Podravka d.d. — Audit Report / Information 2015

Mar 23, 2016

PODRAVKA d.d., Koprivnica

Godišnje izvješüe i

nekonsolidirani financijski izvještaji

za 2015. godinu

SADRŽAJ

	Stranica
Godišnje izvješüe za 2015. godinu	1-74
Izjava o odgovornosti Uprave	75
Izvještaj neovisnog revizora dioniþarima društva Podravka d.d.	76
Nekonsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	77
Nekonsolidirani izvještaj o financijskom položaju	78
Nekonsolidirani izvještaj o promjenama glavnice	79
Nekonsolidirani izvještaj o novþanim tokovima	80
Bilješke uz nekonsolidirane financijske izvještaje	81 - 139

godišnje izvješće podravka d.d. 2015.

Podravka d.d. u 2015. godini 3
Istraživanje i razvoj 12
Novi proizvodi 15
Nagrade i priznanja 18
Društvena zajednica 22
Aktivnosti na području zaštite okoliša 24
Certifikacije sustava upravljanja Podravke 27
Životopisi članova Nadzornog odbora i Uprave 30
Životopisi članova Nadzornog odbora 31
Životopisi članova Uprave 36
Rezultati poslovanja 38
Očekivani razvoj 42
Čimbenici rizika 47
Korporativno upravljanje 53
Izjava o primjeni korporativnog upravljanja 54
Glavna skupština 55
Nadzorni odbor 56
Uprava 58
Kodeks korporativnog upravljanja 59
Godišnji upitnik 60
Vrijednosni papiri Društva 70

PODRAVKA D.D. U 2015.

(važniji događaji)

Važniji događaji

formirane nove tržišne regije i stavljen naglasak na internacionalno poslovanje

Početkom godine predstavljen je plan daljnjeg jačanja internacionalizacije poslovanja te formiranja novih tržišnih regija, čime se s 1. siječnja 2015. godine mijenja i model izvještavanja o poslovanju. Riječ je o četiri novoformirane regije, Adria regija u koju se ubrajaju tržište Hrvatske te dosadašnje tržište jugoistočne Europe, potom regija Europa koja sadrži ostala tržišta eu, zatim regija Rusija i zemlje cis-a te regija Nova tržišta pod koju spadaju Amerika, Azija, Australija te Afrika. Ovime se značajno smanjuje dosadašnja razina kompleksnosti upravljanja tržištima što ima za cilj efikasnije korištenje vlastite veličine i znanja te pružanja kvalitetnije i troškovno učinkovitije podrške tržištima na kojima Podravka posluje. Objedinjavanje različitih funkcija u okviru novoformiranih zona omogućit će tržištima da povećaju svoj fokus na stvaranje dodatne potražnje.

osnovan regionalni ured za bliski istok i sjevernu afriku

U skladu s novom organizacijom upravljanja tržištima i redefiniranjem tržišnih zona poslovanja te fokusiranjem na kategorije i zemljopisne regije, Podravka je osnovala regionalni ured za Bliski istok i Sjevernu Afriku sa sjedištem u Dubaiju, gospodarskom sjedištu Ujedinjenih Arapskih Emirata. Za direktora Podravkinog društva u Dubaiju imenovan je Nermin Salman, menadžer s bogatim internacionalnim iskustvom. Podravkin ured otvoren je u okviru jedne od najvećih i brzorastućih svjetskih zona slobodne carinske trgovine pod imenom Jafza (Jebel Ali Free Zone), čime je Podravka ujedno postala prva hrvatska kompanija koja je investirala u slobodnu carinsku zonu, a što je izazvalo veliko zanimanje poslovnog svijeta u regiji.

Osim toga, pokrenuti su postupci registracije društva u Dar es Salaamau (Tanzanija) te predstavništva u Pekingu (Kina) kao preduvjeti za početak poslovanja na tim tržištima.

ispitivanje organizacijske klime i zadovoljstva poslom

Budući da je ključ uspješnosti svake kompanije zadovoljstvo zaposlenika, još je 2012. započelo ispitivanje organizacijske klime i zadovoljstva poslom u kompaniji, a taj je proces nastavljen i u 2015. godini. Dobiveni rezultati pružili su vrijedne informacije kako zaposlenici doživljavaju kompaniju, kojim su područjima zadovoljni, a u kojima vide prostor za poboljšanja.

pokretanje postupka pripajanja danice d.o.o.

Nastavljajući proces provođenja mjera za povećanje poslovne efikasnosti, Uprava Podravke donijela je odluku o pokretanju postupka pripajanja ovisnog društva s ograničenom odgovornošću Danica d.o.o. Tijekom zadnje tri godine u Danici d.o.o. provođene su određene mjere restrukturiranja odnosno racionalizacije poslovanja te su poboljšani financijski pokazatelji poslovanja, a daljnje poboljšanje moguće je ostvariti kroz potpunu integraciju mesnog programa u sustav Podravka prehrane.

stimulativne otpremnine	Radnicima koji su donijeli odluku o odlasku iz kompanije, omogućene su stimulativne otpremnine u iznosu od 5.000,00 kuna neto za svaku godinu neprekinutog radnog staža u Podravki. S obzirom da je riječ o otpremnina ma koje su iznad zakonom zajamčenog iznosa, Podravka je željela radnici ma koji su se odlučili na odlazak dostojno zahvaliti za njihov doprinos koji su ugradili u razvoj kompanije. Za stimulativnu otpremninu se odlučilo 82 radnika i to 55 iz Podravke, 7 iz Danice te 20 iz Belupa.
dan investitora	Zainteresirani investitori, predstavnici investicijskih i mirovinskih fondova te brokerskih kuća i poslovni analitičari odazvali su se Danu investitora u Podravki. Cilj ovog dinamičnog, interaktivnog događanja bio je predstaviti investitorskoj zajednici rezultate poslovanja Grupe Podravka u 2014. godi ni, pozitivne i negativne utjecaje na iste te smjernice poslovanja i planove za 2015. godinu.
klub izvoznika u podravki	14. susret Kluba izvoznika održan je u Podravki, jednoj od prvih članica kluba osnovanog na inicijativu poslovnog tjednika Lider. Važnost izvo zne inicijative naglasio je i sam predsjednik Vlade rh koji je sudjelovao na ovom događanju. U ime Podravke, predsjednik Uprave Zvonimir Mršić predstavio je kompaniju domaćina kroz povijest, proizvodni portfelj i fi nancijske rezultate, s naglaskom na međunarodno poslovanje uz predstav ljanje započete ii faze internacionalizacije Podravke.
kontrola nad ovisnim društvom mirna d.d. rovinj	Podravka je na dan 31. ožujka preuzela kontrolu nad ovisnim društvom Mirna d.d. Rovinj te je zbog specifičnosti uvjeta kupoprodaje dionica u na vedenom društvu stjecanje rezultiralo priznavanjem negativnog goodwilla odnosno prihoda od povoljne kupnje u iznosu od 24,7 milijuna kuna. Na vedeni prihod predstavlja jednokratnu stavku priznatu pri prvoj konsolida ciji Mirne d.d. te se iskazuje i u neto dobiti na dan stjecanja.
stjecanje većinskog paketa redovnih dionica slovenskog žita	Podravka je u Ljubljani s konzorcijem prodavatelja sklopila Ugovor o ku poprodaji dionica društva Žito, prehrambena industrija, d.d. Ljubljana, jednog od najvećih i najpoznatijih prehrambenih proizvođača u Sloveni ji koji ima i vrlo veliku prepoznatljivost na tržištima jugoistočne Europe. Temeljem sklopljenog Ugovora, Podravka će, nakon odobrenja nadležnih Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja te po ispunjenju ugovornih uvjeta, steći većinski paket od 51,55 posto redovnih dionica Žita, po cijeni od eur 180,1 po dionici, odnosno za cjelokupan iznos od eur 33.027.818.
	Tom akvizicijom, Podravka konsolidira svoj položaj te postaje lider u nekoliko dodatnih kategorija proizvoda, čime se značajno poboljšava tržišna pozicija.
	Nakon završetka transakcije, Grupa Podravka će se svrstati u sam vrh pre hrambene industrije na tržištu Slovenije. Proširenjem poslovanja u kom-

plementarnim grupama proizvoda stvaraju se mogućnosti proizvodnih i prodajno-marketinških sinergija, čime se poboljšava efikasnost poslovanja obje kompanije te povećava njihova konkurentnost. Posebno vrijedi naglasiti kako se ovime otvara mogućnost prodaje proizvoda Žita kroz prodajno-distributivnu mrežu Podravke u više od 20 zemalja svijeta.

poseban doprinos u promicanju izvrsnosti hrvatskoga gospodarstva

Po prvi puta Ministarstvo vanjskih i europskih poslova dodijelilo je nagradu hrvatske diplomacije za poseban doprinos u promicanju izvrsnosti hrvatskoga gospodarstva u svijetu. Kao najbolju kompaniju prepoznali su Podravku i dodijelili joj zlatnu plaketu. Nagrada je zasnovana na rezultatima ankete provedene među veleposlanicima, konzulima i gospodarskim savjetnicima u diplomatskim misijama i konzularnim predstavništvima rh u inozemstvu. Hrvatski su diplomati birali tri kompanije koje su prema njihovom iskustvu u proteklom razdoblju dale poseban doprinos i ostavile posebno profesionalan dojam pri nastupima u inozemstvu.

Ovo je još jedna potvrda izvrsnosti u radu kompanije koja je jedna od vodećih u jugoistočnoj, srednjoj i istočnoj Europi, s uredima i predstavništvima u 23 zemlje svijeta, vlastitom distributivnom mrežom u 10 zemalja i portfeljem od 800 različitih proizvoda prisutnih na više od 50 tržišta diljem svijeta.

podravkin dan otvorenih inovacija

U Podravki je održan prvi Dan otvorenih inovacija, jedan od najinovativnijih dana organiziranih u ovoj kompaniji. "Neka 8. svibnja bude upisan u povijest Podravke kada smo počeli s novom kreativnom kuhinjom u kompaniji", poručio je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić.

glavna skupština podržala dokapitalizaciju i organizirano radničko dioničarstvo

Glavna skupština dioničara Podravke d.d. podržala je sve prijedloge odluka Uprave i Nadzornog odbora upućenih na odlučivanje. Među ostalim, odluku o povećanju temeljnog kapitala Društva te s time povezanu odluku o organiziranom radničkom dioničarstvu. Izdaje se novih 1,7 milijuna redovnih dionica Podravke d.d. po cijeni od 300 kuna. U prvom krugu upisa dionica pravo sudjelovanja imaju samo radnici kroz program Organiziranog radničkog dioničarstva (esop program). esop program uključuje davanje prava radnicima društava Podravka d.d., Danica d.o.o., Belupo d.d. i Ljekarne Deltis Pharm na prvenstveni upis i uplatu dionica u okviru povećanja temeljnog kapitala Društva. esop program uključuje i sustav nagrađivanja na način da svakom radniku koji stekne dionice Društva isključivo putem esop programa u okviru 1. kruga upisa i uplate dionica i zadrži sve tako stečene dionice u razdoblju od dvije odnosno tri godine od dana stjecanja, Društvo dodijeli dodatne dionice Društva. Ključno je načelo jednakosti svih radnika kod sudjelovanja u programu i svim radnicima ponudit će se isti uvjeti sudjelovanja u esop programu.

Osnovni ciljevi esop programa za Podravku su:

• daljnji razvoj lojalnosti radnika kroz sudjelovanje u vlasništvu kompanije

• povećanje produktivnosti Podravke temeljeno na srednjoročnim i dugoročnim efektima programa (motiviranost, efikasnost, poduzetnost, predanost...)
• uključivanje radnika u vlasništvo nad dionicama Podravke pod povlaštenim uvjetima jer takvu priliku dio radnika nikada nije imao
• povezivanje interesa zaposlenika s interesima vlasnika
• stvaranje dodatnog impulsa ostvarenja strategije društva, u smislu povezivanja interesa rasta i profitabilnosti s jedne strane i dugoročne dobrobiti za radnike s druge strane.

najavljen početak upisa novih dionica podravke d.d.

U prostorijama Zagrebačke burze pred zainteresiranim aktualnim i potencijalnim velikim investitorima održana je prezentacija procesa dokapitalizacije Podravke d.d. i time najavljen početak upisa novih dionica Podravke d.d. Upis novih dionica Podravke d.d. počeo je 7. srpnja i to u I. krugu samo za radnike Podravke d.d. i povezanih joj društava te u ii. krugu za postojeće dioničare. U ii. krugu upisa pravo upisa i uplate dionica imaju dioničari Podravke d.d. koji su, u skladu s pravilima skdd-a, imali evidentirane dionice na svom računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira u skdd-u na dan 3. lipnja 2015. godine, i to najviše

• 1.385.360 novih dionica koje nisu bile predmet upisa i uplate u I. krugu u odnosu na koje dioničari imaju pravo prvenstva upisa i uplate te
• ovisno o ishodu upisa i uplate novih dionica iz I. kruga, preostale nove dionice iz I. kruga koje eventualno ne budu upisane i uplaćene u I. krugu.

Prikupljena sredstva prvenstveno se planiraju koristiti za financiranje akvizicije dionica društva Žito d.d. Ljubljana, za ulaganje u širenje poslovanja na novim tržištima te kao djelomični izvor financiranja investicije izgradnje nove tvornice krutih, polukrutih i tekućih lijekova Belupa čime se namjeravaju osigurati dovoljni proizvodni kapaciteti za daljnji rast i razvoj, naglasio je tijekom održane prezentacije dokapitalizacije velikim investitorima Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke.

uspješno provedena dokapitalizacija i esop program

Proces upisa i uplate novih dionica odvijao se u dva kruga. U i. i ii. krugu upisa i uplate novih dionica Podravke d.d. valjano je upisano svih 1.700.000 novih dionica i ukupno uplaćeno 510 milijuna kuna, a iskazani interes za novim dionicama Podravke d.d. bio je više od 30 posto veći od raspoloživog broja dionica. Postojeći dioničari i radnici ukupno su upisali i uplatili više od 2,26 milijuna novih dionica od ukupno raspoloživih 1,7 milijuna što ukazuje na izniman interes za kupnju dionica Podravke d.d. U i. krugu koji je bio namijenjen isključivo za radnike i trajao od 7. do 13.7.2015., upisano je i uplaćeno sveukupno 88.475 novih dionica od strane 615 radnika. U ii. krugu u kojem su nove dionice mogli upisivati postojeći dioničari, a koji je trajao od 7. do 20.7.2015, upisano je i uplaćeno sveukupno 2.174.304 novih dionica, čime je iskazana potražnja značajno premašila broj dionica na raspolaganju. iii. krug upisa i uplate novih dionica nije se provodio, budući da je u i. i ii. krugu upisa i uplate upisano i uplaćeno 100% ukupnog iznosa izdanja novih dionica.

znanje u fokusu	U suradnji s domaćim i stranim partnerima iz poslovne i akademske zajed nice, Podravka je organizirala poslovno-tehnološku konferenciju o e-uče nju, kolaboraciji i inovacijama "Znanje u fokusu". Konferencija na inter nacionalnoj razini u suradnji s partnerima promiče važnost udruživanja s poslovnom, društvenom i akademskom zajednicom u svrhu zajedničkog stvaranja društva znanja. Uplatom kotizacije za konferenciju, sudionici su pomogli školovanje izvrsnih studenata dodiplomskih i diplomskih studija u sklopu Podravkine Zaklade "prof. Zlata Bartl". Ukupno je prikupljeno 30.000,00 kuna u i cijelosti je uplaćeno Zakladi, čija je svrha promicanje i poticanje stvaralačkog i inovativnog znanstveno-istraživačkog rada među visokoobrazovanim mladim ljudima.
početak radova na izgradnji novih belupovih tvornica	Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović te brojni uzvani ci obilježili su početak radova na izgradnji glavnog objekta Belupovih no vih tvornica krutih i polukrutih te tekućih oblika lijekova, u čiju gradnju i opremanje Podravka Grupa ulaže oko 400 milijuna kuna i koje će kada bude dovršene, u prvom kvartalu 2017. zaposliti stotinjak novih zaposleni ka. Temeljni kamen, u obliku tablete, rad akademskog kipara Igora Lenar da, zajednički su postavili predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić i predsjednik Uprave Belupa Hrvoje Kolarić.
	Da je riječ o najznačajnijoj greenfield investiciji u Hrvatskoj u ovoj godini, koja će, kada bude dovršena značajno utjecati na rast bruto nacionalnog proizvoda te povećanje izvoza, potvrdio je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke i predsjednik Nadzornog odbora Belupa. Podravka Gru pa je na dobrom putu rasta i razvoja, a da je tomu tako potvrđuje i dovršen postupak dokapitalizacije Podravke d.d., kojim je u krvotok kompanije ušlo 510 milijuna kuna.
korporativna konferencija usmjerena postavljanju ambicioznih ciljeva	Podravkina korporativna konferencija okupila je sve izvršne direkto re, zatim direktore poduzeća iz 23 zemlje u kojima Podravka posluje te predstavnike marketinga i direktore marketinga pojedinih tržišta. Konferenciju je, između ostaloga, obilježilo definiranje ciljeva i dalj njih aktivnosti kako bi tekuću godinu završili s poslovnim uspjehom te jednako spremno i ambiciozno započeli poslovnu godinu koja tek predstoji.
vegeta u novoj ambalaži i novom spotu	Vegeta – marka koja prati vaš svaki pokret u kuhinji i inspirira vas na nova i uzbudljiva jela, nakon 10 godina ima novu ambalažu. Najpoznatija Po dravkina marka i vjerni suputnik u svakom ukusnom obroku, već više od 50 godina, u novoj je ambalaži na policama diljem Hrvatske. Redizajnirana ambalaža u budućnosti će se naći i u više od 50 zemalja diljem svijeta. Strast za kuhanjem, kreativnost i sloboda da se izrazimo na svoj način, glavna su

obilježja spota za Vegetu, u čijoj su izradi sudjelovali najbolji kreativci iz

čitave regije.

podravka među top 10 hrvatskih izvoznika	Podravka je uvrštena među top 10 hrvatskih izvoznika i ujedno je jedina prehrambena kompanija među njima. Naime, nižući uspjeh za uspjehom, Podravka je riješila pitanje Mirne, kupila slovensko Žito, odradila uspješnu dokapitalizaciju, a izvoznu ofenzivu oplemenjuje značajnim investicijama na međunarodnom tržištu pa je i poziciju u društvu izabranih Podravka dobila zahvaljujući rastu izvoza.
humanost podravke i njezinih zaposlenika izražena u izbjegličkoj krizi	Podravka je na samom početku izbjegličke krize koja je zahvatila i Hrvat sku, reagirala kao istinska kompanija sa srcem, osiguravajući vodu, dječ ju hranu i druge svoje proizvode za napaćene ljude. Uz svaki Podravkin proizvod dan je i djelić srca i suosjećanja, što je daleko važnije od same brojke od 15 000 bočica vode, 12 000 grickalica i Lino lade te 4500 kon zervi i marmelada koje su se našle u rukama izbjeglica. Dobra organiza cija i ljudskost zaposlenika Podravke i ovom je prilikom došla do punog izražaja.
zajedničko druženje umirovljenika i jubilarnih zaposlenika	Jedinstvena i lijepa tradicija se nastavlja. I ove godine mnogobrojni Podrav kini umirovljenici i jubilarci okupili su se pod šatorom ispred Tvornice juha i Vegete kako bi se tijekom zajedničkog druženja ponovno prisjetili kako je bilo raditi i stvarati Podravku.
bespovratna potpora tvornici kalnik	Tvornica Kalnik Varaždin s projektom "Modernizacija tvornice za prera du povrća" koji je prijavila na natječaj kroz Program ruralnog razvoja rh, Mjera 04. dobila je bespovratnu potporu u iznosu od 6,3 milijuna hrk za sufinanciranje svog projekta a koja će biti isplaćena tijekom 2016. godine. Projekt obuhvaća modernizaciju tvornice sa 7 novih investicija kojima će se znatno unaprijediti proces proizvodnje. Ovaj postotak predstavlja mak simalni iznos potpore koja se mogla dobiti, budući da investicija u cijelosti iznosi 12,6 milijuna hrk.
novi pripravnici s visokom stručnom spremom u okviru shape programa	Novih 35 pripravnika svoju je karijeru 2. studenoga započelo u Podravki. U okviru shape programa do sada je zaposleno ukupno 95 pripravnika s visokom stručnom spremom, i to njih 35 u prvoj generaciji, 25 u drugoj i 35 u trećoj. Osim toga, Podravka je omogućila program zapošljavanja za čak 37 pripravnika sa srednjoškolskom stručnom spremom.
uspjela javna ponuda za preuzimanje dionica	Nakon završenog procesa kupnje dionica temeljem javne ponude za preu zimanje Podravka ima, zajedno sa 183.386 dionica Žita d.d., koje je imala

društva žito d.d.

na dan objave ponude za preuzimanje, ukupno 308.820 dionica Žita d.d., što predstavlja 86,80 posto svih izdanih dionica Žita d.d. Ponuda za preuzimanje trajala je od 23. listopada 2015. godine do 23. studenog 2015. godine. Ponudu je prihvatilo 4.291 dioničara, koji su zajedno bili imatelji 125.434 dionica Žita d.d., što predstavlja 35,25% svih izdanih dionica Žita d.d.

Izabrani su i novi članovi Nadzornog odbora Žita d.d.: predsjednik Miroslav Klepač, zamjenik predsjednika Petar Vlaić, Ivan Galović i Rajko Stanković.

i ja sam podravkaš Zaposlenike koji svakodnevnim trudom i zalaganjem pokazuju da žive Podravkine vrijednosti ponovo su nagrađeni kroz natječaj "I ja sam Podravkaš". Od ukupno 384 pristiglih nominacija, nagrađeno je 28 zaposlenika koji su se kroz procjene vrijednosti i argumentaciju onih koji su ih nominirali posebno istaknuli. Nagrade su uručene na posebno organiziranom događaju u znaku Dolcele i uz poznatog pjevača Sašu Lozara.

dani otvorenih vrata Zbog velikog interesa djece i roditelja, Podravka je ponovo širom otvorila vrata za djecu svojih zaposlenika, organiziravši druge po redu Dane otvorenih vrata ove godine. Događaj namijenjen djeci zaposlenika obilježio je program, upriličen u Podravkinom sjedištu. Nakon ovih susreta, Podravka je bogatija za jedinstvene ukrase na svom božićnom drvcu, djeca su bogatija za nove spoznaje i nezaboravne trenutke druženja, a roditelji Podravkaši ispunjenih su srca doživjeli dan neprocjenjive vrijednosti.

slatki blagdani svima Kako bi uljepšali blagdane onima kojima je to najpotrebnije, Podravka i Hrvatski kuharski savez udružili su snage u humanitarnoj akciji "Slatki blagdani svima" te su brojnim institucijama diljem Hrvatske pripremili slatko iznenađenje. Podravkini promotori kulinarstva i predstavnici županijskih udruga Hrvatskog kuharskog saveza obišli su brojne institucije i kolačićima iznenadili korisnike. Cilj je bio probuditi božićni duh iskazivanja pažnje prema bližnjima, ali i podsjetiti na važnost pomaganja drugim sugrađanima, a osobito djeci bez roditeljske skrbi i nemoćnima.

kojima su i Sjedinjene Američke Države.

visoko izaslanstvo sad-a u posjetu podravki Podravku u Koprivnici posjetilo je veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država. Visoko izaslanstvo činili su Njezina Ekselencija Julija Valls Noyes, veleposlanica i Damjan Benčić, direktor poslovnog odjela. Po završetku sastanka obišli su tvornicu Vegete i Podravka jela, kako bi se visoko izaslanstvo na licu mjesta upoznalo s procesom nastanka najpoznatije Podravkine marke proizvoda – Vegete koja se izvozi u više od 50 zemalja svijeta, među

predstavnici kanadske ambasade zagreb posjetili podravku

Nedugo nakon visokog izaslanstva sad, u Podravki su boravili i predstavnici Kanadske Ambasade Zagreb. Njegova Ekselencija, gospodin Daniel Maksymiuk, ambasador i gospođa Synthia Dodig, povjerenica za trgovinu u Podravki su s Zvonimirom Mršićem, predsjednikom Uprave Podravke i Olivijom Jakupec, članicom Uprave Podravke razgovarali o poslovanju, budući da je Podravka danas najveći hrvatski izvoznik na kanadsko tržište iz segmenta prehrane i pića.

akcija upisa u registar dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica

Udruga Puls u suradnji sa Zakladom Ana Rukavina organizirala je hvalevrijednu akciju upisa u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica.

Upisom u Registar, 84 zaposlenika Podravke učinilo je nešto posebno, postavši potencijalnim darivateljima krvotvornih matičnih stanica i nada oboljelima. Podravkaši su pokazali svoju humanost i spremnost pomoći oboljelima, kojima je naša podrška i dobra volja od presudne važnosti za oporavak i nastavak života.

međunarodni karakter lino višebojca

Proširivši se izvan granica Hrvatske, Lino višebojac dobio je međunarodni karakter. Otvorena je druga sezona projekta Podravke i Sportskih novosti u BiH. Osnovnoškolci iz Tomislavgrada bili su domaćini prvog Lino višebojca u ovoj sezoni, u kojeg se uključilo 12 osnovnih škola u 11 gradova BiH. Podravka BiH, uz pokroviteljstvo Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, sedam županijskih/kantonalnih ministarstava i pedagoških zavoda te Odjela za predškolsko i osnovno obrazovanje Brčko Distrikta i medijsku podršku Sportskih novosti, organizator je projekta Lino višebojac.

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

podrška otvaranju novih tržišta Aktivnosti Podravkinog sektora Istraživanje i razvoj odvijaju se kroz sljedeća ključna područja: Razvoj proizvoda (dodaci jelima i jela; dječja hrana, kremni namazi i žitarice za doručak; slastice, snack i mlinsko-pekarski proizvodi; prerađevine voća, povrća i kondimenata; riblji proizvodi, mesni proizvodi i pića), Nutricionizam i senzorika, Razvoj tehnologije, Razvoj ambalaže i Razvoj poljoprivrede. Podršku navedenim aktivnostima pružaju Kontrola kvalitete, sustav od dvanaest laboratorija za kontrolu kvalitete i zdravstvenu ispravnost (dva centralna i 10 pogonskih laboratorija) te Regulatorni poslovi i Razvoj ekologije.

U 2015. godini stavljena je na tržište nova generacija Lino proizvoda za dojenčad (od navršenih 4 mjeseca života): Lino prerađena dječja hrana na bazi žitarica obogaćena probioticima i Lino pirei na bazi voća, žitarica i mliječnih sastojaka. Obogaćivanje probioticima (dobre bakterije) i nutritivno profiliranje predstavljalo je razvojnu i tehnološku inovaciju. U razvojnom smislu, to je bio istraživačko-razvojni projekt koji se provodio s internim kapacitetima iz Istraživanja i razvoj Podravke i vanjskim dionicima – Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom, Sveučilišta u Zagrebu i liječnicima pedijatrima, a u tehnološkom smislu, realizacijom investicije u proizvodnji.

Završen je projekt Nutraceutike – sinergija farmaceutike i prehrane, koji je u kontinuitetu trajao više od 3 godine, a vođen je iz ureda direktora sektora Istraživanje i razvoj. Ciljevi projekta su postignuti stvaranjem plana prodaje proizvoda za posebnu namjenu u 2016. i odlukom Uprave Podravke o osnivanju nove organizacijske cjeline Nutraceutika, od 1.1.2016. godine.

Informatizacija poslovnih aktivnosti sektora, nastavila se i u 2015., a posebno vrijedi istaknuti projekt implementacije sap modula rdm (engl. Recipe Development Module), koji je pokrenut radi uspostave efikasnijeg upravljanja dokumentacijom i stvaranja preduvjeta za informatizaciju procesa razvoja proizvoda. Nastavljen je i projekt optimizacije metoda kontrole kvalitete, a investicijski ciklus usmjeren je na brze i praktične metode kontrole kvalitete i zdravstvene ispravnosti.

Poseban organizacijski i funkcijski izazov, predstavljali su integracijski procesi Danice d.o.o., Mirne d.d. i najveće akvizicije u povijesti Podravke, kupnja Žita d.d.

Tijekom godine, obavljale su se intenzivne aktivnosti vezane uz postupak reakreditacije Podravkinog Istraživanja i razvoj, kao znanstvene organizacije pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta rh. Izrađen je dokument ''Strateški program Istraživanja i razvoja 2013.-2018.'' i s obimnom ostalom dokumentacijom, poslan Agenciji za znanost i visoko obrazovanje rh, na razmatranje. Agencija je na temelju ocjene kvalitete, polovinom srpnja preporučila ministru nadležnom za znanost i visoko obrazovanje, izdavanje pisma očekivanja, čime je uspješno završen i taj projekt.

Redovito su se provodile aktivnosti razvoja kulinarskog istraživanja, kao novog područja za efikasniji razvoj proizvoda i to kroz edukativne aktivnosti, nutritivno-kulinarske radionice, kulinarske prototipizacije i pripreme za rekonstrukciju novog laboratorija u 2016. godini.

Također su se nastavile aktivnosti provođenja Nutritivne strategije 2014.- 2024.

1. svibnja 2015. potpisan je sporazum između Podravka i Sveučilišta Zagreb, o dugoročnoj suradnji, a početkom studenog 2015. Podravku je posjetio ugledni znanstvenik i liječnik s Klinike Mayo, sad, dr. Hensrud, radi potencijala suradnje u području istraživanja i razvoj.

Na inicijativu Istraživanja i razvoja Podravke 2014. godine i uz podršku Uprave, pokrenut je projekt otvorenih inovacija na razini kompanije i formiran projektni tim za provođenje aktivnosti, s ciljem uspostave novog organizacijskog i procesnog modela koji podrazumijeva korištenje unutarnjih i vanjskih izvora ideja, radi razvoja novih tehnologija ili usluga Podravke i unapređenje postojećih. U 2015. godini, nastavile su se planirane aktivnosti unutar tog projekta pa je u suradnji s Ljudskim potencijalima, organiziran 1. dan Podravkinih inovacija (8.5.2015.), a uskoro i 2. dan (13.11.2015.), koji je prema provedenom internom ispitivanju, donio željeni pomak u promicanju vrijednosti inovativnosti djelatnika. Dodatno, od strane Uprave donesen je novi, interni akt kompanije – Pravilnik o poticanju inovativnosti radnika u okviru sustava otvorenih inovacija u Podravki d.d.

U cilju testiranja pravnog okvira, edukacije i interaktivne komunikacije, 30. listopada 2015. krenuo je pilot projekt Ljudskih potencijala za Istraživanje i razvoj, pod nazivom ''Ideje pokreću srce. Srce pokreće sve ostalo...''.

Istraživanje i razvoj je kroz opremanje proizvoda, svoj ''know-how'', aktivno sudjelovalo u otvaranju novih tržišta kompanije, osobito mena tržišta, Tanzanije i Kine, a svoj doprinos prezentiralo na Korporativnoj marketinško-prodajnoj konferenciji u rujnu, 2015. godine.

Kontinuitet ulaganja u razvoj kompetencija i znanja djelatnika se nastavio tijekom godine, a djelatnici Istraživanja i razvoja djelovali su aktivno na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, kroz sudjelovanja na poslovnim i stručnim konferencijama, kreiranju regulatorne politike (hr, eu), objavi istraživačkih i stručnih radova, edukacijama prema zainteresiranoj akademskoj i stručnoj javnosti te u radu udruga.

NOVI PROIZVODI

godišnje izvješće 2015

Fokus u 2015. je bio na revitalizaciji ključnog portfelja kroz dodavanje vrijednosti postojećem portfelju, kao i kreiranje novih diferenciranih linija proizvoda, koje jačaju brandove Podravkinog portfelja, privlače nove potrošače i doprinose rastu ukupnih kategorija. Podravka je svoj bogati inovacijski ciklus implementirala na domaćim i internacionalnim tržištima, gdje je posebno bila aktivna kroz otvaranje novih tržišta.

Jedan od najvažnijih marketinških događaja za kompaniju je bio početak renovacijskog programa na Podravkinom najinternacionalnijem brandu - Vegeti, a koji se sastoji od nekoliko koraka: novog vizualnog identiteta koji brandu donosi suvremenost i prirodnost, novih formulacija asortimana specijalnih dodataka jelima (linije Vegeta Grill i Twist) u skladu s nutritivnom strategijom kompanije, te nove komunikacijske platforme, koja izuzetno uspješno koristi digitalne kanale komunikacije uz one klasične. Sve je to rezultat novog pozicioniranja, kojemu je cilj pomladiti brand, stvoriti emocionalnu povezanost s potrošačima i približiti ga generaciji tzv. Millenialsa. Godina 2015. je bila i godina Podravka juha. Napravljen je veliki inovacijski iskorak u segmentu kremnih juha: relansiranje kremne linije unaprijeđenih formulacija u skladu s nutritivnom strategijom i suvremenog vizualnog identiteta, nastavak izgradnje jedinstvene premium linije Bogatstvo povrća te relansiranje linije instant juha Fini-Mini.

Veliki inovacijski ciklus napravljen je na brandu Lino – uveden je niz novih proizvoda u kategoriji Dječje hrane s novim benefitima za potrošače: asortiman 4+ obogaćen probioticima i bez glutena, asortiman namijenjen za pripremu s vodom kao rezultat ulaganja u novu tehnologiju, multigrain Junior linija te linija voćnih kašica. Brand Lino intenzivirao je i inovirao i komunikaciju s potrošačima u tzv. Kids asortimanu (žitarice i kremni namazi), što se posljedično odrazilo na jačanje tržišnih pozicija u Adria regiji.

U kategoriji Slastica, s Dolcela brandom, napravljena je revitalizacija portfelja pudinga kroz inovacije receptura, a istovremeno brand ulazi u kategoriju dekora za kolače s ciljem privlačenja novih potrošača i jačanja lojalnosti postojećih. U komunikaciji s potrošačima Dolcela je lansirajući originalnu mobilnu aplikaciju, potrošačima omogućila kontinuiranu i interaktivnu inspiraciju omiljenim slasticama za uživanje u malim trenucima.

U 2015. zaokružen je rad na kreiranju Podravkine mediteranske platforme, koja objedinjuje kategorije rajčice, ribe, tjestenine i umaka na bazi rajčice. Novi vizualni identitet implementiran je na svim kategorijama, a kreirana je i nova komunikacijska platforma koja je koncept i Podravkinu mediteransku kulinarsku ekspertizu kao dodanu vrijednost približila potrošačima Adria regije kao i Srednje Europe.

U kategoriji Mesnih proizvoda implementirana je integracija akviriranih

Piketa i Classic pašteta u Podravkin portfelj i vizualni identitet, a veliki fokus stavljen je na optimizaciju portfelja.

U novoformiranoj kategoriji Food solution implementiran je pilot projekt pothlađenih gotovih jela za horeca kanal na tržištu Hrvatske. Podravka gotova jela kupcu u horeca kanalu omogućavaju da svojim gostima ponudi neka od najpoznatijih klasičnih hrvatskih jela kao što su dalmatinska pašticada, sarma ili grah varivo, kao rezultat kreacije Podravkinih kulinarskih stručnjaka i tehnologa, što predstavlja pravu inovaciju u tom distributivnom kanalu.

Veliki fokus u 2015. bio je na otvaranju Novih tržišta kroz pripremu i prilagodbu asortimana. Ključni brand je Vegeta, pa su tako osim Vegeta univerzalnih i specijalnih dodataka, lansirane i Vegeta juhe. Osim Vegeta asortimana, pripremljen je i lansiran asortiman proizvoda iz kategorije Lino svijeta te asortiman Dolcela slastica, koje posebno ciljaju tržišta mena regije.

daljnji razvoj digitalne komunikacije

U 2015. godini napravljen je značajan napor vezan za daljnji razvoj digitalne komunikacije. Podignuto je 13 novih online komunikacijskih platformi što uključuje nove jezične verzije korporativnih web stranica te lansiranje novih aplikacija i profila na etabliranim komunikacijskim platformama. Coolinarika je u 2015.g. modernizirana u smislu sadržaja te novih funkcionalnosti što je rezultiralo s 23,9 milijuna jedinstvenih posjetitelja (rast od 13% u odnosu na 2014. godinu) i 643,4 milijuna prikazanih stranica. Također je napravljen snažan iskorak u produkciji online video sadržaja kroz snimanje videorecepata i njihovo višestruko iskorištavanje kroz plasiranje na sve sadašnje Podravkine online komunikacijske platforme.

NAGRADE I PRIZNANJA

ponovljen uspjeh - superbrand u slovačkoj	"Slovak Superbrands 2015" naziv je priznanja koje je Podravka dobila tre ću godinu za redom, četvrti put ukupno, na slovačkom tržištu. Podravka je osvojila "Superbrands Slovakia" još 2006. godine te svoj status dokazala 2013. i 2014. godine. Nagradu Superbrand Podravki su dodijelili vodeći slovački eksperti za robne marke, rangiravši je u sam vrh kvalitete i pozna tosti, što doprinosi ugledu naše kompanije.
vegeta marinade – produkt leta u sloveniji	Slovenski su potrošači prepoznali Vegeta marinade kao najbolje u katego riji Dodaci jelima. Podravka je ove godine prvi puta sudjelovala u izboru za Produkt leta 2015. u Sloveniji, a priznanja su dodijeljena u Cankarjevom domu u Ljubljani. Produkt leta je priznanje kojeg dodjeljuju potrošači za najinovativniji proizvod u protekloj godini. Priznanje se dodjeljuje na te melju istraživanja o zadovoljstvu potrošača upotrebom proizvoda, a provo di ga agencija ac Nielsen.
na danima komunikacija tri priznanja podravki	Na nacionalnom festivalu oglašavanja Dani komunikacija u Rovinju Po dravka je osvojila tri vrijedna priznanja. Korporativna web stranica www. podravka.hr proglašena je najboljom web stranicom te osvojila nagradu Mixx u kategoriji "Website". Na natjecanju za najučinkovitije oglasne kam panje, Podravkina kampanja za temeljce "Srce vašeg jela" osvojila je bron čanu Effie nagradu u kategoriji hrane. Belupo je pokazao da farmaceutska industrija, koja se uglavnom percipira kao konzervativan oglašivač, uz do bru kreativnu agenciju može potpisati rješenje koje će imati prepoznatljivi faktor X i upravo je kampanja za Neofen dobitnik nagrade IdejaX.
sedamnaest proizvoda dobilo superior taste award	Sedamnaest Podravkinih proizvoda dobilo je priznanje za vrhunsku kvalitetu i okus Međunarodnog Instituta za okus i kvalitetu proizvoda koje je dodije ljeno na svečanoj ceremoniji u Bruxellesu. Dodatno je to priznanje izvrsno sti okusa i potvrdi kvalitete, neovisno o kategoriji proizvoda. Ovu prestižnu nagradu dobili su: Podravka čaj Limun limeta, Studena, Podravka ajvar blagi i ljuti, Podravka jetrena pašteta, Lino vafelada duo, Fant mješavina za fino varivo, Fant mješavina za fini gulaš iz pećnice, Podravka krem juha od buće, Vegeta Asia, Fant mješavina za punjene paprike iz pećnice, Podravka krem juha od gljiva, Podravka krem juha od šparoga, Vegeta marinada s pivom, Dolcela Gourmet puding od vanilije s komadićima jagode, Dolcela gourmet puding od čokolade s komadićima narančine korice i Lino choco drink.
srebrna medalja podravki na moskovskom 24. "world foodu"	U moskovskom Ekspocentru "Krasnaja Presnja" održan je 24. Međunarod ni sajam prehrambenih proizvoda "World Food" u kojom je sudjelovala Po dravka. Važan događaj sajma bio je Međunarodno stručno natjecanje de gustacije prehrambenih proizvoda i pića "Proizvod godine 2015", u kojem je Podravka sudjelovala s proizvodom - Ajvar blagi. Za visoku kvalitetu i izniman prirodan okus Ajvar je dobio srebrnu medalju natječaja u nomina ciji "Prehrambeni proizvodi od prerađenog voća i povrća".

ponovno priznanje pečat bonity	Podravka Slovačka ponovila je svoj uspjeh, okitivši se priznanjem Pečat bonity. Riječ je o prestižnoj nagradi koju dodjeljuje slovačka Agencija za informiranje i marketing te Nacionalni informativni centar Slovačke repu blike koji je razvio model procjene poslovnih subjekata koristeći prediktiv ne metode financijskih analiza. Kriteriji za dobivanje priznanja iznimno su zahtjevni i tek mali postotak komercijalnih subjekata koji djeluju na slovač kom tržištu može se pohvaliti vlasnikom priznanja "Pečata bonity".
osvojena prestižna marketinška nagrada "w³"	U suradnji s marketinškom agencijom Adcorp, Podravkino poduzeće iz Sydneya osmislilo je vrlo zanimljivu marketinšku kampanju za razne ko munikacijske platforme bazirane na "on line" marketingu, promovirajući tako širok spektar Vegetinih proizvoda na australskom tržištu. Pored toga što je postigla impresivne rezultate, kampanja je osvojila i prestižno drugo/ srebrno mjesto na W³ Awards natjecanju u kategoriji hrane i pića.
vegeta.hr i podravka.hr – najbolje web stranice u 2015.	Podravka je još jednom dokazala da kreira trendove i kada je digitalno ko municiranje u pitanju i to s čak dvije osvojene Masterweb nagrade u kate goriji Najbolje korporativne web stranice 2015.
	Na konferenciji Web::Strategija 16 – Laboratorij digitalnog marketinga, do gađanju koje okuplja vodeće stručnjake iz područja it-a i digitalnog mar ketinga te nagoviješta buduće trendove, dodijeljene su Masterweb nagrade i uručena priznanja najboljima, među kojima je i Podravka.
	U kategoriji Najbolje korporativne web stranice 2015 među tri nagrađena rješenja su dvije Podravkine web stranice: Vegeta.hr (izvođač: Nivas d.o.o.) i Podravka.hr (izvođač: Web.burza).
četvrti put zaredom – slovak superbrands	Podravka na slovačkom tržištu s ponosom nosi naziv "Slovak Superbrands 2016". To je renomirano priznanje dobiveno do sada peti put, a ovo je već četvrta godina zaredom. Inače, Vegeta se u Slovačkoj prodaje pod markom Podravka, ali riječ je zapravo o istom proizvodu dodatka jelima, no pod imenom Podravka, uz sve Vegetine prepoznatljive atribute (plava boja, ku har, povrće).
podravka juhe bogatstvo povrća – proizvod godine u sloveniji	Nakon što su prošle godine slovenski potrošači izabrali Vegeta marinade za "Produkt leta", ove godine svoje povjerenje dali su Podravka juhama bo gatstvo povrća izabravši ih za najbolje u kategoriji juha. Nagrada "Produkt leta" dodjeljuje se svake godine za nove proizvode na tržištu, a dodjeljuju je potrošači, koji sudjeluju u nezavisnom istraživanju. Oni ocjenjuju nove proizvode u 4 kategorije: inovativnost, atraktivnost, zadovoljstvo i namje ra kupnje. Pečat "Produkt leta" garancija je potrošačima da su proizvodi nosioci ovog pečata najbolji proizvodi u pojedinoj kategoriji te olakšavaju donošenje odluke o kupnji.

najbolji proizvodi na "prodexpo 2016" u moskvi

Svoje je proizvode i poslovne mogućnosti Podravka predstavila i na 23. Međunarodnom sajmu prehrambenih proizvoda "ProdExpo 2016" u Moskvi. Važan događaj sajma je bio Međunarodni natječaj "Najbolji proizvod – 2016", na kojemu je Podravka dobila zlatnu medalju i diplomu Vegetu i Slatku papriku. Riječ je o najvećem sajmu prehrambenih proizvoda, pića i sirovina za njihovu proizvodnju na području Rusije i Istočne Europe, na kojemu je nastupilo više od 2.000 izlagača iz 65 zemalja.

žene su izabrale proizvod godine – vegeta i lino lada jaffa

U okviru projekta Proizvod godine, kojeg je četvrtu godinu zaredom organizirao najposjećeniji hrvatski ženski portal žena.hr, među najpopularnijim proizvodima prema sudu čitateljica portala žena.hr. na hrvatskom tržištu za 2015. godinu našla su se i dva Podravkina proizvoda. U kategoriji Gotovi proizvodi i namirnice nagradu za proizvod godine osvojila je Vegeta univerzalna, a u kategoriji Dječja hrana slavila je Lino lada jaffa.

U konkurenciji više od 500 nominiranih proizvoda iz segmenta roba široke potrošnje, glasanju se odazvalo gotovo dvadeset i osam tisuća čitateljica i čitatelja portala žena.hr. Čitateljice su odabrale najpopularnije proizvode podijeljene u 27 kategorija.

DRUŠTVENA ZAJEDNICA

podravka - društveno odgovoran partner zajednice u kojoj djeluje

Podravka promiče primjenu normi društveno odgovornog poslovanja te usklađenost gospodarstva s razvojnim ciljevima društvene zajednice i očuvanjem okoliša za buduće generacije.

Društveno odgovorno poslovanje sastavni je dio identiteta i poslovnih aktivnosti Grupe Podravka i predstavlja još jednu dodatnu vrijednost za kompaniju, uz kreativnost, povjerenje, strast, zadovoljstvo potrošača i izvrsnost.

Naime, svjesna svog utjecaja i odgovornosti prema društvenoj zajednici, Podravka je aktivno uključena u životne procese zaposlenika, ali i cijele zajednice u kojoj djeluje. Aktivno podupire i provodi programe informiranja i savjetovanja o očuvanju zdravlja svojih zaposlenika, članova njihovih obitelji i lokalne zajednice. Uz to, visokim standardima kvalitete proizvoda, Podravka je kroz dugi niz godina izgradila i očuvala povjerenje svojih kupaca. Odnos s partnerima gradi i održava uzajamnim poštovanjem i povjerenjem, a procesom proizvodnje nastoji trošiti što manje neobnovljivih resursa te proizvoditi manje otpada, vodeći posebno računa o očuvanju okoliša. Prisutna u domovima više od 60 godina, nastoji biti kompanija koja povjerenje potrošača podjednako ostvaruje pružanjem kulinarskog užitka i brigom za zdravlje.

Konkretnim projektima doprinosi razvoju i podizanju kvalitete života zaposlenika, ali i šire društvene zajednice pa od svog osnutka ulaže u znanost i obrazovanje, održivi razvoj, kulturu, umjetnost i sport te promiče korporativnu društvenu odgovornost. Kroz promociju zdravog načina života, profesionalno usavršavanje zaposlenika i poticanje njihove izvrsnosti i kreativnosti te osjećaj za potrebe društvene zajednice, djeluje društveno odgovorno prema organizacijama, udrugama i subjektima u lokalnoj zajednici u sjedištu u kojem djeluje, kao i drugim područjima u kojima ima registrirano poslovanje.

U budućem poslovanju Podravka će, sa zadovoljstvom, nastaviti ispunjavati želje i potrebe društvene zajednice kao i potrošača iz više od 40 država širom svijeta, jer je njihovo povjerenje potvrda ispravnog djelovanja.

AKTIVNOSTI NA PODRUČJU ZAŠTITE OKOLIŠA

Podravka d.d. kontinuirano razvija i poboljšava procese, proizvode i usluge s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. Temelj svih aktivnosti iz područja zaštite okoliša je Politika zaštite okoliša čiju okosnicu čine smjernice za stalno poboljšanje i smanjivanje svih vrsta onečišćenja. Služba Ekologije definira ciljeve koji su usmjereni na koordinaciju, internu komunikaciju te davanje prijedloga za poboljšanje aktivnosti u području zaštite okoliša.

Svi operativni zadaci službe Ekologija provođeni su s ciljem poboljšanja rezultata u redovnim aktivnostima na pročišćavanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom, zaštiti od štetnika, kontroli otpadnih voda te sudjelovanja u radu organizacija na području zaštite okoliša.

U cilju pravovremenog informiranja zaposlenika o obvezama koje proizlaze iz zakonskih propisa iz područja zaštite okoliša, u Podravki d.d. kontinuirano se prati i sustavno ažurira Lista zakona i pravilnika koja prati sve zakonske izmjene iz područja zaštite okoliša.

Podravka je i u 2015. godini kao redovna članica sudjelovala u radu:

• Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (hr psor)
• Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
• Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača pića (giupp) te
• Eko-ozre.

Slijedom definiranih temeljnih ciljeva Podravke u području zaštite okoliša u 2015. godini je proveden niz planiranih aktivnosti koje su rezultirale značajnim ekonomskim, okolišnim i društvenim rezultatima.

najvažnija ostvarenja u 2015. godini

• Započet je projekt za izgradnju kotlovnice na biomasu na industrijskoj zoni Danica. Ispunjeni su svi uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, a početak izgradnje predviđa se u 2016. godini.
• Namjena novog pogona kotlovnice je proizvodnja pare, a kao osnovno gorivo koristit će se šumska biomasa. Biomasa spada u kategoriju obnovljivih izvora energije i uvođenje takve tehnologije doprinosi mjerama za smanjenje emisija co2 iz energetskog sektora čime se još jednom pokazalo da Podravka pridonosi očuvanju okoliša.
• Ugrađen je i prvi solarni kolektor za pripremu potrošne tople vode na lokaciji A. Starčevića 32, Koprivnica s ciljem smanjenja potrošnje primarnog energenta-prirodnog plina, a samim time smanjuje se i količina proizvedenog co2.

• Uprava Podravke kupila je za potrebe menadžmenta električni automobil Tesla, a u poslovnom najmu ima dva električna vozila Mitsubishi i-Miev, namijenjenih za lokalnu vožnju. Nabavom vozila sa smanjenom emisijom co2, Podravka je još jednom pokazala kako prati i postavlja nove trendove, i što je najvažnije, vodi brigu o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.

• Aktivno sudjelovanje u aktivnostima koje proizlaze iz obveza definiranih Europskim sustavom trgovanja emisijama stakleničkih plinova (eu ets). Revidirani su Planovi praćenja emisija stakleničkih plinova, a s obzirom na promjene nastale integracijom Danice d.o.o. u Podravku d.d. Podravkin tim za ets, koji se sastoji od ovlaštenih i dodatno ovlaštenih predstavnika, svojim aktivnostima doprinosi pravovremenom ispunjavanju zakonskih obveza i predaji emisijskih jedinica u Registar unije te daje smjernice za kupnju emisijskih jedinica.

• Na lokaciji A. Starčevića 32, Koprivnica uveden je esco model s ciljem postizanja racionalnog načina korištenja vode
• Kontinuirano se prate svi energenti, a uvedeno je i preciznije praćenje odnosa između potrošnje i proizvodnje toplinske energije
• Sukladno zakonskoj regulativi, imenovani Povjerenik za otpad i Zamjenik povjerenika za otpad polazili su i uspješno završili program osnovne izobrazbe za gospodarenje otpadom
• Kanalizacijski sustav lokacije Starčevićeva, Koprivnica ispitan je na vodonepropusnost
• Na svim lokacijama Podravke d.d. nastavljeno je unaprjeđivanje sustava gospodarenja otpadom efikasnijim razvrstavanjem otpada, uređenjem prostora za privremeno skladištenje otpada te edukacijom zaposlenika.

CERTIFIKACIJE SUSTAVA UPRAVLJANJA PODRAVKE U 2015. GODINI

Tijekom 2015. godine od strane ovlaštenih certifikacijskih kuća provedeni su auditi sustava upravljanja kvalitetom i sigurnošću hrane prema nekoliko međunarodnih standarda.

Auditi su se odnosili na cijelu Podravka Grupu u rh osim Belupa, PodravkaPodravke Lagris, Češka te MirnaMirne d.d.

Obuhvaćene su sve organizacijske cjeline i procesi Podravke koje sudjeluju u lancu proizvodnje sigurne hrane -– "od polja do stola": Nabava→ Logistika→ Kontrola kvalitete→ Razvoj→ Marketing→ Proizvodnja→ Održavanje→ Ljudski potencijali→ Prodaja→i ostali.

Auditima je potvrđena sukladnost sa sljedećim međunarodnim standardima:

r.b.	standard	lokacije	ovlašteno tijelo
1	iso 9001:2008	Podravka d.d. (sve lokacije u rh) Danica d.o.o., Koprivnica	Certifikacijska kuća sgs
2	haccp prema Codex Alimentariusu	Podravka d.d. (sve lokacije u rh) Danica d.o.o., Koprivnica	Certifikacijska kuća sgs
3	ifs Food, Version 6 International Featured Standards - Food	Centrala Podravka d.d. , Koprivnica Tvornica juha i Vegete, Koprivnica Tvornica Dječje hrane i kremnih namaza, Koprivnica Tvornica Danica, Koprivnica Tvornica Kalnik, Varaždin Tvornica Povrće, Umag	Certifikacijska kuća sgs
4	brc, Issue 6 (British Retail Consortium) Global Standard for Food Safety	Centrala Podravka d.d., Koprivnica Tvornica juha i Vegete, Koprivnica Tvornica Dječje hrane i kremnih namaza, Koprivnica	Certifikacijska kuća sgs
5	fssc 22000 Food Safety System Certification	Danica d.o.o., Koprivnica	Certifikacijska kuća sgs
6	nsf	Tvornica Studenac, Lipik	nsf International
7	halal	Tvornica Danica, Koprivnica Tvornica juha i Vegete, Koprivnica Tvornica Dječje hrane i kremnih namaza, Koprivnica Tvornica Kalnik, Varaždin Tvornica Voće, Koprivnica Tvornica Koktel peciva, Koprivnica Podravska Klet, Koprivnica	Centar za certificiranje Halal kvalitete

r.b.	standard	lokacije	ovlašteno tijelo
8	kosher	Tvornica Kalnik, Varaždin Tvornica juha i Vegete, Koprivnica Tvornica Voće, Koprivnica Tvornica Koktel peciva, Koprivnica Mlin, Koprivnica	Rabin Kotel Da Don
9	eqm - emirates quality mark	Tvornica Studenac, Lipik	esma

U odnosu na prethodne godine tijekom 2015. došlo je do sljedećih promjena:

• Kosher certifikacija Mlina na zahtjev tržišta
• certifikacija Tvornice Povrće, Umag u skladu s ifs standardom
• eqm certifikacija Tvornice Studenac Lipik (Studena i Studenac) od strane esme

ŽIVOTOPISI ČLANOVA NADZORNOG ODBORA I UPRAVE

Životopisi članova nadzornog odbora Podravke d.d.

dubravko štimac predsjednik nadzornog odbora

Dubravko Štimac, predsjednik Nadzornog odbora Društva diplomirao je 1992. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a dvije godine kasnije magistrirao smjer Organizacija i menadžment. Profesionalno se usavršavao na Securities Processing Training programu u New Yorku u organizaciji The Bank of New York te programu Fund Managementa na City University Business School u Londonu.

Profesionalnu karijeru započinje kao samostalni referent prodaje u društvu Zagrebačka tvornica papira d.o.o., nastavlja na poslovima samostalnog referenta vanjskotrgovinskog poslovanja u društvu pbz-Investholding d.o.o. te ujedno postaje i voditelj sektora u tom društvu. Početkom 2001. godine postaje voditelj projekta mirovinske reforme u Privrednoj banci Zagreb d.d., a od listopada 2001. godine predsjednik je uprave društva pbz Croatia osiguranje d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima. Članom Nadzornog odbora Društva izabran je 2006. godine, a zamjenikom predsjednika Nadzornog odbora 2012. godine. Član je Odbora za nagrađivanje.

Dužnost predsjednika Nadzornog odbora Društva obavlja od 24. veljače 2012. godine.

mato crkvenac

zamjenik predsjednika nadzornog odbora

Mato Crkvenac, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Društva diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a poslijediplomski studij završio je na Institutu ekonomskih znanosti u Beogradu. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Profesionalnu karijeru započinje u Republičkom zavodu za planiranje, a pet godina kasnije postaje direktorom sektora Republičkog zavoda za privredna kretanja i ekonomsku politiku. Godine 1978. postaje generalni direktor Republičkog zavoda za planiranje i član Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, a 1986. godine postaje zastupnik i potpredsjednik Sabora Socijalističke Republike Hrvatske. Od 2000. godine do 2004. godine bio je ministar financija u Vladi rh, a kasnije i zastupnik u Hrvatskom saboru. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu bio je asistent i znanstveni asistent te je izabran za docenta. Četiri godine kasnije izabran je u zvanje izvanrednog profesora, a 1991. godine u zvanje redovitog profesora. Član je Revizorskog odbora Društva.

Dužnost zamjenika predsjednika Nadzornog odbora Društva obavlja od 24. veljače 2012. godine.

ivo družić član nadzornog odbora Ivo Družić, član Nadzornog odbora Društva diplomirao je na Ekonomtorirao 1988. godine. zbornicima. milan stojanović

skom fakultetu u Zagrebu 1973. godine, magistrirao 1981. godine te dok-Stalno je zaposlen na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu kao redoviti profesor u trajnom zvanju te je voditelj znanstvenog poslijediplomskog studija Ekonomija i razvoj. Kao gostujući znanstveni savjetnik 1990/91. godine

boravi u Brightonu, Engleska na University of Sussex, a kao znanstveni savjetnik 1994. godine na University of Pittsburgh u Sjedinjenim Američkim Državama. Bio je gostujući profesor 1995. godine na University of Beijing u Kini, a 1997/98. godine na University of Pittsburgh u Sjedinjenim Američkim Državama. Objavio je 2 knjige samostalno te 6 u suautorstvu (od kojih je dvije i uredio). Također je objavio i 19 znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom, 10 radova u zbornicima s međunarodnih znanstvenih skupova te 18 znanstvenih radova u domaćim časopisima i

Dužnost člana Nadzornog odbora Društva obavlja od 23. veljače 2012. godine.

je član Savjeta hanfa-e, član Odbora za standarde financijskog izvještava-

milan stojanović član nadzornog odbora	Milan Stojanović, član Nadzornog odbora Društva diplomirao je 1978. go dine na Fakultetu industrijske pedagogije u Zagrebu te je 1986. godine ma gistrirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
	Njegovu profesionalnu karijere obilježava 35 godina radnog staža na pozi cijama direktora ili menadžera u gospodarstvu. U dva mandata bio je za stupnik u Hrvatskom saboru, i to u razdoblju od 1990. do 1996. godine. Obnašao je i dužnost predsjednika Uprave Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Hrvatske. Objavio je niz istraživanja i radova iz područja marke tinga i gospodarstva te je dva puta dobio priznanje za najboljeg menadžera godine. Umirovljeni je gospodarstvenik te predsjednik Nadzornog odbora društva Zlatna Igla-Siscia d.o.o. Član je Odbora za nagrađivanje Društva.
	Dužnost člana Nadzornog odbora Društva obavlja od 6. srpnja 2012. godine.
ivana matovina članica nadzornog odbora	Ivana Matovina, članica Nadzornog odbora Društva diplomirala je 1996. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Računovodstvo i fi nancije.
	Profesionalnu karijeru započela je kao voditelj računovodstva, a 1997. go dine postala je direktoricom društva kpmg Croatia d.o.o. U 2009. godini postaje direktor i partner u društvu Cinotti savjetovanje d.o.o. te radi na poslovima revizije, interne revizije, računovodstvenog i poslovnog savje tovanja i edukacije. Krajem 2011. godine osniva društvo Antares revizija d.o.o., u kojem kao direktorica radi u sektoru revizorskih i savjetodavnih usluga. Bila je član Upravnog vijeća Hrvatske revizorske komore, a danas

	nja, predavač Hrvatske revizorske komore (predmet Revizija), a od 2008. godine je predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te je hrvatski ovlašteni revizor i ovlašteni računovođa Velike Britanije.
	Članica je Revizorskog odbora Društva te Nadzornog odbora društva be lupo d.d.
	Dužnost članice Nadzornog odbora Društva obavlja od 6. srpnja 2012. godine.
dinko novoselec član nadzornog odbora	Dinko Novoselec, član Nadzornog odbora Društva diplomirao je matema tiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a 2000. godine stekao je cfa (Chartered Financial Analyst) titulu u okviru cfa programa u organizaciji američkog udruženja investicijskih profesionalaca (cfa In stitute).
	Profesionalnu karijeru započeo je u Hrvatskoj narodnoj banci na poslovi ma upravljanja deviznim pričuvama. Krajem 1998. godine prelazi u Zagre bačku banku d.d. na mjesto voditelja analitičke službe, a potom prelazi u društvo zb Invest d.o.o. za upravljanje investicijskim fondovima na mjesto člana uprave. Od 2001. godine član je uprave društva Allianz zb d.o.o. druš tvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, a u travnju 2003. godi ne imenovan je predsjednikom Uprave društva Allianz zb d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Predsjednik je Revizorskog odbora Društva.
	Dužnost člana Nadzornog odbora Društva obavlja od 7. rujna 2010. godine.
petar vlaić član nadzornog odbora	Petar Vlaić, član Nadzornog odbora Društva diplomirao je na Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo u Ljubljani, nakon čega stječe i cfa (Chartered Financial Analyst) titulu u okviru cfa programa u organizaciji američkog udruženja investicijskih profesionalaca (cfa Institute).
	Profesionalnu karijeru započinje kao broker društva Ilirika d.d. iz Slove nije, a kasnije napreduje kao portfolio manager i voditelj trgovanja. Po dolasku u Zagreb postaje prvi fond menadžer u rh, u prvom hrvatskom investicijskom fondu Kaptol Proinvest. Kasnije radi kao voditelj trgovanja u društvu ib Austria d.o.o., nakon čega prelazi na mjesto fond menadžera u Središnjem nacionalnom fondu. Godine 2001. postaje predsjednik uprave društva Adriatic Invest d.o.o. – društva za upravljanje Plavim obveznim mirovinskim fondom. Krajem 2003. godine Plavom fondu pripajaju se Er ste omf i Helios omf te fond mijenja ime u Erste Plavi obvezni mirovinski fond. U vrijeme rada u društvu za upravljanje privatizacijskim investicij skim fondom bio je član većeg broja nadzornih odbora hrvatskih poduzeća. Član je Revizorskog odbora i predsjednik Odbora za nagrađivanje Društva.

Dužnost člana Nadzornog odbora Društva obavlja od 7. rujna 2010. godine.

petar miladin član nadzornog odbora	Petar Miladin, član Nadzornog odbora Društva diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu te 1999. godine magistrirao na Poslijediplomskom znanstvenom studiju iz trgovačkog prava i prava društava. Doktorsku di sertaciju pod naslovom "Plaćanje doznakom" obranio je 2005. godine na istom fakultetu te je stekao akademski stupanj doktora društvenih znanosti, znanstveno polje pravo.
	Neposredno po završetku studija radio je kao pripravnik na Općinskom i Trgovačkom sudu u Zagrebu.
	Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlio se 1997. godine u surad ničkom zvanju mlađeg asistenta na Katedri za trgovačko pravo i pravo društa va. U prosincu 1999. godine izabran je u suradničko zvanje asistenta na istoj katedri na kojoj kasnije radi kao viši asistent. Kao docent radi od 2005. godine, a od 2009. godine kao izvanredni profesor. Objavio je dvadesetak znanstvenih radova iz područja trgovačkog prava, prava društava i bankarskog prava.
	Dužnost člana Nadzornog odbora Društva obavlja od 7. rujna 2010. godine.
ksenija horvat članica nadzornog odbora	Ksenija Horvat, članica Nadzornog odbora Društva, profesionalnu karijeru započinje u Podravki 1984. godine na administrativnim poslovima, a na kon uspješnog školovanja uz rad, počela je raditi na referentskim poslovi ma u Tržištu rh gdje je i danas.
	Od 2001. godine kao povjerenica većinskog sindikata u Podravki – Sindi kata ppdiv-a, prelazi na puno radno vrijeme za sindikat i od tog vremena pa sve do danas jedna je od vodećih sindikalnih pregovarača za unaprje đenje prava Podravkinih radnika kroz kolektivni ugovor Grupe Podravka.
	2002. godine prvi je put izabrana u Radničko vijeće podravke d.d. u kojem od 2013. godine do danas obnaša dužnost predsjednice.
	Predstavnica radnika u Nadzornom odboru Podravke prvi je put bila od 2004. – 2012. godine i u tom razdoblju obnašala je dužnost i zamjenice predsjednika Nadzornog odbora te vršiteljice dužnosti predsjednika Nad zornog odbora u razdoblju 2009./2010. godine.
	Imenovana je kao predstavnica radnika u Nadzorni odbor od strane Rad ničkog vijeća Društva i dužnost članice Nadzornog odbora Društva obavlja od 1. srpnja 2015. godine.
martinka marđetko-vuković članica nadzornog odbora	Martinka Marđetko-Vuković, članica Nadzornog odbora Društva diplomi rani je inženjer sigurnosti te je završila i višu poljoprivrednu školu.
	Profesionalnu karijeru započinje 1979. godine na administrativnim poslo

vima u Društvu, a kasnije napreduje na poziciju planera-analitičara. Profe-

sionalna zaduženja obavljala je u Ekonomskom centru u Društvu, a kasnije i u Kontrolingu. Predsjednica je Nezavisnog sindikata Društva te je ujedno i članica Radničkog vijeća, i to od osnivanja prvih radničkih vijeća 1996. godine, kada je obavljala i funkciju dopredsjednice. Danas radi kao savjetnica direktora sektora za zaštitu na radu u Ljudskim potencijalima Društva. Članicom Nadzornog odbora Izdavatelja izabrana je od strane Radničkog vijeća Društva.

Dužnost članice Nadzornog odbora Društva obavljala je u razdoblju od 8. travnja 2011. do 30. lipnja 2015. godine.

Životopisi članova Uprave Podravke d.d.

zvonimir mršić predsjednik uprave	Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Društva diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, uspješno završio specijalistički fba (Funda mentals of Business Administration) program na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te certificirani program za članove nadzornih odbora.
	Između ostalog, član je Savjeta Hrvatske udruge poslodavaca, a u listopa du 2014. godine izabran je za potpredsjednika Udruge hrvatskih izvoznika (hiz). Od 1990. godine kada se pridružuje Društvu, pa sve do 1998. godine obavlja dužnost direktora Službe za odnose s javnošću.
	Uz poslovnu, gradi i vrlo uspješnu političku karijeru obnašajući dužnost zamjenika gradonačelnika, a potom i gradonačelnika Grada Koprivnice u tri mandata.
	Dužnost predsjednika Uprave Društva obavlja od 24. veljače 2012. godine.
olivija jakupec članica uprave	Olivija Jakupec, članica Uprave Društva diplomirala je na Fakultetu organi zacije i informatike u Varaždinu, a usavršavala se u međunarodnoj poslov noj školi Center, Brdo kod Kranja.
	Poslovnu karijeru započinje u Društvu 1992. godine kao Product manager za program Ferrero te je zadužena za promociju i provođenje marketinških aktivnosti na tržištu rh. Godinu dana kasnije postaje Marketing manager u ovisnom društvu u Bugarskoj, za čije je osnivanje i odgovorna te obav lja marketinške aktivnosti na predmetnom tržištu. Direktoricom ovisnog društva u Rusiji, za čije je osnivanje i odgovorna, imenovana je 1997. go dine te radi na postavljanju poslovnog modela Društva na ruskom tržištu. U Koprivnicu se vraća 2001. godine i preuzima poslove direktorice Službe za komuniciranje s tržištem. U Nexe Grupi počinje raditi 2004. godine kao direktorica Nexe u Bosni i Hercegovini. Od 2007. godine radi kao pomoć nica direktora podružnice društva Jadransko osiguranje d.d. u Koprivnici.
	Dužnost članice Uprave Društva obavlja od 24. veljače 2012. godine.
miroslav klepač član uprave	Miroslav Klepač, član Uprave Društva diplomirao je bankarstvo i financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Završio je i Međunarodnu poslovnu školu (iedc) u Bledu, Slovenija te stekao titulu magistra poslovnog uprav ljanja (Master of Business Administration - mba), kao i niz drugih među narodnih stručnih seminara iz područja financija, kontrolinga, projektnog menadžmenta te razvoja ljudskih potencijala.
	Profesionalnu karijeru započinje u caib - Investment Bank of Austria Cre ditantstalt Group na središnjim i istočnoeuropskim tržištima te na vođenju

projekata spajanja i preuzimanja. Od 2000. godine radi kao savjetnik predsjednika Uprave društva Hrvatski Telekom d.d. na poslovima financijskih i operativnih analiza i aktivnostima unutar grupe za akvizicije. Dvije godine kasnije postaje direktor kontrolinga društva ht mobilne komunikacije d.o.o., a 2004. godine izvršni direktor društva T-Mobile Hrvatska d.o.o. za strategiju. Godinu dana kasnije imenovan je članom uprave Allianz Zagreb d.d., 2008. godine postaje član Uprave i financijski direktor društva Iskon Internet d.d., a 2009. godine privremeno je imenovan i članom Uprave ht d.o.o. BiH te potom članom Nadzornog odbora tog društva.

Dužnost člana Uprave Društva obavlja od 24. veljače 2012. godine.

hrvoje kolarić

član uprave

Hrvoje Kolarić, član Uprave Društva diplomirao je 1998. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu te je na Međunarodnoj poslovnoj školi (iedc) u Bledu, Slovenija stekao titulu magistra poslovnog upravljanja (Master of Business Administration – mba). Aktivno je sudjelovao i na brojnim edukacijama za usvajanje prodajnih i pregovaračkih vještina, treninzima za prvu liniju menadžmenta, učinkovitost prodaje, osposobljavanje u pitanjima financija i sl.

U profesionalnoj karijeri ističu se njegove pozicije direktora farmaceutike i razvoja poslovanja u društvu Bristol-Myers Squibb, direktora farmaceutike društva PharmaSwiss te direktora društva PharmaSwiss d.o.o., Hrvatska. U svojoj karijeri vodi i poslovne procese vezane uz suradnju s društvom belupo d.d. u proizvodnji kardiološke palete proizvoda Pravachol. U ranijoj profesionalnoj karijeri bio je i menadžer Odjela poslova farmaceutike predstavništva za Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu društva Bristol-Myers Squibb, kao i menadžer za alergološke i respiratorne proizvode predstavništva u Hrvatskoj društva Schering-Plough.

Na mjesto člana Uprave društva belupo d.d. zaduženog za marketing, prodaju te međunarodna tržišta imenovan je 2005. godine te ponovno 2010. godine.

Dvije godine kasnije imenovan je predsjednikom Uprave društva belupo d.d.

Dužnost člana Uprave Društva obavlja od 20. prosinca 2012. godine.

REZULTATI POSLOVANJA

glavna obilježja rezultata poslovanja podravke d.d. u 2015. godini (neprekinuto i prekinuto poslovanje)

Podravka d.d. je u 2015. godini ostvarila 1.870,6 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je rast od 6,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rast prihoda od prodaje je ponajviše rezultat rasta prihoda od prodaje kategorije kulinarstvo te kategorije dječja hrana, hrana za doručak i ostala hrana.

Ukupni poslovni rashodi Podravke d.d. u 2015. godini iznose 1.794,2 milijuna kuna što je 9,2% više u odnosu na 2014. godinu. Pritom su najveći rast zabilježili troškovi prodaje i distribucije te marketinga.

Posljedično na kretanje poslovnih prihoda i rashoda, operativna dobit Podravke d.d. u 2015. godini iznosi 91,2 milijuna kuna, dok je u 2014. godini iznosila 130,3 milijuna kuna. Na operativni rezultat utjecala je i integracija Danice u 2015. godini.

U 2015. godini ostvareni su neto financijski prihodi od 53,1 milijun kuna, dok je porezna obveza negativna i uvećava neto dobit za 12,7 milijuna kuna uslijed, među ostalim, iskorištavanja poreznih gubitaka konsolidirane kompanije Danica. Podravka d.d. je uslijed svega navedenog ostvarila 157,0 milijuna kuna neto dobiti u 2015. godini.

Ukupna imovina Podravke d.d. na 31. prosinca 2015. iznosi 3.259,1 milijun kuna i u odnosu na kraj 2014. godine veća je za 26,2%, što je posljedica konsolidacije kompanije Danica. Najveća promjena dogodila se u dugotrajnoj imovini koja je porasla za 43,9% u promatranom razdoblju. Na strani pasive, najveća promjena se dogodila na stavci dioničkog kapitala koja je povećana za 58,5% uslijed odluke o reinvestiranju neto dobiti iz 2014. godine i izdavanja 1.700.000 novih dionica po nominalnoj vrijednosti od 220,00 kuna po dionici. Na Glavnoj skupštini održanoj 3. lipnja 2015. godine donesena je odluka o reinvestiranju neto dobiti za 2014. godinu na način da se dio neto dobiti upotrijebi za povećanje temeljnog kapitala Podravke d.d.

Novčani tijek od poslovnih aktivnosti je u 2015. godini iznosio 92,7 milijuna kuna na što je utjecalo ostvareno operativno poslovanje te kretanje radnog kapitala. Novčani tijek od investicijskih aktivnosti je istovremeno iznosio negativnih 533,4 milijuna kuna ponajviše uslijed novčanih izdataka za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata, što je povezano s akvizicijom Grupe Žito. U istom razdoblju novčani tijek od financijskih aktivnosti iznosio je pozitivnih 447,4 milijuna kuna, prvenstveno uslijed primitaka od izdanih novih 1.700.000 dionica. Ukupno je u 2015. godine došlo do povećanja novca i novčanih ekvivalenata od 6,6 milijuna kuna uslijed čega je iznos novca i novčanih ekvivalenata na 31. prosinca 2015. godine bio 95,4 milijuna kuna.

Podravka d.d. je dio poslovanja koji se odnosi na poslovni segment pića klasificirala kao prekinuto poslovanje te ga od datuma reklasifikacije ne prati i ne analizira kao strateško poslovno područje. U nastavku su prezentirana ključna obilježja poslovanja Podravke d.d. koja se odnose na neprekinuto poslovanje.

(u milijunima kuna)	2015.	% prihoda od prodaje	2014.	% prihoda od prodaje	promjena
prihodi od prodaje	1.781,7	100,0%	1.668,2	100,0%	6,8%
troškovi sadržani u prodanim proizvodima	(1.178,7)	(66,2%)	(1.035,8)	(62,1%)	13,8%
bruto dobit	603,0	33,8%	632,3	37,9%	(4,6%)
ostali prihodi	14,8	0,8%	18,1	1,1%	(18,3%)
opći i administrativni troškovi	(165,0)	(9,3%)	(182,7)	(11,0%)	(9,7%)
troškovi prodaje i distribucije	(178,4)	(10,0%)	(166,1)	(10,0%)	7,4%
troškovi marketinga	(160,8)	(9,0%)	(143,3)	(8,6%)	12,2%
ostali troškovi	(5,0)	(0,3%)	(6,3)	(0,4%)	(20,8%)
operativna dobit	108,6	6,1%	151,9	9,1%	(28,5%)
financijski prihodi	94,4	5,3%	116,8	7,0%	(19,2%)
financijski troškovi	(41,3)	(2,3%)	(45,1)	(2,7%)	(8,4%)
neto financijski prihodi / (troškovi)	53,1	3,0%	71,7	4,3%	(25,9%)
dobit prije poreza	161,7	9,1%	223,6	13,4%	(27,7%)
porez na dobit	12,7	0,7%	(0,4)	(0,0%)	(3.392,7%)
dobit tekuće godine iz neprekinutog poslovanja	174,4	9,8%	223,2	13,4%	(21,9%)

glavna obilježja rezultata neprekinutog poslovanja podravke d.d. u 2015. godini

Podravka d.d. je u 2015. godini ostvarila 1,7 milijardi kuna prihoda od prodaje iz neprekinutog poslovanja, što je rast od 6,8% u odnosu na 2014. godinu. Operativna dobit je u promatranom razdoblju iznosila 108,6 milijuna kuna, što je 28,5% niže u odnosu na usporedno razdoblje. Dobit tekuće godine iz neprekinutog poslovanja je u 2015. godini iznosila 174,4 milijuna kuna, dok je u 2014. godini iznosila 223,2 milijuna kuna.

glavna obilježja rezultata prekinutog poslovanja podravke d.d. u 2015. godini

Odlukom Uprave Društva od dana 20. lipnja 2013. objavljena je namjera pokretanja postupka za izlazak iz poslovnog programa Pića radi unapređenja poslovanja, smanjenja operativnih troškova i jačanja inovativnosti i konkurentnosti kompanije u njenim ključnim poslovnim programima. Na datum izvještavanja Društvo je program Pića klasificiralo kao prekinuto poslovanje u skladu s msfi.

(u milijunima kuna)	2015.	% prihoda od prodaje	2014.	% prihoda od prodaje	promjena
prihodi od prodaje	88,9	100,0%	87,8	100,0%	1,2%
troškovi sadržani u prodanim proizvodima	(57,6)	(64,7%)	(59,1)	(67,3%)	(2,6%)
bruto dobit	31,4	35,3%	28,7	32,7%	9,1%
operativni troškovi	(37,3)	(41,9%)	(39,1)	(44,5%)	(4,6%)
ostali troškovi	(11,5)	(12,9%)	(11,2)	(12,7%)	2,4%
operativni gubitak	(17,4)	(19,6%)	(21,5)	(24,5%)	(19,2%)
gubitak prije poreza	(17,4)	(19,6%)	(21,5)	(24,5%)	(19,2%)
porez na dobit	-	-	-	-	-
gubitak tekuće godine iz prekinutog poslovanja	(17,4)	(19,6%)	(21,5)	(24,5%)	(19,2%)

Prihodi od prodaje segmenta pića su u 2015. godini bili blago iznad usporednog razdoblja. Protom su troškovi sadržani u prodanim proizvodima 2,6% niži, što je rezultiralo rastom bruto dobiti od 9,1%. Operativni troškovi su u promatranom razdoblju niži za 4,6% te je na kraju operativni gubitak iznosio 17,4 milijuna kuna.

OČEKIVANI RAZVOJ

ostvarivanje rasta	Cilj Podravke je rast i razvoj kompanije kroz kvalitetno upravljanje asor
	timanom s fokusom na ključne marke (Vegeta, Podravka, Lino i Dolcela),
	operativnu efikasnost te dugoročnu profitabilnost.

Daljnja internacionalizacija poslovanja, očuvanje pozicija na domaćem tržištu te modernizacija procesa bit će u fokusu kompanije i u narednim razdobljima. Osim organskog rasta, očekuje se i širenje poslovanja anorganski – akvizicijama te strateškim savezima.

U oba strateška poslovna područja, Prehrani i Farmaceutici, pokrenut je snažan inovacijski ciklus te je dodatan potencijal rasta nastavak suradnje između ovih dvaju poslovnih područja kojom se želi ostvariti sinergija.

Na tržištima Adria regije Podravka teži biti vodeći proizvođač brandiranih proizvoda podupiranjem svih aktivnosti vezanih uz jačanje tržišnih pozicija, konsolidacijom prehrambenog dijela poslovanja te širenjem asortimana. U regiji Europa Podravka teži unapređenju poslovanja s fokusom na profitabilnije kategorije, te jačanju prisutnosti na tržištu Zapadne Europe.

Na tržištima Rusije, Baltika i znd brandovi Podravke su prepoznatljivi i dobro pozicionirani. Rast se planira ostvariti širenjem asortimana, te jačanjem distribucije u trgovačkim lancima.

Rast prihoda očekuje se i na Novim tržištima, a posebno zbog uspostave poslovanja na tržištu Kine, Bliskog istoka i Afrike, čime Podravka pokazuje odlučnost u daljnjem jačanju internacionalizacije poslovanja. Na spomenutim tržištima nastojat će se iskoristiti puni potencijal najjačih Podravkinih robnih marki Vegeta, Podravka, Dolcela i Lino.

• opći strateški ciljevi Zadovoljiti interese vlasnika i dionika rastom i razvojem poslovanja te internom efikasnošću.
• Biti vodeća prehrambena kompanija na definiranim tržištima od strateškog značaja.
• Biti lider ili jak drugi konkurent u definiranim strateškim poslovnim programima na strateškim tržištima.
• Povećati stopu internacionalizacije razvojem poslovanja na međunarodnim tržištima.
• Razinom troškovne i proizvodne efikasnosti biti u korak ili ispred prosjeka industrija u kojima Podravka posluje na ključnim tržištima.
• Smanjenjem troškova nabave, prodaje i distribucije te općih i administrativnih troškova omogućiti veća ulaganja u marketing te istraživanje i razvoj proizvoda.
• Boljim financijskim upravljanjem omogućiti poboljšanje novčanog toka nužnog za optimalno operativno poslovanje.
• Pružiti nova i inovativna kulinarska rješenja za potrošače.
• Svojim aktivnostima pridonijeti i razvoju opće društvene zajednice.

Ključni čimbenici uspjeha

Tri stupa uspjeha:

i. snage i vrijednosti kompanije Zaposlenici

Ključ uspjeha Podravke su dinamični, kreativni i uspješni zaposlenici te njihova znanja i vještine. Kreativnost, povjerenje, strast, zadovoljstvo potrošača i izvrsnost glavne su vrijednosti Podravke i čine značajnu komparativnu prednost na tržištu.

Kvaliteta

Osobina koja je vrijednost svakog pojedinog proizvoda Podravke je – kvaliteta. Svaki proizvod koji nosi ime Podravka rezultat je višegodišnje tradicije, know-howa i brige za potrošačevo zdravlje i dobrobit.

Podravkine marke i povjerenje potrošača

Dokaz snage Podravkinih marki i brige za potrošača je povjerenje koje je stečeno u Hrvatskoj, regiji, Europi i širom svijeta. Povjerenje potrošača nužno je za rast kompanije te je ključan element za gradnju uspješnog branda.

Dugogodišnja tradicija

Podravka je kroz dugi niz godina izgradila i očuvala povjerenje svojih kupaca fokusirajući se na dva bitna elementa – kvalitetu i brigu za potrošača.

Široka distributivna mreža

Podravka ima razvijenu distributivnu mrežu u Hrvatskoj i devet zemalja regije koje uključuju Centralnu i Jugoistočnu Europu.

Odnosi s partnerima

Trenutni i budući partneri te potrošači najvrjedniji su vanjski potencijal kompanije i stoga im se pristupa s posebnom pažnjom u otvorenoj i odgovornoj komunikaciji. Kompanija stvara povjerenje na temelju uzajamnog poštovanja kako zaposlenika, tako i klijenata i potrošača.

ii. profitabilan rast Vegeta, Podravka i Lino

Podravka će se fokusirati na brandove koji imaju značajnu perspektivu na internacionalnim tržištima i od kojih očekujemo nadprosječan rast, a to su Vegeta, Podravka i Lino.

Razvoj tržišta

Podravka Grupu čini Podravka d.d. te 35 društava, što je dokaz snage kompanije i kvalitete usluge koju pružamo. Cilj svakog poduzeća i predstavništva je aktivno razvijati poslovanje te zadržati ili ostvariti liderske pozicije na tržištu.

Internacionalizacija

Ključni čimbenik razvoja kompanije bit će daljnja internacionalizacija po-

slovanja sa snažnim iskorakom na međunarodna tržišta čime bi se u narednom periodu značajno trebali povećati prihodi.

Investicije u poslovanje

Povećanjem operativne efikasnosti oslobađa se dodatni kapital koji Podravka namjerava investirati u poslovanje. Započet je investicijski ciklus i značajnija ulaganja u marketing na tržištima od kojih se očekuje budući rast.

Strateška partnerstva i akvizicije

Podravka razvoj poslovanja planira kako na organskom, tako i na anorganskom rastu – akvizicijama i strateškim savezima.

Sinergija prehrane i farmaceutike

Kompanija namjerava postići sinergije prehrane i farmaceutike budući da postoje zajednički elementi te nova tržišta i kategorije koje ovakva suradnja može razviti.

Društvena odgovornost i održivi razvoj

U skladu s načelima održivosti i odgovornog poslovanja Podravka nastoji koristiti manje resursa te proizvoditi manje otpada. Stoga smo posvećeni osluškivanju potreba potrošača, zaposlenika i lokalnih zajednica, predanom radu na razvoju i kvaliteti proizvoda te stalnoj brizi za zdravlje i okoliš.

iii. operativna efikasnost Troškovna efikasnost Ključni element efikasnog poslovanja je upravljanje troškovima: Podravka će nastaviti usavršavati svoje procese i aktivnosti s ciljem još bolje kontrole i smanjenja udjela troškova u poslovanju. Razvoj internih kompetencija Dijeljenjem znanja među zaposlenicima, vlastitim edukacijama i iskustvom Podravka brine o kompetencijama svojih zaposlenika, poboljšanju internih procesa i poticanju inovacija unutar kompanije. Restrukturiranje neprofitabilnih područja Podravka nastavlja proces restrukturiranja s ciljem daljnjeg regionalnog i internacionalnog rasta i razvoja. Nakon izlaska iz nisko profitabilnih segmenata, Podravka je pokazala da fokus stavlja na profitabilnost restrukturiranjem određenih područja i tako namjerava osloboditi kapital za ulaganje u profitabilnije kategorije.

Pročišćavanje proizvodnog asortimana

Brigom za asortiman Podravka nastoji razumjeti potrošača, pružiti mu visokokvalitetne proizvode, ojačati vlastite marke te ujedno brinuti o profitabilnosti brandova.

Kaskadiranje strategije – jasni ciljevi i odgovornosti

Podravka daje važnost strategiji, ciljevima i kaskadiranju na niže organizacijske jedinice uvodeći u svoje poslovanje Balanced Scorecard rješenje. Time jasno definira individualne odgovornosti i zaduženja koja se moraju ispuniti kako bi se ostvarili zadani ciljevi.

Generiranje baze za profitabilan rast

Korištenjem svih resursa aktivno ćemo raditi na povećanju efikasnosti cijele kompanije, jačati interne snage i sposobnosti te se ulaganjima fokusirati na strateške brandove na ključnim tržištima.

Strategija kroz poslovne perspektive

S ciljem kaskadiranja strategije te željom da svaki zaposlenik zna na koji način sudjeluje u ostvarivanju višegodišnjih planova kompanije, Podravka je u procesu implementacije Balanced Scorecard sustava. Dodatno, želja je pratiti jesu li ključni projekti i inicijative u skladu sa strategijom i postavljenim ciljevima. U tu svrhu postavljeni su pokazatelji koji prate ispunjavanje ciljeva kroz četiri poslovne perspektive:

• 1. Učenje i rast
• Kontinuirano povećanje ukupnog znanja i kompetencija u kompaniji
• Daljnji razvoj inovativne i kompetitivne kulture

2. Interni procesi

• Fokus na stalnom unaprjeđenju internih procesa
• Razvoj novih proizvoda, tržišta i kanala distribucije
• Društvena odgovornost i briga za održivi razvoj
• 3. Kupci i potrošači
• Usmjerenost na postizanje najviše razine zadovoljstva potrošača
• Unaprjeđenje odnosa s kupcima i partnerima

4. Financije

• Zadovoljiti interese dioničara
• Smanjivanje troškova, povećanje profitabilnosti i povrata na kapital

ČIMBENICI RIZIKA

U svom poslovanju Podravka je izložena rizicima tipičnim za gospodarske subjekte koji posluju na pojedinim nacionalnim i regionalnim tržištima, a naročito onima iz prehramben industrije. Podravka je također izložena različitim ekonomskim i političkim rizicima koji mogu imati utjecaja na realizaciju strateških poslovnih odluka te redovno odvijanje poslovanja, bilo na nivou neke zemlje, ali i šire.

Zakonska regulativa pojedinih država kao što su porezno zakonodavstvo, ograničenja glede definiranja cijena na tržištu, sigurnost proizvoda, reklamacije, zaštita intelektualnog vlasništva i znakova, patenata, tržišno natjecanje, sigurnost i zaštita zaposlenika, korporativne politike, propisi vezani uz zapošljavanje i radna prava, i sl. također imaju utjecaja na mogućnost ostvarivanja rasta i planirane profitabilnosti na nekom tržištu. Nedostatak prilagodbe tim propisima mogao bi imati znatan učinak na troškove vezane uz odvijanje poslovanja, kao i općenito reputaciju kompanije.

Stoga, Podravka koristi vlastite, ali i vanjske stručnjake iz pojedinih područja ekspertize kako bi osigurala usklađenost s normama koje uređuju pojedina područja. Jednako tako, prodaja i operacije pod utjecajem su i socijalnih i političkih nemira, što do izražaja dolazi u situacijama kada kompanije posluju u zemljama u razvoju koje s jedne strane imaju velike potencijale rasta, no izlažu kompaniju i većim političkim, ekonomskim i socijalnim rizicima. Usprkos tome, Podravka očekuje da će njeno višegodišnje prisustvo i prepoznavanje prilika na tim tržištima omogućiti da nastavi razvijati svoje poslovanje. Također, Podravka će se kroz inovacije i prilagodbe asortimana proizvoda, zajedno s primjerenim prodajnim cijenama i pregovaračkom politikom prema kupcima, prilagođavati makroekonomskim uvjetima svakog pojedinog tržišta kako bi spremno odgovorila na njihove izazove.

upravljanje robnim markama Uvjeti poslovanja na tržištima na kojima Podravka posluje su izazovni zbog međunarodne i lokalne konkurencije, ali i zbog pada potrošačke moći na domaćem i nekim drugim tržištima. U situaciji kada potražnja potrošača raste sporo i cjenovno je vrlo osjetljiva, uspjeh kompanija koje su orijentirane na proizvode prepoznatljivih robnih marki uvelike ovisi o njihovoj sposobnosti da budu inovativni i istovremeno cjenovno konkurentni.

Jednako tako, potrošačke navike, ukusi i preferencije konstantno se mijenjaju, stoga se Podravka stalno suočava s potrebom da ih pokuša predvidjeti te svoje proizvode i robne marke prilagoditi tim promjenama. Rezultat toga je kontinuirano osmišljavanje i razvijanje inovativnih rješenja Podravke u skladu s očekivanjima njenih potrošača, budući da je to jedan od važnih čimbenika u ostvarenju planova prodaje, odnosno ukupnih rezultata poslovanja.

Kroz dosadašnje kontinuirane inovacije unutar postojećeg asortimana i lansiranja novih kategorija, Podravka potvrđuje da je nositelj trendova u prehrani u Hrvatskoj, ali i regiji.

upravljanje segmentima poslovanja	Kao kompanija koja ostvarenje svojih ciljeva vidi kako kroz organski, tako i anorganski rast poslovanja, značajan utjecaj na mogućnosti tog rasta ima optimalan odabir strateških segmenata kategorija proizvoda, tržišta te ka nala prodaje. Iz tog razloga Podravka posvećuje veliku pažnju evaluaciji i donošenju odluka o strateškim investicijama te razmatranju prilika koje potencijalno mogu pridonijeti ostvarenju dodatne vrijednosti za ulagače. Pored toga, posebna pažnja posvećuje se praćenju i analizi segmenata i tr žišta za koje se procjenjuje da nemaju dugoročnog potencijala za ostvarenje željenih poslovnih rezultata.
	Poslovanje Podravke djelomično je pod utjecajem i vremenskih (ne)prilika, koje mogu imati direktan utjecaj na ostvarenje planiranog nivoa prihoda, pri čemu je taj utjecaj najznačajnije izražen u segmentu Pića iz kojeg druš tvo namjerava izaći prodajom najboljem ponuđaču.
	Tijekom 2015. godine inicirane su aktivnosti koje bi trebale rezultirati ja čom rasprostranjenosti na tržištima Bliskog istoka, Kine i Afrike. Na taj način želi se iskazati usmjerenost na bolju iskoristivost potencijala i ras položivih kapaciteta te optimalizacijom fokusiranosti na kategorije i na ze mljopisne regije stvoriti kvalitetniji preduvjeti za daljnji rast i razvoj poslo vanja Podravke.
upravljanje odnosa s klijentima	Podravka je svjesna iznimne važnosti razvoja i održavanja odnosa sa svo jim klijentima kako bi osigurala željenu poziciju svojih proizvoda na pro dajnim mjestima.
	Svojim marketinškim strategijama, planovima aktivnosti na prodajnim mjestima te planovima orijentiranima na jačanje prepoznatljivosti robnih marki, Podravka djeluje na intenzitet potražnje za proizvodima, a time i pregovaračke pozicije prilikom definiranja uvjeta poslovanja s klijentima.
	Osim toga, Podravka ulaže napore da kroz harmonizaciju i optimizaciju postojećih cjenovnih politika i razina cijena na postojećim tržištima osi gura preduvjete za nastavak uspješnog dugoročnog rasta. Samim time se utječe na izbjegavanje erozija profitnih marži, odnosno na smanjenje rizika neostvarivanja planirane realizacije prodaje.
upravljanje upravljačkim i kadrovskim rizicima	Unapređenje poslovnih procesa, kao jedan od važnih ciljeva, zahtijeva promjene u kvalifikacijskoj strukturi zaposlenih na čemu se zadnjih go dina intenzivno radi, a kvalitetnim programima zbrinjavanja viška radne snage utječe se na starosnu strukturu kompanije. Kadrovski potencijal je dan je od bitnih čimbenika rasta Podravke, koja kontinuirano ulaže u nji hovo stručno usavršavanje i obrazovanje. Podravka provodi periodičnu evaluaciju rezultata menadžmenta, uključujući procjenu njihovih vješti na upravljanja kako bi ostvarila pretpostavke za dugoročno ostvarivanje

svojih ciljeva.

upravljanje ekološkim i rizicima osiguranja kvalitete i sigurnosti proizvoda

Kvaliteta i sigurnost proizvoda Podravke od neprocjenjive su važnosti za očuvanje reputacije njenih robnih marki, kao i kompanije uopće. Visoku kvalitetu proizvoda jamče kvalitetne sirovine, moderni tehnološki procesi i znanja koja se primjenjuju u njihovoj proizvodnji. Podravka vodi računa o zdravlju i prehrambenim potrebama svojih korisnika te praktičnosti njihove konzumacije i sigurnosti. Posebna pažnja se posvećuje definiranju i provođenju aktivnosti koje se baziraju na procjeni kritičnih područja u lancu opskrbe i proizvodnje u svrhu zaštite od kontaminacije i krivotvorenja.

Osiguranje kvalitete temelji se na sustavu kontrole kvalitete, implementaciji, održavanju i razvoju integriranog sustava upravljanja koji se temelji na normama, propisima i principima sukladno Podravkinom sustavu upravljanja kvalitetom i sigurnošću hrane, kao i kontinuiranoj izobrazbi zaposlenika.

Svi proizvodi i poslovni procesi utemeljeni su na načelima upravljanja kvalitetom, uključujući odabir dobavljača ulaznih materijala kako bi se osigurala zahtijevana kvaliteta gotovog proizvoda. Vodi se sustavna i stalna briga o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti proizvoda sukladno zakonskim propisima rh, eu te ostalih zemalja u kojima se posluje, kao i o prilagodbi i sigurnosti it sustava koji služe kao podrška cjelokupnom poslovanju Podravke.

financijski rizici Podravka je, uslijed svojih aktivnosti, izložena čitavom nizu financijskih rizika: tržišnom riziku (uključujući valutni, kamatni i cjenovni rizik), kreditnom riziku i riziku likvidnosti.

Izloženost valutnom, kamatnom i kreditnom riziku javlja se tijekom redovnog poslovanja. Upravljanje navedenim rizicima provodi sektor Riznica, odnosno financijske službe pojedinih društava zajedno s aktivnim upravljanjem ulaganja viška likvidnosti te aktivnim upravljanjem financijskom imovinom i obvezama.

Valutni rizik

Podravka određene transakcije obavlja u stranoj valuti te je po tom pitanju izložena rizicima promjene valutnih tečajeva, pri čemu se najveća izloženost promjeni tečaja hrvatske kune tijekom 2015. godine javljala u odnosu na rub i rsd.

Tečajni rizici proizlaze iz poslovanja povezanih društava na inozemnim tržištima te nabave prehrambenih sirovina na međunarodnom tržištu što se velikim dijelom obavlja u valutama eur i usd. Jednako tako, Podravka se u značajnom dijelu financira putem kredita denominiranih u stranim valutama. Tijekom 2015. godine tečaj hrvatske kune ostao je stabilan te je zaustavljeno polagano klizanje prosječnog tečaja prema višim razinama na nivou cijele godine. Navedeno je posljedica naznaka blagog oporavka gospodarstva, priljeva kapitala iz inozemstva te suficita tekućeg računa platne bilance. Podravka d.d. je tijekom 2015. godine sklapala forward ugovore za upravljanje tečajnim rizikom valuta usd, rub te huf.

Kamatni rizik

Podravka nije značajnije izložena riziku promjene kamatnih stopa budući da je za većinu kredita s varijabilnom kamatnom stopom sklopljen kamatni swap kojim je zamijenjen dio obveza po varijabilnoj kamatnoj stopi s obvezom po fiksnoj kamatnoj stopi.

Cjenovni rizik

Uspjeh poslovanja Podravke ovisi o izvorima adekvatnih sirovina i materijala, kao i njihovim cijenama na tržištu, efikasnosti proizvodnog procesa te distribucije proizvoda do njenih kupaca.

Trošak sirovina i materijala može imati značajnu ulogu u troškovima gotovih proizvoda koje Podravka proizvodi, stoga je podložan utjecaju promjene cijena na tržištu prehrambenih sirovina, čiji se utjecaj ne može uvijek nadoknaditi kroz prodajnu cijenu proizvoda kupcu.

Podravka ostvaruje većinu ukupnog prometa nabave s domaćeg tržišta, dok se glavnina prometa s inozemnim dobavljačima ostvaruje s dobavljačima s teritorija eu.

Zaštitni carinski i trgovinski mehanizmi u eu kojima se štite proizvođači iz eu predstavljaju rizik u smislu povećanih carinskih davanja za pojedine sirovine iz trećih zemalja. Nedostupnost roba na tržištu uslijed vremenskih nepogoda (suša, poplave i dr.), političkih i socijalnih nemira u pojedinim zemljama ili špekuliranja s ključnim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, također je rizik s povećanim utjecajem na poslovanje Podravke.

Također, na europskoj i svjetskoj razini dolazi do okrupnjavanja u sektoru primarne proizvodnje sirovina i materijala, što može u budućnosti imati za posljedicu rast nabavnih cijena.

Kako bi umanjila ove utjecaje, nabavna funkcija Podravke upravlja strateškim nabavnim kategorijama i ključnim dobavljačima na način da razvija partnerske odnose s višegodišnjim i novim dobavljačima. Također, okrupnjivanjem nabavnih volumena, punim korištenjem Commodity Risk Managementa, provođenjem tendera te korištenjem novih režima uvoza, Podravka djeluje na snižavanje troškova nabave.

Kreditni rizik i rizik naplate

Kreditni rizik je rizik od neplaćanja odnosno neizvršenja ugovornih obveza od strane kupaca kompanije koji utječe na eventualni financijski gubitak kompanije.

Podravka snosi ograničen kreditni rizik u transakcijama s povezanim društvima budući da proizvode u tim transakcijama prodaje vlastitim podruž-

nicama i može se pretpostaviti da će podružnice uredno podmirivati svoje obveze. U praksi, Podravka nema velike probleme niti s naplatom prema nepovezanim kupcima, tako da ova stavka ne utječe na procjenu odnosa prema povezanim društvima.

Novi se kupci prihvaćaju, a s postojećima se nastavlja poslovna suradnja uz odgodu plaćanja nakon što su zadovoljili postavljene parametre kompanije za ispitivanje kreditne sposobnosti. Potraživanja se analiziraju na tjednoj bazi i poduzimaju se potrebne mjere za naplatu istih.

Mjere zaštite za pojedinu kategoriju kupaca definiraju se prema financijskim pokazateljima poslovanja pojedinog kupca, pri čemu se koristi nekoliko servisa putem kojih su dostupne potrebne informacije (financijska izvješća, ocjena boniteta i sl.). Analiza izloženosti kompanije i kreditna izloženost prati se i kontrolira kroz kreditne limite postavljene od strane kompanije i osiguravatelja koji se konstantno kontroliraju i mijenjaju prema potrebi.

Rizik likvidnosti

Podravka upravlja rizikom likvidnosti održavajući adekvatne rezerve i kreditne linije, kontinuirano uspoređujući planirani i ostvareni tijek novca uz praćenje dospijeća potraživanja i obveza.

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

Izjava o primjeni korporativnog upravljanja

U skladu s temeljnom svrhom svojeg poslovanja, koja se odnosi na osiguravanje održivog rasta poslovanja i rasta vrijednosti za dioničare, Uprava i Nadzorni odbor Podravke d.d. kroz svoje djelovanje poštuju načela korporativnog upravljanja.

Podravka d.d. kontinuirano prati reforme na području korporativnog upravljanja i teži stalnom unapređenju odnosa s dioničarima, investitorima te sveukupnom javnošću, uvođenjem visokih standarda u međusobnoj komunikaciji.

Postupajući u skladu s važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske i uvažavajući posebice smjernice oecd-a za korporativno upravljanje te Kodeks korporativnog upravljanja hanfa-e i Zagrebačke burze, Podravka d.d. je među prvim javno listanim dioničkim društvima izradila Kodeks korporativnog upravljanja radi izjednačavanja prava svih dioničara te otvorenog, profesionalnog i transparentnog pristupa u odnosima s investitorima i cjelokupnom javnošću.

Ključna načela korporativnog upravljanja koje Podravka d.d. uvažava su:

• transparentnost poslovanja
• jasno razrađene procedure za rad nadzornog odbora, uprave i drugih organa koje donose važne odluke
• izbjegavanje sukoba interesa
• učinkovita unutarnja kontrola te
• učinkovit sustav odgovornosti.

Svjesna važnosti odgovornog i etički utemeljenog ponašanja poslovnih subjekata, Podravka d.d. prihvatila je i Kodeks etike u poslovanju, kojim se obvezala se poštivati načela etike u svim svojim poslovnim odnosima te je prihvatila obvezu djelovanja u skladu s načelima odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri te poštivanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju i vlastitim zaposlenicima.

Podravka d.d. i sva njezina povezana društva u zemlji i inozemstvu razvijaju drže se etičkih načela i načela modernog korporativnog upravljanja.

Konsolidirano godišnje izvješće društva i godišnje izvješće o stanju društva podnose se kao jedinstveno godišnje izvješće Grupe Podravka, koje obuhvaća niže navedena ovisna društva Podravke d.d.

Glavna skupština

Na Glavnoj skupštini dioničari ostvaruju pravo glasa osobno, putem zastupnika ili punomoćnika. Pravo sudjelovanja i ostvarivanja prava glasa na Glavnoj skupštini imaju dioničari upisani u kompjutorskom sustavu Središnjeg klirinškog depozitarnog

društva koji se prijave za sudjelovanje na Glavnoj skupštini najkasnije sedmi dan prije održavanja Glavne skupštine.

Glavna skupština može pravovaljano odlučivati ako je na njoj zastupljeno najmanje 30% (trideset posto) od ukupnog broja dionica koje daju pravo glasa. Glavnoj skupštini predsjeda predsjednik Glavne skupštine kojeg određuje Nadzorni odbor na prijedlog Uprave.

Na Glavnoj skupštini dioničari, zastupnici i punomoćnici dioničara glasuju putem glasačkih listića na kojima je označen broj glasova koji pripada pojedinom sudioniku Glavne skupštine. Odluke Glavne skupštine dostupne su na internetskoj stranici Podravke pod modulom Investitori / Korporativno upravljanje / Glavna skupština.

Nadzorni odbor

Nadzorni odbor ima devet članova, od kojih osam biraju dioničari na Glavnoj skupštini tročetvrtinskom većinom od danih glasova, dok jednog člana Nadzornog odbora imenuje Radničko vijeće Društva na način i po postupku sukladno odredbama Zakona o radu. Članovi Nadzornog odbora biraju se odnosno imenuju na vrijeme od četiri godine. Početak trajanja mandata za svakog člana Nadzornog odbora računa se od dana izbora, ako nije drugačije određeno odlukom o izboru. Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova Društva, a o pitanjima iz svoje nadležnosti Nadzorni odbor odlučuje u skladu sa zakonom, Statutom Podravke d.d. i Poslovnikom o radu Nadzornog odbora.

Dubravko Štimac – predsjednik Mato Crkvenac – zamjenik predsjednika Ivo Družić – član Ivana Matovina – članica Petar Miladin – član Dinko Novoselec – član Milan Stojanović – član Petar Vlaić – član Martinka Marđetko-Vuković – članica do 30.6.2015. (predstavnica radnika) Ksenija Horvat – članica od 1.7.2015. (predstavnica radnika)

Nadzorni odbor Podravke d.d. je osnovao dva odbora: Revizorski odbor i Odbor za nagrađivanje.

Revizorski odbor radio je u sljedećem sastavu: Dinko Novoselec – predsjednik Odbora Mato Crkvenac – član Petar Vlaić – član Ivana Matovina – članica.

Revizorski odbor ovlašten je pratiti postupak financijskog izvješćivanja, pratiti učinkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije te sustav upravljanja rizicima, nadgledati provođenje revizije godišnjih financijskih i konsolidiranih izvještaja,

pratiti neovisnost samostalnih revizora ili revizorskih društava koji obavljaju reviziju, a posebno ugovore o dodatnim uslugama, raspravljati o planovima i godišnjem izvješću unutarnje revizije te o značajnim pitanjima koje se odnose na ovo područje, davati preporuke Skupštini o odabiru samostalnog revizora ili revizorskog društva.

Revizorski odbor je održao šest sjednica u 2015. godini.

članovi nadzornog odbora podravke d.d. u 2015. godini

Odbor za nagrađivanje radio je u sljedećem sastavu: Petar Vlaić – predsjednik Odbora Dubravko Štimac – član Milan Stojanović – član.

Odbor za nagrađivanje ovlašten je predlagati politiku nagrađivanja Uprave, fiksnog i varijabilnog dijela naknade za rad, mirovinskog plana i otpremnina, predlagati objektivne kriterije procjene uspješnosti poslovanja koji služe za izračun varijabilnog dijela nagrade koju treba uskladiti s dugoročnim interesima dioničara i ciljevima Društva koje je Nadzorni odbor postavio, predlagati nagradu za pojedine članove Uprave sukladno politici nagrađivanja Društva i procjeni djelovanja pojedinog člana Uprave, predlagati dodatne sadržaje ugovora s članovima Uprave, savjetovati se barem s predsjednikom Nadzornog odbora i predsjednikom Uprave o njihovim stavovima vezanim uz nagrađivanje članova Uprave, pratiti iznose i strukturu nagrada višem rukovodećem kadru i davati opće preporuke Upravi s tim u vezi, predlagati način nagrađivanja i visinu nagrade članova Nadzornog odbora.

Odbor za nagrađivanje je održao dvije sjednice u 2015. godini.

Članovi Nadzornog odbora Podravke d.d. imaju pravo na mjesečnu naknadu utvrđenu u fiksnom iznosu prema Odluci Glavne skupštine o utvrđivanju nagrade za rad članovima Nadzornog odbora društva.

U 2015. godini članovima Nadzornog odbora Podravke d.d. isplaćeno je 1.474.000 hrk, a ako se ovom iznosu pribroje naknade članovima Nadzornog odbora Belupa d.d., Danice d.o.o., Mirne d.o.o. i Žita d.d., na razini Grupe Podravka na ime naknada članovima Nadzornog odbora isplaćeno je 1.891.171,73 hrk.

Uprava

Uprava se sastoji od četiri člana koje imenuje Nadzorni odbor.

Nadzorni odbor je na svojoj sjednici održanoj dana 24.2.2012. godine donio Odluku o imenovanju predsjednika i članova Uprave Podravke d.d. na mandat od pet godina.

Za predsjednika Uprave imenovan je Zvonimir Mršić, a za članove Uprave imenovani su Jadranka Ivanković, Olivija Jakupec, Miroslav Klepač i Jorn Pedersen. Mandat predsjednika i članova Uprave Podravke d.d. počeo je teći s danom donošenja ove Odluke.

Nadzorni odbor je na sjednici održanoj dana 20.12.2012. godine donio Odluku o imenovanju Hrvoja Kolarića za člana Uprave Podravke d.d., na mandat u trajanju do prestanka mandata Uprave u cijelosti.

Sukladno odredbama Statuta Podravke d.d. predsjednik i članovi Uprave imenuju se na vrijeme koje utvrdi Nadzorni odbor (najviše pet godina) i mogu biti ponovo imenovani. Početak trajanja mandata računa se od dana imenovanja Uprave. Članovi Uprave vode poslove Društva, a način rada Uprave i podjela poslova među članovima Uprave uređeni su Poslovnikom o radu Uprave.

Nadzorni odbor je na sjednici dana 18.06.2014. odobrio sklapanje Sporazuma s članom Uprave Jornom Pedersenom kojemu je prestao mandat i članstvo u Upravi Podravke d.d. s danom 18.06.2014. godine.

Nadzorni odbor je na sjednici dana 22.12.2014. odobrio sklapanje Sporazuma s članicom Uprave Jadrankom Ivanković kojoj je prestao mandat i članstvo u Upravi Podravke d.d. s danom 22.12.2014. godine.

članovi uprave podravke d.d. u 2015. godini Zvonimir Mršić – predsjednik Olivija Jakupec – članica Miroslav Klepač – član Hrvoje Kolarić – član

Primanja članova Uprave Podravke d.d. utvrđena su ugovorom koji se sklapa s Društvom, a odobrava ga Nadzorni odbor u ime Društva. Na ime bruto plaća i nagrada članovima Uprave Podravke d.d. u 2015. godini isplaćeno je ukupno 6.715.729 hrk, a ako se ovom iznosu pribroje primanja članovima Uprave Belupa d.d., na razini Grupe Podravka članovima Uprave isplaćeno je ukupno 10.649.807 hrk.

Tijekom 2015. godine članovima Uprava dodijeljeno je i 30.527 opcijskih dionica Društva.

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Godišnji upitnik

	oib: 18928523252
kontakt osoba i broj telefona:	branka perković, +385 48 651 441

osnovni podaci o društvu: podravka d.d., ante starčevića 32, koprivnica, oib: 18928523252

datum ispunjavanja upitnika: 25.02.2016.

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji. Za pitanja koja su sadržana u upitniku, potrebno je napisati obrazloženje, samo onda ako pitanje to izričito traži. Odgovori koji se nalaze u upitniku vrednuju se po određenom postotku, koji je iskazan na početku svakog poglavlja.

posvećenost principima korporativnog upravljanja i društvena odgovornost

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

1. Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja ili je usvojilo vlastitu politiku korporativnog upravljanja?

2. Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva?

3. Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja, urađeni na principu "primjeni ili objasni"?

4. Prilikom odlučivanja uzima li društvo u obzir interese svih dioničara društva, sukladno načelima kodeksa korporativnog upravljanja?

dioničari i glavna skupština Odgovori na ovaj set pitanja nose 30% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

1. Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti)

1. Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas ? (ako ne, objasniti)

2. Postupa li društvo na jednak način i pod jednakim uvjetima prema svim dioničarima? (ako ne, objasniti)

3. Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti)

4. Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne objasniti)

Dioničari koji nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini po vlastitom nahođenju određuju opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovom uputama.

1. Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja skupštine? (ako ne, objasniti)

2. Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koje se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti)

3. Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti)

U 2015. godini Društvo nije isplaćivalo dividendu.

1. Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti)

U 2015. godini Društvo nije isplaćivalo dividendu.

1. Jesu li prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti)

2. Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti)

Ne postoje preduvjeti da bi se ostvarilo takvo sudjelovanje dioničara na Glavnoj skupštini Društva.

1. Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti)

Prijavljivanje sudjelovanja unaprijed kao uvjet za sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva postoji zbog velikog broja malih dioničara, te radi osiguranja reda i zakonitog održavanja Glavne skupštine.

1. Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine?

2. Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)

Nije bilo tužbi usmjerenih na pobijanje odluka Glavne skupštine Društva.

upravna i nadzorna tijela Navedite imena uprave i njihove funkcije: Zvonimir Mršić (predsjednik Uprave), Olivija Jakupec (članica Uprave), Miroslav Klepač (član Uprave) i Hrvoje Kolarić (član Uprave) Navedite imena Nadzornog odbora i njihove funkcije: Dubravko Štimac (predsjednik Nadzornog odbora), Mato Crkvenac (zamjenik predsjednika Nadzornog odbora), Ivo Družić (član Nadzornog od-

bora), Petar Miladin (član Nadzornog odbora), Dinko Novoselec (član Nadzornog odbora), Petar Vlaić (član Nadzornog odbora), Martinka Marđetko-Vuković (članica Nadzornog odbora do 30.6.2015.), Ivana Matovina (članica Nadzornog odbora), Milan Stojanović (član Nadzornog odbora) i Ksenija Horvat (članica Nadzornog odbora od 1.7.2015.)

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20 % cjelokunog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

2. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? (ako ne, objasniti)

3. Je li nadzorni odbor odnosno neizvršni direktori upravnog odbora društva sastavljen većinom od neovisnih članova?(ako ne, objasniti)

4. Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti).

5. Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? (ako ne, objasniti)

Nagrada je fiksnog karaktera i ne ovisi niti jednim dijelom o rezultatima poslovanja Društva.

1. Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti)

2. Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog podjedinog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukuru naknade, javno objavljeni? (ako ne, objasniti)

Članovi Nadzornog odbora imaju pravo na mjesečnu naknadu utvrđenu u fiksnom iznosu prema odluci Glavne skupštine o utvrđivanju nagrade za rad članovima Nadzornog odbora Podravke d.d. Naknade i primanja od strane Društva članovima Nadzornog odbora u ukupnom iznosu objavljuju se u Godišnjem izvješću Društva za 2015. godinu.

1. Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva i to najkasnije pet trgovinskih dana, poslije nastanka takve promjene? (ako ne, objasniti)

2. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne objasniti)

3. Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva?

4. Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odnora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)

Ne postoji takav ugovor niti sporazum.

1. Jesu li bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti)

Ne postoji takav ugovor niti sporazum.

1. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja?

Nadzorni odbor u cijelosti je obavljao funkciju Komisije za imenovanja.

1. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje?

2. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizorski odbor)?

3. Je li većina članova komisije iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

4. Je li komisija pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti)

5. Je li komisija procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti)

6. Je li komisija radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti)

7. Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti)

Funkcija unutarnje revizije postoji.

1. Je li komisija nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti)

2. Je li komisija pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti)

3. Je li komisija izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti)

4. Je li komisija razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti)

5. Je li komisija za reviziju osigurala dostavu kvalitetnih informacija ovisnih i povezanih društava te trećih osoba (kao što su stručni savjetnici)? (ako ne, objasniti)

6. Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti)

7. Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezulatatima glasovanja? (ako ne, objasniti)

8. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva?

9. Je li društvo kao dio godišnjeg izvješća objavilo izjavu o politici nagrađivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

Ne postoji obveza objave predmetnih informacija.

1. Je li Izjava o politici nagrađivanja uprave ili izvršnih direktora stalno objavljena na vlastitim internetskim stranicama društva? (ako ne, objasniti)

Ne postoji obveza objave predmetnih informacija.

1. Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)

Ne postoji obveza objave predmetnih informacija.

1. Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izviješću društva? (ako ne, objasniti)

Ne postoji obveza objave predmetnh informacija. Ukupni iznosi naknada članovima Uprave i Nadzornog odbora objavljuju se u Godišnjem izvješću Društva za 2015. godinu.

1. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti)

Nije bilo takvih poslova.

1. Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti)

revizija i mehanizmi unutarnje kontrole

Odgovori na ovo područje nose 10% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

1. Ima li društvo vanjskog revizora?

2. Je li je vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom?

3. Je li vanjski revizor društva, pruža društvu, sam ili putem povezanih osoba, druge usluge?

Vanjski revizor pružio je usluge poreznog savjetovanja i izrade studije transfernih cijena za pojedina ovisna društva u Grupi, financijskog i du-

binskog snimanja jednog ciljnog društva i forenzičke usluge savjetovanja jednog ovisnog društva u Grupi.

1. Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti)

Ne postoji obveza objave predmetnih informacija.

1. Ima li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti)

transparentnost i javnost poslovanja

Odgovori na ovo poglavlje nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

1. Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima?

2. Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja?

3. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi?

4. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom?

5. Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti)

6. Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima?

7. Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti?

VRIJEDNOSNI PAPIRI DRUŠTVA

Dionica

kretanje prometa, volumena i cijene dionice podravke

Ukupan promet dionicom Podravke je u 2015. godini porastao za 13,4% u odnosu na 2014. godinu, dok je ukupan promet svih dionica na Zagrebačkoj burzi u istom razdoblju zabilježio pad od 11,5%. Ukupan promet dionicom Podravke je u 2015. godini iznosio 129,8 milijuna kuna, što predstavlja 5,4% ukupnog prometa dionicama na Zagrebačkoj burzi.

Povećanje prometa dionicom Podravke u 2015. godini rezultat je rasta cijene dionice Podravke, ali i rasta volumena u odnosu na 2014. godinu. Volumen Podravkinom dionicom je u 2015. godini bio 9,1% veći u odnosu na 2014. godinu pri čemu je najintenzivnije trgovanje bilo u drugom i trećem kvartalu.

promet i volumen podravkinom dionicom po kvartalima u 2015. godini

	2015.		2014.
razdoblje	promet (hrk) volumen		promet (hrk)	volumen
i. kvartal	18.120.072	61.019	33.532.617	119.513
ii. kvartal	32.535.496	104.433	25.538.697	88.063
iii. kvartal	50.125.904	156.371	36.425.008	114.085
iv. kvartal	29.009.901	98.931	18.975.991	64.057
ukupno	129.791.374	420.754	114.472.313	385.718

Izvor: zse

Prosječna dnevna cijena1 dionice Podravke je u 2015. godini iznosila 318,8 kuna i bila je za 7,4% veća u odnosu na prosječnu dnevnu cijenu u 2014. godini. Zadnja cijena dionice Podravke na 31. prosinac 2015. godine iznosila je 334,0 kuna, što je rast od 13,8% u odnosu na zadnju cijenu na 31. prosinac 2014. godine.

1 Prosječna dnevna cijena računata kao ponderirani prosjek prosječnih dnevnih cijena u razdoblju, gdje su ponder dnevne količine.

kretanje volumena i prosječne cijene podravkine dionice

Navedenim rastom cijene dionica, Podravka je pobijedila ostvarenja domaćih dioničkih indeksa crobex i crobex10 koji su u istom razdoblju ostvarili pad od 3,2% i 1,8%, pojedinačno.

Kretanje prosječne dnevne cijene Podravkine dionice i dioničkih indeksa crobex i crobex10 u 2015. godini

burzovni indeksi Dionica Podravke je uvrštena u četiri dionička indeksa Zagrebačke burze – crobex, crobex10, crobexnutris i crobextr – te u inozemne stoxx® indekse.

Preporuke analitičara na 26. veljače 2016. godine

davatelj preporuke	datum izdavanja preporuke	preporuka	ciljana cijena
Interkapital vrijednosni papiri	31.07.2015.	Kupiti	364,78 kuna
Raiffeisenbank Austria	08.01.2016.	Držati	353,00 kuna
Erste Group Bank ag	25.01.2016.	Kupiti	355,00 kuna
UniCredit Group	24.03.2015.	Kupiti	398,96 kuna
wood & Company	16.11.2015.	Držati	371,00 kuna

vlasnička struktura

Dioničar	Broj dionica
az obvezni mirovinski fond kategorije b	895.953
pbz croatia osiguranje obvezni mirovinski fond kategorije b	764.274
duudi* - hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje	727.703
duudi* - republika hrvatska	674.461
erste plavi obvezni mirovinski fond kategorije b	665.166
zbirni skrbnički račun za unicredit bank austria ag	547.341
kapitalni fond d.d.	406.842
raiffeisen obvezni mirovinski fond kategorije b	375.448
podravka d.d. - trezorski račun	177.511
az profit dobrovoljni mirovinski fond	115.779
ostali dioničari	1.769.525
ukupno	7.120.003

*Državni ured za upravljanje državnom imovinom

stanje na trezorskom računu Na 31. prosinca 2015. Podravka d.d. je imala u vlasništvu 177.511 trezorskih dionica, što je isti broj kao i na 31. prosinca 2014. godine. Na 31. prosinca 2015. godine članovi Nadzornog odbora imali su 19 dionica Podravke d.d. u svome vlasništvu, dok su članovi Uprave imali 6.035 dionice Podravke d.d. u svome vlasništvu.

Izjava o odgovornosti Uprave

Uprava društva Podravka d.d. ("Društvo") odgovorna je za svaku poslovnu godinu pripremiti nekonsolidirane financijske izvještaje koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Društva, njegovog rezultata poslovanja i njegovih novčanih tokova, u skladu s važećim računovodstvenim standardima te je odgovorna za ispravno vođenje računovodstvene evidencije potrebne za pripremu financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Društva te u sprečavanju i otkrivanju prijevara i ostalih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika u skladu s važećim računovodstvenim standardima i za dosljednu primjenu istih; donošenje odluka i procjena koje su razumne i razborite te pripremu nekonsolidiranih financijskih izvještaja temeljem principa neograničenosti vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Društvo nastaviti s poslovanjem neprimjerena. Nakon provedenih istraživanja, Uprava razumno očekuje da Društvo ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo nastavka poslovanja pri izradi nekonsolidiranih financijskih izvještaja.

Uprava je odgovorna pripremiti godišnje izvješće u skladu sa zakonskim i regulatornim odredbama iz članka 18. Zakona o računovodstvu (Narodne novine 109/07, 54/13, 121/14) te podnijeti Nadzornom odboru svoje godišnje izvješće zajedno s nekonsolidiranim financijskim izvještajima. Nakon toga Nadzorni odbor mora odobriti godišnje nekonsolidirane financijske izvještaje za njihovo podnošenje na usvajanje Glavnoj skupštini dioničara.

Konsolidirani financijski izvještaji Društva i njegovih ovisnih društava (zajedno "Grupa") i godišnje izvješće za Grupu izdani su zasebno, istovremeno kad i godišnji nekonsolidirani financijski izvještaji.

Godišnje izvješće za Društvo i nekonsolidirani financijski izvještaji odobreni su od strane Uprave dana 22. ožujka 2016. godine za podnošenje Nadzornom odboru i potpisani su niže od strane:

Zvonimir Mršić Predsjednik Uprave

Miroslav Klepač

Podravka d.d. Ante Starčevića 32 48 000 Koprivnica Republika Hrvatska Koprivnica, 22. ožujka 2016.

Izvješüe neovisnog revizora dioniþarima društva Podravka d.d.

Izvješüe o nekonsolidiranim financijskim izvještajima

Obavili smo reviziju priloženih nekonsolidiranih financijskih izvještaja društva Podravka d.d. ("Društvo"), koji obuhvaüaju nekonsolidirani izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2015. godine, nekonsolidirane izvještaje o sveobuhvatnoj dobiti, promjenama glavnice i novþanom toku za godinu koja je tada završila te sažetak znaþajnih raþunovodstvenih politika i drugih objašnjavajuüih informacija.

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih financijskih izvještaja u skladu s Meÿunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske unije i za takve interne kontrole koje Uprava odredi kao nužne za sastavljanje financijskih izvještaja bez materijalno znaþajnih grešaka koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim financijskim izvještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Meÿunarodnim revizijskim standardima koji nalažu pridržavanje relevantnih etiþkih pravila te planiranje i provoÿenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvještaji bez materijalno znaþajnih grešaka.

Revizija ukljuþuje provoÿenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o našoj prosudbi, ukljuþujuüi i procjenu rizika materijalno znaþajnih grešaka u financijskim izvještajima koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju tih rizika, razmatramo interne kontrole relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja koje sastavlja Društvo u svrhu provoÿenja revizijskih procedura u skladu s postojeüim okolnostima, a ne u svrhu izražavanja mišljenja o uþinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija isto tako ukljuþuje ocjenu primijenjenih raþunovodstvenih politika, primjerenost raþunovodstvenih procjena koje je definirala Uprava, kao i ocjenu ukupnog prikaza financijskih izvještaja.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše revizijsko mišljenje.

Mišljenje

Prema našem mišljenju, nekonsolidirani financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2015. godine, njegovu financijsku uspješnost i njegove novþane tokove za 2015. godinu sukladno Meÿunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenima od strane Europske unije.

Izvješüe o drugim zakonskim i regulatornim zahtjevima

Sukladno zakonskim i regulatornim zahtjevima primjenjivim na izvještajna razdoblja do 31. prosinca 2015., Uprava Društva sastavila je godišnje izvješüe, prikazano na stranicama 1 do 74. Uprava je odgovorna za sastavljanje i sadržaj godišnjeg izvješüa u skladu sa zahtjevima þlanka 18. Zakona o raþunovodstvu (Narodne novine 109/07, 54/13, 121/14). Naša je odgovornost izvijestiti o usklaÿenosti informacija iz godišnjeg izvješüa s financijskim izvještajima, na osnovi procedura koje smo smatrali prikladnima na osnovi þlanka 17. Zakona o raþunovodstvu (Narodne novine 109/07, 54/13, 121/14). Informacije iz godišnjeg izvješüa usklaÿene su s financijskim izvještajima prikazanim na stranicama 77 do 139.

Eurotower Ivana Luþiüa 2a 10000 Zagreb Joško Džida Hrvatska Direktor, Hrvatski ovlašteni revizor

	KPMG Croatia
d.o.o. za reviziju Eurotower, 17. kat
	vana Lučića 2a, 10000 Zagreb

KPMG Croatia d.o.o. za reviziju 22. ožujka 2016. Hrvatski ovlašteni revizori U ime i za KPMG Croatia d.o.o. za reviziju

NEKONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015.

(u tisuüama kuna)	Bilješka	2015.	2014.
Neprekinuto poslovanje
Prihodi od prodaje	8	1.781.674	1.668.156
Troškovi sadržani u prodanim proizvodima	11	(1.178.672)	(1.035.843)
Bruto dobit		603.002	632.313
Ostali prihodi	9	14.756	18.069
Opüi i administrativni troškovi	11	(164.978)	(182.717)
Troškovi prodaje i distribucije	11	(178.417)	(166.133)
Troškovi marketinga	11	(160.785)	(143.336)
Ostali troškovi	10	(5.026)	(6.345)
Operativna dobit		108.552	151.851
Financijski prihodi	13	94.395	116.782
Financijski troškovi	14	(41.267)	(45.053)
Neto financijski prihodi		53.128	71.729
Dobit prije poreza		161.680	223.580
Porez na dobit	15	12.677	(385)
Dobit tekuüe godine iz neprekinutog poslovanja		174.357	223.195
Prekinuto poslovanje
Gubitak nakon poreza iz prekinutog poslovanja	7	(17.385)	(21.521)
Ukupna dobit		156.972	201.674
Ostala sveobuhvatna dobit:
Aktuarski gubitak (neto od odgoÿenog poreza)		(49)	-
Ukupno sveobuhvatna dobit		156.923	201.674

Raþunovodstvene politike i bilješke koje slijede þine sastavni dio ovih nekonsolidiranih financijskih izvještaja.

NEKONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU

NA DAN 31. PROSINCA 2015. GODINE

(u tisuüama kuna)	Bilješka	31.12.2015.	31.12.2014.
IMOVINA
Dugotrajna imovina
Nematerijalna imovina	16	122.818	131.250
Nekretnine, postrojenja i oprema	17	829.595	696.008
Ulaganja u ovisna društva	18	791.518	372.392
Odgoÿena porezna imovina	15	50.633	36.966
Dugotrajna financijska imovina	19	100.042	80.234
Ukupna dugotrajna imovina		1.894.606	1.316.850
Kratkotrajna imovina
Zalihe	20	358.558	322.089
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja	21	705.613	640.991
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak	22	215	-
Novac i novþani ekvivalenti	23	95.414	88.785
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji	24	204.676	214.007
Ukupna kratkotrajna imovina		1.364.476	1.265.872
Ukupna imovina		3.259.082	2.582.722
GLAVNICA I OBVEZE
Kapital i priþuve
Dioniþki kapital	25	1.683.871	1.062.160
Priþuve	26	166.353	73.128
Rezerve za reinvestiranu dobit	26	-	108.400
Zadržana dobit	27	100.150	94.176
Ukupna glavnica		1.950.374	1.337.864
Dugoroþne obveze
Krediti i zajmovi	29	634.832	694.687
Rezerviranja	30	31.667	30.539
Ukupne dugoroþne obveze		666.499	725.226
Kratkoroþne obveze
Obveze prema dobavljaþima i ostale obveze	31	363.111	329.127
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak	28	2.469	2.752
Krediti i zajmovi	29	251.301	167.159
Rezerviranja	30	25.328	20.594
Ukupne kratkoroþne obveze		642.209	519.632
Ukupne obveze		1.308.708	1.244.858
Ukupno glavnica i obveze		3.259.082	2.582.722

Raþunovodstvene politike i bilješke koje slijede þine sastavni dio ovih nekonsolidiranih financijskih izvještaja.

NEKONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA GLAVNICE

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015.

(u tisuüama kuna)	Dioniþki kapital	Priþuve za vlastite dionice	Zakonske priþuve	Rezerve za reinvestiranu dobit	Ostale priþuve	Zadržana dobit	Ukupno
Stanje 1. sijeþnja 2014. godine	1.061.182	21.762	-	-	-	51.366	1.134.310
Sveobuhvatna dobit
Dobit za godinu	-	-	-	-	-	201.674	201.674
Ostala sveobuhvatna dobit	-	-	-	-	-	-	-
Ukupna sveobuhvatna dobit	1.061.182	21.762	-	-	-	253.040	1.335.984
Transakcije s vlasnicima priznate direktno u glavnici
Efekt pripajanja ovisnog društva	-	-	-	-	-	902	902
Fer vrijednost isplata s temelja dionica	978	-	-	-	-	-	978
Raspodjela zadržane dobiti	-	45.842	2.569	-	2.955	(51.366)	-
Prijenos u rezervu za reinvestiranu dobit	-	-	-	108.400	-	(108.400)	-
Ukupno transakcije s vlasnicima priznate direktno u glavnici	978	45.842	2.569	108.400	2.955	(158.864)	1.880
Stanje 31. prosinca 2014. godine	1.062.160	67.604	2.569	108.400	2.955	94.176	1.337.864
Sveobuhvatna dobit
Dobit za godinu	-	-	-	-	-	156.972	156.972
Aktuarski gubici (neto od odgoÿenog poreza)	-	-	-	-	(49)	-	(49)
Ostala sveobuhvatna dobit	-	-	-	-	(49)	-	(49)
Ukupna sveobuhvatna dobit	-	-	-	-	(49)	156.972	156.923
Transakcije s vlasnicima priznate direktno u glavnici
Poveüanje kapitala emisijom novih dionica (bilješka 25(i))	506.394	-	-	-	-	-	506.394
Poveüanje kapitala po osnovu reinvestirane dobiti (bilješka 25(ii))	108.400	-	-	(108.400)	-	-	-
Raspodjela zadržane dobiti (bilješka 26 (i))	-	80.000	10.084	-	3.190	(93.274)	-
Kupovina vlastitih dionica	(5.899)	-	-	-	-	-	(5.899)
Realizacija opcija	4.156	-	-	-	-	-	4.156
Fer vrijednost isplata s temelja dionica (bilješka 33)	8.660	-	-	-	-	-	8.660
Efekt pripajanja ovisnog društva (bilješka 37)	-	-	-	-	-	(57.724)	(57.724)
Ukupno transakcije s vlasnicima priznate direktno u glavnici	621.711	80.000	10.084	(108.400)	3.190	(150.998)	455.587
Stanje 31. prosinca 2015. godine	1.683.871	147.604	12.653	-	6.096	100.150	1.950.374

Raþunovodstvene politike i bilješke koje slijede þine sastavni dio ovih nekonsolidiranih financijskih izvještaja.

(u tisuüama kuna)	Bilješka	2015.	2014.
Dobit prije poreza		144.295	202.059
Amortizacija		84.204	76.458
Gubici od umanjenja vrijednosti imovine namijenjene prodaji		12.080	13.637
Promjena u fer vrijednosti financijskih instrumenata		(498)	43
Prihod od dividendi i sliþno		(80.504)	(110.000)
Isplate s temelja dionica		8.660	978
Dobici od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine		(239)	(414)
(Dobici)/gubici od prodaje imovine namijenjene prodaji		(864)	1.767
Ispravak vrijednosti (otpis) danih kredita i kamata		-	1.500
Vrijednosno usklaÿenje kupaca		529	1.373
(Smanjenje)/poveüanje rezerviranja		2.153	824
Prihod od kamata		(8.237)	(6.782)
Trošak kamata		34.612	43.343
Vrijednosno usklaÿenje ulaganja		-	200
Teþajne razlike		(4.921)	1.667
		191.270	226.653
Promjene u radnom kapitalu:
(Poveüanje)/smanjenje zaliha		14.929	(42.798)
(Poveüanje)/smanjenje potraživanja		(103.422)	2.393
Poveüanje/(smanjenje) obveza		38.895	25.000
Novþani tok iz poslovnih aktivnosti		141.672	211.248
Plaüeni porez		(14.403)	(161)
Plaüene kamate		(34.593)	(45.370)
Neto novac ostvaren poslovnim aktivnostima		92.676	165.717
Novþani tok iz ulagateljskih aktivnosti
Izdaci za kupnju i osnivanje ovisnih društava	18	(433.271)	(2)
Poveüanje ulaganja u ovisna društva		(56.357)	(375)
Kupnja vlasniþkih vrijednosnih papira		-	(1.413)
Kupnja nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine		(101.631)	(113.749)
Kupnja imovine namijenjene prodaji		(3.733)	(81.380)
Primici od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine		868	1.979
Primici od prodaje imovine namijenjene prodaji		3.959	301
Dani krediti		(59.299)	(30.371)
Otplata danih kredita		102.909	61.883
Naplaüene kamate		7.691	11.405
Naplaüene dividende		-	25.000
Neto novac od ulaganja u novþane fondove		2.386	Ͳ
Neto novac preuzet pri pripajanju ovisnog društva	37	3.033	2.398
Neto novac od ulagaþkih aktivnosti		(533.445)	(124.324)
Novþani tok od financijskih aktivnosti
Primljeni krediti i zajmovi		292.765	885.236
Otplata kredita i zajmova		(350.654)	(910.752)
Nabava vlastitih dionica		(5.899)	Ͳ
Prodaja vlastitih dionica		4.792	Ͳ
Primici od emisije redovnih dionica	25	506.394	-
Neto novac od financijskih aktivnosti		447.398	(25.516)
Neto poveüanje novca i novþanih ekvivalenata		6.629	15.877
Novac i novþani ekvivalenti na poþetku godine		88.785	72.908
Novac i novþani ekvivalenti na kraju godine	23	95.414	88.785

Raþunovodstvene politike i bilješke koje slijede þine sastavni dio ovih nekonsolidiranih financijskih izvještaja

BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015.

BILJEŠKA 1 – OPûI PODACI

Osnutak i razvoj

Podravka prehrambena industrija d.d., Koprivnica ("Društvo") osnovana je u Hrvatskoj. Godine 1934. braüa Wolf u Koprivnici osnivaju radionicu za preradu voüa, preteþu Društva. Danas se Društvo ubraja meÿu vodeüe kompanije u industriji u kojoj djeluje na podruþju jugoistoþne, srednje i istoþne Europe. Osnovna poslovna aktivnost Društva je proizvodnja širokog asortimana prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih piüa.

Sjedište Društva nalazi se u Koprivnici, Hrvatska, na adresi Ante Starþeviüa 32.

Dionice Društva kotiraju na Službenom tržištu Zagrebaþke burze. Vlasniþka struktura prikazana je u bilješci 25.

Uprava i direktori

Skupština Društva

Skupština Društva se sastoji od þlanova koji zastupaju interese društva Podravka d.d.:

Predsjednik Jakša Barbiü

ýlanove Skupštine þini svaki dioniþar pojedinaþno ili punomoünik dioniþara.

Nadzorni odbor

ýlanovi Nadzornog odbora u 2015. godini:

Predsjednik	Dubravko Štimac
Zamjenik predsjednika	Mato Crkvenac
ýlan	Ivana Matovina
ýlan	Milan Stojanoviü
ýlan	Petar Vlaiü
ýlan	Dinko Novoselec
ýlan	Petar Miladin
ýlan	Martinka Marÿetko-Vukoviü (do 30.6.2015.)
ýlan	Ivo Družiü
ýlan	Ksenija Horvat (od 1.7.2015.)

Uprava u 2015. godini

Predsjednik	Zvonimir Mršiü
ýlan	Olivija Jakupec
ýlan	Miroslav Klepaþ
ýlan	Hrvoje Kolariü

BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015.

BILJEŠKA 2 – OSNOVE PRIPREME

(i) Izjava o usklaÿenosti

Nekonsolidirani financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Meÿunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenima od strane Europske unije ("MSFI").

Financijski izvještaji prezentirani su za Društvo. Konsolidirani financijski izvještaji Društva i njegovih ovisnih društava (zajedno se nazivaju "Grupa"), koje Društvo takoÿer mora pripremiti u skladu s MSFI i hrvatskim zakonom, izdani su zasebno, istovremeno kad i ovi nekonsolidirani financijski izvještaji.

Financijske izvještaje odobrila je Uprava na dan 15. ožujka 2016. godine.

(ii) Osnove mjerenja

Financijski izvještaji pripremljeni su na naþelu povijesnog troška, osim gdje je drugaþije navedeno (vidi bilješku 6).

(iii) Funkcionalna valuta i valuta prikazivanja

Financijski izvještaji pripremljeni su u hrvatskoj valuti, kuni (kn), koja je takoÿer funkcionalna valuta, zaokruženo na najbližu tisuüu.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA

Slijedi prikaz znaþajnih raþunovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih nekonsolidiranih financijskih izvještaja. Ove raþunovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja ukljuþena u ove izvještaje.

3.1 Ulaganja u ovisna društva

Ovisna društva predstavljaju društva u kojima Društvo ima kontrolu, izravno ili neizravno, nad poslovanjem. Kontrola je ostvarena kada Društvo ima pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama subjekta tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti.

Ulaganja u ovisna društva poþetno se priznaju po trošku, a naknadno po trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti. Testiranje ulaganja u ovisna društva na umanjenje vrijednosti provodi se na godišnjoj razini (vidi bilješku 5(vii)).

3.2 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prekinuto poslovanje

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina i grupe imovine za otuÿenje (koje mogu ukljuþivati dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu te obveze povezane s tom imovinom) klasificiraju se u izvještaju o financijskom položaju kao 'namijenjene prodaji' ako je vrlo vjerojatno da üe se njihova knjigovodstvena vrijednost prvenstveno nadoknaditi prodajom u razdoblju od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma, a ne stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina koja se u nekonsolidiranom izvještaju o financijskom položaju tekuüeg razdoblja iskazuje kao namijenjena prodaji, ne reklasificira se u nekonsolidiranom izvještaju o financijskom položaju u usporednom razdoblju.

Nekretnine, postrojenja i oprema koje su namijenjene prodaji ili grupa imovine za otuÿenje u cijelosti, opüenito se mjere po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje ili otuÿenja, ovisno o tome što je niže. Nekretnine, postrojenja i oprema namijenjena prodaji se ne amortiziraju.

Prekinuto poslovanje

Poslovne aktivnosti s kojima se prestaje su sastavni dijelovi poslovanja Društva koji predstavljaju izdvojenu liniju poslovanja ili odvojenu geografsku jedinicu poslovanja koja je ili otuÿena ili je namijenjena prodaji, ili je ovisno društvo steþeno s ciljem ponovne prodaje. Klasifikacija prekinutog poslovanja ili prestanka poslovanja nastaje pri prodaji imovine ili kad aktivnost zadovolji kriterije da bude klasificirana kao namijenjena prodaji, ukoliko je to ranije. Kada se poslovanje klasificira kao prekinuto poslovanje, usporedni podaci u raþunu dobiti i gubitka se moraju prepraviti kao da je poslovanje bilo prekinuto od poþetka usporednog razdoblja.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.3 Priznavanje prihoda

Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja za prodane proizvode, robu ili usluge tijekom redovnog poslovanja Društva. Prihodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez na dodanu vrijednost, koliþinske rabate i prodajne diskonte.

Društvo priznaje prihode kada se iznos prihoda može pouzdano mjeriti, kada üe Društvo imati buduüe ekonomske koristi i kada su zadovoljeni specifiþni kriteriji za sve djelatnosti Društva koje su opisane u nastavku.

(i) Prihodi od veleprodaje proizvoda i trgovaþke robe

Društvo proizvodi i prodaje svoje proizvode i tuÿu robu (za koju je Društvo distributer) u veleprodaji. Prihodi od veleprodaje priznaju se kada Društvo obavi isporuke robe veletrgovcu, kada više ne utjeþe na upravljanje robom te kada ne postoji nijedna nepodmirena obveza koja bi mogla utjecati na prihvaüanje proizvoda od strane veletrgovca.

Isporuka je izvršena kad se proizvodi otpreme na odreÿenu lokaciju, rizici gubitka prenesu na veletrgovca i kad je utvrÿeno jedno od navedenoga: veletrgovac prihvaüa proizvode u skladu s ugovorom, ili je rok za prihvaüanje proizvoda protekao ili Društvo ima objektivne dokaze o tome da su svi kriteriji prihvaüanja zadovoljeni.

Proizvodi se prodaju uz koliþinski popust i kupci imaju pravo na povrat neispravne robe. Prihodi od prodaje iskazuju se na temelju cijene iz ugovora o prodaji, umanjeni za procijenjene koliþinske popuste i prodajne diskonte i povrate. Procjene koliþinskih popusta i povrata utvrÿuju se na temelju steþenog iskustva. Koliþinski popusti procjenjuju se temeljem oþekivane prodaje na godišnjoj razini. Prodaja ne sadržava elemente financiranja, jer je rok naplate potraživanja oko 90 dana, što je u skladu s tržišnom praksom.

(ii) Prihodi od maloprodaje proizvoda i trgovaþke robe

Prihodi od maloprodaje proizvoda i robe priznaju se u trenutku prodaje robe kupcu. Prihodi od maloprodaje uglavnom se ostvaruju u gotovini ili putem kreditnih kartica. Naknade za kreditne kartice iskazuju se u okviru troškova distribucije. Društvo nema programe posebnih pogodnosti za kupce.

(iii) Prihodi od usluga

Prihodi od usluga poput uslužne proizvodnje priznaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene, prema stupnju dovršenosti, na osnovu udjela stvarno obavljenih usluga u odnosu na ukupne usluge koje se trebaju obaviti.

(iv) Financijski prihodi

Financijski prihodi sastoje se od prihoda od kamata na investirana sredstva, promjene fer vrijednosti financijske imovine iskazane po fer vrijednosti u raþunu dobiti i gubitka te dobitaka od teþajnih razlika. Prihod od kamate priznaje se u trenutku kada nastaje, koristeüi metodu efektivne kamatne stope. Prihodi od dividendi priznaju se kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.4 Najmovi

Društvo unajmljuje odreÿene nekretnine, postrojenja i opremu. Najmovi nekretnina, postrojenja i opreme u kojima Društvo snosi sve rizike i koristi vlasništva klasificiraju se kao financijski najmovi. Financijski najmovi kapitaliziraju se na poþetku najma prema fer vrijednosti unajmljene nekretnine ili sadašnje vrijednosti minimalne najamnine, ovisno o tome što je niže. Svako plaüanje najma razvrstava se na obveze i financijske rashode kako bi se dobila konstantna stopa na preostalo financijsko stanje. Kamatna komponenta financijskog rashoda tereti izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti tijekom razdoblja najma. Nekretnine, postrojenja i oprema kupljeni pod financijskim najmom amortiziraju se po korisnom vijeku upotrebe ili trajanju najma, ovisno o tome što je kraüe.

Najmovi u kojima Društvo ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Plaüanja po osnovi operativnih najmova iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja najma.

Prodaja i povratni najam

Prodaja i transakcija povratnog najma sadrže prodaju neke imovine i povrat iste imovine. Najamnina i prodajna cijena u pravilu su meÿuovisne, jer se o njima pregovara u paketu. Raþunovodstveni postupak s prodajom i transakcijom povratnog najma ovisi o vrsti tog najma.

Ako su transakcija prodaje i povratni najam u okviru financijskog najma, višak prihoda od prodaje iznad knjigovodstvenog iznosa se ne priznaje odmah kao prihod u financijskim izvještajima prodavaþa-najmoprimca. Umjesto toga navedeni iznos se odgaÿa i amortizira tijekom razdoblja najma.

Ako su transakcija prodaje i povratni najam u okviru operativnog najma te ako je jasno da je ta transakcija utemeljena po fer vrijednosti, dobit ili gubitak se odmah priznaje. Ako je prodajna cijena ispod fer vrijednosti, dobit ili gubitak se priznaje odmah osim ako se gubitak kompenzira buduüim najamninama ispod tržišne cijene te se u tom sluþaju odgaÿa i amortizira u razmjeru s plaüanjima najma tijekom razdoblja u kojem se oþekuje da üe se imovina koristiti. Ako je prodajna cijena iznad fer vrijednosti, iznos koji premašuje fer vrijednost se odgaÿa i amortizira tijekom razdoblja u kojem se oþekuje da üe se imovina koristiti.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.5 Strane valute

Transakcije i stanja u stranim valutama

Transakcije u stranim valutama izražene su u funkcionalnoj valuti upotrebom teþajne liste važeüe na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na datum izvještavanja preraþunate su u funkcionalnu valutu upotrebom teþajne liste važeüe na datum izvještavanja. Dobici ili gubici od teþajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz preraþuna monetarne imovine i obveza denominiranih u stranim valutama, priznaju se u dobit ili gubitak.

Nemonetarna imovina i stavke koje se mjere po povijesnom trošku strane valute ne preraþunavaju se po novim teþajevima.

Nemonetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti prikazane prema povijesnom trošku, preraþunate su u funkcionalnu valutu upotrebom teþajne liste važeüe na dan transakcije.

3.6 Posudbe i troškovi posudbe

Posudbe se poþetno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U buduüim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku; sve razlike izmeÿu primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u nekonsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeüi metodu efektivne kamatne stope.

Troškovi posudbe koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem, izgradnjom ili izradom kvalificiranog sredstva, a to je sredstvo koje nužno zahtijeva znatno vrijeme kako bi bilo spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju, se pripisuju trošku nabave toga sredstva sve dok sredstvo veüim dijelom ne bude spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju.

Prihodi od ulaganja zaraÿeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava do poþetka njihovog trošenja na kvalificirano sredstvo se oduzimaju od troškova posudbe þija kapitalizacija je prihvatljiva.

Svi drugi troškovi posudbe ukljuþuju se u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

Posudbe se klasificiraju kao kratkoroþne obveze, osim ako Društvo ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.7 Državne potpore

Državne potpore se ne priznaju sve dok ispunjenje uvjeta za dobivanje državne potpore i primitak potpore ne postanu realno izvjesni. Državne potpore se priznaju u dobit i gubitak sustavno kroz razdoblje u kojem Društvo troškove koji trebaju biti pokriveni potporom priznaje kao rashod. Konkretno, državne potpore kod kojih je osnovni uvjet da Društvo nabavi, izgradi ili na neki drugi naþin stekne dugotrajnu imovinu se priznaju u nekonsolidiranom izvještaju o financijskom položaju kao prihodi buduüih razdoblja i prenose u dobit i gubitak sustavno i racionalno tijekom korisnog vijeka predmetne imovine. Potraživanja temeljem državnih potpora s naslova nadoknade veü nastalih troškova ili gubitaka ili radi pružanja trenutaþne financijske potpore Društvu bez buduüih povezanih troškova se priznaju u dobit i gubitak razdoblja u kojem nastane potraživanje po njima.

3.8 Dividenda

Raspodjela dividendi dioniþarima Društva priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioniþara Društva.

3.9 Izvještavanje o poslovnim segmentima

S obzirom da se strateške odluke donose na razini konsolidiranih poslovnih programa, odnosno, segmenata Društvo ne prati i ne izvještava segmentalno poslovanje na nekonsolidiranoj razini.

Segment je dio Grupe koji se može izdvojiti ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga (poslovni segment) ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga unutar odreÿenog ekonomskog okruženja (zemljopisni segment), koji je podložan rizicima i koristima koje se razlikuju od onih drugog segmenta.

Na konsolidiranoj razini, na osnovi interne strukture izvještavanja prate se i izvještavaju sljedeüi segmenti:

• Kulinarstvo
• Slastice, snackovi i napici
• Djeþja hrana, hrana za doruþak i ostala hrana
• Meso i mesni proizvodi
• Pekarstvo i mlinarstvo
• Farmaceutika
• Ostalo

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.10 Oporezivanje

(i) Porez na dobit

Trošak poreza na dobit sastoji se od tekuüeg i odgoÿenog poreza. Porez na dobit iskazuje se unutar dobiti ili gubitka do iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke unutar glavnice kada se trošak poreza na dobit priznaje unutar ostale sveobuhvatne dobiti.

Tekuüi porez predstavlja oþekivanu poreznu obvezu obraþunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeüi poreznu stopu važeüu na datum izvještavanja i sva usklaÿenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.

(ii) Odgoÿena porezna imovina i obveze

Odgoÿeni porez priznaje se koristeüi metodu bilanþne obveze te uzima u obzir privremene razlike izmeÿu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koje se koriste za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za porezne svrhe. Iznos odgoÿenog poreza ne priznaje se za sljedeüe privremene razlike: poþetno priznavanje imovine ili obveze u transakciji koja nije poslovna kombinacija i koja ne utjeþe ni na raþunovodstvenu ni na oporezivu dobit i razlike koje se odnose na ulaganja u podružnice i zajedniþki kontrolirana poduzeüa kada je vjerojatno da se situacija neüe izmijeniti u skoroj buduünosti. Odgoÿeni porez vrednuje se po poreznim stopama za koje se oþekuje da üe biti primijenjene kod privremenih razlika kada se one izmijene, temeljene na zakonima koji su važeüi na datum izvještavanja.

Odgoÿena porezna imovina priznaje se u visini u kojoj je vjerojatno da üe se ostvariti buduüe oporezive dobiti koje üe biti dostupne da ih privremene razlike neutraliziraju. Odgoÿena porezna imovina umanjuje se za iznos za koji više nije vjerojatno da üe se moüi iskoristiti kao porezna olakšica.

Odgoÿena porezna imovina i obveze prebijaju se ako postoji zakonsko pravo na prijeboj tekuüe porezne obveze i imovine te ukoliko se odnose na poreze koje je obraþunalo isto porezno tijelo na isto oporezivi subjekt, ili na razliþite porezne subjekte, ali oni namjeravaju podmiriti tekuüe porezne obveze i imovinu na neto osnovi ili svoju poreznu imovinu i obveze realizirati istovremeno.

(iii) Porezna izloženost

U odreÿivanju iznosa tekuüeg i odgoÿenog poreza, Društvo uzima u obzir utjecaj neizvjesnih poreznih pozicija te moguünost postojanja dodatnih poreza i kamata. Ovo razmatranje oslanja se na procjene i pretpostavke i može ukljuþivati niz prosudbi o buduüim dogaÿajima. Novi podaci koji mogu postati dostupni mogu uzrokovati da Društvo promijeni svoju prosudbu o adekvatnosti postojeüih poreznih obveza; takve promjene poreznih obveza utjecat üe na porezni rashod u razdoblju u kojem je takva odluka donesena.

(iv) Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Porezna uprava zahtijeva podmirenje PDV-a na neto osnovi. PDV koji proizlazi iz transakcija prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u nekonsolidiranom izvještaju o financijskom položaju na neto osnovi. U sluþaju umanjenja potraživanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraživanja, ukljuþujuüi PDV.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.11 Nekretnine, postrojenja i oprema

Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u nekonsolidiranom izvještaju o financijskom položaju po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirana umanjenja vrijednosti, ako postoje. Trošak ukljuþuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.

Naknadni izdaci ukljuþuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako üe Društvo imati buduüe ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Knjigovodstvena vrijednost zamijenjenog dijela prestaje se priznavati. Svi ostali troškovi održavanja terete nekonsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u financijskom razdoblju u kojem su nastali.

Zemljište i imovina u pripremi se ne amortiziraju. Amortizacija ostalih nekretnina te postrojenja i opreme se obraþunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška ili do rezidualne vrijednosti sredstva te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:

Zgrade	10 do 50 godina
Oprema	3 do 30 godina

Preostala vrijednost imovine predstavlja procijenjeni iznos koji bi Društvo trenutno dobilo od prodaje imovine umanjen za procijenjeni trošak prodaje u sluþaju da je imovina dosegla starost i stanje koje se oþekuje na kraju vijeka trajanja imovine. Preostala vrijednost imovine i korisni vijek uporabe pregledavaju se na svaki izvještajni datum i po potrebi usklaÿuju.

U sluþaju da je knjigovodstveni iznos imovine veüi od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa (bilješka 3.13).

Dobici i gubici nastali prodajom utvrÿeni su kao razlika izmeÿu prihoda od prodaje i knjigovodstvene vrijednosti prodanog sredstva te se priznaju unutar dobiti ili gubitka u sklopu ostalih prihoda/troškova.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.12 Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina može se steüi u razmjeni za nenovþanu imovinu ili sredstva, ili kombinaciju novþanih i nenovþanih sredstava, pri þemu se trošak nabave takve nematerijalne imovine utvrÿuje po fer vrijednosti osim ukoliko samoj transakciji razmjene nedostaje komercijalnog sadržaja ili se fer vrijednost primljenog ili otuÿenog sredstva ne može pouzdano utvrditi, u kojem sluþaju se utvrÿuje po knjigovodstvenoj vrijednosti otuÿenog sredstva.

Brandovi i distribucijska prava

Prava distribucije proizvoda imaju ograniþen vijek uporabe i iskazuju se po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirana umanjenja vrijednosti, ako postoje. Amortizacija se obraþunava pravocrtnom metodom kako bi se alocirao trošak distribucijskih prava tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe procijenjenog na 3 do 15 godina.

Prava na steþene zaštitne znakove i know-how iskazani su po trošku i imaju neograniþeni vijek upotrebe, jer obavljene analize svih relevantnih faktora na dan izvještavanja pokazuju da ne postoji predvidiva granica za razdoblje u toku kojeg je oþekivano da üe identificirana prava stvarati neto novþani priljev. Nematerijalna imovina s neograniþenim vijekom upotrebe godišnje se provjerava zbog umanjenja vrijednosti te se iskazuje po trošku stjecanja umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti (bilješka 3.13).

Raþunalni software

Licence za software kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovoÿenjem software-a u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe procijenjenog na 5 godina.

Interno stvorena nematerijalna imovina – troškovi istraživanja i razvoja

Izdaci nastali aktivnostima istraživanja priznaju se kao rashod u razdoblju u kojem su nastali. Interno stvoreno nematerijalno sredstvo koje je nastalo razvojem (ili u razvojnoj fazi internog projekta) priznaje se onda, i samo onda, ako je moguüe dokazati sve niže navedeno:

• x tehniþku provedivost dovršenja nematerijalnog sredstva kako bi bilo raspoloživo za uporabu ili prodaju;
• x namjeru dovršenja nematerijalnog sredstva i njegove uporabe ili prodaje;
• x moguünost uporabe ili prodaje nematerijalnog sredstva;
• x naþin na koji üe nematerijalno sredstvo stvarati buduüe vjerojatne ekonomske koristi;
• x dostupnost odgovarajuüih tehniþkih, financijskih i drugih resursa za okonþanje razvoja te korištenje ili prodaju nematerijalnog sredstva;
• x moguünost pouzdanog utvrÿivanja izdataka koji se mogu povezati s razvojem nematerijalnog sredstva.

Iznos koji se poþetno priznaje kod interno kreiranog nematerijalnog sredstva jest zbroj izdataka nastalih od datuma na koji je sredstvo prvi put udovoljilo gore navedenim kriterijima priznavanja. Ako interno stvoreno nematerijalno sredstvo nije moguüe priznati, izdaci povezani s razvojem se ukljuþuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

Nakon poþetnog priznavanja, interno stvorena nematerijalna imovina iskazuje se po trošku umanjenom za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti po istoj osnovi kao i odvojeno steþena nematerijalna imovina.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.13 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Na svaki izvještajni dan, Društvo provjerava knjigovodstvene iznose svoje nefinancijske imovine (osim zaliha i odgoÿenih poreza) kako bi utvrdilo postoje li naznake da je došlo do gubitaka zbog umanjenja vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogli odrediti eventualni gubici nastali zbog umanjenja. Ako nadoknadivi iznos nekog sredstva nije moguüe procijeniti, Društvo procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Ako je moguüe odrediti realnu i dosljednu osnovu za rasporeÿivanje, imovina Društva se takoÿer rasporeÿuje na pojedine jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nije moguüe, na najmanju skupinu jedinica koje stvaraju novac za koju je moguüe odrediti realnu i konzistentnu osnovu rasporeÿivanja.

Nematerijalna imovina neodreÿenog vijeka uporabe i nematerijalna imovina koja još nije raspoloživa za uporabu se testira na umanjenje jednom godišnje te kada postoji naznaka o moguüem umanjenju imovine.

Nadoknadivi iznos je veüi iznos usporeÿujuüi fer vrijednost umanjenu za troškove prodaje i vrijednost imovine u uporabi. Za potrebe procjene vrijednosti u uporabi, procijenjeni buduüi novþani tokovi diskontiraju se do sadašnje vrijednosti primjenom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava sadašnju tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifiþne za to sredstvo za koje procjene buduüih novþanih tokova nisu bile usklaÿene.

Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva (ili jedinice koja stvara novac) procijenjen na iznos niži od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva (jedinice koja stvara novac) umanjuje se do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod, osim kod sredstva iskazanog u revaloriziranom iznosu, u kojem sluþaju se gubitak od umanjenja iskazuje kao smanjenje vrijednosti proizašlo iz revalorizacije sredstva.

Kod naknadnog poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva (jedinice koja generira novac) poveüava se do revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa toga sredstva na naþin da uveüana knjigovodstvena vrijednost ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrÿena da u prethodnim godinama nije bilo priznatih gubitaka od umanjenja na tom sredstvu (jedinici koja generira novac). Poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje kao prihod, osim ako se predmetno sredstvo ne iskazuje u revaloriziranom iznosu, u kom sluþaju se poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti iskazuje kao poveüanje uslijed revalorizacije.

3.14 Zalihe

Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po trošku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Trošak se odreÿuje po metodi ponderiranih prosjeþnih cijena. Neto ostvariva vrijednost predstavlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslovanja umanjenu za varijabilne troškove prodaje.

Trošak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda obuhvaüa sirovine, trošak izravnog rada, ostale izravne troškove i pripadajuüi dio opüih troškova proizvodnje (na bazi normalnog redovnog kapaciteta proizvodnje).

Trgovaþka roba iskazuje se po nižem od troška nabave i prodajne cijene (umanjene za poreze i rabate).

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.15 Potraživanja od kupaca

Potraživanja od kupaca poþetno se priznaju po trošku koji je jednak fer vrijednosti u trenutku priznavanja, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope, ako je znaþajno, a ako nije po nominalnom iznosu, umanjene za ispravak vrijednosti.

3.16 Novac i novþani ekvivalenti

Novac i novþani ekvivalenti obuhvaüaju gotovinu, depozite kod banaka po viÿenju i ostale kratkotrajne visoko likvidne instrumente s rokovima naplate do tri mjeseca ili kraüe. U nekonsolidiranom izvještaju o financijskom položaju su prekoraþenja po bankovnim raþunima ukljuþena u kratkoroþne obveze.

3.17 Dioniþki kapital

Dioniþki kapital sastoji se od redovnih dionica. Primici koji se iskazuju u glavnici pri izdavanju novih dionica ili opcija, iskazuju se umanjeni za pripadajuüe troškove transakcije i porez na dobit. Iznos fer vrijednosti primljene naknade iznad nominalne vrijednosti izdanih dionica prikazan je u bilješkama kao kapitalna dobit.

Plaüena naknada za kupljene vlastite dionice, ukljuþujuüi sve izravno pripadajuüe troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioniþku glavnicu koja se može pripisati dioniþarima Društva sve do povlaþenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuüe troškove transakcije kao i uþinke poreza na dobit, ukljuþena je u glavnicu koja se može pripisati dioniþarima Društva.

3.18 Primanja radnika

(i) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaüa Društvo u ime svojih radnika, koji su þlanovi obveznih mirovinskih fondova, kojima upravljaju treüe strane obavlja redovita plaüanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaüa kada se obraþunaju. Društvo nema obvezu osigurati bilo koja druga primanja radnika nakon njihova umirovljenja vezano uz mirovine iz obveznih mirovinskih fondova.

(ii) Poticajne otpremnine

Obveze za otpremnine priznaju se kad Društvo prekine radni odnos radnika prije redovnog datuma umirovljenja ili odlukom radnika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Društvo priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzelo obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim radnicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez moguünosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa.

(iii) Redovne otpremnine kod odlaska u mirovinu

Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma, diskontiraju se na njihovu sadašnju vrijednost temeljem aktuarskog izraþuna koji se izraÿuje na kraju svakog izvještajnog razdoblja te koji koristi pretpostavke o broju radnika za koje se procjenjuje da üe ostvariti pravo na otpremninu pri redovnoj mirovini, procijenjeni trošak navedenih otpremnina te diskontnu stopu koja je odreÿena kao prosjeþna oþekivana stopa prinosa na ulaganja u državne obveznice. Aktuarski dobici i gubici koje proizlaze iz usklada i promjena temeljenih na iskustvu u aktuarskim pretpostavkama priznaju se kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.18 Primanja radnika (nastavak)

(iv) Dugoroþna primanja radnika

Društvo priznaje obvezu za dugoroþna primanja radnika (jubilarne nagrade) ravnomjerno u razdoblju u kojem je nagrada ostvarena na temelju stvarnog broja godina radnog staža. Obvezu za dugoroþna primanja radnika mjeri nezavisni aktuar na kraju svakog izvještajnog razdoblja koristeüi pretpostavke o broju radnika kojima navedena primanja treba isplatiti, procijenjeni trošak navedenih primanja te diskontne stope koja je odreÿena kao prosjeþna oþekivana stopa prinosa na ulaganja u državne obveznice. Aktuarski dobici i gubici koje proizlaze iz usklada i promjena temeljenih na iskustvu u aktuarskim pretpostavkama priznaju se unutar dobiti ili gubitka.

(v) Kratkoroþna primanja radnika

Društvo priznaje rezerviranje za bonuse zaposlenicima kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza.

(vi) Primanja u obliku dionica

Društvo upravlja planom primanja u obliku dionica. Fer vrijednost primljene usluge radnika u zamjenu za odobrene opcije priznaje se kao trošak. Ukupan iznos kojeg treba iskazati kao trošak u razdoblju stjecanja prava na korištenje odnosi se na fer vrijednost odobrenih opcija, iskljuþujuüi uþinak bilo kojih netržišnih uvjeta stjecanja prava na korištenje (na primjer, profitabilnost i ciljani porast prodaje). Na svaki izvještajni datum, provjerava se procjena broja opcija za koje se oþekuje da üe biti iskorištene. Subjekt priznaje uþinak pregleda prvotnih procjena, ako ih ima, u nekonsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (unutar dobiti ili gubitka) kao i pripadajuüe usklaÿenje na glavnicu tijekom preostalog razdoblja stjecanja prava na korištenje.

Primici umanjeni za pripadajuüe troškove transakcije iskazuju se kao poveüanje dioniþkog kapitala (nominalna vrijednost dionica) i kapitalne dobiti (razlika izmeÿu nominalne vrijednosti dionica i primitaka od izdanja) kada su opcije iskorištene.

3.19 Rezerviranja

Rezerviranje je priznato kad Društvo ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) koja je nastala kao rezultat prošlih dogaÿaja, te je vjerojatno (više da nego ne), da üe odljev sredstava biti potreban da se podmiri ta obveza, a pouzdano se može procijeniti iznos obveze. Rezerviranja se preispituju na izvještajni dan, te se usklaÿuju s procjenom temeljenom na trenutno najboljim saznanjima. Kad je iznos smanjenja vrijednosti novca znaþajan, iznos rezerviranja je sadašnja vrijednost troškova za koje se oþekuje da üe nastati kako bi se podmirila obveza, utvrÿenih korištenjem procijenjene bezriziþne kamatne stope kao diskontne stope. Kad se koristi diskontiranje, svake se godine utjecaj diskontiranja knjiži kao financijski trošak te je iskazana vrijednost rezerviranja poveüana svake godine za proteklo vrijeme.

Rezerviranja za troškove restrukturiranja priznaju se kad Društvo ima razraÿen formalan plan restrukturiranja o kojem su obaviještene strane na koje se plan odnosi.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.20 Financijska imovina

Financijska imovina priznaje se i prestaje se priznavati na datum trgovanja, a to je datum na koji se financijska imovina kupuje ili prodaje temeljem ugovora þiji uvjeti nalažu isporuku ulaganja u roku utvrÿenom na predmetnom tržištu i poþetno se mjere po fer vrijednosti uveüanoj za troškove transakcije, osim one financijske imovine koja je svrstana u kategoriju kod koje se promjene fer vrijednosti iskazuju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, koja se poþetno mjeri po fer vrijednosti.

Financijska imovina je razvrstana u sljedeüe kategorije: financijska imovina "po fer vrijednosti kroz raþun dobiti i gubitka" te "dani zajmovi i potraživanja". Klasifikacija ovisi o vrsti i namjeni financijskog sredstva i odreÿuje se kod prvog priznavanja.

Metoda efektivne kamate

Metoda efektivne kamate je metoda kojom se izraþunava amortizirani trošak financijskog sredstva i prihod od kamata rasporeÿuje se tijekom relevantnog razdoblja. Efektivna kamatna stopa jest stopa kojom se procijenjeni buduüi novþani priljevi, ukljuþujuüi sve naknade po plaüenim ili primljenim bodovima koje su sastavni dio efektivne kamatne stope, zatim troškove transakcije i druge premije i diskonte, diskontiraju tijekom oþekivanog vijeka financijskog sredstva ili kraüeg razdoblja ako je primjenjivo.

Prihodi od dužniþkih instrumenata, osim financijske imovine odreÿene za iskazivanje po fer vrijednosti kroz raþun o dobiti i gubitku, se priznaju po osnovi efektivne kamate.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

Financijska imovina se svrstava u kategoriju imovine kod koje se promjene fer vrijednosti iskazuju kroz sveobuhvatnu dobit ako je namijenjena trgovanju ili ako je odreÿena za iskazivanje na taj naþin.

Financijsko sredstvo se svrstava u kategoriju imovine namijenjene trgovanju ako je:

• x steþeno prvenstveno radi prodaje u bliskoj buduünosti, ili
• x je sastavni dio identificiranog portfelja financijskih instrumenata kojima Društvo upravlja zajedno i ako je u novije vrijeme odražavala obrazac ostvarivanja dobiti u kratkom roku, ili
• x je derivativ koji nije odreÿen niti uþinkovit kao instrument zaštite.

Financijsko sredstvo koje nije namijenjeno trgovanju može pri prvom priznavanju biti odreÿeno za iskazivanje promjena fer vrijednosti kroz izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti ako:

• x se takvim odreÿivanjem poništava ili znatno smanjuje nedosljednost u mjerenju ili priznavanju koja bi se u suprotnom javila ili
• x ako financijsko sredstvo saþinjava grupu financijske imovine ili financijskih obveza ili oboje, kojom se upravlja i þiji rezultati se procjenjuju na osnovi fer vrijednosti, u skladu s dokumentiranom politikom Društva za upravljanje rizicima ili njenom strategijom ulaganja i ako se interne informacije o grupiranju prezentiraju na toj osnovi ili
• x ako je sastavni dio ugovora koji sadrži jedan ili više ugraÿenih derivativa i MRS 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" dopušta da se cijeli kombinirani ugovor (sredstvo ili obveza) odredi za iskazivanje po fer vrijednosti na naþin da se promjene fer vrijednosti iskazuju kroz raþun dobiti i gubitka.

Financijska imovina po fer vrijednosti kod koje se promjene fer vrijednosti iskazuju kroz sveobuhvatnu dobit po fer vrijednosti, pri þemu se svaka dobit ili svaki gubitak priznaje u nekonsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Neto dobit ili gubitak priznat u nekonsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti obuhvaüa i dividende i kamate zaraÿene na financijskom sredstvu. Fer vrijednost se odreÿuje na naþin opisan u bilješci 6.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.20 Financijska imovina (nastavak)

Dani zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja su nederivativna financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaüanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu. Potraživanja od kupaca, po danim zajmovima i druga potraživanja s fiksnim ili odredivim plaüanjima vode se po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za eventualne akumulirane gubitke zbog umanjenja vrijednosti.

Prihodi od kamata se priznaju primjenom efektivne kamatne stope, izuzev kod kratkoroþnih potraživanja, kod kojih priznavanje kamata ne bi bilo materijalno znaþajno.

Umanjenje financijske imovine

Financijska imovina, osim imovine koja se vodi po fer vrijednosti kroz prikaz promjena fer vrijednosti u dobiti ili gubitku, se na kraju svakog izvještajnog razdoblja preispituje kako bi se utvrdilo postojanje pokazatelja o eventualnom umanjenju. Financijska imovina je umanjena ako postoji objektivan dokaz da je na procijenjene buduüe novþane tokove ulaganja utjecao jedan dogaÿaj ili više njih nakon poþetnog priznavanja financijskog sredstva.

Kod vlasniþkih udjela iz portfelja raspoloživog za prodaju, znaþajan ili dugotrajniji pad fer vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegove nabavne vrijednosti se smatra objektivnim dokazom umanjenja.

Kod sve ostale financijske imovine, objektivan dokaz umanjenja može ukljuþiti:

• x znaþajne financijske poteškoüe kod izdavatelja ili druge ugovorne strane, ili
• x kršenje ugovora, primjerice kašnjenje u plaüanju ili neplaüanje kamata ili glavnice, ili
• x izgledno pokretanje steþaja ili financijskog restrukturiranja kod dužnika, ili
• x nestanak aktivnog tržišta za predmetnu financijsku imovinu zbog financijskih poteškoüa.

Kod odreÿenih kategorija financijske imovine, kao što su potraživanja od kupaca, imovina kod koje je procijenjeno da nije pojedinaþno umanjena se kasnije podvrgava procjeni umanjenja na skupnoj osnovi. Objektivan dokaz o umanjenju portfelja potraživanja može ukljuþiti iskustvo Društva u naplati potraživanja u proteklim razdobljima, poveüanje broja potraživanja s prosjeþnim kašnjenjem u naplati iznad 360 dana, kao i znatne promjene nacionalnih ili lokalnih gospodarskih uvjeta koji su u korelaciji s kašnjenjem u naplati potraživanja.

Kod financijske imovine iskazane po amortiziranom trošku, iznos umanjenja je razlika izmeÿu knjigovodstvenog iznosa sredstva i sadašnje vrijednosti procijenjenih buduüih novþanih tokova diskontiranih primjenom izvorne efektivne kamatne stope na financijsko sredstvo.

Kod financijske imovine koja se vodi po trošku, iznos umanjenja je razlika izmeÿu knjigovodstvene vrijednosti sredstva i sadašnje vrijednosti procijenjenih buduüih novþanih tokova diskontiranih primjenom tekuüe tržišne stope povrata za sliþno financijsko sredstvo. Jednom priznati gubitak od umanjenja se ne poništava u iduüim razdobljima.

Knjigovodstvena vrijednost financijskog sredstva se izravno umanjuje za gubitke zbog umanjenja kod sve financijske imovine, izuzev potraživanja od kupaca, kod kojih se knjigovodstvena vrijednost umanjuje kroz konto ispravka vrijednosti. Potraživanje koje se smatra nenaplativim se otpisuje s konta ispravka vrijednosti, a kasnija naplata prethodno otpisanih iznosa se odobrava kontu ispravka vrijednosti. Promjene iznosa iskazanog na kontu ispravka vrijednosti se priznaju u dobit i gubitak.

Kod umanjenja financijskog sredstva iz portfelja raspoloživog za prodaju, kumulativni gubici ili gubici prethodno iskazani u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti se prenose u dobit i gubitak tekuüeg razdoblja.

Ako kod financijske imovine koja se vodi po amortiziranom trošku u iduüim razdobljima doÿe do smanjenja gubitka zbog umanjenja njene vrijednosti i smanjenje se objektivno može povezati s dogaÿajem nakon priznavanja umanjenja, gubici koji su temeljem umanjenja vrijednosti te imovine prethodno priznati u dobit i gubitak se poništavaju do iznosa knjigovodstvene vrijednosti ulaganja s datumom na koji je utvrÿeno smanjenje gubitka, a koji nije veüi od amortiziranog troška koji bi bio utvrÿen da umanjenje nije bilo priznato.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.20 Financijska imovina (nastavak)

Umanjenje financijske imovine (nastavak)

Gubici uslijed umanjenja glavniþkih instrumenata iz portfelja raspoloživog za prodaju koji su ranije priznati u dobit i gubitak se ne poništavaju kroz dobit i gubitak, a svako poveüanje fer vrijednosti nakon utvrÿenog gubitka zbog umanjenja se iskazuje kao priþuva iz revalorizacije ulaganja. Gubici od umanjenja se kod dužniþkih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju kasnije poništavaju kroz dobit i gubitak ako se poveüanje fer vrijednosti ulaganja može objektivno povezati s nekim dogaÿajem koji je uslijedio nakon priznavanja gubitka od umanjenja vrijednosti.

Prestanak priznavanja financijske imovine

Društvo prestaje priznavati financijsko sredstvo samo ako je isteklo ugovorno pravo na novþane tokove po osnovi sredstva, ako financijsko sredstvo prenese i ako svi rizici i sve nagrade povezane s vlasništvom nad tim sredstvom veüim dijelom prelaze na drugi subjekt. Ako Društvo ne prenosi niti zadržava gotovo sve rizike i nagrade povezane s vlasništvom i ako i dalje ima kontrolu nad prenesenim sredstvom, priznaje svoj zadržani udjel u sredstvu te povezanu obvezu u iznosima koje eventualno mora platiti. Ako Društvo zadrži veüim dijelom sve rizike i nagrade povezane s vlasništvom nad prenesenim financijskim sredstvom, to sredstvo nastavlja priznavati, zajedno s priznavanjem posudbe za koju je dan kolateral, a koja je dobivena za prihode koje je primila.

3.21 Financijske obveze i glavniþki instrumenti koje je Društvo izdalo

Razvrstavanje u obveze ili glavnicu

Dužniþki i glavniþki instrumenti se razvrstavaju ili kao financijske obveze ili u glavnicu, u skladu sa suštinom ugovornog sporazuma.

Glavniþki instrumenti

Glavniþki instrument je ugovor koji pruža dokaz o ostatku udjela u imovini subjekta nakon oduzimanja svih njegovih obveza. Glavniþki instrumenti koje je izdalo Društvo se evidentiraju u iznosu ostvarenih prihoda, umanjenih za direktne troškove izdavanja.

Financijske obveze

Financijske obveze se klasificiraju ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz raþun dobiti i gubitka ili kao ostale financijske obveze.

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

Financijske obveze se svrstavaju u kategoriju obveza po fer vrijednosti kroz raþun dobiti i gubitka ako su u posjedu radi trgovanja ili su odreÿene za takvo iskazivanje.

Financijska obveza se klasificira kao obveza namijenjena trgovanju ako:

• x je nastala prvenstveno radi reotkupa u bliskoj buduünosti, ili
• x je sastavni dio utvrÿenog portfelja financijskih instrumenata kojima Društvo upravlja zajedno i ako je u novije vrijeme odražavala obrazac kratkoroþnog ostvarivanja dobiti, ili je derivativ koji nije odreÿen niti uþinkovit kao instrument zaštite.

Financijske obveze koje nisu namijenjene trgovanju mogu nakon poþetnog priznavanja biti odreÿene za iskazivanje po fer vrijednosti uz iskazivanje promjena fer vrijednosti kroz raþun dobiti i gubitka ako:

• x se takvim odreÿivanjem poništava ili znatno smanjuje nedosljednost u mjerenju ili priznavanju koja bi se u suprotnom javila, ili
• x ako je financijska obveza dio grupe financijske imovine ili financijskih obveza ili oboje, kojom se upravlja i þiji rezultati se procjenjuju na osnovi fer vrijednosti, u skladu s dokumentiranom politikom Društva za upravljanje rizicima ili njenom strategijom ulaganja i ako se interne informacije o grupiranju prezentiraju na toj osnovi, ili
• x ako je sastavni dio ugovora koji sadrži jedan ili više ugraÿenih derivativa i MRS 39 "Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje" dopušta da se cijeli kombinirani ugovor (sredstvo ili obveza) odredi za iskazivanje po fer vrijednosti na naþin da se promjene fer vrijednosti iskazuju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Financijske obveze po fer vrijednosti kod koje se promjene fer vrijednosti iskazuju kroz raþun dobiti i gubitka, pri þemu se svaka dobit ili svaki gubitak priznaje u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Neto dobit ili gubitak priznat u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti obuhvaüa i kamate plaüene na financijsku obvezu. Fer vrijednost se odreÿuje na naþin opisan u bilješci 6.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAýUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.21 Financijske obveze i glavniþki instrumenti koje je Društvo izdalo (nastavak)

Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze, ukljuþujuüi obveze po zajmovima i kreditima, se poþetno mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troškove transakcije.

Ostale financijske obveze se kasnije mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamate, pri þemu se rashodi od kamata priznaju po osnovi efektivnog prinosa.

Metoda efektivne kamate je metoda kojom se izraþunava amortizirani trošak financijske obveze i rashodi od kamata rasporeÿuju tijekom relevantnog razdoblja. Efektivna kamatna stopa jest stopa kojom se procijenjeni buduüi novþani odljevi diskontiraju tijekom oþekivanog vijeka financijske obveze ili kraüeg razdoblja ako je primjenjivo.

Ugovori o financijskim jamstvima

Ugovor o financijskom jamstvu je ugovor po kojem je izdavatelj dužan imatelju isplatiti odreÿene svote kao naknadu za gubitke koje je imatelj pretrpio zbog toga što odreÿeni dužnik nije ispunio svoju obvezu plaüanja u skladu s uvjetima nekog dužniþkog instrumenta.

Ugovore o financijskom jamstvu koje je izdalo, Društvo prvobitno vrednuje po fer vrijednosti a kasnije, ako nisu predodreÿeni za iskazivanje po fer vrijednosti kroz dobiti i gubitak, po višem od:

• x iznosa obveze temeljem ugovora, koja se utvrÿuje sukladno MRS-u 37 "Rezerviranja, nepredviÿene obveze i nepredviÿena imovina",
• x prvobitnog iznosa umanjenog za iznos kumulativne amortizacije, ako postoji, priznate u skladu s politikama priznavanja prihoda.

Prestanak priznavanja financijskih obveza

Društvo prestaje priznavati financijske obveze onda, i samo onda kad su obveze Društva podmirene, poništene ili su istekle.

BILJEŠKA 4 – NOVI STANDARDI I TUMAýENJA OBJAVLJENIH STANDARDA KOJI JOŠ NISU USVOJENI

Objavljeni su odreÿeni standardi, izmjene i tumaþenja postojeüih standarda koji se mogu primjenjivati, ali nisu obvezni za razdoblje koje završava 31. prosinca 2015. godine i/ili nisu usvojeni od strane Europske Unije te kao takvi nisu primijenjeni u pripremi ovih financijskih izvještaja. Ne oþekuje se da ti standardi imaju znaþajan utjecaj na nekonsolidirane financijske izvještaje Društva.

BILJEŠKA 5 – KLJUýNE RAýUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE

Kljuþne prosudbe kod primjene raþunovodstvenih politika

Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtijeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utjeþu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu i obveze, prihode i troškove. Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim þimbenicima, za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat kojih þini polazište za stvaranje procjena o vrijednosti imovine i obveza, koje se ne mogu dobiti iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od takvih procjena.

Spomenute procjene i uz njih vezane pretpostavke predmet su redovitog pregleda. Utjecaj korekcije procjene priznaje se u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utjeþe samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i buduüim razdobljima ukoliko korekcija utjeþe na tekuüe i buduüa razdoblja.

Prosudbe koje je Uprava napravila u primjeni MSFI, a koje imaju znaþajan utjecaj na financijske izvještaje i prosudbe kod kojih je rizik da üe doüi do materijalno znaþajnih korekcija u iduüoj godini visok, detaljnije su objašnjene u nastavku.

(i) Priznavanje odgoÿene porezne imovine

Odgoÿena porezna imovina predstavlja iznose poreza na dobit koji su nadoknadivi na temelju buduüih odbitaka oporezive dobiti te se iskazuje u izvještaju o financijskom položaju. Odgoÿena porezna imovina priznaje se do visine poreznih prihoda za koje je vjerojatno da üe biti ostvareni. Prilikom utvrÿivanja buduüe oporezive dobiti i iznosa poreznih prihoda za koje je vjerojatno da üe biti ostvareni u buduünosti, Uprava donosi prosudbe i izraÿuje procjene na temelju oporezive dobiti iz prethodnih godina i u oþekivanja buduüih prihoda za koje se smatra da su razumni u postojeüim okolnostima (vidi bilješku 15).

(ii) Aktuarske procjene korištene za izraþun obveza za naknade zaposlenima

Trošak definiranih planiranih naknada je utvrÿen koristeüi aktuarske procjene. Aktuarske procjene ukljuþuju utvrÿivanje pretpostavki o diskontiranim stopama, buduüim poveüanjima dohotka i smrtnosti ili stopi fluktuacije. Zbog dugoroþne prirode navedenih planova, te procjene sadržavaju element nesigurnosti (vidi bilješku 30).

(iii) Posljedice odreÿenih sudskih sporova

Društvo je stranka u brojnim parnicama i postupcima nastalim u uobiþajenom tijeku poslovanja. Uprava koristi procjene vjerojatnog ishoda pravnih postupaka te na dosljednoj osnovi priznaje rezerviranja za obveze Društva koje proizlaze iz tih postupaka.

Društvo priznaje rezerviranja u ukupnom oþekivanom iznosu odljeva ekonomskih koristi kao posljedice sudskog postupka, a koji je uglavnom iznos spora uveüan za procijenjene povezane pravne troškove i zatezne kamate (ukoliko je primjenjivo), ukoliko je po mišljenju Uprave, a na temelju konzultacija s pravnim savjetnicima, vjerojatnost nepovoljnog ishoda za Društvo veüa od povoljnog ishoda. Društvo ne priznaje rezerviranja za sudske sporove i oþekivane vezane pravne troškove i zatezne kamate (ukoliko je primjenjivo) u sluþajevima u kojima Uprava procjeni da je nepovoljan ishod sudskog postupka manje vjerojatan nego povoljan ishod za Društvo.

Gdje postoje naznake moguüe nagodbe u odnosu na pojedini sudski postupak, rezervacija se priznaje u iznosu oþekivanog iznosa nagodbe umanjenog za veü postojeüa rezerviranja vezana uz taj sudski postupak, a temeljeno na najboljoj procjeni Uprave napravljenoj u suradnji sa svojim pravnim savjetnicima.

Gdje je Društvo tužitelj u odreÿenom sudskom postupku, bilo kakve ekonomske koristi za koje se oþekuje da üe pritjecati u Društvo kao rezultat oþekivanog ishoda spora priznaju se samo kada je njihova realizacija gotovo sigurna, što je obiþno na dan priljeva tih ekonomskih koristi. Rezervacije za obveze Društva koje proizlaze iz pravnih postupaka priznaju se na dosljednoj osnovi i procjenjuju se od sluþaja do sluþaja (vidi bilješku 3.19 i 30).

(iv) Nadoknadivost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja

Nadoknadiva vrijednost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja procijenjena je po sadašnjoj vrijednosti buduüih novþanih tokova diskontiranih po tržišnoj kamatnoj stopi na datum mjerenja. Kratkotrajna potraživanja bez navedene kamatne stope mjerena su prema iznosu originalnog raþuna ukoliko uþinak diskontiranja nije znaþajan. Društvo redovito pregledava starosnu strukturu potraživanja od kupaca i prati prosjeþno razdoblje naplate. U sluþajevima u kojima su utvrÿeni dužnici s dužim danima plaüanja (obiþno iznad 120 dana),

BILJEŠKA 5 – KLJUýNE RAýUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

Kljuþne prosudbe kod primjene raþunovodstvenih politika (nastavak)

(iv) Nadoknadivost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja (nastavak)

Društvo umanjuje kreditne limite i dane plaüanja za buduüe transakcije i, u sluþajevima kada je to potrebno, nameüe ograniþenja vezano uz buduüe transakcije dok se nepodmireni dug ne otplati u cijelosti ili djelomiþno. U sluþajevima u kojima Društvo utvrdi potraživanja prema dužnicima koji su ušli u proces predsteþaja ili steþaja, gubitak od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje u cijelosti.

U procesu reguliranja naplate dospjelih dugova, Društvo aktivno pregovara s odgovarajuüim dužnicima uzimajuüi u obzir oþekivanja buduüih poslovnih odnosa, znaþaj izloženosti prema pojedinom dužniku, moguünosti kompenzacija, iskorištavanja instrumenata osiguranja (ako ih ima) ili oduzimanja imovine itd.

(v) Testiranje na umanjenje vrijednosti brandova i prava

Društvo provodi godišnje provjere brandova i prava zbog umanjenja vrijednosti u skladu s raþunovodstvenom politikom 3.13. Brandovi i prava s neograniþenim vijekom upotrebe alocirani su za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti na jedinice stvaranja novca unutar poslovnih segmenata.

Nadoknadiva vrijednost jedinica stvaranja novca odreÿena je izraþunima vrijednosti u uporabi koji su bazirani na projekcijama novþanog toka temeljenim na financijskim planovima koje je odobrila Uprava i koji pokrivaju petogodišnje razdoblje.

Brandovi

Brandovi se odnose na steþena prava na korištenje zaštitnih znakova, žigova i imena marki koje Društvo alocira na segmente poslovanja sukladno internoj kategorizaciji proizvoda na koje se odreÿeni brand odnosi pri þemu se vrijednost branda ili u cijelosti alocira na odreÿeni segment ili, tamo gdje je to primjenjivo i gdje odreÿeni brand saþinjavaju proizvodi i kategorije koje po kategorizaciji spadaju u više segmenata, sukladno omjeru kontribucije bruto marže branda u svakom od segmenata.

Društvo na godišnjoj razini provodi test umanjenja vrijednosti brandova kako bi procijenilo ukoliko nadoknadiva vrijednost brandova indicira potencijalno umanjenje knjigovodstvene vrijednosti pri þemu se primarni fokus pridaje onim brandovima kod kojih odstupanje nadoknadive vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu indicira znaþajnu osjetljivost na kljuþne pretpostavke korištene u testovima umanjenja vrijednosti. Izraþun nadoknadive vrijednosti temelji se na petogodišnjim planovima prodaje proizvoda i kategorija koje saþinjavaju svaki brand, a koje je Društvo razvilo imajuüi u vidu korporativnu prodajnu i marketinšku strategiju, trendove na tržištima na kojima se pojedini brandovi prodaju (poput oþekivanih kretanja predmetnog bruto društvenog proizvoda, tržišnog udjela relevantnih proizvoda i kategorija itd.) i analizu konkurenata. Izraþun nadoknadive vrijednosti implicira i terminalnu stopu rasta novþanih tokova nakon petogodišnjeg razdoblja od 2%. Novþani tokovi kreirani iz takvih planova diskontiraju se korištenjem diskontne stope koja odražava rizik predmetne imovine i koja je za potrebe izraþuna testa umanjenja vrijednosti aproksimirana prosjeþnim ponderiranim troškom kapitala (WACC) vezanog uz primarno prodajno tržište pojedinog branda i prehrambenu industriju. U sluþajevima gdje se brandovi u znaþajnim omjerima prodaju na više razliþitih tržišta þija je riziþnost razliþita te þije su karakteristike specifiþne, novþani tokovi svakog od relevantnih tržišta diskontiraju se primjenom ponderiranog prosjeþnog troška kapitala primjenjivog na svako pojedino tržište.

Sukladno gore navedenom, diskontna stopa primijenjena u izraþunima testa umanjenja bila je 9,28% za brandove kojima je dominantno prodajno tržište Poljska te 10,01% za brandove kojima je dominantno prodajno tržište Hrvatska.

Kao rezultat provedenog testa umanjenja vrijednosti brandova Društvo tijekom 2015. i 2014. godine nije imalo troškove umanjenja vrijednosti brandova. Poveüanje WACC-a za 150 baznih poena uz stabilnu stopu rasta rezultiralo bi umanjenjem vrijednosti brandova za 3.582 tisuüe kuna dok bi smanjenje terminalne stope rasta za 100 baznih poena uz nepromijenjeni WACC rezultiralo umanjenjem vrijednosti brandova u iznosu od 825 tisuüa kuna.

BILJEŠKA 5 – KLJUýNE RAýUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

(vi) Testiranje na umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme te imovine namijenjene prodaji

Društvo na godišnjoj razini provodi test umanjenja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme kako bi procijenilo ukoliko nadoknadiva vrijednost indicira potencijalno umanjenje knjigovodstvene vrijednosti. Testiranju na umanjenje vrijednosti na godišnjoj razinu podliježu svi proizvodni kapaciteti te nekretnine, postrojenja i oprema koje se drže kao namijenjene prodaji ili su dio prekinutog poslovanja.

Za proizvodne kapacitete, odnosno tvornice, izraþun nadoknadive vrijednosti temelji se na petogodišnjim planovima prodaje iz kojih su izvedeni planovi proizvodnje po svakoj tvornici, kategoriji i proizvodu te tržištu, a koje je Društvo razvilo imajuüi u vidu korporativnu prodajnu i marketinšku strategiju, trendove na tržištima (poput oþekivanih kretanja predmetnog bruto društvenog proizvoda, tržišnog udjela relevantnih proizvoda i kategorija itd.) i analizu konkurenata. Izraþun nadoknadive vrijednosti implicira i terminalnu stopu rasta novþanih tokova nakon petogodišnjeg razdoblja u rasponu od 0% od 2%, ovisno o prodajnim planovima za proizvode koje odreÿena tvornica proizvodi. Novþani tokovi kreirani iz takvih planova diskontiraju se korištenjem diskontne stope koja odražava rizik predmetne imovine i koja je za potrebe izraþuna testa umanjenja vrijednosti aproksimirana prosjeþnim ponderiranim troškom kapitala vezanog uz prehrambenu industriju na tržištu Hrvatske gdje se nalazi velika veüina proizvodnih kapaciteta. U pravilu se kao nadoknadiva vrijednost proizvodnih kapaciteta uzima vrijednost u upotrebi osim ukoliko za odreÿenu imovinu nije dostupna neovisna procjena struþnog procjenitelja o fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, a koja indicira višu vrijednost od one u upotrebi.

Tijekom 2015. i 2014. godine nije bilo troškova od umanjenja vrijednosti proizvodnih kapaciteta izuzev onih vezano uz prekinuto poslovanje kao što je navedeno niže.

Za nekretnine, postrojenja i opremu koja se drži kao namijenjena prodaji, Društvo pri klasifikaciji takve imovine kao namijenjene prodaji procjenjuje nadoknadivu vrijednost na temelju neovisne procjene struþnog procjenitelja o fer vrijednosti te imovine umanjenoj za troškove prodaje te svodi vrijednost u knjigama na nižu od knjigovodstvene i nadoknadive vrijednosti. U pravilu, Društvo za takvu imovinu s visokim stupnjem pouzdanosti oþekuje realizaciju nadoknadive vrijednosti kroz prodaju ili otuÿenje u kratkom roku te u sluþajevima gdje je došlo do odgaÿanja prodaje zbog okolnosti koje ne zahtijevaju ponovnu klasifikaciju navedene imovine u nekretnine, postrojenja i opremu, Društvo razmatra je li došlo do znaþajnih promjena u okolnostima i oþekivanjima vezano uz realizaciju prodaje koje bi zahtijevale ponovno provoÿenje procjene fer vrijednosti. Ukoliko do znaþajne promjene u okolnostima nije došlo, ali se radi o imovini koja se do otuÿenja namjerava koristiti (poput proizvodnih postrojenja koji su dio prekinutog poslovanja), Društvo aproksimira potencijalno moguüe umanjenje vrijednosti koje bi moglo nastati od datuma klasifikacije takve imovine kao namijenjene prodaji do datuma izvještavanja na razini amortizacije koja bi se priznala da navedena imovina nije klasificirana kao namijenjena prodaji.

Tijekom 2015. godine Društvo je priznalo 11.454 tisuüa kuna troška umanjenja vrijednosti vezano uz proizvodne kapacitete prekinutog poslovanja (segment "Piüa") na temelju aproksimacije amortizacije koja bi proizašla iz korištenja navedene imovine da ista nije klasificirana kao namijenjena prodaji.

(vii) Testiranje na umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva

Društvo na godišnjoj razini provodi test umanjenja vrijednosti ulaganja u ovisna društva kod kojih na temelju statiþke analize izloženosti Društva u odnosu na izvještajnu neto imovinu ovisnih društava postoje indikacije za umanjenje vrijednosti. Za tako identificirana ulaganja u ovisna društva procjenjuje se nadoknadiva vrijednost ulaganja te usporeÿuje sa knjigovodstvenom vrijednošüu. Izraþun nadoknadive vrijednosti temelji se na u pravilu na petogodišnjim planovima poslovanja ovisnog društva koji su razvijeni imajuüi u vidu korporativnu prodajnu i marketinšku strategiju, trendove na predmetnom tržištu (poput oþekivanih kretanja bruto društvenog proizvoda, tržišnog udjela relevantnih proizvoda i kategorija itd.) i primjenjivom segmentu te analizu konkurenata. Izraþun nadoknadive vrijednosti implicira i terminalnu stopu rasta novþanih tokova nakon projiciranog razdoblja od 1% do 2%. Novþani tokovi kreirani iz takvih planova diskontiraju se korištenjem diskontne stope koja odražava rizik predmetne imovine, a koja je za potrebe testa umanjenja vrijednosti jednaka ponderiranom prosjeþnom trošku kapitala za predmetno tržište i industriju (u sluþaju društava u Hrvatskoj gdje Društvo ima najveüu izloženost navedenom riziku ta stopa iznosila je 10,01%).

BILJEŠKA 5 – KLJUýNE RAýUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

(vii) Testiranje na umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva (nastavak)

Kao rezultat provedenih testova umanjenja vrijednosti ulaganja u ovisna društva, Društvo nije imalo troškove umanjenja vrijednosti tijekom 2015. i 2014. godine. Analiza osjetljivosti pretpostavki pokazuje da bi potreba za umanjenjem vrijednosti ulaganja u ovisno društvo Podravka Lagris a.s. nastala (uz nepromijenjenu stopu ponderiranog prosjeþnog troška kapitala) u sluþaju pada terminalne stope rasta za 50 baznih poena, pri þemu bi navedeno umanjenje iznosilo 3.916 tisuüa kuna. Poveüanjem stope ponderiranog prosjeþnog troška kapitala za 50 baznih poena (uz nepromijenjenu terminalnu stopu rasta) nastala bi potreba za umanjenjem vrijednosti od 7.996 tisuüa kuna.

BILJEŠKA 6 – ODREĈIVANJE FER VRIJEDNOSTI

Društvo ima uspostavljen sustav kontrola u okviru mjerenja fer vrijednosti koji podrazumijeva cjelokupnu odgovornost Uprave i funkcije financija vezanu uz nadziranje svih znaþajnijih mjerenja fer vrijednosti, konzultiranje s vanjskim struþnjacima te, u kontekstu navedenog, izvještavanje o istome tijelima zaduženima za korporativno upravljanje.

Fer vrijednosti mjere se u odnosu na informacije prikupljene od treüih strana u kojem sluþaju Uprava i funkcija financija ocjenjuju u kojoj mjeri dokazi prikupljeni od treüih strana osiguravaju da navedene procjene fer vrijednosti ispunjavaju zahtjeve MSFI-eva, ukljuþujuüi i razinu iz hijerarhije fer vrijednosti u koju bi te procjene trebale biti klasificirane.

Sva znaþajnija pitanja vezana uz procjenu fer vrijednosti izvještavaju se Nadzornom i Revizorskom Odboru.

Fer vrijednosti kategoriziraju se u razliþite razine u hijerarhiji fer vrijednosti na temelju ulaznih varijabli koje se koriste u tehnikama procjene kao što slijedi:

• x Razina 1 - kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identiþnu imovinu ili obveze.
• x Razina 2 ulazne varijable koje ne predstavljaju kotirane cijene ukljuþene u razinu 1, a radi se o ulaznim varijablama za imovinu ili obveze koje su vidljive bilo izravno (npr. kao cijene) bilo neizravno (npr. izvedene iz cijena).
• x Razina 3 ulazne varijable za imovinu ili obveze koje se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (ulazne varijable koje nisu vidljive).

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima temelji se na kotiranim tržišnim cijenama na dan izvještavanja. Tržište se smatra aktivnim ako su kotirane cijene poznate temeljem burze, aktivnosti brokera, industrijske skupine ili regulatorne agencije, a te cijene predstavljaju stvarne i redovite tržišne transakcije prema uobiþajenim trgovaþkim uvjetima.

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se ne trguje na aktivnom tržištu (na primjer, OTC derivativi) utvrÿuje se korištenjem tehnika procjene. Te tehnike procjene zahtijevaju maksimalno korištenje vidljivih tržišnih podataka gdje je to moguüe, a oslanjaju se što je manje moguüe na procjene specifiþne za pojedini subjekt. Ukoliko su sve znaþajnije ulazne varijable potrebne za fer vrednovanje vidljive, procjena fer vrijednosti se kategorizira kao razina 2.

Ako se jedna ili više znaþajnih ulaznih varijabli ne temelji na vidljivim tržišnim podacima, procjena fer vrijednosti kategorizira se kao razina 3.

Društvo je napravilo sljedeüe znaþajnije procjene fer vrijednosti u okviru pripreme financijskih izvještaja, a koje su detaljnije objašnjene u sljedeüim bilješkama:

• x bilješka 7: Prekinuto poslovanje
• x bilješka 19: Dugotrajna financijska imovina
• x bilješka 22: Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
• x bilješka 24: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji
• x bilješka 28: Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
• x bilješka 33: Isplate s temelja dionica

BILJEŠKA 7 – PREKINUTO POSLOVANJE

Odlukom Uprave Društva iz 2013. godine, Društvo je pokrenulo postupak za izlazak iz poslovnog programa Piüa radi unapreÿenja poslovanja, smanjenja operativnih troškova i jaþanja inovativnosti i konkurentnosti kompanije u njenim kljuþnim poslovnim programima. Na datume izvještavanja Društvo je program Piüa klasificiralo kao prekinuto poslovanje u skladu s MSFI 5. Iako Društvo do datuma izvještavanja, zbog nastavka nepovoljnih okolnosti na tržištu, nije uspjelo prodati spomenutu imovinu, Društvo i dalje aktivno nastoji provesti usvojeni prodajni plan te realizirati prodaju u što skorijem roku. Na datum izvještavanja, Društvo je zaprimilo ponudu koja je u trenutku objave financijskih izvješüa u postupku razmatranja, a odnosi se na prodaju cjelokupnog programa Piüa te koja ne indicira potrebu za umanjenjem vrijednosti navedene grupe za otuÿenje ispod iznosa koji je iskazan u financijskim izvještajima na 31. prosinca 2015. godine. Društvo oþekuje realizaciju prodaje tijekom 2016. godine.

Tijekom 2015. godine Društvo je priznalo trošak vrijednosnog usklaÿenja imovine prekinutog poslovanja u iznosu od 11.454 tisuüe kuna (vidi bilješku 5(vi)). Trošak vrijednosnog usklaÿenja je priznat unutar ostalih troškova prekinutog poslovanja.

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za prekinuto poslovanje je kako slijedi:

	Prekinuto poslovanje
(u tisuüama kuna)	2015.	2014.
Prihodi od prodaje	88.919	87.827
Troškovi sadržani u prodanim proizvodima	(57.566)	(59.081)
Bruto dobit	31.353	28.746
Operativni troškovi	(37.284)	(39.082)
Ostali troškovi	(11.454)	(11.185)
Operativni gubitak	(17.385)	(21.521)
Gubitak prije poreza	(17.385)	(21.521)
Porez na dobit	-	-
Gubitak tekuüe godine	(17.385)	(21.521)
Ostala sveobuhvatna dobit	-	-
Ukupni sveobuhvatni gubitak	(17.385)	(21.521)
Novþani tok od prekinutog poslovanja je kako slijedi:
(u tisuüama kuna)	2015.	2014.

(8.037)	(7.270)
(1.602)	(1.288)
(6.435)	(5.982)

BILJEŠKA 7 – PREKINUTO POSLOVANJE (NASTAVAK)

Grupa za otuÿenje namijenjena prodaji

Imovina grupe za otuÿenje namijenjene prodaji na 31. prosinca 2015. godine je kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Udjel Studenac d.o.o.	20	20
Zemljišta i objekti	29.885	32.056
Postrojenja i oprema	25.664	33.499
Gotovi proizvodi	4.933	4.275
	60.502	69.850

Društvo iz praktiþnih razloga ne prikazuje obveze za grupu za otuÿenje namijenjenu prodaji buduüi se nabava sirovina i materijala kao i kreditiranje obavljaju centralno te se ne alociraju za potrebe daljnje analize. Takoÿer, na datum izvještavanja nije bilo obveza koje bi u cijelosti bile pridane prekinutom poslovanju.

Mjerenje fer vrijednosti

Zemljišta i objekti namijenjeni prodaji vrednovane su po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje buduüi da je ta vrijednost bila niža od neto knjigovodstvene vrijednosti prije klasifikacije kao namijenjena prodaji. Društvo je izvršilo procjenu fer vrijednosti na datum klasifikacije te redovito razmatra ukoliko je navedenu procjenu potrebno revidirati. Uprava smatra da se tijekom 2015. godine nisu dogodile nove okolnosti koje bi zahtijevale novo mjerenja fer vrijednosti.

Fer vrijednost opreme interno je procijenjena na temelju upotrebne vrijednosti i oþekivane neto prodajne cijene.

Fer vrijednost zaliha izraþunata je kao oþekivana neto ostvariva vrijednost zaliha na temelju povijesnih podataka prodaje i oþekivanog kretanja cijena pri klasifikaciji. Naknadno se zaliha vodi po trošku proizvodnje ili neto ostvarivoj vrijednost ovisno o tome koja je niža.

(i) Hijerarhija fer vrijednosti

Mjerenje fer vrijednosti dijela grupe za otuÿenje koji se odnosi na zemljišta i objekte u iznosu od 29.885 tisuüa kuna kategorizirano je, sukladno ulaznim varijablama korištenim u procjeni vrijednosti, kao razina 3 (vidi bilješku 6).

(ii) Metoda procjene i znaþajne ulazne varijable

Sljedeüa tablica prikazuje sažetak metoda i tehnika procjene fer vrijednosti grupe za otuÿenje te znaþajne ulazne varijable korištene prilikom procjene na datum inicijalne klasifikacije kao namijenjena prodaji:

Metode i tehnike procjene	Znaþajne ulazne varijable koje nisu vidljive
Kapitalizacija prihoda i metoda usporedivih vrijednosti	Prosjeþna stopa prinosa: 13%
Kod graÿevinskih objekata, model vrednovanja razmatra sadašnju vrijednost neto novþanih tokova koju bi imovina mogla generirati od najma uzimajuüi u obzir oþekivani neto najam na osnovi usporedivih transakcija.	Meÿu ostalim þimbenicima, procijenjena diskontna stopa razmatra kvalitetu objekta i njegov položaj i trenutno ostvarive uvjete zakupa na sliþnoj geografskoj lokaciji za usporediv tip
Kod zemljišta, model razmatra stvarno postignute prodajne vrijednosti pri	nekretnine.
prodaji usporedivih zemljišta na sliþnoj lokaciji.

BILJEŠKA 8 – PRIHODI OD PRODAJE

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Prihodi od prodaje proizvoda i trgovaþke robe	1.724.171	1.612.424
Prihodi od pružanja usluga	57.503	55.732
	1.781.674	1.668.156

BILJEŠKA 9 – OSTALI PRIHODI

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Prihodi od subvencija	2.099	993
Kamate po kupcima	1.127	4.103
Prihod od povratnog najma	8.813	8.813
Dobici od rashoda nekretnina, postrojenja, opreme
i nematerijalne imovine (bilješka 16 i 17)	239	414
Prihod od ukidanja rezerviranja za sudske sporove	1.614	2.480
Teþajne razlike po kupcima i dobavljaþima	-	1.266
Dobici od prodaje imovine namijenjene prodaji	864	-
	14.756	18.069

Prihodi od subvencija odnose se na bespovratne državne potpore u stoþarstvu i poljoprivredi.

Kamate po kupcima odnose se na zakonske zatezne kamate koje je Društvo naplatilo.

Prihod od povratnog najma odnosi se na povratni najam nekretnina koje þine proizvodno postrojenje u Umagu po osnovi kojeg na 31. prosinca 2015. godine preostaje nerealizirano 6.609 tisuüe kuna (bilješka 31) odgoÿenog prihoda koji üe se realizirati do 30. rujna 2016. godine.

BILJEŠKA 10 – OSTALI TROŠKOVI

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Kamate od dobavljaþa	169	426
Teþajne razlike po kupcima i dobavljaþima	4.231	-
Umanjenje vrijednosti ulaganja	-	200
Umanjenja vrijednosti imovine koja se drži radi prodaje (bilješka 24)	626	2.452
Gubici od prodaje imovine namijenjene prodaji	-	1.767
Ostalo	-	1.500
	5.026	6.345

BILJEŠKA 11 – TROŠKOVI PO PRIRODI

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Utrošene sirovine, materijal i energija	658.132	583.480
Troškovi radnika	369.324	379.282
Nabavna vrijednost prodane robe	295.374	272.438
Reklama i propaganda	122.989	113.838
Amortizacija	84.204	76.458
Usluge	79.884	63.031
Promjene u vrijednosti zaliha	4.311	(21.371)
Zakupnine	13.708	17.170
Prijevoz	13.891	12.779
Porezi i doprinosi koji ne ovise o poslovnom rezultatu	8.400	7.868
Umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja	529	1.373
Bankarske usluge	2.154	1.966
Naknada za zbrinjavanje ambalaže	1.888	2.109
Dnevnice i ostali troškovi službenog puta	8.207	7.322
Telekomunikacije	3.886	4.299
Reprezentacije	5.493	5.334
Ostali troškovi	10.478	653
Ukupno troškovi sadržani u proizvodima, troškovi prodaje i distribucije, troškovi marketinga i opüi i administrativni troškovi	1.682.852	1.528.029

BILJEŠKA 11 – TROŠKOVI PO PRIRODI (NASTAVAK)

Troškovi po prirodi sadržani u prodanim proizvodima su kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Materijal i promjena zaliha	684.287	582.767
Nabavna vrijednost trgovaþke robe	295.013	272.563
Troškovi radnika	170.096	163.569
Amortizacija	47.770	44.033
Usluge u proizvodnji	18.708	12.571
Porezi i doprinosi koji ne ovise o poslovnom rezultatu	8.937	8.370
Ostali troškovi (prijevoz, zakupnine, struþno obrazovanje i dr.)	11.427	11.051
	1.236.238	1.094.924
Troškovi sadržani u prodanim proizvodima - prekinuto poslovanje	57.566	59.081

Troškovi sadržani u prodanim proizvodima - neprekinuto poslovanje 1.178.672 1.035.843

Trošak amortizacije alociran na svaku pojedinu funkciju je kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Troškovi sadržani u prodanim proizvodima	47.770	44.033
Troškovi marketinga	900	1.136
Prodaja, logistika i distribucija	18.904	9.568
Opüi i administrativni troškovi	16.630	21.721
	84.204	76.458

Trošak osoblja alociran na svaku pojedinu funkciju je kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Troškovi sadržani u prodanim proizvodima	159.755	153.821
Troškovi marketinga	22.101	19.173
Prodaja, logistika i distribucija	93.691	87.711
Opüi i administrativni troškovi	93.777	118.577
	369.324	379.282

BILJEŠKA 12 – TROŠKOVI RADNIKA

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Plaüe	328.591	316.144
Otpremnine	17.571	43.315
Prijevoz	5.442	5.219
Opcije za dionice (bilješka 33)	2.005	978
Ostali troškovi radnika	15.715	13.626
	369.324	379.282

Na dan 31. prosinca 2015. godine Društvo je imalo 3.422 djelatnika (2014.: 2.884 djelatnika). Porast broja zaposlenih primarno je posljedica pripajanja ovisnog društva Danica d.o.o. tijekom 2015. godine (vidi bilješku 37).

U 2015. godini isplaüene su poticajne otpremnine za 101 radnika u iznosu od 12.518 tisuüu kuna te su na temelju plana zbrinjavanja viška zaposlenih rezervirane otpremnine koje üe biti isplaüene poþetkom 2016. godine u iznosu 12.873 tisuüe kuna (2014.: isplaüene otpremnine za 261 radnika u iznosu od 34.409 tisuüa kuna).

BILJEŠKA 13 - FINANCIJSKI PRIHODI

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Kamate na dane kredite povezanim društvima	7.374	5.875
Kamate od oroþenih depozita	340	665
Promjene u vrednovanju financijskih instrumenata po fer vrijednosti	215	-
Prihodi od dividendi i sliþno	80.504	110.000
Neto dobici od teþajnih razlika po kreditima	4.863	-
Ostale kamate	816	242
Nerealizirani dobici po ugovoru o kamatnom swap-u	283	-
	94.395	116.782

Prihod od dividendi odnosi se na prihod po osnovi izglasane dividende u ovisnom društvu Belupo d.d.

BILJEŠKA 14 – FINANCIJSKI TROŠKOVI

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Trošak kamata i naknada	34.612	43.343
Nerealizirani gubici po ugovoru o kamatnom swap-u	-	43
Neto gubici od teþajnih razlika po kreditima	-	1.667
Ostali financijski troškovi	6.655	-
	41.267	45.053

Tijekom 2015. godine referentne kamatne stope zadržavale su se na niskim razinama što je rezultiralo smanjenjem troškova kamata na kredite.

S obzirom na znaþajnu izloženost Društva kamatnom riziku koji proizlazi iz zaduživanja po varijabilnim kamatnim stopama, Društvo se aktivno štiti od kamatnog rizika vezanog uz sindicirani kredit putem derivativnih financijskih instrumenata (kamatni swap) - za detalje vidi bilješku 28.

Tijekom 2015. i 2014. godine Društvo nije imalo investicija po kojima bi se trošak kamata kapitalizirao.

Ostali financijski troškovi odnose se na trošak dodijeljenih opcija u programu radniþkog dioniþarstva u postupku dokapitalizacije javnom ponudom novih redovnih dionica. Za detalje vidi bilješke 25 i 33 (ii).

BILJEŠKA 15 – POREZ NA DOBIT

Porezni trošak/(prihod) obuhvaüa:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Tekuüi porez na dobit	-	-
Odgoÿeni porezni trošak/(prihod)	(12.677)	385
	(12.677)	385

Usklaÿenje efektivne porezne stope

Sljedeüa tabela prikazuje uskladu troška poreza prikazanog u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti sa zakonskom poreznom stopom:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Dobit prije oporezivanja	144.295	202.059
Porez na dobit po stopi od 20% (2014.: 20%)	28.859	40.412
Neoporezivi prihodi	(13.800)	(22.030)
Porezno nepriznati rashodi	1.443	2.618
Uþinak poticaja (istraž. i razvoj, obrazovanje i dr.)	(685)	(425)
Privremene razlike i porezni gubici nepriznati
kao odgoÿena porezna imovina	-	5.447
Iskorištenje privremenih razlika prethodno nepriznatih
kao odgoÿena porezna imovina	(1.622)	(6.247)
Poticaj za reinvestiranu dobit	-	(19.390)
Iskorištenje poreznih gubitaka prethodno nepriznatih
kao odgoÿena porezna imovina	(14.731)	-
Priznavanje prethodno nepriznatih privremenih razlika i poreznih gubitaka	(12.141)	-
Porezni trošak /(prihod) priznat u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti	(12.677)	385
Efektivna porezna stopa	-9%	0%

Porezni gubici za prijenos

Društvo je tijekom 2015. godine u postupku pripajanja steklo porezne gubitke pripojenog društva Danica d.o.o. S obzirom da su spajanjem ispunjeni zakonski uvjeti za korištenje istih, najveüi dio gubitaka je iskorišten dok je za neiskorišteni dio priznata odgoÿena porezna imovina jer društvo procjenjuje da üe isti biti iskorišteni u razdoblju do 2020. godine kada istjeþu. Neiskorišteni porezni gubici na dan 31.prosinca 2015. godine iznose 15.363 tisuüe kuna (2014.: 17.427 tisuüa kuna).

Neiskorišteni porezni gubici (bruto) na datum izvještavanja bili su kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Preneseni porezni gubici iskoristivi do 2015.	-	394
Preneseni porezni gubici iskoristivi do 2017.	-	5.581
Preneseni porezni gubici iskoristivi do 2019.	-	11.452
Preneseni porezni gubici iskoristivi do 2020.	15.363	-
	15.363	17.427

BILJEŠKA 15 – POREZ NA DOBIT (NASTAVAK)

Odgoÿena porezna imovina

Odgoÿena porezna imovina proizlazi iz sljedeüeg:

				Priznato
	Poþetno	Kroz dobit		direktno kroz	Zakljuþno
2015.	stanje	ili gubitak	Pripojeno	kapital	stanje
			(u tisuüama kuna)
Nematerijalna imovina	20.183	-	-	-	20.183
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji	10.820	1.709	-	-	12.529
Rezerviranja	3.162	1.984	451	12	5.609
Zalihe	1.768	2.147	527	-	4.442
Financijska imovina	-	501	-	-	501
Isplate s temelja dionica	-	2.547	-	-	2.547
Odgoÿeni prihodi	-	1.321	-	-	1.321
Potraživanja	-	429	-	-	429
Preneseni neiskorišteni porezni gubici	1.033	2.039	-	-	3.072
	36.966	12.677	978	12	50.633

				Priznato
	Poþetno	Kroz dobit		direktno kroz	Zakljuþno
2014.	stanje	ili gubitak	Pripojeno	kapital	stanje
			(u tisuüama kuna)
Nematerijalna imovina - brandovi	20.183	-	-	-	20.183
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji	6.273	4.547	-	-	10.820
Rezerviranja	3.273	(111)	-	-	3.162
Zalihe	2.532	(764)	-	-	1.768
Ulaganja	4.057	(4.057)	-	-	-
Preneseni neiskorišteni porezni gubici	1.033	-	-	-	1.033
	37.351	(385)	-	-	36.966

Društvo je tijekom 2015. godine ponovno procijenilo moguünosti iskorištenja odreÿenih privremenih razlika iz prošlosti za koje prethodno nije bila priznata odgoÿena porezna imovina po osnovi neizvjesnosti iskorištenja. S obzirom na izmijenjene okolnosti, Društvo je tijekom godine priznalo odgoÿenu poreznu imovinu u iznosu 9.945 tisuüa kuna vezano uz privremene vremenske razlike za koje prethodno nije bila priznata odgoÿena porezna imovine te takoÿer i dodatnih 2.196 tisuüa kuna s osnove poreznih gubitaka.

Priznata odgoÿena porezna imovina po osnovi umanjenja materijalne i nematerijalne imovine ima neograniþeni vijek korištenja buduüi da se koristi u trenutku realizacije te imovine. Odgoÿena porezna imovina po osnovi dugoroþnih rezerviranja za primanja zaposlenih (jubilarne nagrade i otpremnine) biti üe realizirana u razdoblju duljem od godine dana.

Odgoÿena porezna imovina vezana uz preostale stavke smatra se kratkoroþnom odgoÿenom poreznom imovinom.

BILJEŠKA 16 – NEMATERIJALNA IMOVINA

		Distribucijska		Investicije u
(u tisuüama kuna)	Software	prava	Brandovi	tijeku	Ukupno
Nabavna vrijednost
Na dan 1. sijeþnja 2014.	155.366	12.000	169.239	2.986	339.591
Poveüanja	-	-	-	51.006	51.006
Donos s nekretnina, postrojenja i opreme	-	-	-	422	422
Prijenos	5.925	29.410	11.789	(47.124)	-
Pripajanje društva	249	-	-	-	249
Prijenos na nekretnine, postrojenja i opremu	(258)	-	-	-	(258)
Prodaja i rashod	(348)	-	-	-	(348)
Na dan 31. prosinca 2014.	160.934	41.410	181.028	7.290	390.662
Akumulirana amortizacija
Na dan 1. sijeþnja 2014.	(128.349)	(12.000)	(100.916)	-	(241.265)
Trošak amortizacije za godinu	(11.753)	(6.535)	-	-	(18.288)
Prodaja i rashod	348	-	-	-	348
Pripajanje društva	(249)	-	-	-	(249)
Prijenos na nekretnine, postrojenja i opremu	42	-	-	-	42
Na dan 31. prosinca 2014. godine	(139.961)	(18.535)	(100.916)	-	(259.412)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 31. prosinca 2014. godine	20.973	22.875	80.112	7.290	131.250
Nabavna vrijednost
Na dan 1. sijeþnja 2015.	160.934	41.410	181.028	7.290	390.662
Poveüanja	-	-	-	13.006	13.006
Donos s nekretnina, postrojenja i opreme	-	-	-	15	15
Prijenos	7.514	-	438	(7.952)	-
Pripajanje društva (bilješka 37)	195	-	-	-	195
Prijenos društvima u Grupi	-	-	-	(16)	(16)
Prodaja i rashod	(892)	-	-	(115)	(1.007)
Na dan 31. prosinca 2015. godine	167.751	41.410	181.466	12.228	402.855
Akumulirana amortizacija
Na dan 1. sijeþnja 2015.	(139.961)	(18.535)	(100.916)	-	(259.412)
Pripajanje društva (bilješka 37)	(195)	-	-	-	(195)
Trošak amortizacije za godinu	(8.572)	(9.803)	(2.947)	-	(21.322)
Prodaja i rashod	892	-	-	-	892
Na dan 31. prosinca 2015. godine	(147.836)	(28.338)	(103.863)	-	(280.037)
Neto knjigovodstvena vrijednost Na dan 31. prosinca 2015. godine	19.915	13.072	77.603	12.228	122.818

Od ukupnog iznosa akumulirane amortizacije i gubitaka od umanjenja vrijednosti 100.916 tisuüa kuna odnosi se na akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti (2014.: 100.916 tisuüa kuna akumuliranih gubitaka od umanjenja).

Investicije u tijeku najveüim dijelom odnose se na ugovor za licence.

U 2015. godini nije bilo gubitaka od umanjenja brandova. Detaljniji opis pristupa i metoda korištenih za testove umanjenja naveden je u bilješci 5(v). Tijekom 2014. godine, Društvo je steklo brand Piketa koji se odnosi na segment "Meso i mesni proizvodi" zajedno sa pripadajuüim distribucijskim pravima koji obuhvaüaju i navedeni brand, ali i dio ostalog asortimana iz segmenta. Ukupna vrijednost transakcije iznosila je 41.199 tisuüa kuna od þega je Društvo na temelju interne procjene buduüih novþanih tokova i prodajnih planova 11.789 tisuüa kuna alociralo na brand dok je 29.410 tisuüa kuna alocirano na distribucijsko pravo. Tijekom 2015. godine, Društvo je donijelo odluku da brandu Piketa promijeni vijek trajanja iz neograniþenog u ograniþeni i sukladno tome obraþunava amortizaciju kroz razdoblje od 4 godine dok se distribucijsko pravo i dalje amortizira kroz ugovorni vijek trajanja od 3 godine.

BILJEŠKA 17 – NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA	Zemljišta i	Inventar i	Investicije u
(u tisuüama kuna)	zgrade	oprema	tijeku	Ukupno
Nabavna vrijednost
Stanje na dan 1. sijeþnja 2014.	1.287.722	852.150	45.253	2.185.125
Poveüanja	-	-	62.743	62.743
Prijenos	2.586	40.211	(42.797)	-
Pripajanje društava (ii)	9.777	75	-	9.852
Prijenos na nematerijalnu imovinu	-	-	(422)	(422)
Donos s nematerijalne imovine	-	258	-	258
Prijenos na imovinu namijenjenu za prodaju (i)	-	-	(1.288)	(1.288)
Donos s imovine namijenjene za prodaju (i)	1.380	1.063	-	2.443
Prodaja i rashod	(535)	(18.333)	(3.613)	(22.481)
Na dan 31. prosinca 2014. godine	1.300.930	875.424	59.876	2.236.230
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. sijeþnja 2014.	(824.587)	(664.202)	(2.850)	(1.491.639)
Trošak amortizacije za godinu	(28.579)	(29.591)	-	(58.170)
Pripajanje društava (ii)	(9.113)	(57)	-	(9.170)
Prodaja i rashod	539	17.527	2.850	20.916
Donos s nematerijalne imovine	-	(42)	-	(42)
Donos s imovine namijenjene za prodaju (i)	(1.380)	(737)	-	(2.117)
Ukidanje umanjenja vrijednosti	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca 2014. godine	(863.120)	(677.102)	-	(1.540.222)
Neto knjigovodstvena vrijednost Na dan 31. prosinca 2014. godine	437.810	198.322	59.876	696.008
Nabavna vrijednost
Na dan 1. sijeþnja 2015.	1.300.930	875.424	59.876	2.236.230
Poveüanja	-	-	82.170	82.170
Prijenos	9.789	54.533	(64.322)	-
Pripajanje društava (ii)	382.855	177.867	925	561.647
Prijenos iz društava u grupi	-	4.057	2.677	6.734
Prijenos društvima u grupi	(1.311)	(24)	(303)	(1.638)
Prijenos na nematerijalnu imovinu	-	-	(15)	(15)
Prijenos na imovinu namijenjenu za prodaju (i)	(1.397)	(171)	(1.548)	(3.116)
Donos s imovine namijenjene za prodaju (i)	-	811	-	811
Prodaja i rashod	(42)	(15.427)	(80)	(15.549)
Na dan 31. prosinca 2015. godine	1.690.824	1.097.070	79.380	2.867.274
Akumulirana amortizacija
Na dan 1.sijeþnja 2015. godine	(863.120)	(677.102)	-	(1.540.222)
Trošak amortizacije za godinu	(29.505)	(33.377)	-	(62.882)
Pripajanje društava (ii)	(310.166)	(140.360)	-	(450.526)
Prijenos iz društava u grupi	-	(278)	-	(278)
Prijenos društvima u grupi	-	15	-	15
Donos s imovine namijenjene za prodaju (i)	-	(436)	-	(436)
Prijenos na imovinu namijenjenu za prodaju (i)	1.133	148	-	1.281
Prodaja i rashod	40	15.329	-	15.369
Na dan 31. prosinca 2015. godine	(1.201.618)	(836.061)	-	(2.037.679)
Neto knjigovodstvena vrijednost Na dan 31. prosinca 2015. godine	489.206	261.009	79.380	829.595

Unutar ukupnog iznosa akumulirane amortizacije ne postoje gubici od umanjenja vrijednosti.

Investicije u tijeku uglavnom se odnose na investicije vezane uz modernizaciju proizvodnih kapaciteta i proširenje asortimana.

BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015.

BILJEŠKA 17 – NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA (NASTAVAK)

(i) Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji te donos s imovine namijenjene prodaji

Društvo je tijekom 2015. godine izvršilo prijenos nekretnina, postrojenja i opreme u imovinu namijenjenu prodaji u iznosu neto knjigovodstvene vrijednosti od 1.835 tisuüa kuna (2014.: 1.288 tisuüa kuna). Takoÿer Društvo je izvršilo prijenos opreme s imovine namijenjene prodaji neto knjigovodstvene vrijednosti u iznosu od 375 tisuüa kuna koju üe koristiti u vlastitim proizvodnim kapacitetima (2014.: 326 tisuüa kuna).

(ii) Pripajanje društava

Društvo je tijekom 2015. godine pripojilo ovisno društvo Danica d.o.o., þime je kroz postupak pripajanja steklo nekretnine, postrojenja i opreme u iznosu neto knjigovodstvene vrijednosti od 111.121 tisuüu kuna (2014.: kroz pripajanje pet ovisnih društava steþene nekretnine, postrojenja i opreme u neto iznosu od 682 tisuüe kuna). Za detalje vidi bilješku 37.

Imovina pod hipotekom

Društvo je tijekom 2014. godine refinanciralo sindicirani kredit u svrhu kojeg su pod zalogom bile nekretnine više društava þlanica Grupe. Refinanciranjem sindiciranog kredita novim kreditom EBRD-a u iznosu 559.417 tisuüa kuna, ranije navedeni zalozi su skinuti, a kao novi instrument osiguranja založene su nekretnine Podravke d.d. i Belupa d.d..

Na dan 31.prosinca 2015.g. graÿevinski objekti i zemljišta Društva neto knjigovodstvene vrijednosti 371.281 tisuüa kuna (2014.: 313.151 tisuüa kuna) založeni su kao garancija za kreditne obveze.

Imovina koja je predmet ugovora o financijskom najmu

Nekretnine, postrojenja i oprema u najmu gdje je Društvo najmoprimac prema ugovoru o financijskom najmu, ukljuþuju sljedeüe:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Trošak nabave opreme pod financijskim najmom (donos po pripajanju)	2.200	-
Akumulirana amortizacija	(1.027)	-
Neto knjigovodstvena vrijednost	1.173	-

Tijekom 2015. godine pripajanjem ovisnog društva, Društvo je steklo opremu koja je nabavljena kroz financijski najam u neto iznosu od 1.173 tisuüe kuna. Tijekom 2014. godine unutar nekretnina, postrojenja i opreme Društvo nije imalo imovinu nabavljenu kroz financijski najam.

BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015.

BILJEŠKA 18 – ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA

		Vlasniþki udjel u		Vrijednost udjela
		%		(u tisuüama kuna)
Naziv ovisnog društva	Zemlja	2015.	2014.	2015.	2014. Glavna djelatnost
Žito d.d., Ljubljana (i)	Slovenija	86,80	-	424.597	Proizvodnja i prodaja prehr. proizvoda -
Belupo d.d., Koprivnica	Hrvatska	100,00	100,00	224.153	157.830 Proizvodnja i distrib. lijekova
Lagris a.s., Lhota u Luhaþovic	ýeška	100,00	100,00	68.754	68.754 Proizvodnja i prodaja riže
Podravka-Polska Sp.z o.o., Kostrzyn	Poljska	100,00	100,00	49.717	49.717 Proizv. i prodaja dodataka jelima
Vegeta Podravka Limited, Dar es Salaam (iii)	Tanzanija	85,00	-	6.829	- Prodaja i distribucija
Podravka-International Kft, Budapest	Maÿarska	100,00	100,00	5.343	5.343 Prodaja i distribucija
Mirna d.d., Rovinj (ii)	Hrvatska	84,24	-	4.252	- Proizvodnja i prerada ribe
Podravka d.o.o., Ljubljana	Slovenija	100,00	100,00	1.925	1.925 Prodaja i distribucija
Podravka Gulf Fze, Jebel Ali, Dubai (iii)	UAE	100,00	-	1.845	- Prodaja i distribucija
Podravka-Int. Deutschland –"Konar" GmbH	Njemaþka	100,00	100,00	1.068	1.068 Prodaja i distribucija
Podravka-International s.r.o., Zvolen	Slovaþka	75,00	75,00	1.034	1.034 Prodaja i distribucija
Podravka d.o.o., Podgorica	Crna Gora	100,00	100,00	1.029	1.029 Prodaja i distribucija
Podravka-International Pty. Ltd, Sydney	Australija	100,00	100,00	801	801 Prodaja i distribucija
Podravka-International s.r.l., Bucharest	Rumunjska	100,00	100,00	84	84 Prodaja i distribucija
Podravka d.o.o.e.l., Skopje	Makedonija	100,00	100,00	42	42 Prodaja i distribucija
Podravka d.o.o., Sarajevo	BiH	100,00	100,00	40	40 Prodaja i distribucija
Wilmington Podravka-International Inc.	USA	100,00	100,00	3	3 Prodaja i distribucija
Podravka d.o.o., Moskva	Rusija	100,00	100,00	2	2 Prodaja i distribucija
Podravka d.o.o., Beograd	Srbija	100,00	100,00	-	- Prodaja i distribucija
Danica d.o.o., Koprivnica (iv)	Hrvatska	-	100,00	-	84.720 Proizvodnja i prerada mesa
Sana d.o.o., Hoþe	Slovenija	100,00	100,00	-	- Proizvodnja vafli
				791.518	372.392

(i) Tijekom 2015. godine, Društvo je kroz dvije kupovne transakcije steklo 308.820 dionica društva Žito d.d., što predstavlja udio od 86,80% u temeljnom kapitalu Žita d.d. Na dan 31. prosinca 2015. godine, Društvo je u posjedu 86,80% temeljnog kapitala, odnosno 96,80% glasaþkih prava, obzirom da Žito d.d. drži 35.579 vlastitih dionica.

BILJEŠKA 18 – ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA (NASTAVAK)

• (ii) Tijekom 2014. godine Društvo je steklo dionice Mirne d.d., ali zbog znaþajnih pravnih nesigurnosti nije steklo kontrolu nad spomenutim društvom. Tijekom 2015. godine otklonjene su sve nesigurnosti te je Društvo steklo kontrolu nad Mirnom d.d., a do kraja 2015. godine kupilo i dodatne dionice te je na zadnji dan bilance u posjedu 84,24 % dionica Mirne d.d.
• (iii) Tijekom 2015. godine Društvo je osnovalo ovisna društva Podravka Gulf FZE sa sjedištem u Dubaiju i Vegeta Podravka Limited u Tanzaniji.
• (iv) Tijekom 2015. godine Društvo je pripojilo ovisno društvo Danica d.o.o. þime je imovina Društva u trenutku pripajanja poveüana za 205.741 tisuüu kuna. Istovremeno, pripajanje je imalo negativan utjecaj na kapital Društva u iznosu od 57.724 tisuüe kuna (bilješka 37).

BILJEŠKA 19 – DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Dani krediti povezanim društvima	95.481	73.250
Dani krediti treüim stranama	2.959	4.103
Depoziti i ostalo	1.591	1.468
Ulaganja u ostale vlasniþke instrumente	11	1.413
	100.042	80.234

Dani krediti povezanim društvima odnose se na dugoroþni dio kredita društvu Belupo d.d. u iznosu od 88.000 tisuüa kuna te društvima Podravka Gulf FZE Dubai, Vegeta Podravka Limited Tanzanija i Podravka d.o.o., Beograd u iznosu od 7.481 tisuüa kuna (društvu Belupo d.d. i Danica d.o.o. 2014.: 73.250 tisuüa kuna) (vidi bilješku 34).

Dani krediti treüim stranama nose promjenjivu kamatnu stopu koja je u prosjeku bila približno 5%. Depoziti i ostalo uglavnom se odnose na dane depozite po ugovorima o najmu te poslovne udjele i ne nose kamatu.

Mjerenje fer vrijednosti

Fer vrijednost ulaganja u dionice društava koja kotiraju na burzi u pravilu se temelje na burzovnim cijenama na datum bilance. Sukladno korištenim ulaznim varijablama, procjena je kategorizirana u hijerarhiji fer vrijednosti kao razina 1 (vidi bilješku 6). Ulaganja u vlasniþke instrumente koji ne kotiraju na burzi ili u vlasniþke instrument koji kotiraju na burzi, ali za koje ne postoji aktivno tržište vode se po trošku stjecanja i redovito testiraju na umanjenje vrijednosti.

BILJEŠKA 20 – ZALIHE

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Sirovine i materijal	138.433	117.406
Proizvodnja u toku	44.585	27.484
Gotovi proizvodi	120.477	109.764
Trgovaþka roba	55.063	67.435
	358.558	322.089

U toku 2015. godine priznato je 10.736 tisuüa kuna neto vrijednosnog usklaÿenja pojedinih zaliha (2014.: 3.820 tisuüa kuna prihoda od vrijednosnog usklaÿenja) koji se najveüim dijelom odnose na vrijednosno usklaÿenje zaliha rezervnih dijelova. Kretanja u ispravku vrijednosti zaliha iskazana su u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru "Troškova sadržanih u prodanim proizvodima".

BILJEŠKA 21 – POTRAŽIVANJA OD KUPACA I OSTALA POTRAŽIVANJA

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Potraživanja od kupaca	325.812	256.099
Umanjenje vrijednosti potraživanja	(109.603)	(81.966)
Neto potraživanja od kupaca	216.209	174.133
Potraživanja od povezanih društava	290.348	251.626
Potraživanja za dividendu	69.000	110.000
Dani krediti i potraživanja za kamate od povezanih društava	49.421	54.673
Dani krediti	90	1.752
Primljene mjenice	645	476
Predujmovi dobavljaþima	20.454	30.665
Unaprijed plaüeni troškovi	40.102	8.375
Neto potraživanja za PDV	-	5.106
Potraživanja od radnika	1.322	568
Ostala potraživanja	18.022	3.617
	705.613	640.991

Dani krediti povezanim društvima odnose se na kratkoroþne kredite i tekuüe dospijeüe dugoroþnih kredita danih povezanim društvima (vidi bilješku 34).

Pregled kretanja u umanjenju vrijednosti potraživanja od kupaca je kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Stanje 1. sijeþnja	81.966	82.426
Donos po osnovi pripajanja	32.556	7.850
Poveüanje	529	1.373
Naplaüeno	(1.364)	(2.034)
Isknjiženje za nenaplativo	(4.084)	(7.649)
Stanje 31. prosinca	109.603	81.966

Trošak usklaÿenja potraživanja od kupaca odnosno prihod od naplate ranije ispravljenih potraživanja od kupaca ukljuþen je unutar "Troškova prodaje i distribucije".

Starosna analiza potraživanja od kupaca kod kojih nije obavljen ispravak vrijednosti:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
nedospijelo	352.818	298.395
do 90 dana	117.278	111.528
91-180 dana	27.287	15.256
181-360 dana	9.174	580
	506.557	425.759

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Terminski ugovori	215	-
	215	-

Društvo je u 2015. godini koristilo terminske ugovore s komercijalnim bankama s primarnom namjerom upravljanja fluktuiranja teþaja ruskog rublja i ameriþkog dolara vezano uz kupoprodaju deviza u navedenim valutama, a þija je pozitivna fer vrijednost na dan 31. prosinca 2015. godine iznosila 215 tisuüa kuna.

Nominalna vrijednost valutnih terminskih ugovora na dan 31. prosinca 2015. godine iznosi 5.043 tisuüa kuna s dospijeüem ugovora u razdoblju 5. veljaþe 2016. godine do 4. svibnja 2016. godine.

Dobici i gubici koji se priznaju kao promjene u tržišnoj vrijednosti valutnih terminskih ugovora evidentiraju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, u okviru stavke 'financijski prihodi/troškovi neto'.

Mjerenje fer vrijednosti

Fer vrijednost terminskog ugovora temelji se na kotaciji deviznog teþaja. Sukladno korištenim ulaznim varijablama, procjena je kategorizirana je u hijerarhiji fer vrijednosti kao razina 2 (vidi bilješku 6).

BILJEŠKA 23 – NOVAC I NOVýANI EKVIVALENTI

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Novac na raþunima u bankama	95.393	88.731
Novac u blagajnama	21	54
	95.414	88.785

Novac na raþunima u bankama odnosi se na transakcijske raþune kod komercijalnih banaka koji nose prosjeþnu kamatnu stopu u rasponu od 0,01% do 0,6%.

BILJEŠKA 24 – DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Zemljišta i zgrade	142.817	142.116
Oprema	1.357	2.041
Grupa za otuÿenje namijenjena prodaji (bilješka 7 )	60.502	69.850
	204.676	214.007

(i) Zemljišta i objekti

Od ukupnog iznosa zemljišta i zgrada namijenjenih prodaji, 134.908 tisuüa kuna odnosi se na zemljište i zgrade u Rijeci (2014.: 131.175 tisuüa kuna). Preostali iznos zemljišta i objekata namijenjenih prodaji odnosi se uglavnom na zemljište u podruþju grada Poreþa kao i nekretnine u Koprivnici za koje Društvo i dalje aktivno traži kupca te za koje Društvo oþekuje realizaciju prodaje tijekom 2016. godine.

Mjerenje fer vrijednosti

Zemljišta i objekti namijenjeni prodaji u iznosu od 61.437 tisuüe kuna vrednovani su po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje buduüi da je ta vrijednost bila niža od neto knjigovodstvene vrijednosti prije klasifikacije kao namijenjena prodaji. Društvo je izvršilo procjenu fer vrijednosti na datum klasifikacije te redovito razmatra ukoliko je navedenu procjenu potrebno revidirati. Uprava smatra da se tijekom 2015. godine nisu dogodile nove okolnosti koje bi zahtijevale novo mjerenje fer vrijednosti.

Mjerenje fer vrijednosti kategorizirano je, sukladno ulaznim varijablama korištenim u procjeni vrijednosti, kao razina 3 (vidi bilješku 6). Sljedeüa tablica prikazuje sažetak metoda i tehnika procjene fer vrijednosti te znaþajne ulazne varijable korištene prilikom procjene fer vrijednosti:

Metode i tehnike procjene	Znaþajne ulazne varijable koje nisu vidljive
Nekretnine
Kod graÿevinskih objekata, model vrednovanja razmatra sadašnju vrijednost	Prosjeþna stopa prinosa : 13%
neto novþanih tokova koju bi imovina mogla generirati od najma uzimajuüi u obzir oþekivani neto najam na osnovi usporedivih transakcija.	Meÿu ostalim þimbenicima,
Kod zemljišta, model razmatra stvarno postignute prodajne vrijednosti pri prodaji usporedivih zemljišta na sliþnoj lokaciji.	procijenjena diskontna stopa razmatra kvalitetu objekta i njegov položaj i trenutno
Model vrednovanja ulaganja namijenjenih prodaji zasniva se na tehnikama i metodama procjene fer vrijednosti nekretnina buduüi da ulaganja odnose na udjele u ovisnim društvima glavnina þije imovine je sadržana u procijenjenoj fer vrijednosti nekretnina u njihovom vlasništvu.	ostvarive uvjete zakupa na sliþnoj geografskoj lokaciji za usporediv tip nekretnine.

Zemljišta namijenjena prodaji u iznosu od 81.380 tisuüa kuna vrednovana su po trošku stjecanja ostvarenom tijekom 2014. godine buduüi da se isti smatra adekvatnom aproksimacijom fer vrijednosti.

(ii) Oprema namijenjena prodaji

Oprema namijenjena prodaji odnosi se na opremu koju je Društvo namijenilo prodaji buduüi da su predmetne djelatnosti obustavljene. Društvo je na datum klasifikacije kao namijenjeno prodaji napravilo interne procjene nadoknadive vrijednosti opreme kroz prodaju. U 2015. godini izvršeno je dodatno umanjenje vrijednosti opreme u iznosu od 626 tisuüa kuna (2014.: 2.452 tisuüe kuna). Društvo oþekuje realizaciju prodaje navedene imovine tijekom 2016. godine.

Gubici povezani s umanjenjem vrijednosti opreme iskazani su unutar 'Ostalih troškova' u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (bilješka 10).

(iii) Grupa za otuÿenje namijenjena prodaji

Grupa za otuÿenje namijenjena prodaji odnosi se na imovinu namijenjenu prodaji koja je dio prekinutog poslovanja. Tijekom 2015. godine Društvo je priznalo trošak od umanjenja vrijednosti navedene imovine u iznosu od 11.454 tisuüe kuna (2014.: 11.185 tisuüa kuna). Društvo oþekuje realizaciju prodaje navedene imovine tijekom 2016. godine te je sa datumom izvještavanja u procesu razmatranja zaprimljene ponude za kupnju koja ne indicira potrebu za umanjenjem vrijednosti. Za više detalja vezano uz grupu za otuÿenje namijenjenu prodaji koja se odnosi na prekinuto poslovanje vidi bilješku 7.

BILJEŠKA 25 – DIONIýKI KAPITAL

	Broj dionica	Redovne dionice	Kapitalna dobit	Vlastite dionice	Ukupno
			(u tisuüama kuna)
1. sijeþnja 2014.	5.242.492	1.084.001	44.785	(67.604)	1.061.182
Fer vrijednosti isplata s temelja dionica	-	-	978	-	978
31. prosinca 2014.	5.242.492	1.084.001	45.763	(67.604)	1.062.160
1. sijeþnja 2015.	5.242.492	1.084.001	45.763	(67.604)	1.062.160
Emisija novih dionica (i)	1.700.000	374.000	132.394	-	506.394
Poveüanje kapitala iz reinvestirane dobiti (ii)	-	108.400	-	-	108.400
Kupovina vlastitih dionica (iii)	18.000	-	-	(5.899)	(5.899)
Realizacija opcija (iii)	(18.000)	-	(2.638)	6.794	4.156
Fer vrijednosti isplata s temelja dionica (iii)	-	-	8.660	-	8.660
31. prosinca 2015.	6.942.492	1.566.401	184.179	(66.709)	1.683.871

Temeljni kapital Društva na dan 31. prosinca 2015. godine iznosi 1.566.401 tisuüa kuna, a podijeljen je u 7.120.003 dionica od þega je 177.511 vlastitih dionica (2014.: 1.084.001 tisuüa kuna podijeljen na 5.420.003 dionice od þega su 177.511 vlastite dionice). Nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 220,00 kuna. Sve izdane dionice u potpunosti su plaüene.

(i) Emisija novih dionica

Glavna skupština Društva je na sjednici 3. lipnja 2015. godine donijela odluku o poveüanju temeljnog kapitala i izdavanju redovnih dionica javnom ponudom u Republici Hrvatskoj. Temeljem te odluke 24. srpnja 2015.g. izdano je 1.700.000 novih redovnih dionica pojedinaþne nominalne vrijednosti 220,00 kuna dok je cijena dionica odreÿena na iznos od 300,00 kuna po dionici þime je temeljni kapital poveüan za iznos od 374.000 tisuüa kuna i ostvarena kapitalna premija od 132.394 tisuüe kuna (neto od transakcijskih troškova).

U sklopu procesa dokapitalizacije pokrenut je program radniþkog dioniþarstva temeljem kojeg je radnicima odreÿenih pravnih osoba Grupe Podravka u Hrvatskoj dodijeljeno pravo na prvenstven upis u sklopu dokapitalizacije uz opciju dodjele dodatnih dionica ovisno o zadovoljenju uvjeta držanja dionica tijekom sljedeüe tri godine. Program radniþkog dioniþarstva podrobnije je opisan u bilješci 33.

(ii) Poveüanje kapitala iz reinvestirane dobiti

Tijekom 2015. godine registrirano je i poveüanje temeljnog kapitala po osnovi reinvestiranja dijela tekuüe dobiti iz 2014. godine u iznosu od 108.400 tisuüa kuna (2014.: -) na naþin da je nominalna vrijednost dionice sa 200,00 kuna poveüana za iznos od 20,00 kuna na nominalni iznos od 220,00 kuna. Ukoliko bi došlo do isplate temeljnog kapitala dioniþarima tijekom buduüih razdoblja ili smanjenja temeljnog kapitala kreiranog iz reinvestiranja dobiti, ta bi transakcija rezultirala ukidanjem prvobitne olakšice te retroaktivnim stvaranjem porezne obveze od dana kada je odlukom o reinvestiranju ostvarena prvobitna porezna olakšica.

(iii) Isplate s temelja dionica

Tijekom 2015. godine, Društvo je kupilo 18.000 vlastitih dionica za dodjelu u sklopu plana dioniþkih opcija za zaposlene. Društvo je takoÿer tijekom godine izdavalo dodatne opcije zaposlenicima u sklopu plana dioniþkih opcija za zaposlene, ali i u sklopu programa radniþkog dioniþarstva (ESOP program) u okviru provedene dokapitalizacije. Plan dioniþkih opcija za zaposlene te ESOP program podrobnije su opisani u bilješci 33 uz nekonsolidirane financijske izvještaje.

BILJEŠKA 25 – DIONIýKI KAPITAL (NASTAVAK)

Struktura dioniþara na datum izvještavanja bila je kako slijedi:

Vlasniþka struktura	2015.		2014.
	Broj	%	Broj	%
	dionica	vlasništva	dionica	vlasništva
AZ OMF	895.953	12,58%	488.106	9,01%
PBZ Croatia osiguranje d.d. OMF	764.274	10,73%	480.921	8,87%
AUDIO - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje	727.703	10,22%	575.598	10,62%
AUDIO - Republika Hrvatska	674.461	9,47%	536.259	9,89%
Erste Plavi OMF	665.166	9,34%	514.863	9,50%
Unicredit Bank Austria AG - skrbniþki raþun	547.341	7,69%	435.910	8,04%
Kapitalni fond d.d.	406.842	5,71%	321.804	5,94%
Raiffeisen OMF	375.448	5,27%	197.766	3,65%
AZ Profit DMF	115.779	1,63%	51.862	0,96%
Zagrebaþka banka d.d. - skrbniþki raþun	79.849	1,12%	118.475	2,19%
Trezorski raþun	177.511	2,49%	177.511	3,28%
Ostali dioniþari	1.689.676	23,75%	1.520.928	28,05%
Ukupno	7.120.003	100,00%	5.420.003	100,00%

BILJEŠKA 26 – PRIýUVE

(u tisuüama kuna)	Priþuve za vlastite dionice	Zakonske priþuve	Rezerva za reinvestiranu dobit	Ostale priþuve	Ukupno
1. sijeþnja 2014.	21.762	-	-	-	21.762
Pokriüe gubitka	45.842	2.569	-	2.955	51.366
Prijenos iz zadržane dobiti	-	-	108.400	-	108.400
31. prosinca 2014.	67.604	2.569	108.400	2.955	181.528
1. sijeþnja 2015.	67.604	2.569	108.400	2.955	181.528
Raspodjela dobiti (i)	80.000	10.084	-	3.190	93.274
Poveüanje kapitala (bilješka 25(ii))	-	-	(108.400)	-	(108.400)
Aktuarski gubitak (neto od odgoÿenog poreza)	-	-	-	(49)	(49)
31. prosinca 2015.	147.604	12.653	-	6.096	166.353

Zakonska priþuva formira se sukladno hrvatskim propisima prema kojima je Društvo dužno u zakonske priþuve unositi dvadeseti dio (5%) dobiti tekuüe godine, sve dok te priþuve zajedno s kapitalnom dobiti ne dosegnu visinu od pet posto (5%) temeljnog kapitala. Ova priþuva, kao ni priþuva za vlastite dionice, nije raspodjeljiva. Ostale priþuve uglavnom se sastoje od priþuva nastalih u skladu s odredbama Statuta Društva (koje nisu raspodjeljive) te aktuarskih dobitaka i gubitaka vezanih uz procjene dugoroþnih rezerviranja za primanja zaposlenih.

(i) Raspodjela dobiti

U 2015. godini Glavna skupština dioniþara donijela je odluku da se ostvarena dobit Društva iz 2014. godine u iznosu od 201.674 tisuüa kuna rasporedi u zakonske rezerve u iznosu od 10.084 tisuüe kuna, rezerve za vlastite dionice u iznosu od 80.000 tisuüa kuna i ostale rezerve u iznosu od 3.190 tisuüa kuna dok se iznos od 108.400 tisuüa kuna rezerve za reinvestiranu dobit registrirao kao poveüanje temeljnog kapitala iz reinvestirane dobiti.

BILJEŠKA 27 – ZADRŽANA DOBIT

Kretanje zadržane dobiti bilo je kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Stanje 1. sijeþnja	94.176	51.366
- dobit za godinu (nakon poreza)	156.972	201.674
- raspodjela u rezerve	(93.274)	(51.366)
- efekt pripajanja ovisnog društva (bilješka 37)	(57.724)	902
- prijenos u rezerve za reinvestiranu dobit	-	(108.400)
Stanje 31. prosinca	100.150	94.176

Na dan 22. ožujka 2016. godine, Uprava Društva donijela je prijedlog odluke o upotrebi dobiti Društva koja je za 2015. godinu iznosila 156.972 tisuüa kuna, a kojom se predlaže da se iznos od 56.821 tisuüa kuna upotrijebi za pokriüe prenesenog gubitka te da se iznos od 5.007 tisuüa kuna prenese u zakonske rezerve. Uprava je takoÿer predložila isplatu dividende dioniþarima u iznosu od 7 kuna po dionici dok se za ostatak dobiti predlaže prijenos u ostale rezerve.

BILJEŠKA 28 – FINANCIJSKE OBVEZE PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK

2015.	2014.
(u tisuüama kuna)

Kamatni swap 2.469 2.752

Detaljniji pregled kamatnih swapova je kako slijedi:

31.12.2015. SWAP 1 - EBRD	Nominalni iznos kredita pod swapom '000 EUR 25.671	Obveza po kreditu pod swapom '000 EUR 20.540	Fer vrijednost '000 HRK 1.637	Datum ugovaranja kamatnog swapa 17.09.2014.	Period važenja kamatnog swapa 16.08.2019.	Varijabilni dio kamata prije swapa 3M EURIBOR	Fiksna kamata po swapu 0,40%
SWAP 2 - EBRD	25.671	20.540	832	06.02.2015.	16.08.2019.	3M EURIBOR	0,19%
	51.342	41.080	2.469
31.12.2014.	Nominalni iznos kredita pod swapom '000 EUR	Obveza po kreditu pod swapom '000 EUR	Fer vrijednost '000 HRK	Datum ugovaranja kamatnog swapa	Period važenja kamatnog swapa	Varijabilni dio kamata prije swapa	Fiksna kamata po swapu
SWAP - Tranša A	-	-		221 16.11.2012.	16.12.2015.	3M EURIBOR	0,50%
SWAP - Tranša B SWAP - EBRD (A+B)	- 25.671	- 24.645		1.771 16.11.2012. 760 17.09.2014.	16.12.2015. 16.08.2019.	3M EURIBOR 3M EURIBOR	0,63% 0,40%
	25.671	24.645	2.752

Društvo se aktivno štiti od rizika promjene kamatnih stopa na sindicirani kredit te je u tom vidu sklopilo kamatne swapove.

Društvo je u 2014. godini ugovorilo kamatni swap kojim je fiksiran trošak kamata za 35% glavnice sindiciranog kredita s EBRD-om za razdoblje od 16. prosinca 2015. do dospijeüa kredita. Tijekom 2015. godine, Društvo je ugovorilo još jedan kamatni swap kojim je fiksiran trošak kamata za dodatnih 35% glavnice sindiciranog kredita s EBRD-om. Efektivno, Društvo na datum izvještavanja te odoboravanja ovih financijskih izvještaja fiksira trošak kamata za 70% glavnice sindiciranog kredita kako je prikazano u gornjoj tablici.

Mjerenje fer vrijednosti

Fer vrijednost kamatnih swapova temelji se procjeni diskontiranih procijenjenih buduüih novþanih tokova na temelju uvjeta i dospijeüa predmetnih ugovora i pomoüu tržišne kamatne stope za sliþan instrument na datum mjerenja. Fer vrijednost odražava kreditni rizik instrumenta i ukljuþuje korekcije koje uzimaju u obzir kreditni rizik Društva i protustranke kada je to prikladno. Sukladno korištenim ulaznim varijablama, procjena je kategorizirana u hijerarhiji fer vrijednosti kao razina 2 (vidi bilješku 6).

BILJEŠKA 29 – KREDITI I ZAJMOVI

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Dugoroþni krediti
Banke u Hrvatskoj	275.936	243.913
Banke u inozemstvu	358.508	449.612
Financijski najam	388	1.162
	634.832	694.687
Kratkoroþni krediti
Banke u Hrvatskoj	160.718	76.559
Banke u inozemstvu	89.554	89.864
Financijski najam	1.029	736
	251.301	167.159
Ukupno krediti	886.133	861.846

Tijekom 2014. godine, Društvo je refinanciralo znaþajan dio zaduženja novim dugoroþnim sindiciranim kreditom EBRD-a i tri poslovne banke u ukupnom iznosu od 559.417 tisuüa kuna s krajnjim rokom dospijeüa 16. kolovoza 2019. godine.

Prema spomenutom EBRD-ovom kreditu Grupa je obvezna ispuniti slijedeüe uvjete zaduženja navedene u ugovoru:

• a) Pokriüe duga s EBITDA. Pokazatelj se raþuna kao omjer konsolidiranog neto duga i konsolidirane EBITDA. Na izvještajne datume Grupa je bila unutar definiranog omjera.
• b) Pokriüe kamata. Navedeni pokazatelj raþuna se dijeljenjem konsolidirane EBITDA s konsolidiranim troškom kamata za godinu. Na izvještajne datume Grupa je bila unutar definiranog omjera.
• c) Pokazatelj vlastitog financiranja. Pokazatelj se raþuna kao omjer konsolidirane glavnice i konsolidirane ukupne imovine. Na izvještajne datume Grupa je bila unutar definiranog omjera.
• d) Pokriüe novþanog toka. Pokazatelj se raþuna kao omjer novþanog toka i konsolidirane otplate duga. Na izvještajne datume Grupa je bila unutar definiranog omjera.

Ukoliko bilo koji od uvjeta zaduženja nije ispunjen, moguüe ga je ispraviti u roku od 30 dana, a u sluþaju da i u navedenom periodu nisu ispunjeni uvjeti banka ima moguünost uþiniti dospjelim dio ili cijeli iznos kredita.

Primljeni krediti od banaka u iznosu od 608.133 tisuüa kuna (2014.: 719.475 tisuüa kuna) osigurani su založenim zemljištem i graÿevinskim objektima Društva neto knjigovodstvene vrijednosti 371.281 tisuüa kuna (2014.: 313.151 tisuüa kuna) te založenom imovinom ovisnih društava neto knjigovodstvene vrijednosti 94.062 tisuüa kuna (bilješka 17).

Obveza po financijskom najmu je kako slijedi:

		Minimalna plaüanja najma		Trošak financiranja	Sadašnja vrijednost
	2015.	2014.	2015.	2014.	2015.	2014.
		(u tisuüama kuna)
Do jedne godine	1.064	810	(35)	(74)	1.029	736
Od jedne do pet godina	396	1.190	(8)	(28)	388	1.162
Nakon pet godina	-	-	-	-	-	-
Ukupno	1.460	2.000	(43)	(102)	1.417	1.898
U nekonsolidiranim financijskim izvještajima ukljuþeno u:				check

0 1.029 736 0 388 1.162 1.417 1.898 Obveze po primljenim kreditima - dugoroþni krediti Obveze po primljenim kreditima - kratkoroþni krediti

BILJEŠKA 29 – KREDITI I ZAJMOVI (NASTAVAK)

Dinamika otplate dugoroþnih kredita (ukljuþujuüi i kamatni swap) je kako slijedi:

	2014.
249.714	142.301
381.187	555.138
6.400	-
637.301	697.439
	2015. (u tisuüama kuna)

Efektivne kamatne stope na izvještajni datum su kako slijedi:

		2015.		2014.
	Kune	EUR	Kune	EUR
Dugoroþni krediti
Banke u Hrvatskoj	3,99%	3,89%	3,97%	3,58%
Banke u inozemstvu	-	2,50%	-	2,33%
Financijski najam	-	3,80%	-	4,08%
Kratkoroþni krediti
Banke	3,39%	1,95%	3,88%	-

Knjigovodstveni iznos kredita i zajmova Društva (ukljuþujuüi kamatni swap) preraþunat je iz sljedeüih valuta:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Kune	364.514	307.064
EUR	524.088	557.534
	888.602	864.598

Veüi dio kredita koristi se u EUR-ima, pa je utjecaj promjene teþaja EUR-a znaþajan na visinu obveze po kreditima.

Društvo ima sljedeüe nepovuþene kreditne linije:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Promjenjiva kamatna stopa:
- unutar jedne godine	75.920	63.483
	75.920	63.483

Radi se o neiskorištenom kratkoroþnim okvirima za kredite, garancije i akreditive koje Društvo koristi kod više komercijalnih banaka.

BILJEŠKA 30 – REZERVIRANJA

(u tisuüama kuna)	Jubilarne nagrade	Neiskorišteni godišnji odmori	Otpremnine	Poticajne otpremnine i bonusi	Sudski sporovi	Ukupno
Na dan 31. prosinca 2014.:
Dugoroþni dio	6.794	-	7.667	-	16.078	30.539
Kratkoroþni dio	1.347	4.868	-	14.216	163	20.594
	8.141	4.868	7.667	14.216	16.241	51.133
Poveüanje/(smanjenje) rezerviranja	1.280	3.720	731	23.382	(1.614)	27.499
Iskorišteno u toku godine	(1.564)	(4.868)	-	(18.914)	-	(25.346)
Efekt pripajanja ovisnog društva (bilješka 37)	1.314	1.133	940	132	190	3.709
Stanje 31. prosinca 2015.	9.171	4.853	9.338	18.816	14.817	56.995
Na dan 31. prosinca 2015.:
Dugoroþni dio	7.675	-	9.338	-	14.654	31.667
Kratkoroþni dio	1.496	4.853	-	18.816	163	25.328
	9.171	4.853	9.338	18.816	14.817	56.995

(i) Sudski sporovi

Navedeni iznosi izvršenih rezerviranja odnose se na sudske sporove podignute protiv Društva koji proizlaze iz redovnog komercijalnog poslovanja te sporove s bivšim radnicima. Trošak rezerviranja iskazan je u nekonsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru administrativnih troškova. Na temelju struþnog mišljenja odvjetnika Uprava Društva predviÿa da neüe imati znaþajnih gubitaka po ovim sporovima iznad iznosa za koje su izvršena rezerviranja na dan 31. prosinca 2015. godine.

(ii) Poticajne otpremnine i bonusi

Društvo je na dan 31. prosinca 2015. godine priznalo 5.943 tisuüe kuna rezerviranja za bonuse kljuþnom menadžmentu (2014.: 5.310 tisuüe kuna). Nadalje, tijekom 2015. godine, Društvo je priznalo rezerviranja za troškove otpremnina u iznosu od 12.873 tisuüa kuna koje üe, temeljem plana zbrinjavanja viška zaposlenih, biti isplaüene tijekom 2016. godini kao poticajne otpremnine za ukupno 98 zaposlenika.

(iii) Jubilarne nagrade i otpremnine

Sukladno kolektivnom ugovoru koji su potpisala društva u Hrvatskoj, Društvo ima obvezu isplaüivanja jubilarnih nagrada, otpremnina i ostalih naknada svojim zaposlenicima. Prema navedenom ugovoru, ukoliko zaposlenici odlaze u redovnu mirovinu (bez poticajne otpremnine) isplaüuje im se 10 tisuüa kuna neto od þega je 2 tisuüe kuna oporezivo. Drugih oblika primanja nakon odlaska u mirovinu nema. Sadašnja vrijednost navedenih obveza, povezani troškovi tekuüeg i minulog rada odreÿeni su metodom projicirane kreditne jedinice.

Aktuarske procjene su izvedene na temelju sljedeüih glavnih pretpostavki:

	Procjena
	2015.	2014.
Diskontna stopa	3,80%	3,80%
Stopa fluktuacije	9,46%	9,36%
Prosjeþan oþekivan preostali radni staž (u godinama)	22	22

Promjene sadašnje vrijednosti obveza s naslova definiranih primanja tijekom razdoblja:

	2015.		2014.
	Jubilarne		Jubilarne
(u tisuüama kuna)	nagrade	Otpremnine	nagrade	Otpremnine
Na dan 1. sijeþnja	8.141	7.667	8.595	7.771
Efekt pripajanja ovisnog društva (bilješka 37)	1.314	940	-	-
Trošak tekuüeg rada	431	340	373	285
Troškovi kamata	320	329	284	270
Aktuarski (dobici) / gubici	529	62	165	(659)
Isplaüena primanja	(1.564)	-	(1.276)	-
Na dan 31. prosinca	9.171	9.338	8.141	7.667

BILJEŠKA 31 – OBVEZE PREMA DOBAVLJAýIMA I OSTALE OBVEZE

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Obveze prema dobavljaþima	286.358	214.401
Obveze iz poslovanja prema povezanim društvima	11.671	50.437
Ostale obveze	65.082	64.289
	363.111	329.127

Na dan 31. prosinca 2015. i 2014. godine knjigovodstveni iznos obveze približno odgovara fer vrijednosti, zbog kratkoroþne prirode navedenih obveza.

Ostale obveze su kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Obveze za plaüe i ostale naknade radnicima	35.359	28.770
Odgoÿeni prihodi (povratni najam)	6.609	15.422
Ostali obraþunani troškovi	11.074	10.139
Obveze za naknadu za zbrinjavanje ambalaže	2.423	2.931
Obveze za kamate	3.446	3.350
Obveze za doprinose i ostale pristojbe	2.317	1.765
Obveza za dividendu	676	677
Neto obveza za PDV	287	-
Ostale obveze	2.891	1.235
	65.082	64.289

BILJEŠKA 32 – UPRAVLJANJE RIZICIMA

Upravljanja financijskim rizicima

Kategorije financijskih instrumenta su kako je prikazano:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Financijska imovina
Potraživanja od kupaca (ukljuþujuüi mjenice)	507.202	426.235
Novac i novþani ekvivalenti	95.414	88.785
Dugotrajni zajmovi	98.440	77.353
Dugotrajni depoziti	1.591	1.468
Kratkoroþni zajmovi	49.511	56.425
	752.158	650.266
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
Terminski ugovori	215	-
	752.373	650.266
Financijske obveze po amortiziranom trošku
Obveze po financijskom najmu	1.417	1.898
Obveze po kreditima	884.716	859.948
Obveze dobavljaþima i obveze za kamate	301.475	268.188
	1.187.608	1.130.034
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
Kamatni swap	2.469	2.752
	1.190.077	1.132.786

Fer vrijednost financijskih instrumenata

Fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza se odreÿuje kako slijedi:

• x fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza kojima se trguje na aktivnim likvidnim tržištima, pod standardnim uvjetima, odreÿuje se prema cijenama koje kotiraju na tržištu
• x fer vrijednost ostale financijske imovine i ostalih financijskih obveza odreÿuje se u skladu s modelima za odreÿivanje cijena, a na temelju analize diskontiranih novþanih tokova koristeüi cijene iz poznatih transakcija na tržištu i cijene koje se nude za sliþne instrumente

Financijski instrumenti koji se drže do dospijeüa u normalnom poslovanju su knjiženi po trošku nabave ili neto iznosu smanjenom za otplaüeni dio. Fer vrijednost je odreÿena kao iznos po kojem se financijski instrument može prodati trgovanjem izmeÿu dobrovoljnih poznatih stranaka po tržišnim uvjetima, osim u sluþaju prodaje pod prisilom ili radi likvidacije.

Na datum izvještavanja, iskazani iznosi novca i novþanih ekvivalenata, kratkoroþnih depozita i kratkoroþnih pozajmica odgovaraju njihovoj tržišnoj vrijednosti, zbog kratkoroþne prirode ove imovine i obveza te zbog þinjenice da navedena imovina i obveze u pravilu nose varijabilnu kamatnu stopu približnu tržišnoj.

Društvo smatra da je knjigovodstvena vrijednost ulaganja u nekotirane i kotirane vlasniþke instrumente koji nemaju aktivno tržište približna aproksimacija njihove fer vrijednosti buduüi je njihovo stjecanje provedeno po cijeni dobrovoljno ureÿenoj od strane informiranih i nepovezanih stranaka.

Knjigovodstveni iznos obveza po financijskom najmu te obveza po kreditima aproksimira njihovu fer vrijednosti buduüi da navedene obveze nose varijabilnu kamatnu stopu ili nose fiksnu kamatnu stopu koja je približna tržišnoj.

Financijske obveze po osnovi kamatnog swapa vrednovane su po fer vrijednosti kako je objašnjeno u bilješci 28.

BILJEŠKA 32 – UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

Upravljanje financijskim rizicima (nastavak)

Upravljanje rizikom kapitala

Riznica Društva analizira strukturu kapitala na polugodišnjoj razini. Kao dio navedene analize Riznica analizira trošak kapitala i rizik povezan sa svakom stavkom kapitala. Gearing ratio na izvještajni dan bio je kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Dug (dugoroþni i kratkoroþni krediti)	886.133	861.846
Novac i novþani ekvivalenti	(95.414)	(88.785)
Neto dug	790.719	773.061
Glavnica	1.950.374	1.337.864
Omjer duga i glavnice	41%	58%

Dug je definiran kao obveza za dugoroþne i kratkoroþne kredite te obveznice. Glavnica ukljuþuje sav kapital i sve priþuve. Osim praüenja omjera duga i kapitala, Društvo takoÿer prati i omjer konsolidirane operativne dobiti prije amortizacije (EBITDA) i duga u sklopu pridržavanja uvjeta iz sindiciranog kredita (vidi bilješku 29). Na dan 31. prosinca 2015. godine Društvo je bilo unutar definiranog omjera.

Društvo upravlja svojim kapitalom kako bi osiguralo vremenski neograniþen nastavak poslovanja, uz istovremenu realizaciju najveüeg moguüeg povrata za interesne strane kroz optimiranje stanja izmeÿu dužniþkog i vlasniþkog kapitala.

Upravljanje kreditnim rizikom

Kreditni rizik je rizik od neplaüanja odnosno neizvršenja ugovornih obveza od strane kupaca Društva koji utjeþe na eventualni financijski gubitak Društva. Društvo je usvojilo nadograÿenu "Proceduru za naplatu dospjelih potraživanja" koja se primjenjuje u poslovanju s kupcima te prikuplja instrumente osiguranja plaüanja, gdje god je to moguüe, u svrhu zaštite od moguüih financijskih rizika i gubitaka uslijed neizvršenja plaüanja ugovornih obveza. Osim navedenog, Društvo je osiguralo potraživanja u zemlji u svrhu smanjenja rizika od potencijalne nenaplate potraživanja.

Kupci se svrstavaju u kategorije sukladno ostvarenom godišnjem prometu te se za svaku kategoriju primjenjuju odgovarajuüe mjere zaštite od kreditnog rizika.

Novi se kupci prihvaüaju, a s postojeüima se nastavlja poslovna suradnja uz odgodu plaüanja nakon što su zadovoljili postavljene parametre kompanije za ispitivanje kreditne sposobnosti. Potraživanja se analiziraju na tjednoj bazi i poduzimaju se potrebne mjere za naplatu istih.

Mjere zaštite za pojedinu kategoriju kupaca definiraju se prema financijskim pokazateljima poslovanja pojedinog kupac, pri þemu se koristi nekoliko servisa putem kojih su dostupne potrebne informacije (financijska izvješüa, ocjena boniteta i sl.). Analiza izloženosti Društva i kreditna izloženost prati se i kontrolira kroz kreditne limite koji se mijenjaju i provjeravaju najmanje jednom godišnje.

Društvo posluje s velikim brojem kupaca razliþite maloprodajne djelatnosti i veliþine. Najveüa koncentracija kreditnog rizika se odnosi na maloprodajne trgovaþke lance.

Društvo nema znaþajnu kreditnu izloženost koja nije pokrivena instrumentima osiguranja, a koja nije reflektirana procjenom indikacija za umanjenje vrijednosti na 31. prosinca 2015. godine.

BILJEŠKA 32 – UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

Upravljanje financijskim rizicima (nastavak)

Upravljanje rizikom likvidnosti

Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava, koja postavlja odgovarajuüi okvir za upravljanje rizikom likvidnosti, s ciljem upravljanja kratkoroþnim, srednjoroþnim i dugoroþnim zahtjevima financiranja i likvidnosti. Društvo upravlja rizikom likvidnosti održavajuüi adekvatne rezerve i kreditne linije, kontinuirano usporeÿujuüi planirani i ostvareni tijek novca uz praüenje dospijeüa potraživanja i obveza.

Analiza rizika likvidnosti

Tablice u nastavku prikazuju ugovorna dospijeüa financijskih obveza i financijske imovine Društva iskazanih u izvještaju o financijskom položaju na kraju svakog izvještajnog razdoblja.

Tablice su izraÿene na temelju nediskontiranih novþanih tokova baziranih na ugovornim uvjetima na datum izvještavanja te ukljuþuju i novþane tokove po glavnici i kamatama.

Analiza rizika likvidnosti priložena niže ne ukazuje na moguünosti nedostatka likvidnosti Društva u kraüem roku.

Neto knjig. vrijednost	Ugovoreni novþani tokovi	Do godinu dana	1 - 5 godine	preko 5 godina
2.469	2.469	-	2.469	-
301.475	301.475	301.475	-	-
303.944	303.944	301.475	2.469	-
1.417	1.460	1.064	396	-
884.716	940.499	274.953	665.546	-
886.133	941.959	276.017	665.942	-
1.190.077	1.245.903	577.492	668.411	-
507.202	507.202	507.202	-	-
215	215	215	-	-
95.414	95.414	95.414	-	-
602.831	602.831	602.831	-	-
147.951	156.009	53.796	102.213	-
1.591	1.591	-	1.591	-
149.542	157.600	53.796	103.804	-
752.373	760.431	656.627	103.804	-
			(u tisuüama kuna)

BILJEŠKA 32 – UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

Upravljanje financijskim rizicima (nastavak)

Upravljanje rizikom likvidnosti (nastavak)

na dan 31. prosinca 2014.	Neto knjig. vrijednost	Ugovoreni novþani tokovi	Do godinu dana	1 - 5 godine	preko 5 godina
			(u tisuüama kuna)
Obveze koje ne nose kamatu:
Kamatni swap	2.752	2.752	1.992	760	-
Obveze dobavljaþima i obveze za kamate	268.188	268.188	268.188	-	-
	270.940	270.940	270.180	760	-
Kamatonosne obveze:
Obveze po financijskom najmu	1.898	2.000	810	1.190	-
Krediti i zajmovi	859.948	927.613	192.467	735.146	-
	861.846	929.613	193.277	736.336	-
	1.132.786	1.200.553	463.457	737.096	-
Imovina koja ne nosi kamatu:
Potraživanja od kupaca (ukljuþujuüi mjenice)	426.235	426.235	426.235	-	-
Novac i novþani ekvivalenti	88.785	88.785	88.785	-	-
	515.020	515.020	515.020	-	-
Kamatonosna imovina:
Dugotrajni i kratkotrajni zajmovi	133.778	151.629	63.988	87.641	-
Dugotrajni depoziti	1.468	1.468	-	1.468	-
	135.246	153.097	63.988	89.109	-
	650.266	668.117	579.008	89.109	-

BILJEŠKA 32 – UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

Upravljanje financijskim rizicima (nastavak)

Upravljanje rizikom kamatnih stopa

Zbog þinjenice da Društvo koristi kredite s fiksnim, ali i promjenjivim kamatnim stopama, Društvo je izloženo riziku promjene kamatnih stopa. Znaþajan iznos kredita Društva je s varijabilnom kamatnom stopom. Društvo koristi kamatni swap za upravljanje kamatnim rizikom (bilješka 28).

Izloženost promjeni kamatne stope na primljene kredite i zajmove (iskljuþujuüi dio kredita pokriven kamatnim swapom na datum izvještavanja) sukladno ugovorenim datumima promjena kamatnih stopa na izvještajni dan je kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Krediti banaka bazirani na EURIBOR-u	193.760	364.067
Krediti banaka na TZMF*	26.583	7.917
Financijski leasing baziran na EURIBOR-u	1.417	1.898
	221.760	373.882

*TZMF- trezorski zapisi Ministarstva Financija

Analiza osjetljivosti na kamatni rizik

Analiza osjetljivosti u nastavku temeljena je na izloženosti riziku promjene kamatnih stopa prema ugovorenim uvjetima na datum izvještavanja. Za promjenjive kamatne stope, analiza je pripremljena na naþin da je izraþunat uþinak razumno moguüeg poveüanja kamatnih stopa kod zaduženja s varijabilnim kamatnim stopama na oþekivane ugovorne novþane tokove takvih zaduženja u odnosu na one koji su izraþunati primjenom kamatne stope primjenjive na kraju trenutnog razdoblja izvještavanja. Pri internom izvještavanju kamatnog rizika kljuþnom rukovodstvu, koristi se poveüanje/smanjenje od 50 baznih poena što predstavlja realno moguüu promjenu kamatnih stopa prema procjeni Uprave.

Procijenjeni uþinak realno moguüe promjene kamatnih stopa na rezultat Društva prije poreza za izvještajna razdoblja je kako slijedi:

na dan 31. prosinca 2015.	Ugovoreni novþani tokovi	do 1 godine	od 1 do 2 godine	od 2 do 5 godina	više od 5 godina
			(u tisuüama kuna)
Prema trenutno primijenjivim kamatnim stopama	231.480	108.941	35.949	86.590	-
Prema trenutno primijenjivim kamatnim stopama + 0,50%	233.318	109.788	36.453	87.077	-
Efekt poveüanja kamatnih stopa za 0,50%	(1.838)	(847)	(504)	(487)	-
	Ugovoreni	do 1	od 1 do 2	od 2 do 5	više od 5
na dan 31. prosinca 2014.	novþani tokovi	godine	godine	godina	godina
			(u tisuüama kuna)
Prema trenutno primijenjivim kamatnim stopama	393.253	76.671	72.810	243.772	-
Prema trenutno primijenjivim kamatnim stopama + 0,50%	397.336	77.369	74.148	245.819	-

Na datum izvještavanja izloženost Društva kamatnom riziku ne smatra se znaþajnom.

Efekt poveüanja kamatnih stopa za 0,50%

(4.083) (698) (1.338) (2.047) -

BILJEŠKA 32 – UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

Upravljanje operativnim rizicima

Tržišni rizici

(i) Cjenovni rizik

Uspjeh poslovanja Društva ovisi o izvorima adekvatnih sirovina i materijala, kao i njihovim cijenama na tržištu, efikasnosti proizvodnog procesa te distribucije proizvoda do njenih kupaca.

Trošak sirovina i materijala može imati znaþajnu ulogu u troškovima gotovih proizvoda koje Društvo proizvodi, stoga je podložan utjecaju promjene cijena na tržištu prehrambenih sirovina, þiji se utjecaj ne može uvijek nadoknaditi kroz prodajnu cijenu proizvoda kupcu.

Društvo ostvaruje veüinu ukupnog prometa nabave s domaüeg tržišta, dok se glavnina prometa s inozemnim dobavljaþima ostvaruje s dobavljaþima s teritorija EU.

Zaštitni carinski i trgovinski mehanizmi u EU kojima se štite proizvoÿaþi iz EU predstavljaju rizik u smislu poveüanih carinskih davanja za pojedine sirovine iz treüih zemalja. Nedostupnost roba na tržištu uslijed vremenskih nepogoda (suša, poplave i dr.), politiþkih i socijalnih nemira u pojedinim zemljama ili špekuliranja s kljuþnim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, takoÿer je rizik s poveüanim utjecajem na poslovanje Društva.

Kako bi umanjila ove utjecaje, nabavna funkcija Društva upravlja strateškim nabavnim kategorijama i kljuþnim dobavljaþima na naþin da razvija partnerske odnose s višegodišnjim i novim dobavljaþima. Takoÿer, okrupnjivanjem nabavnih volumena, punim korištenjem Commodity Risk Managementa, provoÿenjem tendera te korištenjem novih režima uvoza (triangulacija), Društvo djeluje na snižavanje troškova nabave.

(ii) Valutni rizik

Društvo odreÿene transakcije obavlja u stranoj valuti te je po tom pitanju izloženo rizicima promjene valutnih teþajeva. U iduüoj tablici su prikazani knjigovodstveni iznosi monetarne imovine i monetarnih obveza Društva u stranoj valuti na izvještajni datum.

	Obveze		Imovina
	2015.	2014.	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)		(u tisuüama kuna)
Europska Unija (EUR)	562.031	638.706	329.781	254.399
SAD (USD)	3.887	11.539	26.946	14.262
Rusija (RUB)	-	-	14.325	166
Australija (AUD)	-	-	11.660	17.261
Ostale valute	-	609	3.491	7.836
	565.918	650.854	386.203	293.924

Analiza osjetljivosti na valutni rizik

Društvo je uglavnom izloženo valutnom riziku promjene teþaja kune u odnosu na EUR i USD, zbog þinjenice da se trgovina prehrambenim sirovinama na meÿunarodnom tržištu velikim dijelom obavlja u valutama EUR i USD.

Osim toga, definiranjem interne politike zaštite od valutnih rizika sa pripadajuüim ranim indikatorima upozorenja, te pokretanjem projekta usmjerenog na centralizaciju upravljanja korporativnim rizicima (Enterprise Risk Management) krajem 2014. godine, Društvo je odluþilo proaktivnije upravljati kljuþnim rizicima (ukljuþujuüi i valutne rizike).

Teþajni rizici proizlaze iz poslovanja povezanih društava na inozemnim tržištima te nabave prehrambenih sirovina na meÿunarodnom tržištu što se velikim dijelom obavlja u valutama EUR i USD. Jednako tako, Društvo se u znaþajnom dijelu financira putem kredita denominiranih u stranim valutama. Tijekom 2015. godine teþaj hrvatske kune ostao je stabilan te je zaustavljeno polagano klizanje prosjeþnog teþaja prema višim razinama na nivou cijele godine. Podravka d.d. je tijekom 2015. godine sklapala terminske ugovore vezane za USD, RUB te HUF u svrhu aktivnog nadzora i minimiziranja teþajnog rizika.

BILJEŠKA 32 – UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

Upravljanje operativnim rizicima(nastavak)

Tržišni rizici (nastavak)

(ii) Valutni rizik (nastavak)

Analiza valutnog rizika pripremljena je na temelju službenih teþajeva analiziranih stranih valuta prema Hrvatskoj narodnoj banci koji su bili kako slijedi:

	31.12.2014.
7,6350470	7,6614710
6,9918010	6,3021070
5,1005730	5,1464170
0,0960000	0,1050000
	31.12.2015.

U iduüoj tablici analizirana je osjetljivost Društva na poveüanje teþaja kune od 1% u odnosu na strane valute prema kojima je Društvo znaþajnije izloženo (EUR, USD i AUD). Analiza osjetljivosti ukljuþuje samo otvorene novþane stavke u stranoj valuti i njihovo preraþunavanje na kraju razdoblja temeljem postotne promjene valutnih teþajeva. Analiza osjetljivosti ukljuþuje monetarnu imovinu i monetarne obveze u valuti. Negativan broj pokazuje smanjenje dobiti ako se hrvatska kuna u odnosu na predmetnu valutu promijenila za gore navedene postotke. U sluþaju obrnuto proporcionalne promjene vrijednosti hrvatske kune u odnosu na predmetnu valutu, utjecaj na dobit bio bi jednak i suprotan.

	Utjecaj valute EUR		Utjecaj valute USD
	2015.	2014.	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)		(u tisuüama kuna)
Poveüanje/(smanjenje) neto rezultata	(2.323)	(3.843)	231	27
	Utjecaj valute RUB		Utjecaj valute AUD

	2015.	2014.	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)		(u tisuüama kuna)
Poveüanje/(smanjenje) neto rezultata	143	2	117	173

(iii) Rizici s osnova prodajne funkcije

Društvo ostvaruje 53,3% (2014.: 53,4%) prihoda od prodaje na domaüem tržištu dok 46,7% (2014.: 46,6%) prihoda od prodaje Društvo ostvaruje na inozemnim tržištima i to uglavnom preko povezanih poduzeüa. Društvo se kroz prodajne cijene te rabatnu politiku prilagoÿava makroekonomskim uvjetima svakog pojedinog tržišta što je i ujedno najveüi rizik s naslova prodajne funkcije.

Što se tiþe poslovanja na domaüem tržištu, Društvo oþekuje poveüane rizike vezane uz održavanje tržišne pozicije uslijed oþekivano jaþeg ulaska strane konkurencije. Kako bi se umanjio ovaj utjecaj, Društvo nastoji dodatno jaþati vlastitu konkurentnost poveüanjem proizvodnosti, modernizacijom tehnologije te jaþanjem proizvodnih marki.

Društvo ulaže napore da kroz harmonizaciju i optimizaciju postojeüih cjenovnih politika i razina cijena na postojeüim tržištima u EU/CEE regiji osigura preduvjete za nastavak uspješnog dugoroþnog rasta i izbjegavanje erozija profitnih marži.

BILJEŠKA 33 – ISPLATE S TEMELJA DIONICA

(i) Opcije za radnike

Opcije na kupnju dionica Podravke d.d. odobrene su kljuþnom rukovodstvu Društva. Cijena iskorištenja odobrene opcije jednaka je prosjeþnoj ponderiranoj cijeni dionice Podravke d.d. ostvarenoj na Zagrebaþkoj burzi u godini u kojoj je opcija dodijeljena. Razdoblje stjecanja obiþno teþe od datuma sklapanja ugovora za opcije. Opcije se stjeþu za svaku poslovnu godinu posebno.

Svi navedeni rokovi vrijede ukoliko nije nastupila neka od okolnosti predviÿena svakim od ugovora iz navedenog razdoblja, a odnosi se na prijevremeni prekid mandata, kršenje odredbi ugovora, odlazak iz tvrtke, prelazak na novu funkciju unutar tvrtke itd. u kojem sluþaju se opcije uglavnom trebaju iskoristiti u roku od 6 mjeseci od nastupa neke od navedenih okolnosti.

U tekuüem i usporednom izvještajnom razdoblju bile su na snazi slijedeüe opcije za isplatu s temelja dionica:

	Broj		Ugovorno
Datum izdanja	instrumenata	Uvjeti ostvarivanja prava	trajanje opcija
Opcije izdane kljuþnom menadžmentu
Na dan 31. prosinca 2010.		4.000 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2016.
		4.000 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2016.
Na dan 31. prosinca 2011.		4.000 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2016.
		4.000 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2016.
Na dan 24. veljaþe 2012.		1.000 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2016.
Na dan 24. veljaþe 2012.		1.000 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2016.
Na dan 24. veljaþe 2012.		16.000 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2017.
Na dan 3. sijeþnja 2013.		2.000 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2016.
Na dan 23. prosinca 2013.		18.020 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2018.
Na dan 23. prosinca 2013.		5.300 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	18.07.2017.
Na dan 23. prosinca 2013.		5.300 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2017.
Na dan 1. sijeþnja 2014.		2.000 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2018.
Na dan 9.listopad 2014.	2.500	Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2018.
Na dan 3.sijeþnja 2013.		2.000 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2017.
Na dan 9.listopad 2014.		4.500 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2019.
Na dan 28.prosinac 2014.	21.444	Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2019.
Na dan 31.prosinac 2015.		28.089 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2020.
Na dan 31.prosinac 2015.		2.000 Rad u Društvu do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2018.
Ukupno opcije na dionice	127.153

BILJEŠKA 33 – ISPLATE S TEMELJA DIONICA (NASTAVAK)

(i) Opcije za radnike (nastavak)

Mjerenje fer vrijednosti

Fer vrijednost opcija na dionice zaposlenicima mjerena je pomoüu Black-Scholes formule. Varijable pri mjerenju ukljuþuju cijenu dionice na datum mjerenja, cijena izvršenja instrumenta, oþekivanu volatilnost (na temelju procjene povijesne volatilnosti cijene dionice, osobito tijekom povijesnog razdoblja razmjernog oþekivanom trajanju opcije), oþekivano trajanje instrumenta (temelji se na povijesnom iskustvu i opüenitom ponašanju nositelja opcije), oþekivanu dividendu i bezriziþnu kamatnu stopu (odreÿenu na temelju državnih obveznica). Netržišni te radni uvjeti ne uzimaju se u obzir pri odreÿivanju fer vrijednosti.

Ulazne varijable za kalkulaciju fer vrijednosti:

Program dioniþkih opcija za kljuþni menadžment	2015.	2014.
Fer vrijednost opcije na datum izdavanja u kunama	83	78
Cijena dionice u kunama na datum izdavanja (ponderirani prosjek)	281	265
Izvršna cijena u kunama	281	276
Oþekivana volatilnost (ponderirani prosjek)	22%	24%
Oþekivano razdoblje valjanosti (poderirani prosjek u godinama)	4,4	4,5
Oþekivane dividende	0%	0%
Bezriziþna kamatna stopa (temeljena na državnim obveznicama)	5,51%	5,21%
Priznato unutar dobiti ili gubitka	2015.	2014.
		(u tisuüama kuna)
Transakcije s temelja isplate u dionicama	2.005	978

Cijena iskorištenja dioniþkih opcija za kljuþni menadžment kreüe se u rasponu od 218 do 319 kuna.

Promjene u broju danih opcija za dionice i njihovih izvršnih cijenu su kako slijedi:

	2015.		2014.
		Prosjeþna ponderirana		Prosjeþna ponderirana
	Broj opcija	izvršna cijena	Broj opcija	izvršna cijena
Na dan 1. sijeþnja	135.278	276	108.620	273
Iskorišteno	(18.000)	-	-	-
Isteklo	(20.214)	-	(17.000)	-
Izdano	30.089	281	43.658	265
Na dan 31. prosinca	127.153	281	135.278	276
Neiskorišteno na 31.12.	127.153		135.278

Na dan 31. prosinca 2015. godine broj neizvršenih dioniþkih opcija je 127.153 (2014.: 135.278 opcija). Tijekom 2015. godine iskorišteno je 18.000 opcija (2014.: -).

Prosjeþna ponderirana izvršna cijena neizvršenih dioniþkih opcija na kraju 2015. godine je 281 kuna (2014.: 276 kuna).

Prosjeþno ponderirano preostalo ugovoreno razdoblje na kraju godine je 4,4 godine (4,5 godine u 2014. godini).

BILJEŠKA 33 – ISPLATE S TEMELJA DIONICA (NASTAVAK)

(ii) Program radniþkog dioniþarstva

Sukladno odluci Glavne skupštine Društva od 3. lipnja 2015. godine, pokrenut je program organiziranog radniþkog dioniþarstva (ESOP program) na razini dijela Grupe koji þine Podravka d.d., Danica d.o.o., Belupo d.d. i Ljekarne Deltis Pharm. ESOP program ukljuþuje davanje prava radnicima Društva na prvenstveni upis i uplatu dionica u okviru poveüanja temeljnog kapitala javnom ponudom, provedenog u lipnju 2015. godine. Program takoÿer ukljuþuje i sustav nagraÿivanja radnika koji su stekli dionice u prvom krugu upisa na naþin da ukoliko radnik-dioniþar zadrži sve tako steþene dionice tijekom dvije godine, dodijelit üe mu se jedna dodatna dionica na svakih deset steþenih, odnosno ukoliko ih zadrži tijekom tri godine, dodjeljuju mu se još dvije dodatne dionice na svakih deset steþenih.

U sklopu ESOP programa upisano je ukupno 88.475 dionica, od þega se 73.941 odnosi na Društvo (ukljuþujuüi i Danicu d.o.o.). Fer vrijednost dionica na datum izdavanja iznosila je 300 kuna, a izvršna cijena dodatnih dionica iznosi takoÿer 300 kuna. Društvo je po osnovi ESOP programa priznalo 6.655 tisuüa kuna troškova unutar ostalih financijskih troškova.

BILJEŠKA 34 – TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA

Transakcije s ovisnim društvima

PRIHODI

Prihodi od prodaje

	Prihodi od prodaje proizvoda i trgovaþke robe		Prihodi od prodaje usluga
	2015.	2014.	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)		(u tisuüama kuna)
Društvo:
Podravka d.o.o., Sarajevo	141.588	146.709	2.125	1.630
Podravka d.o.o., Ljubljana	100.751	95.635	2.245	2.457
Podravka d.o.o., Beograd	71.468	60.674	1.749	703
Podravka-Int.Deutschland-"Konar" GmbH	59.923	51.151	433	219
Podravka d.o.o.e.l., Skopje	46.759	41.061	383	443
Podravka-International Pty. Ltd., Sydney	32.842	34.236	173	168
Podravka d.o.o., Podgorica	29.818	30.878	773	710
Danica d.o.o., Koprivnica	7.906	14.773	17.904	18.277
Podravka-International Inc. Wilmington	43.605	37.389	404	277
Podravka-Polska Sp.z o.o., Kostrzyn	70.978	51.346	991	2.785
Podravka-International Kft., Budapest	16.655	14.824	497	746
Podravka-International s r.o., Zvolen	16.143	15.340	479	445
Podravka – Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhaþovic	14.247	12.193	1.209	1.104
Ital-Ice d.o.o., Poreþ	-	-	-	30
Belupo d.d., Koprivnica	-	1.975	15.263	15.997
Mirna d.d., Rovinj	2.387	-	1.380	-
Vegeta Podravka Limited, Dar es Salaam	1.598	-	39	-
Podravka Gulf Fze, Jebel Ali	1.636	-	33	-
Podravka d.o.o., Moskva	22.734	-	7	-
Žito d.d., Ljubljana	10	-	-	-
Ukupno prihodi od prodaje ovisnim društvima	681.048	608.184	46.087	45.991

BILJEŠKA 34 – TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA (NASTAVAK)

Prihodi od ulaganja

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Prihodi od kamata	7.374	5.875
Prihod od dividende od ovisnog društva	69.000	110.000
Prihodi od ostalih dugotrajnih ulaganja	11.504	-
	87.878	115.875

RASHODI

Naknade kljuþnom menadžmentu i þlanovima Nadzornog odbora

Naknade þlanovima Uprave i izvršnim direktorima bile su kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Plaüe	25.060	23.430
Otpremnine	-	1.281
Isplate s temelja dionica (bilješka 33)	2.005	978
	27.065	25.689

Kljuþni menadžment Društva koji se sastoji od Uprave i izvršnih direktora broji 31 þovjeka (2014.: 28 ljudi).

Tijekom 2015. godine isplaüeno je ukupno 1.474 tisuüa kuna naknada þlanovima Nadzornog odbora Društva (2014.: 1.736 tisuüa kuna).

POTRAŽIVANJA PO KREDITIMA

Potraživanja po danim kreditima

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Na poþetku godine	127.623	89.157
Poveüanja u toku godine	143.214	119.460
Primljene oplate	(79.137)	(80.143)
Ostale promjene - otpis	(47.918)	(920)
Teþajna razlika	410	69
Na kraju godine	144.192	127.623
Dospijeüe u roku od 1 godine	(48.711)	(54.373)
Dugoroþni krediti	95.481	73.250

BILJEŠKA 34 – TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA (NASTAVAK) POTRAŽIVANJA PO KREDITIMA (NASTAVAK)

Potraživanja po danim kreditima (nastavak)

Iskazana potraživanja od ovisnih društava odnose se na kredite dane ovisnim društvima kako slijedi:

	Kamatna
	stopa	2015.	2014.
		(u tisuüama kuna)
Belupo d.d., Koprivnica	3% god.	110.000	75.000
Danica d.o.o., Koprivnica	7% god.	-	52.043
Mirna d.d., Rovinj	3% god.	14.375	-
Podravka Gulf FZE, Dubai	3% god.	6.992	-
Vegeta Podravka Limited, Tanzania	3% god.	3.111	-
Podravka-International USA Inc., Wilmington	3% god.	643	580
Podravka d.o.o., Beograd	3% god.	7.635	-
LCC Podravka Rusija	3% god.	1.436	-
		144.192	127.623

Prosjeþna efektivna kamatna stopa iznosi 3,00% godišnje.

Dinamika otplate dugoroþnih kredita je kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Od 1 – 2 godine	25.496	19.160
Od 2 – 5 godina	69.985	54.090
	95.481	73.250

BILJEŠKA 34 – TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA (NASTAVAK)

POTRAŽIVANJA I OBVEZE ZA ROBU I USLUGE

	Kratkoroþna potraživanja za robu i		Kratkoroþne obveze za robu i usluge
	2015.	2014.	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)		(u tisuüama kuna)
Društvo:
Podravka d.o.o., Sarajevo	71.285	78.140	-	-
Danica d.o.o., Koprivnica	-	17.956	-	45.883
Podravka d.o.o., Beograd	63.916	34.940	136	733
Podravka d.o.o., Ljubljana	33.124	30.113	8	8
Podravka d.o.o., Podgorica	19.648	20.089	10	-
Belupo d.d., Koprivnica	7.850	14.076	380	547
Podravka d.o.o.e.l., Skopje	13.172	12.829	(14)	164
Podravka-International Inc. Wilmington	11.185	10.965	175	507
Podravka-International Pty. Ltd., Sydney	10.687	10.859	-	-
Podravka-Polska Sp.z o.o., Kostrzyn	19.986	7.675	20	850
Podravka-Int.Deutschland-"Konar" GmbH	5.447	4.870	1.261	52
Podravka-International Kft., Budapest	1.967	2.567	-	40
Podravka-International s r.o., Zvolen	1.474	2.382	1	-
Podravka – Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhaþovic	1	1.401	4.387	1.653
Podravka d.o.o., Moskva	12.822	-	-	-
Mirna d.d., Rovinj	14.134	-	4.527	-
Vegeta Podravka Limited, Dar es Salaam	1.906	-	-	-
Podravka Gulf Fze, Jebel Ali	1.537	-	676	-
Žito d.d., Ljubljana	207	-	21	-
Podravka-International s.r.l., Bucharest	-	-	83	-
Ukupna potraživanja i obveze od/prema ovisnim društvima	290.348	248.862	11.671	50.437

OSTALA POTRAŽIVANJA

Ostala potraživanja za kamate od povezanih stranaka

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Belupo d.d., Koprivnica	68	-
Danica d.o.o., Koprivnica	-	300
Mirna d.d., Rovinj	536	-
Podravka International USA Inc., Wilmington	40	-
Vegeta Podravka Limited, Tanzania	37	-
Podravka Gulf FZE, Dubai	17	-
Podravka d.o.o., Beograd	9	-
LCC Podravka Russia	3	-
	710	300

BILJEŠKA 34 – TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA (NASTAVAK) DANE GARANCIJE I JAMSTVA

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Danica d.o.o., Koprivnica	-	78.710
Belupo d.d., Koprivnica	351.832	76.127
Podravka – Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhaþovic	28.261	27.645
Podravka d.o.o., Sarajevo	7.807	7.834
Podravka d.o.o., Beograd	3.981	3.498
Podravka d.o.o., Ljubljana	1.565	1.303
Podravka-International S.R.L., Bukurešt	2.298	1.039
Podravka - International Kft, Budapest	764	766
Mirna d.d., Rovinj	2.000	-
	398.508	196.922

ODNOSI SA OSTALIM POVEZANIM STRANAMA

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Potraživanja za robu i usluge - Mirna d.d. Rovinj	-	2.764
Ulaganje u Mirnu d.d. Rovinj	-	1.413
	-	4.177

Tijekom 2015. godine Mirna d.d., Rovinj postala je ovisno društvo Podravke d.d..

POTRAŽIVANJA ZA DIVIDENDU

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Belupo d.d., Koprivnica	69.000	110.000
	69.000	110.000

BILJEŠKA 35 – POTENCIJALNE OBVEZE

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Dane garancije i jamstva – nepovezane strane	22.689	8.407
Dane garancije i jamstva - povezane strane	398.508	196.922
	421.197	205.329

Dane garancije i jamstva odnose se najveüim dijelom na potencijalne obveze Društva po osnovi izjave o solidarnom jamstvu glavnog dioniþara Žita d.d. izdane u korist manjinskih dioniþara, zatim carinske garancije, garancije prema ugovoru o koncesiji za zahvaüanje pitke vode, garancije za provozni postupak te manjim dijelom odnose se na garancije dane kupcima za dobro izvršenje ugovora. Potencijalne obveze po danim garancijama i jamstvima nisu priznate u nekonsolidiranom izvještaju o financijskom položaju na dan 31. prosinca jer prema procjeni Uprave na dan 31. prosinca 2015. i 2014. godine ne postoji vjerojatnost nastanka navedenih obveza za Društvo.

BILJEŠKA 36 – PREUZETE OBVEZE

U 2015. godini ugovoreni su troškovi nabave dugotrajne materijalne imovine s dobavljaþima u iznosu od 40.667 tisuüa kuna (2014.: 6.595 tisuüa kuna) koji još nisu realizirani niti su iskazani u izvještaju o financijskom položaju.

Ugovoreno plaüanje obveza po operativnom najmu za korištenje prijevoznih sredstava, viliþara i informatiþke opreme je kako slijedi:

	2015.	2014.
	(u tisuüama kuna)
Do jedne godine	7.726	10.842
Od 1 do 5 godina	11.697	7.268
	19.423	18.110

BILJEŠKA 37 – PRIPAJANJE OVISNIH DRUŠTAVA

Na dan 1. listopada 2015. godine, Društvo je pripojilo ovisno društva Danica d.o.o. Pripajanje je provedeno po knjigovodstvenim vrijednostima. Imovina i obveze ovisnog društva pri pripajanju bile su kako slijedi:

(u tisuüama kuna)	1. lis 2015.
Dugotrajna imovina
Dugotrajna financijska imovina	76
Nekretnine, postrojenje i oprema	111.121
Odgoÿena porezna imovina	978
	112.175
Kratkotrajna imovine
Zalihe	52.056
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja	38.477
Novac i novþani ekvivalenti	3.033
	93.566
UKUPNO IMOVINA	205.741
Dugoroþne obveze
Krediti i zajmovi	32.779
Rezerviranja	2.197
	34.976
Kratkoroþne obveze
Obveze prema dobavljaþima i ostale obveze	80.868
Krediti i zajmovi	61.389
Rezerviranja	1.512
	143.769
UKUPNO OBVEZE	178.745
NETO IMOVINA	26.996

Sukladno iskazanoj neto imovini pripojenog ovisnog društva, pripajanje je imalo sljedeüi uþinak na kapital i priþuve Društva:

(u tisuüama kuna)	1. lis 2015.
Neto knjigovodstvena vrijednost ulaganja u ovisno društvo	84.720
Neto imovina ovisnog društva pri pripajanju	26.996
Efekt pripajanja na kapital i priþuve	57.724