Podravka d.d. — Annual Report 2020

Apr 30, 2021

GODIŠNJE IZVJEŠĆE PODRAVKE D.D. ZA 2020. GODINU

UVODNA RIJEČ 6
PROFIL PODRAVKE 8
NAZIV I LOKACIJA SJEDIŠTA KOMPANIJE 8
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA8
O BRANDOVIMA I PROIZVODIMA10
LOKACIJA POSLOVNIH AKTIVNOSTI14
TRŽIŠTA NA KOJIMA KOMPANIJA DJELUJE14
VLASNIŠTVO I PRAVNI OBLIK15
DOBAVLJAČKI LANAC16
PRISTUP PREDOSTROŽNOSTI17
VANJSKE INICIJATIVE18
KORPORATIVNO UPRAVLJANJE19
GLAVNA SKUPŠTINA20
NADZORNI ODBOR21
IZVJEŠTAJ O RADU NADZORNOG ODBORA PODRAVKE D.D.
I NJEGOVIH ODBORA U 2020. GODINI24
ŽIVOTOPISI ČLANOVA NADZORNOG ODBORA 26
UPRAVA 32
ŽIVOTOPISI ČLANOVA UPRAVE33
OČEKIVANI RAZVOJ38
OSTVARIVANJE RASTA39
OPĆI STRATEŠKI CILJEVI 39
KLJUČNI ČIMBENICI USPJEHA40
RIZICI43
SUSTAVI UPRAVLJANJA 47
NEFINANCIJSKO IZVJEŠĆE49
MODEL POSLOVANJA I KREIRANJE VRIJEDNOSTI 50
MODEL POSLOVANJA50
KREIRANJE VRIJEDNOSTI51
POVEZNICA KREIRANJA VRIJEDNOSTI I UTJECAJA NA
NEFINANCIJSKO / DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE52
UTJECAJ PANDEMIJE UZROKOVANE BOLEŠĆU COVID – 1953
UTJECAJ PANDEMIJE I ODGOVOR KOMPANIJE53
UTJECAJ PANDEMIJE NA PROMJENU POSLOVNOG MODELA54
UTJECAJ PANDEMIJE NA POSLOVANJE – KORPORATIVNA SIGURNOST 54
UTJECAJ PANDEMIJE NA POSLOVANJE – INFORMACIJSKA SIGURNOST 55
UTJECAJ PANDEMIJE UZROKOVANE BOLEŠĆU COVID – 19
NA POSLOVANJE NABAVNE FUNKCIJE PODRAVKE56
UTJECAJ PANDEMIJE UZROKOVANE BOLEŠĆU COVID – 19
NA POSLOVANJE – ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ 56
VAŽNIJE PROMOTIVNE AKTIVNOSTI57
IZLOŽBA "VEGETA 60 – PAKETIĆ POVIJESTI"57
"PROJEKT SLICE" – VELIKA INVESTICIJA U PROIZVODNJI DANICA 58

PODRAVKI D.D. ODOBRENO VIŠE OD TRI MILIJUNA KUNA ZA EU SUFINANCIRANJE
ISTRAŽIVAČKO – RAZVOJNOG PROJEKTA "RAZVOJ INOVATIVNIH PROIZVODA
OD NUSPROIZVODA TIJEKOM PRERADE POVRĆA"58
PODRAVKA NA DANIMA HRVATSKOG TURIZMA U RUSIJI 61
PODRAVKIN NACIONALNI RESTORAN NA SAJMU ZELENI TJEDAN 2020. U BERLINU61
PODRAVKA SE PREDSTAVILA NA NAJVEĆEM KINESKOM SAJMU UVOZNIH PROIZVODA61
"HRVATSKA KAKVU TREBAMO" U ŠTAGLJU 62
NOVI PODRAVKINI BREND AMBASADORI 62
RENOVACIJA PODRAVKINOG REKREACIJSKOG CENTRA 62
PODRAVKA ČETVRTU GODINU ZAREDOM NA GULFOODU U DUBAIJU63
PODRAVKA I HRVATSKA POŠTA OMOGUĆILE ONLINE NARUDŽBU
PAKETA PODRAVKINIH PROIZVODA UZ BESPLATNU DOSTAVU63
DODJELA NAGRADA "OPG ZLATA VRIJEDAN"63
PODRAVKA NA NACIONALNOJ IZLOŽBI INOVACIJA64
"ZAPAMTITE HRVATSKU PO NJENIM OKUSIMA"64
DIGITALNE INOVACIJE 65
NAGRADE I PRIZNANJA70
PODRAVKI PONOVNO MNOŠTVO ODLIČJA SUPERIOR TASTE AWARD –
NAJPRESTIŽNIJE SVJETSKE NAGRADE U SEGMENTU PREHRANE 70
PODRAVKA PROGLAŠENA NAJBOLJOM DOMAĆOM TVRTKOM
PREMA ISTRAŽIVANJIMA IPSOSA I LIDERA 71
PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVKE MARIN PUCAR IZABRAN ZA
PREDSJEDNIKA HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA71
LINO LADA SLADOLED OSVOJIO ZLATNU KOŠARICU ZA NAJBOLJI PROIZVOD71
PODRAVKA NAGRAĐENA ZA TRANSPARENTNOST I DOBRE ODNOSE S INVESTITORIMA72
KAMPANJA VEGETA 60 GODINA OSVOJILA MIXX NAGRADU72
ŽENE ODABRALE VEGETU I PODRAVKU KAO OMILJENE BRENDOVE72
ČOKOLINO S HULJIĆEM JEDNA JE OD NAJUSPJEŠNIJIH KREATIVNIH KAMPANJA IKADA73
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ 74
OTVOREN NOVI LABORATORIJ ZA NAPREDNA SENZORSKA I
KULINARSKA ISTRAŽIVANJA PROF. ZLATA BARTL74
GODINA USPJEŠNIH ISTRAŽIVAČKO – RAZVOJNIH PROJEKATA 75
ONLINE EDUKACIJE I KONFERENCIJE 75
ISTRAŽIVAČKO – RAZVOJNI PROJEKTI ZA RAZVOJ INOVATIVNIH PROIZVODA
ZA POSLOVNE PROGRAME ("GO WEST" PROJEKTI)76
ZNANSTVENO – STRUČNA AKTIVNOST76
CERTIFIKACIJE 77
NOVI PROIZVODI 80
POSLOVNI PROGRAM KULINARSTVO80
POSLOVNI PROGRAM DJEČJA HRANA, SLASTICE I SNACK82
POSLOVNI PROGRAM PODRAVKA HRANA84
POSLOVNI PROGRAM RIBA85
POSLOVNI PROGRAM MESNI PROIZVODI, JELA I NAMAZI86
ODNOSI SA ZAPOSLENICIMA88
AKTIVNOSTI U PODRUČJU ZAŠTITE OKOLIŠA 90

KLIMA I KLIMATSKE PROMJENE 92
IZ PERSPEKTIVE SEKTORA POLJOPRIVREDA U 202092
IZ PERSPEKTIVE SEKTORA PROIZVODNJA – PRIMJER TVORNICA KALNIK U VARAŽDINU94
IZ PERSPEKTIVE SEKTORA LOGISTIKA 96
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE97
ESG IZVJEŠTAJ 99
FINANCIJSKO IZVJEŠĆE105
REZULTATI POSLOVANJA106
UVODNE NAPOMENE106
GLAVNA OBILJEŽJA REZULTATA POSLOVANJA PODRAVKE D.D. U 2020. GODINI 107
DODATNE TABLICE ZA 1. – 12. 2020. 108
JEDNOKRATNE STAVKE U 1. – 12. 2020 I 1. – 12. 2019109
PRIKAZ NORMALIZACIJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA PODRAVKE D.D. 110
VRIJEDNOSNI PAPIRI DRUŠTVA111
POPIS NAJVEĆIH DIONIČARA NA 31. PROSINCA 2020. GODINE 111
KRETANJE CIJENE DIONICE U 1. – 12. 2020. 112
OSTVARENJE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU KAPITALA U 1. – 12. 2020112
ODVOJENI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2020. GODINU113
IZJAVA O ODGOVORNOSTI UPRAVE 114
IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA DIONIČARIMA DRUŠTVA PODRAVKA D.D. 115
ODVOJENI IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI 122
ODVOJENI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU123
ODVOJENI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA GLAVNICE124
ODVOJENI IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA125
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE 126

Uvodna riječ 1

Pandemija uzrokovana bolešću COVID – 19 te posljedično zatvaranje i ograničenje kretanja u ožujku 2020. godine, zahtijevala je brzu prilagodbu i transformaciju poslovanja na nove modele i uvjete rada. Unatoč negativnim utjecajima na poslovanje, kao što su negativne tečajne razlike, rast cijena sirovina i materijala te slabija turistička sezona, Podravka je uspjela nastaviti s pozitivnim trendovima poslovanja u 2020. godini, što još jednom potvrđuje sposobnost kompanije za prilagodbu poslovanja i u nepredviđenim situacijama.

Tako je izazovnu 2020. Podravka završila 2.112,2 milijuna kuna prihoda od prodaje i operativnu dobit u iznosu 167,7 milijuna kuna. Također, Podravka je u proteklom razdoblju dodatno ojačala i svoju izvoznu poziciju na svim ključnim tržištima. Na tržištima zapadne Europe i prekomorskih zemalja, tijekom 2020. bilježi se povećana potražnja za svim Podravkinim brendovima. U strukturi najveći rast je ostvaren u asortimanu Vegete, Podravka juha, Podravka konzerviranih proizvoda, Lino kremnih namaza, Čokolina te Podravka ajvara. Dodatno, Podravka je tijekom 2020. godine ostvarila i značajan rast prodaje proizvoda u online kanalu na svim tržištima.

Osluškujući želje i potrebe vjernih potrošača, Podravka je nastavila s inovacijama i proširenjem asortimana svojih vodećih brendova, čija je kvaliteta ponovno prepoznata i nagrađena brojnim odličjima Superior Taste Award – najprestižnije svjetske nagrade u segmentu prehrane. U 2020. godini obilježen je još jedan veliki jubilej – 50 godina Čokolina u kojem jednako uživaju sve generacije, a njegova popularnost i prepoznatost sežu daleko izvan granica Hrvatske te ga je danas moguće pronaći u dvadesetak zemalja svijeta. Prateći interes potrošača za novim sastojcima i inovacijama te healthy trendovima, Podravka je 2020. lansirala i novitete u asortimanu Čokolina – Čokolino bez glutena i Čokolino Protein Power.

Iza vrhunskih brendova i poslovnih rezultata stoje ljudi – vrijedni Podravkini zaposlenici koji su i u pandemijskoj godini pokazali svoju privrženost kompaniji te svojim vrijednim radom, ali i odgovornim ponašanjem, doprinijeli njezinom uspješnom poslovanju. Stoga su za svoj angažman tijekom 2020. godine u nekoliko navrata dodatno nagrađivani isplatom jednokratnih nagrada što je doprinijelo daljnjem unaprjeđenju njihovih materijalnih prava.

Uz odgovornost prema zaposlenima, Podravka je u protekloj godini potvrdila i svoju društveno odgovornu ulogu u zajednici te provela niz inicijativa i projekata, od kojih su mnogi zapravo samo nastavak dugogodišnje prakse, poput suradnje s Hrvatskim Crvenim križem, potpore raznim humanitarnim udrugama, kulturno – umjetničkim projektima, sportskim klubovima, djeci i mladima, zatim projektima s ciljem očuvanja okoliša te onima koji promiču izvrsnost u raznim segmentima društva te doprinose unaprjeđenju kvalitete života u društvu. U kriznim vremenima ta odgovornost posebno dolazi do izražaja pa je uslijed pandemije uzrokovane bolešću COVID – 19 Podravka nastupila kao partner

zajednici te pružila pomoć potrebitima, prije svega zdravstvenim ustanovama i civilnoj zaštiti. Također, značajnom donacijom pomogla je područjima stradalima u potresu.

Uspješno upravljanje krizom i poslovanje odrazilo se i na povjerenje investitora te je i cijena dionice Podravke, nakon očekivanog pada početkom pandemije, vrlo brzo ponovno porasla te godinu završila s rastom u odnosu na kraj prethodne godine.

Podravka s optimizmom očekuje 2021. godinu, u kojoj, uz oporavak gospodarstva, očekuje nove prilike za daljnje iskorake na tržištima diljem svijeta.

Uprava Podravke d.d.

NAZIV I LOKACIJA SJEDIŠTA KOMPANIJE

Naziv i lokacija sjedišta kompanije za Podravku d.d.: Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Organizacijska struktura Podravke d.d. prati poslovanje Strateškog poslovnog područja Prehrana. Poslovni programi obuhvaćeni Strateškim poslovnim područjem Prehrana su vezani uz pojedine grupe proizvoda:

• žito i lagris, kulinarstvo, podravka hrana, dječja hrana, slastice i snack, mesni proizvodi, jela i namazi, riba te trading.

U skladu sa strateškim ciljem jačanja internacionalizacije poslovanja, operativno poslovanje na razini tržišta organizirano je kroz tržišne regije:

• regiju adria i
• internacionalna tržišta.

Regiju Adria čini Tržište Republike Hrvatske i Tržište jugoistočne Europe.

Internacionalna tržišta obuhvaćaju Tržište centralne Europe, Tržište zapadne Europe i prekooceanskih zemalja, Tržište istočne Europe i Nova tržišta.

Treće bitno područje je Upravljanje operativnom efikasnosti i lancem opskrbe koje održava fokus na profitabilnosti i troškovnoj efikasnosti, s posebnim naglaskom na upravljanje lancem opskrbe kroz funkcije Proizvodnje, Logistike, Nabave i Poljoprivrede.

Važan dio poslovne organizacije Podravke su i korporativne funkcije. One pružaju podršku ukupnom poslovanju i osiguravaju primjenu jedinstvenih korporativnih standarda. To su: Ljudski potencijali i pravo, Korporativna i informacijska sigurnost, Riznica, Korporativno računovodstvo, Kontroling i Informatika.

Korporativne funkcije su i Korporativni marketing i komunikacije te Istraživanje i razvoj, s ulogom primjene korporativnih standarda za marketing i razvoj u poslovnim programima te podrške marketingu i razvoju u poslovnim programima.

Organizacijska struktura Podravke sadrži i funkciju Interne revizije koja djeluje kao neovisna funkcija. Kao podrška poslovanju su i upravljačke službe: Ured Uprave, Globalni razvoj poslovanja, Poslovna kvaliteta i održivi razvoj i Uredi potpredsjednika.

Globalni razvoj poslovanja zadužen je za pružanje podrške Upravi Društva u segmentu strateškog upravljanja, definiranju i provođenju dugoročne razvojne strategije i poslovnog razvoja i određivanju strateških ciljeva.

Poslovna kvaliteta i održivi razvoj zadužena je za implementaciju, održavanje i razvoj integriranog sustava upravljanja koji se temelji na normama ISO 9001, ISO 22000, HACCP i ostalim normama i propisima koji se tiču prehrambene industrije i tržišta kao što su International Food Standard, British Retail Consortium, NSF, Halal, Kosher, kao i ostalim normama koje se ne odnose izravno na prehrambenu industriju: ISO 27001, ISO 14001, OHSAS 18001, SA 8000 i sl.

O BRANDOVIMA I PROIZVODIMA

VEGETA je najpoznatiji i najsnažniji Podravkin brend koji već više od 60 godina vjerno prati svaki pokret svojih potrošača u kuhinji i daje im slobodu da pripreme najukusnija jela za sebe, obitelj i prijatelje. Tijekom proteklih šest desetljeća asortiman proizvoda prilagođavao se željama potrošača te se značajno proširio pa se tako danas na policama širom svijeta pod brendom Vegeta mogu naći univerzalni dodaci jelima, ali i specijalni dodaci jelima, mješavine za pripremu jela, monozačini, bujoni, juhe, gotova jela, povrtni namazi i mnogi drugi.

Domaći okus ključna je vrijednost P O D R AV K A JUHA . Izuzetno su jednostavne za pripremu, osiguravaju kvalitetan obrok u nekoliko minuta, a ipak ostavljaju prostor za vlastitu kreativnost. Podravka juhe kontinuirano prate najnovije trendove u prehrani, a unutar širokog i raznolikog asortimana bistrih i krem juha, već više od 60 godina, potrošači nalaze svoje omiljene okuse. Za one koji trebaju još brže rješenje, bez kuhanja, na raspolaganju je asortiman instant FINI – MINI juha pripremljen u skladu sa zahtjevima modernih, osviještenih potrošača.

Praktičnost pripreme i izvrstan okus karakteristike su i TALIANETTA tjestenina koje omogućuju potrošačima da u samo nekoliko minuta kuhanja pripreme ukusan i hranjiv obrok. Talianetta je odgovor na sve jaču potražnju potrošača za polugotovim i instant jelima, nudeći brza i kvalitetna rješenja za samostalan obrok ili kao prilog drugim jelima.

Veliki izbor FANT mješavina za jela osigurat će da svaki kulinarski pokušaj bude uspješan. Fant mješavine za jela daju odgovor na svakodnevno pitanje "što danas kuhati?", omogućujući jednostavnu pripremu i najkompliciranijih jela te osiguravajući izvrstan okus baš svaki put. U širokom asortimanu proizvoda moguće je pronaći različiti izbor jela, od tradicionalnih, do novih, modernijih prijedloga.

Asortiman monozačina pod brendom MAESTRO inspiracija je za kreativnost u kuhinji već više od 30 godina, čime je nastavljena tradicija proizvodnje začina duža od 60 godina. Uz široki asortiman začina, začinskog bilja i mješavina začina pod brendom Maestro, svatko može postati maestro u vlastitoj kuhinji.

LINO SVIJET otkriva bogat, raznovrstan i čudesan svijet okusa, ukusne i zdrave proizvode brižno pripremljene da rastemo sretno i zdravo!

Kao pouzdan proizvođač dječje hrane već 50 godina, Podravka nudi široku paletu dječje hrane koja pruža sve sastojke nužne za djetetov rast i razvoj. Sinonim za dječju hranu ČOKOLINO, oduvijek se povezuje uz bezbrižno djetinjstvo, veselje, radost, trenutke opuštanja – jednostavno rečeno, izaziva sreću. Osluškujući želje i potrebe potrošača, asortiman Čokolina znatno je proširen te se danas Čokolino može pronaći u varijantama: bez dodanog šećera za one najmlađe, s manje šećera, s hrskavim žitaricama, bez glutena ili s proteinima. Zato ne čudi da je Čokolino ujedno i omiljena žitarica za sve generacije.

Tu su i nove savršeno izbalansirane L I N O NUTRI BALANCE žitarice – bogat obrok gotov u trenu! Hrskavi doživljaj pružaju popularne Lino žitarice za djecu u pregršt zanimljivih oblika i okusa, a sada i u varijanti bez glutena.

LINO LADA kremne namaze odlikuje najveći izbor okusa, izvrsna kvaliteta te različita pakiranja. Lino Lada se danas može pronaći u pet različitih okusa i deset različitih pakiranja. Zahvaljujući svojoj inovativnosti i kontinuiranom ulaganju u izgradnju brenda, Lino Lada se danas nalazi u samom vrhu tržišta kremnih namaza kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama Adria regije, dok se potražnja za Lino Ladom širi i na ostalim internacionalnim tržištima. Najprodavaniji od pet okusa je Lino Lada duo ‒ savršena harmonija mlijeka, lješnjaka i kakaa. Odmah je slijedi Lino Lada Gold ‒ svilenkast namaz bogat lješnjacima s dodatkom sjeckanih lješnjaka, a od lansiranja 2018. godine Lino Lada Gold osvajala je samo najviše ocjene i brojne nagrade: od Zlatne košarice, Proizvoda godine pa nakon tri uzastopne Superior Taste Award nagrade s tri zvjezdice, 2020. stigla je do najviše Crystal Taste Award nagrade. Osim u kremnim namazima, Lino Lada je jedan od najpoželjnijih okusa u kategoriji sladoleda, uspješno razvijan s tvrtkom Ledo.

DOLCELA nudi slatke dodire fantazije u svakom svojem proizvodu. Visokokvalitetni proizvodi za pripremu slastica omogućuju brzu i jednostavnu pripremu, od jednostavnih malih deserata do svečanih torti i kolača, a gotove torte, kolači i deserti stvoreni su za uživanje u svim trenucima.

KVIKI brend već više od 45 godina svima donosi hrskave grickalice odličnog okusa i time uveseljava mnoge potrošače. U asortimanu nudi velik izbor slanih pečenih, a ne prženih grickalica čime je osigurana punoća okusa i prepoznatljiva kvaliteta, a probrane sirovine daju garanciju kvalitete finalnih proizvoda. U zadnjih nekoliko godina Kviki je pripremio razna inovativna iznenađenja pa potrošači osim u slanom, jednako mogu uživati i u slatkom asortimanu Kviki CHOCO #LOLsa.

Bogat asortiman ribljih proizvoda pod brendovima E VA i MIRELA, pripremljen je od najkvalitetnije ribe na čelu s kraljicom Jadrana, jadranskom srdelom. Izvanredna temperatura i salinitet Jadranskog mora jadranskoj srdeli jamče vrhunski okus i uravnoteženu nutritivnu vrijednost. U asortimanu Eva brenda uz najzastupljeniju sardinu nalaze se i proizvodi od tune, skuše, baltičke ribe, riblje paštete i salate. Eva i Mirela proizvodi prepuni su vrijednih nutrijenata, spravljeni na potpuno prirodan način što ih čini idealnim dijelom moderne izbalansirane prehrane.

U asortimanu PODR AV K A H R A N E nalazi se širok spektar različitih proizvoda: od rajčice do ajvara, džemova i ukiseljenog povrća, spravljenih prema domaćim tradicionalnim recepturama, potpuno prirodni i nevjerojatno nutritivno bogati.

PODR AV K A R AJČICA je u svakoj kuhinji, a posebno u mediteranskoj, neizostavan sastojak i odlično se slaže s cijelim nizom kulinarskih namirnica. Zdravi i prirodni proizvodi od rajčice pridonose zdravlju, omogućuju kreativnost u spravljanju jela i uživanje u najboljim plodovima moderne kuhinje.

Proizvodi PODR AV K A VOĆE već se 70 godina pripremaju preradom iz vrhunskih plodova voća kontroliranog porijekla bez aroma, umjetnih boja i sladila. Podravkin Pekmez od šljiva prepoznatljiv je i cijenjen tradicionalni, hrvatski proizvod zahvaljujući visokom sadržaju voća te nositelj oznake Izvorno hrvatsko, Hrvatske gospodarske komore.

PODR AV K A POV RĆE savršeno čuva i oplemenjuju izvorne okuse povrća tijekom cijele godine i donosi ih na stolove potrošača. Sterilizirano i ukiseljeno može se koristiti tijekom cijele godine, dok se njihova hranjiva vrijednost bitno ne mijenja. Ubrano u najpovoljnijem trenutku i pripremljeno bez aditiva, Podravka povrće koristi se za salate, priloge, umake, variva i sendviče.

Savršena tekstura i provjeren okus čine PODR AV K A KON DI M E N T E ‒ ajvar, senf, ketchup i hren, idealnim dodatkom najrazličitijim jelima. Podravkini ukusni i aromatični kondimenti nezaobilazan su proizvod u svakoj kuhinji, a bilo da se koriste uz meso s roštilja, krumpir ili tjesteninu, praktični i jednostavni poboljšat će okus svakog jela.

PODR AV K A PAŠT ET E omiljen su izbor potrošača od 1958. godine. Podravka Kokošja pašteta popularno zvana "Retrica" uz to što je prepoznatljiva po dizajnu, posebna je i zato što čuva pravo blago okusa zahvaljujući izvrsnoj kvaliteti sastojaka: visokom udjelu kokošjeg mesa i finih začina te nenadmašnoj mazivoj teksturi. Pažljivo prateći globalne prehrambene trendove i želje potrošača da jedu kvalitetno i prirodno, 2020. godina lansirana je nova generacija Podravka pilećih pašteta načinjenih od vrhunskih sastojaka. Za njihovu pripravu koristi se isključivo pileći file i meso zabatka, ne sadrže konzervanse, palmino ulje niti pojačivače okusa, a povrh toga savršeno su mazive. Za one koji žele ekonomična rješenja tu su Piketa paštete.

PODR AV K A je neprikosnoveni tržišni lider u Hrvatskoj u kategoriji G O T OVA J E L A I UMACI. Domaći okus i kvalitetan, nutritivno bogat, brzo pripremljen obrok za svaki dan, glavne su odlike široke palete gotovih jela, među kojima se posebno izdvaja Goveđi gulaš. Goveđi gulaš ističe se već više od 60 godina osim vrhunskom kvalitetom i okusom, i zbog prepoznatljivog crvenog vizuala pakiranja, a s ponosom nosi oznaku "Izvorno hrvatsko". Gulaš i ostala gotova jela Podravka nisu pomodna jela koja traju sezonu, dvije. To je okus tradicije koja traje i budi uspomene na toplinu doma i ono najljepše u nama.

Znanje, iskustvo, predanost i strast utkani su u kreiranje P O D R AV K A P O L U T R A J N I H I T R A J N I H S U H O M E S N AT I H PROIZVODA I KOBASICA . Visok udio mesa čini ove proizvode vrijednim izvorom proteina, a kvalitetne sirovine i odabrane mješavine začina svakom proizvodu osiguravaju karakterističnu poznatu aromu i okus. Bilo da odaberete proizvode iz široke ponude Podravka tradicionalnih okusa, ili ste skloniji modernijim okusima MAJSTOR brenda, uživat ćete u proizvodima vrhunske kvalitete.

PODR AV K A M E SN I NA R E SCI okusom i kvalitetom bude u nama one pozitivne emocije koje pobuđuju dragi okusi iz djetinjstva, tzv. "comfort food". Već više od 60 godina predstavlja odličan proteinski obrok za sve generacije, bilo da ga se servira kao hladan narezak, dodatak salatama ili pripremi na grillu, a zbog praktičnog pakiranja omiljen je odabir za odlazak u prirodu, na planinarenje ili plažu.

Podravka d.d. je multinacionalna kompanija koja putem ovisnih društava i predstavništava posluje u 21 zemlji svijeta na pet kontinenata (Europa, Sjeverna Amerika, Azija, Afrika i Australija).

Poslovanje u inozemstvu Podravka obavlja putem 17 ovisnih društava u zemljama: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Rusija, SAD, Australija, UAE i Tanzanija, te 7 predstavništava u zemljama Rumunjska, Rusija, Bugarska, Ukrajina, Latvija, Kosovo i Švedska.

TRŽIŠTA NA KOJIMA KOMPANIJA DJELUJE

Poslovanje Podravke d.d. unutar Strateškog poslovnog područja Prehrana odvija se na domaćem i međunarodnim tržištima. Tržišta su podijeljena na:

• Regiju Adria koja uključuje Hrvatsku i države jugoistočne Europe (Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju, Bugarsku i Grčku)
• Internacionalna tržišta koja uključuju:
  • Centralnu Europu koja uključuje države: Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku i Rumunjsku
  • Zapadnu Europu i prekooceanske zemlje koje uključuju države: Njemačku,Austriju, Švicarsku, Veliku Britaniju, Italiju, Švedsku, Dansku, Francusku, Irsku, Španjolsku, SAD, Kanadu, Australiju i Novi Zeland
  • Istočnu Europu koja uključuje: Rusiju, Ukrajinu, Kazahstan, Litvu, Latviju, Estoniju i ostale zemlje istočne Europe
  • Nova tržišta koja uključuju države: MENA (Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Irak, Katar, Kuvajt, Oman, Jordan, Libanon, Egipat i Libiju), Afrike (Istočnu i Zapadnu Afriku), te države Azije.

Podravka d.d. je dioničko društvo koje je kao takvo registrirano 1993. godine pretvorbom iz dotadašnjeg društvenog poduzeća.

Dionice Podravke d.d. uvrštene su u kotaciju i Zagrebačke burze s danom 7. prosinca 1998. godine, te se njima trguje putem Zagrebačke burze od 8. prosinca 1998. godine.

Dana 27. prosinca 2018. godine, dionice Podravke d.d. uvrštene su i njima se trguje na Vodećem tržištu Zagrebačke burze.

Vlasnička struktura Podravke d.d. na dan 31.12.2020. bila je sljedeća:

DIONIČARI	BROJ DIONICA	UDJELA U TK
ADDIKO BANK D.D. / PBZ CO OMF – KATEGORIJA B (1/1)	1.097.644	15,42
OTP BANKA D.D. / AZ OMF KATEGORIJE B (1/1)	917.563	12,89
CERP (0/1) / HZMO (1/1)	727.703	10,22
OTP BANKA D.D. / ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B (1/1)	724.373	10,17
ADDIKO BANK D.D. / RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B (1/1)	625.298	8,78
CERP (0/1) / REPUBLIKA HRVATSKA (1/1)	415.564	5,84
HPB D.D. / KAPITALNI FOND D.D. (1/1)	406.842	5,71
HPB D.D. (0/1) / REPUBLIKA HRVATSKA (1/1)	167.281	2,35
ZAGREBAČKA BANKA D.D. / AZ PROFIT OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND (1/1)	101.840	1,43
Trezorski račun	127.916	1,80
Ostali dioničari	1.807.979	25,39
UKUPNO:	7.120.003	100,00

K A R A K T E R IST IK E DOBAV LJAČKOG L A NCA PODR AV K E D. D.

Upravljanje nabavnim kategorijama (Supply Category Management) te odnosima s dobavljačima (Supplier Relationship Management) osnovni su principi dobavljačkog lanca Podravke d.d..

Cjelokupni nabavni asortiman Društva segmentiran je u nabavne kategorije za koje se ciljano definiraju nabavne strategije te inicijative i zadaci za njihovo provođenje. Ovisno o specifičnostima pojedinih nabavnih kategorija, provode se godišnji, polugodišnji ili mjesečni tenderi i/ili se ciljano, kroz istraživanje tržišta i praćenje konkurencije, traže ponude od potencijalnih partnera na globalnom tržištu. Kako bi se osigurala transparentnost nabavnih procesa i u cilju povećanja efikasnosti nabavne funkcije, koriste se sofisticirani alati eNabave, a kontinuirana digitalizacija nabavne funkcije jedna je u nizu ključnih poluga kontinuiranog razvoja Nabave Podravke d.d.. Upravljanje odnosima s dobavljačima od strateške je važnosti za Društvo. Segmentacija i diferencirani pristup dobavljačima s obzirom na njihov doprinos stvaranju dodatne vrijednosti za kompaniju, značajno pridonosi uspješnosti poslovanja. Stvaranje partnerskih odnosa s ključnim dobavljačima jedan je od glavnih ciljeva dobavljačkog lanca jer se partnerskim odnosom osigurava sigurnost dobave, bolja iskorištenost resursa te smanjenje troškova poslovanja, što u konačnici dovodi do povećavanja konkurentnosti kompanije. 2.845 DOBAVLJAČA 63% 2.845

Društvo posluje s direktnim proizvođačima, primarnim proizvođačima, malim obrtima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, braniteljskim udrugama, podugovarateljima, distributerima, veletrgovcima te velikim multinacionalnim kompanijama. DOBAVLJAČI IZ RH DOBAVLJAČA

U 2020. godini Podravka d.d. ostvarila je promet s 2845 dobavljača iz 58 zemalja svijeta. U strukturi ukupnog prometa dobavljača, 63 % čine dobavljači iz Hrvatske, dok dobavljači iz zemalja članica EU čine 31 % prometa. U strukturi prometa dobavljača iz NON EU zemalja, glavninu prometa čine dobavljači iz Švicarske, Sjeverne Makedonije, Turske i Srbije. 2.845 DOBAVLJAČA ZEMALJA SVIJETA 58 63% DOBAVLJAČI IZ RH

Z NAČAJ N E PROMJ E N E U DOBAV LJAČKOM L A NCU PODR AV K E D. D.

ZEMALJA SVIJETA 58 63% DOBAVLJAČI IZ RH 31% DOBAVLJAČI IZ EU Značajnijih promjena dobavljačkog lanca u 2020. godini nije bilo. Tijekom 2020. fokus je stavljen na lokalne dobavljače te na dobavljače s kojima kompanija njeguje partnerske odnose, što u situaciji značajnijih poremećaja na tržištu poljoprivredno – prehrambenih proizvoda, a posebice u uvjetima pandemije uzrokovane bolešću COVID – 19, nudi sigurnost dobave proizvoda u traženoj količini, ugovorenoj kvaliteti i na vrijeme.

31%

DOBAVLJAČI IZ EU

ZEMALJA SVIJETA

31%

DOBAVLJAČI IZ EU

58

Podravka primjenjuje pristup predostrožnosti s ciljem zaštite zdravlja svojih zaposlenika i ljudi općenito, putem eliminiranja potencijalnih opasnosti od stvarne i nepopravljive štete za zdravlje ljudi. To čini na sljedeće načine:

• Upućivanje zaposlenika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, a prema potrebi i drugih zaposlenika, na redovite liječničke preglede na medicinu rada
• Program dodatnog zdravstvenog osiguranja za sve zaposlenike koji obuhvaća preventivni sistematski pregled jednom godišnje i kurativnu zaštitu prema potrebi
• Razvoj novih proizvoda na dobrobit zdravlja i kvalitete života ljudi, sagledan s aspekta cijene, kvalitete sastojaka i ambalaže
• Razvoj nutritivno izbalansiranih proizvoda usmjerenih na zdravlje ljudi
• Reformulacija postojećih proizvoda, osobito u dijelu smanjenja za zdravlje negativnih nutrijenata (sol, šećer, masti itd.)
• Komuniciranje rezultata razvoja i reformulacije, za potrošača jasnije nutritivno deklariranje
• Edukacija o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani (interno prema zaposlenicima, eksterno prema svim dobnim, socijalnim i obrazovnim strukturama ljudi).

Također, kompanija primjenjuje pristup predostrožnosti s ciljem smanjenja i izbjegavanja negativnih utjecaja na okoliš, na sljedeće načine:

• Iskorištenje nusproizvoda prerade
• Ulaganje u nove, ''zelene'' tehnologije obrade hrane (smanjenje štetnih emisija, smanjenje otpada, smanjenje potrošnje vode, učinkovito trošenje resursa)
• Podizanje kapacitiranosti vlastitih tehnoloških resursa razvojem inovativnih proizvoda
• Kontinuirano unaprjeđenje efikasnog gospodarenja otpadom smanjenjem rastepa materijala i sirovina, racionalizacijom upotrebe potrošnog materijala te edukacijom zaposlenika.

PODR AV K A D. D. se obvezala prema sljedećim vanjskim inicijativama:

• Kodeksu korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačke burze
• Kodeksu etike u poslovanju Hrvatske gospodarske komore (HGK)
• Biotehničkoj zakladi Prehrambeno biotehnološkog fakulteta
• Zakladi Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Koprivnica za stipendiranje učenika i studenata
• Povelji o raznolikosti Hrvatska.

PODR AV K A D. D. također podržava sljedeće dobrovoljne vanjske inicijative:

• Smjernice OECD a za korporativno upravljanje
• Svjetski sporazum Ujedinjenih naroda (The United Nations Global Compact) koji predstavlja najveću svjetsku inicijativu za društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj
• Politiku hrane bez GMO.

Korporativno upravljanje 3

U skladu s temeljnom svrhom poslovanja Grupe Podravka, koja se odnosi na osiguravanje održivog rasta poslovanja i rasta vrijednosti za dioničare, Uprava i Nadzorni odbor Podravke d.d. u svom djelovanju poštuju načela korporativnog upravljanja.

Podravka d.d., kao matično društvo, kontinuirano prati razvoj regulative na području korporativnog upravljanja i unaprjeđuje odnose s dioničarima, investitorima te sveukupnom javnošću, primjenjujući visoke standarde u međusobnoj komunikaciji.

Postupajući u skladu s važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske i uvažavajući posebice smjernice OECD – a za korporativno upravljanje te Kodeks korporativnog upravljanja HANFA – e i Zagrebačke burze, Podravka d.d. je među prvim javno listanim dioničkim društvima izradila Kodeks korporativnog upravljanja radi izjednačavanja prava svih dioničara te otvorenog, profesionalnog i transparentnog pristupa u odnosima s investitorima i cjelokupnom javnošću.

Ključna načela korporativnog upravljanja koje Podravka d.d. uvažava su:

• transparentnost poslovanja
• jasno razrađene procedure za rad uprave, nadzornog odbora i njegovih odbora te glavne skupštine
• izbjegavanje sukoba interesa
• učinkovita unutarnja kontrola te
• učinkovit sustav odgovornosti.

Svjesna važnosti odgovornog i etički utemeljenog ponašanja u poslovanju, Podravka d.d. donijela je i Kodeks etike u poslovanju Grupe Podravka, kojim se obvezala poštovati načela etike u svim svojim poslovnim odnosima te je prihvatila obvezu djelovanja u skladu s načelima odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri te poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju i vlastitim zaposlenicima.

U cilju kvalitetnijeg uređenja sustava korporativnog upravljanja, Podravka d.d. je donijela i Politiku upravljanja sukobom interesa kojim su uspostavljeni mehanizmi za rano prepoznavanje mogućeg sukoba interesa, sprječavanje njegovog nastanka, te mjere koje se sa svrhom otklanjanja njegovih posljedica i radi opće prevencije poduzimaju u slučaju otkrivanja realiziranog sukoba interesa.

Podravka d.d. kontinuirano promovira politiku raznolikosti i nediskriminacije što je regulirano i Kodeksom etike u poslovanju Grupe Podravka. Raznolikost zaposlenika jedna je od snaga Podravke d.d., a svi su zaposlenici ravnopravni te je zabranjen bilo koji oblik diskriminacije i uznemiravanja zaposlenika na temelju pristranosti ili predrasuda kao što je diskriminacija zbog rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere,

političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije te bilo koje druge karakteristike zaštićene primjenjivim propisima.

Podravka d.d. potiče ravnopravnost među svim zaposlenicima, te pruža jednaku priliku za zaposlenje, obrazovanje, napredovanje i nagrađivanje svim svojim zaposlenicima.

U skladu s takvom politikom Podravka d.d. je potpisnik Povelje o raznolikosti Hrvatska.

Podravka d.d. i sva njezina ovisna društva u zemlji i inozemstvu pridržavaju se etičkih načela i načela modernog korporativnog upravljanja.

Politika borbe protiv mita i korupcije definirana je Kodeksom etike u poslovanju Grupe PODRAVKA (nadalje: Kodeks etike). Korupcija, mito, iznuda i svako slično ponašanje najstrože su zabranjeni.

Svaki zaposlenik ima pravo u pisanom obliku izvijestiti ljudske potencijale i/ili pravne poslove o mogućim ili počinjenim povredama odnosno nepoštivanju Kodeksa etike.

Kodeksom etike propisana je zaštita zaposlenika koji podnese prijavu o povredi Kodeksa, a odnosi se na zabranu sankcija ili diskriminacije u budućem radu.

Kodeks etike u poslovanju Grupe PODRAVKA može se naći na poveznici https://www.podravka.hr/kompanija/investitori/korporativno-upravljanje/dokumenti/.

Konsolidirani godišnji financijski izvještaji Društva i Godišnje izvješće o stanju Društva podnose se kao jedinstveno godišnje izvješće Grupe Podravka, koje obuhvaća povezana društva Podravke d.d.

Društvo Podravka d.d. jednom godišnje ispunjava dva upitnika: jedan kojim izjavljuje je li se pridržavalo odredbi Kodeksa korporativnog upravljanja te od kojih je odredbi Kodeksa odstupilo, uz navođenje razloga za to (Upitnik o usklađenosti), i drugi kojim pruža podrobnije podatke o svojim praksama korporativnog upravljanja (Upitnik o praksama upravljanja). Oba se upitnika dostavljaju HANFA-i, a Upitnik o usklađenosti objavljuje se na Zagrebačkoj burzi i mrežnim stranicama Podravke na poveznici

https://www.podravka.hr/kompanija/investitori/korporativno-upravljanje/dokumenti/.

GLAVNA SKUPŠTINA

Na Glavnoj skupštini dioničari ostvaruju pravo glasa osobno, putem zakonskog zastupnika ili punomoćnika. Pravo sudjelovanja i ostvarivanja prava glasa na Glavnoj skupštini imaju dioničari upisani u kompjutorskom sustavu Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. koji se prijave za sudjelovanje na Glavnoj skupštini najkasnije sedmi dan prije održavanja Glavne skupštine.

Glavna skupština može pravovaljano odlučivati ako je na njoj zastupljeno najmanje 30 % (trideset posto) od ukupnog broja dionica koje daju pravo glasa. Glavnoj skupštini predsjeda predsjednik Glavne skupštine kojeg imenuje Nadzorni odbor na prijedlog Uprave.

Na Glavnoj skupštini dioničari, zastupnici i punomoćnici dioničara glasuju putem glasačkih listića na kojima je označen broj glasova koji pripada pojedinom sudioniku Glavne skupštine. Svi materijali vezani uz saziv i održavanje Glavne skupštine dostupni su na internetskoj stranici Podravke d.d. pod modulom

Investitori / Korporativno upravljanje / Glavna skupština.

NADZORNI ODBOR

Nadzorni odbor Društva ima devet članova, od kojih osam biraju dioničari na Glavnoj skupštini tročetvrtinskom većinom danih glasova, dok jednog člana Nadzornog odbora imenuje Radničko vijeće Društva na način i po postupku utvrđenom odredbama Zakona o radu. Članovi Nadzornog odbora u pravilu se biraju na vrijeme od četiri godine. Početak trajanja mandata za svakog člana Nadzornog odbora računa se od dana izbora, odnosno imenovanja, ako drugačije nije određeno odlukom o izboru odnosno imenovanju. Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova Društva, a o pitanjima iz svoje nadležnosti Nadzorni odbor odlučuje u skladu sa zakonom, Statutom Podravke d.d. i Poslovnikom o radu Nadzornog odbora.

Članovi Nadzornog odbora Podravke d.d. u 2020. godini:

• 1. Želimir Vukina predsjednik
• 1. Luka Burilović zamjenik predsjednika
• 1. Marina Dabić članica
• 1. Tomislav Kitonić član
• 1. Ivana Matovina članica
• 1. Petar Miladin član
• 1. Ksenija Horvat članica (predstavnica radnika)
• 1. Dajana Milodanović članica
• 1. Krunoslav Vitelj član.

S obzirom da Nadzorni odbor ne bira odnosno ne imenuje članove Nadzornog odbora, nije u mogućnosti postaviti za cilj postotak ženskih članova Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor ocjenjuje zadovoljavajućim zastupljenost žena od 40% u postojećem sastavu Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor postavlja kao cilj zastupljenost žena od 30% u sastavu Uprave koji namjerava postići u narednih 5 godina.

Nadzorni odbor Podravke d.d. je osnovao sljedeće odbore: Revizorski odbor, Odbor za primitke i Odbor za imenovanja.

REVIZORSKI ODBOR u 2020. godini radio je u sljedećem sastavu:

• 1. Ivana Matovina predsjednica Odbora
• 1. Želimir Vukina član
• 1. Tomislav Kitonić član.

Revizorski odbor ovlašten je pratiti postupak financijskog izvještavanja, učinkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije te sustav upravljanja rizicima, nadgledati provođenje revizije konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja, pratiti neovisnost samostalnih revizora ili revizorskih društava koji obavljaju reviziju, a posebno ugovore o dodatnim uslugama, raspravljati o planovima i godišnjem izvješću unutarnje revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na ovo područje, davati preporuke Nadzornom odboru za odabir samostalnog revizora ili revizorskog društva.

U 2020. godini Revizorski odbor je održao sedam sjednica.

ODBOR ZA PRIMITKE radio je u sljedećem sastavu:

• 1. Luka Burilović predsjednik Odbora
• 1. Petar Miladin član
• 1. Želimir Vukina član.

Odbor za primitke ovlašten je preporučiti Nadzornom odboru politike primitaka za članove Uprave najmanje svake tri godine, preporučiti svake godine Nadzornom odboru primitke koje bi trebali primiti članovi Uprave temeljene na procjeni rezultata Društva i njihovih osobnih rezultata, a nakon savjetovanja s predsjednikom Uprave, preporučiti Nadzornom odboru politiku primitaka za članove Nadzornog odbora koja će biti dana na odobrenje Glavnoj skupštini Društva, nadzirati iznos i strukturu primitaka višem rukovodstvu i radnicima kao cjelini te dati preporuke Upravi o njezinim politikama te nadgledati pripremu zakonom propisanoga obveznog godišnjeg izvješća o primicima za koje je potrebna suglasnost Nadzornog odbora.

Odbor za primitke je održao dvije sjednice u 2020. godini.

ODBOR Z A I M E NOVA N JA osnovan je 10.12.2019. godine u sljedećem sastavu:

• 1. Želimir Vukina predsjednik Odbora
• 1. Luka Burilović član
• 1. Krunoslav Vitelj član.

Odbor za imenovanja ovlašten je nadgledati procese imenovanja u Nadzorni odbor i Upravu kako bi se osiguralo da je pošten i transparentan, razvijati opise uloga i kandidata za svako upražnjeno mjesto u skladu s profilom uprave ili nadzornog odbora (uz savjetovanje s predsjednikom Uprave odnosno Nadzornog odbora) te identificirati i dati preporuke odgovarajućih kandidata Nadzornom odboru, prilikom traženja neovisnih kandidata Nadzornog odbora utvrditi da su kandidati neovisni, dogovarati uvjete imenovanja s potencijalnim novim članovima Uprave odnosno Nadzornog odbora, uključujući očekivano vrijeme potrebno za vršenje njihove funkcije, pripremati plan sukcesije za ponovno imenovanje ili zamjenu članova Nadzornog odbora i Uprave, uz savjetovanje s predsjednikom Nadzornog odbora odnosno Uprave, nadgledati napredak u postizanju ciljanog postotka ženskih članova Uprave i Nadzornog odbora te nadgledati politiku Uprave pri odabiru i imenovanju višeg rukovodstva Društva.

Odbor za imenovanja je obavljao svoju ulogu na radionicama i sjednicama Nadzornog odbora i nije održao zasebnu sjednicu u 2020. godini.

Članovi Nadzornog odbora Podravke d.d. imaju pravo na mjesečnu naknadu utvrđenu u fiksnom iznosu prema Odluci Glavne skupštine o utvrđivanju nagrade za rad članovima Nadzornog odbora Društva.

Tijekom 2020. godine, Nadzorni odbor Podravke d.d. (u daljnjem tekstu: Nadzorni odbor) djelovao je u sastavu kako slijedi:

• 1. Želimir Vukina predsjednik,
• 1. Luka Burilović zamjenik predsjednika,
• 1. Marina Dabić, Ksenija Horvat, Tomislav Kitonić, Ivana Matovina, Petar Miladin, Dajana Milodanović i Krunoslav Vitelj – članovi Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor je sukladno ovlaštenjima utvrđenim odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Statutom Podravke d.d., kontinuirano nadzirao vođenje poslova Podravke d.d. i Grupe Podravka tijekom 2020. godine te je na 12 sjednica, od kojih su četiri sjednice održane pisanim putem, donosio odluke i zaključke.

Prisustvo na sjednicama je bilo kako slijedi:

• gospodin Vukina, gospođa Dabić, gospodin Kitonić i gospodin Vitelj bili su prisutni na svim sjednicama Nadzornog odbora,
• gospođa Horvat i gospodin Miladin su izostali s jedne sjednice Nadzornog odbora,
• gospođa Milodanović izostala je s dvije sjednice Nadzornog odbora,
• gospođa Matovina izostala je s tri sjednice Nadzornog odbora,
• gospodin Burilović izostao je s četiri sjednice Nadzornog odbora.

Nadzirući vođenje poslova Podravke d.d. Nadzorni odbor je tijekom 2020. godine raspravio sva ključna pitanja vezana uz poslovanje Podravke d.d. i njenih ovisnih društava te je redovito primao pisane izvještaje o poslovanju, kao i druge izvještaje i prijedloge odluka Uprave Podravke d.d. koje je, sukladno propisima i Statutu Podravke d.d., razmatrao i o njima odlučivao. Nadzorni odbor je izvještavan od strane Uprave Podravke d.d. o svim važnijim poslovnim događajima, tijeku poslovanja, te uopće o stanju poslovanja Podravke d.d. i Grupe Podravka.

Uprava Podravke d.d. je redovito podnosila Nadzornom odboru mjesečna, tromjesečna, polugodišnja i godišnja izvješća o poslovanju.

Uz navedeno Nadzorni odbor održao je tematsku sjednicu zajedno s Nadzornim odborom i Upravom Belupa d.d. s naglaskom na SPP Farmaceutika na kojoj su članovi Nadzornog odbora obišli proizvodne pogone Belupa d.d. i primili informaciju o analizi portfelja SPP Farmaceutika.

Na inicijativu Nadzornog odbora u 2020. godini pokrenut je projekt analize poslovanja i razvoja višegodišnje strategije Grupe Podravka naziva "Strateški plan Grupe Podravka za razdoblje 2021. – 2024." Osim putem sjednica, Nadzorni odbor je u navedenom projektu aktivno sudjelovao i raspravljajući, iznoseći mišljenja te dajući sugestije kroz četiri radionice s Upravom.

Nadzorni odbor se kontinuirano informirao i obrazovao kako bi osvježio i poboljšao svoje vještine i znanje, a u skladu s navedenim je organizirana radionica na temu Korporativnog upravljanja na kojoj su sudjelovali Nadzorni odbor i Uprava Podravke d.d.

Nadzorni odbor radi efikasnijeg obavljanja svoje funkcije djeluje kroz sljedeće odbore: Revizorski odbor, Odbor za primitke i Odbor za imenovanja.

REVIZORSKI ODBOR djelovao je u 2020. godini u sastavu:

• 1. Ivana Matovina, predsjednica Revizorskog odbora i
• 1. članovi Revizorskog odbora kako slijedi: Želimir Vukina i Tomislav Kitonić.

Revizorski odbor je u 2020. godini održao sedam sjednica, od kojih četiri pisanim putem. Svi članovi Revizorskog odbora bili su prisutni na svim sjednicama.

ODBOR ZA PRIMITKE djelovao je u 2020. godini u sastavu:

• 1. Luka Burilović, predsjednik Odbora za primitke i
• 1. članovi Odbora za primitke kako slijedi: Želimir Vukina i Petar Miladin.

Odbor za primitke je održao dvije sjednice u 2020. godini. Svi članovi Odbora za primitke bili su prisutni na svim sjednicama.

ODBOR Z A I M E NOVA N JA djelovao je u 2020. godini u sastavu:

• 1. Želimir Vukina, predsjednik te
• 1. Luka Burilović i Krunoslav Vitelj kao članovi Odbora za imenovanja.

Odbor za imenovanja u 2020. godini nije održao sjednicu.

ŽELIMIR VUKINA

Predsjednik Nadzornog odbora

Želimir Vukina izabran je u lipnju 2019. za člana Nadzornog odbora Podravke d.d.

Predsjednik je Odbora za imenovanja, član Revizorskog odbora i Odbora za primitke Podravke d.d.

Profesionalnu karijeru započinje u Plivi d.d. 1985. godine. Tijekom godina provedenih u Plivi obavljao je poslove direktora marketinga i prodaje programa Farmaceutike, a nakon toga i direktora programa Farmaceutike. 1993. godine preuzima funkciju potpredsjednika Uprave Plive d.d. odgovornog za marketing i prodaju svih poslovnih programa te koordinaciju nabave, pravnih poslova, zajedničkih poslova i logistike. Bio je član najužeg tima koji je pripremao i proveo inicijalnu javnu ponudu (IPO) i uvrštenje dionica Plive na Zagrebačku i Londonsku burzu. 1999. godine prelazi u Luru d.d. na mjesto generalnog direktora. 2002. godine karijeru nastavlja u Adris grupi d.d. na poziciji člana Uprave za razvoj. Od 2012. godine radi u Odvjetničkom društvu Vukina i Partneri d.o.o. kao poslovni savjetnik.

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1985. godine.

Poslovno se usavršavao na IEDC Poslovna škola Bled i Cleveland State University Ohio, SAD te Cornell University, Johnson Graduate School of Management, Ithaca, N.Y., SAD i Insead, Fontanableau, Francuska.

LUKA BURILOVIĆ

Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora

Luka Burilović izabran je u lipnju 2018. za člana Nadzornog odbora Podravke d.d., s početkom trajanja mandata od 8. rujna 2018. godine.

Predsjednik je Odbora za primitke i član Odbora za imenovanja Podravke d.d.

Profesionalnu karijeru započinje 1990. kao vlasnik društva Agrotehna Lipovac. 1996. postaje zamjenik načelnika Općine Nijemci.

U travnju 2004. imenovan je pomoćnikom ministra u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Svoj profesionalni put nastavlja u Sladorani Županja na mjestu zamjenika predsjednika Uprave. 2008. postaje predsjednik Uprave Sladorane; na tom mjestu ostaje do travnja 2014. kada stupa na sadašnju dužnost predsjednika Hrvatske gospodarske komore.

Završio je Ekonomski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku i stekao zvanje upravni pravnik; školovanje nastavlja na Fakultetu za poslovne studije u Banja Luci gdje stječe zvanje diplomirani ekonomist. Na visokoj poslovnoj školi u Višnjanu stekao je titulu stručnog specijalista ekonomije, a na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku titulu sveučilišnog specijalista ekonomije.

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku doktorirao je 2019., područje društvene znanosti, znanstveno polje ekonomija.

Svoju profesionalnu karijeru kontinuirano je usavršavao te je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku stekao kvalifikacije na polju korporativnog upravljanja za članove nadzornih odbora i upravnih tijela. U Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo stekao je znanja i kompetencije savjetnika za poduzetništvo u malom gospodarstvu.

Luka Burilović je predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora međunarodne trgovačke komore (ICC), član je Upravnog odbora udruženja europskih gospodarskih komora (Eurochambres), Upravnog odbora Zaklade HAZU, te predsjednik Sveučilišnog savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Bio je član Gospodarskog savjeta predsjednice RH.

Član je Nadzornog odbora INA – e i HBOR – a.

Sudionik je Domovinskog rata, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata.

Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za osobite zasluge za gospodarstvo te izniman doprinos razvoju gospodarskih odnosa s drugim državama.

KS E N IJA H O RVAT

Članica Nadzornog odbora

Ksenija Horvat imenovana je članicom Nadzornog odbora Podravke d.d. u srpnju 2019. godine, od strane Radničkog vijeća Društva.

Profesionalnu karijeru započinje u Podravki 1984. godine na administrativnim poslovima, a nakon uspješnog školovanja uz rad, počela je raditi na referentskim poslovima u Tržištu RH.

Od 2001. godine kao povjerenica većinskog sindikata u Podravki – Sindikata PPDIV – a, prelazi na puno radno vrijeme za sindikat i od tog vremena pa sve do danas jedna je od vodećih sindikalnih pregovarača za unaprjeđenje prava Podravkinih radnika kroz kolektivni ugovor za Grupu Podravka.

1. godine prvi je put izabrana u Radničko vijeće Podravke d.d. u kojem od 2013. godine do danas obnaša dužnost predsjednice.

Predstavnica radnika u Nadzornom odboru Podravke prvi je put bila od 2004. do 2012. godine i u tom razdoblju obnašala je dužnost i zamjenice predsjednika Nadzornog odbora te vršiteljice dužnosti predsjednika Nadzornog odbora u razdoblju 2009./2010. godine.

PETA R M I L A D I N

Član Nadzornog odbora

Petar Miladin izabran je u lipnju 2018. za člana Nadzornog odbora Podravke d.d., s početkom trajanja mandata od 8. rujna 2018. godine.

Član je Odbora za primitke Podravke d.d.

Petar Miladin rođen je 1973. u Dubrovniku. Gimnaziju i Pravni fakultet završio je u Zagrebu. Nakon završenog studija radio je kao pripravnik na Općinskom i Trgovačkom sudu u Zagrebu. Pravosudni ispit položio je 1999. Redovni je profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za predmete Trgovačko pravo, Pravo društava i Bankarsko pravo. Od listopada 2013. do 1. listopada 2015. bio je prodekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je na poslijediplomskom znanstvenom studiju iz Prava društava i trgovačkog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranivši 1999. magistarski rad pod naslovom "Bankarska tajna i bankarsko obavještavanje". Doktorsku disertaciju pod naslovom "Plaćanje doznakom" obranio je 27. siječnja 2005. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekao akademski stupanj doktora društvenih znanosti, znanstveno polje pravo. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlio se 5. svibnja 1997. u suradničkom zvanju mlađeg asistenta na Katedri za trgovačko pravo i pravo društava. Objavio je pedesetak znanstvenih radova iz područja Trgovačkog prava, Bankarskog prava i Prava tržišta kapitala. Predaje na doktorskom studiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz Trgovačkog prava i prava društava sljedeće predmete: Trgovačko pravo, Pravo društava i Bankarsko pravo.

Od veljače 2019. zaposlen je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao redoviti profesor u trajnom zvanju.

I VA N A M ATOV I N A

Članica Nadzornog odbora

Ivana Matovina postala je članica Nadzornog odbora u lipnju 2017. godine.

Predsjednica je Revizorskog odbora Podravke d.d.

Profesionalnu karijeru započela je 1996. godine kao Voditelj računovodstva, a od 1997. do 2009. godine je radila u KPMG Croatia d.o.o. Nakon toga je do 2011. radila kao partner i direktor društva Cinotti revizija d.o.o. / Cinotti savjetovanje d.o.o., a 2011. godine osniva svoja društva Antares revizija d.o.o. / Antares savjetovanje d.o.o. koja se bave revizijama, internim revizijama, računovodstvenim i poslovnim savjetovanjem te edukacijama. Od 2009. do 2012. godine bila je član Upravnog vijeća Hrvatske revizorske komore, od 2012. godine član Odbora za standarde financijskog izvještavanja te član Savjeta HANFA – e.

1. godine diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Računovodstvo i financije. 2000. godine postaje Ovlašteni računovođa Velike Britanije te dvije godine kasnije stječe zvanje Hrvatskog ovlaštenog revizora.

KRUNOSLAV VITELJ

Član Nadzornog odbora

Krunoslav Vitelj izabran je u lipnju 2018. za člana Nadzornog odbora Podravke d.d., s početkom trajanja mandata od 8. rujna 2018. godine. Član je Odbora za imenovanja Podravke d.d.

Profesionalnu karijeru započeo je 1977. godine u Podravki gdje je do 1991. godine radio na više rukovodećih radnih mjesta. 1991. godine postaje načelnik u Skupštini Općine Koprivnica, a 1993. godine prelazi u MUP RH, Policijsku upravu Koprivničko – križevačke županije na radno mjesto Načelnika Odjela civilne zaštite, zaštite od požara i inspekcije. U Podravku se vraća 1995. godine kao Savjetnik predsjednika Uprave za kadrove i pravo, a 1996. godine postaje direktor HGK – Županijske komore Koprivnica na kojem radnom mjestu radi i danas.

Diplomirao je 1993. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je i magistrirao 1995. godine.

1. godine je stekao kvalifikaciju za Korporativno upravljanje za članove nadzornih i upravnih odbora na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

DAJANA MILODANOVIĆ

Članica Nadzornog odbora

Dajana Milodanović izabrana je u lipnju 2018. za članicu Nadzornog odbora Podravke d.d., s početkom trajanja mandata od 8. rujna 2018. godine.

Profesionalnu karijeru započela je 2004. godine u Banka Kovanica d.d., Varaždin, na radnom mjestu Voditelj poslovnice – Bjelovar, Virovitica i Koprivnica. 2011. godine prelazi u Hrvatsku poštansku banku d.d., Zagreb na radno mjesto Voditelja poslovnice Koprivnica, Regionalni centar Varaždin. Nastavlja karijeru u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., Zagreb te od 2015. godine radi u Sektoru poslovanja sa stanovništvom najprije u Direkciji upravljanja prodajom u mreži te u Direkciji razvoja poslovanja.

Od 2020. godine radi u Uredu za razvoj uslužnog modela i prodajnog osoblja.

Dajana Milodanović članica je Gradskog vijeća Grada Đurđevca, Županijske skupštine Koprivničko – križevačke. Također obnaša dužnost predsjednice Upravnog vijeća Dječjeg vrtića "Maslačak" Đurđevac, predsjednice Nadzornog odbora Komunalne usluge Đurđevac d.o.o. te predsjednice Nadzornog odbora Zajednice sportskih udruga Grada Đurđevca. Bila je članica Upravnog vijeća "PORA" Razvojne agencije Podravine i Prigorja za promicanje i provedbu razvojnih aktivnosti u Koprivničko – križevačkoj županiji.

1. godine je završila Računovodstvo i financije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2011. godine je stekla titulu Stručni specijalist ekonomije završivši Menadžment financija, bankarstva i osiguranja na Visokoj poslovnoj školi Libertas s pravom javnosti, Zagreb.

TOMISLAV KITONIĆ

Član Nadzornog odbora

Tomislav Kitonić izabran je u lipnju 2019. za člana Nadzornog odbora Podravke d.d.

Član je Revizorskog odbora Podravke d.d.

Profesionalnu karijeru započinje kao tehnolog u proizvodnji u Ledu d.d., a kasnije napreduje kao zamjenik voditelja laboratorija. 2000. godine postaje asistent voditelja proizvodnje, tri godine kasnije voditelj međunarodnih proizvodnih operacija te 2004. godine direktor proizvodnje. Predsjednik Uprave Leda d.d. postaje 2008. godine te na toj funkciji ostaje sljedećih šest godina.

Od 2003. godine suvlasnik je tvrtke Bik d.o.o. iz Čazme, a od 2014. godine njen 100 % – tni vlasnik i prokurist. 2012. godine postaje suvlasnik tvrtke Moslavina proizvodi d.o.o. iz mjesta Siščani. Tijekom perioda 2015. – 2016. godina obavlja funkciju Imenovani direktor za Pestova Shpk kod Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Profesionalno se usavršavao edukacijama na IEDC – Poslovnoj školi Bled u Sloveniji, Management Centralne Europe u Belgiji te stekao kvalifikaciju za Korporativno upravljanje za članove nadzornih i upravnih odbora u Zagrebu.

MARINA DABIĆ

Članica Nadzornog odbora

Marina Dabić izabrana je u lipnju 2019. za članicu Nadzornog odbora Podravke d.d.

Profesionalnu karijeru započinje 1983. godine dolaskom u tvrtku Đuro Đaković, Marsonia Commerce na poslovima uvoza, izvoza i kasnije kao direktorica uvoza. Od 1995. do 2007. godine radi na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu te je od 2004. prodekanica za suradnju s gospodarstvom. Od 2007. godine do danas radi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje je redovna profesorica u trajnom zvanju te povezani profesor na Nottingham Business School, Nottingham Trent University (Velika Britanija) na kolegijima Međunarodno poslovanje, Otvorene inovacije u globalnim mrežama i Međunarodno poduzetništvo. Voditeljica je međunarodnih akreditacija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na smjeru Marketing 1983. godine, a na istom fakultetu stekla titulu magistra znanosti u području Teorija i politika plasmana – Marketing s temom "Zajednička ulaganja" 1989. godine i u travnju 2000. doktora ekonomskih znanosti obranom doktorskog rada pod nazivom "Međunarodni transfer tehnologije i položaj Republike Hrvatske u međunarodnoj razmjeni".

Tijekom 2006. – 2007. bila je direktorica za strateški razvoj konzorcija regionalne suradnje u znanosti, medicini i tehnologiji (RECOOP HST Cedars – Sinai Medical Center), Los Angeles, USA i medicinskih fakulteta srednje i istočne Europe.

Profesionalno se usavršavala u području transfera znanja i strateškog menadžmenta na Cedar Sinai Hospital, Los Angeles, Strathclyde University, Glasgow.

1. godine bila je gostujući profesor na Columbus State University, SAD te pozvani predavač na više sveučilišta u Indiji, Finskoj, Danskoj, Malti, Italiji i Španjolskoj.

Prof. dr. sc. Marina Dabić voditeljica je i/ili grandholder više od deset europskih projekata poput: Tempus, Erasmus+, Leonardo da Vinci, Horizon 2020 – RISE.

Urednica je i autorica sedam knjiga prestižnih izdavača Springer, Palgrave McMilann. Objavila je 30 poglavlja u knjigama, autorica je više od stotine znanstvenih radova indeksiranih u znanstvenoj bazi Scopus i najcitiranija je hrvatska znanstvenica u polju ekonomije i poslovne ekonomije.

Od 2018. kourednica je prestižnih časopisa Technological Forecasting and Social Change, Elsevier, IEEE – Transaction in Engineering Management Technology in Society, Elsevier. Članica je desetak uredničkih odbora časopisa poput: Journal of Business Research, International Journal of Physical Distribution & Logistics Management, Journal of Knowledge Management, Emerald i drugi.

Od 2015. prof. Marina Dabić redoviti je evaluator za Europsku komisiju prestižnih projekata Obzor 2020 u području kružne ekonomije i drugih projekata u okviru projekata Obzor 2020. Članica je EPAS evaluacijskog odbora za European Foundation Management Development (EFMD). Bila je predsjednica AZVO reakreditacijskog tima za Ekonomski fakultet u Rijeci i Ekonomski fakultet u Osijeku, članica izvršnog evaluacijskog odbora BICRO – a, konzultantica za Svjetsku banku. Pripremala je pozadinski izvještaj za OECD i EC HEInnovate. Pod njenim mentorstvom obranjeno je pet doktorskih disertacija.

UPRAVA

Sukladno odredbama Statuta Podravke d.d., Uprava se sastoji od tri do šest članova koje imenuje Nadzorni odbor. Uprava se imenuje na vrijeme koje utvrdi Nadzorni odbor (najviše pet godina) uz mogućnost ponovnog imenovanja. Ako se predsjednik i pojedini članovi Uprave imenuju u tijeku trajanja mandata postojeće Uprave, njihov mandat traje do prestanka mandata te Uprave u cijelosti. Početak trajanja mandata računa se od dana imenovanja Uprave ako nije drugačije određeno odlukom Nadzornog odbora.

Članovi Uprave vode poslove Društva, a način rada Uprave i podjela poslova među članovima Uprave uređeni su Poslovnikom o radu Uprave.

Uprava se sastoji od predsjednika i četiri člana koje je imenovao Nadzorni odbor Podravke d.d..

Članovi Uprave u 2020. godini:

• 1. Marin Pucar predsjednik
• 1. Ljiljana Šapina članica
• 1. Davor Doko član
• 1. Marko Đerek član
• 1. Hrvoje Kolarić član.

Primanja članova Uprave Podravke d.d. utvrđena su ugovorom koji se sklapa s Društvom, a odobrava ga Nadzorni odbor u ime Društva.

Članovima Uprave Podravke d.d. nisu se odobravale niti isplaćivale naknade za članstvo u nadzornim odborima društava Grupe Podravka.

Tijekom 2020. godine članovima Uprave Podravke d.d. dodijeljeno je i 40.000 opcijskih dionica Društva.

ŽIVOTOPISI ČLANOVA UPRAVE

MARIN PUCAR

Predsjednik Uprave

Marin Pucar imenovan je predsjednikom Uprave Podravke d.d. u veljači 2017. godine.

Svoju profesionalnu karijeru započinje u prehrambenoj industriji Gavrilović d.o.o. iz koje 2001. prelazi u Danicu d.o.o. – mesnu industriju Podravke d.d. gdje 2002. postaje njezin direktor prodaje, marketinga i razvoja. Godine 2003. imenovan je izvršnim direktorom tržišta Hrvatske u Podravki d.d.. Ulogu člana Uprave Podravke d.d. obnaša od 2008. do 2012. nakon čega odlazi u Zvečevo d.d. na mjesto člana Uprave. Predsjednik Uprave Zvečeva d.d. je od 2014. do kolovoza 2016. godine.

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na istom fakultetu završio poslijediplomski znanstveni studij Teorija i politika marketinga. Završio je doktorski studij Management na temu "Strategija upravljanja širenjem marke u hrvatskoj prehrambenoj industriji".

Od 2008. do 2012. član je Nadzornog odbora Danice d.o.o. te Belupa d.d. Godine 2012. postaje član Upravnog odbora Hrvatske gospodarske komore, a zamjenikom predsjednika Upravnog odbora Hrvatske gospodarske komore 2016. 2020. godine izabran je predsjednikom Hrvatske udruge poslodavaca.

LJILJANA ŠAPINA

Članica Uprave

Ljiljana Šapina postala je članicom Uprave Podravke d.d. u veljači 2017. godine.

Zaposlena je u Podravki d.d. od 1984. Svoje radno iskustvo stjecala je na raznim voditeljskim i direktorskim pozicijama unutar kompanije u cjelinama Računovodstvo i financije, Maloprodaja, Gastro prodaja, Smrznuti program, Zajednički poslovi tržišta te Priprema izvoza. Od 2012. radila je kao direktorica službe Uvozno – izvozna logistika, a 2015. prelazi na radno mjesto Voditeljice odjela Uvozno – izvozna logistika.

Diplomirala je vanjsku trgovinu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a 2012. na istom fakultetu stječe diplomu magistra.

DAVOR DOKO

Član Uprave

Imenovan je članom Uprave Podravke d.d. u svibnju 2017. godine.

Svoju profesionalnu karijeru započinje 2000. godine u Odjelu upravljanja imovinom Zagrebačke banke kao asistent portfolio menadžera, gdje je sudjelovao u osnivanju Društva za upravljanje investicijskim fondovima u Zagrebačkoj banci. Timu AZ obveznog mirovinskog fonda pridružio se 2002. godine, na mjestu portfolio menadžera zaduženog za upravljanje dioničkim dijelom portfelja. Kao prokurist i glavni portfolio menadžer u AZ obveznom mirovinskom fondu među ostalim zaduženjima, aktivno sudjeluje u portfolio menadžment procesu te vođenju investicijskog procesa. Od 2006. godine član je Uprave Allianza ZB d.o.o., društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, zadužen za investicije. Tijekom svog mandata investira u brojne kompanije iz farmaceutskog i prehrambenog sektora te razvija dobre poslovne odnose sa svim većim poslovnim bankama u RH i međunarodnim financijskim institucijama. U AZ dobrovoljnim mirovinskim fondovima kao osoba zadužena za investicije, sudjeluje i upravlja svim dijelovima investicijskog procesa.

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom karijere usavršavao se na brojnim treninzima i edukacijama i sudjelovao na konferencijama vezanim uz investiranje i tržište kapitala.

MARKO ĐEREK

Član Uprave

Imenovan je članom Uprave Podravke d.d. u srpnju 2017. godine.

Svoju profesionalnu karijeru započinje 1995. godine kao istraživač u Istraživačkom institutu u Plivi gdje radi do 2003. godine. Tijekom perioda od 1997. do 2002. godine član je inicijalnog projektnog tima za funkcionalni dizajn zgrade novog Istraživačkog instituta u Zagrebu. 2003. godine postaje voditelj Istraživačkog instituta u Plivi. Od 2004. godine voditelj je razvojnih projekata u Istraživačkom institutu u Plivi, a 2006. godine prelazi u Globalni razvoj poslovanja Plive na mjesto direktora korporativnih proizvoda. 2007. godine postaje direktor podrške tržištima Plive.

1. godine iz Plive prelazi u Hrvatsku poštu na mjesto izvršnog direktora za trading. 2011. godine odlazi u GlaxoSmithKline za menadžera razvoja poslovanja za jugoistočnu Europu. 2013. godine preuzima funkciju direktora prodaje i bolničkog poslovanja za jugoistočnu Europu u Pliva/TEVA gdje radi do 2017. godine.

Diplomirao je 1995. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. 2004. godine postaje magistar prirodnih znanosti, Kemija, na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Završio je Master of Business Administration (MBA), Erasmus – Rotterdam School of Management u Rotterdamu.

Tijekom karijere usavršavao se na brojnim management i znanstvenim programima te Acceleration Pool programu edukacije u Plivi.

HRVOJE KOLARIĆ

Član Uprave

Hrvoje Kolarić imenovan je članom Uprave Podravke d.d. u prosincu 2012. godine.

U profesionalnoj karijeri ističu se pozicije direktora Farmaceutike i razvoja poslovanja u Bristol Myers Squibbu, direktora Farmaceutike PharmaSwissa te direktora PharmaSwissa d.o.o., Hrvatska. U karijeri je vodio i poslovne procese vezane uz suradnju s Belupom u proizvodnji kardiološke palete proizvoda Pravachola. U ranijoj profesionalnoj karijeri bio je i menadžer Odjela poslova farmaceutike – Bristol – Mayers Squibbovog predstavničkog ureda za Hrvatsku te BiH kao i menadžer za alergološke i respiratorne proizvode Schering Ploughovog predstavništva u Hrvatskoj. Na mjesto člana Uprave Belupa zaduženog za marketing, prodaju te međunarodna tržišta imenovan je 2005. te ponovno 2010. godine. Dvije godine kasnije imenovan je predsjednikom Uprave Belupa.

Diplomirao je 1998. na Farmaceutsko – biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno je sudjelovao na brojnim edukacijama za usvajanje prodajnih i pregovaračkih vještina, treninzima za prvu liniju menadžmenta, učinkovitost prodaje, osposobljavanje u pitanjima financija i slično. Osim stečene titule magistra farmacije, stekao je i titulu magistra poslovnog upravljanja Master of Business Administration, President modul, IEDC, Bled.

Očekivani razvoj 4

Tijekom bogate povijesti Podravka je svojim proizvodima osvojila svijet. Danas je jedina hrvatska multinacionalna prehrambena kompanija s uredima u 23 zemlje svijeta, a njezini proizvodi prisutni su u više od 60 zemalja na gotovo svim kontinentima.

U više od 70 godina poslovanja izgrađeni su čvrsti temelji poslovanja, poštujući tradiciju i njezine vrijednosti, rad i trud generacija zaposlenika. Danas se ulaže u nova znanja te prateći tehnologije i trendove ponosno se gradi budućnost.

ZNAMO KAMO IDEMO JER ZNAMO ODAKLE DOLAZIMO

Cilj Podravke je rast i razvoj kompanije kroz kvalitetno upravljanje asortimanom s fokusom na ključne marke (Vegeta, Podravka, Lino), operativnu učinkovitost te dugoročnu profitabilnost.

Ključne odrednice razvoja bit će nastavak jačanja poslovanja na internacionalnim tržištima uz očuvanje pozicija na domaćem tržištu te digitalizaciju i nove poslovne modele.

Na tržištima Adria regije Podravka teži biti vodeći proizvođač brendiranih proizvoda, a u centralnoj i istočnoj Europi ostvariti dodatan rast i ojačati pozicije na tim tržištima.

U zapadnoj Europi i prekooceanskim zemljama cilj je proširiti svoju prisutnost, približiti se domaćim potrošačima te se fokusirati na razvoj portfelja.

OPĆI STRATEŠKI CILJEVI

39 podravka d.d. | godišnje izvješće 2020.

KLJUČNI ČIMBENICI USPJEHA

SNAGE I VRIJEDNOSTI 1.

ZAPOSLENICI

Ključ uspjeha Podravke su profesionalni, kreativni i poduzetni zaposlenici koji daju svoj doprinos za dobrobit kompanije te ulažu dodatan trud i vrijeme u postizanje iznadprosječnih rezultata.

KVALITETA Svaki proizvod koji nosi ime Podravka, rezultat je dugogodišnjeg iskustva, know – howa i brige za zdravlje i dobrobit potrošača.

PODRAVKINE MARKE I POVJERENJE POTROŠAČA

Dokaz snage Podravkinih marki i brige za potrošača je povjerenje koje je stečeno u Hrvatskoj, regiji, Europi i širom svijeta.

ŠIROKA DISTRIBUTIVNA MREŽA

Podravka ima razvijenu distributivnu mrežu u Hrvatskoj i deset zemalja regije koje uključuju centralnu i jugoistočnu Europu.

DUGOGODIŠNJA TRADICIJA

Više od 70 godina, zajedno s potrošačima izgrađena je tradicija koja njeguje hrvatsku kvalitetu, snagu domaćeg proizvoda i ponos na domaće vrijednosti.

DRUŠTVENA ODGOVORNOST I ODRŽIVI RAZVOJ

U skladu s načelima održivosti i odgovornog poslovanja Podravka nastoji koristiti manje resursa te proizvoditi manje otpada. Stoga posvećuje pozornost potrebama potrošača, zaposlenika i lokalnih zajednica, predanom radu na razvoju i kvaliteti proizvoda te stalnoj brizi za zdravlje i okoliš.

ODNOSI S PARTNERIMA

Trenutni i budući partneri te potrošači najvrjedniji su vanjski potencijal kompanije i stoga im se pristupa s posebnom pažnjom u otvorenoj i odgovornoj komunikaciji. Kompanija stvara povjerenje na temelju uzajamnog poštovanja kako zaposlenika, tako i klijenata i potrošača.

JAČANJE POSTOJEĆIH TRŽIŠNIH POZICIJA

Fokus je na jačanju postojećih tržišta na kojima su prepoznati Podravkini brendovi te koja imaju razvijenu prodajno – distributivnu mrežu.

FOKUS NA KLJUČNE BRANDOVE

Podravka će se fokusirati na brendove koji imaju značajnu perspektivu na internacionalnim tržištima i od kojih se očekuje natprosječan rast, a to su Vegeta, Podravka i Lino.

INTERNACIONALIZACIJA

Podravka se fokusira na povećanje udjela prihoda s internacionalnih tržišta koji će pozitivno utjecati na smanjenje poslovnog rizika i osiguravanje dugoročnog rasta kompanije.

STRATEŠKA PARTNERSTVA I AKVIZICIJE

Razvoj poslovanja Grupa Podravka planira kako na organskom, tako i na anorganskom rastu – akvizicijama i strateškim savezima.

INVESTICIJE U POSLOVANJE

Povećanjem operativne učinkovitosti oslobađa se dodatni kapital koji Podravka namjerava investirati u poslovanje. Kvalitetnim upravljanjem investicijskim ciklusom i značajnijim ulaganjima u marketing nastoji se iskoristiti potencijal tržišta koja su od strateškog značaja.

UČINKOVITIJE UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

Ključni element učinkovitog poslovanja je kvalitetno upravljanje troškovima. Podravka će nastaviti usavršavati svoje procese i aktivnosti s ciljem još bolje kontrole te upravljanja troškovima prodanih proizvoda i operativnim troškovima.

KONTINUIRANO PRAĆENJE PROFITABILNOSTI ASORTIMANA

Podravka stavlja fokus na profitabilnost restrukturiranjem određenih područja i tako namjerava osloboditi kapital za ulaganje u profitabilnije kategorije. Brigom za asortiman i dugogodišnjim poznavanjem potrošača, Podravka razumije njihove potrebe te im pruža visokokvalitetne proizvode čime jača vlastite marke.

KASKADIRANJE STRATEGIJE – JASNI CILJEVI I ODGOVORNOSTI

Podravka daje važnost strategiji, ciljevima i kaskadiranju na niže organizacijske jedinice. Time jasno definira individualne odgovornosti i zaduženja koja se moraju ispuniti kako bi se ostvarili zadani ciljevi.

POSLOVNI PROGRAMI

Kreiranjem poslovnih programa omogućuje se kvalitetnije upravljanje portfeljem proizvoda i tržišnim potencijalima, brže provođenje procesa te smanjenje kompleksnosti organizacije.

RAZVOJ INTERNIH KOMPETENCIJA

Dijeljenjem znanja među zaposlenicima, vlastitim edukacijama i iskustvom, Podravka brine o kompetencijama svojih zaposlenika, poboljšanju internih procesa i poticanju inovacija unutar kompanije.

ČIMBENICI R I Z I K A

Podravka je u svom poslovanju izložena rizicima tipičnim za gospodarske subjekte koji posluju na domaćem i inozemnom tržištu, a naročito onima iz prehrambene industrije. Razni interni i eksterni čimbenici uzrokuju pojavu rizika koji se manifestiraju u nemogućnosti ostvarenja zacrtanih ciljeva kompanije te utječu na financijsko stanje odnosno rezultat poslovanja kompanije.

Eksterni čimbenici odnose se na utjecaje iz okruženja poput ekonomskih, političkih, tehnoloških, socijalnih rizika te rizika vezanih uz promjenu zakonske regulative. Navedeni rizici mogu imati značajan utjecaj na industriju u cjelini ili pojedinačno na Podravku. Ekonomski i politički rizici mogu imati utjecaja na realizaciju strateških poslovnih odluka te na redovno odvijanje poslovanja, na nivou neke zemlje, ali i šire. Tehnološki rizik odnosi se na inovacije i unapređenje proizvodnih procesa odnosno rizik zastarijevanja postojećih proizvodnih tehnologija. Zakonska regulativa pojedinih država kao što su porezno zakonodavstvo, ograničenja vezana uz definiranje cijena na tržištu, sigurnost proizvoda, reklamacije, zaštita intelektualnog vlasništva i znakova, patenata, tržišno natjecanje, sigurnost i zaštita zaposlenika, korporativne politike, propisi vezani uz zapošljavanje i radno pravo i slično također imaju utjecaj na mogućnost ostvarivanja rasta i planirane profitabilnosti na nekom tržištu. Neodgovarajuća prilagodba tim propisima mogla bi imati značajan učinak na troškove vezane uz odvijanje poslovanja, kao i općenito na ugled kompanije.

Zbog ranije navedenih čimbenika Podravka koristi interne i eksterne resurse iz pojedinih područja ekspertize kako bi osigurala usklađenost s normama koje uređuju pojedina područja. Jednako tako, prodaja i druge poslovne aktivnosti pod utjecajem su socijalnih i političkih zbivanja, što do izražaja dolazi u situacijama kada kompanije posluju u zemljama u razvoju koje s jedne strane imaju velike potencijale rasta, a istovremeno izlažu kompanije i većim političkim, ekonomskim i socijalnim rizicima.

Uz navedene eksterne čimbenike, Podravka je izložena i raznim internim čimbenicima rizika. Međutim, na interne čimbenike, za razliku od eksternih, pojedina kompanija ima veće mogućnosti utjecaja svojim redovnim poslovnim politikama i odlukama te procedurama.

Kontinuirane aktivnosti Podravke u području upravljanja rizicima usmjerene su na razvoj projekta "Centralizirano upravljanje korporativnim rizicima" (Enterprise Risk Management; ERM). Navedeni projekt odnosi se na proces integriranih analiza i izvještavanja o ključnim rizicima kojima je kompanija izložena, identifikacije potencijalnih događaja koji mogu negativno utjecati na rezultat kompanije te upravljanje identificiranim rizicima. Za upravljanje i nadzor ERM projekta zadužen je sektor Riznica Podravke d.d. Rizike je moguće dodatno podijeliti na osigurljive i neosigurljive rizike. Osigurljivim rizicima upravlja odjel Osiguranja unutar sektora Riznica, a oni zajedno s neosigurljivim rizicima ulaze u proces analize i izvještavanja unutar ERM projekta. Cilj projekta je izgradnja efikasnije kulture rizika, a što podrazumijeva da svaki nositelj poslovne aktivnosti uključen u projekt na sebe preuzima i ulogu "risk managera".

Osim funkcije alata za unapređenje poslovnih procesa, ERM projekt ima za cilj ograničiti potencijalne gubitke kompanije, poboljšati upravljanje odnosima s investitorima, povećati financijsku sigurnost kompanije te ugraditi izvještaje i analize o upravljanju rizicima u proces donošenja odluka. Na taj način stvara se dodatna vrijednost za kompaniju te se usklađuje stopa povrata s preuzetim rizicima koji proizlaze iz poslovnih aktivnosti.

FINANCIJSK I RIZICI

U okviru svojeg poslovanja Podravka je izložena raznim financijskim rizicima, posebice valutnom, kamatnom i cjenovnom riziku, a povrh navedenih financijskih rizika, značajni rizici su i kreditni rizik te rizik likvidnosti. Upravljanje valutnim, kamatnim i kreditnim rizicima provodi sektor Riznica usporedno s aktivnim upravljanjem ulaganja viška likvidnosti te aktivnim upravljanjem financijskom imovinom i obvezama.

Sastavni dio cjelokupnog projekta "Centralizirano upravljanje korporativnim rizicima" je procedura izvještavanja u svrhu upravljanja financijskim rizicima (Escalation procedure for managing financial risks). Svrha navedene procedure jest osigurati obavještavanje Uprave o kritičnim događajima koji mogu ugroziti profitabilnost ili uzrokovati značajan gubitak novčanih sredstava, za vrijeme dok su navedeni kritični događaji još u ranoj fazi manifestacije. Time se omogućava pravovremeno donošenje odgovarajućih odluka o određenim poslovnim aktivnostima u svrhu upravljanja kritičnim događajima.

VA LU T N I R I Z I K

Podravka određene transakcije obavlja u stranoj valuti te je po tom pitanju izložena rizicima promjene valutnih tečajeva, pri čemu se najveća izloženost promjeni tečaja hrvatske kune tijekom 2020. godine javljala u odnosu na EUR, USD, PLN, CAD, HUF i RUB.

Tečajni rizici proizlaze iz poslovanja povezanih društava na inozemnim tržištima te nabave sirovina na međunarodnom tržištu što se velikim dijelom obavlja u valutama EUR i USD. Povrh navedenog, Podravka se djelomično financira putem kredita denominiranih u EUR – ima. Tijekom 2020. godine tečaj hrvatske kune prema euru bio je značajnije volatilan nego prethodnih godina zbog uvjeta na tržištu nastalih tijekom godine, a posebno zbog djelomičnog zatvaranja gospodarstva uslijed pandemije uzrokovane bolešću COVID – 19 i time oslabljene turističke sezone.

Tijekom 2020. godine Podravka je nastavila s primjenom modela upravljanja transakcijskim tečajnim rizikom pod nazivom "Layer hedging". Navedeni model primjenjuje se za sljedeću košaricu valuta: USD, AUD, CAD, RUB, CZK, HUF te PLN. Sastavni dijelovi modela uključuju identificiranje izvora rizičnosti i mjerenje izloženosti (koristeći Monte Carlo metodu Value at Risk simulacije), proces ugovaranja derivativnih financijskih instrumenata u svrhu zaštite te sustav kontrole i izvještavanja. Dodatno, u sklopu modela postavljeni su i parametri limita izloženosti koji su okidači za ugovaranje propisane razine zaštite. Putem Bloomberg terminala redovno se prate makroekonomske projekcije te se ugovaraju derivativni financijski instrumenti za upravljanje valutnim rizikom. Također, priljevi od povezanih društava nastoje se usmjeriti prema Podravki, gdje god je to moguće, u domicilnoj valuti zemlje u kojoj povezano poduzeće posluje. Na taj način je valutni rizik u većoj mjeri prenesen s povezanih društava na Podravku d.d. koja navedene novčane priljeve usklađuje s odljevima, odnosno koristi "prirodni hedging" i tako smanjuje ukupnu izloženost valutnom riziku te se derivativni financijski instrumenti ugovaraju za preostali iznos neto novčanog toka na centralnoj razini.

Podravka d.d. je tijekom 2020. godine sklapala fx forward transakcije za upravljanje tečajnim rizikom valuta AUD, CAD, RUB, HUF te PLN. Zbog tečajnog režima kojeg provodi Hrvatska narodna banka za izloženost tečaja hrvatske kune prema euru derivativni financijski instrumenti nisu se ugovarali.

KAMATNI RIZIK

Podravka kontinuirano prati promjene te projekcije kamatnih stopa kako bi mogla pravodobno reagirati u slučaju potrebe. S obzirom da je veći dio svojih zaduženja Podravka ugovorila uz fiksnu kamatnu stopu te uzimajući u obzir činjenicu da su ključne referentne kamatne stope trenutno na niskim razinama, Podravka nije značajnije izložena riziku promjene kamatnih stopa.

KREDITNI RIZIK I RIZIK N A P L AT E

Kreditni rizik je rizik od neplaćanja, odnosno pravovremenog neizvršenja ugovornih obveza od strane kupaca kompanije koji može utjecati na eventualni financijski gubitak kompanije.

Podravka posluje s kreditno sposobnim kupcima, osiguravajući prema potrebi potraživanja, što ima za cilj smanjenje rizika financijskog gubitka kao posljedice neispunjenja ugovornih obveza. Izloženost Podravke na temelju nastalih potraživanja kao i kreditni položaj drugih ugovornih strana su kontinuirano praćeni.

Nastavno na tijek postupka izvanredne uprave nad društvima koncerna Agrokor sa sjedištem u Hrvatskoj i njihovog preuzimanja od strane Fortenova grupe, Podravka nastavlja poslovnu suradnju s društvima Fortenova grupe redovito prateći stanje potraživanja i izloženosti.

Pandemija uzrokovana bolešću COVID – 19 je imala i ima utjecaj na nešto sporiju naplatu potraživanja, prvenstveno od djelatnosti koje su bile/su zatvorene (ugostiteljstvo i turizam), no bez značajnog utjecaja na likvidnost Podravke.

Nakon što su zadovoljeni svi postavljeni kriteriji kompanije za ispitivanje kreditne sposobnosti, započinje se poslovna suradnja s novim kupcima ili se nastavlja poslovna suradnja s već postojećim kupcima, uz odgodu plaćanja. Potraživanja se analiziraju na tjednoj bazi i poduzimaju se potrebne mjere za naplatu istih.

Mjere zaštite za pojedinu kategoriju kupaca definiraju se prema financijskim pokazateljima poslovanja pojedinog kupca, pri čemu se koriste određeni servisi kroz koje su dostupne, za to potrebne informacije (financijska izvješća, ocjena boniteta i sl.). Izloženost kompanije i kreditna izloženost prate se i kontroliraju kroz kreditne limite postavljene od strane kompanije i osiguravatelja, a koji se kontinuirano revidiraju i mijenjaju u skladu s potrebama te situacijom na tržištu.

Ovisno o potrebama i stanju naplate potraživanja na pojedinim tržištima, Grupa Podravka je tijekom 2020. godine za odabranu grupu tržišta (Društvo je osiguralo potraživanja Tržišta RH, Turske, Katara, Bjelorusije, Ukrajine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Omana, Kuvajta, Egipta, Japana i Kenije) ugovorila osiguranje naplate potraživanja.

Tijekom 2020. godine Podravka nije imala značajnijih prijava štete vezanih uz osiguranje naplate potraživanja.

RIZIK L I K V I D N O S T I

Podravka upravlja rizikom likvidnosti na način da održava optimalne iznose sredstava na računima, uz adekvatne izvore financiranja iz raspoloživih kreditnih linija, u svrhu što efikasnijeg upravljanja kratkoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i osiguranja potrebne likvidnosti.

Kontinuiranim upravljanjem novčanim tokom kroz redovito praćenje dospjelih potraživanja od kupaca te obveza prema dobavljačima, bankama i drugim financijskim institucijama, omogućuje se pravovremeno osiguravanje prihvatljive razine likvidnosti potrebne za održavanje redovnog poslovanja Podravke.

Planiranje novčanog toka radi se na nivou poveznih društava, uključujući smjernice postavljene od strane Podravke čiji je cilj redovito podmirenje svih dugova te usklađivanje ostalih ugovornih odnosa.

Dodatni napori u planiranju novčanog toka na razini svih povezanih društava učinjeni u ranijim razdobljima, nastavljeni su i tijekom 2020. godine, što je rezultiralo dodatnom optimizacijom likvidnosti Podravke.

CJENOVNI R I Z I K

Trošak sirovina i materijala podložan je promjenama cijena na tržištu te može imati značajnu ulogu u troškovima gotovih proizvoda. Volatilnost cijena na tržištu poljoprivredno – prehrambenih sirovina posebice je izražena jer se ovo tržište ubraja među najosjetljivija tržišta suvremenog svijeta. Rizik nedostupnosti roba na tržištu uslijed sve češćih vremenskih nepogoda uzrokovanih promjenom klime (višegodišnje suše, poplave i dr.), pojavom bolesti kod stoke (afrička svinjska kuga), političkih ili socijalnih nemira u pojedinim zemljama te aktualnom pandemijom uzrokovanom bolešću COVID – 19, imaju značajan utjecaj na porast cijena ulaznih sirovina.

Kako bi umanjilo ove utjecaje, Društvo djeluje u smjeru razvijanja partnerskih odnosa s višegodišnjim dobavljačima, uz usporedno razvijanje odnosa s novim dobavljačima na ciljanim tržištima EU i trećih zemalja. Pravovremeno ugovaranje, okrupnjavanje nabavnih volumena s ciljem jačanja tržišnih pozicija, raspodjela rizika dijelom i na dobavljače, optimiziranje specifikacija materijala i uvođenje zamjenskih sirovina, uvođenje alternativnih dobavljača te aktivno provođenje Commodity Risk Managementa, neke su od aktivnosti koje Društvo uspješno provodi u svrhu što bolje procjene kretanja cijena i smanjenja rizika volatilnosti cijena na tržištu.

U PR AV LJA N J E ROBNIM MARKAMA

Uvjeti poslovanja na većini tržišta na kojima Podravka posluje izazovni su zbog lokalne, regionalne i globalne konkurencije, ali i zbog rizika pada potrošačke moći, jačanja snage klijenata te novih tržišnih i potrošačkih trendova u okruženju. Tijekom 2020. godine dodatni, najveći utjecaj, imala je i pandemija uzrokovana bolešću COVID – 19 koja je kontinuirano mijenjala ponašanje potrošača te usmjeravala njihove kupovne navike. U situaciji kada je potražnja potrošača usmjeravana vanjskim faktorima i pitanjem sigurnosti, cjenovno je izuzetno osjetljiva, a istovremeno i zahtjevna po pitanju funkcionalnih karakteristika proizvoda, uspjeh kompanija koje su orijentirane na proizvode prepoznatljivih robnih marki uvelike ovisi o njihovoj sposobnosti da budu inovativni, diferencirajući i istovremeno cjenovno relevantni.

Potrošačke navike, ukusi i preferencije konstantno se mijenjaju, stoga se Podravka neprestano suočava s potrebom da ih pravovremeno identificira i predvidi kako bi svoje proizvode i robne marke prilagodila tim promjenama. Rezultat je toga kontinuirano osmišljavanje i razvijanje inovativnih rješenja Podravke u skladu s očekivanjima njenih potrošača, ali i klijenata, budući da je to jedan od izuzetno važnih čimbenika u ostvarenju planova prodaje, odnosno ukupnih rezultata poslovanja.

Kroz dosadašnje kontinuirane inovacije unutar postojećeg asortimana, ali i lansiranja novih kategorija i grupa proizvoda, Podravka potvrđuje da je nositelj trendova u prehrani u Hrvatskoj, ali i šire.

U PR AV LJA N J E S E G M E N T I M A P O SL OVA N JA

Kao kompanija koja ostvarenje svojih ciljeva vidi kako kroz organski, tako i anorganski rast poslovanja, značajan utjecaj na mogućnost tog rasta ima optimalan odabir strateških segmenata kategorija proizvoda, tržišta te kanala prodaje. Iz tog razloga, Podravka posvećuje veliku pažnju evaluaciji i donošenju odluka o strateškim investicijama te razmatranju prilika koje potencijalno mogu pridonijeti ostvarenju dodatne vrijednosti za ulagače. Pored toga, posebna pažnja posvećuje se praćenju i analizi segmenata i tržišta za koje se procjenjuje da nemaju dugoročnog potencijala za ostvarenje željenih poslovnih rezultata.

Akvizicijskim aktivnostima, širenjem poslovanja na nova tržišta te razvojem novih proizvoda, Podravka dodatno postiže internacionalizaciju poslovanja i diversifikaciju svog proizvodnog portfelja. Na taj način smanjuje rizik ovisnosti poslovanja o određenom proizvodu, tržištu ili poslovnom partneru.

U PR AV LJA N J E ODNOSA S KLIJENTIMA

Podravka je svjesna iznimne važnosti razvoja i održavanja odnosa sa svojim klijentima kako bi osigurala željenu poziciju svojih proizvoda na prodajnim mjestima na tržištima širom svijeta.

Svojim marketinškim strategijama, inovacijama, planovima aktivnosti na prodajnim mjestima te planovima orijentiranim na jačanje prepoznatljivosti robnih marki, Podravka djeluje na intenzitet potražnje za proizvodima, a time i pregovaračke pozicije prilikom definiranja uvjeta poslovanja s klijentima.

Osim toga, Podravka ulaže napore da kroz optimizaciju postojećih cjenovnih politika i razina cijena na postojećim tržištima osigura preduvjete za nastavak uspješnog dugoročnog rasta i izbjegavanje erozija profitnih marži.

U PR AV LJA N J E U P R AV L J AČ K I M I KADROVSKIM RIZICIMA

Temelj Podravkinog uspjeha su prepoznavanje i vrednovanje znanja, inovativnosti i rada, poticanje individualnosti kao i timskog rada, uz motivirane, kreativne i uspješne zaposlenike.

Različitim programima kreiranim prema potrebama zaposlenika i organizacijskih cjelina, uz konstantnu nadogradnju postojećih i uvođenje novih, inovativnih, specifičnih kompanijskih programa, stvaraju se dobri temelji za daljnji uspješan i siguran rad te dodana vrijednost za kompaniju.

Onima koji su odlučni i željni daljnjeg razvoja svojih profesionalnih sposobnosti kompanija nudi dodatne mogućnosti. Kroz planiranje osobnog razvoja prepoznaju se i podržavaju pojedinci čiji potencijal ukazuje na daljnje mogućnosti za napredovanje i razvoj karijere.

Menadžerski i kadrovski rizici, koje prati sektor Ljudski potencijali i pravo, uključeni su od 2017. godine i u proces analize i izvještavanja u sklopu ERM projekta. Kompanija nudi dodatne mogućnosti onima koji su odlučni i željni razvoja svojih profesionalnih sposobnosti. Tri su ključna cilja razvoja profesionalnih i organizacijskih sposobnosti: omogućiti zaposlenicima nastavak razvoja na svojem stručnom području i napredak u karijeri, održati korak s neprestanim okolinskim i organizacijskim promjenama te podupirati strateške pravce razvoja kompanije u svim domenama upravljanja ljudskim potencijalima, stvarajući dodatnu vrijednost za kupce, vlasnike i zaposlenike.

SUS TAV U PR AV LJA N JA K VA L I T E TOM I SIGU R NO Š Ć U H R A N E

Kvaliteta i sigurnost proizvoda Podravke od neprocjenjive su važnosti za očuvanje reputacije njenih robnih marki, kao i kompanije uopće. Visoku kvalitetu proizvoda jamče kvalitetne sirovine, moderni tehnološki procesi i znanja koja se primjenjuju u njihovoj proizvodnji.

Podravka vodi računa o zdravlju i prehrambenim potrebama svojih korisnika te praktičnosti njihove konzumacije i sigurnosti. Posebna pažnja se posvećuje definiranju i provođenju aktivnosti koje se baziraju na procjeni kritičnih područja u lancu opskrbe i proizvodnje u svrhu zaštite od kontaminacije i krivotvorenja.

Osiguranje kvalitete temelji se na sustavu kontrole kvalitete, implementaciji, održavanju i razvoju integriranog sustava upravljanja koji se temelji na normama, propisima i principima sukladno Podravkinom sustavu upravljanja kvalitetom i sigurnošću hrane, kao i kontinuiranoj izobrazbi zaposlenika.

Svi proizvodi i poslovni procesi utemeljeni su na načelima upravljanja kvalitetom, uključujući odabir dobavljača ulaznih materijala kako bi se osigurala zahtijevana kvaliteta gotovog proizvoda. Vodi se sustavna i stalna briga o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti proizvoda sukladno zakonskim propisima RH, EU te ostalih zemalja u kojima se posluje.

Podršku cjelokupnom poslovanju Podravke pruža certificirani Sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (ISO/ IEC 27001:2013) prema kojem se kompanija opredjeljuje na kontinuirano poboljšanje zaštite informacijskog sustava Podravke čime se osigurava kontinuitet poslovanja kompanije.

Poboljšanju postojećeg sustava upravljanja kompanije doprinosi i certificirani Sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti pri radu prema normi ISO 45001:2018 na korporativnoj razini te za Tvornicu juha i Vegete, koji ujedno predstavlja i temelj za daljnji razvoj i implementaciju sustava u druge organizacijske cjeline.

NEFINANCIJSKO IZVJEŠĆE

49 podravka d.d. | godišnje izvješće 2020.

Model poslovanja i kreiranje vrijednosti 1

MODEL POSLOVANJA

Podravka d.d. se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda.

Proizvodnja i prodaja prehrambenih proizvoda organizirana je kroz poslovne programe koji grupiraju široku paletu proizvoda: dodatke jelima, začine, juhe, polugotova i gotova jela, pekarske i mlinarske proizvode, priloge jelima, kondimente, proizvode od rajčice, ostale proizvode od voća i povrća, čaj, konditorske proizvode, dječju hranu, slastice, snack, žitarice za doručak, namaze, mesne proizvode, riblje proizvode te ostale prehrambene proizvode.

Poslovanje Podravke d.d. temelji se na proizvodnji visokokvalitetnih i zdravstveno ispravnih proizvoda u skladu s dobrom proizvođačkom praksom i načelima upravljanja kvalitetom i sigurnosti hrane. Osim posvećenosti poslovnim rezultatima, odnosno stvaranju ekonomskih koristi za vlasnike, te stvaranju vrhunskih brendova i proizvoda, Podravka d.d. je posvećena i brizi za zajednicu u kojoj posluje, te brizi za svoje zaposlenike kao odgovoran poslodavac. U poslovanju primjenjuje norme društveno odgovornog poslovanja djelujući po načelima održivog razvoja, vodeći računa o razvojnim ciljevima društvene zajednice i očuvanju okoliša za buduće generacije.

Proizvodi Podravke d.d. namijenjeni su potrošačima svakog uzrasta, izgrađeni su na tradiciji i njenim vrijednostima, a istraživanje, kreativnost i tehnološka dostignuća omogućuju da proizvodi konkuriraju na tržištu koje kreiraju najnoviji trendovi koje moderni potrošači slijede.

Kvaliteta proizvoda, praćenje trendova i odgovaranje na potrebe potrošača u konačnici rezultiraju zadovoljstvom potrošača i struke koji nagrađuju kompaniju svojom lojalnošću odnosno mnogim nagradama.

Podravka d.d. u svom poslovanju i obavljanju procesa nabave, proizvodnje i prodaje surađuje s mnogim partnerima diljem svijeta. To su proizvođači, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, braniteljske udruge, podugovaratelji, distributeri, veletrgovci te velike multinacionalne kompanije.

Društvo je razmotrilo moguće rizike povezane s okolišnim, socijalnim i kadrovskim pitanjima te poštovanje ljudskih prava i borbu protiv korupcije, ali nisu identificirani dodatni rizici povezani s tim pitanjima, kao ni njihov negativan učinak na model poslovanja Podravke d.d.

Jedan od strateških ciljeva Podravke d.d. je osigurati kvalitetu i sigurnost proizvoda, kvalitetu poslovnih procesa kao i stalno poboljšavanje poslovnih praksi. U cijelom procesu proizvodnje, od nabave ulaznih sirovina i ambalaže do distribucije gotovog proizvoda potrošaču, naglasak je na kvaliteti procesa.

Sustav upravljanja kvalitetom dizajniran je tako da jača transparentnost, poboljšava interne procese i efikasnost kompanije, čime se jamči usklađenost s nacionalnim i međunarodnim zakonskim propisima, standardima i smjernicama te tako opravdava očekivanja kupaca, partnera i regulatornih tijela. Sustav upravljanja kvalitetom redovno je nadziran kroz interne nadzore kao i kroz inspekcije vanjskih certificiranih inspektora regulatornih tijela te poslovnih partnera.

U skladu s vizijom kompanije, poslovanje Podravke d.d. posvećeno je poboljšanju svakodnevne kvalitete života potrošača, kupaca i zaposlenika. Praćenjem potreba potrošača i trendova na tržištu dobivaju se korisne informacije koje omogućuju brzo reagiranje na promjene, što stvara prednost pred konkurencijom i privlači nove potrošače, dok istovremeno jača povjerenje postojećih potrošača. Za to izgrađeno povjerenje uvelike je zaslužna tradicija poslovanja koja u kombinaciji s najsuvremenijim tehnološkim dostignućima postiže zavidne rezultate.

Razvoj novih inovativnih proizvoda koji u potpunosti ispunjavaju tražene potrebe i trendove doprinosi zadovoljstvu potrošača, ali i razvoju cjelokupne prehrambene industrije. Spremnost na prilagođavanje željama i potrebama potrošača dodatno pojačava njihovo povjerenje koje se temelji na tradiciji i kvaliteti. Jedan od primjera su i prehrambeni proizvodi prilagođeni nacionalnim kuhinjama i lokalnim okusima, s obzirom na činjenicu da Podravka d.d. posluje na više desetaka tržišta diljem svijeta.

U konkurentnom poslovnom okruženju Podravka d.d. konstantno unaprjeđuje svoje poslovanje i razvija asortiman, te održava pozicije lidera u odabranim kategorijama, uvažavajući pritom različitosti svakog pojedinog tržišta.

Podravka d.d. posluje prema načelima održivog razvoja pri čemu resurse nastoji koristiti optimalno uz što manje otpada. Posebno se vodi računa o očuvanju okoliša te razvoju okoline i društva, pri čemu se pažljivo osluškuju njihove potrebe.

Nastojeći proširiti brigu za zajednicu i okoliš, Podravka d.d. primjenjuje različite pristupe i obvezuje se prema mnogim inicijativama. Primjenjujući pristupe predostrožnosti nastoji se zaštititi zdravlje zaposlenika i ljudi općenito, te izbjegavati, smanjivati ili eliminirati negativan utjecaj na okoliš. Smanjivanje količine soli u proizvodima, stipendiranje učenika i studenata i pridržavanje kodeksa etike u poslovanju samo su neke od inicijativa prema kojima se Podravka d.d. obvezala.

Podravka d.d. je uključena u životne procese svojih zaposlenika, ali i cijele zajednice. Kako bi unaprijedila kvalitetu života društva u kojem djeluje, Podravka d.d. od svog osnutka ulaže u znanost, obrazovanje, kulturu, umjetnost i sport brojnim donacijama i sponzorstvima. Promoviranjem zdravog načina života, profesionalnim usavršavanjem zaposlenika i poticanjem njihove inovativnosti i kreativnosti, te brigom za zdravlje i sigurnost na radu promiče korporativnu društvenu odgovornost. Aktivno zapošljava i osobe s invaliditetom i tako pozitivno utječe na lokalnu zajednicu kroz poticanje zapošljavanja teže zapošljavanih skupina. Uz sve ovo, Podravka d.d. je važan posrednik u povezivanju poslovnih i društvenih subjekata u Hrvatskoj i izvan nje.

Strategija Podravke d.d. obuhvaća smjernicu prema kojoj bi se proizvodnja asortimana proizvoda od voća i povrća u potpunosti temeljila na domaćim sirovinama kroz suradnju s domaćim proizvođačima hrane, OPG – ovima i braniteljskim zadrugama. Podravka d.d. svojim kooperantima osigurava podršku u svim aspektima poslovanja, od stručne podrške agronoma do financijske, razvojne i prodajne podrške. Na taj način se kratkoročno utječe na dobrobit lokalnog stanovništva kroz osiguravanje egzistencije, a dugoročno na razvoj lokalne poljoprivrede i cjelokupnog gospodarstva.

Poslovanje se u nekoliko proteklih godina uvelike promijenilo uslijed prilagodbe načelima održivog razvoja. Značajni su napori uloženi u poboljšanje sustava za gospodarenje otpadom kroz dugoročne aktivnosti kojima se nastoji smanjiti negativan utjecaj otpada na svim lokacijama na kojima Podravka d.d. posluje. Osim toga, vodi se računa o materijalima koji se koriste u proizvodnji proizvoda s pozitivnim utjecajem na ljudski organizam i okoliš, brizi za zdravlje potrošača, razvoju funkcionalnih proizvoda, optimizaciji proizvodnih procesa i sustavnom smanjenju utroška resursa u proizvodnji.

Utjecaj pandemije uzrokovane bolešću COVID – 19 2

UTJECAJ PANDEMIJE I ODGOVOR KOMPANIJE

Proizvodnja hrane u uvjetima krize pokazala se izuzetno važnom za osiguranje opskrbe stanovništva i normalno funkcioniranje svakodnevnog života. Pandemija SARS-CoV-2 virusa otvorila je nove prilike hrvatskoj prehrambenoj industriji, potaknuvši domaće proizvođače hrane da prilagode svoje poslovne procese kako bi osigurali dovoljne količine hrane za sve. Za vrijeme pandemije uvoz hrane je bio otežan, zbog čega su se potrošači okrenuli domaćim proizvodima.

Pandemija je potaknula potrošače da promijene svoje životne navike i sklonosti potrošnji. Potrošači su počeli više cijeniti domaće proizvode, a trgovački lanci sve više pozivaju domaće proizvođače na suradnju i otkup proizvoda. Rast cijena sirovina i ambalaže, rast cijena usluga prijevoza, otežani uvjeti isporuke proizvoda i utjecaj tečajnih razlika negativno su utjecali na poslovanje većine kompanija, no Podravka d.d. je uspjela održati pozitivne trendove poslovanja što potvrđuje činjenicu o sposobnosti kompanije za prilagodbom poslovanja i u nepredviđenim, izvanrednim situacijama.

Podravka d.d. je u najkraćem mogućem roku u potpunosti prilagodila poslovne procese kako bi se proizvodnja prehrambenih proizvoda odvijala u skladu s povećanim potrebama tržišta. Rad je bio organiziran u tri, odnosno četiri smjene, ovisno o potrebama proizvodnje, logistike i distribucije. Za zaposlene u službama za koje je to moguće organiziran je rad od kuće, dok su zaposlenici tih službi koji nemaju mogućnost rada od kuće angažirani u pomoći i podršci zaposlenima u proizvodnim pogonima.

Pandemija je promijenila način rada usmjerivši zaposlenike da obavljaju svoj standardni posao izvan ureda, odnosno od kuće, organiziraju sastanke online, dobivaju veću slobodu u rješavanju zadataka, educiraju se u novim područjima iz vlastitog doma i unatoč izolaciji jednih od drugih pokušaju održati dobre odnose sa suradnicima i kolegama.

Istraživanja tržišta pokazuju da je sve veći fokus potrošača usmjeren na utjecaj hrane na njihov imunitet, što dodatno pojačava dosadašnje trendove o funkcionalnoj hrani koja ima dodatne pozitivne učinke. Novi trendovi zdrave prehrane fokusirat će se na sigurnost hrane, posebno na higijenu. Prije epidemije, kupci su tražili proizvode s dizajnom prirodne prehrane i održivosti, a sada se predviđa ponovni rast popularnosti uredno pakirane hrane koja sugerira higijenu i sigurnost. To pred proizvođače hrane i ambalaže stavlja novi izazov. Osim toga, u vrijeme pandemije potrošači su više kuhali kod kuće i uvidjeli prednosti koje imaju od toga, a pretpostavlja se da će se taj trend i nastaviti. Domaća hrana u svakom pogledu dobiva na značenju, i u smislu porijekla sirovine i u smislu pripreme kod kuće.

Podravka d.d. svoje poslovanje usmjerava prema novim potrebama potrošača te uspješno može odgovoriti na sve nove trendove budući da već dugi niz godina raspolaže širokim asortimanom proizvoda s dodatnim benefitima, od pripomoći za kuhanje do hrane za medicinske namjene i bio asortimana.

UTJECAJ PANDEMIJE NA POSLOVANJE – KORPORATIVNA SIGURNOST

Podravka d.d. je od samog početka pojave SARS-CoV-2 virusa (bolesti COVID – 19) i prije nego je SARS-CoV-2 virus zahvatio EU, kontinuirano pratila situaciju te u realnom vremenu poduzimala preventivne i korektivne mjere za upravljanje potencijalnim zdravstvenim i poslovnim rizicima.

Dolaskom SARS-CoV-2 virusa u zemlje u okruženju i pogoršavanja situacije na tlu Italije tijekom veljače 2020. godine, Podravka d.d. je nastavila kontinuirano pratiti situaciju, a prvom pojavom SARS-CoV-2 virusa na području RH aktiviran je Tim za krizne situacije. Sukladno odredbama Priručnika za upravljanje kriznim situacijama, članovi osnovnog tima za krizne situacije procijenili su potencijal krize u situaciji pojave SARS-CoV-2 virusa u RH te rizik i moguće utjecaje na osiguranje kontinuiteta poslovanja društava Grupe Podravka. Odmah je održan prvi sastanak Tima u proširenom sastavu iz svih ključnih Podravkinih cjelina te su razmotrene konkretne procjene rizika i mogućeg utjecaja pojave SARS-CoV-2 virusa na poslovanje. Doneseni se zaključci u smislu usmjeravanja prioritetnog djelovanja na područje zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenika te svih dionika, poduzimanja svih preventivnih raspoloživih mjera i postupaka sprječavanja pojave bolesti na lokacijama i u objektima Društva, osiguranja kontinuiteta poslovanja te krizno komuniciranje.

Mjere koje su poduzimane za smanjenje rizika od potencijalnog unosa i širenja bolesti unutar kompanije provodile su se sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o mjerama sprječavanja širenja bolesti te sukladno odlukama nacionalnih nadležnih tijela Republike Hrvatske kao i smjernica drugih pojedinih zemalja.

U cilju pravovremenog, točnog i odgovornog informiranja uspostavlja se komunikacija sa zainteresiranim stranama putem dostupnih kanala pri čemu se dodatno otvara i posebna e – mail adresa za dvosmjernu internu komunikaciju. Produciran je interni portal na korporativnom intranetu u cilju stalnog osvještavanja nužnosti primjene utvrđenih protuepidemijskih mjera. Objave na korporativnom intranetu ažurirane su na dnevnoj bazi te usklađivane s informacijama i preporukama nadležnih državnih tijela. Tiskana je brošura sa specifičnim sigurnosnim i zaštitnim informacijama za posjetitelje, izvođače radova i posebno vozače teretnih vozila. Posebna pozornost djelovanja usmjerena je na osiguravanje transporta te prometovanje teretnih vozila na način da su poduzete preventivne higijenske i sanitarne mjere za vozače teretnih vozila na lokacijama i u objektima kompanije.

Uspostavljena je dnevna razmjena informacija i usklađeno postupanje s nadležnim državnim i županijskim te gradskim tijelima kao što je Stožer civilne zaštite i Zavod za javno zdravstvo.

U realnom vremenu i sukladno potrebama osigurana je dostatna količina osobne zaštitne opreme te higijenskih i sanitarnih sredstava.

U dosadašnjem djelovanju donijet je i primijenjen niz mjera, preporuka, dokumenata, postupaka i aktivnosti koje su od nadležnih tijela ocijenjene kao proporcionalne, svrsishodne i primjerene, a sve u cilju pravodobnog djelovanja i upravljanja rizikom.

Sve poduzete aktivnosti u cilju provođenja odluka, mjera i preporuka rezultirale su osiguravanjem kontinuiranog i sigurnog odvijanja svih poslovnih procesa unutar kompanije s osobitim naglaskom na proizvodno – logističke procese.

UTJECAJ PANDEMIJE NA POSLOVANJE – INFORMACIJSKA SIGURNOST

Uslijed digitalne transformacije poslovanja u zadnjih par godina detektiran je eksponencijalni rast kibernetičkih napada. U gotovo svim relevantnim izvještajima rizik od kibernetičkih napada stavljen je na prvo mjesto prekida poslovanja u korporativnom okruženju.

Sukladno trendovima i stvarnim prijetnjama, sigurnost informacijskog sustava predstavlja jedan od ključnih temelja kontinuiteta poslovanja jer bilo kakav incident u ovom segmentu ima potencijal velike financijske štete uzrokovane prekidom poslovnih procesa na duži rok.

Tijekom 2020. godine zbog pandemije SARS-CoV-2 virusa eksponencijalni rast kibernetičkih napada još je ubrzan. Prošlu 2020. godinu je obilježio pojačani angažman ljudskih resursa sektora Korporativne i informacijske sigurnosti i Informatike u svim elementima zaštite informacijskog sustava Podravke s naglaskom na proaktivne aktivnosti koje su imale za cilj smanjiti rizik trenutno najvećih sigurnosnih prijetnji za informacijski sustav (Ransomware itd.).

U ožujku 2020. godine zbog pandemije SARS-CoV-2 virusa u dva tjedna je dvadesetak puta povećan broj VPN konekcija uslijed drastično povećanog rada na izdvojenom mjestu rada većine zaposlenika koji rade na poslovima gdje je to moguće. Iz navedenog razloga, u vrlo kratkom razdoblju i uz minimalna dodatno potrebna ulaganja, aktivirani su kapaciteti informacijskog sustava koji su mogli podržati navedene zahtjeve rada od kuće.

Kako bi se podržali povećani zahtjevi rada od kuće, definiran je i pripadajući dokumentacijski set politika i radnih uputa koji su adekvatno komunicirani svim korisnicima Podravkinog informacijskog sustava.

Detektirana je pojava niza phishing mailova s tematikom bolesti COVID – 19, na koje se upozoravalo korisnike objavama na intranetu i slanjem upozoravajućih mailova.

Unatoč svim navedenim izazovima uzrokovanih pandemijom SARS-CoV-2 virusa, zahvaljujući pojačanim naporima sektora Korporativne i informacijske sigurnosti i Informatike, nisu postojali značajniji sigurnosni incidenti koji bi prouzročili nedostupnost informacijskog sustava i posljedično imali utjecaj na kontinuitet poslovanja kompanije.

Na samom početku pandemije identificirani su mogući rizici s osnova nabavne funkcije te su nabavne aktivnosti prilagođene poslovanju u otežanim uvjetima dobave.

U svrhu osiguranja pravovremenih i dovoljnih količina sirovina, materijala i ostalih roba potrebnih za nesmetano odvijanje proizvodnih i prodajnih procesa, nabavna funkcija Društva tijekom pandemije provodila je čitav niz aktivnosti: intenziviranje komunikacije s dobavljačima (osobito strateških kategorija), korištenje alternativnih načina prijevoza sirovina i materijala iz inozemstva, kratkoročno podizanje nivoa zaliha (safety stock) za materijale s dužim lead timeom, uvođenje alternativnih dobavljača gdje god je to bilo moguće, u suradnji s Planiranjem proizvodnje dogovarani su prioriteti proizvodnje, a s Logistikom su optimizirani istovari i skladištenja. Provodeći navedene aktivnosti i reagirajući promptno, nabavna funkcija Društva uspješno se prilagodila novonastalim uvjetima sukladno trenutnoj situaciji i potrebama.

UTJECAJ PANDEMIJE UZROKOVANE BOLEŠĆU COVID – 19 NA POSLOVANJE – ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

Okolnosti pandemije izazvane virusom SARS-CoV-2, osobito su utjecale na rad Laboratorija za razvoj proizvoda i senzorska ispitivanja hrane, zbog Odluka Stožera civilne zaštite RH za sprječavanje širenja zaraze SARS-CoV-2 virusom i dodatnih internih mjera kriznog stožera u Podravki.

U tom periodu, 20,6 % radnika iz sektora je radilo od kuće. Zahvaljujući podršci Podravkinog sektora Informatike, omogućena im je potpuna dostupnost IT alata (notebook, internet veza, e-mail, Microsoft Teams, SAP) te se rad nesmetano odvijao, a kompanija je sufinancirala režijske troškove kućnog interneta.

Aktivnosti službe Kontrole kvalitete (sastavnica sektora koju čine 12 laboratorija) nisu bile poremećene u nijednom trenutku zbog pandemije, a rad od kuće bio je minimalno zastupljen (manje od 3 %). To znači da su se uz pridržavanja svih higijenskih mjera za očuvanje zdravlja radnika, procesi kontrole kvalitete i zdravstvene ispravnosti sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, te kontrola higijene radnika, okoline i proizvodnih linija odvijala nesmetano, a izlazak proizvoda na tržište u nijednom trenutku nije bio ugrožen zbog pandemije.

Važnije promotivne aktivnosti 3

Nakon proslave 60. obljetnice nastanka Vegete, u njenu je čast otvorena i izložba pod nazivom "Vegeta 60 – paketić povijesti". Priča o Vegeti ispričana je iz perspektive povijesnog razvoja njezine ambalaže i grafičkog dizajna kojim je uvijek bila korak ispred vremena. Uz 60 muzejskih primjeraka ambalaže za Vegetinih 60 godina, izložba je sadržavala i veliku količinu arhivskog materijala, fotografija, starih reklamnih spotova, isječaka iz legendarne emisije "Male tajne velikih majstora kuhinje" i tekstova koji oživljavaju priču o omiljenom proizvodu brojnih generacija.

Izložba je najprije postavljena u Galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva, a nakon toga preseljena je u prostorije Sveučilišta Sjever, Sveučilišnog centra Koprivnica.

"PROJEKT SLICE" – VELIKA INVESTICIJA U PROIZVODNJI DANICA

"Projekt Slice" investicija je vrijedna 15,2 milijuna kuna, a zaposlenicima će olakšati dosadašnje obavljanje poslova zbog automatiziranosti samog stroja. Kako bi se bilo ukorak s tehnološkim dostignućima i trendovima u mesnoj industriji, kupljen je stroj za narezivanje i pakiranje trajnih i polutrajnih mesnih proizvoda. Osim nabavke stroja, "Projekt Slice" je uključio pripremanje prostora, građevinske radove te instalaciju čiste sobe – prostora s kontroliranim uvjetima pojačane mikrobiološke čistoće.

PODRAVKI D.D. ODOBRENO VIŠE OD TRI MILIJUNA KUNA ZA EU SUFINANCIRANJE ISTRAŽIVAČKO – RAZVOJNOG PROJEKTA "RAZVOJ INOVATIVNIH PROIZVODA OD NUSPROIZVODA TIJEKOM PRERADE POVRĆA"

Podravkinom projektu "Razvoj inovativnih proizvoda od nusproizvoda tijekom prerade povrća" ukupno vrijednom 6.899.956,33 HRK, odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 3.055.545,56 HRK koja sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Bespovratna sredstva dodijelilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH, u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" 2014. – 2020., Prioritetna os 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, na temelju Poziva na dostavu projektnih prijedloga "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II".

Tijekom dvogodišnjeg razdoblja provedbe (2020. – 2022.), ciljevi projekta su istražiti inovativni, tehnološko učinkovit proces odvajanja nutritivno vrijednog biootpada industrijske prerade povrća Podravkine Tvornice Kalnik u Varaždinu, za razvoj novih i inovativnih prehrambenih proizvoda. Dodatno će se istražiti potencijal proizvodnje bioplina iz svih otpadnih tokova proizvodnje. Očekivani rezultati projekta su stvaranje novog znanja i povećavanje nematerijalne imovine Podravke kroz patente i nove brendove, povećavanje efikasnosti proizvodnog procesa kroz komercijalizaciju inovativnih proizvoda i izrada stručno evaluiranih dokaza koji bi trebali osigurati nastavak dugoročno – strateških smjernica kompanije za kružno gospodarstvo i energetsku samodostatnost njezinih proizvodnji.

58 podravka d.d. | godišnje izvješće 2020.

Koprivnica, 28. prosinca 2020.

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Podravki d.d. odobreno više od tri milijuna kuna za EU sufinanciranje istraživačko-razvojnog projekta "Razvoj inovativnih proizvoda od nusproizvoda tijekom prerade povrća"

Podravkinom projektu "Razvoj inovativnih proizvoda od nusproizvoda tijekom prerade povrća" ukupno vrijednom 6.899.956,33 HRK, odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 3.055.545,56 HRK koja sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Bespovratna sredstva dodijelilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH, u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" 2014. – 2020., Prioritetna os 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, na temelju Poziva na dostavu projektnih prijedloga "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II".

Tijekom dvogodišnjeg razdoblja provedbe (2020.-2022.), ciljevi projekta su istražiti inovativni, tehnološko učinkovit proces odvajanja nutritivno vrijednog biootpada industrijske prerade povrća Podravkine Tvornice Kalnik u Varaždinu, za razvoj novih i inovativnih prehrambenih proizvoda. Dodatno će se istražiti potencijal proizvodnje bioplina iz svih otpadnih tokova proizvodnje. Očekivani rezultati projekta su stvaranje novog znanja i povećavanje nematerijalne imovine Podravke kroz patente i nove brendove, povećavanje efikasnosti proizvodnog procesa kroz komercijalizaciju inovativnih proizvoda i izrada stručno evaluiranih dokaza koji bi trebali osigurati nastavak dugoročno-strateških smjernica kompanije za kružno gospodarstvo i energetsku samodostatnost njezinih proizvodnji.

U okviru UN-ovih 17 globalnih ciljeva za održivi razvoj do 2030. godine, definirana je i implementacija okolišno prihvatljivih rješenja i tehnologije u poslovni sektor. Na nacionalnom nivou, Strategija pametne specijalizacije RH 2016. – 2020., odredila je područja i tržišne prilike za inovacije i tržišni rast.

Sukladno tome, Podravka je prije nekoliko godina započela s analizom stanja i potencijala nusproizvoda koji nastaju tijekom proizvodnje u Podravkinim tvornicama,

osobito u tvornicama Kalnik i Umag. Sektor Istraživanje i razvoj Podravke je u tom periodu u suradnji s akademskom zajednicom postavio hipoteze na osnovi publiciranih znanstvenih radova, a preliminarnim ispitivanjima utvrdio i postojanje nutritivnog potencijala nusproizvoda povrća koji bi se mogao usmjeriti na razvoj potpuno novih proizvoda, visoke dodane vrijednosti. Budući da su za čvršće dokaze bila potrebna dodatna istraživanja većeg obima, Podravka je u veljači 2020. sa svojim projektom aplicirala za sredstva EU fondova u okviru objavljenog poziva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH.

"Vjerujem da je sveobuhvatnost ciljeva projekta koji zadiru u čak tri tematska prioritetna područja Strategije pametne specijalizacije RH (Hrana i bioekonomija, Energija i održivi okoliš te Zdravlje i kvaliteta života), uvelike pridonijela brzom pozitivnom rezultatu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Iznimno smo ponosni na ovaj projekt koji je rezultat suradnje različitih sektora unutar kompanije, Uprave te suradnika i konzultanata. Ujedno, ovo je prvi istraživački projekt Podravke d.d. koji će se sufinancirati iz fondova EU. Vjerujemo u njegovu održivost kroz komercijalizaciju novih proizvoda i tehnologija", istaknula je dr.sc. Jasmina Ranilović, voditeljica projekta i direktorica Istraživanja i razvoja Podravke.

Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Podravke d.d.

PODRAVKA NA DANIMA HRVATSKOG TURIZMA U RUSIJI

Zahvaljujući velikoj važnosti ruskog tržišta za Hrvatsku, ali i Podravku te neprekidnog rasta potencijala, u Moskvi su održani Dani hrvatskog turizma u Ruskoj Federaciji. Sve veći broj ruskih turista svake godine posjeti Hrvatsku zbog čega se odlučilo napraviti iskorak i organizirati veliki poslovni događaj na kojem je sudjelovala i Podravka.

S ciljem proširenja postojeće, i uspostave novih suradnji s ruskim turističkim sektorom, a sve kako bi se povećao turistički promet, u centru Moskve okupili su se vodeći ljudi iz hrvatskog i ruskog turizma.

Važnost događaja potvrđuje predstavljanje više od 30 hrvatskih tvrtki i organizacija, više od 140 ruskih partnera te dolazak veleposlanika država članica EU, koji ujedno čini i priznanje Hrvatske kao top europske turističke destinacije.

PODRAVKA SE PREDSTAVILA NA NAJVEĆEM KINESKOM SAJMU UVOZNIH PROIZVODA

Kinesko tržište je tržište velikog potencijala, no i veoma izazovno tržište. Najveći kineski sajam uvoznih proizvoda u Šangaju jedan je od najboljih načina za ulazak na kinesko tržište. To je mjesto na kojem se upoznaje (potencijalne) lokalne i nacionalne klijente, prezentira im se vlastite proizvode i inicira uspostava suradnje. Podravka se predstavljala u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom, a svoju podršku u sajamskom nastupu pružio je i lokalni komercijalni partner Podravke, tvrtka Pura Shanghai.

PODRAVKIN NACIONALNI RESTORAN NA SAJMU ZELENI TJEDAN 2020. U BERLINU

Hrvatska je bila zemlja partner jednog od najznačajnijih svjetskih sajmova poljoprivrede i prehrambene industrije "Zeleni tjedan 2020". koji se od 17. do 26. siječnja 2020. održao u Berlinu, a Podravka, kao vodeća domaća prehrambena kompanija, aktivno je sudjelovala u aktivnostima predstavljanja Hrvatske.

Uz izlaganje i predstavljanje širokog asortimana svojih proizvoda, Podravka je na sajmu sudjelovala i kao promotor hrvatske kuhinje organizacijom nacionalnog restorana s ponudom tradicionalnih hrvatskih jela, koji je prvog dana sajma obišao i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u pratnji Marina Pucara, predsjednika Uprave Podravke i Luke Burilovića, predsjednika Nadzornog odbora Podravke i predsjednika Hrvatske gospodarske komore, te suradnika.

Na sajmu je sudjelovalo čak 1800 izlagača iz 60 država svijeta koji su predstavljali više od 100.000 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

NOVI PODRAVKINI BREND AMBASADORI

Čokolino i Vegeta dobili su u 2020. godini nove brend ambasadore. U kampanji za Čokolino, koji je hrana za sve generacije, prvi se put pojavio Tonči Huljić, novi Čokolino brend ambasador čija je poznata i zarazna melodija prerađena za potrebe novog spota.

Komičar Ivan Šarić postao je nova zvijezda Vegeta kampanje za jednostavno, brzo i fino jelo te ujedno i novi Vegeta brend ambasador čija jela uspijevaju uz pomoć samo jedne žlice Vegete.

"HRVATSKA KAKVU TREBAMO" U ŠTAGLJU

Još jedna uspješna poslovna konferencija "Hrvatska kakvu trebamo" održana je u suradnji Podravke i Večernjeg lista. Ovo je treća godina zaredom da se konferencija održala u Podravkinim prostorima, ovaj put u novoobnovljenom Štaglju, restoranu u sklopu Podravkinog rekreacijskog centra. Ovogodišnjoj konferenciji u Koprivnici, na temu ekonomske politike i konkurentnosti, prisustvovali su premijer Andrej Plenković, ministri Zdravko Marić, Tomislav Ćorić i Oleg Butković, predsjednik Uprave Podravke i HUP – a Marin Pucar, kao i vodeći ljudi najvećih hrvatskih kompanija te stručnjaci iz ekonomskog područja.

RENOVACIJA PODRAVKINOG REKREACIJSKOG CENTRA

Tijekom 2020. napravljena je obnova Podravkinog rekreacijskog centra. Dosadašnja velika terasa restorana Štagelj natkrivena je posebnim panelima koji su za lijepih dana otvoreni i propuštaju zrak, dok se u slučaju kiše zatvaraju i ne propuštaju vodu. Napravljeno je i novo dječje igralište s prepoznatljivim likovima medvjedića Lina, njegove prijateljice Lade, morža Šime i Kvikija, a prostor je obogaćen i sjenicama koje osiguravaju privatnost gostiju.

PODRAVKA ČETVRTU GODINU ZAREDOM NA GULFOODU U DUBAIJU

Brojni potrošači širom svijeta prepoznali su Podravkinu kvalitetu i tradiciju pa tako Podravka uspješno posluje i u MENA regiji. Ponovnim predstavljanjem potrošačima na Gulfoodu, jednoj od najvećih i najznačajnijih specijaliziranih izložbi prehrambene industrije na Bliskom istoku s preko 4200 izlagača, Podravkin je štand imalo priliku posjetiti preko 98.000 posjetitelja.

Podravka već godinama posluje na tržištu Bliskog istoka te se omiljeni hrvatski brendovi i proizvodi mogu naći na policama najvećih trgovinskih lanaca u UAE, Kataru, Omanu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Turskoj, Jordanu, Egiptu. Podravka je ugostila i distributere iz MENAT regije, s kojima ima uspješnu suradnju te je Gulfood bio odlična prilika za sastanke u vezi budućeg tržišnog nastupa.

PODRAVKA I HRVATSKA POŠTA OMOGUĆILE ONLINE NARUDŽBU PAKETA PODRAVKINIH PROIZVODA UZ BESPLATNU DOSTAVU

Kako bi hrvatskim građanima olakšale svakodnevicu uslijed epidemije SARS-CoV-2 virusa i doprinijele da što manje izlaze iz svojih domova, dvije značajne hrvatske tvrtke, Podravka i Hrvatska pošta, udružile su snage i omogućile online narudžbu paketa Podravkinih prehrambenih proizvoda, uz besplatnu dostavu. Posebno pripremljeni paketi po cijeni od 300, 500 i 800 kuna sastoje se od proizvoda koji se najčešće koriste u kućanstvima, a pojedinačne cijene proizvoda najniže su redovne cijene na tržištu.

DODJELA NAGRADA "OPG ZLATA VRIJEDAN"

U prostoru novoobnovljenog restorana Štagelj održana je svečanost dodjele nagrade "OPG Zlata vrijedan". Uz prisustvo predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i ministrice poljoprivrede Marije Vučković i suradnika najboljim domaćim proizvođačima, vlasnicima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava dodijeljene su zaslužene nagrade Večernjeg lista i Hrvatske televizije, pod Podravkinim pokroviteljstvom.

PODRAVKA NA NACIONALNOJ IZLOŽBI INOVACIJA

U sklopu projekta Promocija poduzetništva pokrenuta je inicijativa "Inoviraj – profitiraj" u sklopu koje je održana Nacionalna izložba inovacija. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, izložba je imala za cilj predstaviti hrvatske tvrtke s inovativnim proizvodima i rješenjima koja su ponuđena i prihvaćena na domaćem i stranim tržištima te tamo nižu uspjehe.

Među izlagačima je bila i Podravka sa svojim inovativnim proizvodima. Predstavljeni su tako proizvodi iz svakog poslovnog programa koji su odgovarali opisu inovativnog proizvoda, bilo da se radi o recepturi ili načinu proizvodnje. Posjetiteljima je predstavljen Vegeta Natur koncept kroz Vegetu Natur dodatak jelima u tekućem i krutom obliku te Vegeta Natur juhe. Poslovni program Podravka hrana predstavljen je kroz ljuti i blagi ajvar te nove povrtne namaze, dok se Riba predstavila s novim delikates sardinama. Promocija gluten – free linije proizvoda obuhvatila je Lino žitarice, Dolcela mješavine za slastice te Žito Crispy krekere. Uz to, predstavljena je Lino Lada, a PP Mesni proizvodi, jela i namazi izložio je Majstor kobasice te paštete.

"ZAPAMTITE HRVATSKU PO NJENIM OKUSIMA"

Turistička sezona 2020. godine ostat će zapamćena po mnogočemu, posebice kao izazovna. U jeku pandemije osmišljeni su novi načini kako se prilagoditi novonastaloj situaciji, pa tako i po pitanju prijevoza iz države u državu. Zahvaljujući suradnji RegioJeta s HŽ Putničkim prijevozom, Slovenskim željeznicama i mađarskom kompanijom Continental Railway Solution, mnogobrojni turisti iz Češke i Slovačke imali su priliku stići do hrvatske obale i iskoristiti godišnji odmor na Jadranu.

Kako bi im ljetovanje ostalo u sjećanju, ponajprije po gastronomiji, Podravka je za sve koji putuju vlakom iz Rijeke u smjeru Praga osigurala dvojezične letke na češkom i slovačkom,

s prigodnim poklonom – Podravka ajvarom pakiranom u obliku srca. Uz to, na lecima za češke goste nalazio se i kupon koji im je omogućio popust prilikom online kupovine Podravkinih proizvoda na web shopu.

Digitalne inovacije 4

Zbog utjecaja pandemije na sve segmente života i poslovanja, 2020. godina bila je vrlo izazovna, ali i iznimno bitna za digitalizaciju općenito pa tako i digitalnu komunikaciju Podravke d.d.. U vrlo kratkom vremenu sve se promijenilo, od konzumacije medija do načina rada. Digitalni kanali postali su još važniji u komunikaciji s potrošačima, borba za korisničkom pažnjom postala je daleko veći izazov negoli u predpandemijsko vrijeme, konkurencija su postali svi.

Ponašanje kupaca i potrošača također se značajno promijenilo uz vrlo važnu činjenicu da su, više nego prije, kuhali kod kuće. U iznimno kratkom periodu digitalna komunikacija se prilagodila svim ovim promjenama. U prvim redovima tako se našla Coolinarika, čija je popularnost iskorištena za hvalevrijednu inicijativu – Coolinarika #ostanidoma stranicu, kao brzi odgovor na lockdown. Stranica je sadržavala sve potrebno (jednostavne recepte i praktične ideje za kuhanje, s lako dobavljivim namirnicama) za korisnike, a s ciljem da to vrijeme provedu što kvalitetnije, zdravije i pozitivnije. Aktivacija Pošiljka sa srcem, uz suradnju s e – commerce platformom Žuti klik, omogućila je korisnicima da za sebe, svoju obitelj ili prijatelje kupe neki od već ponuđenih paketa s Podravkinim proizvodima. Kreirana je i posebna web stranica Doma sam i kuham s provjerenim i pouzdanim receptima s neizostavnom Vegetom. Podravka Ugostiteljstvo prilagodilo je svoje poslovanje na način da se orijentira na dostavu i preuzimanje narudžbi van objekta, a presudnu ulogu pritom imalo je online oglašavanje, s ciljem širenja svijesti kod potrošača i generiranja prodaje. Pored toga, komunikacija na društvenim mrežama je prilagođena potrošačima na način da je korisna, relevantna i da nudi originalan sadržaj.

65 podravka d.d. | godišnje izvješće 2020.

Tijekom 2020. realizirano je 48 online kampanja. Kampanjom "Gdje su stali naši djedovi počinjemo mi" povećan je interes poljoprivrednika za suradnju s Podravkom, što potvrđuju brojni upiti u vezi otkupa, ali i komentari podrške i pohvale za ovu kampanju. Rezultat kampanje podizanje je nacionalne svijesti o odgovornosti Podravke u kontekstu domaće proizvodnje, a osigurana je i visoka prepoznatljivost i pamtljivost. Ukupno je kampanjom dosegnuto više od 800.000 korisnika.

Najuspješnijom digitalnom kampanjom pokazalo se obilježavanje 60 godina Vegete, što je potvrdila i struka, i to MIXX nagradom u kategoriji Cross Media Integration Campaign.

Prvi put u oglašavanju digitalnih kampanja korištena je i društvena mreža TikTok, s ciljem približavanja mlađoj ciljnoj skupini i prezentiranja sadržaja na zabavan i njima zanimljiv način. U tome su se, uz pomoć poznatih influencera, okušali Vegeta, Dolcela, Kviki i Lino. No, Vegeta nije stala na tome. U kampanji Vegeta 100% originalna s Ivanom Šarićem, korišten je Instagram AR filter.

Tijekom godine razvijeno je ili redizajnirano novih 17 web stranica. Ističe se projekt Meat&More, zamišljen kao svojevrsni hedonistički lifestyle magazin, mjesto gdje će korisnici moći dobiti kvalitetan sadržaj o temama usko vezanim uz mesne proizvode, zanimljivim za gurmane i one koji će to tek postati.

Coolinarika, Podravka Hrvatska i Lino, kao i u 2019. drže prva tri mjesta u kategoriji robe široke potrošnje (FMCG) na Facebooku Hrvatske. Facebook stranica Coolinarike ujedno se nalazi na trećem mjestu ljestvice svih brendova na Facebooku u Hrvatskoj. Riječ je o uspjehu potvrđenom prema istraživanju globalne tvrtke za analizu društvenih medija Socialbakers.

Značajan okret prema digitalnim kanalima, tijekom pandemije, rezultirao je činjenicom da su društvene mreže također doživjele dodatni push.

COOLINARIKA

Coolinarika i dalje dokazuje svoj značaj sa 195.000 dosad objavljenih recepata, te 207.000 registriranih korisnika. Sadržaji Coolinarikine web stranice u 2020. godini pregledani su više od 336 milijuna puta, a najveća je inovacija u 2020. godini projekt izmjene Coolinarike na kojem se čitavu godinu predano radilo. Nova Coolinarika osmišljena je kao glavno mjesto za sve prehrambene potrebe korisnika, te kao PWA (progresivna web aplikacija) gdje se sve događa unutar jednog korisničkog sučelja, uz jednako iskustvo na svim platformama i uređajima kako bi korištenje stranice bilo još brže, povezanije, jednostavnije i ugodnije.

U srcu nove Coolinarike nalazi se machine learning algoritam Taste Machine, razvijen posebno za nju. To je "nevidljivi" algoritam koji za svakog posjetitelja stvara okusni profil na temelju aktivnosti (čita recepte, dodaje ih u favorite, tagira, komentira, …) nudeći korisniku personalizirani sadržaj. Također, nova Coolinarika stvara dodatne vrijednosti za Podravku kroz razumijevanje ponašanja potrošača i prehrambenih trendova, te ovako osuvremenjena služi kao odlična imidž i medijska platforma.

Na Facebooku i Instagramu Coolinarike u 2020. fokus je bio na povećanju udjela građana Hrvatske u dosegu te pomlađivanje publike i urbanizacija sadržaja. Facebook stranica Coolinarike broji 645.000 pratitelja s godišnjim plaćenim dosegom od 1,86 milijuna jedinstvenih korisnika, dok je doseg hrvatske publike porastao s 530.000 u 2019. na 900.000 u 2020., odnosno za 69,1 %. Broj korisnika koji prate Instagram Coolinarike porastao je za gotovo 10 %, te sada iznosi 201.000 uz godišnji plaćeni doseg od 2 milijuna korisnika. U 2020. godini građani Hrvatske čine 42 % dosegnute publike te se taj broj udvostručio u odnosu na 2019. godinu.

Coolinarika Viber Public Chat postao je Community, što je rezultiralo porastom ukupne količine reakcija na sadržaj za čak 640,12 % (sa 17.852 u 2019. godini na 132.127 u 2020.) Veliki porast bilježi i ukupna količina pregleda sadržaja, čak 1.097,31 % (s 204.725 u 2019. na 2.451.186 u 2020.), uz porast stope angažmana s 8,03 % na 58,07 %.

Coolinarika YouTube kanal u 2020. godini prikupio je 4.083 novih pretplatnika, što znači da ukupna brojka premašuje 16.600 pretplatnika (36 % više u odnosu na 2019.). Sadržaj kanala pregledan je gotovo milijun puta.

PODRAVKA HRVATSKA

Facebook stranica Podravka Hrvatska aktivno komunicira sa svojom publikom o Podravkinim novim proizvodima, nagradama i postignućima te aktualnim temama, a svojim je objavama dosegnula gotovo milijun ljudi. Broj fanova stranice prelazi 200.000 te je u prošloj godini prikupljeno čak 20.000 novih. Instagram stranicu Podravka Hrvatska prati 19.835 korisnika, a objavama je dosegnuto preko 890.000 ljudi. S obzirom na preko pola milijuna reakcija (like, share i komentar) na obje stranice, možemo zaključiti da se publici svidio sadržaj koji im se nudio.

Sadržaji YT kanala Podravka Hrvatska u 2020. pregledani su ukupno 11 milijuna puta, a najgledaniji video bio je za proizvod Lino Ladu (724.307 pregleda).

11 mil. pregleda

Facebook stranice Lino i Lino Baby u 2020. godini fokusirale su se na doseg, što je rezultiralo i sjajnim brojkama. Tako je Lino stranica dosegnula 1.210.384 korisnika više nego godinu prije, dok je na Lino Baby stranici ta brojka iznosila 1.275.900. Porast je to od 21,03 % na Linu, odnosno čak 50,10 % na Lino Babyju. Također, Lino Instagram profil nastavio je rasti i ukupan broj pratitelja u odnosu na 2019. godinu povećao za 3.000, odnosno rast od 37,05 %, dosegnuvši pritom 1.182.735 korisnika.

Veliki korak učinjen je u kontekstu kampanje za Lino kalendar. Na mnogobrojne potrošačke upite ovaj put je odgovarao bot pomoću kojeg su potrošači sami mogli pratiti status svojih pošiljaka. Rezultati su bili najvidljiviji na Linovim Facebook i Instagram profilima, na kojima je broj upita u odnosu na godinu ranije pao za nevjerojatnih 91 %. Stiglo ih je samo 354, dok je broj u 2019. iznosio 3.900. Potrošači su preko Lino web stranice status svojih pošiljaka provjerili više od 12.500 puta.

68 podravka d.d. | godišnje izvješće 2020.

1.000.000 godišnji doseg korisnika

200.000

pratitelja

KVIKI

Kviki Facebook profil na kraju 2020. imao je 28.174 pratitelja, dok je objavama na Facebooku dosegnut broj od 927.000 korisnika. Instagram Kviki profil broji 2.135 pratitelja, a u 2020. godini dosegnuo je više od milijun korisnika. Prosječan mjesečni doseg bio je 491.583 jedinstvenih korisnika, što je uvećanje za 120,59 % u odnosu na prethodnu godinu. Također, Kviki je, kao višegodišnji partner Reboota i ljubitelj gaming svijeta, sudjelovao na Reboot Online Games Weeku, gdje je bio zvijezda među zvijezdama. Kvikijev show uživo je kroz sedam dana pratilo više od 10.000 gledatelja.

DOLCELA

Zlato polje Hrvatska i Šumi Hrvatska Facebook profili pokrenuti su krajem 2019. godine, a tijekom prve pune godine postojanja svojim su objavama dosegnuli 669.272, odnosno 551.525 korisnika.

Višegodišnji Podravka.io projekt nastavljen je razvojem softverskog rješenja sustava za upravljanjem sadržajima koji se povezuje s Podravka.io projektom. Prva faza ovog projekta podrazumijeva spajanje nove Coolinarike na Podravka.io sustav za upravljanjem sadržajima.

1.000.000 godišnji doseg korisnika

2.135 pratitelja

Nagrade i priznanja 5

PODRAVKI PONOVNO MNOŠTVO ODLIČJA SUPERIOR TASTE AWARD – NAJPRESTIŽNIJE SVJETSKE NAGRADE U SEGMENTU PREHRANE

Podravka je i 2020. godine zabilježila veliki uspjeh na međunarodnom ocjenjivanju kvalitete Superior Taste Award, najcjenjenije nagrade u segmentu prehrane u svijetu, za kvalitetu i okus svojih proizvoda. Od 2008. godine, otkada sudjeluje na ovom velikom natjecanju, Podravkini su se proizvodi okitili s čak 135 nagrada Superior Taste Award.

Zvijezda među dobitnicima je Lino Lada Gold s tri STA zvjezdice i kristalnom nagradom za tri uzastopne nagrađivane godine.

Također, s dvije zlatne zvjezdice okitili su se Vegeta Natur specijal Azijska jela, Vegeta Natur specijal Meksička jela, Vegeta Natur, Eva delikates sardine s ružmarinom i morskom soli, Salut – sol sa smanjenom količinom natrija te Vatroslava – trajna ljuta kobasica. Uz njih, s jednom zlatnom zvjezdicom nagrađeni su Vegeta Natur tekući dodatak, Eva delikates sardine s crnim maslinama, Blaženka – trajna blaga kobasica, Vinka – trajna kobasica s vinom i Jeger – polutrajna blaga kobasica.

PODRAVKA PROGLAŠENA NAJBOLJOM DOMAĆOM TVRTKOM PREMA ISTRAŽIVANJIMA IPSOSA I LIDERA

Nakon istraživanja provedenog od strane agencije Ipsos, gdje su građani Podravku proglasili najboljom domaćom tvrtkom, iste je rezultate polučilo i istraživanje Lidera. Naime, poslovni tjednik Lider napravio je anketu među svojim čitateljima gdje je traženo da se izjasne koji su to, po njima, top brendovi s kojima bi željeli provesti život, koji su ti bez kojih se ne može. U anketu su bili uključeni svi svjetski brendovi pa je tako Podravka zasjela na drugo mjesto, odmah nakon Applea. Ako izuzmemo strane brendove, onda je Podravka proglašena domaćim brendom broj 1 bez kojeg se ne može. U prilog važnosti Podravke, i prepoznatljivosti od strane potrošača, govori i to da više od četvrtine ispitanika smatra prehrambenu industriju najvažnijom, čemu su zasigurno pridonijeli Podravkini dosadašnji napori u osiguravanju proizvoda na policama i društveno odgovorno poslovanje.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 9. travnja do 5. svibnja na uzorku od 474 ispitanika i uključivalo je strane i domaće brendove koji dolaze iz 700 poslovnih grupa i 250 korporativnih brendova. Dobiveni rezultati još su jedan pokazatelj važnosti domaće prehrambene industrije i prepoznavanje iste od strane potrošača.

LINO LADA SLADOLED OSVOJIO ZLATNU KOŠARICU ZA NAJBOLJI PROIZVOD

Lino Lada sladoled, nastao u suradnji Podravke i Leda, osvojio je Zlatnu košaricu za najbolji proizvod u 2019. godini, prestižnu godišnju nagradu koju dodjeljuje magazin Ja TRGOVAC.

U kategoriji u kojoj je tradicionalno najveći broj prijavljenih i jakoj konkurenciji vrhunskih domaćih proizvoda, Lino Lada sladoled osvojio je stručni žiri svojim

jedinstvenim okusom i inovativnošću. Zlatna košarica novo je veliko priznanje za Lino Lada sladoled koji je 2019. godine na svjetskom natjecanju International Ice Cream Consortium u Švedskoj proglašen najboljim na svijetu.

"Zlatna košarica za proizvod godine potvrdila je da smo, zajedno s našim partnerom Ledom, prepoznali potencijal širenja asortimana Lino Lada kremnih namaza u nove inovativne kategorije kao što su impulsni sladoledi. U proteklom periodu Lino Lada sladoled ostvario je iznimne rezultate te oduševio potrošače na domaćem i svjetskom tržištu. Lino Lada brend ovime se ponovno dokazuje kao omiljeni kremni namaz, a osvajanje Zlatne košarice za proizvod godine drugu godinu zaredom, dodatna je potvrda kvalitete i inovativnosti Podravkinih proizvoda",

71 podravka d.d. | godišnje izvješće 2020. istaknula je Vesna Višnić, Podravkina direktorica Poslovnog programa Dječja hrana, slastice i snack.

PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVKE MARIN PUCAR IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA

Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar je na sjednici Vijeća članova Hrvatske udruge poslodavaca izabran na mjesto predsjednika HUP – a. Izabran je među tri kandidata u dva kruga u koja je u oba sakupio veći broj glasova od preostalih kandidata.

PODRAVKA NAGRAĐENA ZA TRANSPARENTNOST I DOBRE ODNOSE S INVESTITORIMA

Na konferenciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova održanoj u listopadu u Rovinju, Podravka se okitila drugom nagradom Poslovnog dnevnika za najbolje odnose s investitorima. Već 11. godinu zaredom Poslovni dnevnik, u suradnji sa Zagrebačkom burzom, dodjeljuje ovu vrijednu nagradu čiji je cilj pronaći i istaknuti kompanije s transparentnim poslovanjem.

KAMPANJA VEGETA 60 GODINA OSVOJILA MIXX NAGRADU

MIXX natjecanje ima za cilj dodijeliti nagrade najboljim digitalnim kampanjama i digitalnim alatima/platformama u području tržišnih komunikacija. Vegeta je pobjednica u kategoriji Cross Media Integration Campaign za MIXX nagradu s projektom Vegeta 60 godina.

U povodu 60. obljetnice Vegete, kreiran je sustav grafičkih elemenata koji je korisnicima omogućio da sami dizajniraju vlastitu etiketu svog omiljenog proizvoda – Vegete. Pristigle dizajnirane etikete Vegete, njih više od 32.000, otisnute su i tako dizajnirani proizvodi plasirani su na police trgovina. Potrošači su mogli pronaći pakiranje Vegete sa svojom kreacijom etikete, a najboljih 60 dizajniranih etiketa dodatno je nagrađeno.

Osim Vegete, finalist u kategoriji Cross Media Integration Campaign za nagradu MIXX bila je i Podravka s originalnim sortama paprika Podravka i Slavonka.

ŽENE ODABRALE VEGETU I PODRAVKU KAO OMILJENE BRENDOVE

I 2020. godine Podravkini su proizvodi osvojili Woman's Choice Award, nagradu portala miss7, najjačeg ženskog brenda u Hrvatskoj. Nakon što je uspostavljen prošle godine, Woman's Choice Award pokazao se kao potreba te je nastavljena dodjela nagrada, doduše, u izmijenjenim okolnostima – bez dobitnika i uzvanika.

Pobjednici u pojedinim kategorijama su oni brendovi koji su najviše puta naznačeni kao omiljeni kod ispitanica, a u kategoriji omiljenih dodataka jelima to je Vegeta, dok je, kao omiljena juha, slijedi brend Podravka.

Woman's Choice Award je nagrada koju dodjeljuju čitateljice portala miss7: sudjelovanjem u istraživanju portala, čitateljice otkrivaju svoje potrošačke navike i svoje omiljene brendove u raznim segmentima – od odjeće, obuće, kozmetike, sportskog brenda, preko hrane i pića, do automobila, banke, kartice, mobitela, najdražeg šoping centra i lanca trgovina.

Kreativnu marketinšku kampanju za Čokolino, s Tončijem Huljićem u glavnoj ulozi, zamijetilo je čak 84 posto ljudi u Hrvatskoj, čime je gotovo dvostruko nadmašila prosjek sličnih kampanja i postala jedna od najzamjećenijih kampanja koje su do sada mjerene, pokazalo je istraživanje agencije Ipsos. Time je potvrđeno da je kampanja koja je od prvoga dana emitiranja izazvala brojne reakcije, u konačnici ostvarila izniman uspjeh i pozicionirala se u svim tržišnim segmentima.

Hrabar odabir kreativnog marketinškog pristupa i suradnja s jednim od najplodnijih hrvatskih skladatelja Tončijem Huljićem, rezultirala je uspješnim pozicioniranjem brenda. Upravo je novog promotora, koji u TV spotu okuplja sve generacije jedne obitelji oko obroka koji spaja velike i male, čak 70 posto ispitanika ocijenilo kao sjajnu poveznicu s brendom Čokolino, dok je gotovo polovica ispitanika kampanju opisala jedinstvenom, drugačijom i ugodnom za gledanje.

Uz jačanje pozicije jednog od najpopularnijih domaćih brendova, istraživanje koje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku ispitanika potvrdilo je da je popularni Čokolino dominantno omiljeni brend kojega čak 78 posto ispitanika smatra najpozitivnijim u odnosu na sve ostale brendove dostupne na tržištu, dok ga istodobno odabire gotovo polovica, 47 posto ispitanih potrošača.

Istraživanje i razvoj 6

OTVOREN NOVI LABORATORIJ ZA NAPREDNA SENZORSKA I KULINARSKA ISTRAŽIVANJA PROF. ZLATA BARTL

Tijekom dvogodišnjeg perioda (2018. – 2019.) završena je rekonstrukcija i opremanje prostora Laboratorija (u sastavu službe Nutricionizam i senzorika) i digitalizacija procesa senzorskih ispitivanja. U odnosu na stari Laboratorij iz 1990 – ih godina, novim Laboratorijem je kapacitet senzorskih ispitivanja i degustacije povećan za 30 %, a za kulinarska istraživanja više od 90 %. Laboratorij je projektiran po originalnim zamislima zaposlenika sektora Istraživanje i razvoj, te na svojih 100 m2 površine, pruža cjelovitu podršku razvoju novih proizvoda: od izrade kulinarskih prototipova, degustacija, implicitnih i eksplicitnih senzorskih ispitivanja, ispitivanja s fokus grupama potrošača, do snimanja filmova (videa) za online (live streaming) i offline gledanje, snimanja fotografija visoke razlučivosti i food styling.

Svečano otvorenje novog Laboratorija održano je 21. veljače 2020., na dan kada je prije 100 godina rođena izumiteljica proizvoda Vegete prof. Zlata Bartl pa je tom prigodom u znak zahvale i sjećanja, Laboratorij nazvan njenim imenom: Laboratorij za napredna senzorska i kulinarska istraživanja prof. Zlata Bartl.

Osim otvorenja i razgledavanja Laboratorija, degustacije 3D ispisane hrane, događaj je obilježen stručnim panelom pod nazivom "Zalogaj budućnost – personalizirana proizvodnja hrane za globalno tržište'' u kojem su sudjelovali dr.sc. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković; prof.dr.sc. Irena Colić Barić, pročelnica Laboratorija za znanost o prehrani Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Zlatko Horvat, profesionalni kuhar i dr.sc. Jasmina Ranilović, direktorica Istraživanja i razvoja. Događaj je otvorio predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, a nazočili su mu djelatnici Podravke, Uprave i Nadzornog odbora, predstavnici akademske zajednice, istraživačkih laboratorija i medija.

Dana 17. veljače 2020. Istraživanje i razvoj samostalno je prijavilo istraživačko – razvojni projekt pod nazivom "Razvoj inovativnih proizvoda od nusproizvoda tijekom prerade povrća" na otvoreni Poziv "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II", KK.01.2.1.02., za dodjelu bespovratnih sredstava, u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" 2014. – 2020., Prioritetna os 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija.

Nakon administrativne provjere, ocjene kvalitete i prihvatljivih troškova, 8. rujna 2020. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH je donijelo odluku o financiranju projekta bespovratnim sredstvima u iznosu od 3.055.545,56 HRK koja sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, na ukupnu vrijednost projekta od 6.899.956,33 HRK.

Tijekom dvogodišnjeg razdoblja provedbe (2020. – 2022.), ciljevi projekta su istražiti inovativni, tehnološko učinkovit proces odvajanja nutritivno vrijednog biootpada industrijske prerade povrća Podravkine Tvornice Kalnik u Varaždinu, za razvoj novih i inovativnih prehrambenih proizvoda. Dodatno će se istražiti potencijal proizvodnje bioplina iz svih otpadnih tokova proizvodnje. Očekivani rezultati projekta su stvaranje novog znanja i povećavanje Podravkine nematerijalne imovine kroz patente i nove brendove, povećavanje efikasnosti proizvodnog procesa kroz komercijalizaciju inovativnih proizvoda i izrada stručno evaluiranih dokaza koji bi trebali osigurati nastavak dugoročno – strateških smjernica kompanije za kružno gospodarstvo i energetsku samodostatnost njezinih proizvodnji.

Ideja za projekt nastala je u Podravkinom sektoru Istraživanje i razvoj na osnovi višegodišnjih preliminarnih istraživanja te predstavlja prvi istraživački projekt koji se će se sufinancirati iz fondova EU.

Osim službe Korporativnog razvoja proizvoda, u projekt su uključene i druge službe unutar sektora Istraživanje i razvoj (Nutricionizam i senzorika, Kontrola kvalitete, Regulatorni poslovi), ali i izvan sektora (Nabava, Računovodstvo, Korporativni marketing i komunikacije, Projektiranje, Kontroling, Pravni poslovi) te vanjski suradnici i konzultanti.

ONLINE EDUKACIJE I KONFERENCIJE

Sektor održava tradicionalni program dijeljenja znanja među zaposlenicima pod nazivom "Razmijenimo znanja i informacije", u periodu duljem od 10 godina. Do početka pandemije, kroz formu sastanaka (uglavnom četiri puta godišnje), izabrani predavači prezentirali su informacije vezane uz konferencije, znanstvene skupove ili službena putovanja VSS djelatnicima Istraživanja i razvoja.

Tijekom 2020. unatoč svim okolnostima ova aktivnost nije zaustavljena, već naprotiv. Pojavile su se mogućnosti participacije u tzv. webinarima (online konferencije, web seminari) u kojima je dijeljenje znanja većinom bilo besplatno. Radnici sektora su participirali prema interesu te su prisustvovali na ukupno 43 webinara i/ili online konferencija s visokom prosječnom ocjenom zadovoljstva sadržajem (4,5).

Održane su i zapažene interno organizirane online prezentacije službe Regulatorni poslovi, dr.sc. Nade Knežević za širi krug zaposlenika Podravke pod geslom "Zakoni u fokusu", gdje je obrađen regulatorni aspekt hrane za vegetarijance, prijevara vezanih za hranu, stavljanje na tržište proizvoda iz organskog uzgoja i začinsko i ljekovito bilje.

ISTRAŽIVAČKO – RAZVOJNI PROJEKTI ZA RAZVOJ INOVATIVNIH PROIZVODA ZA POSLOVNE PROGRAME ("GO WEST" PROJEKTI)

Premda u otežanim okolnostima rada, nastavile su se aktivnosti razvoja inovativnih proizvoda. Radilo se na projektu reformulacije ribljih pašteta i razvoju novih veganskih proizvoda za PP Meso.

Za tri projekta industrijskog i eksperimentalnog razvoja novih začinskih mješavina za PP Kulinarstvo (1) i inovativnih "to – go" proizvoda za PP Dječja hrana, slastice i snack (2), Podravki je na temelju Zakona o državnoj potpori za istraživačko – razvojne projekte (NN br. 64/2018), Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH dodijelilo status korisnika potpore. Taj status Podravki omogućava korištenje porezne olakšice, koja se ostvaruje kao pravo na dodatno umanjenje osnovice poreza na dobit odnosno poreza na dohodak, na temelju aktivnosti i troškova tih projekata, što će financijski biti vidljivo u narednim godinama (2021. – 2023.).

Osim navedenog, provodile su se istraživačko – razvojne aktivnosti izrade senzorskog profila Čokolina i 3D ispisane hrane.

Za interne korisnike poluindustrijskog laboratorija (namijenjen razvojnim probama), provodile su se edukacije i demonstracije o korištenju novih poluindustrijskih uređaja od strane djelatnika Korporativni razvoj proizvoda.

ZNANSTVENO – STRUČNA AKTIVNOST

Kao i prethodnih godina, nastavljeno je publiciranje radova u časopisima visokog faktora odjeka (engl. impact factor). Osobito se izdvajaju radovi pod nazivom "Podravka and Slavonka Varieties of Pepper Seeds (Capsicum annum L.) as a New Source of Highly Nutritional Edible Oil" (časopis Foods 2020, 9(9), 1262, pp. 1 – 21) i "Physico – chemical properties, spreadability and consumer acceptance of low – sodium cream cheese" (časopis Mljekarstvo 70(1), pp. 13 – 27), koji su nastali kao rezultati Podravkinih projekata u suradnji s akademskom zajednicom.

Stručnjaci iz Istraživanja i razvoja pozivani su kao predavači, panelisti na online konferencijama (Digital Takeover, OpenInnoTrain).

Tijekom 2020. godine od strane ovlaštenih certifikacijskih kuća i organizacija provedeni su auditi integriranog sustava upravljanja prema nekoliko međunarodnih standarda.

Obuhvaćene su sve organizacijske cjeline i procesi Podravke koje sudjeluju u lancu proizvodnje sigurne hrane – "od polja do stola": Nabava→ Logistika→ Kontrola kvalitete→ Razvoj→ Marketing→ Proizvodnja→ Održavanje→ Ljudski potencijali→ Prodaja→ i ostali.

Auditima je potvrđena sukladnost sa sljedećim međunarodnim standardima:

R.B.	STANDARD		LOKACIJE	OVLAŠTENO TIJELO
1	ISO 9001:2015	1.	Podravka d.d. (sve lokacije u RH)	Certifikacijska kuća SGS
2	HACCP prema Codex Alimentariusu	1.	Podravka d.d. (sve lokacije u RH)	Certifikacijska kuća SGS
3	IFS Food, Version 6.1 International Featured Standards – Food	1. 2. 3.	Centrala Podravka d.d. , Koprivnica Tvornica juha i Vegete, Koprivnica Tvornica Dječje hrane i kremnih namaza, Koprivnica Proizvodnja Danica, Koprivnica Proizvodnja Polugotova i gotova jela, Koprivnica Tvornica Kalnik, Varaždin Tvornica Povrće, Umag	Certifikacijska kuća SGS
4	BRC, Issue 8 (British Retail Consortium) Global Standard for Food Safety	1.	Centrala Podravka d.d. Koprivnica Tvornica juha i Vegete, Koprivnica Tvornica Dječje hrane i kremnih namaza, Koprivnica	Certifikacijska kuća SGS

R.B.	STANDARD	LOKACIJE	OVLAŠTENO TIJELO
5	HALAL	1. Proizvodnja Danica, Koprivnica 2. Tvornica juha i Vegete, Koprivnica*	Centar za certificiranje Halal kvalitete
		3. Tvornica Dječje hrane i kremnih namaza, Koprivnica*
		4. Tvornica Kalnik, Varaždin
		5. Tvornica voća, Koprivnica
		6. Tvornica Koktel peciva, Koprivnica*	*Emirates Authority For Standardization
		7. Podravska klet, Koprivnica	& Metrology
6	KOSHER	1. Tvornica Kalnik, Varaždin	Rabin Kotel Da – Don
		2. Tvornica juha i Vegete, Koprivnica
		3. Tvornica voća, Koprivnica
		4. Tvornica Koktel peciva, Koprivnica
		5. Mlin, Koprivnica
7	BIO	1. Podravka d.d., Koprivnica	Austria Bio Garantie
		› ekološki čaj
		› ekološka krupica
		› ekološka riža
		› ekološke kaše › ekološke pahuljice
		› ekološke sjemenke
		› ekološki proizvodi od rajčice
		› ekološka Vegeta
		› Bio zobene pahuljice merc blage 500 g
		› Bio riža vakum 800 g
		› Bio biozone kaša proso 500 g
		› Bio zobene pahuljice merc 500 g
		› Bio palenta 450 g
		› Bio biozone heljda 500 g
8	AOECS Gluten free	1. Tvornica Koktel peciva, Koprivnica	Certifikacijska kuća SGS
9	EUROPEAN VEGAN	1. Tvornica Kalnik, Varaždin	Udruga Prijatelji životinja
		2. Tvornica Koktel peciva, Koprivnica
		3. Tvornica juha i Vegete, Koprivnica
10	RSPO Supply Chain Certification Standard	1. Tvornica juha i Vegete, Koprivnica	Certifikacijska kuća SGS

R.B.	STANDARD		LOKACIJE	OVLAŠTENO TIJELO
11	ISO 27001:2013	1.	Podravka d.d.	Certifikacijska kuća SGS
12	ISO 45001:2018	1.	Podravka d.d., Koprivnica Tvornica juha i Vegete, Koprivnica	Certifikacijska kuća SGS

U odnosu na prethodne godine tijekom 2020. došlo je do sljedećih promjena:

• EUROPEAN VEGAN certifikacija proizvoda iz kategorije Vegete
• BIO certifikacija proizvoda proširenje asortimana
• ISO 27001:2013 certifikacija Sustava upravljanja informacijskom sigurnošću (ISO/IEC 27001:2013) prema kojem se kompanija opredjeljuje na kontinuirano poboljšanje zaštite informacijskog sustava čime se osigurava kontinuitet poslovanja kompanije
• ISO 45001:2018 certifikacija Sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti pri radu prema normi ISO 45001:2018 na korporativnoj razini te za Tvornicu juha i Vegete, koji ujedno predstavlja i temelj za daljnji razvoj i implementaciju sustava u druge organizacijske cjeline.

Novi proizvodi 8

POSLOVNI PROGRAM KULINARSTVO

1. godina je za Poslovni program Kulinarstvo bila godina fokusiranja na jačanje pozicija u svim kategorijama i brendovima te su sva lansiranja novih proizvoda pratila potrebe potrošača i trgovaca na ciljanim tržištima. Istovremeno, vodilo se računa o uklapanju u novonastalu situaciju promijenjenih navika potrošnje, koja je bila prisutna tijekom cijele godine.

Prepoznati projekt Vegete Natur, pokrenut u prethodnom razdoblju, nastavljen je i u 2020. godini. Trend prirodnosti, dobio je tijekom 2020. godine i dodatnu dimenziju, budući da je briga za vlastito zdravlje i imunitet kod potrošača postala najvažniji prioritet. Tijekom 2020. godine asortiman je proširen tekućim dodatkom jelima u Adria regiji i Centralnoj Europi te ciljanim artiklima specijalnih dodataka jelima na tržištu Poljske, Rusije i Adria regije. Vegeta Natur predstavlja koncept širenja portfelja pod brendom Vegeta u različite kategorije, tako da će Poslovni program Kulinarstvo, slijedeći koncept Vegete Natur, i u budućnosti donositi brojne inovacije te kontinuirano komunicirati s potrošačima na svim ključnim tržištima.

Iako je projekt Vegete Natur ključan za daljnju evoluciju brenda, u PP Kulinarstvu kontinuirano se radi i na učvršćivanju pozicija Vegete original. Na tom je tragu odrađen veliki projekt na tržištu Rumunjske, koji uključuje promjenu tipa pakiranja na Vegeti original, koja je sada na policama prisutna u samostojećoj vrećici s mogućnošću zatvaranja. Uz promjenu pakiranja, odrađena je i modernizacija dizajna za sve proizvode iz plave linije Vegete. Sve promjene pratila su istraživanja potrošača te su usklađene s očekivanjima koja oni imaju od brenda Vegeta. U isto vrijeme, na drugom kraju svijeta, inoviran je asortiman tekućih bujona te su potrošačima na tržištu Australije ponuđeni Vegeta plant based tekući bujoni, nastali na tragu rastućeg trenda plant base prehrane koji raste, kako u Australiji, tako sve više i u Europi.

Unutar kategorije začina, sa svrhom jačanja pozicija u Sloveniji te dokazivanja snage brenda koju Maestro nosi već više od 30 godina, proširen je asortiman proizvoda s linijama grill i internacionalnih proizvoda. Ovime se potrošačima daje prilika da se iskušaju i u pripremi jela koja su ponešto drugačija i nova, a sve u udobnosti vlastitog doma. Na tržištu Hrvatske, pod brendom Vegeta Maestro lansirani su proizvodi za pripremu kobasica, čime se olakšava tradicionalna priprema kobasica karakteristična za jesenski period godine.

Potrošačima na tržištima Adria regije ponuđeni su i novi proizvodi u kategoriji juha te su tijekom 2020. godine lansirane dječje juhe Vanzemljac. Radi se o proizvodima koji su nutritivno balansirani kako bi zadovoljili i zahtjevni segment majki, koje za svoju djecu traže samo kvalitetne i ukusne proizvode. Istovremeno, živahnim i vedrim dizajnom približeni su djeci te je u njih ugrađen element sakupljanja naljepnica, što je izuzetno bitno današnjim najmlađim potrošačima.

Inovacije su odrađene i u jednoj od najklasičnijih kategorija proizvoda unutar PP Kulinarstva, kategorije bujona. Asortiman bujona obogaćen je juhama u kocki ikonskog dizajna, koji se naslanjaju na lider proizvode iz kategorije juha – "Pijevca i Kravicu". Na ovaj način, proizvodi su se uklopili u trend povratka provjerenim brendovima, koji se javio već početkom godine. Ponudom proizvoda u provjerenoj kvaliteti, poznatom dizajnu te atraktivnoj cijeni, potrošačima se daje doza sigurnosti u nesigurnim vremenima.

U pripremama za veće promjene koje će uslijediti na brendu Fant u 2021. godini, tijekom 2020. godine uvedeni su novi proizvodi internacionalne linije te je sada uz Fant lako putovati u Meksiko ili Kinu. Fant je ovime započeo novi ciklus inovacija, kojim će tijekom cijele 2021. godine oduševljavati svoje potrošače na Adria regiji.

Podravka je unazad nekoliko godina znatno proširila asortiman Dehidrirane dječje hrane koji je dopunjen i novim proizvodima u kategoriji Dječjeg snacka. Novi Lino Moj prvi flips mrkvica – bez glutena, dobrodošao je novitet u sferi bezglutenskih grickalica. Ovaj hrskav i lako topiv zdravi snack pripremljen je od fine kukuruzne krupice i mrkve, ne sadrži sol te je bez dodanog šećera. Dolazi u obliku medvjedića pa je djeci zanimljiv i rado će sami posegnuti za njim.

Čokolino je žitarični obrok obožavan već generacijama među potrošačima svih uzrasta, a sada su tu i novi okusi: Čokolino bez glutena i Čokolino Protein Power.

Čokolino bez glutena ukusna je kašica na bazi rižinih pahuljica i čokolade u kojoj mogu uživati podjednako djeca i odrasli koji su intolerantni na gluten. Čokolino Protein Power predstavlja lagan i potpuno nutritivno izbalansiran gotov proteinski žitarični obrok. Kombinacija je neodoljivog Čokolino okusa, whey proteina, zobi i riže, bogat magnezijem i vitaminima. Namijenjen je svima koji se rekreativno bave sportom ili bilo kojom pojačanom fizičkom aktivnošću te su u potrazi za ukusnim i praktičnim proizvodom koji sadrži proteine.

Bezglutenska prehrana kod djece posljednjih je godina sve raširenija, no ponekad se takvog načina prehrane nije lako pridržavati. Zato je Lino, prateći trendove prehrane, asortiman žitarica za djecu obogatio novim bezglutenskim žitaricama: Lino Choco caramel flakes i Lino Honey rings.

Lino Choco caramel flakes su ekstrudirane žitarice sjajnog okusa karamele i čokolade, a najmlađe će oduševiti i zabavni i slasni Lino Honey rings, ekstrudirane žitarice u obliku prstena s okusom meda. Sastoje se od riže, kukuruza i kvinoje te sadrže vitamine B skupine i vitamin C, izvor su željeza i kalcija, a dolaze u pakiranju od 225 g.

Nakon osvajanja Crystal Taste Award nagrade, asortiman Lino Lade Gold obogaćen je blagdanskim pakiranjem u staklenki 900 g u četiri različite boje s četiri lijepe prigodne poruke koje su potakle potrošače da poklone izvrstan proizvod svojim najdražima.

Krajem godine, kao odgovor glavnom konkurentu, na tržištima Adria regije lansirano je zimski dizajnirano pakiranje najprodavanijeg okusa Lino Lada duo 1 kg za ključne kupce.

Osim velikim izborom okusa u kategoriji kremnih namaza, Lino Lada brend jača prepoznatljivost širenjem u komplementarnim konditorskim kategorijama, a najveći uspjeh doživio je u kategoriji sladoleda nakon što je 2019. lansiran Lino Lada duo impulsni sladoled na štapiću. Iste godine osvojio je status najboljeg sladoleda na svijetu, a 2020. okrunjen Zlatnom košaricom. Radi odlične reakcije potrošača, širenje Lino Lada brenda u kategoriji sladoleda nastavilo se 2020. lansiranjem Lino Lada Quatro obiteljskog sladoleda.

Dolcela je u 2020. redizajnom ambalaže promijenila svoj izgled te postala modernija i privlačnija svojim potrošačima. U smjeru inovativnosti i modernosti te praćenja trendova u slastičarstvu, lansirani su novi proizvodi. U kategoriji pripomoći za pečenje lansiran je Dolcela Vinski kamen prašak za pecivo 18 g, sve traženiji proizvodi za pripremu dizanih tijesta i Dolcela Kvasac 7 g stick. Također, dopunjen je asortiman aromatiziranih šećera s dva nova okusa, Dolcela Menta šećer 10 g i Dolcela Naranča šećer 10 g.

U kategoriji mješavina za kolače novost je Dolcela Trilece & preljev mliječna karamela 384 g koja svoje porijeklo vuče iz Latinske Amerike i slovi kao "najsočniji kolač na svijetu".

Asortiman Dolcela Cake2go proširen je novim okusom Dolcela Brownies Kokos 175 g. Kako bi potrošači mogli uživati u Dolcela Cake2go bilo kad i bilo gdje, lansirana su jedinična pakiranja Dolcela Brownies 50 g i Dolcela Brownies Kokos 50 g.

Tijekom 2020. godine Kviki brend odlučio je proširiti paletu slatkih proizvoda. Nakon što je potrošače prije dvije godine upoznao s neodoljivih pet okusa Kviki Choco #LOLsa, sada im je ponudio nešto novo, neodoljivo – raj za nepce.

Kviki Choco #LOLs Gin tonic – odlično zaokružena aroma gina i limuna s neodoljivom crnom čokoladom te Kviki Choco #LOLs Rum kokos s originalnom aromom ruma i kombinacijom kokosa, omotano u ukusnu bijelu čokoladu. Ovi proizvodi ne sadrže alkohol, tako da se u njima može uživati do mile volje! Osim novih okusa lansirano je i novo – veće pakiranje već postojećeg proizvoda Kviki choco #LOLs čokolada, u tzv. Party pakiranju.

POSLOVNI PROGRAM PODRAVKA HRANA

Specifičnost 2020. godine odrazila se i u sve većem povratku potrošača u vlastite kuhinje te ponovno započetoj potrazi za novim okusima, kreacijama i interpretacijama domaće kuhinje. Kako bi istraživanje okusa bilo što uzbudljivije, Podravka je lansirala asortiman umaka na bazi rajčice. Radi se o asortimanu od pet proizvoda koji su prirodan nastavak uspješne priče razvoja proizvoda na bazi rajčice prethodnih godina, ali ovaj put interpretiran na sasvim novi način. Ovi proizvodi savršeno spajaju lakoću upotrebe, prirodnost sastojaka te vrhunski okus.

Priprema kruha kod kuće nikad nije bila lakša. Na tržište su lansirane i nove mješavine brašna za pripremu kruha, Zobeni kruh sa sjemenkama i Kruh od 5 vrsta žitarica, uz koje baš svatko može postati vrhunski pekar.

Lidersku poziciju na tržištu senfa u Hrvatskoj, Podravka učvršćuje s dva nova gourmet senfa, Podravka GOLD senfom i DIJON od cijelih zrnaca gorušice. To je prvi korak prema daljnjem razvoju senfova u gourmet pravcu.

POSLOVNI PROGRAM RIBA

U kategoriji konzervirane ribe tijekom 2020. godine započeo je proces lansiranja proizvoda u novoj redizajniranoj ambalaži. Prvi proizvodi koji su na policama doživjeli osvježenje su sardine. Novi dizajn limenke uključuje osvježeni logotip s maskotom morža te ukupni vizualni dojam uz naglašavanje porijekla JADRANSKE SARDINE u nazivu proizvoda. Moderna tehnika tiska s metalik efektom omogućuje dojam kao da je Eva upravo izronila iz morskih dubina. Dodatni razlikovni element za lakše snalaženje i navigaciju unutar asortimana je karakterističan obrub limenke i vinjeta za oznaku pojedinog okusa. U svakoj konzervi i dalje su zadržane sve dobrobiti sardina, omega – 3 masne kiseline, kalcij, proteini i vitamin D.

Eva kao omiljeni brend u percepciji potrošača u kategoriji ribljih proizvoda u regiji, uz već prepoznatu kvalitetu, svoje potrošače kontinuirano iznenađuje i novim, inovativnim proizvodima. Zbog toga je pripremljena linija delikates proizvoda u kojoj su prvoklasni komadi ribe obogaćeni namirnicama koje ih dodatno oplemenjuju. Eva skuša fileti sa sušenom rajčicom sadrže filete prvoklasne skuše i slatke sušene rajčice. Izuzetan okus i prirodan izvor vrijednih omega – 3 masnih kiselina zaštitni su znak Eva skuša fileta. A kad ih obogatimo sušenim rajčicama, koje su same po sebi delicija, dobili smo vrlo ukusan proizvod s dodanom vrijednošću jer sušena rajčica ima sačuvane sve nutritivne vrijednosti rajčice u svježem obliku.

Kad se povežu komadi Eva tune i Podravkin blagi ajvar od pečene paprike, dobije se delikatesa u pravom smislu, Eva tuna s Ajvarom koja dolazi u dvije varijante, s blagim ili za ljubitelje intenzivnih okusa, ljutim ajvarom. Bilo da se koristi samostalno u sendviču, na brusketi, ili kod izrade umaka za tjesteninu, rezultat je prava poslastica i savršena harmonija novog okusa.

Uz ove proizvode iz delikates linije, i standardni asortiman obogaćen je novim proizvodima u ukusnom umaku, Eva skuša a la provencale i Eva tuna a la provencale. Zbog raznolikog povrća od kojeg je načinjen te bijelog vina, provencale umak Eva skuši ili tuni daje još veću sočnost te blagu dozu pikantnosti, a bogatstvo povrća svaku konzervu čini nutritivno bogatim obrokom.

2020. godina bila je uspješna i za standardni asortiman Poslovnog programa Riba. Ostvaren je iskorak na novo tržište Ukrajine, ali i neka od tradicionalnih tržišta Adria regije bilježila su značajan rast prodajnih rezultata. Uz to i u 2020. godini potvrđena je kvaliteta Eva proizvoda, Eva delikates jadranska sardina s crnim maslinama i Eva delikates jadranska sardina s ružmarinom i morskom soli nagrađene su dvjema zvjezdicama Superior Taste Award u Bruxellesu.

POSLOVNI PROGRAM MESNI PROIZVODI, JELA I NAMAZI

1. godina je za Poslovni program Meso bila godina fokusiranja na jačanje tržišne pozicije, jačanje bruto marže kroz optimizaciju portfelja i pomlađivanje kategorija kroz razvoj novih proizvoda i redizajn.

Unutar kategorije pašteta snažan fokus stavljen je na novu liniju Podravka pilećih pašteta nove generacije: Pileća pašteta classic, Pileća jetrena pašteta, Pileća pikant pašteta, Pileća pašteta s vrhnjem i Pileća pašteta s ajvarom. Trend kvalitetne i prirodne prehrane u 2020. godini je dobio dodatnu dimenziju, što je Podravka paštetama nove generacije dalo dodatan push i pobudilo pojačan interes kod potrošača. Ove paštete odlikuju se izuzetnom kvalitetom sastojaka – pripremljene su od čistog pilećeg mesa, 100 % file i zabatak, sljubljene s finim začinima i dodacima kao što su jetrica, ajvar, vrhnje, bogate su proteinima i što je vrlo važno za naglasiti, ne sadrže konzervanse, palmino ulje, ni pojačivače okusa. U Hrvatskoj prepoznatljivu crvenu liniju nove generacije Podravka pašteta nadopunjavaju i dvije Podravka mesne paštete: Čajna i Jetrena pašteta, dok je za ino tržišta linija šira za još dva dodatna proizvoda: Juneća pašteta i Pileća pašteta halal. Radi proširenja ponude, polovicom 2020. godine Podravka Pileća pašteta i Podravka Pikant pašteta lansirane su i kao family pack na hrvatskom tržištu.

U cilju modernizacije i privlačenja mlađe ciljne skupine potrošača u kategoriji Podravka gotovih jela, tijekom 2020. godine fokus je bio na inovacijama i pripremi redizajna kategorije te unaprjeđenja receptura u skladu s trendom upotrebe prirodnih sastojaka i naglaska na funkcionalnim benefitima proizvoda.

U kobasičarskom asortimanu u 2020. godini pod brendom Majstor lansirana su četiri nova, premium grill proizvoda – grill kobasice: Pepica, Zdenka, Grofica i Špinatka. Novi grill proizvodi pod brendom MAJSTOR napravljeni su od visokog udjela najkvalitetnijeg goveđeg i svinjskog mesa i finih začina, prema provjerenim recepturama vrhunskog majstora kobasičarskog zanata. Pepica je jedinstvenog pikantnog okusa koji će zadovoljiti sve mesoljupce koji traže upečatljiviji okus. Neodoljivo sočna Zdenka se predstavlja u kombinaciji s nadaleko poznatim Zdenka sirom. Zbog svoje kremaste teksture naprosto se topi u ustima. Grofica je kobasica koja osvaja na prvi zagriz. Gurmanska delicija s finim začinima i udjelom mesa od 87 %, bogata proteinima, bez glutena i u prirodnom ovitku garantira kvalitetu zaokruženog okusa. Špinatka je vrhunska grill kobasica s dodatkom špinata koja pruža snagu kroz cijeli dan. Izdvaja se karakterističnom zelenkastom bojom, bogatstvom proteina i prirodnim ovitkom za prvoklasno svinjsko meso. Novi grill asortiman bio je osnovni dio krovne Podravkine grill kampanje "Bez puno drila do sočnog grilla". Potvrda kvalitete MAJSTOR trajnih kobasica obilježena je osvajanjem Superior taste award nagrade za 2020. godinu za Vatroslavu, Blaženku i Vinku.

Odnosi sa zaposlenicima 9

Glavni izvor konkurentske prednosti kompanije je ljudski kapital te su zaposlenici, njihova sigurnost, potrebe, motivacija, zadovoljstvo i zaštita bili prioritet menadžmentu i tijekom 2020. godine.

Pridajući veliku važnost odgovornom i etički utemeljenom ponašanju u poslovanju, u svim svojim poslovnim odnosima kompanija poštuje načela etike te djeluje u skladu s načelima odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti i kvalitete.

Prema poslovnim partnerima, zaposlenicima i cjelokupnom društvenom i poslovnom okruženju postupa u dobroj vjeri, poštujući dobre poslovne običaje. Svakodnevno omogućujemo ravnopravnost zaposlenika, prihvaćajući njihovu različitost, pružajući im jednaku mogućnost zaposlenja, napredovanja, obrazovanja i nagrađivanja.

Djelovanje ovih načela i politika definirano je Kodeksom etike u poslovanju Grupe Podravka i Pravilnikom o zaštiti dostojanstva radnika.

U funkciji postizanja strateških ciljeva Društva maksimalno su korištena znanja, vještine i sposobnosti zaposlenika.

Uprava kompanije odobrila je i podržala realizaciju brojnih programa obrazovanja i usavršavanja zaposlenika kako bi im omogućila stjecanje relevantnih poslovnih znanja te daljnji razvoj i nadogradnju potrebnih vještina.

Poseban fokus stavljen je na specifične edukativne programe kojima se značajno podigla svijest o korporativnoj i informacijskoj sigurnosti.

Iako se i inače znatna pažnja polaže na zaštitu zdravlja zaposlenika, u doba pandemije SARS-CoV-2 virusa posebno je došla do izražaja važnost međusektorske suradnje, pravovremenog izvještavanja i educiranja u ovom segmentu.

U izazovnim vremenima digitalna transformacija kompanije omogućila je nesmetani nastavak provođenja edukacijskih programa, a u određenim poslovnim segmentima okrenulo se vlastitim izvorima znanja i kompetencija te dijeljenju istih.

Tijekom 2020. godine u Podravki d.d. zaposleno je 45 radnika na neodređeno vrijeme, od čega je 12 pripravnika te je zaposleno još sedam pripravnika na određeno vrijeme.

Tijekom godine 98 radnika zaposlenih na određeno vrijeme zasnovalo je radni odnos na neodređeno vrijeme, uključujući i devet radnika koji su zasnovali radni odnos na neodređeno vrijeme sa statusom pripravnika.

Zbog nastale epidemije SARS-CoV-2 virusa i u svrhu očuvanja zdravlja radnika, gdje god je to priroda poslova dozvoljavala, radnici su svoje poslove i radne zadatke obavljali od kuće. Za sve dane rada od kuće isplaćena im je naknada režijskih troškova u skladu s Odlukom Uprave, a imali su i pravo na subvencioniranu prehranu, kao i ostali radnici.

Radnici koji zbog nastalih okolnosti nisu bili angažirani na svojim redovnim poslovima puno radno vrijeme, određeni broj dana tijekom 2020. bili su angažirani na proizvodno – logističkim poslovima na kojima je tijekom godine bila prisutna pojačana potreba za radnicima.

Podravka je tijekom godine u nekoliko navrata nagrađivala svoje zaposlenika i tako iskazala zahvalnost za njihov doprinos i angažman za ostvarenje rezultata poslovanja u izuzetno zahtjevnim i izazovnim uvjetima poslovanja uslijed pandemije SARS-CoV-2 virusa.

Zaposlenici u proizvodno – logističkim cjelinama te direktno povezanim službama nagrađeni su s 1.000 kuna neto za rad u tri smjene u ožujku s obzirom na tada povećane potrebe tržišta za Podravkinim proizvodima. U srpnju je isplaćena dodatna nagrada svim zaposlenicima u iznosu od 1.000 kuna neto. Jednokratna nagrada u iznosu od 1.000 kuna isplaćena je i u studenom na osnovi ostvarenih rezultata poslovanja za prvih devet mjeseci te dodatna nagrada radnicima za ostvarene rezultate poslovanja u prvih jedanaest mjeseci u iznosu od 1.500 kuna.

Radnicima je u skladu s Kolektivnim ugovorom Grupe Podravka bila isplaćena uskrsnica, regres za godišnji odmor do visine maksimalnog neoporezivog iznosa od 3.000 kuna neto i božićni dar za djecu do 15. godine života u iznosu od 600 kuna. U prosincu je u povodu božićnih blagdana isplaćen dodatak u iznosu od 1.500 kuna.

Podravka se i 2020. godine sjetila svojih umirovljenika. Premda zbog nepovoljne epidemiološke situacije nije bilo moguće organizirati tradicionalni susret umirovljenika i radnika Podravke, svim je umirovljenicima i radnicima koji su navršili jubilarnih 30, 35 i 40 godina radnog staža u Podravki, dostavljen paket Podravkinih proizvoda čime se željela iskazati zahvalnost dugogodišnjim, ali i bivšim zaposlenicima. Umirovljenicima je dostavljen i božićni paket u prosincu.

Aktivnosti u području zaštite okoliša 10

Podravka d.d., kao društveno odgovorna kompanija, kontinuirano razvija i poboljšava procese, proizvode i usluge s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. Temelj svih aktivnosti iz područja zaštite okoliša je Politika zaštite okoliša čiju okosnicu čine smjernice za stalno poboljšanje i smanjivanje svih vrsta onečišćenja. Provedbom Politike zaštite okoliša kompanija nastoji odgovorno upravljati svim resursima.

G O S P O DA R E N J E O T PA D O M

Podravka postupa s otpadom sukladno zakonskim propisima poštujući hijerarhiju postupanja s otpadom i prateći svjetski trend u gospodarenju otpadom koji se oslanja na kružno gospodarstvo.

U 2020. godini ukupno je proizvedeno 4.173,74 tona otpada (od toga 327,34 tone komunalnog otpada.)

U usporedbi s rezultatima za 2019. godinu došlo je do povećanja količine proizvedenog neopasnog otpada u Podravki d.d.

Do povećanja nastalog otpada u 2020. godini došlo je zbog proizvedene veće količine pepela iz kotlovnice na drvnu sječku na lokaciji industrijska zona Danica, Koprivnica uslijed rada povećanim kapacitetom u odnosu na 2019. godinu te zbog povećanja proizvodnje.

U 2020. godini smanjena je i količina proizvedenog opasnog otpada u odnosu na 2019. godinu. Jedna od poduzetih aktivnosti koja je doprinijela smanjenju opasnog otpada je i uvođenje ekološke metode u Laboratoriju za kontrolu kvalitete, čime se generira manje opasnog otpada.

U 2020. godini nastavljeno je unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom efikasnijim razvrstavanjem otpada što je rezultiralo smanjenjem proizvedenog komunalnog otpada za 13 % u odnosu na 2019. godinu. Na smanjenje komunalnog otpada utjecaj je imala i pojava pandemije uzrokovane bolešću COVID – 19 te uvođenja rada od kuće za dio zaposlenika s ciljem zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenika.

Sav proizvedeni otpad predan je uz prateću dokumentaciju ovlaštenim sakupljačima otpada koji posjeduju važeće dozvole za gospodarenje otpadom, poštujući odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Podaci o ukupnim količinama i vrstama otpada te načinu zbrinjavanja za sve lokacije Podravke d.d. predaju se u bazu podataka Registar onečišćenja okoliša (ROO) koju vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

G O S P O DA R E N J E OTPADNIM VODAMA

Pročišćavanje i predpročišćavanje otpadnih voda Podravke d.d., analitička ispitivanja od strane ovlaštenih laboratorija uzoraka otpadnih voda (uzetih s kontrolnih okana) i njihova učestalost, provode se prema važećim zakonskim propisima i vodopravnim dozvolama za ispuštanje otpadnih voda za svaku lokaciju.

Podaci o ukupnim količinama ispuštene otpadne vode i rezultatima mjerenja onečišćujućih tvari za sve lokacije Podravke d.d. predaju se u bazu podataka Registar onečišćenja okoliša (ROO) koju vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

E N E R G E T S K A U Č I N KOV I T O S T

U 2020. odrađeno je niz aktivnosti s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kompanije. Osim zamjene postojeće rasvjete LED rasvjetom u Laboratoriju za kontrolu kvalitete i na postrojenju za obradu otpadnih voda, izvršeno je niz aktivnosti i investicijskih ulaganja u proizvodnim pogonima Tvornice dječje hrane i kremnih namaza, Tvornice Danica, Tvornice juha i Vegete te Tvornice Kalnik s ciljem smanjenja utroška električne energije i vode te smanjenja rasipanja toplinske energije.

P R I D R Ž AVA N J E P R O P I S A

U cilju pravovremenog informiranja zaposlenika o obvezama koje proizlaze iz zakona i propisa iz područja zaštite okoliša, sustavno se prate zakonske izmjene iz područja zaštite okoliša. Sve obveze koje proizlaze iz važećih zakona i propisa iz područja zaštite okoliša, implementiraju se u postojeće interne sustave upravljanja okolišem.

INSPEKCIJSKI NADZORI

Podravka kao društveno odgovorna kompanija provodi sve propisane aktivnosti u skladu s važećim nacionalnim i međunarodnim zakonskim odredbama iz područja zaštite okoliša te prema međunarodnim standardima i smjernicama.

Praćenjem zakonskih regulativa te kontinuiranim vođenjem brige o zaštiti okoliša, tijekom 2020. godine nisu zabilježene nepravilnosti vezane uz nepridržavanje zakona i propisa vezanih uz zaštitu okoliša, a sukladno tome nije bilo ni novčanih, odnosno nenovčanih sankcija.

Klima i klimatske promjene 11

IZ PERSPEKTIVE SEKTORA POLJOPRIVREDA U 2020.

KLIMA SE MIJENJA

Od sredine 1990 – ih, klimatske promjene uzrokovale su negativne ekonomske učinke kroz porast temperature zraka, sve veću učestalost dugih sušnih razdoblja i učestaliju pojavnost opasno ekstremnih vremenskih pojava, osobito u poljoprivrednoj proizvodnji.

Klimatski rizici u bliskoj budućnosti imat će najveće posljedice na sektor poljoprivrede jer su klimatske varijacije danas dosegle razinu kada su spremne započeti utjecati na svjetsku opskrbu hranom (na količinu, kvalitetu i lokacije hrane koja se proizvodi), stoga se pojavljuje sve jača potreba za brzim prilagođavanjem u sektoru poljoprivrede.

Prehrambene kompanije, pa tako i Podravka, sve se teže mogu oslanjati na nesigurne izvore primarne sirovine – povrća, voća i žitarica jer se, zbog ekstremnih klimatskih uvjeta posljednjih godina, ne može proizvesti dostatne količine kvalitetne sirovine u okruženju koje bi bile zdravstveno ispravne i cjenovno pristupačne.

Podravka, koja uveliko ovisi o primarnim sirovinama, više od 30 godina kontinuirano prati i analizira najbitnije klimatske pokazatelje klimatskih promjena (temperature zraka, tla, količine i raspored padalina, intenzitet sunčevog zračenja, relativnu vlažnost zraka i tla) te klimatološkim analizama dolazi do spoznaje koliko se klima na ovom podneblju značajno promijenila u proteklih 30 – ak godina.

Trendovi – pokazatelji klimatskih promjena od 2000. do 2019. koji se nastavljaju i u 2020. godini:

• uočen je trend smanjenja godišnje količine oborina za 7 %
• uočen je trend smanjenja srednjih mjesečnih količina oborina u vegetacijskom razdoblju (travanj 8 %, svibanj 5 %, lipanj 25 %, srpanj 15 %, kolovoz 13 %), ali i u jesenskim mjesecima: listopad 4 %, studeni 22 %, prosinac 17 %.

Mjere prilagodbe koje je poduzela Podravka – sektor Poljoprivreda:

• instaliranje sistema navodnjavanja na nekim proizvodnim površinama (s ciljem povećanja navodnjavanih površina u skoroj budućnosti)
• izgradnja sistema odvodnje viškova oborinske vode s ugroženih proizvodnih površina (s ciljem povećanja dreniranih površina u skoroj budućnosti).
• uočen je trend porasta srednje godišnje temperature zraka (za 1,5 °C)

• uočen je trend povećanja srednjih mjesečnih temperatura zraka u vegetacijskom razdoblju (travanj za 1,9 °C, svibanj za 1,5 °C, lipanj za 2,2 °C, srpanj za 1,7 °C, kolovoz za 1,8 °C), ali i u jesenskim mjesecima: listopad za 1,3 °C i studeni za 2,6 °C
• uočen je trend povećanja stupnja ugroženosti od toplinskog stresa za poljoprivredne kulture (takvi vremenski uvjeti zaustavljaju fiziološke procese u poljoprivrednim kulturama te smanjuju njihovu kvalitetu i prinose) za 40 %
• uočen je trend povećanja broja sušnih razdoblja (različitih dužina) tijekom godine.

Mjere prilagodbe koje je poduzela Podravka – sektor Poljoprivreda:

• Istraživanjima, uz agrometeorološke i klimatološke analize sortnim se pokusima i selekcijom odabiru najperspektivnije, najotpornije i najtolerantnije sorte povrća i ratarskih kultura na novonastale vremenske uvjete izazvane klimatskim promjenama, a s ciljem kako bi se Podravki permanentno osiguravala kvalitetna primarna sirovina, a proizvođače u njihovim regijama učinilo konkurentnijima na tržištu i omogućilo im se dugoročnije planiranje proizvodnje (paprike, graha, graška, cikle, mrkve, krastavaca, rajčice, pšenice…).
• Uz odabir novih sorti koje su tolerantne na promijenjene klimatske uvjete (npr. na ekstremne uvjete toplinskog stresa, ranije kretanje vegetacije, iznadprosječno tople jeseni i zime) stručnjaci iz sektora Poljoprivrede savjetuju proizvođače o novim odgovarajućim agrotehničkim mjerama koje su prilagođene novonastalim uvjetima nametnutih klimatskim promjenama, stavljajući im na raspolaganje agrometeorološke prognoze i klimatološke parametre radi pravovremene intervencije u usjevima (prognoze rokova sjetve, žetve, zaštite…) 7%
• uočen je trend povećanja broja i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja (olujnih vjetrova, izrazito pljuskovitih oborina, pojave tuče, pojave proljetnog mraza). SMANJENJE GODIŠNJE KOLIČINE OBORINA

Nepredvidive vremenske prilike uzrokovane klimatskim promjenama (suše i poplave) odražavaju se i na obrazac pojavnosti plijesni – producenata mikotoksina te porast izbijanja različitih bolesti porijeklom iz hrane. Oni bi mogli postati češći kontaminanti hrane u ovom podneblju nego li je to bilo do sada, što može značajno povećati rizik za zdravlje. Stoga Podravkini stručnjaci pomno prate sve procese proizvodnje primarnih sirovina te njihovo skladištenje i preradu. 7% SMANJENJE GODIŠNJE 40% PORAST POVEĆANJA STUPNJA UGROŽENOSTI OD

TOPLINSKOG STRESA

TEMPERATURE ZRAKA

KOLIČINE OBORINA

1,5%

40%

PORAST POVEĆANJA STUPNJA UGROŽENOSTI OD TOPLINSKOG STRESA

PORAST SREDNJE GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA

Tvornica Kalnik u prethodnih nekoliko godina ulaže značajna sredstva u povećanje energetske efikasnosti te samim time na smanjenje emisije CO₂ u atmosferu.

U 2018. zamijenjen je stari parni kotao niske efikasnosti s novim kotlom čija je efikasnost 95 %. Prema analizama potdataka te usporedbama s novim kotlom ostvarena je ušteda plina od 11 %. Samim time je u 2020. smanjena emisija CO₂ za 334 t.

$$\begin{aligned} \text{Potrošnja plima u zoozo.} &= 1393113 \ m^3\ \text{Potrošnja plima bez ulaganja} &= \frac{1393113}{0,89} = 1565296 \ m^3\ \text{CO}_2 \text{ emisija prirodnog plina} &= 0,2 \frac{\text{kg}}{\text{kWh}}\ \text{Prosječna ogrjevna vrijednost plina} &= 9,7 \frac{\text{kWh}}{\text{m}^3}\ \text{Smanjenja emisija CO}_2 &= \frac{{1565296 - 1393113} \times 9,7 \times 0,2}{1000} = 334 \text{ ft} \end{aligned}$$

Krajem 2019. te početkom 2020. godine na krovove postojećih proizvodnih hala instalirana je sunčana elektrana ukupne priključne snage od 350 kW. Važno je napomenuti da je navedeni projekt prijavljen na Program ruralnog razvoja mjera 4.2.2. Korištenje obnovljivih izvora energije te je sufinanciran s 50 % ukupnog iznosa investicije. Sunčana elektrana (SE) je puštena u trajni pogon 13.2.2020. godine. Predviđena godišnja proizvodnja SE je 735 MWh. Ostvarena proizvodnja SE Kalnik u 2020. je 730 MWh. Proizvodnja po mjesecima te ukupna proizvodnja se nalazi u Tablici 1.

MJESEC	PREDVIĐENA PROIZVODNJA [kWh]	OSTVARENA PROIZVODNJA U 2020. [kWh]
Siječanj	21.858	0
Veljača	33.667	27.840
Ožujak	60.247	63.290
Travanj	78.868	99.980
Svibanj	94.237	91.660
Lipanj	96.790	96.280
Srpanj	101.432	102.810

Tablica 1 – Predviđena i ostvarena proizvodnja SE Kalnik u 2020. godini

MJESEC	PREDVIĐENA PROIZVODNJA [kWh]	OSTVARENA PROIZVODNJA U 2020. [kWh]
Kolovoz	90.127	97.110
Rujan	71.378	76.870
Listopad	46.165	42.980
Studeni	23.535	21.440
Prosinac	16.668	10.700
UKUPNO	734.972	730.960

EKOLOŠKI UTJECAJ SE KALNIK

Za razliku od elektrana na fosilna goriva, fotonaponske sunčane elektrane u pogonu ne ispuštaju onečišćujuće tvari u okoliš, odnosno energija koju proizvedu zamjenjuje energiju iz konvencionalnih izvora i s njim povezane onečišćujuće emisije u atmosferu. Pretpostavlja se da energija iz sunčane elektrane upravo zamjenjuje energiju iz najskupljih i za okoliš najnepovoljnijih izvora energije. Europska unija koristi određene specifične vrijednosti kao referentne vrijednosti ispuštanja onečišćujućih tvari u okoliš dok je metodologija Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nešto drugačija s drugim specifičnim vrijednostima. Na temelju spomenutih specifičnih vrijednosti Tabela 2 prikazuje ekološki utjecaj elektrane u smislu smanjenja ispuštanja onečišćujućih tvari u okoliš.

PARAMETAR –	EU METODOLOGIJA		METODOLOGIJA FZOEU
EKOLOŠKI UTJECAJ SE	SPECIFIČNA VRIJEDNOST	UKUPNO	SPECIFIČNA VRIJEDNOST	UKUPNO
Godišnje smanjenje CO₂	886 g/kWh	651.185,19 kg	376 g/kWh	276.349,47 kg
Godišnje smanjenje NOx	392 mg/kWh	288,11 kg	640 mg/kWh	470,38 kg
Godišnje smanjenje SO₂	435 mg/kWh	319,71 kg	1.070 mg/kWh	786,42 kg
Godišnje smanjenje čestica	55 mg/kWh	40,42 kg	-	-

Tablica 2 – Ekološki utjecaj elektrane na okoliš

Napomena: U tablici 2 je proračun za predviđenu proizvodnju električne energije, ali pošto je razlika između predviđene i ostvarene električne energije 4000 kWh, navedeni podaci se mogu uzeti kao relevantni.

Podravka kontinuirano razvija i poboljšava procese, proizvode i usluge s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. U 2020. godini ostvarena su poboljšanja u smanjenju negativnog utjecaja na okoliš:

• Obnovom voznog parka osobnih vozila;
• Ulaganjem u nova teretna vozila.

Cestovni promet ima veliki utjecaj na klimu i klimatske promjene te je potrebno kontinuirano ulagati u nove tehnologije kako bi se taj utjecaj smanjio. Grupa Podravka je tijekom 2020. godine investirala u obnovu osobnog i teretnog voznog parka. Nabavom i eksploatacijom novih vozila EURO VI norme ispušteno je 12,22 % manje CO₂ nego prethodne godine.

U svrhu zaštite zraka od fluoriranih stakleničkih plinova, vodi se evidencija o svim rashladnim uređajima te vrši servisiranje i kontrola propusnosti putem ovlaštenih servisera. Tijekom 2020. izvršena je redovita kontrola propusnosti kontroliranih tvari iz rashladnih uređaja.

Podravka će nastaviti kontinuirano ulagati u razvoj i poboljšanje procesa, proizvoda, usluga i daljnju obnovu voznog parka s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš.

Društveno odgovorno poslovanje 12

Potrošači, korisnici proizvoda i usluga, danas su sve osvješteniji te društveno odgovorno ponašanje tvrtki stavljaju visoko na ljestvicu kada odlučuju o tome kome će dati svoje povjerenje, čije će proizvode i usluge odabrati. Isto tako, globalni trendovi nalažu integriranje društvene odgovornosti u korporativno upravljanje i poslovne strategije tvrtki.

Podravka društvenu odgovornost promiče od samog osnutka kompanije. U više od 70 godina postojanja Podravka je odgovoran poslodavac i član zajednice u kojoj posluje, a promicanje korporativne društvene odgovornosti upravo je jedno od najvažnijih načela kompanije.

Tijekom 2020. godine Podravka je provela niz društveno odgovornih inicijativa i projekata, od kojih su mnogi zapravo samo nastavak dugogodišnje prakse, poput suradnje s Hrvatskim Crvenim križem, raznim humanitarnim udrugama, kulturno – umjetničkim projektima, sportskim klubovima, djecom i mladima, zatim projektima s ciljem očuvanja okoliša te onima koji promiču izvrsnost u raznim segmentima društva te doprinose unaprjeđenju kvalitete života u zajednici u kojoj posluju.

U kriznim vremenima ta odgovornost posebno dolazi do izražaja pa je Podravka uslijed pandemije SARS-CoV-2 virusa nastupila kao partner zajednici te je pružila pomoć potrebitima u društvu, prije svega zdravstvenim ustanovama i civilnoj zaštiti u borbi protiv SARS-CoV-2 virusa. Doniran je respirator Kliničkoj bolnici u Splitu, zatim vrijedna zaštitna oprema civilnoj zaštiti Koprivničko – križevačke županije i Gradu Koprivnici. Nadalje, Podravkin menadžment prikupio je značajna financijska sredstva koja su proslijeđena u Hrvatski Crveni križ. Potpomognut je i rad Vatrogasne zajednice Koprivnice i Županije donacijom vatrogasnog vozila i cisterne potrebitim društvima. Također, Podravka je donirala i 750 paketa prehrambenih proizvoda Stožeru civilne zaštite Koprivničko – križevačke županije, za potrebe korisnika gradskih društava Crvenog križa Koprivnice, Križevaca i Đurđevca, odnosno obiteljima slabijeg imovinskog statusa te obiteljima s više djece s tih područja. Uz to, Podravka je uredila i opremila dnevni boravak na Odjelu pedijatrije u Općoj bolnici Koprivnica te istom odjelu dodijelila donaciju novčanih sredstava za kupnju potrebne opreme. Koprivničkoj bolnici doniran je respirator i pet uređaja za terapiju visokim protokom kisika koji se koriste za liječenje najtežih oblika zatajenja pluća kod COVID – 19 bolesnika.

Na kraju godine, nakon što je Sisačko – moslavačka županija pretrpjela razoran potres, Podravka je među prvim kompanijama organizirala akciju pomoći stradalima u potresu te dostavila deset tona prehrambenih proizvoda u Topusko, Petrinju i Sisak.

ESG izvještaj 13

ESG je kratica tri osnovne grupe ciljeva koji se pokušavaju postići u sklopu inicijative održivog razvoja gospodarstva. Ciljevi su:

• Okolišni (eng. Environmental "E"),
• Društveni (eng. Social "S"),
• Korporativno upravljanje (eng. Governmental "G"),

Navedeni ciljevi se prikazuju kroz niz kriterija koji su pokazatelji učinka izdavatelja u odnosu na ekonomsko održive aktivnosti.

Kriteriji zaštite okoliša ("E") razmatraju učinke na prirodu, odnosno okoliš. Socijalni kriteriji ("S") prikazuju način upravljanja odnosima sa zaposlenicima, dobavljačima, kupcima i društvenim zajednicama s kojima se posluje. Kriteriji upravljanja društvom ("G") koncentriraju se na teme kao što su dobre upravljačke strukture izdavatelja, isplaćivanje naknada za osoblje, sustav unutarnjih kontrola, transparentnost i prava dioničara.

ESG pokazatelji za Podravku d.d. su pripremljeni korištenjem odabranih GRI Standarda ili dijelova njihovog sadržaja za izvještavanje specifičnih informacija.

Kreator GRI Standarda je Globalna inicijativa za izvještavanje (GRI), neovisna međunarodna organizacija koja pomaže poduzećima i drugim organizacijama da preuzmu odgovornost za svoje ekonomske, okolišne i društvene utjecaje.

GRI Standardi su globalno najšire korišteni standardi za izvještavanje o održivosti i predstavljaju najbolju svjetsku praksu nefinancijskog izvještavanja.

GRI Standardi stvaraju zajednički jezik za sve vrste i veličine organizacija, da na dosljedan i vjerodostojan način izvještavaju o svojim utjecajima na održivost.

Ovi Standardi pomažu organizacijama da otkriju i razumiju svoje utjecaje na način koji zadovoljava potrebe različitih skupina dionika.

Glavni ciljevi koje promiču GRI Standardi:

• Praksu javnog izvještavanja organizacija o njihovim ekonomskim, okolišnim i društvenim utjecajima,
• Utvrđivanje značajnih pozitivnih ili negativnih doprinosa organizacija cilju održivog razvoja,
• Globalnu usporedivost i kvalitetu nefinancijskih informacija o ekonomskim, okolišnim i društvenim utjecajima organizacija.

OKOLIŠNI KRITERIJI – "E"	JEDINICA	2020.
Ukupna emisija CO₂ (scope 1)	000 t	15,22
Ukupna emisija CO₂ (scope 2)	000 t	6,61
Ukupna emisija CO₂ iz drvne sječke1	000 t	10,24
Iznos kazni vezanih uz utjecaj na okoliš	mil. HRK	-
Ukupna potrošnja energije	000 MWh	124,65
Iskorištena energija iz obnovljivih izvora	000 MWh	25,86
Potrošnja električne energije	000 MWh	28,64
Utrošeni ugljen	000 t	-
Utrošeni prirodni plin	000 m3	5.964,06
Utrošena sirova nafta / dizel	000 m3	1,86
Proizvedena električna energija iz obnovljivih izvora	000 MWh	0,73
Ukupno stvoreni otpad	000 t	4,17
Reciklirani otpad	000 t	1,54
Ukupna potrošnja vode	000 m3	576,90
% recirkulirane vode	Postotak	13%
Ukupno recikulirana voda	000 m3	72,31
Politika zaštite okoliša2	DA / NE	DA

¹ Drvna sječka je CO₂ neutralno gorivo te ne ulazi u izračun ukupne emisije CO₂ (scope 1).

² https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/okolis/politika – zastite – okolisa/

DRUŠTVENI KRITERIJI – "S"	JEDINICA	2020.
Zaštita zaposlenika / politika zaštite zviždača3	DA / NE	DA
Davanje i financiranje zajednice	mil. HRK	9,0
Politika zaštite ljudskih prava3	DA / NE	DA
Politika protiv iskorištavanja rada djece3	DA / NE	DA
Politika garancije kvalitete i opoziva proizvoda4	DA / NE	DA
Politika jednakih prilika3	DA / NE	DA
Politika pravednog nagrađivanja3	DA / NE	DA
Politika poslovne etike3	DA / NE	DA
Anti korupcijska i etička politika3	DA / NE	DA
Politika upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti pri radu5	DA / NE	DA
Ukupan broj zaposlenih na 31.12.2020. godine	Broj	3.154
Broj žena u ukupno zaposlenima na 31.12.2020. godine	Broj	1.462
Prosječna dob zaposlenika na 31.12.2020. godine	Broj	46
% invalida u radnoj snazi na 31.12.2020. godine	Postotak	1,78%
Izgubljeni radni sati zbog posljedica ozljeda na radnom mjestu	Broj sati	8.488
Broj ozljeda na radu	Broj	71

³ Sadržano unutar Kodeksa etike u poslovanju Grupe Podravka, dostupno na https://www.podravka.hr/kompanija/investitori/korporativno – upravljanje/ dokumenti/

⁴ Dostupno na https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/kvaliteta – i – sigurnost – hrane/sigurnost – hrane/politika – sustava – sigurnosti – hrane – i – kvalitete/

⁵ Dostupno na https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/politika – ohs/

DRUŠTVENI KRITERIJI – "S"	JEDINICA	2020.
Stopa ozljeda na radnom mjestu sa smrtnim posljedicama	Broj ozljeda	0
Stopa ozljeda na radnom mjestu koje su rezultirale izgubljenim radnim satima6	Broj ozljeda	10,16
Stopa ozljeda na radnom mjestu koje se mogu zabilježiti6	Broj ozljeda	11,10
Stopa teških ozljeda na radnom mjestu6	Broj ozljeda	1,69
% obrtaja zaposlenika	Postotak	4,29%
% zaposlenih koji su članovi sindikata	Postotak	56,40%
Broj zaposlenih na nepuno radno vrijeme	Broj	0
Broj sezonskih zaposlenika	Broj	71
Broj zaposlenih povremeno na ugovor (revizija, konzultanti)	Broj	24
Politika edukacije i obučavanja zaposlenika	DA / NE	DA
Ukupan trošak edukacije i obuke zaposlenika	mil. HRK	1,8
Ukupan broj sati utrošenih na edukaciju i obuku	Broj sati	38.041
Ukupan broj dobavljača na 31.12.2020. godine	Broj	2.845
Ukupan broj domaćih dobavljača7	Broj	2.296
Kvartalni konferencijski pozivi s investitorima	DA / NE	NE

⁶ Izračun je na bazi punog radnog vremena 500 zaposlenika (1.000.000 radnih sati godišnje) u odnosu na ukupan broj odrađenih sati unutar promatranog razdoblja.

⁷ Dobavljači iz Hrvatske.

KRITERIJI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA – "G"	JEDINICA	2020.
Broj članova revizorskog odbora	Broj	3
Period na koji se zapošljava revizor8	Broj godina	1
Revizor iz velikih 4	DA / NE	DA
Interna revizija	DA / NE	DA
Broj članova Uprave na 31.12.2020. godine	Broj	5
Raspon godina Uprave na 31.12.2020. godine	Broj	46 – 56
Prosjek godina članova Uprave na 31.12.2020. godine	Broj	50
% žena u Upravi	Postotak	20,00%
Bivši CEO ili njegov ekvivalent u Nadzornom odboru	DA / NE	NE
Trajanje mandata predsjednika Uprave (CEO) na 31.12.2020. godine	Broj godina	3
Trajanje mandata financijskog direktora (CFO) na 31.12.2020. godine	Broj godina	3
Datum početka mandata CEO	Datum	24.02.2017.
Datum početka mandata CFO9	Datum	01.05.2017.
Prosječan mandat sadašnjih članova Nadzornog odbora na 31.12.2020. godine	Broj godina	5
Struktura Nadzornog odbora prema spolu na 31.12.2020. godine	Broj žena i broj muškaraca	4 žene, 5 muškaraca
Neovisnost Nadzornog odbora10	Postotak	88,89%
Broj izvršnih funkcija (management) na 31.12.2020. godine	Broj	52

⁸ U skladu s preporukom Revizorskog odbora, Nadzorni odbor donosi prijedlog odluke o imenovanju revizora za poslovnu godinu koja je u tijeku te ga upućuje Glavnoj skupštini na donošenje.

⁹ Uprava Podravke d.d. dobiva mandat na 5 godina.

¹⁰ Članica Nadzornog odbora je ujedno i predstavnica radnika te se ne smatra nezavisnim članom.

KRITERIJI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA – "G"	JEDINICA	2020.
Broj žena na izvršnim funkcijama (management) na 31.12.2020. godine	Broj	12
Prosječna dob osoba na izvršnim funkcijama na 31.12.2020. godine	Broj	46
Raspon godina osoba na izvršnim funkcijama na 31.12.2020. godine	Broj	35 – 65
Više klasa redovnih dionica s nejednakim glasačkim pravom	DA / NE	NE
Nejednaka glasačka prava izdanih dionica – uključujući povlaštene	DA / NE	NE
Broj pozicija u upravama koje drži CEO	Broj	0

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE

1 Rezultati poslovanja

UVODNE NAPOMENE

S obzirom na asortiman Podravke d.d., situacija uzrokovana bolešću COVID – 19 pozitivno je utjecala na kretanje prihoda od prodaje u prvom kvartalu, međutim taj utjecaj nije moguće jasno razgraničiti od utjecaja redovne potražnje za proizvodima. Negativan utjecaj na prihode od prodaje javlja se u drugom i trećem kvartalu dok je u četvrtom kvartalu ostvaren rast prihoda od prodaje. Spomenuti negativan utjecaj se prvenstveno odnosi na restriktivne mjere u travnju i svibnju (zatvaranje Gastro kanala, skraćeno radno vrijeme trgovina, ograničenje broja kupaca u trgovinama, zabrana kretanja ljudi van mjesta prebivališta, zatvaranje granica) koje su uvedene s ciljem sprečavanja širenja bolesti COVID – 19. Popuštanje uvedenih mjera krenulo je sredinom svibnja, što je bio pozitivan moment, no usprkos tome izostala je turistička predsezona u Hrvatskoj. Nadalje, turistička sezona je bila slabija u izvještajnom nego u usporednom razdoblju te je ranije završila, s obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije u Hrvatskoj sredinom kolovoza, zbog čega je izostala i turistička postsezona. Epidemiološka situacija se dodatno pogoršala u četvrtom kvartalu što je uzrokovalo uvođenje novih restriktivnih mjera u studenom. Potpuno je zatvoren Gastro kanal (Gastro kanal uključuje HoReCa kupce, institucionalne kupce, industrijske kupce i dr.) kojem su posljednja dva mjeseca u godini tradicionalno veoma značajni s aspekta prihoda, ograničen je broj kupaca po trgovinama što je smanjilo frekvenciju kupaca u trgovinama na dnevnoj bazi te su djelomično zatvorene škole i fakulteti. Sve navedeno utjecalo je na kretanje prihoda od prodaje, no efekt uvođenja restriktivnih mjera, slabe turističke sezone i ponovnog uvođenja restriktivnih mjera i pogoršanja epidemiološke situacije na prihode od prodaje nije moguće jasno procijeniti ni kvantificirati.

Podravka d.d. računa EBITDA na način da EBIT uvećava za amortizaciju i vrijednosna usklađenja dugotrajne imovine, dok normaliziranu EBITDA računa na način da normalizirani EBIT uvećava za amortizaciju. Radi transparentnosti Podravka d.d. uz izvještajne rezultate prikazuje i normalizirane rezultate poslovanja bez utjecaja stavaka koje menadžment tretira kao jednokratne. Pregled i objašnjenja vrijednosnih usklađenja dugotrajne imovine koji se koriste za izračun EBITDA, pregled i objašnjenja stavaka koje menadžment tretira kao jednokratne te pregled metodologije izračuna normaliziranog rezultata pruženi su u sekciji "Dodatne tablice za 1. – 12. 2020.".

Moguće su decimalne razlike uslijed zaokruživanja.

PROFITABILNOST PODRAVKE D.D.			NORMALIZIRANO
(u milijunima kuna)	2019.	2020.	Δ	%	2019.	2020.	Δ	%
Prihodi od prodaje	2.078,8	2.112,2	33,4	1,6%	2.078,8	2.112,2	33,4	1,6%
Bruto dobit	624,5	634,4	9,9	1,6%	624,5	634,4	9,9	1,6%
EBITDA*	229,3	267,3	38,0	16,5%	234,1	266,3	32,2	13,7%
EBIT	115,2	167,7	52,5	45,6%	136,6	167,9	31,3	22,9%
Neto dobit	145,2	193,8	48,6	33,5%	152,8	194,0	41,2	27,0%
Bruto marža	30,0%	30,0%		-1 bb	30,0%	30,0%		-1 bb
EBITDA marža	11,0%	12,7%		+162 bb	11,3%	12,6%		+135 bb
EBIT marža	5,5%	7,9%		+240 bb	6,6%	7,9%		+138 bb
Neto marža	7,0%	9,2%		+219 bb	7,3%	9,2%		+184 bb

*EBITDA je računata na način da je EBIT uvećan za amortizaciju i vrijednosna usklađenja dugotrajne imovine, normalizirana EBITDA je računata na način da je normalizirani EBIT uvećan za amortizaciju.

Podravka d.d. je u razdoblju 1. – 12. 2020. ostvarila 2.112,2 mil. kuna prihoda od prodaje, što je 33,4 mil. kuna (+1,6%) više u odnosu na usporedno razdoblje. Bruto dobit iznosila je 634,4 mil. kuna što je 9,9 mil. kuna (+1,6%) više u odnosu na usporedno razdoblje. Pritom su troškovi sadržani u prodanim proizvodima rasli 1,6%, što je rezultiralo ostvarenom bruto maržom od 30,0%. Izvještajna operativna dobit (EBIT) iznosi 167,7 mil. kuna, dok je u usporednom razdoblju iznosila 115,2 mil. kuna, što je rast od 52,5 mil. kuna (+45,6%). Negativan utjecaj na operativnu dobit dolazi od nepovoljnog kretanja tečajnih razlika po kupcima i dobavljačima (-8,8 mil. kuna u 1. – 12. 2020.; +4,6 mil. kuna u 1. – 12. 2019.), dok pozitivan utjecaj dolazi od ušteda na više troškovnih razina, primarno na troškovima marketing ulaganja te troškovima prodaje i distribucije. Izvještajna neto dobit u 1. – 12. 2020. iznosila je 193,8 mil, kuna što je 48,6 mil. kuna (+33,5%) više u odnosu na 1. – 12. 2019. Povrh prethodno navedenog, na neto dobit utjecalo je negativno kretanje tečajnih razlika po kreditima (-2,1 mil. kuna u 1. – 12. 2020; -1,0 mil. kuna u 1. – 12. 2019.), što je kompenzirano pozitivnim utjecajem viših financijskih prihoda te nižih financijskih troškova. Porezna obveza je, uslijed rasta dobiti prije poreza, viša za 20,1 mil. kuna. Normalizirana neto dobit iznosila je 194,0 mil. kuna.

Ukupna imovina Podravke d.d. na 31. prosinca 2020. iznosila je 3.056,6 mil. kuna, što je 0,5% više u odnosu na kraj 2019. godine. Na strani aktive značajnije povećanje bilježi pozicija zaliha (+19,4 mil. kuna), pozicija nekretnine, postrojenja i oprema (+10,4 mil. kuna), pozicija ulaganje u ovisna društva (+6,0 mil. kuna) te pozicija odgođena porezna imovina (+4,0 mil. kuna), dok značajno smanjenje bilježi pozicija potraživanja od kupaca i ostala potraživanja (-22,6 mil. kuna) te pozicija imovina s pravom korištenja (-2,5 mil. kuna). Na strani pasive povećanje bilježi pozicija pričuve (+79,6 mil. kuna) te pozicija zadržana dobit (+49,8 mil. kuna), dok smanjenje bilježi pozicija obveze prema dobavljačima i ostale obveze (-44,0 mil. kuna) te pozicija obveze za porez na dobit (-14,8 mil. kuna). Zaduženost Podravke d.d. smanjila se u izvještajnom razdoblju primarno zbog otplate dijela kreditnih obveza koje su niže za 60,4 mil. kuna.

Novčani tijek od poslovnih aktivnosti je u 1. – 12. 2020. iznosio pozitivnih 175,9 mil. kuna, uslijed ostvarenog operativnog poslovanja te kretanja radnog kapitala. Novčani tijek od investicijskih aktivnosti istovremeno je iznosio negativnih 63,1 mil. kuna, ponajviše uslijed novčanih izdataka za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine. U istom razdoblju novčani tijek od financijskih aktivnosti iznosio je negativnih 112,7 mil. kuna, uslijed isplate dividende te otplate kredita i zajmova. Stavka novac i novčani ekvivalenti su na 31. prosinca 2020. godine iznosili 2,3 mil. kuna što je na razini usporednog razdoblja.

DODATNE TABLICE ZA 1. – 12. 2020.

VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA I IZRAČUN EBITDA

EBITDA je računata na način da je EBIT uvećan za amortizaciju i vrijednosna usklađenja dugotrajne imovine. Vrijednosna usklađenja dugotrajne imovine za izvještajno i usporedno razdoblje prikazana su u tabeli dolje u nastavku.

VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA	2019.	2020.
(u milijunima kuna)	Podravka d.d.	Podravka d.d.
Oprema u proizvodnji*	0,5	-
Zajmovi ovisnim društvima**	10,0	(0,9)
Ulaganje u nekretnine*	10,4	-
Potraživanja iz odnosa prema Fortenova grupi***	(12,1)	-
Ulaganja u podružnice*	4,6	2,1
Ostalo*	3,3	-
Ukupno	16,7	1,2

Navedena vrijednosna usklađenja prikazana su u: *Bilješki 10 – Ostali troškovi, **za 2019. god. u Bilješki 10 – Ostali troškovi, za 2020. god. u Bilješki 9 – Ostali prihodi, ***Bilješki 9 – Ostali prihodi.

Linija ostalo uključuje ostala vrijednosna usklađenja dugotrajne imovine.

IZRAČUN IZVJEŠTAJNE EBITDA	2019.	2020.
(u milijunima kuna)	Podravka d.d.	Podravka d.d.
Izvještajni EBIT	115,2	167,7
+amortizacija	97,5	98,4
+vrijednosna usklađenja	16,7	1,2
Izvještajna EBITDA	229,3	267,3

IZRAČUN NORMALIZIRANE EBITDA	2019.	2020.
(u milijunima kuna)	Podravka d.d.	Podravka d.d.
Normalizirani EBIT	136,6	167,9
+amortizacija	97,5	98,4
Normalizirana EBITDA	234,1	266,3

JEDNOKRATNE STAVKE U 1. – 12. 2020 I 1. – 12. 2019.

U razdoblju 1. – 12. 2020. Podravka d.d. ostvarila je 4,2 mil. kuna troškova otpremnina za zaposlenike na dugotrajnom bolovanju, 5,3 mil. kuna prihoda od ukidanja umanjenja potraživanja, 0,05 mil. kuna troškova povezanog s procesom zatvaranja ovisnog društva u Africi, 0,9 mil. kuna prihoda od vrijednosnog usklađenja zajma ovisnom društvu te 2,1 mil. kuna troškova od vrijednosnog usklađenja udjela u ovisnom društvu koje je prikazano u tabeli Vrijednosna usklađenja navedene u sekciji "Dodatne tablice za 1. – 12. 2020.", što menadžment kompanije tretira kao jednokratnu stavku. Procijenjeni utjecaji navedenih jednokratnih stavaka na poreze iznosi 0,03 mil. kuna (umanjuje ga).

U razdoblju 1. – 12. 2019. Podravka d.d. ostvarila je 4,8 mil. kuna troškova otpremnina za zaposlenike na dugotrajnom bolovanju te troškova vrijednosna usklađenja dugotrajne imovine u neto iznosu 16,7 mil. kuna koja su prikazana u tabeli Vrijednosna usklađenja navedene u sekciji "Dodatne tablice za 1. – 12. 2020.", što menadžment kompanije tretira kao jednokratnu stavku. Procijenjen utjecaj jednokratnih stavki na poreze iznosi 13,8 mil. kuna (umanjuje ga) te uključuje porezni utjecaj dokapitalizacije Podravke Afrika (od 31.12.2020. Foodpro Limited Tanzanija) od strane Podravke d.d. (-9,2 mil. kuna) te porezni utjecaj umanjenja vrijednosti potraživanja Podravke d.d. prema Podravki Moskva (-0,9 mil. kuna).

PRIKAZ NORMALIZACIJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA PODRAVKE D.D.

	2019.	2020.
(u milijunima kuna)	Podravka d.d.	Podravka d.d.
Izvještajna EBIT	115,2	167,7
+oprema u proizvodnji	0,5	-
+zajmovi ovisnim društvima	10,0	(0,9)
+ulaganje u nekretnine	10,4	-
+potraživanja iz odnosa prema Fortenova grupi	(12,1)	-
+ulaganja u podružnice	4,6	2,1
+ostalo	3,3	-
+ukidanje umanjenja potraživanja	-	(5,3)
+trošak povezan s procesom zatvaranja ovisnog društva u Africi	-	0,0
+trošak otpremnina (dugotrajno bolovanje)	4,8	4,2
Normalizirana EBIT	136,6	167,9
Izvještajna neto dobit	145,2	193,8
+normalizacije iznad EBIT razine	21,4	0,2
+procijenjen utjecaj normalizacije na poreze*	(13,8)	(0,0)
Normalizirana neto dobit	152,8	194,0

*U 2019. uključuje porezni utjecaj dokapitalizacije Podravke Afrika (od 31.12.2020. Foodpro Limited Tanzanija) od strane Podravke d.d. (-9,2 mil. kuna) te porezni utjecaj umanjenja vrijednosti potraživanja Podravke d.d. prema Podravki Moskva (-0,9 mil. kuna).

2 Vrijednosni papiri Društva

POPIS NAJVEĆIH DIONIČARA NA 31. PROSINCA 2020. GODINE

BR.	DIONIČAR	BROJ DIONICA	% VLASNIŠTVA
1.	Republika Hrvatska*	1.815.376	25,5%
2.	PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond kategorije B	1.097.644	15,4%
3.	AZ obvezni mirovinski fond kategorije B	917.563	12,9%
4.	Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije B	724.373	10,2%
5.	Raiffeisen obvezni mirovinski fond kategorije B	625.298	8,8%
6.	Podravka d.d. – trezorski račun	127.916	1,8%
	Ostali dioničari	1.811.833	25,4%
	Ukupno	7.120.003	100,0%

*Centar za restrukturiranje i prodaju putem četiri računa ima 1.241.253 dionica, Kapitalni fond d.d. ima 406.842 dionica, Republika Hrvatska dodatno na izdvojenom računu ima 167.281 dionica.

Podravka d.d. ima stabilnu vlasničku strukturu unutar koje najznačajniji udio imaju Republika Hrvatska te domaći mirovinski fondovi. Na dan 31. prosinca 2020. Republika Hrvatska drži 25,5% dionica, a domaći mirovinski fondovi (obvezni i dobrovoljni) svi zajedno drže 52,5% dionica. Podravka d.d. pritom drži 1,8% vlastitih dionica. Na dan 31. prosinca 2020. godine članovi Nadzornog odbora i Uprave imali su u svome vlasništvu 16 dionica odnosno 970 dionica Podravke d.d.

Dionice Podravke d.d. uvrštene su na Vodeće tržište Zagrebačke burze i u šest indexa Zagrebačke burze (CROBEX, CROBEX10, CROBEXtr, CROBEXprime, CROBEXnutr i ADRIAprime).

111 podravka d.d. | godišnje izvješće 2020. **Uključuje sve obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove pod upravljanjem mirovinskih društava: AZ, ROMF, PBZCO i ERSTE. KRETANJE CIJENE DIONICE U 1. – 12. 2020.

(zaključna cijena u kunama; zaključni bodovi)	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2020.	%
PODR	484,0	485,0	0,2%
CROBEX	2.017,4	1.739,3	(13,8%)
CROBEX10	1.199,9	1.087,8	(9,3%)

U razdoblju 1. – 12. 2020. godine cijena dionice Podravke zadržala se na razini usporednog razdoblja uz blagi rast od 0,2%, dok su usporedni dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 pali 13,8% odnosno 9,3%.

OSTVARENJE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU KAPITALA U 1. – 12. 2020.

(u kunama; u jedinicama)1	2019.	2020.	%
Prosječna ponderirana dnevna cijena	429,1	413,3	(3,7%)
Prosječan dnevni broj transakcija	12	14	10,7%
Prosječna dnevna količina	1.110	1.277	15,1%
Prosječan dnevni promet	476.423,6	527.877,8	10,8%

U odnosu na usporedno razdoblje, u razdoblju 1. – 12. 2020. prosječna ponderirana dnevna cijena dionice Podravke pala je 3,7%. Prosječna dnevna količina porasla je za 15,1%, dok su prosječan dnevni promet i prosječan dnevni broj transakcija porasli za 10,8% odnosno 10,7% u odnosu na razdoblje 1. – 12. 2019.

¹ Prosječna ponderirana dnevna cijena u izvještajnom razdoblju računa se kao zbroj prosječnih dnevnih cijena u izvještajnom razdoblju, pomnoženih s ponderom dnevnih količina. Ponder dnevnih količina dobiva se kao omjer količine pojedinog dana i ukupne količine u izvještajnom razdoblju. Formulom, Prosječna ponderirana dnevna cijena u izvještajnom razdoblju = ∑ prosječna dnevna cijena*(dnevna količina/ukupna količina u izvještajnom razdoblju). Ostali pokazatelji računati su kao običan prosjek prosječnih dnevnih transakcija/količina/prometa u izvještajnom razdoblju. Blok transakcije nisu uključene u izračune.

ODVOJENI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2020. GODINU

113 podravka d.d. | godišnje izvješće 2020.

Ernst & Young d.o.o. Radnička cesta 50 10 000 Zagreb Hrvatska / Croatia MBS: 080435407 OIB: 58960122779 PDV br. / VAT no.: HR58960122779

Tel: +385 1 5800 800 Fax: +385 1 5800 888 www.ey.com/hr

Banka / Bank: Erste & Steiermärkische Bank d.d. Jadranski trg 3A, 51000 Rijeka, Hrvatska / Croatia IBAN: HR3324020061100280716 SWIFT: ESBCHR22

Izvješće neovisnog revizora

Dioničarima društva Podravka d.d.

Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja Društva Podravka d.d. (Društvo), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2020., izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima i izvještaj o promjenama glavnice za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika.

Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Društva na 31. prosinca 2020., njegovu financijsku uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, usvojenima od EU (MSFI-ima, usvojenima od EU).

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godišnjih financijskih izvještaja.

Neovisni smo od Društva u skladu s Međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe, uključujući Međunarodne standarde neovisnosti (IESBA Kodeks), Odbora za međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA), i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima i IESBA Kodeksom.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije godišnjih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima. Za svako pitanje u nastavku, opis o tome kako se naša revizija bavila tim pitanjima, pripremljen je u tom kontekstu.

Ispunili smo obveze opisane u Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja, uključujući i ta pitanja. Sukladno tome, naša revizija uključuje obavljanje postupaka dizajniranih da odgovore na našu procjenu rizika pogrešnog prikaza u financijskim izvještajima. Rezultati naših revizijskih postupaka, uključujući provedene postupke za rješavanje pitanja u nastavku, daju osnovu za izražavanje našeg mišljenja o ovim financijskim izvještajima.

Ključna revizijska pitanja	Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje
Umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva i povezanih danih kredita U financijskim izvještajima, umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva i povezanih danih kredita prikazani su u Bilješci 10 Ostali troškovi. Dodatno, u Bilješci 20 Ulaganja u ovisna društva i Bilješci 36 Transakcije s povezanim stranama objavljeni su detalji te imovine, a opis računovodstvene politike te ključne prosudbe i procjene uključene su u Bilješci 3 Sažetak značajnih računovodstvenih politika i Bilješci 6 Ključne računovodstvene prosudbe i procjene. Kada postoje pokazatelji umanjenja vrijednosti Uprava godišnje provodi testove umanjenja vrijednosti na ulaganjima u ovisna društva i povezanim danim kreditima. Za tako identificirana ulaganja, Uprava procjenjuje potencijalno umanjenje vrijednosti uspoređujući knjigovodstvenu vrijednost s nadoknadivom vrijednosti. Nadoknadive vrijednosti odgovarajućih uglavnom se mjere korištenjem metoda vrednovanja, poput modela sadašnje vrijednosti temeljenih na očekivanjima menadžmenta o varijablama i tržišnim uvjetima, razdoblju nastanka budućih odgovarajućih operativnih troškova i diskontnih stopa i dugoročnih stopa rasta. Zbog složenosti i prosudbi korištenih u procjeni pokazatelja umanjenja vrijednosti, potencijalnim utjecajem COVID 19 i primjeni tehnika vrednovanja, umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva i ključnim povezanih danih kredita smatra se revizijskim pitanjem.	uključivali Revizijski postupci su razumijevanje procesa umanjenja ulaganja kao i razumijevanje kontrola unutar procesa. Pregledali smo metodologiju korištenu od strane menadžmenta prilikom procjene knjigovodstvene vrijednosti pojedinog ulaganja u ovisna društva i povezanih danih kredita kako bi procijenili da je u skladu s MSFI-ima, usvojenima od EU, te da se dosljedno primjenjuje. Za ulaganja za koje Društvo nije identificiralo pokazatelje umanjenja vrijednosti, ocijenili smo procjenu pokazatelja umanjenja vrijednosti menadžmenta uzimajući u obzir faktore poput nedovoljne neto imovine, pada financijske uspješnosti te postojanja dospjelih kredita i potraživanja. Ocijenili smo pretpostavke korištene u tekućoj godini za procjenu pokazatelja umanjenja vrijednosti i testirali jesu li te pretpostavke u skladu s rezultatima postignutim u tekućoj godini, kao i trenutnim razvojem u industriji, potencijalnim utjecajem COVID 19 i očekivanjima Društva za ključne ulazne podatke. Za testove umanjenja vrijednosti provedene od strane budućih menadžmenta, ocijenili smo prognoze novčanih tijekova ovisnih društava kao i proces kako su pripremljene. Usporedili smo ulazne podatke korištene u budžetima sa odobrenim budžetima te ulazne podatke iz prognoza korištenih u modelima sa planovima menadžmenta. Usporedili smo ostvarene rezultate tekuće godine sa prognozama iz prethodne godine kako bi ocijenili korištene pretpostavke. Nadalje, ocijenili smo ključnu pretpostavku menadžmenta vezano uz stopu
	dugoročnog rasta uspoređujući navedenu stopu sa
	povijesnim stopama rasta i sa tržišnim podacima. Proveli smo revizijske postupke koji se odnose na provjeru matematičke točnosti modela umanjenja vrijednosti, analizu osjetljivosti, te smo ocijenili primjerenost korištene diskontne stope u kalkulaciji uz pomoć stručnjaka. Nadalje, ocijenili smo cjelovitost troškova umanjenja vrijednosti kroz usporedbu izračunatih računovodstvenim gubitaka sa evidencijama.
	Također, ocijenili smo primjerenost relevantnih objava u financijskim izvještajima, te njihovu

A member firm of Ernst & Young Global Limited

Applicable court: Commercial court in Zagreb; Registered share capital is 20.000,00 HRK, fully paid; Members of the Board: Berislav Horvat, Ivana Krajinović, Zvonimir Madunić

usklađenost sa MSFI-ima, usvojenima od EU.

Mjerodavan sud: Trgovački sud u Zagrebu; Temeljni kapital: 20.000,00 kuna, uplaćen u cijelosti; Članovi Uprave: Berislav Horvat, Ivana Krajinović, Zvonimir Madunić

Ključna revizijska pitanja	Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje
Umanjenje vrijednosti brandova
U financijskim izvještajima opis ključnih prosudbi i procjena vezanih uz umanjenje vrijednosti brandova značajnih sadržan je u Bilješci 3 Sažetak računovodstvenih Ključne politika i Bilješci 6 računovodstvene prosudbe i procjene. Imovina je sadržana u Bilješci 16 Nematerijalna imovina. Određivanje nadoknadivog iznosa, koji predstavlja veću vrijednost od vrijednosti u uporabi i fer	uključivali Revizijski postupci su razumijevanje procesa umanjenja vrijednosti imovine kao i razumijevanje kontrola unutar procesa. Pregledali smo metodologiju korištenu od strane menadžmenta prilikom procjene knjigovodstvene vrijednosti pojedine nematerijalne imovine kako bi procijenili da je u skladu s MSFI-ima, usvojenima od EU, te da se dosljedno primjenjuje.
vrijednosti umanjenu za troškove prodaje, zahtijeva prosudbu menadžmenta u identificiranju, a zatim i vrednovanju relevantnih jedinica koje stvaraju novac. Nadoknadivi iznosi općenito se mjere korištenjem odgovarajućih metoda vrednovanja, poput modela sadašnje vrijednosti temeljenih na prosudbi menadžmenta o varijablama i tržišnim uvjetima, kao	Ocijenili smo prognoze budućih novčanih tijekova, uključujući potencijalni utjecaj COVID 19, kao i proces kako su pripremljene. Usporedili smo ulazne podatke korištene u budžetima sa odobrenim budžetima te ulazne podatke iz prognoza korištenih u modelima sa planovima menadžmenta.
buduće količina, što su stope rasta cijena i potencijalni utjecaj COVID 19, razdoblja nastanka budućih odgovarajućih operativnih troškova te diskontnih stopa, dugoročnih stopa rasta te stopa tantijema.	Usporedili smo ostvarene rezultate tekuće godine sa prognozama prethodne godine kako bi ocijenili korištene pretpostavke. Nadalje, ocijenili smo ključnu pretpostavku menadžmenta vezano uz stopu dugoročnog rasta uspoređujući navedenu stopu sa povijesnim stopama rasta.
Uzimajući u obzir gore navedeno, smatramo kako je procjena nadoknadivog iznosa brandova ključno revizijsko pitanje.	Proveli smo revizijske postupke koji se odnose na provjeru matematičke točnosti modela umanjenja vrijednosti, analizu osjetljivosti, te smo ocijenili primjerenost korištene diskontne stope u kalkulaciji uz pomoć stručnjaka.
	Također, ocijenili smo primjerenost relevantnih objava u financijskim izvještajima, te njihovu usklađenost sa MSFI-ima, usvojenima od EU.

Ključna revizijska pitanja

Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje

Priznavanje prihoda: Vrednovanje popusta, poticaja i rabata odobrenih kupcima Kao što je navedeno u financijskim izvještajima u Bilješci 3 Sažetak značajnih računovodstvenih politika i Bilješci 8 Prihodi od prodaje, Društvo priznaje prihode neto od iznosa rabata, popusta, povrata, naknada za izlaganje te raznih promotivnih i marketinških aktivnosti koje su sastavni dio ugovora s kupcima. Mjerenje i prezentiranje prihoda stoga uključuje i procjene vezane uz takve ugovore i aktivnosti. Na datum izvještavanja, iznosi popusta, poticaja i rabata koji su nastali, a nisu još plaćeni od strane kupaca, procijenjeni su i obračunati. Zbog raznolikosti ugovornih uvjeta na različitim tržištima, menadžment je dužan nadzirati veliki broj pojedinačnih aranžmana s kupcima kako bi procijenio iznose popusta, poticaja i rabata na datum izvještavanja. To se smatra složenim i uključuje rizik neispravnog uključivanja ili ne uključivanja popusta, poticaja i rabata u tekuće razdoblje i u obračun na kraju godine ili netočnog izračuna ovih iznosa proknjiženih na datum izvještavanja. Sukladno gore navedenom, mjerenje i prezentiranje navedenih troškova smatra se ključnim revizijskim pitanjem zbog potrebnih prosudbi te broja pojedinačnih ugovora s kupcima na koje se odnose.

uključivali Revizijski postupci su razumijevanje procesa priznavanja prihoda uključujući i priznavanje popusta, poticaja i rabata kao i ocjenu usklađenosti sa politikama vezanima uz primjenjive računovodstvene standarde. Stekli smo razumijevanje i testirali smo operativnu efektivnost kontrola implementiranih u proces priznavanja prihoda. Na uzorku smo pregledali transakcije na prihodima nastale prije i nakon samog datuma bilance, kao i odobrenja nakon izvještajnog datuma kako bi ocijenili jesu li prihodi priznati u ispravnom razdoblju. Postavili smo očekivanja prihoda od prodaje za tekuću godinu razmatrajući povijesne podatke o prihodima i popustima, poticajima i rabatima, usporedili smo ih sa stvarno ostvarenim prihodima od prodaje i istražili neočekivane razlike. Na uzorku ključnih kupaca, pregledali smo odredbe ugovora te preračunali vrijednosti popusta, poticaja i rabata. U slučajevima u kojima su se naši preračuni razlikovali od iznosa menadžmenta, zaprimili smo popratne dokaze za razlike kako bi potvrdili njihovu valjanost. Na uzorku smo zaprimili konfirmacije kupaca za iznose otvorenih stavaka na izvještajni datum te smo stekli razumijevanje svih značajnih razlika između konfirmacija kupaca i računovodstvenih evidencija Društva. Također, ocijenili smo primjerenost relevantnih objava u financijskim izvještajima kao i njihovu usklađenost s MSFI-ima, usvojenima od EU.

Members of the Board: Berislav Horvat, Ivana Krajinović, Zvonimir Madunić

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Osim financijskih izvještaja i izvješća neovisnog revizora, Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće koje sadrži Izvješće poslovodstva društva i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, niti Izvješće poslovodstva društva i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.

U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane.

U pogledu Izvješća poslovodstva društva i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru da li Izvješće poslovodstva uključuje potrebne objave iz Članka 21. Zakona o računovodstvu te da li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja sadrži podatke iz članka 22. Zakona o računovodstvu.

Temeljeno na obavljenim postupcima, u mjeri u kojoj smo u mogućnosti to procijeniti, izvještavamo da:

1. su informacije u priloženom Izvješću poslovodstva Društva za 2020. godinu usklađene, u svim bitnim odrednicama, s priloženim godišnjim financijskim izvještajima;

2. je priloženo izvješće poslovodstva Društva za 2020. godinu sastavljeno u skladu sa Člankom 21. Zakona o računovodstvu;

3. Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, uključena u godišnje izvješće Društva za 2020. godinu, uključuje informacije iz članka 22. stavka 1. točaka 2., 5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu; te

4. su dijelovi izjave o primjeni korporativnog upravljanja koji sadržavaju informacije iz članka 22. stavka 1. točaka 3. i 4. Zakona o računovodstvu, uključenih u godišnje izvješće Društva za 2020. godinu, pripremljeni u skladu sa zahtjevima Zakona o računovodstvu i dosljedni su, u svim značajnim odrednicama, priloženim financijskim izvještajima.

Dodatno, na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Društva i njegova okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, dužni smo izvijestiti ako smo ustanovili da postoje značajni pogrešni prikazi u priloženom Izvješću poslovodstva Društva, Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja i Godišnjem izvješću. U tom smislu nemamo što izvijestiti.

Odgovornosti uprave i Revizorskog odbora za godišnje financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s MSFI-ima, usvojenima od EU i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako uprava ili namjerava likvidirati Društvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Revizorski odbor je odgovoran za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovilo Društvo.

Odgovornosti revizora za reviziju godišnjih financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva.
• Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila uprava.
• Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Društvo ne bude u mogućnosti nastaviti s vremenski neograničenim poslovanjem.
• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Mi komuniciramo s Revizorskim odborom u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

ODVOJENI IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

(u tisućama kuna)	Bilješka	2020.	2019.
Prihodi od prodaje	8	2.112.160	2.078.803
Troškovi sadržani u prodanim proizvodima	11	(1.477.751)	(1.454.255)
Bruto dobit		634.409	624.548
Ostali prihodi	9	10.694	18.894
Opći i administrativni troškovi	11	(156.041)	(152.847)
Troškovi prodaje i distribucije	11	(185.248)	(193.535)
Troškovi marketinga	11	(125.050)	(152.986)
Ostali troškovi	10	(11.071)	(28.904)
Operativna dobit		167.693	115.170
Financijski prihodi	13	65.082	51.159
Financijski troškovi	14	(8.938)	(11.277)
Neto financijski prihodi		56.144	39.882
Dobit prije poreza		223.837	155.052
Porez na dobit	15	(30.005)	(9.863)
Dobit tekuće godine		193.832	145.189
Ostala sveobuhvatna dobit: Stavke koje se neće reklasificirati u računu dobiti i gubitka
Aktuarski gubitak - (neto od odgođenog poreza)		(1.484)	(639)
Ukupno ostala sveobuhvatna dobit		(1.484)	(639)
Ukupno sveobuhvatna dobit		192.348	144.550

Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.

ODVOJENI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU

NA DAN 31. PROSINCA 2020. GODINE

(u tisućama kuna)	Bilješka	31.12.2020.	31.12.2019.
IMOVINA
Dugotrajna imovina
Nematerijalna imovina	16	84.121	84.738
Nekretnine, postrojenja i oprema	17	811.568	801.195
Imovina s pravom korištenja	18	34.370	36.822
Ulaganja u nekretnine	19	109.055	110.000
Ulaganja u ovisna društva	20	984.250	978.279
Odgođena porezna imovina	15	48.389	44.389
Dugotrajna financijska imovina	21	37.691	37.152
Ukupna dugotrajna imovina		2.109.444	2.092.575
Kratkotrajna imovina
Zalihe	22	457.305	437.901
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja	23	486.337	508.929
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak	24	49	7
Potraživanja za porez na dobit		145	-
Novac i novčani ekvivalenti	25	2.282	2.180
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji	26	1.075	1.075
Ukupna kratkotrajna imovina		947.193	950.092
Ukupna imovina		3.056.637	3.042.667
GLAVNICA I OBVEZE
Kapital i pričuve
Dionički kapital	27	1.701.707	1.696.863
Pričuve	28	510.313	430.689
Zadržana dobit	29	199.852	150.057
Ukupna glavnica		2.411.872	2.277.609
Dugoročne obveze
Krediti i zajmovi	31	92.489	152.925
Obveze za imovinu s pravom korištenja	18	25.830	26.925
Rezerviranja	32	34.682	34.787
Ukupne dugoročne obveze		153.001	214.637
Kratkoročne obveze
Obveze prema dobavljačima i ostale obveze	33	296.989	341.676
Obveze za porez na dobit		476	15.227
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	30	66	292
Krediti i zajmovi	31	166.507	166.438
Obveze za imovinu s pravom korištenja	18	9.946	10.730
Rezerviranja	32	17.780	16.058
Ukupne kratkoročne obveze		491.764	550.421
Ukupne obveze		644.765	765.058
Ukupno glavnica i obveze		3.056.637	3.042.667

Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.

	Dionički	Pričuve za vlastite	Zakonske	Ostale	Zadržana
(u tisućama kuna)	kapital	dionice	pričuve	pričuve	dobit	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2019. godine	1.690.066	147.604	30.948	203.715	116.836	2.189.169
Sveobuhvatna dobit
Dobit za godinu	-	-	-	-	145.189	145.189
Aktuarski gubici (neto od odgođenog poreza)	-	-	-	(639)	-	(639)
Ostala sveobuhvatna dobit	-	-	-	(639)	-	(639)
Ukupna sveobuhvatna dobit	-	-	-	(639)	145.189	144.550
Transakcije s vlasnicima priznate direktno u glavnici
Raspodjela zadržane dobiti (bilješka 28 (i))	-	-	5.657	43.404	(49.061)	-
Realizacija opcija	4.479	-	-	-	-	4.479
Fer vrijednost isplata s temelja dionica (bilješka 35)	2.318	-	-	-	-	2.318
Objavljena dividenda	-	-	-	-	(62.907)	(62.907)
Ukupno transakcije s vlasnicima priznate direktno u glavnici	6.797	-	5.657	43.404	(111.968)	(56.110)
Stanje 31. prosinca 2019. godine	1.696.863	147.604	36.605	246.480	150.057	2.277.609
Sveobuhvatna dobit
Dobit za godinu	-	-	-	-	193.832	193.832
Aktuarski gubici (neto od odgođenog poreza)	-	-	-	(1.484)	-	(1.484)
Ostala sveobuhvatna dobit	-	-	-	(1.484)	-	(1.484)
Ukupna sveobuhvatna dobit	-	-	-	(1.484)	193.832	192.348
Transakcije s vlasnicima priznate direktno u glavnici
Raspodjela zadržane dobiti (bilješka 28 (i))	-	-	7.259	73.849	(81.108)	-
Realizacija opcija	(3.722)	-	-	-	-	(3.722)
Fer vrijednost isplata s temelja dionica (bilješka 35)	8.566	-	-	-	-	8.566
Objavljena dividenda	-	-	-	-	(62.929)	(62.929)
Ukupno transakcije s vlasnicima priznate direktno u glavnici	4.844	-	7.259	73.849	(144.037)	(58.085)
Stanje 31. prosinca 2020. godine	1.701.707	147.604	43.864	318.845	199.852	2.411.872

Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.

ODVOJENI IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

(u tisućama kuna)	Bilješka	2020.	2019.
Dobit prije poreza		223.837	155.052
Amortizacija	11	98.371	97.489
Umanjenje vrijednosti imovine namijenjene prodaji i
dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine	10	-	3.746
Umanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine	10	-	10.399
Ukidanje umanjenja vrijednosti dugotrajne financijske imovine	9	-	(12.124)
Ukidanje umanjenja vrijednosti danih kredita i kamata	9	(878)	-
Ukidanje umanjenja vrijednosti ostalih potraživanja	9	(5.299)	-
Umanjenje vrijednosti ulaganja	10	2.102	4.637
Ispravak vrijednosti danih kredita i kamata	10	-	10.019
Promjena u fer vrijednosti financijskih instrumenata	13	(268)	166
Prihod od dividendi i slično	13	(61.671)	(45.874)
Troškovi isplata s temelja dionica		8.566	2.318
Dobici od prodaje i rashoda dugotrajne imovine	9	(829)	(716)
Dobici od imovine s pravom korištenja	9	(9)	-
Vrijednosno usklađenje kupaca		(316)	2.129
Likvidacija ovisnog društva		45	-
(Smanjenje)/povećanje rezerviranja		(194)	5.249
Prihod od kamata	13	(3.143)	(4.896)
Trošak kamata	14	6.792	9.754
Tečajne razlike		3.597	322
Promjene u radnom kapitalu:		270.703	237.670
(Povećanje) zaliha		(19.404)	(69.645)
Smanjenje/(povećanje) potraživanja		25.264	(24.039)
(Smanjenje) obveza		(45.714)	(19.927)
Novčani tok iz poslovnih aktivnosti		230.849	124.059
Plaćeni porez		(48.137)	(21.700)
Plaćene kamate		(6.814)	(10.071)
Neto novac ostvaren poslovnim aktivnostima		175.898	92.288
Novčani tok iz ulagateljskih aktivnosti
Povećanje ulaganja u ovisna društva		(2.102)	(3.827)
Kupnja nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine		(98.030)	(68.999)
Primici od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine		1.178	1.017
Dani krediti		(16.900)	(2.459)
Otplata danih kredita		14.490	297
Naplaćene kamate		1.193	355
Naplaćene dividende Neto novac od ulagačkih aktivnosti		37.070 (63.101)	15.871 (57.745)
Novčani tok od financijskih aktivnosti
Primljeni krediti i zajmovi		242.517	310.638
Otplata kredita i zajmova		(281.449)	(343.285)
Prodaja vlastitih dionica		-	6.129
Otplata obveza po osnovi najma		(11.217)	(11.835)
Isplata dividende		(62.546)	(62.177)
Neto novac od financijskih aktivnosti		(112.695)	(100.530)
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata		102	(65.987)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine		2.180	68.167
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	25	2.282	2.180

Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Osnutak i razvoj

Podravka prehrambena industrija d.d., Koprivnica ("Društvo") osnovana je u Republici Hrvatskoj. Godine 1934. braća Wolf u Koprivnici osnivaju radionicu za preradu voća, preteču Društva. Danas se Društvo ubraja među vodeće kompanije u industriji u kojoj djeluje na području jugoistočne, srednje i istočne Europe. Osnovna poslovna aktivnost Društva je proizvodnja širokog asortimana prehrambenih proizvoda.

Podravka d.d. je osnovana kao dioničko društvo pod matičnim brojem subjekta 010006549 i osobnim identifikacijskim brojem 18928523252.

Sjedište Društva nalazi se u Koprivnici, Hrvatska, na adresi Ante Starčevića 32.

Dionice Društva kotiraju na Službenom tržištu Zagrebačke burze do dana 27.12.2018. kada su uvrštene na Vodeće tržište Zagrebačke burze. Vlasnička struktura prikazana je u bilješci 27.

Skupština Društva

Skupštinu Društva čine dioničari Podravke d.d.

Nadzorni odbor:

Članovi Nadzornog odbora:

Predsjednik	Želimir Vukina	(od 01.07.2019. do 30.06.2023.)
Zamjenik predsjednika	Luka Burilović	(od 08.09.2018. do 07.09.2022.)
Član	Marina Dabić	(od 01.07.2019. do 30.06.2023.)
Član	Tomislav Kitonić	(od 01.07.2019. do 30.06.2023.)
Član	Ksenija Horvat	(od 01.07.2019. do 30.06.2023.)
Član	Ivana Matovina	(od 30.06.2017. do 29.06.2021.)
Član	Petar Miladin	(od 08.09.2018. do 09.09.2022.)
Član	Dajana Milodanović	(od 08.09.2018. do 07.09.2022.)
Član	Krunoslav Vitelj	(od 08.09.2018. do 07.09.2022.)
Uprava:
Predsjednica	Martina Dalić	(od 04.02.2021. do 23.02.2022.)
Predsjednik	Marin Pucar	(od 24.02.2017. do 06.01.2021.)
Član	Davor Doko	(od 01.05.2017. do 23.02.2022.)
Član	Marko Đerek	(od 19.07.2017. do 23.02.2022.)
Član	Hrvoje Kolarić	(od 24.02.2017. do 23.02.2022.)
Član	Ljiljana Šapina	(od 24.02.2017. do 23.02.2022.)

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 2 – OSNOVE PRIPREME

(i) Izjava o usklađenosti

Odvojeni financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenima od strane Europske unije ("EU MSFI").

Financijski izvještaji prezentirani su za Društvo. Konsolidirani financijski izvještaji Društva i njegovih ovisnih društava (zajedno se nazivaju "Grupa"), koje Društvo također mora pripremiti u skladu s EU MSFI i hrvatskim zakonom, izdani su zasebno, istovremeno kad i ovi odvojeni financijski izvještaji.

Financijski izvještaji dostupni su na internetskim stranicama Društva.

Financijske izvještaje odobrila je Uprava na dan 30. travnja 2021. godine.

(ii) Osnove mjerenja

Financijski izvještaji pripremljeni su na načelu povijesnog troška, osim gdje je drugačije navedeno (vidi bilješku 7).

(iii) Funkcionalna valuta i valuta prikazivanja

Financijski izvještaji pripremljeni su u hrvatskoj valuti, kuni (kn), koja je također funkcionalna valuta, zaokruženo na najbližu tisuću.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih odvojenih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje.

3.1 Ulaganja u ovisna društva

Ovisna društva predstavljaju društva u kojima Društvo ima kontrolu, izravno ili neizravno, nad poslovanjem. Kontrola je ostvarena kada Društvo ima pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama subjekta tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti.

Ulaganja u ovisna društva početno se priznaju po trošku, a naknadno po trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti. Testiranje ulaganja u ovisna društva na umanjenje vrijednosti provodi se na godišnjoj razini (bilješka 6).

3.2 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina i grupe imovine za otuđenje (koje mogu uključivati dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu te obveze povezane s tom imovinom) klasificiraju se u izvještaju o financijskom položaju kao 'namijenjene prodaji', ako je vrlo vjerojatno da će se njihova knjigovodstvena vrijednost prvenstveno nadoknaditi prodajom u razdoblju od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma, a ne stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina koja se u odvojenom izvještaju o financijskom položaju tekućeg razdoblja iskazuje kao namijenjena prodaji, ne reklasificira se u odvojenom izvještaju o financijskom položaju u usporednom razdoblju.

Nekretnine, postrojenja i oprema koje su namijenjene prodaji ili grupa imovine za otuđenje u cijelosti, općenito se mjere po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje ili otuđenja, ovisno o tome što je niže. Nekretnine, postrojenja i oprema namijenjena prodaji se ne amortiziraju.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.3 Priznavanje prihoda

Društvo priznaje prihod u iznosu koji odražava naknadu za koju očekuje da je ima pravo ostvariti u zamjenu za obećanu robu ili uslugu kupcima. Prihod se priznaje umanjen za porez na dodanu vrijednost, količinske rabate, trgovačke popuste, povrate, troškove ulistavanja i razne promotivne i marketinške aktivnosti koje su sastavni dio ugovora s kupcima.

Ovaj se osnovni princip primjenjuje kroz model s pet koraka.

Društvo razmatra postoje li druge obveze u ugovoru koje su zasebne obveze izvršenja na koje se alocira dio transakcijske cijene.

U određivanju transakcijske cijene, Društvo razmatra učinke varijabilnih naknada, postojanje značajnih komponenata financiranja, nenovčane naknade i naknade koje se plaćaju kupcu.

Kupoprodajni ugovori Društva uglavnom sadrže samo jednu ugovornu obvezu. S obzirom na navedeno, Društvo ne objavljuje podatke o alokaciji transakcijske cijene.

(i) Prihodi od veleprodaje proizvoda i trgovačke robe

Društvo proizvodi i prodaje svoje proizvode i robu trećih strana (za koju je Društvo distributer) u veleprodaji. Prihodi od veleprodaje priznaju se kada Društvo prenese obećanu robu i usluge veletrgovcu.

Proizvodi se prodaju uz količinski popust i kupci s kojima je to ugovoreno imaju pravo na povrat neispravne robe. Prihodi od prodaje iskazuju se na temelju cijene iz ugovora o prodaji, umanjeni za dane i procijenjene količinske popuste i prodajne diskonte i povrate. Procjene količinskih popusta utvrđuju se na temelju ugovora s kupcima. Prodaja ne sadržava elemente financiranja.

(ii) Prihodi od maloprodaje proizvoda i trgovačke robe

Prihodi od maloprodaje proizvoda i robe priznaju se u trenutku prodaje robe kupcu. Prihodi od maloprodaje uglavnom se ostvaruju u gotovini ili putem kreditnih kartica. Društvo nema programe posebnih pogodnosti za kupce.

(iii) Prihodi od usluga

Prihodi od usluga poput uslužne proizvodnje priznaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene, prema stupnju dovršenosti, na osnovu udjela stvarno obavljenih usluga u odnosu na ukupne usluge koje se trebaju obaviti.

(iv) Financijski prihodi

Financijski prihodi sastoje se od prihoda od kamata na investirana sredstva, promjene fer vrijednosti financijske imovine iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka te dobitaka od tečajnih razlika. Prihod od kamate priznaje se u trenutku kada nastaje, koristeći metodu efektivne kamatne stope. Prihodi od dividendi priznaju se kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.4 Najmovi

Najam je ugovor ili dio ugovora kojim se prenosi pravo korištenja imovine (utvrđene imovine) u dogovorenom razdoblju u zamjenu za naknadu. Društvo unajmljuje određene nekretnine (uključujući i dugoročni najam poljoprivrednog zemljišta) te postrojenja i opremu.

Društvo je usvojilo MSFI 16 koristeći modificiranu retrospektivnu metodu donošenja, s datumom početne primjene 1. siječnja 2019. Društvo je primijenilo standard samo na ugovore koji su prethodno identificirani kao najmovi primjenjujući MRS 17 i IFRIC 4 na datum početne primjene.

Društvo je također odabralo korištenje izuzeća od priznavanja za ugovore o najmu koji na dan početka, imaju trajanje razdoblje najma 12 mjeseci ili manje, a ne sadrže opciju kupnje (kratkoročni najmovi) i ugovore o najmu za koje je predmetna imovina niske vrijednosti u iznosu do 35 tisuća kuna (imovina male vrijednosti). Kod procjene imovine male vrijednosti polazi se od procjene nove imovine, bez obzira na starost te imovine u trenutku procjene. Ukoliko najmoprimac daje imovinu u podnajam, glavni najam se ne smatra imovinom male vrijednosti. Kod kratkoročnih najmova i najmova male vrijednosti priznaju se plaćanja najma povezana s tim najmovima kao trošak na linearnoj osnovi tijekom razdoblja najma.

Na datum početka najma Društvo priznaje imovinu s pravom korištenja prema metodi troška. Trošak imovine s pravom korištenja sastoji se od iznosa početnog mjerenja obveze za najam, svih plaćanja najma uvećana za sve direktne troškove i umanjena za primljene popuste. Imovina se aktivira prilikom stavljanja u upotrebu.

Društvo na datum početka najma priznaje i obveze po osnovi najma u visini sadašnje vrijednosti minimalnih budućih plaćanja najma (diskontirana vrijednost). Za diskontiranje se koristi kamatna stopa navedena u ugovoru o najmu ili ukoliko nije poznata koristi se inkrementalna stopa na zaduženje na datum početka najma.

Varijabilna plaćanja najma koja ne ovise o indeksu ili stopi ne uključuju se u obveze po osnovi najma već se priznaju u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.

Kod naknadnog mjerenja društvo najmoprimac mjeri vrijednosti utvrđene imovine u najmu po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti te se usklađuje za ponovno utvrđenu vrijednost obveze po osnovi najma.

Imovina se amortizira od datuma početka najma do kraja korisnog vijeka upotrebe imovine.

Obveze po osnovi najma mjere se metodom efektivne kamatne stope, a do ponovnog vrednovanja dolazi kako bi se uključile promjene uslijed ponovne procjene (promjene fiksnih plaćanja, razdoblja najma, diskontne stope i drugih sličnih promjena).

Razdoblje najma obuhvaća neopozivo razdoblje tijekom kojeg najmoprimac ima pravo korištenja imovine koja je predmet najma, a započinje na datum na koji najmodavac stavlja utvrđenu imovinu na raspolaganje najmoprimcu. Razdoblje najma obuhvaća i razdoblja obuhvaćena mogućnošću produljenja najma ako je izvjesno da će najmoprimac iskoristiti tu mogućnost te razdoblja obuhvaćena mogućnošću raskida najma ako je izvjesno da najmoprimac neće iskoristiti tu mogućnost.

U izvještaju o financijskom položaju imovina s pravom korištenja iskazuje se kao zasebna pozicija unutar dugotrajne imovine, obveze po osnovi najma iskazuju se kao zasebna pozicija unutar dugoročnih i kratkoročnih obveza.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.4 Najmovi (nastavak)

U izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti iskazuje se trošak amortizacije imovine s pravom korištenja i kamatni troškovi na obveze po osnovi najma (vidjeti bilješku 18).

Najmovi u kojima Društvo ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Plaćanja po osnovi operativnih najmova iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja najma.

Prodaja i povratni najam

Prodaja i transakcija povratnog najma sadrže prodaju neke imovine i povrat/najam iste.

Ako prijenos imovine predstavlja prodaju, Društvo kao prodavatelj-najmoprimac je dužno imovinu s pravom korištenja koja proizlazi iz povratnog najma mjeriti razmjerno s prethodnom knjigovodstvenom vrijednosti imovine koja odgovara pravu korištenja koje je prodavatelj-najmoprimac zadržao. U tom slučaju Društvo kao prodavatelj-najmoprimac priznaje samo iznos moguće dobiti ili gubitka koji se odnosi na prava prenesena na kupca-najmodavca.

Ako fer vrijednost naknade za prodaju imovine nije jednaka fer vrijednosti imovine ili ako plaćanja najma nisu po tržišnim stopama, Društvo je dužno izvršiti usklađivanja kako bi prihode od prodaje izmjerila po fer vrijednosti. Pri tome svi uvjeti koji ne dosežu tržišne vrijednosti obračunavaju se kao prijevremena plaćanja najma i svi uvjeti koji premašuju tržišne vrijednosti obračunavaju se kao dodatno financiranje koje kupac-najmodavac osigurava prodavatelju-najmoprimcu. Sva potencijalna usklađivanja mjere se na temelju vrijednosti razlike između fer vrijednosti naknade za prodaju i fer vrijednosti imovine ili razlike između sadašnje vrijednosti ugovornih plaćanja najma i sadašnje vrijednosti plaćanja najma po tržišnim stopama.

Ako prijenos imovine ne predstavlja prodaju, Društvo kao najmoprimac dužno je i dalje priznavati prenesenu imovinu i priznati financijsku obvezu koja je jednaka prihodu od prijenosa.

3.5 Strane valute

Transakcije i stanja u stranim valutama

Transakcije u stranim valutama izražene su u funkcionalnoj valuti upotrebom tečajne liste važeće na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na datum izvještavanja preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečajne liste važeće na datum izvještavanja. Dobici ili gubici od tečajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz preračuna monetarne imovine i obveza denominiranih u stranim valutama, priznaju se u dobit ili gubitak.

Nemonetarna imovina i stavke koje se mjere po povijesnom trošku strane valute ne preračunavaju se po novim tečajevima.

Nemonetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti prikazane prema povijesnom trošku, preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečaja važećeg na dan transakcije.

3.6 Posudbe i troškovi posudbe

Posudbe se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku; sve razlike između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u odvojenom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope.

Troškovi posudbe koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem, izgradnjom ili izradom kvalificiranog sredstva, a to je sredstvo koje nužno zahtijeva znatno vrijeme kako bi bilo spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju, se pripisuju trošku nabave toga sredstva sve dok sredstvo većim dijelom ne bude spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju.

Prihodi od ulaganja zarađeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava do početka njihovog trošenja na kvalificirano sredstvo se oduzimaju od troškova posudbe čija kapitalizacija je prihvatljiva.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.6 Posudbe i troškovi posudbe (nastavak)

Posudbe se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Društvo ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma.

3.7 Državne potpore

Državne potpore se ne priznaju sve dok ispunjenje uvjeta za dobivanje državne potpore i primitak potpore ne postanu realno izvjesni. Državne potpore se priznaju u dobit i gubitak sustavno kroz razdoblje u kojem Društvo troškove koji trebaju biti pokriveni potporom priznaje kao rashod. Konkretno, državne potpore kod kojih je osnovni uvjet da Društvo nabavi, izgradi ili na neki drugi način stekne dugotrajnu imovinu, se priznaju u odvojenom izvještaju o financijskom položaju kao prihodi budućih razdoblja i prenose u dobit i gubitak sustavno i racionalno tijekom korisnog vijeka predmetne imovine.

Potraživanja temeljem državnih potpora, s naslova nadoknade već nastalih troškova ili gubitaka ili radi pružanja trenutačne financijske potpore Društvu bez budućih povezanih troškova, se priznaju u dobit i gubitak razdoblja u kojem nastane potraživanje po njima.

3.8 Dividenda

Raspodjela dividendi dioničarima Društva priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Društva.

3.9 Izvještavanje o poslovnim segmentima

Segment je dio Društva koji se može izdvojiti ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga (poslovni segment) ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga unutar određenog ekonomskog okruženja (zemljopisni segment), koji je podložan rizicima i koristima koje se razlikuju od onih drugog segmenta.

Na nekonsolidiranoj razini, na osnovi interne strukture izvještavanja prate se i izvještavaju sljedeći segmenti:

• PP Kulinarstvo
• PP Dječja hrana, slastice, snack
• PP Podravka hrana
• PP Žito i Lagris
• PP Mesni proizvodi, jela i namazi
• PP Riba
• Ostalo

Društvo utvrđuje poslovne segmente prema internim izvještajima o sastavnim dijelovima Društva koje redovito pregledava glavni izvršni donositelj poslovnih odluka (Uprava Društva) kako bi se na segmente rasporedili resursi i ocijenila uspješnost njihovog poslovanja. Pojedinosti o poslovnim segmentima objavljene su u bilješci 8 uz odvojene financijske izvještaje. Komparativni podaci prikazani su po načelu usporedivosti.

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.10 Oporezivanje

(i) Porez na dobit

Trošak poreza na dobit sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se unutar dobiti ili gubitka do iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke unutar glavnice kada se trošak poreza na dobit priznaje unutar ostale sveobuhvatne dobiti. Porez se priznaje u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim ako se odnosi na stavke priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili direktno u kapitalu. U tom slučaju, porez se priznaje u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili u kapitalu.

Iznos poreza na dobit za tekuću godinu obračunava se na temelju poreznog zakona koji je na snazi na dan bilance.

Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći poreznu stopu važeću na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.

(ii) Odgođena porezna imovina i obveze

Odgođeni porez priznaje se koristeći metodu bilančne obveze te uzima u obzir privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koje se koriste za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za porezne svrhe. Iznos odgođenog poreza ne priznaje se za sljedeće privremene razlike: početno priznavanje imovine ili obveze u transakciji koja nije poslovna kombinacija i koja ne utječe ni na računovodstvenu ni na oporezivu dobit i razlike koje se odnose na ulaganja u podružnice i zajednički kontrolirana poduzeća kada je vjerojatno da se situacija neće izmijeniti u skoroj budućnosti. Odgođeni porez vrednuje se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti primijenjene kod privremenih razlika kada se one izmijene, temeljene na zakonima koji su važeći na datum izvještavanja.

Odgođena porezna imovina priznaje se u visini u kojoj je vjerojatno da će se ostvariti buduće oporezive dobiti koje će biti dostupne da ih privremene razlike neutraliziraju. Odgođena porezna imovina umanjuje se za iznos za koji više nije vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica.

Odgođena porezna imovina priznata po osnovi prenesenih poreznih gubitaka priznaje se prema poreznom zakonu zemlje u kojoj Društvo posluje na razdoblje koje je zakonom dozvoljeno te se u po isteku tog razdoblja raspušta ukoliko do tada nije iskorištena.

Odgođena porezna imovina i obveze prebijaju se ako postoji zakonsko pravo na prijeboj tekuće porezne obveze i imovine te ukoliko se odnose na poreze koje je obračunalo isto porezno tijelo na isto oporezivi subjekt, ili na različite porezne subjekte, ali oni namjeravaju podmiriti tekuće porezne obveze i imovinu na neto osnovi ili svoju poreznu imovinu i obveze realizirati istovremeno.

(iii) Porezna izloženost

U određivanju iznosa tekućeg i odgođenog poreza, Društvo uzima u obzir utjecaj neizvjesnih poreznih pozicija te mogućnost postojanja dodatnih poreza i kamata. Ovo razmatranje oslanja se na procjene i pretpostavke i može uključivati niz prosudbi o budućim događajima. Novi podaci koji mogu postati dostupni mogu uzrokovati da Društvo promijeni svoju prosudbu o adekvatnosti postojećih poreznih obveza. Takve promjene poreznih obveza utjecat će na porezni rashod u razdoblju u kojem je takva odluka donesena.

(iv) Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Porezna uprava zahtijeva podmirenje PDV-a na neto osnovi. PDV koji proizlazi iz transakcija prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u odvojenom izvještaju o financijskom položaju na neto osnovi. U slučaju umanjenja potraživanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraživanja, uključujući PDV.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.11 Nekretnine, postrojenja i oprema

Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u odvojenom izvještaju o financijskom položaju po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirana umanjenja vrijednosti, ako postoje. Trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.

Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Društvo imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Knjigovodstvena vrijednost zamijenjenog dijela prestaje se priznavati. Svi ostali troškovi održavanja terete odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u financijskom razdoblju u kojem su nastali.

Zemljište i imovina u pripremi se ne amortiziraju. Amortizacija ostalih nekretnina te postrojenja i opreme se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška ili do rezidualne vrijednosti sredstva te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:

Zgrade 10 do 50 godina Oprema 3 do 30 godina

Preostala vrijednost imovine predstavlja procijenjeni iznos koji bi Društvo trenutno dobilo od prodaje imovine umanjen za procijenjeni trošak prodaje u slučaju da je imovina dosegla starost i stanje koje se očekuje na kraju vijeka trajanja imovine. Preostala vrijednost imovine i korisni vijek uporabe pregledavaju se na svaki izvještajni datum i po potrebi usklađuju.

U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa.

Dobici i gubici nastali prodajom utvrđeni su kao razlika između prihoda od prodaje i knjigovodstvene vrijednosti prodanog sredstva te se priznaju unutar dobiti ili gubitka u sklopu ostalih prihoda/troškova.

3.12 Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine odnose se na nekretnine (zemljište, zgrade ili dio zgrade ili oboje) koje se drže u svrhu stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti ili oboje. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja.

Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Amortizacija zgrada obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe od 10 do 50 godina.

Naknadni izdaci kapitaliziraju se kada je vjerojatno da će Društvo od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja terete dobit ili gubitak kada nastanu. Ukoliko Društvo počne koristiti ulaganje u nekretnine, ono se reklasificira u nekretnine, postrojenja i opremu.

Društvo objavljuje fer vrijednost ulaganja u nekretnine na temelju periodičkih neovisnih procjena vrijednosti procjenitelja.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.13 Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina može se steći u razmjeni za nenovčanu imovinu ili sredstva, ili kombinaciju novčanih i nenovčanih sredstava, pri čemu se trošak nabave takve nematerijalne imovine utvrđuje po fer vrijednosti osim ukoliko samoj transakciji razmjene nedostaje komercijalnog sadržaja ili se fer vrijednost primljenog ili otuđenog sredstva ne može pouzdano utvrditi, u kojem slučaju se utvrđuje po knjigovodstvenoj vrijednosti otuđenog sredstva.

(i) Brandovi i distribucijska prava

Prava distribucije proizvoda te određeni brandovi imaju ograničeni vijek uporabe i iskazuju se po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirana umanjenja vrijednosti, ako postoje. Amortizacija se obračunava pravocrtnom metodom kako bi se alocirao trošak distribucijskih prava tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe procijenjenog na 3 do 15 godina.

Prava na stečene zaštitne znakove i know-how iskazani su po trošku i imaju neograničeni vijek upotrebe, jer obavljene analize svih relevantnih faktora na dan izvještavanja pokazuju da ne postoji predvidiva granica za razdoblje u toku kojeg je očekivano da će identificirana prava stvarati neto novčani priljev. Nematerijalna imovina s neograničenim vijekom upotrebe godišnje se provjerava zbog umanjenja vrijednosti te se iskazuje po trošku stjecanja umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti (bilješka 3.14).

(ii) Računalni software

Licence za software kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem software-a u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe procijenjenog na 5 godina.

(iii)Interno stvorena nematerijalna imovina – troškovi istraživanja i razvoja

Izdaci nastali aktivnostima istraživanja priznaju se kao rashod u razdoblju u kojem su nastali. Interno stvoreno nematerijalno sredstvo koje je nastalo razvojem (ili u razvojnoj fazi internog projekta) priznaje se onda, i samo onda, ako je moguće dokazati sve niže navedeno:

• tehničku provedivost dovršenja nematerijalnog sredstva kako bi bilo raspoloživo za uporabu ili prodaju;
• namjeru dovršenja nematerijalnog sredstva i njegove uporabe ili prodaje;
• mogućnost uporabe ili prodaje nematerijalnog sredstva;
• način na koji će nematerijalno sredstvo stvarati buduće vjerojatne ekonomske koristi;
• dostupnost odgovarajućih tehničkih, financijskih i drugih resursa za okončanje razvoja te korištenje ili prodaju nematerijalnog sredstva;
• mogućnost pouzdanog utvrđivanja izdataka koji se mogu povezati s razvojem nematerijalnog sredstva.

Iznos koji se početno priznaje kod interno kreiranog nematerijalnog sredstva jest zbroj izdataka nastalih od datuma na koji je sredstvo prvi put udovoljilo gore navedenim kriterijima priznavanja. Ako interno stvoreno nematerijalno sredstvo nije moguće priznati, izdaci povezani s razvojem se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

Nakon početnog priznavanja, interno stvorena nematerijalna imovina iskazuje se po trošku umanjenom za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti po istoj osnovi kao i odvojeno stečena nematerijalna imovina.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.14 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Na svaki izvještajni dan, Društvo provjerava knjigovodstvene iznose svoje nefinancijske imovine (osim zaliha i odgođenih poreza) kako bi utvrdilo postoje li naznake da je došlo do gubitaka zbog umanjenja vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogli odrediti eventualni gubici nastali zbog umanjenja. Ako nadoknadivi iznos nekog sredstva nije moguće procijeniti, Društvo procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Ako je moguće odrediti realnu i dosljednu osnovu za raspoređivanje, imovina Društva se također raspoređuje na pojedine jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nije moguće, na najmanju skupinu jedinica koje stvaraju novac za koju je moguće odrediti realnu i konzistentnu osnovu raspoređivanja.

Nematerijalna imovina neograničenog vijeka uporabe testira se na umanjenje jednom godišnje te ostala nematerijalna imovina ukoliko postoji naznaka o mogućem umanjenju imovine.

Nadoknadivi iznos je veći iznos uspoređujući fer vrijednost umanjenu za troškove prodaje i vrijednost imovine u uporabi. Za potrebe procjene vrijednosti u uporabi, procijenjeni budući novčani tokovi diskontiraju se do sadašnje vrijednosti primjenom diskontne stope nakon oporezivanja koja odražava sadašnju tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za to sredstvo za koje procjene budućih novčanih tokova nisu bile usklađene.

Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva (ili jedinice koja stvara novac) procijenjen na iznos niži od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva (jedinice koja stvara novac) umanjuje se do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod.

Kod naknadnog poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva (jedinice koja generira novac) povećava se do revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa toga sredstva na način da uvećana knjigovodstvena vrijednost ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena da u prethodnim godinama nije bilo priznatih gubitaka od umanjenja na tom sredstvu (jedinici koja generira novac). Poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje kao prihod.

3.15 Zalihe

Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po trošku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Trošak se određuje po metodi ponderiranih prosječnih cijena. Neto ostvariva vrijednost predstavlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslovanja umanjenu za varijabilne troškove prodaje.

Trošak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda obuhvaća sirovine, trošak izravnog rada, ostale izravne troškove i pripadajući dio općih troškova proizvodnje (na bazi normalnog redovnog kapaciteta proizvodnje).

Trgovačka roba iskazuje se po nižem od troška nabave i prodajne cijene (umanjene za poreze i rabate).

3.16 Potraživanja od kupaca

(i) Potraživanja od kupaca

Potraživanja od kupaca početno se priznaju po trošku koji je jednak fer vrijednosti u trenutku priznavanja, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope, ako je značajno, a ako nije po nominalnom iznosu, umanjene za ispravak vrijednosti.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.16. Potraživanja od kupaca (nastavak)

(ii) Mjenice

Društvo na ime izmirenja svojih potraživanja prima instrumente osiguranja naplate potraživanja.

Mjenice primljene od kupaca na ime otvorenih potraživanja od kupaca mogu se eskontirati kod faktoring društva prije njihovog dospijeća. Ako se radi o mjenici sa pravom regresa (regresna mjenica) faktoring društvo preuzima ulogu upravljanja potraživanjem, ali ne preuzima kreditni rizik za nenaplatu potraživanja od originalnog (glavnog) dužnika. Temeljem uplate faktoring društva, Društvo evidentira naplatu potraživanja od originalnog (glavnog) kupca uz istovremeno evidentiranje potraživanja po eskontiranoj mjenici i obveze po regresnom pravu.

Kod mjenica koje se od glavnog dužnika naplaćuju po dospijeću, potraživanja od glavnog dužnika zatvaraju se naplatom te mjenice.

3.17 Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju gotovinu, depozite kod banaka po viđenju i ostale kratkotrajne visoko likvidne instrumente s rokovima naplate do tri mjeseca ili kraće. U odvojenom izvještaju o financijskom položaju su prekoračenja po bankovnim računima uključena u kratkoročne obveze.

3.18 Dionički kapital

Dionički kapital sastoji se od redovnih dionica. Primici koji se iskazuju u glavnici pri izdavanju novih dionica ili opcija, iskazuju se umanjeni za pripadajuće troškove transakcije i porez na dobit. Iznos fer vrijednosti primljene naknade iznad nominalne vrijednosti izdanih dionica prikazan je kao kapitalna dobit.

Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Društva sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima Društva.

3.19 Primanja radnika

(i) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Društvo u ime svojih radnika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, kojima upravljaju treće strane obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Društvo nema obvezu osigurati bilo koja druga primanja radnika nakon njihova umirovljenja vezano uz mirovine iz obveznih mirovinskih fondova.

(ii) Poticajne otpremnine

Obveze za otpremnine priznaju se kad Društvo prekine radni odnos radnika prije redovnog datuma umirovljenja ili odlukom radnika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Društvo priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzelo obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim radnicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa.

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.19 Primanja radnika (nastavak)

(iii) Redovne otpremnine kod odlaska u mirovinu

Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma, diskontiraju se na njihovu sadašnju vrijednost temeljem aktuarskog izračuna koji se izrađuje na kraju svakog izvještajnog razdoblja te koji koristi pretpostavke o broju radnika za koje se procjenjuje da će ostvariti pravo na otpremninu pri redovnoj mirovini, procijenjeni trošak navedenih otpremnina te diskontnu stopu koja je određena kao prosječna očekivana stopa prinosa na ulaganja u državne i korporativne obveznice. Aktuarski dobici i gubici koje proizlaze iz usklada i promjena temeljenih na iskustvu u aktuarskim pretpostavkama priznaju se kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

(iv) Dugoročna primanja radnika

Društvo priznaje obvezu za dugoročna primanja radnika (jubilarne nagrade) ravnomjerno u razdoblju u kojem je nagrada ostvarena na temelju stvarnog broja godina radnog staža. Obvezu za dugoročna primanja radnika mjeri nezavisni aktuar na kraju svakog izvještajnog razdoblja koristeći pretpostavke o broju radnika kojima navedena primanja treba isplatiti, procijenjeni trošak navedenih primanja te diskontne stope koja je određena kao prosječna očekivana stopa prinosa na ulaganju u korporativne obveznice. Aktuarski dobici i gubici koje proizlaze iz usklada i promjena temeljenih na iskustvu u aktuarskim pretpostavkama priznaju se unutar dobiti ili gubitka.

(v) Kratkoročna primanja radnika

Društvo priznaje rezerviranje za bonuse zaposlenicima kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza.

(vi) Primanja u obliku dionica

Društvo upravlja planom primanja u obliku dionica. Fer vrijednost primljene usluge radnika u zamjenu za odobrene opcije priznaje se kao trošak. Ukupan iznos kojeg treba iskazati kao trošak u razdoblju stjecanja prava na korištenje odnosi se na fer vrijednost odobrenih opcija, isključujući učinak bilo kojih netržišnih uvjeta stjecanja prava na korištenje (na primjer, profitabilnost i ciljani porast prodaje). Na svaki izvještajni datum, provjerava se procjena broja opcija za koje se očekuje da će biti iskorištene. Subjekt priznaje učinak pregleda prvotnih procjena, ako ih ima, u odvojenom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (unutar dobiti ili gubitka), kao i pripadajuće usklađenje na glavnicu tijekom preostalog razdoblja stjecanja prava na korištenje.

Primici umanjeni za pripadajuće troškove transakcije iskazuju se kao povećanje dioničkog kapitala (nominalna vrijednost dionica) i kapitalne dobiti (razlika između nominalne vrijednosti dionica i primitaka od izdanja) kada su opcije iskorištene.

3.20 Rezerviranja

Rezerviranje je priznato kad Društvo ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) koja je nastala kao rezultat prošlih događaja, te je vjerojatno (više da nego ne), da će odljev sredstava biti potreban da se podmiri ta obveza, a pouzdano se može procijeniti iznos obveze. Rezerviranja se preispituju na izvještajni dan, te se usklađuju s procjenom temeljenom na trenutno najboljim saznanjima. Kad je iznos smanjenja vrijednosti novca značajan, iznos rezerviranja je sadašnja vrijednost troškova za koje se očekuje da će nastati kako bi se podmirila obveza, utvrđenih korištenjem procijenjene bezrizične kamatne stope kao diskontne stope. Kad se koristi diskontiranje, svake se godine otpuštanje diskonta knjiži kao financijski trošak te je iskazana vrijednost rezerviranja povećana svake godine za proteklo vrijeme.

Rezerviranja za troškove restrukturiranja priznaju se kad Društvo ima razrađen formalan plan restrukturiranja o kojem su obaviještene strane na koje se plan odnosi.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.21 Financijski instrumenti

A. Financijska imovina

(i) Priznavanje i početno mjerenje

Potraživanja od kupaca početno se priznaju u trenutku nastanka. Sva ostala financijska imovina početno se priznaje kada Društvo postane stranka ugovornih odredbi financijskog instrumenta.

Financijska imovina (osim ako se radi o potraživanju od kupaca bez značajne financijske komponente) početno se mjeri po fer vrijednosti uvećanoj, ukoliko se radi o instrumentu koji nije iskazan po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVRDG), za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju ili izdavanju predmetnog instrumenta. Potraživanje od kupaca bez značajne komponente financiranja početno se mjeri po transakcijskoj cijeni.

(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje

Pri početnom priznavanju, financijska se imovina klasificira kao ona koja se mjeri po:

• amortiziranom trošku;
• fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobiti (FVOSD) dužnički instrumenti;
• fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobiti (FVOSD) vlasnički instrumenti;
• ili FVRDG (fer vrijednost kroz račun dobiti i gubitka).

Financijska se imovina ne reklasificira nakon početnog priznavanja, osim ako Društvo ne promijeni svoj poslovni model za upravljanje financijskom imovinom u kojem slučaju se financijska imovina reklasificira od prvog dana prvog izvještajnog razdoblja koje slijedi nakon promjene poslovnog modela.

Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ako ispunjava sljedeće uvjete i ako nije klasificirana kao mjerena po FVRDG:

• drži se u sklopu poslovnog modela čiji je cilj naplata ugovornih novčanih tokova; i
• ugovorni uvjeti navedenog instrumenta na određene datume dovode do novčanih priljeva koji predstavljaju isključivo plaćanje glavnice i kamate na neotplaćeni dio glavnice.

Dužnički instrumenti mjeri se po FVOSD ako ispunjava sljedeće uvjete i nije klasificirano kao mjereno po FVRDG:

• drži se u sklopu poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje naplatom ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine; i
• ugovorni uvjeti navedenog instrumenta na određene datume dovode do novčanih priljeva koji predstavljaju isključivo plaćanje glavnice i kamate na neotplaćeni dio glavnice.

Prilikom početnog priznavanja vlasničkog instrumenta koji se ne drži radi trgovanja, Društvo može neopozivo odabrati prikazivanje promjena u fer vrijednosti navedenog instrumenta kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Ovakav odabir vrši se na individualnoj osnovi za svaki pojedinačni instrument.

Sva financijska imovina koja nije klasificirana kao financijska imovina mjerena po amortiziranom trošku ili po FVOSD kako je gore opisano, mjeri se po FVRDG. Navedeno uključuje svu derivativnu financijsku imovinu. Prilikom početnog priznavanja Društvo može neopozivo klasificirati financijsku imovinu koja inače ispunjava zahtjeve za mjerenje po amortiziranom trošku ili po FVOSD kao imovinu mjerenu po FVRDG ukoliko takvo klasificiranje eliminira ili značajno smanjuje računovodstvenu neusklađenost koja bi inače nastala.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.21 Financijski instrumenti (nastavak)

A Financijska imovina (nastavak)

(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje (nastavak)

Ocjena poslovnog modela

Društvo ocjenjuje cilj poslovnog modela, u kojem se određena financijska imovina drži, na razini portfelja budući da to najbolje odražava način na koji se upravlja poslovanjem te informacije kojima poslovodstvo raspolaže. Informacije koje se pritom razmatraju uključuju sljedeće:

• koje su politike i ciljevi usvojeni vezano uz portfelj te kako te politike djeluju u praksi. Navedeno uključuje razmatranja ukoliko je strategija poslovodstva usmjerena na; ostvarivanje ugovornih prihoda od kamata; održavanje određenog profila vezano uz kamatne stope; usklađivanje dospijeća financijske imovine s dospijećem bilo koje povezane obveze ili očekivanih novčanih odljeva; ili na ostvarivanje novčanih priljeva prodajom imovine;
• kako se ocjenjuje uspješnost portfelja i o tome izvještava poslovodstvo Društva;
• koji rizici utječu na uspješnost poslovnog modela (i financijske imovine koja se drži u sklopu tog poslovnog modela) i način na koji se tim rizicima upravlja;
• kako se određuje naknada poslovodstva i/ili onih koji upravljaju portfeljem npr. temelji li se naknada na fer vrijednosti imovine kojom se upravlja ili na novčanim priljevima od ugovorenih novčanih tokova; i
• učestalost, količina i trenutak prodaje financijske imovine u prethodnim razdobljima, razlozi za prodaju i buduća očekivanja prodajnih aktivnosti.

Prijenosi financijske imovine trećim stranama u sklopu transakcija koje ne ispunjavaju uvjete za prestanak priznavanja ne smatraju se prodajom budući da Društvo nastavlja priznavati navedenu imovinu.

Potraživanja od kupaca drže se u poslovnom modelu držanja radi naplate.

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja ili kojom se upravlja te se njena uspješnost vrednuje na temelju njene fer vrijednosti, mjeri se po FVRDG.

Procjena predstavljaju li ugovoreni novčani tokovi isključivo otplate glavnice i kamate

U svrhu ove procjene koja je relevantna za potrebe klasifikacije financijske imovine po amortiziranom trošku, 'glavnica' se definira kao fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju. 'Kamata' se definira kao naknada za vremensku vrijednost novca, kreditni rizik povezan s vremenskim periodom u kojem se otplaćuje preostali dio glavnice te ostale osnovne rizike i troškove kreditiranja (npr. rizik likvidnosti i administrativni troškovi), kao i za profitnu maržu.

Pri procjeni osnovnog kriterija, odnosno, predstavljaju li ugovorni novčani tokovi isključivo plaćanja glavnice i kamata, Društvo razmatra ugovorne uvjete instrumenta. To uključuje procjenu sadrži li financijska imovina ugovorni uvjet koji bi mogao promijeniti vrijeme ostvarivanja ili iznos ugovornih novčanih tokova na način da osnovni kriterij ne bi bio zadovoljen

Struktura financijske imovine Društva je jednostavna te se prvenstveno odnosi na potraživanja od kupaca bez značajne financijske komponente, dane zajmove te kratkoročne depozite u bankama dok su terminski ugovori neznačajnog iznosa. Navedeno olakšava i minimizira kompleksnost procjene zadovoljava li navedena financijska imovina kriterij 'plaćanja isključivo glavnice i kamata'.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.21 Financijski instrumenti (nastavak)

A Financijska imovina (nastavak)

(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje (nastavak)

Naknadno mjerenje te priznavanje dobitaka i gubitaka

Tablica u nastavku daje pregled ključnih odredbi računovodstvene politike koju Društvo koristi za naknadno mjerenje financijske imovine te priznavanje dobitaka i gubitaka po svakoj vrsti financijske imovine:

Financijska imovina po FVRDG	Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po fer vrijednosti. Neto dobici i gubici, uključujući bilo koje prihode od kamata ili dividendi, priznaju se unutar dobiti ili gubitka.
Financijska imovina po amortiziranom trošku	Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope. Amortizirani trošak umanjuje se za gubitke od umanjenja vrijednosti. Prihodi od kamata, pozitivne i negativne tečajne razlike te gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se unutar dobiti ili gubitka. Dobit ili gubitak pri prestanku priznavanja priznaje se unutar dobiti ili gubitka.
Dužnički instrumenti po FVOSD	Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po fer vrijednosti. Prihod od kamata izračunat primjenom metode efektivne kamatne stope, pozitivne i negativne tečajne razlike te gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se unutar dobiti ili gubitka. Ostali neto dobici i gubici proizašli iz promjene fer vrijednosti priznaju se unutar ostale sveobuhvatne dobiti. Prestankom priznavanja, dobici i gubici akumulirani u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se u dobit ili gubitak.
Vlasnički instrumenti po FVOSD	Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po fer vrijednosti. Dividenda se priznaje kao prihod unutar dobiti ili gubitka, osim ako je jasno da dividenda predstavlja povrat dijela troška ulaganja. Ostali neto dobici i gubici priznaju se u ostalu sveobuhvatnu dobit i nikada se ne reklasificiraju u dobit ili gubitak.

(iii) Prestanak priznavanja

Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu pri isteku ugovornih prava vezanih uz novčane tokove od te financijske imovine ili pri prijenosu prava na ugovorne novčane tokove u transakciji u kojoj se prenose svi rizici i koristi od vlasništva financijske imovine ili u kojoj Društvo niti prenosi niti zadržava rizike i koriste od vlasništva, ali ne zadržava kontrolu nad financijskom imovinom.

Kada Društvo obavlja transakcije u kojima prenosi financijsku imovinu priznatu u svom izvještaju o financijskom položaju, ali zadržava sve ili gotovo sve rizike i koristi koji proizlaze iz prenesene imovine, takva prenesena imovina ne prestaje se priznavati.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.21 Financijski instrumenti (nastavak)

B. Financijske obveze

(i) Priznavanje i početno mjerenje

Izdani dužnički vrijednosni papiri početno se priznaju u trenutku nastanka. Sve ostale financijske obveze početno se priznaju kada Društvo postane stranka ugovornih odredbi financijskog instrumenta.

Financijska obveza početno se mjeri po fer vrijednosti uvećanoj, ukoliko se radi o instrumentu koji nije iskazan po FVRDG, za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju ili izdavanju predmetnog instrumenta.

(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje

Financijske obveze mjere se po amortiziranom trošku ili FVRDG. Financijska obveza klasificira se kao mjerena po FVRDG ako je klasificirana kao namijenjena trgovanju, ako je derivativna ili ako je klasificirana kao mjerena po FVRDG pri početnom priznavanju. Financijske obveze po FVRDG mjere se po fer vrijednosti, a neto dobici i gubici, uključujući sve rashode od kamata, priznaju se unutar dobiti ili gubitka. Ostale financijske obveze naknadno se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Rashodi od kamata i tečajne razlike priznaju se unutar dobiti ili gubitka. Svi dobici ili gubici kod prestanka priznavanja također se priznaju unutar dobiti ili gubitka.

(iii) Prestanak priznavanja

Društvo prestaje priznavati financijsku obvezu kada se ugovorne obveze isplate, otkažu ili isteknu. Društvo također prestaje priznavati financijsku obvezu kada se izmijene ugovorne odredbe, a novčani tok promijenjene obveze je značajno drugačiji od inicijalnog, pri čemu se nova financijska obveza temeljena na izmijenjenim uvjetima priznaje po fer vrijednosti.

Prilikom prestanka priznavanja financijske obveze, razlike između knjigovodstvene vrijednosti i plaćene naknade (uključujući i svu prenesenu ne-novčanu imovinu ili prihvaćene obveze) priznaju se u računu dobiti i gubitka.

C. Netiranje

Financijska imovina i financijske obveze netiraju se i neto iznos prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada, i samo kada, Društvo trenutno ima zakonski provedivo pravo na prebijanje iznosa i namjerava ih podmiriti na neto osnovi ili realizirati imovinu i istovremeno podmiriti obvezu.

D. Derivativni financijski instrumenti

Društvo drži derivativne financijske instrumente radi zaštite svoje izloženosti prema stranoj valuti i kamatnom riziku. Ugrađeni derivativi odvajaju se od osnovnog ugovora i zasebno obračunavaju ako osnovni ugovor nije klasificiran kao financijska imovina i ako se ispunjavaju određeni uvjeti. Derivativi se inicijalno priznaju po fer vrijednosti. Nakon inicijalnog priznavanja također se priznaju po fer vrijednosti, a promjene u fer vrijednosti priznaju se unutar dobiti ili gubitka.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.21 Financijski instrumenti (nastavak)

E. Umanjenje vrijednosti nederivativne financijske imovine

Priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti

Društvo priznaje rezerviranja za očekivane kreditne gubitke ("OKG") na:

• financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku;
• ulaganjima u dužničke vrijednosne papire vrednovane po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit; i
• ugovornu imovinu.

Društvo priznaje rezerviranja za gubitke jednake OKG-ovima kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka imovine, osim u sljedećim slučajevima, kod kojih ih mjeri prema 12-mjesečnim OKG-ovima:

• kod dužničkih vrijednosnih papira za koje je utvrđeno da imaju niski kreditni rizik na datum izvještavanja;
• kod ostalih dužničkih vrijednosnih papira i bankovnih računa za koje se kreditni rizik (tj. rizik neispunjavanja obveza tijekom očekivanog trajanja financijskog instrumenta) nije značajno povećao od početnog priznavanja.

Rezerviranja za OKG-ove vezano uz potraživanja od kupaca i ugovornu imovinu uvijek se mjere u iznosu ukupnih OKG-ova kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka te imovine.

Prilikom utvrđivanja je li se kreditni rizik financijske imovine značajno povećao od početnog priznavanja i prilikom procjene OKG-ova, Društvo razmatra razumne i činjenične informacije koje su relevantne i dostupne bez dodatnih troškova ili napora. To uključuje kvantitativne i kvalitativne informacije i analize zasnovane na povijesnom iskustvu Društva i informiranoj procjeni kreditne sposobnosti te uključuje informacije o budućnosti.

Društvo smatra da je kreditni rizik financijske imovine značajno porastao ako je od dospijeća proteklo više vremena od prosječnog trajanja naplate potraživanja u normalnom operativnom poslovanju Društva na pojedinom tržištu.

Društvo smatra da je kreditni rizik financijske imovine znatno porastao ako su aktivirani pokazatelji ranog upozorenja sukladno politici Društva ili ugovornim uvjetima instrumenta.

Društvo smatra da financijska imovina nije nadoknadiva djelomično ili u cijelosti ako:

• nije vjerojatno da će dužnik otplatiti svoje obveze prema Društvu bez da Društvo pokrene radnje poput iskorištenja sredstava osiguranja (ako postoje); ili
• financijska imovina ostane nepodmirena duže od 360 dana od dana dospijeća.

Ukupni OKG-ovi koji se očekuju kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka imovine su OKG koji proizlaze iz svih mogućih nepredviđenih događaja tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta.

Dvanaestomjesečni OKG-ovi su dio OKG-ova koji proizlaze iz slučajeva neplaćanja koji su mogući unutar 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja (ili unutar kraćeg razdoblja ako je očekivani vijek trajanja instrumenta kraći od 12 mjeseci).

Maksimalno razdoblje koje se uzima u obzir prilikom procjene OKG-ova je maksimalno ugovoreno razdoblje tijekom kojega je Društvo izloženo kreditnom riziku.

Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka

OKG-ovi predstavljaju procjenu kreditnih gubitaka. Kreditni gubici mjere se kao razlika između novčanih tijekova na koje Društvo ima pravo u skladu s ugovorom i novčanih tokova koje Društvo očekuje da će stvarno primiti. Za redovna eksterna potraživanja od kupaca koja su nedospjela te za dospjela nenaplaćena potraživanja do 360 dana od dana dospijeća vrše se ispravci vrijednosti primjenom postotka koji odražava očekivanja o nenaplati potraživanja od kupaca (OKG). Postotak ispravka vrijednosti se utvrđuje na bazi prosjeka prethodnog trogodišnjeg razdoblja (povijesna stopa) prilagođeno za makroekonomski utjecaj. Izračun povijesne stope prilagođava se za izvanredne i specifične okolnosti po potrebi.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.21 Financijski instrumenti (nastavak)

E. Umanjenje vrijednosti nederivativne financijske imovine (nastavak)

Kreditno umanjena financijska imovina

Na svaki datum izvještavanja Društvo procjenjuje ukoliko postoje osnove za kreditno umanjenje financijske imovine po amortiziranom trošku ili dužničkih instrumenata po FVOSD. Financijska imovina kreditno je umanjena kada nastane jedan ili više događaja koji imaju štetan utjecaj na procijenjene buduće novčane tijekove od te financijske imovine.

Dokaz da je potrebno kreditno umanjenje financijske imovine uključuje sljedeće dostupne podatke:

• značajne financijske poteškoće dužnika ili izdavatelja;
• kršenje ugovora kao što je značajno kašnjenje u plaćanju od strane dužnika;
• vjerojatnost da će dužnik ući u stečaj ili drugi oblik financijske reorganizacije; ili
• nestanak aktivnog tržišta za određenu vrijednosnicu uslijed financijskih poteškoća.

Prezentacija očekivanih kreditnih gubitaka u izvještaju o financijskom položaju.

Rezerviranja za OKG-ove financijske imovine po amortiziranom trošku oduzimaju se od bruto knjigovodstvene vrijednosti imovine. Za dužničke instrumente po FVOSD, rezerviranja za OKG-ove terete dobit ili gubitak i priznaju se unutar ostale sveobuhvatne dobiti.

Otpis financijske imovine

Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske imovine otpisuje se ukoliko Društvo razumno ne očekuje povrat financijske imovine bilo u cijelosti bilo djelomično. Društvo otpisuje bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine u pravilu kada nastupi zakonska zastara te općenito ne očekuje povrat otpisanih iznosa.

BILJEŠKA 4 – NOVI STANDARDI I TUMAČENJA OBJAVLJENIH STANDARDA KOJI JOŠ NISU USVOJENI

Na dan izdavanja ovih financijskih izvještaja, sljedeći standardi, izmjene i tumačenja koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde nisu još na snazi.

Izmjene i dopune u MSFI-ja 10 Konsolidirani financijski izvještaji i MRS-a 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima: Prodaja ili doprinos imovine između investitora i njegovog pridruženog društva ili zajedničkog pothvata

Izmjene i dopune se odnose na ispravak utvrđene nedosljednosti između zahtjeva standarda MSFI-ja 10 i MRS-a 28 vezanih uz prodaju ili doprinos imovine između investitora i njegovog pridruženog društva ili zajedničkog pothvata. Kao glavni rezultat izmjena i dopuna, ukupna dobit ili gubitak se priznaju kada transakcija uključuje poslovanje (neovisno o tome odnosi li se poslovanje na ovisno društvo ili ne). Djelomična dobit ili gubitak se priznaje kada transakcija uključuje imovinu koja ne predstavlja poslovanje društva, čak i onda kada se ta imovina nalazi u ovisnom društvu. U prosincu 2015. godine, Odbor za MSFIjeve je odgodio datum primjene ovih izmjena i dopuna na neodređeno vrijeme, ovisno o rezultatu projekta istraživanja računovodstvene metode udjela. Izmjene i dopune još nisu usvojene na razini Europske Unije.

MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja: Klasifikacija kratkoročnih i dugoročnih obveza (Izmjene i dopune)

Izmjene i dopune se primjenjuju za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2022. ili nakon toga, s dopuštenom ranijom primjenom. Međutim, kao odgovor na COVID-19 pandemiju Odbor za MSFI-jeve odgodio je primjenu za godinu dana, tj. na 1. siječnja 2023. godine, kako bi pružio društvima više vremena za provedbu klasifikacijskih promjena koje proizlaze iz izmjena i dopuna. Cilj izmjena i dopuna je potaknuti dosljednost u primjeni zahtjeva standarda na način da se društvima pomogne utvrditi trebaju li se dugovanja i ostale obveze s neizvjesnim datumom podmirenja u izvještaju o financijskom položaju klasificirati kao dugoročne ili kratkoročne obveze. Izmjene i dopune utječu na prezentaciju obveza u izvještaju o financijskom položaju, ali ne mijenjaju postojeće zahtjeve oko mjerenja ili trenutka priznavanja imovine, obveza, prihoda ili rashoda, ni informacija koje društvo objavljuje u bilješkama vezanim uz te pozicije. Osim navedenog, izmjene i dopune pojašnjavaju zahtjeve za klasifikaciju dugovanja koja društvo može podmiriti izdavanjem vlasničkih instrumenata. Izmjene i dopune još nisu usvojene na razini Europske Unije.

MSFI 3 Poslovne kombinacije, MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema, MRS 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina te ciklus Godišnjih poboljšanja MSFI-ja 2018-2020 (Izmjene i dopune)

Izmjene i dopune primjenjuju se za godišnja razdoblja koja počinju na 1. siječnja 2022. godine ili nakon toga, pri čemu je ranija primjena dopuštena. Odbor za MSFI-jeve izdao je izmjene MSFI-ja ograničenog opsega kako slijedi:

• MSFI 3 Poslovne kombinacije (Izmjene i dopune) uključuje ažuriranu referencu na Konceptualni okvir za financijsko izvještavanje bez promjene računovodstvenih zahtjeva za poslovne kombinacije.
• MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema (Izmjene i dopune) zabranjuje društvu umanjenje troška nekretnina, postrojenja i opreme za iznose dobivene od prodaje stavki proizvedenih tijekom pripreme imovine za namjeravanu upotrebu. Umjesto toga, društvo će takav prihod od prodaje i povezane troškove iskazati u računu dobiti i gubitka.

BILJEŠKA 4 – NOVI STANDARDI I TUMAČENJA OBJAVLJENIH STANDARDA KOJI JOŠ NISU USVOJENI (NASTAVAK)

MSFI 3 Poslovne kombinacije, MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema, MRS 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina te ciklus Godišnjih poboljšanja MSFI-ja 2018-2020 (Izmjene i dopune) (nastavak)

• MRS 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina (Izmjene i dopune) precizira koje troškove društvo uključuje u određivanje troška ispunjenja ugovora u svrhu procjene je li ugovor štetan.
• Godišnja poboljšanja 2018-2020 uključuju manje izmjene i dopune MRS-a 1 Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, MSFI-ja 9 Financijski instrumenti, MRS-a 41 Poljoprivreda i prateće ilustrativne primjere uz MSFI 16 Najmovi.

Reforma o ujednačavanju kamatne stope – Faza 2 – MSFI 9, MRS 39, MSFI 7, MSFI 4 i MSFI 16 (Izmjene i dopune)

U kolovozu 2020. godine, Odbor za MSFI-jeve objavio je fazu 2 reforme o ujednačavanju kamatne stope, izmjene i dopune MSFI-ja 9, MRS-a 39, MSFI-ja 7.

MSFI-ja 4 i MSFI-ja 16, dovršavajući svoj rad kao odgovor na reformu međubankarskih ponuđenih stopa (IBOR). Izmjene određuju privremene olakšice koje se odnose na učinke financijskog izvještavanja kad se međubankarska ponuđena stopa (IBOR) zamijeni s alternativnom gotovo nerizičnom kamatnom stopom (RFR). Izmjene i dopune posebno predviđaju praktičnu olakšicu pri računovodstvu promjena u osnovi za utvrđivanje ugovornih novčanih tijekova financijske imovine i obveza kojom se zahtijeva prilagođavanje efektivne kamatne stope, istovjetno kretanju tržišne kamatne stope. Također, izmjene uključuju olakšice od prestanka odnosa računovodstva zaštite uključivo privremenu olakšicu od potrebe da se zadovolji odvojeno prepoznatljivi zahtjev kad je nerizičan instrument određen kao zaštita rizične komponente. Nadalje, izmjene MSFI-ja 4 oblikovane su kako bi se osiguravateljima koji još uvijek primjenjuju MRS 39 omogućilo da dobiju iste olakšice kao one predviđene izmjenama MSFI-ja 9. Predviđene su i izmjene MSFI-ja 7 Financijski instrumenti: Objave koje omogućuju korisnicima financijskih izvještaja razumijevanje efekata reforme o ujednačavanju kamatne stope na financijske instrumente društva i strategiju upravljanja rizicima.

Izmjene i dopune primjenjive su za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 01. siječnja 2021. godine pri čemu je ranija primjena dopuštena. Iako je primjena retroaktivna, društvo nije obvezno prepravljati prethodna razdoblja.

Društvo ne očekuje da će usvajanje spomenutih standarda i tumačenja imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Društva.

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 5 – UTJECAJ NOVIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

Usvojene računovodstvene politike su u skladu s računovodstvenim politikama prethodne financijske godine, osim izmjena navedenih u nastavku koje su rezultat izmjena i dopuna Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI), a usvojeni su od strane Društva od 1. siječnja 2020.:

MSFI 16 Najmovi – COVID-19 olakšice za najam (Izmjene i dopune)

Izmjene i dopune primjenjuju se retroaktivno za godišnja izvještajna razdoblja koja počinju na ili nakon 1. lipnja 2020. godine. Ranija primjena je dopuštena uključivo u financijskim izvještajima koji još nisu odobreni za objavu na dan 28. svibnja 2020. godine. Odbor za MSFI-jeve izmijenio je i dopunio standard kako bi pružio olakšice najmoprimcima od primjene smjernica o računovodstvu modifikacije najma iz MSFI-ja 16 vezano za olakšice za najam nastale kao izravna posljedica pandemije COVID-19. Izmjena i dopuna pruža praktično izuzeće za najmoprimce omogućavajući im da svaku promjenu u plaćanjima najma koja je posljedica utjecaja COVID-19 računovodstveno tretiraju na isti način na koji bi evidentirali promjenu prema MSFI-ju 16, ako promjena nije modifikacija najma, ali samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

• Promjena plaćanja najma rezultira revidiranom naknadom za najam koja je u osnovi ista ili manja od naknade za najam neposredno prije promjene.
• Svako smanjenje plaćanja najma utječe samo na plaćanja koja su izvorno dospjela na datum 30. lipnja 2021. ili prije njega.
• Nema bitnih promjena u ostalim uvjetima najma.

MSFI 3: Poslovne kombinacije (Izmjene i dopune)

Odbor za MSFI-jeve je izdao izmjene i dopune definicije poslovanja (izmjene i dopune MSFI-ja 3) usmjerenu na rješavanje poteškoća koje nastaju kada društvo utvrđuje je li preuzelo poslovanje ili je samo steklo imovinu. Izmjene i dopune se odnose samo na poslovne kombinacije čiji je datum stjecanja u prvom godišnjem izvještajnom razdoblju koje počinje 1. siječnja 2020. godine ili nakon toga i na akvizicije imovine koje nastaju nakon početka tog razdoblja, s dozvoljenom ranijom primjenom.

Reforma ujednačavanja kamatne stope - MSFI 9, MRS 39 i MSFI 7 (Izmjene i dopune)

U rujnu 2019. godine Odbor za MSFI-jeve je donio izmjene i dopune MSFI-ja 9, MRS-a 39 i MSFI-ja 7, čime je završio prvu fazu svog rada na projektu definiranja učinaka reforme međubankarskih ponuđenih stopa (IBOR) na financijsko izvještavanje. Objavljene Izmjene i dopune bave se pitanjima koja utječu na način financijskog izvještavanja u razdoblju prije zamjene postojećih referentnih kamatnih stopa s alternativnim kamatnim stopama, te adresiraju implikacije vezane uz posebne zahtjeve za računovodstvo zaštite (hedge) zbog progresivne analize koju zahtijevaju MSFI 9 Financijski instrumenti i MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje. Izmjene i dopune osigurale su privremene olakšice primjenjive na sve odnose računovodstva zaštite koji su izravno pod utjecajem reforme međubankarskih kamatnih stopa, čime se omogućio nastavak primjene računovodstva zaštite tijekom razdoblja neizvjesnosti prije zamjene postojećih kamatnih stopa s alternativnom kamatnom stopom koja je gotovo bez rizika. Donesene su i izmjene i dopune MSFI-ja 7 Financijski instrumenti: Objave koje se odnose se na dodatne objave neizvjesnosti koja proizlazi iz reforme ujednačavanja referentnih kamatnih stopa. Navedene su izmjene primjenjive za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2020. ili nakon toga te se moraju primijeniti retroaktivno. Druga faza bit će usredotočena na pitanja koja bi mogla utjecati na financijsko izvještavanje kada se postojeća referentna kamatna stopa zamijeni nerizičnom kamatnom stopom (RFR).

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 5 – UTJECAJ NOVIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)

MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja i MRS 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške: Definicija "značajnosti'' (Izmjene i dopune)

Izmjene i dopune se primjenjuju za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2020. godine ili nakon toga, s dozvoljenom ranijom primjenom. Izmjene i dopune pojašnjavaju definiciju značajnosti i njenu primjenu. Nova definicija navodi da je "informacija značajna ako razumno može očekivati da će njeno izostavljanje ili pogrešno prikazivanje utjecati na odluke koje korisnici financijskih izvještaja donose na osnovi tih financijskih izvještaja, a koji pružaju financijske informacije o određenom izvještajnom subjektu". Dodatno, objašnjenja popratnih definicija su poboljšana. Izmjenama i dopunama se osigurava konzistentnost definicije značajnosti kroz sve MSFI standarde.

Konceptualni okvir MSFI-jeva

Odbor za MSFI-jeve izdao je revidirani Konceptualni okvir za financijsko izvještavanje 29. ožujka 2018. godine. Konceptualni okvir donosi sveobuhvatan set načela i koncepata financijskog izvještavanja, objave standarda, uputa za definiranje konzistentnih računovodstvenih politika i pomoć u razumijevanju i tumačenju standarda. Odbor je izdao zaseban popratni dokument, Izmjene i dopune referenci na Konceptualni okvir za financijsko izvještavanje, koji utvrđuje izmjene i dopune u standardima u svrhu ažuriranja referenci u Konceptualnom okviru za financijsko izvještavanje. Cilj popratnog dokumenta je popratiti i podržati prijelaz na izmijenjeni Konceptualni okvir financijskog izvještavanja, društvima koja svoje računovodstvene politike pripremaju prema Konceptualnom okviru za financijsko izvještavanje, a kada niti jedan MSFI standard nije primjenjiv na određenu transakciju. Za društva koja svoje računovodstvene politike pripremaju prema Konceptualnom okviru za financijsko izvještavanje popratni dokument je na snazi od 1. siječnja 2020.godine.

Usvajanje spomenutih standarda i tumačenja nije imalo značajan utjecaj na financijske izvještaje Društva.

BILJEŠKA 6 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE

Priprema financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske unije (EU MSFI) zahtijeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu i obveze, prihode i troškove. Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima, za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat kojih čini polazište za stvaranje procjena o vrijednosti imovine i obveza, koje se ne mogu dobiti iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od takvih procjena.

Spomenute procjene i uz njih vezane pretpostavke predmet su redovitog pregleda. Utjecaj korekcije procjene priznaje se u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utječe samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i budućim razdobljima ukoliko korekcija utječe na tekuće i buduća razdoblja.

Prosudbe koje je Uprava napravila u primjeni EU MSFI, a koje imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje i prosudbe kod kojih je rizik da će doći do materijalno značajnih korekcija u idućoj godini visok, detaljnije su objašnjene u nastavku.

(i) Priznavanje odgođene porezne imovine

Odgođena porezna imovina predstavlja iznose poreza na dobit koji su nadoknadivi na temelju budućih odbitaka oporezive dobiti te se iskazuje u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se do visine poreznih prihoda za koje je vjerojatno da će biti ostvareni. Prilikom utvrđivanja buduće oporezive dobiti i iznosa poreznih prihoda za koje je vjerojatno da će biti ostvareni u budućnosti, Uprava donosi prosudbe i izrađuje procjene na temelju oporezive dobiti iz prethodnih godina i u očekivanja budućih prihoda za koje se smatra da su razumni u postojećim okolnostima (vidi bilješku 15).

(ii) Aktuarske procjene korištene za izračun obveza za naknade zaposlenima

Trošak definiranih planiranih naknada je utvrđen koristeći aktuarske procjene. Aktuarske procjene uključuju utvrđivanje pretpostavki o diskontiranim stopama, budućim povećanjima dohotka i smrtnosti ili stopi fluktuacije. Zbog dugoročne prirode navedenih planova, te procjene sadržavaju element nesigurnosti (vidi bilješku 32).

(iii) Posljedice određenih sudskih sporova

Društvo je stranka u brojnim parnicama i postupcima nastalim u uobičajenom tijeku poslovanja. Uprava koristi procjene vjerojatnog ishoda pravnih postupaka te na dosljednoj osnovi priznaje rezerviranja za obveze Društva koje proizlaze iz tih postupaka.

Društvo priznaje rezerviranja u ukupnom očekivanom iznosu odljeva ekonomskih koristi kao posljedice sudskog postupka, a koji je uglavnom iznos spora uvećan za zatezne kamate (ukoliko je primjenjivo), ukoliko je po mišljenju Uprave, a na temelju konzultacija s pravnim savjetnicima, vjerojatnost nepovoljnog ishoda za Društvo veća od povoljnog ishoda. Društvo ne priznaje rezerviranja za sudske sporove i zatezne kamate (ukoliko je primjenjivo) u slučajevima u kojima Uprava procjeni da je nepovoljan ishod sudskog postupka manje vjerojatan nego povoljan ishod za Društvo.

Gdje postoje naznake moguće nagodbe u odnosu na pojedini sudski postupak, rezervacija se priznaje u iznosu očekivanog iznosa nagodbe umanjenog za već postojeća rezerviranja vezana uz taj sudski postupak, a temeljeno na najboljoj procjeni Uprave napravljenoj u suradnji sa svojim pravnim savjetnicima.

Gdje je Društvo tužitelj u određenom sudskom postupku, bilo kakve ekonomske koristi za koje se očekuje da će pritjecati u Društvo kao rezultat očekivanog ishoda spora priznaju se samo kada je njihova realizacija gotovo sigurna, što je obično na dan priljeva tih ekonomskih koristi. Rezervacije za obveze Društva koje proizlaze iz pravnih postupaka priznaju se na dosljednoj osnovi i procjenjuju se od slučaja do slučaja (vidi bilješku 32).

(iv) Nadoknadivost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja

Nadoknadiva vrijednost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja procijenjena je po sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova diskontiranih po tržišnoj kamatnoj stopi na datum mjerenja. Kratkotrajna potraživanja bez navedene kamatne stope mjerena su prema iznosu originalnog računa ukoliko učinak diskontiranja nije značajan. Društvo redovito pregledava starosnu strukturu potraživanja od kupaca i prati prosječno razdoblje naplate. U slučajevima u kojima su utvrđeni dužnici s dužim danima plaćanja, Društvo umanjuje kreditne limite i dane plaćanja za buduće transakcije i, u slučajevima kada je to potrebno nameće ograničenja vezano uz buduće transakcije dok se nepodmireni dug ne otplati u cijelosti ili djelomično.

BILJEŠKA 6 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

(iv) Nadoknadivost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja (nastavak)

U slučajevima u kojima Društvo utvrdi potraživanja prema dužnicima koji su ušli u proces predstečaja ili stečaja, gubitak od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje u cijelosti.

Primjenom postotka koji odražava očekivanja o nenaplati potraživanja od kupaca (očekivani kreditni gubitak) Društvo vrši ispravke vrijednosti za nedospjela redovna eksterna potraživanja od kupaca te za dospjela nenaplaćena potraživanja do 360 dana od dana dospijeća.

U procesu reguliranja naplate dospjelih dugova, Društvo aktivno pregovara s odgovarajućim dužnicima uzimajući u obzir očekivanja budućih poslovnih odnosa, značaj izloženosti prema pojedinom dužniku, mogućnosti kompenzacija, iskorištavanja instrumenata osiguranja (ako ih ima) ili oduzimanja imovine.

(v) Testiranje na umanjenje vrijednosti brandova

Društvo provodi godišnje provjere brandova zbog umanjenja vrijednosti u skladu s računovodstvenom politikom 3.13. Brandovi s neograničenim vijekom te brandovi sa ograničenim vijekom trajanja alocirani su za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti na jedinice stvaranja novca unutar poslovnih segmenata.

Nadoknadiva vrijednost jedinica stvaranja novca određena je izračunima vrijednosti u uporabi ili fer vrijednosti koji su bazirani na projekcijama novčanog toka temeljenim na financijskim planovima koje je odobrila Uprava i koji pokrivaju petogodišnje razdoblje.

Brandovi

Brandovi se odnose na stečena prava na korištenje zaštitnih znakova, žigova i imena marki koje Društvo alocira na segmente poslovanja sukladno internoj kategorizaciji proizvoda na koje se određeni brand odnosi pri čemu se vrijednost branda ili u cijelosti alocira na određeni segment ili, tamo gdje je to primjenjivo i gdje određeni brand sačinjavaju proizvodi i kategorije koje po kategorizaciji spadaju u više segmenata, sukladno omjeru kontribucije bruto marže branda u svakom od segmenata.

Društvo na godišnjoj razini provodi test umanjenja vrijednosti brandova kako bi procijenilo ukoliko nadoknadiva vrijednost brandova indicira potencijalno umanjenje knjigovodstvene vrijednosti pri čemu se primarni fokus pridaje onim brandovima kod kojih odstupanje nadoknadive vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu indicira značajnu osjetljivost na ključne pretpostavke korištene u testovima umanjenja vrijednosti. Izračun nadoknadive vrijednosti temelji se na petogodišnjim planovima prodaje proizvoda i kategorija koje sačinjavaju svaki brand, a koje je Društvo razvilo imajući u vidu korporativnu prodajnu i marketinšku strategiju, trendove na tržištima na kojima se pojedini brandovi prodaju (poput očekivanih kretanja predmetnog bruto društvenog proizvoda, tržišnog udjela relevantnih proizvoda i kategorija) i analizu konkurenata. Planovi prodaje proizvoda i kategorija koje sačinjavaju svaki brand uključuju i potencijalne rizike realnog okruženja uzrokovanih pandemijom COVID-19.

Novčani tokovi kreirani iz takvih planova diskontiraju se korištenjem diskontne stope nakon poreza koja odražava rizik predmetne imovine i koja je za potrebe izračuna testa umanjenja vrijednosti aproksimirana prosječnim ponderiranim troškom kapitala nakon poreza (WACC) vezanog uz primarno prodajno tržište pojedinog branda i prehrambenu industriju.

Društvo je za izračun nadoknadive vrijednosti brandova kojima je dominantno tržište regije Adria na dan 31. prosinca 2020. godine primijenilo dohodovni pristup – metoda neplaćanja rojalitija.

Osnova metode neplaćanja rojalitija ističe da je vrijednost nematerijalne imovine jednaka iznosu koji bi vlasnik platio za licenciju nad tom imovinom kada ju ne bi posjedovao, odnosno vrijednost je jednaka diskontiranim uštedama nakon poreza u situaciji neplaćanja rojalitija, tj. naknade za korištenja zaštitnih znakova.

Prilikom izračuna nadoknadive vrijednosti brandova kojima je dominantno tržište regija Adria (ukupno 4 branda), korištene su stope koje su jednake ponderiranom prosječnom trošku kapitala nakon poreza (WACC) za pojedino tržište i prehrambenu industriju i unutar su raspona od 4,71% do 7,96% (2019.: raspon od 4,26% do 6,82%) dok je primijenjena terminalna stopa rasta unutar raspona od 2,30% do 3,16% (2019.: raspon od 2,10% do 2,70%).

BILJEŠKA 6 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

(v) Testiranje na umanjenje vrijednosti brandova (nastavak)

Brandovi (nastavak)

Nadoknadiva vrijednost brandova koja proizlazi korištenjem metode diskontiranih novčanih tokova je sljedeća:

	Knjigovodstvena vrijednost	Nadoknadiva vrijednost
		2020.	2019.
Brandovi	(u tisućama kuna)
Brand 1	7.380	13.868	15.297
Brand 2	15.500	67.974	76.264
Brand 3	21.144	44.855	42.554
Brand 4	439	1.363	1.295
	44.463	128.059	135.410

Kod branda 1 postojala bi indikacija za umanjenjem vrijednosti u slučaju povećanja prosječnog ponderiranog troška kapitala za 318 baznih poena (uz nepromijenjenu terminalnu stopu rasta) ili smanjenja terminalne stope rasta (uz nepromijenjenu stopu ponderiranog prosječnog troška kapitala) za 394 baznih poena. Kod branda 2 postojala bi indikacija za umanjenjem vrijednosti u slučaju povećanja prosječnog ponderiranog troška kapitala za 278 baznih poena (uz nepromijenjenu terminalnu stopu rasta) ili smanjenja terminalne stope rasta (uz nepromijenjenu stopu ponderiranog prosječnog troška kapitala) za 342 baznih poena. Kod branda 3 postojala bi indikacija za umanjenjem vrijednosti u slučaju povećanja prosječnog ponderiranog troška kapitala za 1.794 baznih poena (uz nepromijenjenu terminalnu stopu rasta) ili smanjenja terminalne stope rasta (uz nepromijenjenu stopu ponderiranog prosječnog troška kapitala) za 6.015 baznih poena. Kod branda 4 postojala bi indikacija za umanjenjem vrijednosti u slučaju povećanja prosječnog ponderiranog troška kapitala za 535 baznih poena (uz nepromijenjenu terminalnu stopu rasta) ili smanjenja terminalne stope rasta (uz nepromijenjenu stopu ponderiranog prosječnog troška kapitala) za 715 baznih poena.

Tijekom 2020. i 2019. godine Društvo nije imalo troškove umanjenja vrijednosti brendova.

(vi) Testiranje na umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme, ulaganja u nekretnine te imovine namijenjene prodaji

Društvo na godišnjoj razini provodi analizu indikatora umanjenja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme kako bi procijenilo ukoliko nadoknadiva vrijednost indicira potencijalno umanjenje knjigovodstvene vrijednosti.

Za nekretnine, postrojenja i opremu koja se drži kao namijenjena prodaji, Društvo pri klasifikaciji takve imovine kao namijenjene prodaji procjenjuje nadoknadivu vrijednost na temelju neovisne procjene stručnog procjenitelja o fer vrijednosti te imovine umanjenoj za troškove prodaje te svodi vrijednost u knjigama na

nižu od knjigovodstvene i nadoknadive vrijednosti. U pravilu, Društvo za takvu imovinu s visokim stupnjem pouzdanosti očekuje realizaciju nadoknadive vrijednosti kroz prodaju ili otuđenje u kratkom roku te u slučajevima gdje je došlo do odgađanja prodaje zbog okolnosti koje ne zahtijevaju ponovnu klasifikaciju navedene imovine u nekretnine, postrojenja i opremu, Društvo razmatra je li došlo do značajnih promjena u okolnostima i očekivanjima vezano uz realizaciju prodaje koje bi zahtijevale ponovno provođenje procjene fer vrijednosti. Ukoliko do značajne promjene u okolnostima nije došlo, ali se radi o imovini koja se do otuđenja namjerava koristiti, Društvo aproksimira potencijalno moguće umanjenje vrijednosti koje bi moglo nastati od datuma klasifikacije takve imovine kao namijenjene prodaji do datuma izvještavanja na razini amortizacije koja bi se priznala da navedena imovina nije klasificirana kao namijenjena prodaji.

Tijekom 2020. godine Društvo nije imalo troškove umanjenja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme, ulaganja u nekretnine te imovine namijenjene prodaji (2019.: 3.287 tisuće kuna umanjenje nekretnina i postrojena, 459 tisuća kuna umanjenje opreme i 10.399 tisuća kuna umanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine).

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 6 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

(vii) Testiranje na umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva

Društvo na godišnjoj razini provodi analizu indikatora umanjenja vrijednosti ulaganja u ovisna društva kod kojih na temelju statičke analize izloženosti Društva u odnosu na izvještajnu neto imovinu ovisnih društava postoje indikacije za umanjenje vrijednosti. Za tako identificirana ulaganja u ovisna društva procjenjuje se nadoknadiva vrijednost ulaganja te uspoređuje sa knjigovodstvenom vrijednošću. Izračun nadoknadive vrijednosti temelji se u pravilu na petogodišnjim planovima poslovanja ovisnog društva koji su razvijeni imajući u vidu korporativnu prodajnu i marketinšku strategiju, trendove na predmetnom tržištu (poput očekivanih kretanja bruto društvenog proizvoda, tržišnog udjela relevantnih proizvoda i kategorija) i primjenjivom segmentu te analizu konkurenata. Planovi poslovanja uključuju i potencijalne rizike realnog okruženja uzrokovanih pandemijom COVID-19.

Izračun nadoknadive vrijednosti implicira i terminalnu stopu rasta novčanih tokova nakon projiciranog razdoblja od 2,50% za ovisno društvo u Češkoj (2019.: 2,50%), 4,0% za ovisno društvo u Srbiji (2019.: 4,0%), 2,40% za ovisno društvo u Poljskoj (2019.: 2,50 %) te 1,80% za ovisno društvo u Rusiji (2019.: 1,80%).

Novčani tokovi kreirani iz takvih planova diskontiraju se korištenjem diskontne stope nakon poreza koja odražava rizik predmetne imovine, a koja je za potrebe testa umanjenja vrijednosti jednaka ponderiranom prosječnom trošku kapitala nakon poreza za predmetno tržište i prehrambenu industriju (u slučaju društva u Češkoj diskontna stopa nakon poreza iznosi 4,65% (2019.: 4,99%), za društvo u Srbiji 8,69% (2019.: 7,46%), za društvo u Poljskoj 5,17% (2019.: 5,46%) te za društvo u Rusiji 10,07% (2019.: 8,79%)). Predviđena stopa prosječnog godišnjeg rasta prihoda u projiciranom petogodišnjem periodu iznosila je 2,09% za društvo u Češkoj (2019.: 2,0%), 3,12% za društvo u Srbiji (2019.: 3,10%), 2,0% za društvo u Poljskoj (2019.: 2,20%) te 6,49% za društvo u Rusiji (2019.: 3,70%).

Tijekom 2020. godine Društvo je imalo troškove umanjenja vrijednosti udjela u ovisnom društvu FOODPRO LIMITED, Tanzanija u iznosu od 2.102 tisuće kuna jer vrijednost ulaganja u društvo nije bilo nadoknadivo (2019.: 1.449 tisuća kuna Podravka -Polska Sp.z o.o., 3.188 tisuća kuna Warszawa, Podravka, Moskva).

Tijekom 2020. godine pandemija COVID-19 nije imala utjecaj na neograničenost poslovanja Društva.

BILJEŠKA 7 – ODREĐIVANJE FER VRIJEDNOSTI

Društvo ima uspostavljen sustav kontrola u okviru mjerenja fer vrijednosti koji podrazumijeva cjelokupnu odgovornost Uprave i funkcije financija vezanu uz nadziranje svih značajnijih mjerenja fer vrijednosti, konzultiranje s vanjskim stručnjacima te, u kontekstu navedenog, izvještavanje o istome tijelima zaduženima za korporativno upravljanje.

Fer vrijednosti mjere se u odnosu na informacije prikupljene od trećih strana u kojem slučaju Uprava i funkcija financija ocjenjuju u kojoj mjeri dokazi prikupljeni od trećih strana osiguravaju da navedene procjene fer vrijednosti ispunjavaju zahtjeve MSFI-eva, uključujući i razinu iz hijerarhije fer vrijednosti u koju bi te procjene trebale biti klasificirane.

Sva značajnija pitanja vezana uz procjenu fer vrijednosti izvještavaju se Nadzornom i Revizorskom Odboru.

Fer vrijednosti kategoriziraju se u različite razine u hijerarhiji fer vrijednosti na temelju ulaznih varijabli koje se koriste u tehnikama procjene kao što slijedi:

• Razina 1 - kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze.
• Razina 2 - ulazne varijable koje ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o ulaznim varijablama za imovinu ili obveze koje su vidljive bilo izravno (npr. kao cijene) bilo neizravno (npr. izvedene iz cijena).
• Razina 3 - ulazne varijable za imovinu ili obveze koje se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (ulazne varijable koje nisu vidljive).

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima temelji se na kotiranim tržišnim cijenama na dan izvještavanja. Tržište se smatra aktivnim ako su kotirane cijene poznate temeljem burze, aktivnosti brokera, industrijske skupine ili regulatorne agencije, a te cijene predstavljaju stvarne i redovite tržišne transakcije prema uobičajenim trgovačkim uvjetima.

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se ne trguje na aktivnom tržištu (na primjer, OTC derivativi) utvrđuje se korištenjem tehnika procjene. Te tehnike procjene zahtijevaju maksimalno korištenje vidljivih tržišnih podataka gdje je to moguće, a oslanjaju se što je manje moguće na procjene specifične za pojedini subjekt. Ukoliko su sve značajnije ulazne varijable potrebne za fer vrednovanje vidljive, procjena fer vrijednosti se kategorizira kao razina 2.

Ako se jedna ili više značajnih ulaznih varijabli ne temelji na vidljivim tržišnim podacima, procjena fer vrijednosti kategorizira se kao razina 3. Društvo je napravilo sljedeće značajnije procjene fer vrijednosti u okviru pripreme financijskih izvještaja, a koje su detaljnije objašnjene u sljedećim bilješkama:

• bilješka 21: Dugotrajna financijska imovina
• bilješka 24: Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
• bilješka 26: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji
• bilješka 30: Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
• bilješka 35: Isplate s temelja dionica

BILJEŠKA 8 – PRIHODI OD PRODAJE

Prihodi od prodaje

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Prihodi od prodaje proizvoda i trgovačke robe	2.064.436	2.033.215
Prihodi od pružanja usluga	47.724	45.588
	2.112.160	2.078.803

Ključni kupci

Prihodi od prodaje značajnim kupcima koji su u vlasništvu i pod kontrolom iste grupe treće strane predstavljaju oko 11% ukupnih prihoda Društva u 2020. godini (2019.: oko 11% ukupnih prihoda).

Od ukupne vrijednosti prodaje vanjskim kupcima 50% (2019.: 54%) je prodano na tržištu Hrvatske. Preostalih 50% (2019.: 46%) prodaje ostvareno je na inozemnim tržištima.

Društvo je za potrebe upravljanja organizirano u poslovne jedinice prema kriteriju srodnosti pojedinih grupa proizvoda te su u tu svrhu utvrđeni izvještajni segmenti sukladno kvantitativnim pragovima za izvještavanje po segmentima. Izvještajni segmenti Društva utvrđeni su kako slijedi:

• PP Kulinarstvo
• PP Dječja hrana, slastice, snack
• PP Podravka hrana
• PP Mesni proizvodi, jela i namazi
• PP Riba
• PP Žito i Lagris
• Ostalo

Izvještajni segmenti sastavni su dio internih financijskih izvještaja. Interne financijske izvještaje redovito pregledava Uprava Društva koja je i glavni donositelj poslovnih odluka te koja na osnovu njih ocjenjuje uspješnost poslovanja te donosi poslovne odluke.

Prihodi i rezultati poslovanja po segmentima

Slijedi analiza prihoda i rezultata Društva po izvještajnim segmentima koji su prikazani u skladu s MSFI 8 Poslovni segmenti te usklada rezultata poslovanja po segmentima s dobiti ili gubitkom prije oporezivanja prikazanim u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

	Prihodi segmenta	Troškovi segmenta	Amortizacija segmenta	Dobit/ (Gubitak) segmenta
(u tisućama kuna)	2020.	2020.	2020.	2020.
PP Kulinarstvo	760.859	539.602	19.364	201.893
PP Dječja hrana, slastice, snack	399.081	315.916	21.451	61.714
PP Podravka hrana	344.943	321.709	22.397	837
PP Mesni proizvodi, jela i namazi	275.105	264.894	12.364	(2.153)
PP Riba	141.536	138.588	2.476	472
PP Žito i Lagris	58.394	58.957	1.327	(1.890)
Ostala prodaja	132.242	130.730	2.459	(947)
	2.112.160	1.770.396	81.838	259.926
Financijski prihodi (bilješka 13)				65.082
Ostali prihodi (bilješka 9)				10.694
Središnji administrativni troškovi				(91.856)
Ostali troškovi (bilješka 10)				(11.071)
Financijski troškovi (bilješka 14)				(8.938)
Dobit prije poreza				223.837

BILJEŠKA 8 – PRIHODI OD PRODAJE (NASTAVAK)

Prihodi i rezultati poslovanja po segmentima (nastavak)

(u tisućama kuna)	Prihodi segmenta 2019.	Troškovi segmenta 2019.	Amortizacija segmenta 2019.	Dobit/ (Gubitak) segmenta 2019.
PP Kulinarstvo	732.740	541.188	20.571	170.981
PP Dječja hrana, slastice, snack	381.083	313.597	20.257	47.229
PP Podravka hrana	332.416	313.976	20.688	(2.248)
PP Mesni proizvodi, jela i namazi	257.708	253.827	13.398	(9.517)
PP Riba	154.636	154.097	2.312	(1.773)
PP Žito i Lagris	57.967	59.900	1.306	(3.239)
Ostala prodaja	162.253	148.866	2.485	10.902
	2.078.803	1.785.451	81.017	212.335
Financijski prihodi (bilješka 13)				51.159
Ostali prihodi (bilješka 9)				18.894
Središnji administrativni troškovi				(87.155)
Ostali troškovi (bilješka 10)				(28.904)
Financijski troškovi (bilješka 14)				(11.277)
Dobit prije poreza				155.052

PP Kulinarstvo obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: dodaci jelima, juhe, polugotova jela i bujoni, mješavine za pripremu jela i monozačini.

PP Dječja hrana, slastice, snack obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: Lino svijet, slastice, napitci i snack.

PP Podravka hrana obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: kondimenti, rajčica, umaci, voće, povrće i brašno Podravka.

PP Žito i Lagris obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: osnovna hrana, pekarstvo i mlinarstvo, čaj, konditorstvo i žitarice za odrasle.

PP Mesni proizvodi, jela i namazi obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: mesne konzerve, kobasice, food solution i ostalo meso.

PP Riba obuhvaća riblje proizvode.

Ostalo obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: trgovačka roba i usluge od prehrane.

U poslovnim programima (PP) su obuhvaćene vlastite robne marke, business to business (B2B), privatne marke i uslužna proizvodnja.

Računovodstvene politike izvještajnih segmenata su jednake računovodstvenim politikama Društva iznesenim u bilješci 3. Dobit segmenta predstavlja dobit koju je svaki segment ostvario bez raspoređivanja središnjih administrativnih troškova, ostalih prihoda, ostalih troškova, financijskih troškova te poreznih rashoda.

BILJEŠKA 8 – PRIHODI OD PRODAJE (NASTAVAK)

Prihodi i rezultati poslovanja po segmentima (nastavak)

Teritorijalna analiza poslovanja

Društvo posluje u pet glavnih teritorijalnih područja po kojima su iskazani sljedeći prihodi od kupaca:

(u tisućama kuna)	2020.	2019.
Regija Adria	1.633.092	1.654.927
Regija Zapadna Europa i prekooceanske zemlje	233.976	198.103
Regija Centralna Europa	173.563	167.026
Regija Istočna Europa	58.775	47.698
Regija Nova tržišta	12.754	11.049
	2.112.160	2.078.803

Niže je dan detaljniji pregled zemalja po teritorijalnom području:

Regija Adria	Internacionalna tržišta
		Zapadna Europa i prekooceanske zemlje	Centralna Europa Istočna Europa			Nova tržišta
Jugoistočna Europa	Zapadna Europa	Prekooceanske zemlje
Hrvatska	Njemačka	SAD	Poljska	Ruska federacija	Irak	Kina
Slovenija	Austrija	Kanada	Češka	Ukrajina	Ujed.Arap.emir	Japan
Bosna i Hercegovina	Švicarska	Australija	Slovačka	Estonija	Kuvajt	Izrael
Sjeverna Makedonija	Francuska	Novi Zeland	Mađarska	Litva	Katar	Meksiko
Srbija	Velika Britanija		Rumunjska	Latvija	Oman
Crna Gora	Italija			Moldavija	Saudijska Arab.
Kosovo	Danska			Bjelorusija	Turska
Bugarska	Švedska			Uzbekistan	Jordan
Albanija	Norveška				Libanon
Grčka	Irska				Egipat
	Španjolska				Libija
					Kenija
					Liberija

Društvo ne slijedi detaljnu podjelu bilance po segmentima, već samo dva glavna segmenta na konsolidiranoj razini.

BILJEŠKA 9 – OSTALI PRIHODI

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Ukidanje umanjenja vrijednosti ostalih potraživanja	5.299	-
Prihod od ukidanja rezerviranja za sudske sporove	2.092	47
Prihodi od subvencija	1.312	1.215
Ukidanje umanjenja vrijednosti danih kredita povezanim društvima	878	-
Dobici od rashoda nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine (bilješka 16 i 17)	829	716
Kamate po kupcima	275	203
Dobici od prodaje i rashoda imovine s pravom korištenja	9	-
Ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine	-	12.124
Tečajne razlike po kupcima i dobavljačima	-	4.589
	10.694	18.894

Društvo je u 2020. godini ostvarilo prihod od ukidanja umanjenja vrijednosti ostalih potraživanja u iznosu od 5.299 tisuća kuna (2019.: 0 kuna) i prihod od ukidanja umanjenja vrijednosti danih kredita i kamata u iznosu od 878 tisuća kuna (2019.: 0 kuna).

Prihodi od subvencija odnose se na bespovratne državne potpore u poljoprivredi. Kamate po kupcima odnose se na zakonske zatezne kamate koje je Društvo naplatilo.

BILJEŠKA 10 – OSTALI TROŠKOVI

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Tečajne razlike po kupcima i dobavljačima	8.841	-
Umanjenje vrijednosti ulaganja (bilješka 20)	2.102	4.637
Kamate od dobavljača i ostale kamate	82	103
Umanjenja vrijednosti ulaganja u nekretnine	-	10.399
Vrijednosno usklađenje danih kredita povezanim društvima (bilješka 36)	-	10.019
Umanjenja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme (bilješka 17)	-	3.746
Ostalo	46	-
	11.071	28.904

Tijekom 2020. godine Društvo je imalo trošak umanjenja vrijednosti ulaganja u povezano društvo u iznosu od 2.102 tisuće kuna (2019.: 4.637 tisuća kuna).

Tijekom 2020. godine Društvo nije imalo troškove umanjenja vrijednosti danih kredita i kamata povezanim društvima (2019.: vrijednosno usklađenje danih kredita povezanim društvima uključuje i vrijednosno usklađenje potraživanja za kamate u iznosu od 2.151 tisuću kuna).

BILJEŠKA 11 – TROŠKOVI PO PRIRODI

	2020.	2019.
		(u tisućama kuna)
Utrošene sirovine, materijal i energija	937.892	878.022
Troškovi radnika (bilješka 12)	432.071	432.529
Nabavna vrijednost prodane robe	275.628	320.856
Amortizacija	98.371	97.489
Reklama i propaganda	80.525	107.827
Usluge	71.718	67.168
Prijevoz	21.770	18.180
Porezi i doprinosi koji ne ovise o poslovnom rezultatu	11.815	12.244
Zakupnine	7.961	6.202
Reprezentacija	4.576	6.609
Telekomunikacije	3.613	4.039
Dnevnice i ostali troškovi službenog puta	2.936	8.995
Naknada za zbrinjavanje ambalaže	2.628	2.697
Bankarske usluge	1.818	1.956
Stručno obrazovanje	908	1.343
Umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja, neto	(316)	757
Promjene u vrijednosti zaliha	(13.633)	(21.948)
Ostali troškovi	3.809	8.658
Ukupno troškovi sadržani u proizvodima, troškovi
prodaje i distribucije, troškovi marketinga i opći i administrativni troškovi	1.944.090	1.953.623

Troškovi usluga uključuju revizorske naknade. Naknade za reviziju financijskih izvještaja Društva iznosile su 1.052 tisuće kuna (2019.: 930 tisuća kuna). Društvo tijekom 2020. godine od revizora nije primilo nerevizijske usluge.

U troškovima amortizacije uključeno je 1.839 tisuća kuna prihoda od državnih potpora za sufinanciranje imovine (2019.: 1.073 tisuće kuna).

Društvo iskazuje bruto dobit kao prihode od prodaje proizvoda umanjenje za operativne troškove kako je prikazano u specifikaciji iznad uz neto efekt ostalih prihoda (bilješka 9) i ostalih troškova (bilješka 10).

Troškovi po prirodi sadržani u prodanim proizvodima su kako slijedi:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Materijal i promjena zaliha	906.425	835.845
Nabavna vrijednost prodane robe	275.628	320.856
Troškovi radnika	201.361	199.597
Amortizacija	58.541	57.456
Usluge u proizvodnji	19.945	20.453
Porezi i doprinosi koji ne ovise o poslovnom rezultatu	6.402	6.442
Ostali troškovi (prijevoz, zakupnine, stručno obrazovanje i dr.)	9.449	13.606
	1.477.751	1.454.255

Društvo iskazuje bruto dobit kao prihode od prodaje proizvoda umanjenje za troškove sadržane u prodanim proizvodima kako je prikazano u specifikaciji iznad.

BILJEŠKA 11 – TROŠKOVI PO PRIRODI (NASTAVAK)

Trošak amortizacije alociran na svaku pojedinu funkciju je kako slijedi:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Troškovi sadržani u prodanim proizvodima	58.541	57.456
Opći i administrativni troškovi	19.515	19.118
Prodaja, logistika i distribucija	18.535	19.394
Troškovi marketinga	1.780	1.521
	98.371	97.489

Trošak osoblja alociran na svaku pojedinu funkciju je kako slijedi:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Troškovi sadržani u prodanim proizvodima	201.361	199.597
Prodaja, logistika i distribucija	103.444	106.750
Opći i administrativni troškovi	97.255	96.775
Troškovi marketinga	30.011	29.407
	432.071	432.529

BILJEŠKA 12 – TROŠKOVI RADNIKA

	2020.	2019.
		(u tisućama kuna)
Plaće	357.836	372.667
Prijevoz	10.630	11.067
Opcije za dionice (bilješka 35)	8.566	2.318
Poticajne i redovne otpremnine	4.274	4.760
Ostali troškovi radnika	50.765	41.717
	432.071	432.529

Na dan 31. prosinca 2020. godine Društvo je imalo 3.167 djelatnika (2019.: 3.166 djelatnika).

Prosječan broj zaposlenika tijekom 2020. godine je 3.225 djelatnika (2019.: 3.239 djelatnika).

U 2020. godini obračunate su i isplaćene redovne i poticajne otpremnine za 42 radnika u iznosu od 4.274 tisuće kuna (2019.: isplaćene otpremnine za 34 radnika u iznosu 4.760 tisuća kuna).

Ostali troškovi radnika odnose se najvećim djelom na troškove prehrane i smještaja zaposlenika u iznosu od 8.456 tisuća kuna (2019.: 1.983 tisuće kuna), s obzirom da je od rujna 2019. godine prehrana postala neoporeziv primitak te se više ne iskazuje unutar linije plaća. Ostale značajne stavke u okviru ostalih troškova radnika odnose se na troškove božićnice, uskrsnice i drugih neoporezivih naknada zaposlenicima u iznosu od 17.510 tisuća kuna (2019.: 18.635 tisuća kuna), te troškove regresa za godišnji odmor u iznosu od 9.115 tisuća kuna (2019.: 8.089 tisuća kuna).

BILJEŠKA 13 - FINANCIJSKI PRIHODI

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Prihodi od dividendi i slično	61.671	45.873
Kamate i naknade na dane zajmove povezanim društvima	2.995	4.739
Promjene u vrednovanju financijskih instrumenata po fer vrijednosti	268	-
Kamate od oročenih depozita	148	154
Nerealizirani dobici po ugovoru o kamatnom swap-u	-	390
Ostale kamate	-	3
	65.082	51.159

Prihod od dividendi odnosi se na prihod po osnovi izglasane dividende u ovisnom društvu Belupo, d.d., Koprivnica 28.000 tisuća kuna, Žito d.o.o., Ljubljana u iznosu od 24.603 tisuće kuna, Podravka d.o.o.el., Skopje u iznosu od 3.025 tisuća kuna. Podravka d.o.o., Sarajevo 2.548 tisuća kuna, Podravka-International s.r.o., Zvolen u iznosu od 2.621 tisuću kuna i Lagris a.s., Lhota u Luhačovic u iznosu od 874 tisuće kuna (2019.: ovisnom društvu Žito d.o.o., Ljubljana u iznosu od 29.586 tisuća kuna, Podravka d.o.o.el., Skopje u iznosu od 8.028 tisuća kuna, Podravka-International Kft, Budapest u iznosu od 3.657 tisuća kuna, Podravka-International s.r.o., Zvolen u iznosu od 3.439 tisuća kuna i Lagris a.s., Lhota u Luhačovic u iznosu od 1.147 tisuća kuna, preostali dio odnosi se na dividende od ulaganja u nepovezana društva).

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 14 – FINANCIJSKI TROŠKOVI

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Trošak kamata i naknada	6.792	9.754
Neto gubici od tečajnih razlika po kreditima	2.146	967
Promjene u vrednovanju financijskih instrumenata po fer vrijednosti	-	556
	8.938	11.277

BILJEŠKA 15 – POREZ NA DOBIT

Porezni (prihod)/trošak obuhvaća:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Tekući porez na dobit	33.680	24.437
Odgođeni porezni prihod	(3.675)	(14.574)
	30.005	9.863

Usklađenje efektivne porezne stope

Sljedeća tabela prikazuje uskladu troška poreza prikazanog u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti sa zakonskom poreznom stopom:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Dobit prije oporezivanja	223.837	155.052
Porez na dobit po stopi od 18% (2019.: 18%)	40.291	27.909
Neoporezivi prihodi	(11.101)	(8.258)
Nepriznati rashodi	1.445	1.625
Učinak poticaja (istraž. i razvoj, obrazovanje i dr.)	(115)	(150)
Ponovna procjena nadoknadivosti i otpis odgođenog poreza	-	(11.665)
Porezna olakšica za ulaganja	(809)	-
Porez plaćen u inozemstvu	294	402
Porez na dobit	30.005	9.863
Efektivna porezna stopa	13%	6%

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 15 – POREZ NA DOBIT (NASTAVAK)

Odgođena porezna imovina

Odgođena porezna imovina proizlazi iz sljedećeg:

	Priznato
		Kroz dobit ili	direktno kroz	Zaključno
2020.	Početno stanje	gubitak	kapital	stanje
	(u tisućama kuna)
Nematerijalna imovina	668	52	-	720
Nekretnine, postrojenja i oprema/imov. namj. prodaji	6.994	(181)	-	6.813
Rezervacije	6.042	1.739	325	8.106
Zalihe	3.990	25	-	4.015
Financijska imovina	24.430	309	-	24.739
Isplate s temelja dionica	1.263	872	-	2.135
Potraživanja	1.002	50	-	1.052
Porezna olakšica za ulaganja	-	809	-	809
	44.389	3.675	325	48.389

	Priznato Kroz dobit ili direktno kroz Zaključno
2019.	Početno stanje	gubitak	kapital	stanje
	(u tisućama kuna)
Nematerijalna imovina	687	(19)	-	668
Nekretnine, postrojenja i prema/imov. namj. prodaji	4.571	2.423	-	6.994
Rezervacije	6.947	(1.047)	142	6.042
Zalihe	3.501	489	-	3.990
Financijska imovina	12.343	12.087	-	24.430
Isplate s temelja dionica	1.335	(72)	-	1.263
Potraživanja	289	713	-	1.002
	29.673	14.574	142	44.389

Najznačajniji efekt na rast odgođene porezne imovine tijekom 2020. godine odnosi se na kratkoročna i dugoročna rezerviranja.

Priznata odgođena porezna imovina po osnovi umanjenja materijalne i nematerijalne imovine ima neograničeni vijek korištenja budući da se koristi u trenutku realizacije te imovine. Odgođena porezna imovina po osnovi dugoročnih rezerviranja za primanja zaposlenih (jubilarne nagrade i otpremnine) bit će realizirana u razdoblju duljem od godine dana.

BILJEŠKA 16 – NEMATERIJALNA IMOVINA

		Distribucijska		Investicije u
(u tisućama kuna)	Software	prava	Brandovi	tijeku	Ukupno
Nabavna vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	218.807	29.410	58.514	1.538	308.269
Povećanja	-	-	-	15.250	15.250
Prijenos	9.999	-	-	(9.999)	-
Prodaja i rashod	(1.780)	-	(438)	-	(2.218)
Donos s materijalne imovine	-	-	-	12	12
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	227.026	29.410	58.076	6.801	321.313
Akumulirana amortizacija i umanjenja
vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	(181.298)	(29.410)	(14.010)	-	(224.718)
Amortizacija tekuće godine	(14.075)	-	-	-	(14.075)
Prodaja i rashod	1.780	-	438	-	2.218
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	(193.593)	(29.410)	(13.572)	-	(236.575)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na 31. prosinca 2019. godine	33.433	-	44.504	6.801	84.738
Nabavna vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	227.026	29.410	58.076	6.801	321.313
Povećanja	-	-	-	14.692	14.692
Prijenos	14.508	-	-	(14.508)	-
Prodaja i rashod	(312)	-	-	-	(312)
Donos s materijalne imovine	-	-	-	99	99
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	241.222	29.410	58.076	7.084	335.792
Akumulirana amortizacija i umanjenja
vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	(193.593)	(29.410)	(13.572)	-	(236.575)
Amortizacija tekuće godine	(15.318)	-	-	-	(15.318)
Prodaja i rashod	222	-	-	-	222
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	(208.689)	(29.410)	(13.572)	-	(251.671)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na 31. prosinca 2020. godine	32.533	-	44.504	7.084	84.121

Od ukupnog iznosa akumulirane amortizacije i gubitaka od umanjenja vrijednosti 1.510 tisuća kuna odnosi se na akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti (2019.: 1.510 tisuća kuna akumuliranih gubitaka od umanjenja).

Ukupna nematerijalna imovina koja ima neograničeni vijek trajanja na 31. prosinca 2020. godine odnosi se na brandove te iznosi 44.504 tisuće kuna (31. prosinca 2019. godine: 44.504 tisuće kuna).

Investicije u tijeku najvećim dijelom odnose se na ugovor za licence.

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 17 – NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

	Zemljišta i		Investicije u
(u tisućama kuna)	objekti	Oprema	tijeku	Ukupno
Nabavna vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	1.799.736	1.197.818	61.139	3.058.693
Povećanja	-	-	53.749	53.749
Prijenos	9.317	57.356	(66.673)	-
Nabava korištene imovine	-	101	-	101
Prodaja društvima u grupi	-	(106)	(66)	(172)
Prijenos na nematerijalnu imovinu	-	-	(12)	(12)
Donos s imovine namijenjene prodaji	-	12	-	12
Prodaja i rashod	(263)	(21.305)	-	(21.568)
Umanjenje vrijednosti (i)	-	-	(1.615)	(1.615)
Stanje na dan 31. prosinca 2019. godine	1.808.790	1.233.876	46.522	3.089.188
Akumulirana amortizacija i umanjenja
vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	(1.314.916)	(921.837)	-	(2.236.753)
Amortizacija tekuće godine	(31.021)	(39.414)	-	(70.435)
Ispravak vrijednosti korištene imovine	-	(101)	-	(101)
Prodaja društvima u grupi	-	93	-	93
Donos s imovine namijenjene prodaji	-	(12)	-	(12)
Prodaja i rashod	263	21.083	-	21.346
Umanjenje vrijednosti (i)	(1.672)	(459)	-	(2.131)
Stanje na dan 31. prosinca 2019. godine	(1.347.346)	(940.647)	-	(2.287.993)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na 31. prosinca 2019. godine	461.444	293.229	46.522	801.195
Nabavna vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	1.808.790	1.233.876	46.522	3.089.188
Povećanja	-	-	83.334	83.334
Prijenos	18.015	47.117	(65.132)	-
Kupovina od društava u grupi	-	-	2	2
Prodaja društvima u grupi	-	(156)	(9)	(165)
Prijenos na nematerijalnu imovinu	-	-	(99)	(99)
Prijenos na ulaganje u nekretnine	-	-	(533)	(533)
Prodaja i rashod	-	(20.300)	-	(20.300)
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	1.826.805	1.260.537	64.085	3.151.427
Akumulirana amortizacija i umanjenja
vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	(1.347.346)	(940.647)	-	(2.287.993)
Amortizacija tekuće godine	(31.554)	(40.519)	-	(72.073)
Prodaja društvima u grupi	-	44	-	44
Prodaja i rashod	-	20.163	-	20.163
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	(1.378.900)	(960.959)	-	(2.339.859)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 31. prosinca 2020. godine	447.905	299.578	64.085	811.568

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 17 – NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA (NASTAVAK)

(i) Tijekom 2020. godine Društvo nije imalo vrijednosno umanjenje nekretnina i opreme (2019.: 2.131 tisuću kuna umanjenje nekretnina i opreme, 1.615 tisuća kuna vrijednosno umanjenje investicija u tijeku). Investicije u tijeku uglavnom se odnose na investicije vezane uz modernizaciju proizvodnih kapaciteta i proširenje asortimana.

Imovina pod hipotekom

Na dan 31. prosinca 2020. godine građevinski objekti i zemljišta Društva neto knjigovodstvene vrijednosti 340.057 tisuća kuna (2019.: 347.438 tisuća kuna) založeni su kao garancija za kreditne obveze.

BILJEŠKA 18 – IMOVINA S PRAVOM KORIŠTENJA

	Postrojenja i
Kretanje imovine s pravom korištenja	Zemljište	Objekti	oprema	Ukupno
(u tisućama kuna)
Nabavna vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	12.814	4.528	24.863	42.205
Povećanje u toku godine	-	4.339	2.915	7.254
Prodaja i rashod	-	-	(78)	(78)
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	12.814	8.867	27.700	49.381
Ispravak vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	-	-	-	-
Amortizacija razdoblja	326	2.413	9.846	12.585
Prodaja i rashod	-	-	(26)	(26)
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	326	2.413	9.820	12.559
Sadašnja vrijednost na dan 31. prosinca 2019.	12.488	6.454	17.880	36.822
Nabavna vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	12.814	8.867	27.700	49.381
Povećanje/smanjenje u toku godine	(846)	(13)	10.312	9.453
Prodaja i rashod	(25)	(1.268)	(5.765)	(7.058)
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	11.943	7.586	32.247	51.776
Ispravak vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	326	2.413	9.820	12.559
Amortizacija razdoblja	291	2.286	8.764	11.341
Prodaja i rashod	(25)	(1.193)	(5.276)	(6.494)
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	592	3.506	13.308	17.406
Sadašnja vrijednost na dan 31. prosinca 2020.	11.351	4.080	18.939	34.370
Kretanje obveze za najam imovine s pravom korištenja
			2020.	2019.
			(u tisućama kuna)
Stanje na dan 1. siječnja 2020.			37.655	42.205
Rashod od kamata			556	750
Povećanje obveze u toku godine (neto)			8.880	7.202
Plaćanje obveze za najam			(11.773)	(12.585)
Tečajna razlika			458	83
Stanje na dan 31. prosinca 2020.			35.776	37.655

Tekuće dospijeće obveze s pravom korištenja 9.946 10.730 Dugoročna obveza za imovinu s pravom korištenja 25.830 26.925

BILJEŠKA 18 – IMOVINA S PRAVOM KORIŠTENJA (nastavak)

Iznosi priznati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Trošak najma imovine male vrijednosti, kratkoročnog najma i sl.	12.151	8.898
Amortizacija	11.341	12.585
Rashod od kamata	556	750
Ukupan iznos priznat u dobiti/(gubitku)	24.048	22.233

BILJEŠKA 19 – ULAGANJA U NEKRETNINE

(u tisućama kuna)	Zemljište	Objekti	Ukupno
Nabavna vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	89.246	58.709	147.955
Stanje na dan 31. prosinca 2019. godine	89.246	58.709	147.955
Akumulirana amortizacija i umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	(14.129)	(11.960)	(26.089)
Amortizacija tekuće godine	-	(1.467)	(1.467)
Umanjenje vrijednosti	-	(10.399)	(10.399)
Stanje na dan 31. prosinca 2019. godine	(14.129)	(23.826)	(37.955)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na 31. prosinca 2019. godine	75.117	34.883	110.000
Nabavna vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	89.246	58.709	147.955
Donos s nekretnina postrojenja i opreme	-	533	533
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	89.246	59.242	148.488
Akumulirana amortizacija i umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	(14.129)	(23.826)	(37.955)
Amortizacija tekuće godine	-	(1.478)	(1.478)
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	(14.129)	(25.304)	(39.433)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na 31. prosinca 2020. godine	75.117	33.938	109.055

Operativni troškovi iznose 1.483 tisuće kuna (2019.: 1.523 tisuće kuna) dok prihodi od manjeg dijela najma nekretnine iznose 1.185 tisuća kuna (2019.: 1.102 tisuće kuna).

BILJEŠKA 20 – ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA

Ovisna društva u kojima Društvo posjeduje vlasnički udjel i kontrolu:

		Vlasnički udjel u %		Vrijednost udjela (u tisućama kuna)
Naziv ovisnog društva	Zemlja	31.12.2020.	31.12.2019.	31.12.2020.	31.12.2019. Glavna djelatnost
Žito d.o.o.	Slovenija	100,00	100,00	440.110	440.110 Proizvodnja i prodaja prehr. proizvoda
Belupo d.d.	Hrvatska	100,00	100,00	393.153	393.153 Proizvodnja i distrib. lijekova
Podravka Lagris a.s.	Češka	100,00	100,00	68.754	68.754 Proizvodnja i prodaja riže
Podravka-Polska Sp.z o.o.	Poljska	100,00	100,00	20.641	20.641 Prodaja i distribucija
FOODPRO LIMITED*	Tanzanija	100,00	100,00	-	- Proizvodnja i prodaja prehr. proizvoda
Podravka-International Kft.	Mađarska	100,00	100,00	5.343	5.343 Prodaja i distribucija
Mirna d.d.	Hrvatska	99,23	99,23	45.128	45.128 Proizvodnja i prerada ribe
Podravka Gulf Fze	UAE	100,00	100,00	-	- Prodaja i distribucija
Podravka-Int. Deutschland –"Konar" GmbH	Njemačka	100,00	100,00	1.068	1.068 Prodaja i distribucija
Podravka-International s.r.o.	Slovačka	75,00	75,00	1.034	1.034 Prodaja i distribucija
Podravka d.o.o. Podgorica	Crna Gora	100,00	100,00	1.029	1.029 Prodaja i distribucija
Podravka-International s.r.l.	Bugarska	100,00	100,00	1.007	1.007 Prodaja i distribucija
Podravka-International Pty. Ltd	Australija	100,00	100,00	801	801 Prodaja i distribucija
Podravka-International s.r.l.	Rumunjska	100,00	100,00	126	126 Prodaja i distribucija
Podravka d.o.o.el. Petrovec	Sjeverna Makedonija	100,00	100,00	42	42 Prodaja i distribucija
Podravka d.o.o. Sarajevo	BiH	100,00	100,00	40	40 Prodaja i distribucija
Podravka USA Inc.	USA	100,00	100,00	636	3 Prodaja i distribucija
Podravka d.o.o.	Rusija	100,00	100,00	5.338	- Prodaja i distribucija
Podravka d.o.o. Beograd	Srbija	100,00	100,00	-	- Prodaja i distribucija
				984.250	978.279

*15% udjela drži se neizravno putem ovisnog društva Podravka-Int. Deutschland – "Konar" GmbH

Društvo je u 2020. godini promijenilo naziv ovisnog društva Vegeta Podravka Limited, Tanzanija u FOODPRO LIMITED, Tanzanija te je izvršilo dokapitalizaciju tog ovisnog društva kreditom i kamatama u bruto iznosu od 57.326 tisuća kuna i dodatnom uplatom u novcu u iznosu od 2.102 tisuće kuna. Dodatno je Društvo tijekom 2020. godine izvršilo dokapitalizaciju ovisnog društva Podravka-International USA Inc., New York u iznosu od 633 tisuće kuna i ovisnog društva Podravka d.o.o., Moskva u iznosu od 5.338 tisuća kuna.

Društvo je vrijednosno uskladilo 2.102 tisuće kuna vrijednosti udjela u ovisnom društvu FOODPRO LIMITED, Tanzanija.

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK)

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 20 – ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA (NASTAVAK)

Društvo je tijekom 2019. godine izvršilo dokapitalizaciju ovisnog društva Mirna d.d. u iznosu od 40.013 tisuća kuna, ovisnog društva Podravka d.o.o., Moskva u iznosu od 2.786 tisuća kuna i ovisnog društva Podravka – International s.r.l. Bucharest u iznosu od 42 tisuće kuna te je osnovalo ovisno društvo Podravka International E.O.O. Sofia u iznosu od 1.007 tisuća kuna.

U 2019. godini Društvo je izvršilo umanjenje udjela u ovisnom društvu Podravka d.o.o., Moskva u iznosu od 3.188 tisuća kuna i u ovisnom društvu Podravka-Polska Sp.z o.o., Warszawa 1.449 tisuća kuna.

BILJEŠKA 21 – DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Financijski instrumenti	54.133	54.133
Ispravak vrijednosti financijskih instrumenata	(17.736)	(17.736)
Ulaganja u ostale vlasničke instrumente	559	533
Dani zajmovi povezanim društvima	519	-
Dani zajmovi trećim stranama	5	6
Depoziti i ostalo	211	216
	37.691	37.152

Dani zajmovi povezanim društvima objašnjeni su u bilješci 36.

Društvo je u 2019 godini u skladu s Nagodbom vjerovnika Agrokora evidentiralo financijske instrumente u zamjenu za potraživanja od kupaca koja su u vlasništvu i pod kontrolom iste grupe treće strane u bruto iznosu od 54.133 tisuće kuna. U tijeku 2019. godine ukinulo je umanjenje vrijednosti financijskih instrumenata u iznosu od 12.124 tisuće kuna.

U 2020. godini nije bilo promjena vezano uz financijske instrumente.

BILJEŠKA 22 – ZALIHE

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Sirovine i materijal	139.540	146.148
Proizvodnja u toku	25.827	26.275
Gotovi proizvodi	191.052	177.290
Trgovačka roba	100.886	88.188
	457.305	437.901

U 2020. godini priznat je neto gubitak od usklađenja vrijednosti pojedinih zaliha u iznosu od 137 tisuća kuna (2019.: 2.717 tisuća kuna priznat je neto gubitak od usklađenja vrijednosti pojedinih zaliha). Kretanja u ispravku vrijednosti zaliha iskazana su u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru "Troškova sadržanih u prodanim proizvodima".

BILJEŠKA 23 – POTRAŽIVANJA OD KUPACA I OSTALA POTRAŽIVANJA

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Potraživanja od kupaca	289.815	294.294
Umanjenje vrijednosti potraživanja	(103.310)	(109.545)
Umanjenje vrijednosti za očekivane gubitke	(202)	(153)
Neto potraživanja od kupaca	186.303	184.596
Potraživanja od povezanih društava	219.219	300.841
Ispravak vrijednosti potraživanja od povezanih društava	(10.908)	(11.380)
Dani krediti i potraživanja za kamate od povezanih društava	82.439	26.355
Unaprijed plaćeni troškovi	1.515	3.047
Potraživanja od radnika	628	922
Predujmovi dobavljačima	243	83
Neto potraživanja za PDV	-	3.281
Ostala potraživanja	6.898	1.184
	486.337	508.929

Dani krediti i potraživanja za kamate od povezanih društava odnose se na kratkoročne kredite, tekuće dospijeće dugoročnih kredita danih povezanim društvima i potraživanja za kamate od povezanih društava (vidi bilješku 36).

Pregled kretanja u umanjenju vrijednosti potraživanja od kupaca je kako slijedi:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Stanje 1. siječnja	121.078	152.848
Prijenos (na instrumente)	-	(31.526)
Povećanje	294	2.295
Naplaćeno	(1.083)	(1.372)
Isknjiženje za nenaplativo	(5.869)	(1.167)
Stanje 31. prosinca	114.420	121.078

Trošak usklađenja potraživanja od kupaca odnosno prihod od naplate ranije ispravljenih potraživanja od kupaca uključen je unutar "Troškova prodaje i distribucije".

Starosna analiza potraživanja od kupaca kod kojih nije obavljen ispravak vrijednosti:

	2020.	2019.
		(u tisućama kuna)
nedospjelo	257.696	300.056
do 90 dana	102.041	102.399
91-180 dana	28.292	33.872
181-360 dana	6.585	37.730
	394.614	474.057

Najznačajniji kupci

Potraživanja od značajnih kupaca koja su u vlasništvu i pod kontrolom iste grupe treće strane na dan 31. prosinca 2020. godine iznose 44.977 tisuća kuna (2019.: 23.103 tisuće kuna).

BILJEŠKA 24 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK

	2020.	2019.
		(u tisućama kuna)
Terminski ugovori	49	7
	49	7

Društvo je u 2020. godini koristilo terminske ugovore s komercijalnim bankama s primarnom namjerom upravljanja fluktuacijom tečaja stranih valuta vezano uz kupoprodaju deviza u stranim valutama, a čija je pozitivna fer vrijednost na dan 31. prosinca 2020. iznosila 49 tisuća kuna.

Nominalna vrijednost valutnih terminskih ugovora na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi 4.786 tisuća kuna s dospijećima ugovora u razdoblju od 11. siječnja 2021. do 8. lipnja 2021. godine (2019.: 34.974 tisuće kuna s dospijećem ugovora u razdoblju od 22. siječnja 2020. do 18. lipnja 2020. godine).

Dobici i gubici koji se priznaju kao promjene u tržišnoj vrijednosti valutnih terminskih ugovora evidentiraju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, u okviru stavke 'financijski prihodi/financijski troškovi'.

Mjerenje fer vrijednosti

Fer vrijednost terminskog ugovora temelji se na kotaciji deviznog tečaja. Sukladno korištenim ulaznim varijablama, procjena je kategorizirana u hijerarhiji fer vrijednosti kao razina 2 (vidi bilješku 7).

BILJEŠKA 25 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Novac na računima u bankama	2.274	2.167
Novac u blagajnama	8	13
	2.282	2.180

Novac na računima u bankama odnosi se na transakcijske račune kod poslovnih banaka koji nose prosječnu kamatnu stopu u rasponu od 0,0% do 0,15%.

Društvo određene transakcije obavlja u stranoj valuti te drži novac na računima u bankama na 31. prosinca 2020. godine najvećim dijelom u valutama HRK (1.492 tisuća kuna) i EUR (739 tisuća kuna)

BILJEŠKA 26 – DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Zemljišta i zgrade	1.075	1.075
	1.075	1.075

(i) Zemljišta i zgrade

Ukupni iznos imovine namijenjen prodaji odnosi se na nekretninu u Koprivnici i zemljište u Žminju za koje Društvo i dalje aktivno traži kupca te za koje Društvo očekuje realizaciju prodaje.

(ii) Mjerenje fer vrijednosti

Mjerenje fer vrijednosti kategorizirano je, sukladno ulaznim varijablama korištenim u procjeni vrijednosti, kao razina 3 (vidi bilješku 7). Sljedeća tablica prikazuje sažetak metoda i tehnika procjene fer vrijednosti te značajne ulazne varijable korištene prilikom procjene fer vrijednosti:

Metode i tehnike procjene	Značajne ulazne varijable koje nisu vidljive
Nekretnine Kod građevinskih objekata i zemljišta koristi se poredbena metoda	Među ostalim čimbenicima, procijenjena diskontna stopa razmatra kvalitetu objekta i njegov položaj na sličnoj geografskoj lokaciji za usporediv tip nekretnine.

BILJEŠKA 27 – DIONIČKI KAPITAL

	Broj	Redovne	Kapitalna	Vlastite
	dionica	dionice	dobit	dionice	Ukupno
		(u tisućama kuna)
1. siječnja 2019.	6.974.228	1.566.401	177.875	(54.210)	1.690.066
Realizacija opcija	17.859	-	(2.162)	6.641	4.479
Fer vrijednosti isplata s temelja dionica	-	-	2.318	-	2.318
31. prosinca 2019.	6.992.087	1.566.401	178.031	(47.569)	1.696.863
1. siječnja 2020.	6.992.087	1.566.401	178.031	(47.569)	1.696.863
Realizacija opcija	-	-	(3.722)	-	(3.722)
Fer vrijednosti isplata s temelja dionica	-	-	8.566	-	8.566
31. prosinca 2020.	6.992.087	1.566.401	182.875	(47.569)	1.701.707

Temeljni kapital Društva na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi 1.566.401 tisuću kuna, a podijeljen je u 7.120.003 dionice od čega je 127.916 vlastitih dionica (2019.: 1.566.401 tisuću kuna podijeljen na 7.120.003 dionice od čega su 127.916 vlastitih dionica). Nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 220,00 kuna. Sve izdane dionice u potpunosti su plaćene.

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 27 – DIONIČKI KAPITAL (NASTAVAK)

(i) Isplate s temelja dionica

Tijekom 2020. i 2019. godine Društvo nije kupovalo vlastite dionice.

Struktura dioničara na datum izvještavanja bila je kako slijedi:

	2020.		2019.
	Broj	%	Broj	%
	dionica	vlasništva	dionica	vlasništva
PBZ CO OMF - Kategorija B	1.097.644	15,42%	1.070.901	15,04%
AZ OMF kategorije B	917.563	12,89%	902.874	12,68%
CERP - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje	727.703	10,22%	727.703	10,22%
Erste Plavi OMF kategorije B	724.373	10,17%	724.316	10,17%
Raiffeisen OMF kategorije B	625.298	8,78%	625.298	8,78%
Kapitalni fond d.d.	415.564	5,84%	415.564	5,84%
CERP - Republika Hrvatska	406.842	5,71%	406.842	5,71%
HPB-Republika Hrvatska	167.281	2,35%	167.281	2,35%
Trezorski račun	127.916	1,80%	127.916	1,80%
AZ Profit ODMF	101.840	1,43%	101.840	1,43%
Ostali dioničari	1.807.979	25,39%	1.849.468	25,98%
Ukupno	7.120.003	100,00%	7.120.003	100,00%

BILJEŠKA 28 – PRIČUVE

(u tisućama kuna)	Pričuve za vlastite dionice	Zakonske pričuve	Ostale pričuve	Ukupno
1. siječnja 2019.	147.604	30.948	203.715	382.267
Raspodjela dobiti	-	5.657	43.404	49.061
Aktuarski gubitak (neto od odgođenog poreza)	-	-	(639)	(639)
31. prosinca 2019.	147.604	36.605	246.480	430.689
1. siječnja 2020.	147.604	36.605	246.480	430.689
Raspodjela dobiti (i)	-	7.259	73.849	81.108
Aktuarski gubitak (neto od odgođenog poreza)	-	-	(1.484)	(1.484)
31. prosinca 2020.	147.604	43.864	318.845	510.313

Zakonska pričuva formira se sukladno hrvatskim propisima prema kojima je Društvo dužno u zakonske pričuve unositi dvadeseti dio (5%) dobiti tekuće godine, sve dok te pričuve zajedno s kapitalnom dobiti ne dosegnu visinu od pet posto (5%) temeljnog kapitala. Ova pričuva, kao ni pričuva za vlastite dionice, nije raspodjeljiva. Ostale pričuve uglavnom se sastoje od pričuva nastalih u skladu s odredbama Statuta Društva (koje nisu raspodjeljive) te aktuarskih dobitaka i gubitaka vezanih uz procjene dugoročnih rezerviranja za primanja zaposlenih.

(i) Raspodjela dobiti

U 2020. godini Glavna skupština dioničara donijela je odluku da se ostvarena dobit Društva iz 2019. godine u iznosu od 145.189 tisuća kuna rasporedi u zakonske rezerve u iznosu od 7.259 tisuća kuna, u ostale rezerve iznos od 73.849 tisuća kuna, za objavljenu dividendu iznos od 62.929 tisuća kuna (9,00 kuna po dionici) dok se preostali iznos od 1.152 tisuće kuna zadržava u neraspoređenoj dobiti.

BILJEŠKA 29 – ZADRŽANA DOBIT

Kretanje zadržane dobiti bilo je kako slijedi:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Stanje 1. siječnja	150.057	116.836
- dobit za godinu (nakon poreza)	193.832	145.189
- raspodjela u rezerve	(81.108)	(49.061)
- objavljena dividenda	(62.929)	(62.907)
Stanje 31. prosinca	199.852	150.057

Dana 30. travnja 2020. godine Glavna skupština dioničara donijela je odluku o isplati dividende u iznosu od 62.929 tisuća kuna, 9,00 kuna po dionici (2019.: 62.907 tisuća kuna, 9,00 kuna po dionici).

BILJEŠKA 30 – FINANCIJSKE OBVEZE PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Terminski ugovori	66	292
	66	292
BILJEŠKA 31 – KREDITI I ZAJMOVI	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Dugoročni krediti
Banke u Hrvatskoj	62.813	84.546
Banke u inozemstvu	29.676	68.379
	92.489	152.925
Kratkoročni krediti
Banke u Hrvatskoj	125.779	117.902
Banke u inozemstvu	39.569	39.074
Zajmovi od povezanih društava	1.159	9.462
	166.507	166.438

Ukupno krediti 258.996 319.363

Društvo je zajedno s povezanim društvima Belupom d.d. i Žitom d.o.o. 2016. godine sklopilo ugovor o sindiciranom kreditu s EBRD-om i poslovnim bankama u ukupnom iznosu 123 milijuna eura. Za refinanciranje dijela kreditnih obveza iskorišteno je ukupno 98.850 tisuća eura od strane Društva i dva povezana društva. Od ukupnog iznosa sindiciranog kredita za refinanciranje, Društvo je iskoristilo iznos od 31.500 tisuća eura. Rok dospijeća je 16. kolovoza 2022. godine.

BILJEŠKA 31 – KREDITI I ZAJMOVI (NASTAVAK)

Prema spomenutom sindiciranom kreditu Grupa (Podravka d.d. i društava nad kojima Podravka d.d. ima kontrolu (ovisna društva) je obvezna ispuniti sljedeće uvjete zaduženja navedene u ugovoru:

• a) Pokriće kamata. Navedeni pokazatelj računa se dijeljenjem konsolidirane EBITDA sa konsolidiranim troškom kamata za godinu.
• b) Pokriće neto duga sa EBITDA. Pokazatelj se računa kao omjer konsolidiranog neto duga i konsolidirane EBITDA.
• c) Pokazatelj vlastitog financiranja. Pokazatelj se računa kao omjer konsolidirane glavnice i konsolidirane ukupne imovine.
• d) Pokriće novčanog toka. Pokazatelj se računa kao omjer novčanog toka i konsolidirane otplate duga.

Primljeni krediti od banaka u iznosu od 69.245 tisuća kuna (2019.: 107.452 tisuće kuna) osigurani su založenim zemljištem i građevinskim objektima Društva neto knjigovodstvene vrijednosti 340.057 tisuća kuna (2019.: 347.438 tisuća kuna) (bilješka 17).

Dinamika otplate dugoročnih kredita je kako slijedi:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Od 1 – 2 godine	92.489	91.665
Od 2 – 5 godina	-	61.260
	92.489	152.925

Prosječne kamatne stope na izvještajni datum su kako slijedi:

	2020.
	Kune	EUR	HUF	Kune	2019. EUR	HUF
			(u tisućama kuna)
Dugoročni krediti
Banke u Hrvatskoj
Varijabilna kamatna stopa	-	-	-	-	1,40%	-
Fiksna kamatna stopa	0,80%	-	-	0,83%	0,72%	-
Banke u inozemstvu
Varijabilna kamatna stopa	-	0,94%	-	-	0,94%	-
Kratkoročni krediti i zajmovi
Banke	0,67%	-	-	0,62%	-	-
Zajmovi od povezanih društava	-	-	3,42%	-	2,00%	-

BILJEŠKA 31 – KREDITI I ZAJMOVI (NASTAVAK)

Pregled kredita prema fiksnim i varijabilnim kamatnim stopama je kako slijedi:

		2020.		2019.
	fiksna	varijabiln a	fiksna	varijabiln a
		(u tisućama kuna)
Dugoročni krediti	62.813	29.676	69.491	83.434
Kratkoročni krediti	126.938	39.569	80.254	86.184
	189.751	69.245	149.745	169.618

Fer vrijednost dugoročnih kredita i zajmova Društva:

(u tisućama kuna)	Knjigovodstveni iznosi 2020.	Fer vrijednost 2020.	Knjigovodstveni iznosi 2019.	Fer vrijednost 2019.
Dugoročni krediti
Banke u Hrvatskoj	62.813	62.192	84.546	83.510
Banke u inozemstvu	29.676	29.677	68.379	68.379
	92.489	91.869	152.925	151.889

Knjigovodstveni iznos kredita i zajmova Društva preračunat je iz sljedećih valuta:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
HRK	188.592	113.832
EUR	69.245	205.531
HUF	1.159	-
	258.996	319.363

Smanjen je udio kredita koji se koristi u EUR-ima, stoga promjena tečaja EUR-a nema značajnog utjecaja na visinu obveze po kreditima.

Društvo ima sljedeće nepovučene kreditne linije:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Promjenjiva kamatna stopa:
- unutar jedne godine	256.898	212.657
	256.898	212.657

Radi se o neiskorištenim kratkoročnim okvirima za kredite, garancije i akreditive koje Društvo koristi kod više poslovnih banaka.

BILJEŠKA 31 – KREDITI I ZAJMOVI (NASTAVAK)

Usklada kretanja obveza s novčanim tokovima koji proizlaze iz financijskih aktivnosti:

		Obveze za imovinu s
	Krediti	pravom korištenja	Dionički kapital	Zadržana dobit	Ukupno
(u tisućama kuna)
Stanje na 1. siječnja 2020.	319.363	37.655	1.696.863	150.057	2.203.938
Novčane transakcije:
Primljeni krediti	242.517	-	-	-	242.517
Otplata kredita	(281.449)	(11.217)	-	-	(292.666)
Plaćena dividenda	-	-	-	(62.546)	(62.546)
Ukupno novčane transakcije	(38.932)	(11.217)	-	(62.546)	(112.695)
Nenovčane transakcije:
Utjecaj promjene deviznog tečaja	3.138	458	-	-	3.596
Ostale nenovčane transakcije	(24.573)	8.880	-	-	(15.693)
Ukupne ostale promjene vezane uz kapital	-	-	4.844	112.341	117.185
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	258.996		35.776 1.701.707	199.852	2.196.331

Ostale nenovčane transakcije po kreditima najvećim dijelom odnose se na zatvaranje obveza po kreditu s potraživanjem za dividendu od povezanog društva.

BILJEŠKA 32 – REZERVIRANJA

		Neiskorišteni
	Jubilarne	godišnji			Sudski
(u tisućama kuna)	nagrade	odmori	Otpremnine	Bonusi	sporovi	Ukupno
Na dan 31. prosinca 2019.:
Dugoročni dio	8.903	-	13.072	-	12.812	34.787
Kratkoročni dio	1.860	6.522	-	7.513	163	16.058
	10.763	6.522	13.072	7.513	12.975	50.845
Povećanje/(smanjenje) rezerviranja	1.598	5.827	2.105	10.121	(2.093)	17.558
Iskorišteno u toku godine	(1.826)	(6.522)	(80)	(7.513)	-	(15.941)
Stanje 31. prosinca 2020.	10.535	5.827	15.097	10.121	10.882	52.462
Na dan 31. prosinca 2020.:
Dugoročni dio	8.844	-	15.097	-	10.741	34.682
Kratkoročni dio	1.691	5.827	-	10.121	141	17.780
	10.535	5.827	15.097	10.121	10.882	52.462

(i) Sudski sporovi

Navedeni iznosi izvršenih rezerviranja odnose se na sudske sporove podignute protiv Društva koji proizlaze iz redovnog komercijalnog poslovanja te sporove s bivšim radnicima. Neto trošak rezerviranja iskazan je u odvojenom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ostalih prihoda ili administrativnih troškova. Na temelju stručnog mišljenja odvjetnika Uprava Društva predviđa da neće imati značajnih gubitaka po ovim sporovima iznad iznosa za koje su izvršena rezerviranja na dan 31. prosinca 2020. godine.

(ii) Bonusi

Tijekom 2020. godine Društvo je priznalo rezerviranja za bonuse menadžmentu u iznosu od 10.121 tisuću kuna (2019.: 7.513 tisuća kuna).

(iii) Jubilarne nagrade i otpremnine

Sukladno kolektivnom ugovoru koji su potpisala društva u Hrvatskoj, Društvo ima obvezu isplaćivanja jubilarnih nagrada, otpremnina i ostalih naknada svojim zaposlenicima. Prema navedenom ugovoru, ukoliko zaposlenici odlaze u redovnu mirovinu (bez poticajne otpremnine) isplaćuje im se 10 tisuća kuna neto od čega je 2 tisuće kuna oporezivo. Drugih oblika primanja nakon odlaska u mirovinu nema. Sadašnja vrijednost navedenih obveza, povezani troškovi tekućeg i minulog rada određeni su metodom projicirane kreditne jedinice.

Aktuarske procjene su izvedene na temelju sljedećih glavnih pretpostavki:

	Procjena
	2020.	2019.
Diskontna stopa	0,50%	1,80%
Stopa fluktuacije	8,80%	9,15%
Prosječan očekivan preostali radni staž (u godinama)	22	22

Menadžment smatra da je hrvatsko tržište korporativnih obveznica duboko tržište.

Promjene sadašnje vrijednosti obveza s naslova definiranih primanja tijekom razdoblja:

(u tisućama kuna)	2020. Jubilarne nagrade Otpremnine		2019. Jubilarne nagrade Otpremnine
Na dan 1. siječnja	10.763	13.072	9.887	11.565
Trošak minulog rada	51	(305)	45	64
Trošak tekućeg rada	514	527	495	452
Troškovi kamata	50	72	182	223
Aktuarski (dobici) / gubici	983	1.811	1.784	780
Isplaćena primanja	(1.826)	(80)	(1.630)	(12)
Na dan 31. prosinca	10.535	15.097	10.763	13.072

BILJEŠKA 33 – OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA I OSTALE OBVEZE

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Obveze prema dobavljačima	185.100	224.702
Obveze iz poslovanja prema povezanim društvima	20.632	28.090
Ostale obveze	91.257	88.884
	296.989	341.676

Na dan 31. prosinca 2020. i 2019. godine knjigovodstveni iznos obveze približno odgovara fer vrijednosti, zbog kratkoročne prirode navedenih obveza.

Ostale obveze su kako slijedi:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Obveze za plaće i ostale naknade radnicima	33.292	35.868
Ostali obračunani troškovi	30.382	31.237
Odgođeni prihodi	21.090	15.196
Obveza za dividendu	2.585	2.202
Obveze za naknadu za zbrinjavanje ambalaže	791	1.250
Obveze za kamate	520	571
Neto obveza za PDV	117	-
Obveze za doprinose i ostale pristojbe	6	17
Ostale obveze	2.474	2.543
	91.257	88.884

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 34 – UPRAVLJANJE RIZICIMA

Kategorije financijskih instrumenta su kako je prikazano:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Financijska imovina po amortiziranom trošku
Potraživanja od kupaca (uključujući mjenice i kamate)	397.499	475.081
Novac i novčani ekvivalenti	2.282	2.180
Dugotrajni zajmovi	524	6
Dugotrajni depoziti	211	216
Kratkotrajni zajmovi	79.554	25.331
	480.070	502.814
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Vlasnički instrumenti	559	533
	559	533
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
Financijski instrumenti	36.397	36.397
Forward ugovor	49	7
	36.446	36.404
Ukupno financijska imovina	517.075	539.751
Financijske obveze po amortiziranom trošku
Obveza za najam	35.776	37.656
Obveze po kreditima	258.996	319.363
Obveze dobavljačima i obveze za kamate	206.252	253.363
	501.024	610.382
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
Forward ugovor	66	292
	66	292
Ukupno financijske obveze	501.090	610.674

Fer vrijednost financijskih instrumenata

Fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza se određuje kako slijedi:

• fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza kojima se trguje na aktivnim likvidnim tržištima, pod standardnim uvjetima, određuje se prema cijenama koje kotiraju na tržištu
• fer vrijednost ostale financijske imovine i ostalih financijskih obveza određuje se u skladu s modelima za određivanje cijena, a na temelju analize diskontiranih novčanih tokova koristeći cijene iz poznatih transakcija na tržištu i cijene koje se nude za slične instrumente.

Financijski instrumenti koji se drže do dospijeća u normalnom poslovanju su knjiženi po trošku nabave ili neto iznosu smanjenom za otplaćeni dio. Fer vrijednost je određena kao iznos po kojem se financijski instrument može prodati trgovanjem između dobrovoljnih poznatih stranaka po tržišnim uvjetima, osim u slučaju prodaje pod prisilom ili radi likvidacije.

Na datum izvještavanja, iskazani iznosi novca i novčanih ekvivalenata, kratkoročnih depozita i kratkoročnih pozajmica odgovaraju njihovoj tržišnoj vrijednosti, zbog kratkoročne prirode ove imovine i obveza te zbog činjenice da navedena imovina i obveze u pravilu nose varijabilnu kamatnu stopu približnu tržišnoj.

Financijska imovina po osnovi terminskih ugovora vrednovana je po fer vrijednosti kako je objašnjeno u bilješci 24.

Fer vrijednost financijskih instrumenata (nastavak)

Društvo smatra da je knjigovodstvena vrijednost ulaganja u nekotirane i kotirane vlasničke instrumente koji nemaju aktivno tržište približna aproksimacija njihove fer vrijednosti budući je njihovo stjecanje provedeno po cijeni dobrovoljno uređenoj od strane informiranih i nepovezanih stranaka.

Knjigovodstveni iznos obveza po kreditima i najmu aproksimira njihovu fer vrijednosti budući da navedene obveze nose varijabilnu kamatnu stopu ili nose fiksnu kamatnu stopu koja je približna tržišnoj.

Financijski rizici

U okviru svog poslovanja Podravka je izložena raznim financijskim rizicima, posebice valutnom, kamatnom i cjenovnom riziku, a povrh navedenih financijskih rizika, značajni rizici su i kreditni rizik te rizik likvidnosti. Upravljanje valutnim, kamatnim i kreditnim rizicima provodi sektor Riznica usporedno s aktivnim upravljanjem ulaganja viška likvidnosti te aktivnim upravljanjem financijskom imovinom i obvezama.

Sastavni dio cjelokupnog projekta Centralizirano upravljanje korporativnim rizicima je procedura izvještavanja u svrhu upravljanja financijskim rizicima (Escalation procedure for managing financial risks). Svrha navedene procedure jest osigurati obavještavanje Uprave o kritičnim događajima koji mogu ugroziti profitabilnost ili uzrokovati značajan gubitak novčanih sredstava, za vrijeme dok su navedeni kritični događaji još u ranoj fazi manifestacije. Time se omogućuje pravovremeno donošenje odgovarajućih odluka o određenim poslovnim aktivnostima u svrhu upravljanja kritičnim događajima.

Upravljanje strukturom kapitala

Omjer neto duga i glavnice na izvještajni dan bio je kako slijedi:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Dug (dugoročni i kratkoročni krediti i zajmovi uključujući i forward ugovore)	259.062	319.655
Novac i novčani ekvivalenti	(2.282)	(2.180)
Neto dug	256.780	317.475
Glavnica	2.411.872	2.277.609
Omjer neto duga i glavnice	11%	14%

Dug je definiran kao obveza za dugoročne i kratkoročne kredite. Glavnica uključuje sav kapital i sve pričuve. Osim praćenja omjera duga i glavnice, Društvo također prati i omjer operativne dobiti prije amortizacije (EBITDA) i duga u sklopu pridržavanja uvjeta iz sindiciranog kredita (vidi bilješku 31).

Financijski rizici

Upravljanje kreditnim rizikom

Kreditni rizik predstavlja rizik od neplaćanja odnosno neizvršenja ugovornih obveza od strane kupaca prema Društvu koji može utjecati na eventualni financijski gubitak Društva. "Proces naplate dospjelih potraživanja" usvojen od strane Društva primjenjuje se u poslovanju s kupcima, temeljem kojeg se prikupljaju određeni instrumenti osiguranja plaćanja, gdje god je to moguće, sve u svrhu zaštite od mogućih financijskih rizika i gubitaka uslijed neizvršenja plaćanja ugovornih obveza.

Društvo posluje s kreditno sposobnim kupcima, osiguravajući prema potrebi potraživanja, što ima za cilj smanjenje rizika financijskog gubitka kao posljedice neispunjenja ugovornih obveza. Izloženost Društva temeljem nastalih potraživanja i kreditni položaj drugih ugovornih strana su kontinuirano praćeni.

Nakon što su zadovoljeni postavljeni kriteriji Društva za ispitivanje kreditne sposobnosti, započinje se poslovna suradnja s novim kupcima ili se nastavlja poslovna suradnja s već postojećim kupcima, uz odgodu plaćanja. Potraživanja se analiziraju na tjednoj bazi i poduzimaju se potrebne mjere za naplatu istih.

Mjere zaštite za pojedinu kategoriju kupaca definiraju se prema financijskim pokazateljima poslovanja pojedinog kupca, pri čemu se koriste određeni servisi kroz koje su dostupne potrebne informacije (financijska izvješća, ocjena boniteta i sl.). Izloženost Društva i kreditna izloženost prate se i kontroliraju kroz kreditne limite postavljene od strane Društva i osiguravatelja koji se kontinuirano revidiraju i mijenjaju u skladu s potrebama te situacijom na tržištu.

Ovisno o potrebama i stanju naplate potraživanja Društvo je tijekom 2020. godine za odabranu grupu tržišta ugovorilo osiguranje naplate potraživanja. Društvo je osiguralo potraživanja Tržišta RH, Turske, Katara, Bjelorusije, Ukrajine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Omana, Kuvajta, Egipta, Japana i Kenije u svrhu smanjenja rizika od potencijalne nenaplate potraživanja.

Tijekom 2020. godine Društvo nije imalo značajnijih prijava štete vezanih uz osiguranje naplate potraživanja.

Izloženost Društva prema najznačajnijim kupcima

Nastavno na tijek postupka izvanredne uprave nad društvima koncerna Agrokor sa sjedištem u Hrvatskoj i njihovog preuzimanja od strane Fortenova grupe, Podravka nastavlja poslovnu suradnju s društvima Fortenova grupe redovito prateći stanje potraživanja i izloženosti.

Pandemija uzrokovana virusom COVID-19 je imala i ima utjecaj na nešto sporiju naplatu potraživanja, prvenstveno od djelatnosti koje su bile/su zatvorene (ugostiteljstvo i turizam), no bez značajnog utjecaja na likvidnost Podravke.

Financijski rizici (nastavak)

Upravljanje rizikom likvidnosti

Društvo upravlja rizikom likvidnosti na način da održava optimalne iznose sredstava na računima, uz adekvatne izvore financiranja iz raspoloživih kreditnih linija, u svrhu što efikasnijeg upravljanja kratkoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i osiguranja potrebne likvidnosti.

Kontinuiranim upravljanjem novčanim tokom kroz redovito praćenje dospjelih potraživanja od kupaca te obveza prema dobavljačima, bankama i drugim financijskim institucijama, omogućuje se pravovremeno osiguravanje prihvatljive razine likvidnosti potrebne za održavanje redovnog poslovanja Društva.

Tijekom 2020. godine nastavljeno je unapređenje procesa planiranja novčanog toka koje je započeto u ranijim godinama, čime je dodatno optimizirana likvidnost Društva.

Analiza rizika likvidnosti

Tablice u nastavku prikazuju ugovorna dospijeća financijskih obveza i financijske imovine Društva iskazanih u izvještaju o financijskom položaju na kraju svakog izvještajnog razdoblja.

Tablice su izrađene na temelju nediskontiranih novčanih tokova baziranih na ugovornim uvjetima na datum izvještavanja te uključuju i novčane tokove po glavnici i kamatama.

Analiza rizika likvidnosti priložena niže ne ukazuje na mogućnosti nedostatka likvidnosti Društva u kraćem roku.

Neto knjig. vrijednost	Ugovoreni novčani tokovi	Do godinu dana	1 - 5 godina	preko 5 godina
		(u tisućama kuna)
206.252	206.253	206.253	-	-
66	66	66	-	-
206.318	206.319	206.319	-	-
				-
				15.832
294.772				15.832
501.090	509.180	384.796	108.552	15.832
397.499				-
				-
				-
				-
436.786	436.786	399.830	36.956	-
				-
				-
				-
517.075	520.057	482.274	37.783	-
				(15.832)
	258.996 35.776 36.956 2.282 49 80.078 211 80.289 15.985	260.891 41.970 302.861 397.499 36.956 2.282 49 83.060 211 83.271 10.877	168.057 10.420 178.477 397.499 - 2.282 49 82.444 - 82.444 97.478	92.834 15.718 108.552 - 36.956 - - 616 211 827 (70.769)

Financijski rizici (nastavak)

Upravljanje rizikom likvidnosti (nastavak)

Analiza rizika likvidnosti (nastavak)

	Neto knjig.	Ugovoreni	Do godinu	1 - 5	preko 5
na dan 31. prosinca 2019.	vrijednost	novčani tokovi	dana	godina	godina
			(u tisućama kuna)
Obveze koje ne nose kamatu:
Obveze dobavljačima i obveze za kamate	253.363	253.363	253.363	-	-
Forward ugovor	292	292	292	-	-
	253.655	253.655	253.655	-	-
Kamatonosne obveze:
Krediti i zajmovi	319.363	322.877	168.808	154.069	-
Obveza za najam	37.656	46.439	11.706	15.729	19.004
	357.019	369.316	180.514	169.798	19.004
	610.674	622.971	434.169	169.798	19.004
Imovina koja ne nosi kamatu:
Potraživanja od kupaca (uključujući kamate)	475.081	475.081	475.081	-	-
Financijski instrumenti	36.930	36.930	-	36.930	-
Novac i novčani ekvivalenti	2.180	2.180	2.180	-	-
Terminski ugovori	7	7	7	-	-
	514.198	514.198	477.268	36.930	-
Kamatonosna imovina:
Kratkoročni zajmovi	25.337	26.880	26.880	-	-
Dugotrajni depoziti	216	216	-	216	-
	25.553	27.096	26.880	216	-
	539.751	541.294	504.148	37.146	-
Neto pozicija likvidnosti	(70.923)	(81.677)		69.979 (132.652)	(19.004)

Financijski rizici (nastavak)

Tržišni rizici

(i) Upravljanje rizikom kamatnih stopa

Društvo kontinuirano prati promjene te projekcije kamatnih stopa kako bi mogla pravodobno reagirati u slučaju potrebe. Obzirom da je veći dio svojih zaduženja Društvo ugovorilo uz fiksnu kamatnu stopu te uzimajući u obzir činjenicu da su ključne referentne kamatne stope trenutno na niskim razinama, Društvo nije značajnije izloženo riziku promjene kamatnih stopa.

Izloženost promjeni kamatne stope na primljene kredite i zajmove sukladno ugovorenim datumima promjena kamatnih stopa na izvještajni dan je kako slijedi:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Krediti banaka bazirani na EURIBOR-u	69.245	152.619
Krediti banaka na TZMF*	-	17.000
	69.245	169.619

*TZMF- trezorski zapisi Ministarstva Financija

Analiza osjetljivosti na kamatni rizik

Analiza osjetljivosti u nastavku temeljena je na izloženosti riziku promjene kamatnih stopa prema ugovorenim uvjetima na datum izvještavanja. Za promjenjive kamatne stope, analiza je pripremljena na način da je izračunat učinak razumno mogućeg povećanja kamatnih stopa kod zaduženja s varijabilnim kamatnim stopama na očekivane ugovorne novčane tokove takvih zaduženja u odnosu na one koji su izračunati primjenom kamatne stope primjenjive na kraju trenutnog razdoblja izvještavanja.

Financijski rizici (nastavak)

Tržišni rizici (nastavak)

(i) Upravljanje rizikom kamatnih stopa (nastavak)

Analiza osjetljivosti na kamatni rizik (nastavak)

Procijenjeni učinak povećanja kamatnih stopa od 50 baznih poena na rezultat Društva prije poreza za izvještajna razdoblja je kako slijedi:

	Ugovoreni
	novčani	do 1	od 1 do 2	od 2 do 5
na dan 31. prosinca 2020.	tokovi	godine	godine	godina
	(u tisućama kuna)
Prema trenutno primijenjivim kamatnim stopama	69.850	40.034	29.816	-
Prema trenutno primijenjivim kamatnim stopama + 0,50%	70.171	40.281	29.890	-
Efekt povećanja kamatnih stopa za 0,50%	(321)	(247)	(74)	-

na dan 31. prosinca 2019.	Ugovoreni novčani tokovi	do 1 godine	od 1 do 2 godine	od 2 do 5 godina
	(u tisućama kuna)
Prema trenutno primijenjivim kamatnim stopama	171.591	87.512	54.669	29.410
Prema trenutno primijenjivim kamatnim stopama + 0,50%	172.556	88.147	54.943	29.466
Efekt povećanja kamatnih stopa za 0,50%	(965)	(635)	(274)	(56)

Na datum izvještavanja izloženost Društva kamatnom riziku ne smatra se značajnom.

(ii) Cjenovni rizik

Uspjeh poslovanja Društva ovisi o izvorima adekvatnih sirovina i materijala, kao i njihovim cijenama na tržištu, efikasnosti proizvodnog procesa te distribucije proizvoda do njenih kupaca.

Trošak sirovina i materijala može imati značajnu ulogu u troškovima gotovih proizvoda koje Društvo proizvodi, stoga je podložan utjecaju promjene cijena na tržištu poljoprivrednih i prehrambenih sirovina, čiji se utjecaj ne može uvijek nadoknaditi kroz prodajnu cijenu proizvoda kupcu.

Zaštitni carinski i trgovinski mehanizmi u EU kojima se štite proizvođači iz EU predstavljaju rizik u smislu povećanih carinskih davanja (antidumping) za pojedine sirovine iz trećih zemalja.

Također, sve češći poremećaji na svjetskom tržištu uzrokovani okolišnim i geopolitičkim čimbenicima, okrupnjavanjem sektora primarne proizvodnje sirovina, kao i globalni poremećaji u lancu opskrbe nastali zbog pandemije virusa COVID-19, u budućnosti bi mogli imati za posljedicu rast nabavnih cijena.

Financijski rizici (nastavak)

Tržišni rizici (nastavak)

Rizici nabave sirovina i isporuke proizvoda

Društvo ostvaruje većinu ukupnog prometa nabave s domaćeg tržišta, dok se glavnina prometa s inozemnim dobavljačima ostvaruje s dobavljačima iz zemalja članica EU.

Od rizika s osnova nabavne funkcije, rizik dostupnosti roba na tržištu jedan je od najznačajnijih, zbog svog mogućeg utjecaja na poslovanje Društva.

Posljednjih je godina ovaj rizik izraženiji uslijed sve češćih vremenskih nepogoda uzrokovanih promjenom klime na globalnoj razini (višegodišnje suše, poplave i dr.). Posljedica toga su manji prinosi pojedinih poljoprivrednih kultura uz nerijetko i lošiju kvalitetu, što dovodi do manjka tih sirovina na slobodnom tržištu (svježe i sušeno povrće), čak i u više sezona uzastopno. Sve češće pojave bolesti kod stoke (afrička svinjska kuga) uzrok su globalnim poremećajima na tržištu mesa, dok su politički ili socijalni nemiri u pojedinim zemljama, državne intervencije na tržištu (lješnjak, kakao) ili špekuliranja s ključnim poljoprivredno - prehrambenim proizvodima (pšenica, šećer) stalna prijetnja u globalnom poslovnom okruženju. Globalna pandemija virusa COVID – 19 dodatno je povećala rizik opskrbe koji se u prvom redu manifestira na dostupnost potrebnih materijala zbog funkcioniranja cjelokupnog lanca opskrbe u otežanim okolnostima.

Poslujući u takvim uvjetima, nabavna funkcija Društva djeluje na smanjivanje ovih utjecaja kroz upravljanje strateškim nabavnim kategorijama i ključnim dobavljačima, konsolidiranjem nabavnih volumena sa svrhom jačanja tržišnih pozicija i osiguranja dostupnosti sirovina za proizvodnju u traženoj količini, ugovorenoj kvaliteti i na vrijeme. Također, kontinuiranim praćenjem novih tehnoloških rješenja te uvođenjem zamjenskih sirovina gdje je to moguće, Društvo aktivno radi na ublažavanju i/ili eliminaciji rizika nabave sirovina i dostupnosti proizvoda.

Rizici fluktuacije cijena osnovnih sirovina

Tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao najznačajniji izvor sirovina i materijala za Društvo, ubraja se među najosjetljivija tržišta suvremenog svijeta. Iz tog razloga je i volatilnost cijena poljoprivredno-prehrambenih sirovina značajan element u poslovnom okruženju Društva, pogotovo u uvjetima izraženijih poremećaja na svjetskom i lokalnom tržištu. Jedan od razloga leži u već spomenutim rizicima dostupnosti roba uslijed okolišnih, geopolitičkih i socijalnih čimbenika te špekuliranja s ključnim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, posebice onima u sektoru pšenice i šećera. Izrazita fluktuacija cijena posebice je aktualna u segmentu burzovnih roba (lješnjak, šećer, začini, kakao, mlijeko u prahu), a u posljednjih godinu dana i u segmentu mesa i mesnih proizvoda zbog pojačane potražnje za svinjskim mesom na tržištu Kine uslijed pojave svinjske kuge.

Zaštitni carinski i trgovinski mehanizmi u EU kojima se, s jedne strane štite proizvođači iz EU, s druge strane predstavljaju rizik u smislu povećanih carinskih davanja (antidumping) za pojedine sirovine iz trećih zemalja.

Globalna pandemija virusa COVID – 19 dodatno je povećala s jedne strane rizik opskrbe koji se u prvom redu manifestira na dostupnost potrebnih materijala zbog funkcioniranja cjelokupnog lanca opskrbe u otežanim okolnostima, ali i rizik promjene cijena.

Kako bi umanjila ove utjecaje, nabavna funkcija Društva kontinuirano prati kretanje cijena i trendova na tržištu, provodi zajedničke tendere za pojedine strateške nabavne kategorije, koristi nove tehnike nabave (e-nabava, internet aukcije) kojima se povećava efikasnost sourcing procesa te djeluje na snižavanje troška nabave. Pravovremeno ugovaranje, raspodjela rizika dijelom i na naše dobavljače, optimiziranje specifikacija materijala i uvođenje zamjenskih sirovina, kao i aktivno provođenje Commodity Risk Managementa uz jačanje analize cost drivera i svih relevantnih inputa, samo su neke od redovnih aktivnosti koje Društvo provodi u svrhu što bolje procjene kretanja cijena i smanjenja rizika fluktuacija cijena na tržištu.

Financijski rizici (nastavak)

Tržišni rizici (nastavak)

(iii) Valutni rizik

U idućoj tablici su prikazani knjigovodstveni iznosi monetarne imovine i monetarnih obveza Društva u stranoj valuti na datum izvještavanja.

	Obveze		Imovina
	2020.	2019.	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)		(u tisućama kuna)
Europska Unija (EUR)	174.690	277.318	115.880	154.077
SAD (USD)	2.241	5.559	21.247	37.942
Poljska (PLN)	30	5.312	19.759	31.419
Australija (AUD)	14	-	13.032	15.297
Rusija (RUB)	-	-	15.520	26.736
Ostale valute	2.392	1.490	12.816	5.013
	179.367	289.679	198.254	270.484

Analiza osjetljivosti na valutni rizik

Društvo određene transakcije obavlja u stranoj valuti te je po tom pitanju izložena rizicima promjene valutnih tečajeva, pri čemu se najveća izloženost promjeni tečaja hrvatske kune tijekom 2020. godine javljala u odnosu na EUR, USD, RUB, AUD i PLN.

Za zaštitu od valutnog rizika tijekom 2020. godine Društvo je ugovaralo derivativne financijske instrumente s ciljem zaštite planskog tečaja za 2020. godinu. Putem Bloomberg terminala redovito se prate makroekonomske projekcije te se u određenom trenutku ugovaraju terminske transakcije temeljem projekcija, a sukladno modelu "Layer hedging".

Valutni rizici proizlaze iz poslovanja s povezanim društvima na inozemnim tržištima te nabave prehrambenih sirovina na međunarodnom tržištu što se velikim dijelom obavlja u valutama EUR i USD. Povrh navedenog, Društvo se djelomično financira putem kredita denominiranih u EUR.

Tijekom 2020. godine Društvo je nastavilo s primjenom modela upravljanja transakcijskim tečajnim rizikom. Navedeni model primjenjuje se za sljedeću košaricu valuta: USD, AUD, CAD, RUB, CZK, HUF te PLN. Sastavni dijelovi modela uključuju način identifikacije izvora rizičnosti i mjerenje izloženosti, proces ugovaranja derivativnih financijskih instrumenata u svrhu zaštite te sustav kontrole i izvještavanja. Dodatno, u sklopu modela postavljeni su i parametri limita izloženosti koji su okidači za ugovaranje propisane razine zaštite. Na taj način je valutni rizik u većoj mjeri prenesen s povezanih društava na Društvo koje navedene novčane priljeve usklađuje s odljevima (prirodni hedging) te tako smanjuje ukupnu izloženost valutnom riziku, a čime je i stvorena mogućnost ugovaranja derivativnih financijskih instrumenata na preostali iznos neto novčanog toka na centralnoj razini.

Tijekom 2020. godine Društvo je ugovaralo fx forward transakcije za upravljanje tečajnim rizikom valuta AUD, CAD, RUB, HUF te PLN. Zbog tečajnog režima kojeg provodi Hrvatska narodna banka, za izloženost tečaja hrvatske kune prema euru derivativni financijski instrumenti nisu se ugovarali.

Financijski rizici (nastavak)

Tržišni rizici (nastavak)

(iii) Valutni rizik (nastavak)

Analiza osjetljivosti na valutni rizik (nastavak)

Analiza valutnog rizika pripremljena je na temelju službenih tečajeva analiziranih stranih valuta prema Hrvatskoj Narodnoj Banci osim ruske rublje za koju se koristi tečaj ECB koji su bili kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019.
EUR	7,536898	7,44258
USD	6,139039	6,649911
AUD	4,709678	4,651031
PLN	1,666312	1,749261
RUB	0,082025	0,107431

U idućoj tablici analizirana je osjetljivost Društva na povećanje tečaja kune od 1% u odnosu na strane valute prema kojima je Društvo značajnije izloženo (EUR, USD, RUB, AUD i PLN). Analiza osjetljivosti uključuje samo otvorene novčane stavke u stranoj valuti i njihovo preračunavanje na kraju razdoblja temeljem postotne promjene valutnih tečajeva. Analiza osjetljivosti uključuje monetarnu imovinu i monetarne obveze u valuti. Negativan broj pokazuje smanjenje dobiti ako se hrvatska kuna u odnosu na predmetnu valutu promijenila za gore navedene postotke. U slučaju obrnuto proporcionalne promjene vrijednosti hrvatske kune u odnosu na predmetnu valutu, utjecaj na dobit bio bi jednak i suprotan.

	Utjecaj valute EUR		Utjecaj valute USD
	2020.	2019.	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)		(u tisućama kuna)
Povećanje/(smanjenje) neto rezultata	(588)	(1.232)	190	324
	Utjecaj valute RUB		Utjecaj valute AUD
	2020.	2019.	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)		(u tisućama kuna)
Povećanje/(smanjenje) neto rezultata	155	267	130	153
	Utjecaj valute PLN
	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Povećanje/(smanjenje) neto rezultata	197	261

Financijski rizici (nastavak)

(iv) Rizici s osnova prodajne funkcije

Društvo ostvaruje 50% (2019.: 54%) prihoda od prodaje na domaćem tržištu dok 50% (2019.: 46%) prihoda od prodaje Društvo ostvaruje na inozemnim tržištima. Društvo se kroz prodajne cijene te rabatnu politiku prilagođava makroekonomskim uvjetima svakog pojedinog tržišta što je i ujedno najveći rizik s naslova prodajne funkcije.

Što se tiče poslovanja na domaćem tržištu, Društvo očekuje povećane rizike vezane uz održavanje tržišne pozicije. Kako bi se umanjilo ovaj utjecaj, Društvo nastoji dodatno jačati vlastitu konkurentnost povećanjem učinkovitosti, modernizacijom tehnologije te jačanjem proizvodnih marki.

Društvo ulaže napore da kroz harmonizaciju i optimizaciju postojećih cjenovnih politika i razina cijena na postojećim tržištima u EU/CEE regiji osigura preduvjete za nastavak uspješnog dugoročnog rasta i izbjegavanje erozija profitnih marži.

Upravljanje rizicima redovnog poslovanja

Rizici industrije

U prehrambenoj industriji trendovi se na tržištu kao i navike potrošača mijenjaju u vrlo kratkom razdoblju. Zbog takvog rizika Društvo teži konstantnom unapređenju procesa Društva te zadovoljavanju tržišnih uvjeta. U prehrambenoj industriji, gdje je stavljen fokus na proizvode i brandove, Društvo uvažava zakonodavne, zdravstvene i proizvodne regulative. Jasna zakonska regulativa kreira većinu proizvodnih i prodajnih procesa unutar Društva i ona je podložna promjenama, ovisno o tijelima koja ju donose. Jedan od najvećih rizika vezan uz prehrambenu industriju je zdravlje potrošača. Svi proizvodni procesi podliježu međunarodnim standardima. Implementacijom boljih internih procesa Društvo nastoji eliminirati većinu potencijalnih prijetnji. Korištenjem financijskih sredstava iz EU nastoje se poboljšati svi poslovni procesi u kompaniji i unaprijediti poslovanje na svim razinama u skladu s odrednicama i fokusima poslovanja EU.

U vrijeme korona krize pokazalo se kako je prehrambena industrija značajna u prevladavanju kriznih situacija. Poremećaji u svjetskim lancima opskrbe predstavljaju izazov za proizvođače hrane, koji se moraju boriti s nedostatkom određenih sirovina i otežanim uvjetima proizvodnje. Pravovremenim planiranjem proizvodnje i uzimanjem u obzir svih nepredvidivih okolnosti smanjuje se rizik od nespremnosti proizvodnje da reagira na izvanredne zahtjeve. Manjak kvalificirane radne snage uslijed pandemije može uvelike ugroziti proizvodne procese i njihovo nesmetano i pravovremeno odvijanje. Preventivne mjere u sprečavanju širenja zaraze virusom u proizvodnim pogonima od neizmjerne su važnosti za odvijanje proizvodnje.

Rizik konkurencije

Društvo prodaje proizvode kako na tržištu Republike Hrvatske tako i na međunarodnom tržištu te je pritom izloženo mnogobrojnoj konkurenciji u svim kategorijama proizvoda. Inovacije, prilagodba cijene, kvalitete i ambalaže proizvoda bitne su promjene kojima Društvo posvećuje pozornost kako bi se diferenciralo od konkurencije.

Uz to, reputacija branda, odnosno Društva, nematerijalna je vrijednost koja ga diferencira u odnosu na konkurenciju i stvara prednost. Činjenica da je Društvo usmjereno na osiguranje najviše razine kvalitete svojih proizvoda, doprinosi reputaciji koja svakodnevno ovisi o mnogobrojnim vlastitim proizvodima na tržištu.

Upravljanje rizicima redovnog poslovanja (nastavak)

Rizici konkurencije (nastavak)

Praćenje potrošačkih navika i preferencija koje su podložne konstantnim promjenama te prilagodba na iste, još je jedna u nizu aktivnosti kojima Društvo nastoji zadržati i povećati postojeće tržišne pozicije i marže. U borbi s velikim internacionalnim konkurentima dolazi do izražaja i razlika u financijskim resursima koji su potrebni za cjelokupnu promociju i prodaju proizvoda, a često je i ključan faktor u dopiranju do novog potrošača.

U vrijeme krize uzrokovane virusom COVID-19 pojavio se rizik prelijevanja, odnosno dotoka viška roba iz zemalja EU koje bi u prethodnim godinama usmjerile svoj izvoz prema azijskim tržištima. Ključno je iskoristiti svoje komparativne prednosti te u skladu s politikom razvoja domaće proizvodnje iskoristiti potencijal kojeg Društvo ima, kako bi moglo konkurirati ostalim proizvođačima na europskom tržištu.

Rizici poremećaja IT sustava

Društvo intenzivno koristi IT sustave koji mu omogućavaju da efikasno upravlja Društvom, komunicira s kupcima i dobavljačima te prikuplja sve potrebne informacije na koje bi se menadžment mogao oslanjati u donošenju odluka.

S obzirom na visok stupanj automatiziranosti poslovnih procesa kroz korištenje IT sustava Društvo poduzima potrebne mjere kako bi se minimizirali poremećaji u radu IT sustava uslijed problema s IT opremom, prostorima u kojima je smješteno, virusima te neovlaštenim upadima u sustave izvana.

Kako svaki poremećaj u radu IT sustava izaziva značajne probleme u radu poslovnih sustava i financijske gubitke, Društvo je implementiralo procedure oporavka IT sustava kroz izgradnju pomoćne IT sistem sobe koja preuzima funkciju glavne IT sistem sobe u slučaju problema. U normalnom režimu rada obje IT sistem sobe rade u aktiv-aktiv modu.

Društvo redovito provodi interne i vanjske penetracijske testove (rade ih vanjski neovisni stručnjaci za sigurnost) kako bi se minimizirao rizik korištenja ranjivosti sustava za širenje virusa te rizik od neželjenih upada u IT sustave izvana.

Također, implementacijom naprednih sigurnosnih nadzornih sustava, koji se svakodnevno prate, rizik od vanjskih upada u IT sustave Društva je dodatno smanjen.

Podravka d.d. je 18.12.2020. godine implementirala ISO 27001 standard čiji je cilj dodatno pojačati sigurnosne procedure te raditi na podizanju svijesti o informacijskoj sigurnosti među djelatnicima Društva.

Rizici ovisnosti o menadžmentu i ključnim zaposlenicima

Društvo svoje zaposlenike smatra najvećim bogatstvom i snažno se oslanja na njih kao na jednu od glavnih konkurentskih prednosti. Prepoznavanje, ulaganje i vrednovanje znanja, inovativnosti i rada, poticanje individualnosti kao i timskog rada, uz dinamične, kreativne i uspješne ljude temelj su putem kojeg Društvo ostvaruje svoje ciljeve te kreira dodanu vrijednost.

Tržište radne snage karakterizira nešto niža mobilnost u odnosu na prethodna razdoblja kao posljedica krize izazvane pandemijom. Gubitak ključnih zaposlenika te pronalaženje novih na tržištu rada i njihovo uvođenje u posao može i nadalje imati značajan utjecaj na poslovanje Društva.

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

BILJEŠKA 34 – UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

Upravljanje rizicima redovnog poslovanja (nastavak)

Rizici ovisnosti o menadžmentu i ključnim zaposlenicima (nastavak)

Društvo se trudi zadržati postojeće kadrove na svim razinama, stavlja značajan fokus na poboljšanje statusa zaposlenika te prigodno nagrađuje trud i zalaganje radnika koji svakodnevno daju svoj doprinos rastu i razvoju kompanije.

Kroz mnoge edukativne programe osigurava se usvajanje novih znanja, vještina i tehnika rada kojima se mogu predvidjeti potencijalni rizici današnjeg poslovanja i odgovoriti na izazovno konkurentsko okruženje, a rizik nepovoljne kvalifikacijske strukture i dalje nastoji umanjiti kroz stručno usavršavanje i obrazovanje zaposlenika. Kvalitetnim programima zbrinjavanja viška radne snage utječe se na starosnu strukturu Društva.

Specijalnim edukativnim programima značajno se podiže svijest o korporativnoj i informacijskoj sigurnosti što je u doba pandemije koronavirusa za management i radnike među ključnim znanjima za uspješan rad od kuće.

Dobro razrađenim modelom odrađuje se rotacija zaposlenika sukladno pojačanim potrebama posla u proizvodno logističkim cjelinama.

Kako bi ostvarilo pretpostavke za dugoročno ostvarivanje svojih ciljeva Društvo provodi kontinuiranu evaluaciju rezultata menadžmenta.

Osim spomenutih, Društvo koristi i niz drugih proaktivnih mjera i kontrola kako bi navedene rizike, koliko god je to moguće, držalo na zadovoljavajućoj razini.

BILJEŠKA 35 – ISPLATE S TEMELJA DIONICA

Opcije za radnike

Opcije na kupnju dionica Podravke d.d. odobrene su ključnom rukovodstvu Društva. Cijena iskorištenja odobrene opcije jednaka je prosječnoj ponderiranoj cijeni dionice Podravke d.d. ostvarenoj na Zagrebačkoj burzi u godini u kojoj je opcija dodijeljena. Razdoblje stjecanja obično teče od datuma sklapanja ugovora za opcije. Opcije se stječu za svaku poslovnu godinu posebno.

Svi navedeni rokovi vrijede ukoliko nije nastupila neka od okolnosti predviđena svakim od ugovora iz navedenog razdoblja, a odnosi se na prijevremeni prekid mandata, kršenje odredbi ugovora, odlazak iz tvrtke, prelazak na novu funkciju unutar tvrtke u kojem slučaju se opcije uglavnom trebaju iskoristiti u roku od 6 mjeseci od nastupa neke od navedenih okolnosti.

Na dan 31. prosinca 2020. godine na snazi su bile slijedeće opcije za isplatu s temelja dionica:

	Broj		Ugovorno
Datum izdanja	instrumenata	Uvjeti ostvarivanja prava	trajanje opcija
Opcije izdane ključnom menadžmentu
Na dan 1. lipnja 2016.		2.000 Rad do ugovorenog trajanja opcije	30.06.2023.
Na dan 12. prosinac 2017.		2.000 Rad do ugovorenog trajanja opcije	30.06.2023.
Na dan 12. prosinac 2017.		4.000 Rad do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2022.
Na dan 12. prosinac 2017.		2.000 Rad do ugovorenog trajanja opcije	30.09.2021.
Na dan 17. ožujka 2017.		2.000 Rad do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2022.
Na dan 17. svibnja 2017.		17.000 Rad do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2022.
Na dan 21. srpnja 2017.		5.000 Rad do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2022.
Na dan 1. svibnja 2018.		2.000 Rad do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2022.
Na dan 31.srpnja 2018.		40.500 Rad do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2023.
Na dan 31.srpnja 2018.		2.000 Rad do ugovorenog trajanja opcije	30.06.2023.
Na dan 10. prosinac 2019.		32.500 Rad do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2024.
Na dan 28. svibnja 2019.		10.000 Rad do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2024.
Na dan 28. svibnja 2019.		2.500 Rad do ugovorenog trajanja opcije	30.06.2023.
Na dan 29.rujna 2020.		32.500 Rad do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2025.
Na dan 2.prosinca 2020.		16.500 Rad do ugovorenog trajanja opcije	31.12.2025.
Ukupno opcije na dionice	172.500

BILJEŠKA 35 – ISPLATE S TEMELJA DIONICA (NASTAVAK)

Opcije za radnike (nastavak)

Mjerenje fer vrijednosti

Fer vrijednost opcija na dionice zaposlenicima mjerena je pomoću Black-Scholes formule. Varijable pri mjerenju uključuju cijenu dionice na datum mjerenja, cijena izvršenja instrumenta, očekivanu volatilnost (na temelju procjene povijesne volatilnosti cijene dionice, osobito tijekom povijesnog razdoblja razmjernog očekivanom trajanju opcije), očekivano trajanje instrumenta (temelji se na povijesnom iskustvu i općenitom ponašanju nositelja opcije), očekivanu dividendu i bezrizičnu kamatnu stopu (određenu na temelju državnih obveznica). Sukladno korištenim ulaznim varijablama procjena fer vrijednosti opcije je kategorizirana u hijerarhiji fer vrijednosti kao razina 1 (bilješka 7). Netržišni te radni uvjeti ne uzimaju se u obzir pri određivanju fer vrijednosti.

Ulazne varijable za kalkulaciju fer vrijednosti:

Program dioničkih opcija za ključni menadžment	2020.	2019.
Fer vrijednost opcije na datum izdavanja (ponderirani prosjek)	111	99
Cijena dionice na datum izdavanja (ponderirani prosjek)	414	381
Izvršna cijena (ponderirani prosjek)	381	362
Očekivana volatilnost (ponderirani prosjek)	18%	17%
Očekivano razdoblje valjanosti (ponderirani prosjek u godinama)	2,7	2,8
Bezrizična kamatna stopa (temeljena na državnim obveznicama)	3,79%	4,50%
Priznato unutar dobiti ili gubitka	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Transakcije s temelja isplate u dionicama	8.566	2.318

Sukladno korištenim ulaznim varijablama, procjena je kategorizirana u hijerarhiji fer vrijednosti kao razina 1 (bilješka 7).

Cijena iskorištenja dioničkih opcija za ključni menadžment kreće se u rasponu od 317 do 429 kuna.

Promjene u broju danih opcija za dionice i njihovih izvršnih cijena u kunama su kako slijedi:

		2020.
		Prosječna ponderirana	2019.	Prosječna ponderirana
	Broj opcija	izvršna cijena	Broj opcija	izvršna cijena
Na dan 1. siječnja	143.217	362	130.160	332
Iskorišteno	(19.717)	325	(31.943)	335
Izdano	49.000	485	45.000	482
Na dan 31. prosinca	172.500	381	143.217	362
Neiskorišteno na 31. prosinca	40.500	355	23.717	329

Na dan 31. prosinca 2020. godine broj neizvršenih dioničkih opcija je 172.500 (2019.: 143.217 opcija). Tijekom 2020. godine iskorišteno je 19.717 opcija (2019.: 31.943 opcije).

Prosječna ponderirana izvršna cijena neizvršenih dioničkih opcija na kraju 2020. godine je 381 kune (2019.: 362 kune). Cijena svih neizvršenih dioničkih opcija je manja od tržišne cijene dionice na dan 31.12.2020. godine. Prosječno ponderirano preostalo ugovoreno razdoblje na kraju godine je 2,7 godina (2,8 godina u 2019. godini).

BILJEŠKA 36 – TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA

Transakcije s ovisnim društvima

PRIHODI

Prihodi od prodaje

	Prihodi od prodaje proizvoda i trgovačke robe		Prihodi od prodaje usluga
	2020.	2019.	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)		(u tisućama kuna)
Društvo:
Podravka d.o.o. Sarajevo. Sarajevo	150.358	158.445	707	800
Podravka d.o.o. Ljubljana, Ljubljana	132.456	115.885	2.088	2.570
Podravka-Polska Sp.z o.o., Varšava	97.321	93.695	741	829
Podravka d.o.o. Beograd, Beograd	83.579	80.096	605	917
Podravka-Int.Deutschland-"Konar" GmbH, Minhen	72.208	64.859	379	296
Podravka d.o.o.el. Petrovec. Petrovec	64.255	59.884	541	510
Podravka USA Inc., New York	47.209	39.032	522	475
Podravka-International Pty. Ltd., Silverwater	33.935	29.241	77	75
Mirna d.d., Rovinj	32.114	45.099	2.680	2.537
Podravka d.o.o., Moskva	31.696	29.439	1	1
Podravka d.o.o. Podgorica, Podgorica	26.296	32.534	176	365
Podravka International s. r. l., Bukurešt	18.395	-	5	-
Podravka-International s r.o., Zvolen	18.074	13.677	294	260
Podravka-International Kft., Budimpešta	15.878	14.967	181	246
Podravka – Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhačovic	13.319	11.683	650	675
Podravka EOOD, Sofija	2.629	-	-	-
Žito d.o.o., Ljubljana	799	1.302	3.421	3.611
Belupo d.d., Koprivnica	72	86	24.646	20.311
Ljekarne Deltis Pharm, Koprivnica	7	5	2	-
Podravka Gulf Fze, Jebel Ali	-	-	-	6
Šumi bomboni d.o.o., Ljubljana	-	-	-	11
Žito maloprodaja d.o.o., Ljubljana	-	-	-	4
Belupo d.o.o.el Skopje, Skopje	-	-	18	18
Belupo d.o.o. Ljubljana, Ljubljana	-	-	29	29
Farmavita d.o.o. Sarajevo, Vogošće	-	-	355	355
Ukupno prihodi od prodaje ovisnim društvima	840.600	789.929	38.118	34.901

PRIHODI (nastavak)

Prihodi od ulaganja

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Prihod od dividende od ovisnih društava	61.671	45.857
Prihodi od kamata i naknada	2.995	4.739
	64.666	50.596

RASHODI

Primici članova Nadzornog odbora, Uprave i direktora

Primici članova Uprave i direktora:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Plaće, bonusi i ostali primici	26.336	27.140
Primici po osnovi realizacije opcija	-	153
	26.336	27.293

Menadžment Društva koji se sastoji od Uprave i direktora broji 34 osobe (2019.: 33 osobe). Tijekom 2020. godine nije bilo realizacija opcija od strane aktivnih članova Uprave i direktora (2019.: 153 tisuće kuna). Za detalje vidjeti bilješku 35.

Tijekom 2020. godine članovima Nadzornog odbora Društva isplaćeno je 2.006 tisuća kuna naknada (2019.: 1.615 tisuća kuna).

POTRAŽIVANJA PO ZAJMOVIMA

Potraživanja po danim zajmovima

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Na početku godine	25.331	66.352
Povećanja u toku godine	75.807	2.446
Primljene otplate	(15.966)	(35.779)
Ispravak vrijednosti	-	(7.868)
Ostale promjene	(5.095)	-
Tečajna razlika	(4)	180
Na kraju godine	80.073	25.331
Dospijeće u roku od 1 godine	(79.554)	(25.331)
Dugoročni krediti	519	-

Tijekom 2020. godine potraživanja Društva po danim zajmovima povećala su se u ukupnom iznosu od 75.807 tisuća kuna te se većim dijelom odnose na zajmove odobrene ovisnom društvu Mirni d.d..

U 2019. godini Društvo je izvršilo ispravak vrijednosti po danim zajmovima društvima FOODPRO LIMITED, Tanzania, Vegeta Limited, Kenya i Podravka Gulf Fze, Dubai u ukupnom iznosu od 7.868 tisuća kuna.

BILJEŠKA 36 – TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA (NASTAVAK) POTRAŽIVANJA PO ZAJMOVIMA (NASTAVAK)

Potraživanja po danim zajmovima (nastavak)

Iskazana neto potraživanja od ovisnih društava odnose se na zajmove dane ovisnim društvima kako slijedi:

	Kamatna
	stopa	2020.	2019.
		(u tisućama kuna)
Mirna d.d., Rovinj	3,42% god	79.398	24.128
Podravka-International S.R.L., Bukurešt	3,42% god	338	-
Podravka Gulf FZE, Dubai	3,42% god	337	591
Podravka-International USA Inc., New York	3,42% god	-	612
		80.073	25.331

Prosječna kamatna stopa iznosi 3,42 % godišnje. Dinamika otplate dugoročnih zajmova je kako slijedi:

	2020. 2019.
	(u tisućama kuna)
Od 1 – 2 godine	338 -
Od 2 – 5 godina	181 -
	519 -

POTRAŽIVANJA I OBVEZE ZA ROBU I USLUGE

	Kratkotrajna potraživanja za robu i usluge		Kratkoročne obveze za robu i usluge
	2020.	2019.	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)		(u tisućama kuna)
Društvo:
Podravka d.o.o. Beograd, Beograd	55.682	60.942	-	142
Mirna d.d., Rovinj	25.253	68.598	3.688	7.349
Podravka-Polska Sp.z o.o., Varšava	19.761	31.418	-	5.313
Podravka d.o.o. Ljubljana, Ljubljana	17.453	15.480	-	-
Belupo d.d., Koprivnica	14.967	2.309	400	394
Podravka-International Pty. Ltd., Silverwater	13.034	15.299	-	-
Podravka d.o.o. Sarajevo, Sarajevo	11.543	29.152	-	347
Podravka USA Inc., New York	11.133	10.408	-	-
Podravka d.o.o., Moskva	10.031	21.465	-	-
Podravka d.o.o. Podgorica, Podgorica	9.143	14.731	53	-
Podravka International S. R. L., Bukurešt	7.449	-	-	-
Podravka-Int.Deutschland-"Konar" GmbH, Minhen	4.075	7.845	-	-
Podravka – Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhačovic	2.279	2.647	609	573
Podravka d.o.o.el, Petrovec, Petrovec	2.273	4.435	37	22
Žito d.o.o., Ljubljana	1.706	1.201	14.741	11.326
Podravka-International Kft., Budimpešta	1.289	1.723	169	506
Podravka-International s r.o., Zvolen	890	1.668	-	-
Podravka EOOD, Sofija	224	-	-	-
Farmavita d.o.o. Sarajevo, Vogošća	118	119	-	-
Belupo d.o.o. Ljubljana, Ljubljana	7	7	-	-
Ljekarne Deltis Pharm, Koprivnica	1	3	6	8
FOODPRO LIMITED, Dar es Salaam	-	5	-	-
Podravka Gulf Fze, Dubai	-	-	929	2.110
Žito maloprodaja d.o.o., Ljubljana	-	5	-	-
Belupo d.o.o.el Skopje, Skopje	-	1	-	-
Ukupna kratkotrajna potraživanja i kratkoročne
obveze od/prema ovisnim društvima	208.311	289.461	20.632	28.090

OSTALA POTRAŽIVANJA

Ostala potraživanja za kamate od povezanih stranaka

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Mirna d.d., Rovinj	2.471	763
FOODPRO Limited, Dar es Salaam	1.274	6.992
Podravka Gulf FZE, Dubai	323	408
Podravka-International S.R.L., Bukurešt	2	-
Podravka International USA Inc., New York	-	2
Vegeta Limited Kenia	-	106
Ispravak vrijednosti	(1.185)	(7.247)
	2.885	1.024

U skladu s prethodno navedenim iznosom zajmova odobrenih Mirni d.d. tijekom 2020. godine iznos obračunate kamate se povećao.

	2020.	2019.
		(u tisućama kuna)
Belupo d.d., Koprivnica	207.264	335.256
Podravka – Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhačovic	63.364	64.334
Mirna d.d., Rovinj	58.527	65.262
Podravka d.o.o. Beograd, Beograd	1.346	1.329
Podravka - International Kft, Budimpešta	754	744
Podravka-International S.R.L., Bukurešt	-	1.231
Podravka Polska Sp. z.o.o., Varšava	-	298
	331.255	468.454

OBVEZE PO ZAJMOVIMA

	2020.	2019.
		(u tisućama kuna)
Podravka - International Kft, Budimpešta	1.159	-
Žito d.o.o., Ljubljana	-	9.462
	1.159	9.462

Tijekom 2020. godine Društvo je primilo kratkoročni zajam od povezanog društva Podravka-International Kft, Budimpešta u iznosu 56,0 milijuna HUF s dospijećem do 7. rujna 2021. godine i kamatnom stopom 3,42%.

OBVEZE PO KAMATAMA

	2020.	2019.
		(u tisućama kuna)
Podravka-International Kft., Budimpešta	3	-
Žito d.o.o., Ljubljana	-	16
	3	16

BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE OBVEZE

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Dane garancije i jamstva - povezane strane	331.255	468.454
Dane garancije i jamstva – nepovezane strane	7.289	14.224
	338.544	482.678

Dane garancije i jamstva odnose se najvećim dijelom na potencijalne obveze Društva po osnovi carinske garancije, garancije za provozni postupak te manjim dijelom odnose se na garancije dane kupcima za dobro izvršenje ugovora i ozbiljnost ponude.

Potencijalne obveze po danim garancijama i jamstvima nisu priznate u odvojenom izvještaju o financijskom položaju na dan 31. prosinca jer prema procjeni Uprave na dan 31. prosinca 2020. i 2019. godine ne postoji vjerojatnost nastanka navedenih obveza za Društvo.

BILJEŠKA 38 – PREUZETE OBVEZE

U 2020. godini ugovoreni su troškovi nabave dugotrajne materijalne imovine s dobavljačima u iznosu od 18.305 tisuća kuna (2019.: 10.840 tisuća kuna) koji još nisu realizirani niti su iskazani u izvještaju o financijskom položaju.

Ugovoreno plaćanje obveza po ugovoru o međusobnim garancijama sklopljenima s Belupom d.d. i Žitom d.o.o. iznosi 1.866 tisuća kuna (2019.: 4.569 tisuća kuna).

Ugovoreno plaćanje obveza po operativnom najmu u 2020. godini odnosi se na korištenje informatičke opreme, mobilne uređaje i ostale operativne najmove kako slijedi:

	2020.	2019.
	(u tisućama kuna)
Do jedne godine	6.184	3.916
Od 1 do 5 godina	5.612	6.472
	11.796	10.388