 1.517.436.922 | |
| 3.1. Kratkoročni krediti | 025 | 0 | 0 |
| 3.2. Dugoročni krediti | 026 | 0 | $\bf{0}$ |
| 4. DERIVATNE FINANCIJSKE OBVEZE I OSTALE FINANCIJSKE OBVEZE KOJIMA SE TRGUJE |
027 028 |
0 0 |
0 0 |
| 5. IZDANI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI (030+031) | 029 | 0 | $\overline{0}$ |
| 5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri | 030 | 0 | 0 |
| 5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri | 031 | 01 | 0 |
| 6. IZDANI PODREĐENI INSTRUMENTI | 032 | $\Omega$ | $\Omega$ |
| 7. IZDANI HIBRIDNI INSTRUMENTI | 033 | 18.423.274 18.785.612 | |
| 8. KAMATE, NAKNADE I OSTALE OBVEZE | 034 | 48.931.149 44.734.969 | |
| B) UKUPNO OBVEZE (018+021+025+028+029+032+033+034) | 035 | 2.177.436.020 2.292.629.817 | |
| KAPITAL | |||
| 1. DIONIČKI KAPITAL | 036 | 162.800.000 162.572.800 | |
| 2. DOBIT (GUBITAK) TEKUĆE GODINE | 037 | 17.832.971 18.728.199 | |
| 3. ZADRŽANA DOBIT (GUBITAK) | 038 | 25.661.542 28.986.513 | |
| 4. ZAKONSKE REZERVE | 039 | 9.764.702 9.764.702 | |
| 5. STATUTARNE I OSTALE KAPITALNE REZERVE | 040 | 24.188.966 28.188.967 | |
| 6. NEREALIZIRANI DOBITAK (GUBITAK) S OSNOVE VRIJEDNOSNOG USKLAĐIVANJA FINANCIJSKE IMOVINE RASPOLOŽIVE ZA PRODAJU |
041 | 101 | 331 |
| 7. REZERVE PROIZAŠLE IZ TRANSAKCIJA ZAŠTITE | 042 | 0 | |
| C) UKUPNO KAPITAL (036 do 042) | 043 | 240.248.282 248.241.512 | |
| D) UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (035+043) | 044 | 2.417.684.302 2.540.871.329 | |
| DODATAK BILANCI (popunjavju banke koje sastavljaju konsolidirani godišnji financijski izvještaj) | |||
| 1. UKUPNO KAPITAL | 045 | ||
| 2. Kapital raspoloživ dioničarima matičnog društva | 046 | ||
| 3. Manjinski udjel (045-046) | 047 | $\Omega$ |
| RAČUN DOBITI I GUBITKA | |
|---|---|
| za razdoblje od | 01.01.2011. | do | 31.12.2011. | u kunama | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Naziv pozicije | AOP | Prethodna | Tekuća | |||
| oznaka | godina | godina | ||||
| $\blacksquare$ | $\overline{2}$ | 3 | 4 | |||
| 1. Kamatni prihodi | 048 | 122.783.373 125.093.438 | ||||
| 2. Kamatni troškovi | 049 | 65.819.861 60.835.396 | ||||
| 3. Neto kamatni prihodi (048-049) | 050 | 56.963.512 64.258.042 | ||||
| 4. Prihodi od provizija i naknada | 051 | 23.622.937 24.607.144 | ||||
| 5. Troškovi provizija i naknada | 052 | 4.423.841 | 4.356.966 | |||
| 6. Neto prihod od provizija i naknada (051-052) | 053 | 19.199.096 20.250.178 | ||||
| 7. Dobit / gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke poduhvate |
054 | $\Omega$ | ||||
| 8. Dobit / gubitak od aktivnosti trgovanja | 055 | 12.669.836 | 13.789.031 | |||
| 9. Dobit / gubitak od ugrađenih derivata | 056 | 0 | 0 | |||
| 10. Dobit / gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz RDG |
057 | 2.476.016 | $-206.504$ | |||
| 11. Dobit / gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju | 058 | 0 | ||||
| 12. Dobit / gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća | 059 | 1.290.826 | 1.324.284 | |||
| 13. Dobit / gubitak proizišao iz transakcija zaštite | 060 | 0 | ||||
| 14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | 061 | |||||
| 15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja | 062 | 174.425 | 433.280 | |||
| 16. Dobit / gubitak od obračunatih tečajnih razlika | 063 | 1.896.278 | 1.532.025 | |||
| 17. Ostali prihodi | 064 | 1.573.579 | 2.245.030 | |||
| 18. Ostali troškovi | 065 | 2.879.271 | 3.021.737 | |||
| 19. Opći administrativni troškovi i amortizacija | 066 | 60.217.421 62.184.967 | ||||
| 20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja | 067 | |||||
| za gubitke (050+053 do 064-065-066) | 33.146.876 38.418.662 | |||||
| 21. Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke | 068 | 11.030.188 15.127.160 | ||||
| 22. DOBIT / GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (067-068) | 069 | 22.116.688 23.291.502 | ||||
| 23. POREZ NA DOBIT | 070 | 4.283.717 | 4.563.303 | |||
| 24. DOBIT / GUBITAK TEKUĆE GODINE (069-070) | 071 | 17.832.971 | 18.728.199 | |||
| 25. Zarada po dionici | 072 | 120 | 127 | |||
| DODATAK RAČUNU DOBITI I GUBITKA (popunjavju banke koje sastavljaju konsolidirani godišnji financijski izvještaj) | ||||||
| 1. DOBIT / GUBITAK TEKUĆE GODINE | 073 | |||||
| 2. Pripisana dioničarima matičnog društva | 074 | |||||
| 3. Manjinski udjel (073-074) | 075 | 0 | $\mathbf{0}$ |
| IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU-INDIREKTNA METODA | ||
|---|---|---|
| u razdoblju od | 01.01.2011. | do | 31.12.2011. | u kunama | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Naziv pozicije | AOP | Prethodna | Tekuća | |||
| oznaka | godina | godina | ||||
| $\mathbf{1}$ | $\overline{2}$ | 3 1 | $\overline{4}$ | |||
| POSLOVNE AKTIVNOSTI 1. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine (002 do 007) |
||||||
| 1.1. Dobit / gubitak prije oporezivanja | 001 | 38.472.047 43.929.343 | ||||
| 1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke | 002 | 22.116.688 23.291.502 | ||||
| 1.3. Amortizacija | 003 004 |
11.030.188 15.127.160 | ||||
| 1.4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i obveza | 5.325.171 | 5.510.681 | ||||
| po fer vrijednosti kroz RDG | 005 | 0 | 0 | |||
| 1.5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine | 006 | 0 | 0 | |||
| 1.6. Ostali dobici / gubici | 007 | 0 | 0 | |||
| 2. Neto povećanje / smanjenje poslovne imovine (009 do 016) | 008 | -162.009.106 -138.561.426 | ||||
| 2.1. Depoziti kod HNB-a | 009 | 22.446.344 -65.628.063 | ||||
| 2.2. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 010 | -75.645.692 -159.191.582 | ||||
| 2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama | 011 | -105.031.196 186.740.517 | ||||
| 2.4. Krediti ostalim komitentima | 012 | 9.488.015 - 117.542.167 | ||||
| 2.5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi | 013 | $-7.639$ | 75.746 | |||
| trgovanja | ||||||
| 2.6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju 2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno |
014 | $-126$ | $-230$ | |||
| ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG | 015 | -13.258.812 16.984.353 | ||||
| 2.8. Ostala poslovna imovina | 016 | $\Omega$ | ||||
| 3. Neto povećanje / smanjenje poslovnih obveza (018 do 021) | 017 | 141.824.995 103.465.578 | ||||
| 3.1. Depoziti po viđenju | 018 | 18.370.072 21.175.205 | ||||
| 3.2. Štedni i oročeni depoziti | 019 | 117.874.142 | 84.813.730 | |||
| 3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje | 020 | 0 | ||||
| 3.4. Ostale obveze | 021 | 5.580.781 | $-2.523.357$ | |||
| 4. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit $(001+008+017)$ |
022 | 18.287.936 | 8.833.495 | |||
| 5. Plaćeni porez na dobit | 023 | $-6.156.843$ | $-4.551.154$ | |||
| 6. Neto priljev / odljev gotovine iz poslovnih aktivnosti (022+023) | 024 | 12.131.093 | 4.282.341 | |||
| ULAGAČKE AKTIVNOSTI | ||||||
| 7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti (026 do 030) | 025 | -20.798.221 | $-3.079.549$ | |||
| 7.1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne | 026 | $-8.611.184$ $-11.904.803$ | ||||
| imovine | ||||||
| 7.2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate |
027 | 0 | $\Omega$ | |||
| 7.3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira | 028 | $-12.361.462$ | 8.391.974 | |||
| i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća 7.4. Primljene dividende |
029 | 174.425 | 433.280 | |||
| 7.5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti | 030 | 0 | Ð | |||
| FINANCIJSKE AKTIVNOSTI | ||||||
| 8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti (032 do 037) | 031 | 12.778.779 2.791.794 | ||||
| 8.1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita | 032 | 13.662.112 13.038.704 | ||||
| 8.2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira | 033 | |||||
| 8.3. Neto povećanje / smanjenje/ podređenih i hibridnih instrumenata | 034 | 9.695.069 | 362.338 | |||
| 8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala | 035 | |||||
| 8.5. Isplaćena dividenda | 036 | $-10.578.402$ $-10.609.248$ | ||||
| 8.6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti | 037 | |||||
| 9. Neto povećanje / smanjenje gotovine i ekvivalenata gotovine | 038 | 4.111.651 | 3.994.586 | |||
| (024+025+031) 10. Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine |
039 | |||||
| 11. Neto povećanje / smanjenje gotovine i ekvivalenata gotovine (038+039) | 040 | 4.111.651 | 3.994.586 | |||
| 12. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine | 041 | 31.548.827 | 35.660.478 | |||
| 13. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine (040+041) | 042 | 35.660.478 39.655.064 | ||||
| za razdoblje od | אר התמונות | NICIPITAL CONTINUES | 01.01.2011. | ┋ 8 |
31.12.2011. | u kunama | |||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Raspoloživo dioničarima matičnog društva | |||||||||
| Naziv pozicije | oznaka AOP |
Dionički kapital |
Trezorske dionice |
Zakonske, statutarne rezerve ostale |
Zadržana gubitak dobit / |
gubitak tekuće godine Dobit / |
raspoložive za osnove vrijed- uskladivanja Nerealiziran financijske gubitak s dobitak / prodaju nosnog imovine |
Manjinski udjel |
sapital i Ukupno rezerve |
| 3 | ø | un. | œ | 8 | G) | 10 | |||
| Stanje 1. siječnja tekuće godine | SO | 162.800.000 | 197.107 | 33.756.561 | 25.661.542 | 17.832.971 | 5 1 | 0 240.248.282 | |
| Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka | 82 | 0 | $\circ$ | 0 | $\circ$ | 0 | 0 | $\circ$ | 0 |
| $(001 + 002)$ Prepravljeno stanje 1.siječnja tekuće godine |
83 | 162.800.000 | 197.107 33.756.561 | 25.661.542 | 17.832.971 | 101 | 0 240.248.282 | ||
| Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju | 84 | $\circ$ | $\circ$ | 0 | $\overline{\circ}$ | 0 | $\circ$ | $\circ$ | 0 |
| Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju | 005 | $\circ$ | ō | $\circ$ | $\circ$ | $\circ$ | $\circ$ | 230 | 230 |
| kapitala i rezervi Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz |
800 | O | $\circ$ | 0 | $\circ$ | $\circ$ | $\circ$ | 0 | $\circ$ |
| Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama | 200 | $\circ$ | $\circ$ | ō | $\circ$ | $\circ$ | $\circ$ | $\circ$ | O |
| lu i rezervama Neto dobici / gubici priznati izravno u kapital $(004 + 005 + 006 + 007)$ |
800 | $\circ$ | $\circ$ | $\overline{\circ}$ | $\circ$ | $\circ$ | $\circ$ | 230 | 230 |
| Dobit / gubitak tekuće godine | 800 | $\circ$ | $\circ$ | $\overline{\circ}$ | $\overline{\circ}$ | 18.728.199 | $\circ$ | $\circ$ | 18.728.199 |
| Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu (008+009) | O10 | $\circ$ | $\circ$ | $\overline{\circ}$ | $\overline{\circ}$ | 18.728.199 | $\circ$ | 230 | 18.728.429 |
| Povećanje / smanjenje dioničkog kapitala | 511 | $\circ$ | $\circ$ | $\overline{\circ}$ | $\circ$ | $\overline{\circ}$ | 0 | $\circ$ | $\circ$ |
| Kupnja / prodaja trezorskih dionica | 012 | 227.200 | $\circ$ | $\overline{\circ}$ | $\circ$ | $\circ$ | $\circ$ | $\overline{\circ}$ | $-227.200$ |
| Ostale promjene | 013 | $\overline{\circ}$ | O | $\circ$ | $\circ$ | $\overline{\circ}$ | $\circ$ | ||
| Prijenos u rezerve | 54 | $\circ$ | $\circ$ | 4.000.000 | 3.324.971 | $-7.324.971$ | $\circ$ | $\circ$ | $\circ$ |
| splata dividende | SL0 | $\overline{\circ}$ | $\circ$ | ਠ | $-10.508.000$ | $\circ$ | $0$ -10.508.000 | ||
| Raspodjela dobiti (014+015) | 016 | $\circ$ | ਠ | 4.000.000 | 3.324.971 - 17.832.971 | $\circ$ | $0$ -10.508.000 | ||
| Stanje na dan 31.12. tekuće godine $(003+010+011+012+013+016)$ |
LLO | 162.572.800 | 197.108 | 37.756.561 28.986.513 18.728.199 | $\overline{0}$ | 230 248.241.512 | |||
| lanka koja sastavljaju konsolid |
| PREDSJEDNIK GLAVNE SKUPŠTINE BANKE | |
|---|---|
| ISTARSKA KREDITNA BANKA Marijan Kovačić, dipl.oec. |
|
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.