STUDIJA

JEDINSTVENOSTI I ODRŽIVOSTI, GOSPODARSKE I FUNKCIONALNO-TEHNOLOŠKE CJELINE KAMPA "PARK SOLINE" BIOGRAD NA MORU U POSLOVNOM SUSTAVU ILIRIJE d.d.

Prostorno-urbanistički, poslovno-ekonomski i imovinsko-pravni aspekt, te procjena vrijednosti izvršenih ulaganja ILIRIJE d.d. u kamp "Park Soline" u Biogradu na Moru

file: \tarja! e \2012\12 iirija biograd\38 – 2019 – kamp solne - cjelina\5, stručno rježenje kamp soline!SITUACIA2.DWG
plot: date:06/12/19\ time:10:44\ plot style:azad

	GRANICA OBUHVATA PLANA
	OGRADA KAMPA
	POSTOJEĆA PROMETNICA (IZVAN OBUHVATA PLANA)
	KOLNO PJEŠAČKI PRILAZ (IZVAN OBUHVATA PLANA)
	KOLNI PRIKLJUČAK (I GLAVNI ULAZ U KAMP)
	POMOĆNI ULAZ U KAMP (PJEŠAČKI, INTERVENCIJA I SL.)
IS	TRAFOSTANICA
	OBALNI PUT
R3)	SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA / UREĐENA PLAŽA
RM	POVRŠINE MORA ZA KUPANJE I REKREACIJU / AKVATORIJ UREĐENE PLAŽE
	ZELENE POVRŠINE

SMJEŠTAJ

POVRŠINE ZA SMJEŠTAJ

	PRATECE GRADEVINE
1)	CENTRALNE I PRATECE GRADEVINE KAMPA
	RECEPCIJA
2)	RESTORAN
3	TRGOVINA
(1)	SERVIS KAMPA
(5)	POMOĆNE PROSTORIJE
(0)	PRODAVAONICA PEKARSKIH PROIZVODA
(--)	PRAONICA RUBLJA
(Sc)	SANITARNI ČVOR I PRATEĆI SADRŽAJI
	PARKIRALIŠTE UNUTAR KAMPA - ZONA ČEKANJA

SPORT I REKREACIJA

2	REKREACIJSKI SADRŽAJI
IDI	DJEČJA IGRALIŠTA

INTERNE PROMETNICE I PUTEVI

ZONA UGOSTITELISKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) KAMP SOLINE

BluradnZ	ZADARSKA ŽUPANIJA
Opdina/grad:	GRAD BIOGRAD NA MORU
Naručitelj:	ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Naziv prostomog plana:	STRUCNO RJESENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTICKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE
Naziv kartografskog prikaza:	POSTOJECE STANJE
Broj kartografskog prikaza KARTOGRAM 1	Mjerilo kartografskog prikaza. 1.2000
Odluka predstavničkog tijela o izradi prostomog plana (službeno glasilo)	Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):
Javna rasprava (datum objave):	Javni uvid održan od: da:
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:	Odgovoma osoba za provođenje javne rasprave:
Suglasnost na plan prema danku 108. Zakona o prostomom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13, 65/17, 154/18, 98/19)
	datum: godine URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o. PROSTORNO LEBANESTICIO PLANSMILE: PROJEKT BANJE (ZASTITA CHITUSA · MIC DEA SEA-MET (884-249) =
Broj suglasnosti klass: Pravna osoba 7 tijelo koje je izradilo plan: Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan:	Odgovorna osoba:
	TATJANA RAKOVAC, dipling.arh.
Odgovomi voditelj plana: TATJANA RAKOVAC, dipling.arh.
1. TATJANA RAKOVAC, dipling.arh 2. MARTINA GUDAC CVELIC, dipling anti	3. MARA KUCAN SMESNY, dipil.ing.arh. 4. ANA BRUSIC BATISTIC, mag.inž.arh 5. MARINO URODA, cipling grad.
	Predsjednik predstavničkog tijela:
Structi tim u izradi plana: Pečat predstavničkog tijela: Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:	Pečat nadležnog bjela:

STUDIJA

JEDINSTVENOSTI I ODRŽIVOSTI, GOSPODARSKE I FUNKCIONALNO-TEHNOLOŠKE CJELINE KAMPA "PARK SOLINE" BIOGRAD NA MORU U POSLOVNOM SUSTAVU ILIRIJE d.d.

Prostorno-urbanistički, poslovno-ekonomski i imovinsko-pravni aspekt, te procjena vrijednosti izvršenih ulaganja ILIRIJE d.d. u kamp "Park Soline" u Biogradu na Moru

S ADRŽAJ

	ZAHTJEV ILIRIJE D.D. ZA SKLAPANJEM UGOVORA O ZAKUPU NA VRIJEME OD 50 GODINA ZA KAMP "PARK SOLINE" U BIOGRADU NA MORU SA
	REPUBLIKOM HRVATSKOM KAO VLASNIKOM ZEMLJIŠTA. .	3
I.	UVODNI DIO . .	17
	1.1. STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE KAMPA PARK SOLINE (T3) - SAŽETAK.	18
	1.2. IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI NEPROCIJENJENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U POSTUPKU PRETVORBE ZA KAMP PARK SOLINE (20,08 HEKTARA) KOJI POSLUJE U SASTAVU ILIRIJE D.D. BIOGRAD NA MORU - SAŽETAK	25
	. . 1.3. POSLOVNI-EKONOMSKI SEGMENT STUDIJE JEDINSTVENOSTI I ODRŽIVOSTI
	KAMPA "PARK SOLINE" – SAŽETAK . .	28
	1.4. PROCJENA VRIJEDNOSTI IZVRŠENIH ULAGANJA U KAMP PARK SOLINE - SAŽETAK.	31
II.	2.1. STRUČNO RJEŠENJE PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE KAMP PARK SOLINE (T3). . 2.2. STRUČNO RJEŠENJE PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE	39
	UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE KAMP SOLINE (T3) - OBVEZNI PRILOZI.	77
III.	IMOVINSKO-PRAVNI I VLASNIČKO-PRAVNI ASPEKTI NEPROCIJENJENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U POSTUPKU PRETVORBE ZA KAMP "PARK SOLINE" KOJI POSLUJE U SASTAVU ILIRIJE D.D. BIOGRAD NA MORU POVRŠINE 20,08 HA. 123
IV.	POSLOVNO-EKONOMSKI ASPEKT POSLOVANJA I RAZVOJA KAMPA "PARK SOLINE" KAO JEDINSTVENE GOSPODARSKE I FUNKCIONALNO-TEHNOLOŠKE CJELINE I ODRŽIVOSTI KAMPA. .	139
V.	PROCJENA VRIJEDNOSTI IZVRŠENIH ULAGANJA U KAMP "PARK SOLINE" BIOGRAD NA MORU OD STRANE ILIRIJE D.D. U SKLOPU KOJE POSLUJE KAMP KAO ZNAČAJAN SEKTOR DRUŠTVA. .	193
VI.	ZAKLJUČNO. .	293

U Biogradu na Moru, 05. ožujka 2021. g. Broj: 42/2021-1

MINIŠTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, GRADITELJŠTVA I DRŽAVNE IMOVINE REPUBLIKE HRVATSKE Ulica Republike Austrije 20 10000 Zagreb

PREDMET: Zahtjev za donošenje iz čl. 17. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ("Narodne novine" broj 50/2020) i za sklapanje ugovora o zakupu na 50 godina za Kamp Park Soline u Biogradu na Moru;

PODNOSITELJ ZAHTJEVA: ILIRIJA d.d. Biograd na Moru, Tina Ujevića 7, 23210 Biograd na Moru, OlB: 05951496767;

Poštovani,

I. tvrtke u gradu Biogradu na Moru i jedne od 3 vodeće gospodarske i turističke tvrtke u Zadarskoj županiji sa zahtjevom za donošenje rješenja iz čl. 17. Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (Narodne Novine br. 50/20 - dalje: ZNGZ) odnosno za utvrđenjem/identifikacijom obuhvata, procijenjenih i neprocijenjenih dijelova i vlasnika Kampa Park Soline u Biogradu na Mora (dalje i : Kamp) i posljedično s time za sklapanjem Ugovora o zakupu između Republike Hrvatske i Ilirije d.d. na vrijeme od 50 g. za zakup turističkog zemljišta odnosno građevinskog zemljišta koje je bilo u društvenom vlasništvu na kojem je društveno poduzeće HRO ILIRIJA (pravni prednik ILIRIJE d.d.) imalo pravo korištenja, a koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva ILIRIJA d.d. u postupku privatizacije, kako je to definirano člankom 1. st.1.i 2. ZNGZ-a, a na kojem zemljištu je izgrađen Kamp Park Soline kapaciteta 1220 smještajnih jedinica/parcela i 360 gostiju, površine 20,08 ha koji posluje unutar poslovnog sustava Ilirije d.d. i na kojem trgovačko društvo Ilirija obavlja ugostiteljsko-turističku djelatnost.
//. Biogradu na Moru. Današnje zemljište Kampa Park Soline je bilo predmetom uređenja provedbeno-urbanističkog plana Autokampa Soline, koji je donijet 1981. godine od strane Skupštine općine Biograd na Moru na temelju Odluke o donošenju provedbeno-urbaništičkog plana Auto-kampa Soline, objavljenog u Službenom vjesniku Općine Benkovac, Biograd na Moru, Obrovac i Zadar, broj 6/81, a koji je preuzet Odlukom o preuzimanju odluka i drugih općih akata

ILIRIJA d.d. zaugostiteljstvoiturizam, Tina Ujevića 7, Biograd n/M, Trgovačkisud u Zadru, MBS: 060032302, Matičnibroj: 3311953, OIB: 05951496767: račun: ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK d.d. - RIJEKA IBAN: HR5824020061100097324. Temeljnikapital: 229.146.480,00kn, uplaćen u cjelosti. Broj izdanih dionica: 2.413.488, bez nominalnog iznosa Uprava: G. Ražnjević, PredsjednikNadzornogodbora: G.Medić

camping saik coline

-

Tel: Centrala ++385 23 383 165; Fax: ++385 23 384 564; Prodaja: ++3

postalo vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju odnosno hrvatske države bolje reći državno zemljište.

Na naprijed opisani i proveden postupak pretvorbe i privatizacije društva ILIRIJA d.d., Državni VII. ured za reviziju Republike Hrvatske izdao je pozitivno mišljenje klasa: 041-03/01-01-/468, urbroj: 613-01-01-02-28 od dana 04. travnja 2002.g.
VIII. Dana 01. kolovoza 2010.g. stupio je na snagu Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe (Narodne novine, 92/10) - (dalje u tekstu: "Zakon o turističkom zemljištu"). ILIRIJA d.d. je u zakonskom roku sukladno Zakonu o turističkom zemljištu podnijela Republici Hrvatskoj putem nadležnog Ministarstva turizma, zahtjev za koncesiju na 50 godina za zemljište koje predstavlja Kamp, koji postupak se kod nadležnog ministarstva vodio pod klasom: UP/1-430-01/11-01/6. Odredbom članka 6. Zakona o turističkom zemljištu propisano je da građevinsko zemljište kampova stječe u vlasništvo Republika Hrvatska te bi se uspostavilo suvlasništvo između Republike Hrvatske i ILIRIJE d.d. na Kampu kao građevini, pri čemu suvlasnički omjeri nisu određivi. Međutim, radi neadekvatnih odredbi Zakona o turističkom zemljištu, nije zaključen Ugovor o koncesiji za Kamp na vrijeme od 50 godina a prema saznanjima društva, ista je situacija i sa ostalim Kampovima u Republici Hrvatskoj koji dijele istu sudbinu.
IX. U međuvremenu, je dana 02. svibnja 2020. stupio na snagu Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (Narodne novinama br. 50/2020) - (u daljnjem tekstu ZNGZ) kojim je stavljen izvan snage Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (NN 92/2010) kao i uredbe koje su bile donesene za provedbu tog zakona te je sukladno čl. 34 .st.1. ZNGZ-a obustavljen postupak pokrenut povodom zahtjeva llirije d.d. za dobivanje koncesije na suvlasničkom dijelu Republike Hrvatske za korištenje Kampa Park Soline jer do stupanja na snagu ZNGZ-a nije donesen izvršni upravni akt o dodjeli koncesije.
X. kojima trgovačka društva imaju izgrađene kampove, te način uređenja odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu te je određeno kako trgovačka društva moraju u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ZNGZ-a (dakle, do 2. svibnja 2021.) podnijeli zahtjev nadležnom ministarstvu (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske) u kojem će priložiti isprave koje su propisane čl. 18. ZNGZ-a.

Kako bi se sukladno odredbama iz čl. ZNGZ mogao urediti odnos između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u Kampu, na način da se u konačnici zaključi ugovor o zakupu Kampa na rok od 50 godina, to Ilirija d.d. Biograd na Moru podnosi zahtjev iz čl. 17. istog zakona, za identifikaciju obuhvata kampa, te utvrđenje procijenjenih dijelova Kampa, kao i tko je vlasnik nekretnina na kojem se Kamp nalazi.

ILIRIJA d.d. zaugostiteljstvoiturizam, Tina Ujevića 7, Biograd n/M, Trgovačkisud u Zadru, MBS: 060032302, Matičnibroj: 3311953, OIB: 05951496767; račun: ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK d.d. - RIJEKA IBAN: HR5824020061100097324. Temeljnikapital: 229.146.480,00kn, uplaćen u cjelosti. Broj izdanih dionica: 2.413.488, bez nominalnog iznosa Uprava: G. Ražnjević, PredsjednikNadzornogodbora: G.Medić

5 23 383 165; Fax: ++385 23 384 564; Prodaja: ++38 www.ilirijabiograd.com

XI.
- · geodetska situacija stvarnog stanja obuhvata Kampa iz čl. 18. st. 2. toč.1. ZNGZ, sve izrađeno od strane pravne osobe koja je posebnim zakonom ovlaštena za obavljanje stručnih geodetskih poslova, društva Geobiro d.o.o. Biograd na Moru, odgovorna osoba Domagoj Kujundžić, dipl. ing. geodezije, broj: PG-45/2020 od dana 02.12.2020.,g,
- geodetski elaborat iz čl. 18. st. 1. ZNGZ, izrađen od strane društva Geobiro d.o.o. Biograd na Moru, odgovorna osoba Domagoj Kujundžić, dipl. ing. geodezije, broj: PA-78/2020 od dana 02.12.2020 g.
- rješenje pravnog prednika Centra za restrukturiranje i prodaju Hrvatskog fonda za privatizaciju, klasa: 943-01/96-01/1486, ur. broj: 563-04-403/96-2, od 12. srpnja 1996.g.), te zaključak istog Fonda klasa 943-01/96-01/1486, ur. broj: 563-04-403/97-5, od 26. ožujka 1997.g. kojim se utvrđuju nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća Ilirija u postupku pretvorbe odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva Ilirija d.d. u postupku privatizacije.

Pri tome se posebno napominje kako je Ilirija d.d. već prethodno podnijela nadležnom Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Republike Hrvatske zahtjev za izdavanje potvrde o usklađenosti geodetskog elaborata s dokumentima iz čl. 18.st.2. podstavak 1. ZNGZ-a te zahtjev Centru za restrukturiranje i prodaju za potvrdu uskladenosti geodetskog elaborata s dokumentima iz čl. 18.st.2. podstavak 2. ZNGZ-a sve u smislu odredbi iz čl. 18. st. 4. i 5. ZNGZ-a.

Nakon što se iste potvrde pribave od nadležnih upravnih tijela, Ilirija d.d. će ih dostaviti Naslovu.

XII. Iz priloga koji su navedeni pod točkom XI. ovog zahtjeva proizlazi kako se "Kamp Park Soline" u Biogradu na Moru, kojim gospodari i upravlja Ilirija d.d. Biograd na Moru, prostire, na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu u postupku pretvorbe i privatizacije ("NN" 92/10), a to je 15. srpnja 2010.g., na sljedećim nekretninama navedenim od broja 1 do 29 (dalje i: Obuhvat Kampa):
- 1. kat. čest. 3241/1, šuma površine 41523 m2, upisana u posjedovni list broj 9965 k.o. Biograd na Moru, i u zk.ul. 9965 k.o. Biograd na Moru
- 1. kat. čest. 3241/41, šuma površine 41963 m2, upisana u posjedovni list broj 11001 k.o. Biograd na Moru, i u zk.ul. 11001 k.o. Biograd na Moru
- 1. kat. čest. 3241/42, šuma površine 25070 m2, upisana u posjedovni list broj 11002 k.o. Biograd na Moru, i u zk.ul. 11002 k.o. Biograd na Moru
- 1. kat. čest. 3241/61, ulica površine 171 m2, upisana u posjedovni list broj 10704 k.o. Biograd na Moru
- 1. kat. čest. 3241/62, ulica površine 65 m2, upisana u posjedovni list broj 10704 k.o. Biograd na Moru

ILIRIJA d.d. zaugostiteljstvoiturizam, Tina Ujevića 7, Biogradn/M, Trgovačkisud u Zadru, MBS: 060032302, Matičnihroj: 3311953, OIB: 05951496767: račun: ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK d.d. - RIJEKA IBAN: HR5824020061100097324. Temeljnikapital: 229.146.480,00kn, uplaćen u cjelosti. Broj izdanih dionica: 2.413.488, bez nominalnog iznosa Uprava: G. Ražnjević, PredsjednikNadzornogodbora: G.Medić

Tel: Centrala ++385 23 383 165; Fax: ++385 23 384 564; Prodaja: ++385 3 383 556; sales(@ilirijabiograd.com; www.ilirijabiograd.com

1. kat. čest. 3241/63, ulica površine 116 m2, upisana u posjedovni list broj 10704 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3241/61, ulica površine 145 m2, upisana u posjedovni list broj 10704 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3242, zgrada površine 31 m2, upisana u posjedovni list broj 5674 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 5674 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3243, gospodarska zgrada površine 49 m2, upisana u posjedovni list broj 5675 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 5675 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3378/1, šuma površine 1067 m2, put površine 596 m2 i uređeno zemljište površine 7917 m2, ukupno 19183 m2, upisana u posjedovni list broj 9976 k.o. Biograd na moru i u zk ul. 9976 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3378/12, ulica površine 6697 m2, upisana u posjedovni list broj 3493 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 3493 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3379/1, put površine 196 m2, upisana u posjedovni list broj 3572 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 3572 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3380, ruševina površine 33 m2, upisana u posjedovni list broj 5677 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 5677 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3381/1, uređeno zemljište površine 44441 m2, upisana u posjedovni list broj 3492 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 3492 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3381/27, gospodarska zgrada površine 25 m2, gospodarska zgrada površine 27 m2, gospodarska zgrada površine 27 m2, gospodarska zgrada površine 27 m2, uređeno zemljište površine 1904 m2, ukupno 2010 m2, upisana u posjedovni list broj 9274 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 9274 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3382, ruševina površine 27 m2, upisana u posjedovni list broj 5679 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul.5679 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3383, gospodarska zgrada površine 14 m2, upisana u posjedovni list broj 5680 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 5680 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3387, put površine 514 m2, upisana u posjedovni list broj 10659 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul 10659 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3388/1, uređeno zemljište površine 6247 m2, upisana u posjedovni list broj 3491 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 3491 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3390, gospodarska zgrada površine 9 m2 i uređeno zemljište površine 2334 m2, ukupno 2342 m2, upisana u posjedovni list broj 4254 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 4254 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3391, gospodarska zgrada površine 51 m2, upisana u posjedovni list broj 5681 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 5681 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3766/1, put površine 1911 m2, upisana u posjedovni list broj 7303 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul 7303 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3766/6, put površine 571 m2, upisana u posjedovni list broj 7306 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 7306 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3392/4, uređeno zemljište površine 1972 m2, upisana u posjedovni list broj 3490 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3393/1, uređeno zemljište površine 4240 m2, upisana u posjedovni list broj 9525 k o Biograd na Moru
1. kat. čest. 3394, kuća površine 121 m2, upisana u posjedovni list broj 3623 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul 3623 k.o. Biograd na Moru

ILIRIJA d.d. zaugostiteljstvoiturizam, Tina Ujevića 7, Biograd n/M, Trgovačkisud u Zadru, MBS: 060032302, Matičnibroj: 3311953, OIB: 05951496767; račun: ERSTE & ŠTEIERMARKISCHE BANK d.d. - RIJEKA IBAN: HR5824020061100097324. Temeljnikapital: 229.146.480,00kn, uplaćen u cjelosti. Broj izdanih dionica: 2.413.488, bez nominalnog iznosa Uprava: G. Ražnjević, PredsjednikNadzornogodbora: G.Medić

Tel: Centrala ++385 23 383 165; Fax: ++385 23 384 564; Prodaja: ++385 23 383 556; [email protected]; www.ilirijabiograd.com

1. kat. čest. 3395, kuća površine 165 m2, upisana u posjedovni list broj 10842 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 10842 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3396/1, gospodarska zgrada površine 31 m2, gospodarska zgrada površine 14 m2 i uređeno zemljište površine 7681 m2, ukupno površine 7726 upisana u posjedovni list broj 9736 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3397, gospodarska zgrada površine 236 m2, upisana u posjedovni list broj 9737 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 9737 k.o. Biograd na Moru.

Ukupna površina navedenih nekretnina iznosi 207 731 m2.

XIII. U postupku precijenjenu vrijednost društvenog kapitala društva Ilirja procijenjene su i u temeljeni kapital društva u postupku privatizacije unesene samo neke od nekretnina u Kampu navedene pod točkom XII. ovog zahtjeva (6 kat. čest.) i to sljedeće nekretnine:

1. kat. čest. 3242, zgrada površine 31 m2, upisana u posjedovni list broj 5674 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 5674 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3243, gospodarska zgrada površine 49 m2, upisana u posjedovni list broj 5675 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 5675 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3380, ruševina površine 33 m2, upisana u posjedovni list broj 5677 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 5677 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3382, ruševina površine 27 m2, upisana u posjedovni list broj 5679 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul.5679 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3390, gospodarska zgrada površine 9 m2 i uređeno zemljište površine 2334 m2, ukupno 2342 m2, upisana u posjedovni list broj 4254 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 4254 k.o. Biograd na Moru
1. kat. čest. 3391, gospodarska zgrada površine 51 m2, upisana u posjedovni list broj 5681 k.o. Biograd na Moru i u zk.ul. 5681 k.o. Biograd na Moru

U odlukama Fonda za privatizaciju (rješenje i zaključak) navedene nekretnine su označene kao dio čest. zem. 332/1 k.o. Biograd na Moru zemljište površine 779 m2, lokacija Auto kampu "Soline", upisano u zk.ul. 173 stare zemljišne knjige; koji dio u novoj izmjeri odgovara dijelu kat. čest. 3243, 3381/1, 3381/27, 3241/1 i 3388 k.o. Biograd na Moru (napomena: u elaboratu, te u drugim aktima iz njega proizišlim, učinjena je greška jer se navodi čest zem. 331/3), i objekt Recepcija Auto-kampa bruto površine 40,40 m2, te građevinski objekti Auto-kampa "Park Soline" bruto građevinske površine 232,57 m2, odnosno ukupno 272,97 m2, sve izgrađeno na nekretnini stare izmjere čest. zem. 332/45 (nastala od čest. zem. 332/1) k.o. Biograd na Moru.

XIV. Shodno navedenom, predlaže se cjenjenom Naslovu da donese rješenje kojim će se utvrditi:
- a) da nekretnine navedene u točki XII. ovog zahtjeva predstavljaju obuhvat Kampa Park Soline u Biogradu na Moru koji se nalazi u posjedu i na kojem ugostiteljsko-turističku djelatnost obavlja trgovačko društvo Ilirija d.d. Biograd na Moru,

ILIRIJA d.d. zaugostiteljstvoiturizam, Tina Ujevića 7, Biograd n/M, Trgovačkisud u Zadru, MBS: 060032302, Matičnibroj: 3311953, OIB: 05951496767; račun: ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK d.d. - RIJEKA IBAN: HR5824020061100097324. Temeljnikapital: 229.146.480.00kn, uplaćen u cjelosti. Broj izdanih dionica: 2.413.488, bez nominalnog iznosa Uprava: G. Ražnjević, PredsjednikNadzornogodbora: G.Medić

Tel: Centrala ++385 23 383 165; Fax: ++385 23 384 564 556; [email protected]; www.ilirijabiograd.com

b) da procijenjene dijelove Kampa kao predmet prava vlasništva trgovačkog društva Ilirija d.d. predstavljaju nekretnine navedene pod točkom XIII. ovog zahtjeva (ukupno 6 kat. čest.),
c) da preostale nekretnine iz točke XII. ovog zahljeva ( kat. čest. navedene u točci XII. zahtjeva bez kat. čest. navedenih u toč. XIII. zahtjeva - ukupno 23 nekretnina) predstavljaju neprocijene dijelove Kampa kao predmet prava vlasništva Republike Hrvatske.
d) da nakon donošenja Rješenja iz čl. 17. ZNGZ-a nadležno ministarstvo pozove Iliriju d.d. na sklapanje ugovora o zakupu na 50 godina za dijelove Kampa u vlasništvu Repulike Hrvatske (neprocijenjeni dijelovi Kampa iz toč. c.).

Radi lakšeg snalaženja izradili smo i tabelarni prikaz nekretnina navedenih pod točkom XIV. podstavak a, b, c. koji Vam dostavljamo u prilogu.

Za sve informacije i upite Vam u svako vrijeme stojimo na raspolaganju na dolje navedene kontakte.

S poštovanjem

ILIRIJA d.d. Biograd na Moru Uprava: Goran Ražnjević

Obvezni prilozi uz zahtjev:

1. geodetska situacija stvarnog stanja obuhvata Kampa iz čl. 18. st. 2. toč. 1. ZNGZ, izrađena od strane društva Geobiro d.o.o. Biograd na Moru, odgovorna osoba Domagoj Kujundžić, dipl. ing. geodezije.
1. geodetski elaborat iz čl. 18. st. 1. ZNGZ, izrađen od strane društva Geobiro d.o.o. Biograd na Moru, odgovorna osoba Domagoj Kujundžić, dipl. ing. Geodezije;
1. rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju, klasa: 943-01/1486, ur. broj: 563-04-403/96-2, od 12. srpnja 1996 g ),
1. zaključak Hrvatskog fonda za privatizaciju klasa 943-01/1486, ur. broj: 563-04-403/97-5, od 26. ožujka 1997 g.

Dodatni prilozi uz zahtjev:

1. cit. rješenje Skupštine općine Biograd na Moru o dodjeli na trajno korištenje neizgrađenog građevinskog zemljišta;
1. cit. ugovor o davanju na trajno korištenje građevinskog zemljišta.
1. Rješenje o kategorizaciji ministarstva turizma Republike Hrvatske kojim je Kamp kategoriziran sa 4*;
1. Rješenje HFP-a broj 01-02/92-06/1224 od 18. studenog 1993., kojim je dao suglasnost na pretvorbu društvenog poduzeća Ilirija;
1. Izvod iz Elaborata o procjeni vrijednosti poduzeća HTP Ilirija (1993.g.)

ILIRIJA d.d. zaugostiteljstvoiturizam, Tina Ujevića 7, Biograd n/M, Trgovačkisud u Zadru, MBS: 060032302, Matičnibroj: 3311953, OIB: 05951496767; račun: ERSTE & ŠTEIERMARKISCHE BANK d.d. - RIJEKA IBAN: HR5824020061100097324. Temelinikavital: 229.146.480.00kn, uplaćen u cielosti. Broj izdanih dionica: 2.413.488. bez nominalnog iznosa Uprava: G. Ražnjević, PredsjednikNadzornogodbora: G.Medić

cambinarack coline

Tel: Centrala ++385 23 383 165; Fax: ++385 23 384 564; Prodaja: ++385 23 383 556; [email protected]

1. Pozitivno mišljenje državnog ureda za reviziju Republike Hrvatske klasa: 041-03/01-01-468, urbroj: 613-01-01-02-28 od dana 04. travnja 2002.g. o postupku pretvorbe i privatizacije Ilirije;
1. Rješenje Ministarstva turizma Republike Hrvatske o obustavi postupka za dodjelu koncesije na 50 g. sukladno Zakonu o turističkom zemljištu od dana 26.10.2020.g.
1. cit. službeni vjesnik Općine Benkovac, Biograd na Moru, Obrovac i Zadar, broj 6/81 (PUP autokampa Soline)

Kontakt:

Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirija d.d. Email: [email protected] Mob: 098 330 9115

Branimir Grbić, rukovoditelj pravne službe Ilirija d.d. Email: [email protected] Mob: 099 272 8558

ILIRIJA d.d. zaugostiteljstvoiturizam, Tina Ujevića 7, Biograd n/M, Trgovačkisud u Zadru, MBS: 060032302, Matičnibroj: 3311953, OIB: 05951496767; račun: ERSTE & ŠTEIERMARKISCHE BANK d.d. – RIJEKA IBAN: HR5824020061100097324. Temeljnikapital: 229.146.480,00kn, uplaćen u cjelosti. Broj izdanih dionica: 2.413.488, bez nominalnog iznosa. Uprava: G. Ražnjević, PredsjednikNadzornogodbora: G.Medić

GEOBIRO BIOGRAD NA MORU d.o.o. za izvodenje geodetskih radva
Petra Zoranića 13, 23 210 Biograd na Moru
Tel. +385 23 384 643 / Faks +385 23 386 564

lnvestitor:
Ilinja d.d.
Tina Uljevića 7, 23 210 Biograd na Moru
OlB: 05951496767

izvedeno stanje — OBUHVAT KAMPA (P=207 731 m2)
(Goriji poligom i zid, žičana ogradni zid, žičana ograda)

46.95 situacija_visinske kote elektro ormar, met stup JR ■ hidranti "mobile home" u kampu 00 he so shorns the read the resultance in the layers.
Anne forms and good in the realize and contribution in the ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------1 4 1 0 200 or Englad-2017 0 0 10 00 10 10 20 12 频

lzradio:
Domagoj Kujundžić,ovi. ing. geod.
Geo906

U Biogradu, prosinac 2020.

I. UVODNI DIO

camping park soline

1.1. STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE KAMP SOLINE (T3) 2020.

SAŽETAK

STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE KAMPA SOLINE (T3)

Postojeći Kamp Soline u Biogradu na Moru svoje začetke bilježi još davne 1963. godine, a u današnjim je granicama izgrađen i uređen planski na osnovu Provedbenog urbanističkog plana kampa Soline, donesenog 1981. godine.

Od osnutka do danas kamp se koristi za istu namjenu, na istoj lokaciji, u kontinuitetu 57 godina, a u njegovu je izgradnju i uređenje u razdoblju nakon privatizacije odnosno od 2000. godine, "IIirija" d.d. uložila je preko 200.000.000,00 kn. Vrlo uspješno posluje ostvarujući preko 290.000 noćenja godišnje i zapošljava preko 80 zaposlenika tijekom turističke sezone, od čega polovicu za stalno.

Danas Kamp Soline predstavlja izgrađenu, visoko uređenu i gospodarskoj namijeni privedenu funkcionalnu i prostornu cjelinu površine oko 23 ha. Postojeći kapacitet kampa je 3.660 gostiju, odnosno 1.220 mjesta za kampiranje uređenih kao kamp parcele, mobile-home, glamping kućice i kamp mjesta. Kompletno je infrastrukturno opremljen prometnom, elektroničkom komunikacijskom i komunalnom infrastrukturom vodoopskrbe, odvodnje sanitarnih otpadnih voda, elektroopskrbe i plinoopskrbe.

Ministarstvo turizma kamp kategorizira sa 4*, na taj način ocjenjujući visok stupanj uređenosti i opremljenosti svih smještajnih, pratećih i infrastrukturnih sadržaja kao i okolišne, ekološke i krajobrazne elemente cjeline kampa.

Sve do 2005. godine prostor kampa se planovima više razine: Generalnim urbanističkim planom naselja Biograd na Moru i Prostornim planom uređenja Grada Biograda na Moru, planski definira sukladno provedbenom urbanističkom planu kao i do tad već izvršenim zahvatima izgradnje i uređenja.

Od 2005. godine na ovamo, u planiranju prostora na kojem se nalazi postojeći Kamp Soline, na svim je razinama planiranja izostao kontinuitet kao i postupanje kojim bi bili ispunjeni osnovni ciljevi prostornog uređenja deklarirani zakonom. Namjena, kapacitet i površina kampa se u prostorno planskoj dokumentaciji Grada Biograda na Moru, bez ikakve argumentacije i osnove proizvoljno mijenjaju i reduciraju na znatno manje vrijednosti od prvobitno planiranih kao i od postojećih. Istovremeno se preko površine uređenog kampa, u cijelosti ignorirajući postojeće stanje, planiraju neki novi sadržaji, kao da se radi o potpuno praznom prostoru. Dijelom se ovakve postavke akceptiraju i Prostornim planom Zadarske županije, iako se istovremeno Kamp Soline deklarira kao postojeća turistička zona i građevina državnog značaja.

U cilju objektivnog sagledavanja postojećeg stanja izgrađenosti i uređenosti prostora postojećeg Kampa Soline kao i njegovog racionalnog planiranja, kojim se utvrđuju uvjeti za daljnji razvoj obuhvaćenog područja kampa, a time ujedno i kampa kao gospodarskog subjekta, prema narudžbi investitora Ilirije d.d. izrađeno je Stručno rješenje za nacrt prijedloga Urbanističkog plana Uređenja zone ugostiteljsko – turističke namjene (T3) – Kamp Soline.

Stručno rješenje je izrađeno sukladno važećim propisima i pravilima struke, na osnovu analize i valorizacije postojećeg stanja prostora, razvojnih opredjeljenja investitora te na osnovu stručno prihvaćenih načela racionalnog korištenja postojećih prostornih i gospodarskih resursa kao i javnog korištenja obalnog prostora.

Istovremeno, izradom stručnog rješenja nisu u cijelosti slijeđene smjernice i uvjeti iz planova višeg reda, iako bi to kod izrade provedbenog plana bila obveza, iz razloga što isti nisu uvažili stvarno stanje na terenu u pogledu postojeće namjene, načina korištenja i uređenja prostora, odnosno nisu u cijelosti akceptirali planiranje kao proces koji obuhvaća poznavanje, provjeru i procjenu mogućnosti korištenja, zaštite i razvoja konkretnog prostora.

				ONA UGOSTITELISKO TURISTIČKE NAMJENE (T3)
		KAMD COLINIE

Zupanija:		ZADARSKA ŽUPANIJA
Općina/grad:		GRAD BIOGRAD NA MORU
Naručitelj:
		ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Naziv prostornog plana:
		STRUČNO RJEŠENJE
		ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
		ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE
Naziv kartografskog prikaza:
		POSTOJEĆE STANJE
Broj kartografskog prikaza:	KARTOGRAM 1	Mjerilo kartografskog prikaza: 1:2000

Odluka predstavničkog tijela o izradi prostornog plana		Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):
(službeno glasilo)
Jawna rasprava (datum objave):		Javni uvid održan
		od:
		്റ്റാ
Pečat tijela odgovomog za provođenje javne rasprave:		Odgovoma osoba za provođenje javne rasprave:

		Suclasnost na plan prema danku 108. Zakona o prostomom uređeniu ("Narodne novine". br. 153/13. 65/17, 114/18, 39/19)

Broj suglasnosti klasa:		datum: godine
Pravna osoba / tijelo koje je izradilo plan:		URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o.
		PROSTORNO LUBRANIRTIČKO PLANDAKIE. PROJEKTI BANJE L ZISOTTIK OKOLOR
		Odgovorna osoba:
Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan:


		TATJANA RAKOVAC, dipling arh
Odgovomi voditelj plana:


TATJANA RAKOVAC, dipl ing arh
Stručni tim u izradi plana:
1. TATJANA RAKOWAC, dipling arts.		3. MARA KUCAN SMESNY, dipling arh 4. ANA BRUSIC BATISTIC, mag in2. am
2 MARTINA GUDAC CVELIC, dipling arti		5 MARINO URODA, dipling grad
Pečat predstavničkog tijela:		Predsjednik predstavničkog tijela:


Istovjetnost ovog prostornog plana s izvomikom ovjerava:		Pečat nadležnog tijela:


(ime, prezime i potpis)

Stručno rješenje za nacrt prijedloga Urbanističkog plana Uređenja zone ugostiteljsko – turističke namjene (T3) – Kamp Soline – kartogram 1. POSTOJEĆE STANJE

Na osnovu ovog stručnog rješenja se nacrt prijedloga plana, kojim se detaljnije određuje prostorni razvoj obuhvaćenog područja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina, može izraditi i donijeti tek nakon donošenja adekvatnog dokumenta prostornog uređenja šireg prostora i više razine. Prethodno je potrebno, Odlukom o izradi plana, definirati obuhvat, ciljeve i programska polazišta kojima se uvažava postojeće uređenje područja izgrađenog Kampa Soline, uključujući smještajni dio u pogledu planiranog kapaciteta i vrste smještajnih jedinica, kategoriju kampa najmanje 4* i na to vezane mogućnosti izgradnje i uređenja potrebnih pomoćnih i pratećih sadržaja, kao i mogućnost korištenja i uređenja dijela obalnog prostora u funkciji kampa.

Kad govorimo o području Kampa Soline treba istaknuti evidentne mogućnosti njegovog daljnjeg razvoja koje se temelje na položaju u prostoru izuzetnih prirodnih vrijednosti, znatnom prostornom potencijalu, dugogodišnjoj tradiciji, stvorenim izgrađenim vrijednostima i stručnom kadru, što sve zajedno čini respektabilan razvojni potencijal. Njegov gospodarski značaj istaknut je u okviru Ilirije d.d., Grada Biograda na Moru, Zadarske županije i države.

Osnovno ograničenje razvoja ovog prostora čini njegov neadekvatni tretman u dokumentima prostornog uređenja koji su doneseni za područje Grada Biograda na Moru i za područje Zadarske županije kao i neriješeno pitanje daljnjeg korištenja već uređenog turističkog zemljišta.

Cilj prostornog uređenja gradskog značaja, a i značaja više razine, koji se odnosi na ovaj prostor je prije svega očuvanje i daljnje unaprjeđenje izgrađenog, integralnog prostora Kampa Soline i omogućavanje daljnjeg uspješnog poslovanja na mjestu gdje postoji posljednjih 57 godina.

Cilj je svakako i prostorno reguliranje područja kampa donošenjem prostorno planske dokumentacije, ali isključivo na osnovu polazišta kojima je evidentirano i uvaženo postojeće stanje prostora kampa, sve sukladno postojećem izgrađenom stanju te u programskom dijelu sukladno Programu Ilirije d.d. kojim se planira daljnji razvoj i uređenja kampa. Postojeći, planski građen, Kamp Soline i nadalje je potrebno planirati u osnovi na

Provedbeni urbanistički plan autokamp Soline iz 1981. godine

način kako je planiran Provedbenim urbanističkim planom Kampa Soline iz 1981. godine i dalje u kontinuitetu do 2005. godine, kako bi se osigurao njegov daljnji razvoj i unaprjeđenje.

Ne postoje racionalni razlozi da se postojeći, planski građen kamp i nadalje ne planira na isti način, na njegovom izgrađenom i visoko uređenom dijelu, uz uvažavanje i uklapanje svih izgrađenih građevina i infrastrukture. Svako drugo rješenje za sobom povlači niz negativnih posljedica, razgradnju i devastaciju visoko uređenog prostora, gubitak radnih mjesta, anuliranje uloženog kapitala i umanjenje turističke ponude visokokategoriziranih turističkih objekata.

Uređenjem ove zone potrebno je osigurati prostorne i druge preduvjete za daljnji razvoj planiranih ugostiteljsko-turističkih i drugih gospodarskih djelatnosti te pratećih i komplementarnih sadržaja i time osigurati povećanje zaposlenosti i prihoda. Pored toga cilj je osigurati bolji nivo usluga za goste organizacijom ugostiteljskih, sportskih, rekreacijskih, zabavnih, uslužnih, trgovačkih i drugih pratećih djelatnosti u sklopu zone, kao i za posjetitelje prije svega organizacijom sportskih, rekreacijskih i zabavnih djelatnosti. Tekući ciljani nivo usluga je kategorije kampa 4*, a u konačnosti sa potpunom izgrađenošću planiranih objekata dugoročan cilj je kategorija kampa 5* što uključuje ponudu glamping smještaja i mobilhomova, kao i odgovarajućih pratećih sadržaja.

Planiranje građenih struktura treba provesti na način da se organizacijom i namjenom površina racionalno koristi prostor, ali i da se oblikuje izgrađena struktura koja će, u kombinaciji s zelenim površinama, biti perceptivno prihvatljiva i neagresivna u prostoru. Tu se prije svega naglašava potreba da se kroz uvjete gradnje, korištena i uređenja prostora osigura prihvatljiv odnos zone prema visokovrijednom krajoliku u kojem je smješten.

1.1.2. REGULIRANJE PROSTORNO-PLANSKOG STATUSA KAMPOVA IZGRAĐENIH NA TURISTIČKOM ZEMLJIŠTU, UKLJUČUJUĆI I KAMP PARK SOLINE, SUKLADNO ZAKONU O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU (NN 50/20)

Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (NN 50/20) koji je 02. svibnja 2020. godine stupio na snagu osnova je za trajno rješavanje imovinskopravnih odnosa i vlasništva nad neprocijenjenim građevinskim zemljištem, koje nije ušlo u temeljni kapital tvrtki koje ga koriste više od 20 godina slijedom privatizacijskih postupaka. Stupanjem na snagu ovoga zakona stvaraju se pretpostavke za efikasnije upravljanje državnom imovinom i otvaranje novih investicija koje se očekuju u vrijednosti od 2,5 do 3 milijarde eura.

Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu osobito je značajan za investicijsku aktivnost u turizmu, posebice u kampovima, pa tako i u kampu Park Soline.

Do donošenja ovog zakona poseban je problem predstavljalo 76 kampova koji su bili predmet pretvorbe društvenih poduzeća, prilikom čega su procijenjeni objekti, ali ne i zemljište oko njih. U tim je kampovima Republika Hrvatska vlasnik 90 % od ukupno 14,1 milijuna četvornih metara zemljišta, za koje nije sklopljena ni jedna koncesija, kako je bilo predviđeno zakonom iz 2010. godine. U ovakvim su okolnostima, posebno zbog nemogućnosti dobivanja potrebne dokumentacije za gradnju, zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa, izostajale značajnije investicije. Donošenjem ovog zakona turističko zemljište u kampovima u vlasništvu države više se ne daje u koncesiju, već se daje u dugoročni zakup prema jedinstvenim kriterijima koje Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom.

Rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, zakon ujedno daje osnovu i za rješavanje prostorno-planskog statusa svakog kampa na turističkom zemljištu, koje zemljište definira kao neprocijenjeno građevinsko zemljište na kojemu je kamp izgrađen. Kamp definira kao poslovno-funkcionalnu cjelinu turističkog zemljišta i građevina odnosno složenu građevinu kojoj je takva namjena utvrđena rješenjem ili drugim propisanim aktom upravnog tijela za poslove ugostiteljstva i turizma važećim na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća NN 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.), koja je na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (NN 92/10.) zatečena u prostoru i u pravilu ogradom ili sličnom preprekom odvojena od susjednih nekretnina i u kojemu je trgovačko društvo obavljalo turističko ugostiteljsku djelatnost.

Racionalnom uporabom turističkog zemljišta kao građevinskog, potrebno je osigurati daljnji razvoj turizma kao gospodarske djelatnosti te zakon u skladu s tim regulira raspodjelu prihoda od zakupa ili prodaje zemljišta.

Vezano na vlasništvo građevina i zemljišta u kampovima prema zakonu slijedi da je Republika Hrvatska isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta dok trgovačka društva već jesu vlasnici ili, temeljem propisanih procedura postaju vlasnici zemljišta ispod građevina koje su procijenjene u njihovom temeljnom kapitalu, čime se ostvaruje načelo jedinstva nekretnine (građevine i zemljišta na kojem je izgrađena) u kampovima.

Trgovačko društvo koje ima vlastite nekretnine u obuhvatu kampa stiče zakonski položaj zakupnika zemljišta u obuhvatu kampa koje je u vlasništvu Republike Hrvatske sklapanjem ugovora o zakupu. Zakonom je dana mogućnost trgovačkom društvu da zatraži od Republike Hrvatske prodaju zemljišta u njezinom vlasništvu, neposredno trgovačkom društvu po procijenjenoj vrijednosti. Propisuje se da će sve postupke radi identifikacije neprocijenjenog građevinskog zemljišta i rješavanja imovinskopravnih odnosa provoditi Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom.

U smislu prostorno-planskog reguliranja kampa, pored osnovne namjene zakon definira njegovu osnovnu prostornu odrednicu, obuhvat turističkog zemljišta kampa, kao površinu zemljišta određenu granicama obuhvata kampa. Utvrđuje se pojam granica obuhvata kampa podrazumijevajući pod time prostor katastarskih čestica na kojima su izgrađene građevine u kampu, označena mjesta za kampiranje, izgrađene interne prometnice, komunalna infrastruktura te druge sastavnice kampa koje služe pružanju ugostiteljsko-turističkih usluga u kampu.

Bitno je i određivanje sadržaja pojma dijelovi kampa budući da se propisuje da je kamp jedinstvena poslovno funkcionalna i prostorna cjelina građevina i zemljišta za obavljanje turističko ugostiteljske djelatnosti u kojoj cjelini je Republika Hrvatska vlasnik dijelova kampa (najčešće zemljišta) koji nisu procijenjeni u društvenom kapitalu, a trgovačko društva je vlasnik dijelova kampa (najčešće građevina) koji su procijenjeni u temeljni kapital.

Isto tako zakonom se regulira korištenje pomorskog dobra propisivanjem obveze trgovačkom društvu da ishodi koncesiju na zahtjev na zauzetom dijelu pomorskog dobra, ako kamp ili njihov dio na njemu nalazi. Odluku o dodjeli koncesije, u ovom slučaju, donijet će ministarstvo koje je nadležno sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje pomorskim dobrom te će se koncesijska naknada raspoređivati sukladno tom zakonu.

Za kampove koji su izgrađeni na turističkom zemljištu, do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (NN 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) i koji su predmet ovoga Zakona, smatra se da su izgrađeni temeljem pravomoćnog akta za provedbu prostornih planova te da je izdana uporabna dozvola.

Međutim, kako su u praksi poznate situacije, primjerice kao kod kampa Park Soline, da je za zemljište u postojećem kampu prostornim planom utvrđena druga namjena i da je pri tome zanemarena činjenica da se radi o postojećoj građevini, a s namjerom da se osigura kontinuitet usklađenosti postojećih kampova s prostornim planovima, propisuje se za sva zemljišta i građevine u kampu koja su predmet uređenja ovoga zakona, a koja nisu planirana važećim prostornim planom, da je u postupcima izmjena i dopuna ili izrade novih prostornih planova prema posebnom zakonu iz područja prostornog uređenja, podnesen zahtjev u svrhu provedbe postupka izrade i donošenja tog plana u cilju zadržavanja i planiranja njihove osnovne namjene.

Pod prostorom kampa smatra se sve zemljište koje se na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (NN 92/10.) nalazilo u granicama kampa.

Zbog činjenice da su postojeći u prostoru te zbog specifičnog imovinskopravnog statusa kampova koji su predmet uređenja ovoga zakona, propisuje se da će se, u slučaju kad trgovačko društvo planira novu gradnju u postojećem kampu koja gradnja podrazumijeva prethodno ishođenje akata za provedbu prostornih planova kojima se određuje obuhvat zahvata u prostoru kampa i/ili se utvrđuje građevna čestica građevine u kampu, smatrati da kamp udovoljava zahtjevima prostornog uređenja i da su ispunjene prostorno planske pretpostavke za izdavanje takvog akta koji će se izdati pozivom na ovaj zakon.

Radi uređenja konkretnog statusa svakog pojedinog kampa propisuje da će se granice obuhvata kampa te dijelovi kampa koji su procijenjeni u društvenom kapitalu i uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva pa su vlasništvo trgovačkog društva kao i dijelovi kampa koji nisu procijenjeni pa su, stoga vlasništvo Republike Hrvatske, utvrditi u postupku koji će provesti Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom i u kojemu će se donijeti rješenje. Donošenjem rješenja u upravnom postupku osigurava se zaštita prava stranaka i provedba pravila zemljišnoknjižnog postupka za uknjižbu prava vlasništva.

U svrhu utvrđivanja granica obuhvata kampa, procijenjenih i neprocijenjenih dijelova kampa te u svrhu razvrgnuća suvlasničke zajednice na kampu, propisuje se obveza trgovačkom društvu putem osobe koja je posebnim zakonom ovlaštena za obavljanje stručnih geodetskih poslova, izraditi geodetski elaborat kojim će se u kampu formirati posebne katastarske čestice procijenjenih dijelova kampa i posebne katastarske čestice neprocijenjenih dijelova kampa.

Geodetski elaborat izrađuje se temeljem geodetske situacije stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu granica obuhvata kampa na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (NN 92/10.) i uvjerenja odnosno rješenja Centra za restrukturiranje i prodaju ili uvjerenja odnosno rješenja njegovih pravnih prednika kojim se utvrđuju nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (NN 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (NN 21/96., 71/97., 16/98., 73/00. i 92/10.).

Nakon izrade geodetskog elaborata trgovačko društvo je obvezno u propisanom roku Ministarstvu državne imovine podnijeti zahtjev za pokretanje upravnog postupka za donošenje rješenja, s obveznom dokumentacijom koja se prilaže uz zahtjev. U slučaju propuštanja roka za pokretanje upravnog postupka Ministarstvo će taj postupak pokrenuti u ime Republike Hrvatske kao zainteresirane strane i samo, po službenoj dužnosti, pribaviti potrebnu dokumentaciju, a za troškove postupka zadužiti trgovačko društvo.

Kako bi se pravovremeno osiguralo rješavanje imovinsko pravnih odnosa i vlasništva te reguliranje prostorno-planskog statusa kampa Park Soline izgrađenog na turističkom zemljištu, u trgovačkom društvu Ilirija d.d. pripremaju se svi postupci u ingerenciji i obvezi trgovačkog društva kako je propisano Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (NN 50/20).

1.2. IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI NEPROCIJENJENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U POSTUPKU PRETVORBE ZA KAMP PARK SOLINE (20,08 HEKTARA) KOJI POSLUJE U SASTAVU ILIRIJE D.D. BIOGRAD NA MORU

S AŽETAK

Početkom mjeseca svibnja 2020. godine, stupio je na snagu Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (u daljnjem tekstu ZNGM i/ili Novi zakon). Ovaj Novi zakon objavljen je u Narodnim novinama br. 50/2020 dana 24. travnja 2020., a stupio je na snagu 2. svibnja 2020.

Ovim Novim zakonom stavljen je izvan snage Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (NN 92/2010) kao i uredbe koje su bile donesene za provedbu tog zakona.

Novim zakonom su razriješene dugogodišnje dvojbe na način da je zakon izričito propisao u čl. 16. st. 1. da je Republika Hrvatska vlasnik zemljišta i građevine u kampu koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala, a time jasno i nedvosmisleno proizlazi da je Republika Hrvatska postala vlasnikom cjelokupnog neprocijenjenog zemljišta u kampu Park Soline koje se nalazilo u obuhvatu granica tog kampa na dan 1. kolovoza 2010. (dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije - NN br. 92/10).

Računajući od 2. svibnja 2020., od kada je RH po Novom zakonu postala vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampu Soline, Ilirija d.d. ima položaj zakupnika tog zemljišta u vlasništvu RH, te je Ilirija d.d. dužna plaćati zakupninu za kamp "Park Soline" koji je u vlasništvu RH, pri čemu će visina zakupnine biti određena uredbom Vlade RH, a prema obliku i površini neprocijenjenog zemljišta koje će nadležno ministarstvo utvrditi svojim rješenjem nakon provedenog postupka identifikacije neprocijenjenog zemljišta u smislu čl. 19. i 20. Novog zakona. U prijelaznom razdoblju od dana stupanja na snagu Novog zakona do donošenja rješenja nadležnog ministarstva kojim će biti utvrđen oblik i površina neprocijenjenog zemljišta u kampu Park Soline odnosno do donošenja uredbe Vlade RH kojom će biti propisana jedinična cijena zakupnine po m2 neprocijenjenog zemljišta, odnosno do sklapanja ugovora o zakupu, nadležno ministarstvo treba obračunavati zakupninu za kamp u vlasništvu RH prema površini kampa u odnosu na koju je obračunavana koncesijska naknada do stupanja na snagu Novog zakona.

Prema Novom zakonu, da bi se zakupni odnos mogao definirati ugovorom o zakupu, potrebno je da prethodno budu ostvarene sljedeće pretpostavke. Jedna od pretpostavki je da je proveden postupak koji treba prethoditi rješenju nadležnog ministarstva, kojim će ministarstvo utvrditi oblik i površinu neprocijenjenog zemljišta u vlasništvu RH. Da bi nadležno ministarstvo takvo rješenje moglo donijeti Ilirija d.d. mora u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Novog zakona (dakle, do 2. svibnja 2021.) podnijeti zahtjev nadležnom ministarstvu u kojem će priložiti isprave koje su propisane čl. 18. (geodetski elaborat, potvrdu CERP-a o usklađenosti tog elaborata s Rješenjem o iskazu nekretnina, da je nadležan katastar potvrdio takav geodetski elaborat, te da su izvješća uz geodetski elaborat sukladno pravilima o izradi geodetskih elaborata potpisali Ilirija i nadležno ministarstvo). Nakon što Ministarstvo donese takvo rješenje, a pretpostavka je da Vlada donese uredbu kojom se utvrđuje jedinična cijena zakupa, tada nadležno ministarstvo u roku od 60 dana po ispunjenju ovih pretpostavki treba pozvati Iliriju d.d. na sklapanje ugovora o zakupu.

No bez obzira na izostanak uredbe i rješenja nadležnog ministarstva nesporno je da obveza plaćanja zakupnine Republici Hrvatskoj postoji, računajući od 2. svibnja 2020. (dan stupanja na snagu Novog zakona), prema obračunu koji bi nadležno ministarstvo trebalo naplaćivati prema površini kampa u odnosu na koju je bio podnesen zahtjev za obračunavanje koncesijske naknade do stupanja na snagu Novog zakona, i to u odnosu na razdoblje sve dok nadležno ministarstvo ne pozove na sklapanje ugovora o zakupu, od kada će ta

zakupnina dospjeti na naplatu ubuduće, od onog trenutka kada bude doneseno rješenje od strane nadležnog ministarstva te nadležno ministarstvo pozove Iliriju d.d. na sklapanje ugovora.

Odredbe Novog zakona kojima je propisano da su dijelovi kampa koji nisu procijenjeni u postupku pretvorbe u granicama obuhvata kampa na dan 1. kolovoza 2010. vlasništvo RH, te da trgovačko društvo (u ovom slučaju Ilirija d.d.) ima pravni položaj zakupnika dijelova kampa u vlasništvu RH te da će nadležno ministarstvo za upravljanje državnom imovinom pozvati Iliriju d.d. na sklapanje ugovora o zakupu za dijelove kampa u vlasništvu RH, imaju prisilan karakter, što znači da obveze Ilirije d.d. na plaćanje zakupnina Hrvatskim šumama d.o.o. i Gradu Biogradu na Moru temeljem ranije sklopljenih ugovora o zakupu u svakom slučaju od 2. svibnja 2020. prestaju i od tog datuma sklopljeni ugovori više ne obvezuju Iliriju d.d. Ovo iz razloga što Novi zakon izričito propisuje i može se jedino tumačiti i primjenjivati od 2. svibnja 2020. na način da Hrvatske šume d.o.o. i Grad Biograd na Moru nisu vlasnici predmetnog zemljišta u kampu Soline te da nemaju pravo na potraživanja zakupnine jer ne mogu raspolagati zemljištem koje je u vlasništvu RH, a sve u odnosu na neprocijenjeno zemljište u obuhvatu granice kampa na dan 1. kolovoza 2010.

Stoga držimo da je jedino ispravno mišljenje da je od 2. svibnja 2020. Ilirija d.d. dužna plaćati zakupninu jedino prema RH jer je silom Novog zakona zakupni odnos u konstitutivnom smislu zasnovan između RH i Ilirije d.d. stupanjem na snagu Novog zakona 2. svibnja 2020. i to u odnosu na zemljište koje je bilo u obuhvatu granica kampa na dan 1. kolovoza 2010.

Važno je napomenuti da Novi zakon određuje da se Ugovor o zakupu sklapa na rok od 50 godina, te da će se takav zakupni odnos upisivati u zemljišnu knjigu kao uknjižba prava zakupa u korist zakupa. Treba naglasiti da zakon predviđa mogućnost da Ilirija d.d. kupi zemljište koje je predmet zakupa bez provođenja postupka javnog nadmetanja po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti, utvrđenoj od ovlaštenog procjenitelja, pri čemu se u predmet prodaje neće procijeniti građevine koje su procijenjene u postupku pretvorbe, a niti tlocrtna površina procijenjenih objekata, a niti predmet procjene i prodaje nisu građevine koje je Ilirija d.d. eventualno izgradila nakon okončanja postupka pretvorbe sukladno legalnim aktima za gradnju kao i one koje je eventualno ozakonila temeljem propisa o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama u odnosu na obuhvat kampa na dan 1. kolovoza 2010.

S obzirom da Ilirija ima sklopljen ugovor o zakupu s Gradom Biogradom na Moru, koji u pravnom smislu stupanjem na snagu Novog zakona ne obvezuje Iliriju d.d., treba napomenuti da stupanjem na snagu Novog zakona Grad Biograd na Moru kao jedinica lokalne samouprave neće ostati bez prihoda po osnovi predmetnog zemljišta kampa koje je predmet zakupa jer će Grad Biograd na Moru, odnosno lokalna regionalna zajednica, primati naknadu posredno, po drugoj osnovi, iz razloga što se dio prihoda od zakupa dijelova kampa u vlasništvu RH dijeli na način da 30% pripada RH i uplaćuje se u Državni proračun, a 20% pripada jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi kamp i uplaćuje se u njezin proračun, te 10% pripada jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi kamp i uplaćuje se u njezin proračun, a 40% se uplaćuje u fond za turizam kojim upravlja tijelo državne uprave nadležno za turizam.

Kada se uzme u obzir naprijed navedena raspodjela prihoda tada proizlazi da će Grad Biograd na Moru i dalje ostvarivati prihode, ali ne po ugovoru o zakupu (vezano za zemljište kampa u njegovim granicama na dan 1. kolovoza 2010. nego po pravilima raspodjele zakupnine koja pripada Republici Hrvatskoj kao vlasniku zemljišta, ali se po sili Novog zakona sredstva zakupnine raspoređuju u korist lokalne zajednice (20%+10%) te 40% koji se koristi isključivo u korist razvoja turističke infrastrukture i očuvanja turističke resursne osnove. Tako da će direktno i indirektno Grad Biograd na Moru, odnosno lokalna zajednica po osnovi Novog zakona opet imati određenu naknadu na ime zemljišta kampa Soline koje nije bilo procijenjeno u postupku pretvorbe.

Vezano za Hrvatske šume d.o.o. nije potrebno posebno obrazloženje učinaka Novog zakona koje će ovaj imati na prihode Hrvatskih šuma d.o.o. zbog izostanka plaćanja zakupnine po postojećem ugovoru iz razloga što su Hrvatske šume d.o.o. javno poduzeće osnovano od strane RH. Temeljem Novog zakona RH kao vlasnik zemljišta ostvaruje prihod direktno temeljem zakupa, a što je do sada bio prihod RH, ali posredno, putem javnog poduzeća u svom vlasništvu.

Stupanjem na snagu i primjenom Novog zakona ne umanjuju se niti dovode u pitanje stečena prava ulaganjem kapitala Ilirije d.d., i to prije svega prava proizašla iz procjene vrijednosti pojedinih objekata koji se nalaze u kampu Park Soline, a koji su bili predmetom procjene u vrijednost društvenog kapitala odnosno koji su uneseni u temeljni kapital Ilirije d.d. po okončanju postupka pretvorbe, kao i u odnosu na ulaganje u objektu koji su nakon pretvorbe rezultat ulaganja Ilirije d.d. (kako u odnosu na one koji su eventualno izgrađene sukladno legalnim aktima za gradnju kao i eventualno onima koji su legalizirani.

S obzirom da Novi zakon Iliriji određuje zakupni odnos na 50 godina te ne ograničava razvoj kampa (jer po novom zakonu RH kao vlasnik zemljišta mora izdati potrebne suglasnosti za razvojne potrebe u slučaju namjere investiranja, gradnje i sl. u kampu) to je Iliriji d.d. osigurano daljnje nesmetano gospodarenje, ali eventualno i daljnje ulaganje u kamp radi održanja konkurentnosti za sljedećih 50 godina, sve pod uvjetom da Ilirija d.d. u tom vremenu nastavlja obavljati turističko-ugostiteljsku djelatnost kampa na predmetnom zemljištu i pod uvjetom urednog izvršenja ugovora o zakupu koji će biti sklopljen uključujući i uredno plaćanje zakupnine.

ILIRIJA d.d. Biograd na Moru

Uprava: Goran Ražnjević

1.3. POSLOVNO-EKONOMSKI SEGMENT STUDIJE JEDINSTVENOSTI I ODRŽIVOSTI KAMPA "PARK SOLINE" U BIOGRADU NA MORU

SAŽETAK

POSLOVNO-EKONOMSKI SEGMENT STUDIJE JEDINSTVENOSTI I ODRŽIVOSTI KAMPA "PARK SOLINE" U BIOGRADU NA MORU

Kamp "Park Soline" s poslovno-ekonomskog aspekta obilježava sljedeće:

ⁿ Kamp "Park Soline" kategoriziran je sa četiri zvjezdice i smješten je u Biogradu na Moru te posluje kao jedan od poslovnih sektora trgovačkog društva ILIRIJA d.d., jedne od vodećih turističkih kompanija u Hrvatskoj po kriterijima kontinuiranog inoviranja integriranog kompleksnog turističkog proizvoda i financijske uspješnosti poslovanja, te jednog od lidera u području društvene odgovornosti poslovanja.
ⁿ Kamp "Park Soline" najveći je i jedini visokokvalitetni kamp s 4 zvjezdice kamp u Biogradu na Moru, koji čini 77% ukupnih smještajnih kamping kapaciteta i postavlja najviše standarde opremanja i hortikulturnog uređenja u destinaciji. Budući da je ovaj kamp najvrjedniji dio kamping ponude u Biogradu na Moru, izravno utječe na imidž ove destinacije i njeno pozicioniranje na domaćem i inozemnom turističkom tržištu.
ⁿ Kamp "Park Soline", s gotovo šestdesetljetnom tradicijom poslovanja, prostire se na površini od 20,08 hektara i sadrži 1.220 smještajnih jedinica (u okviru kojih 458 'holiday homes' i 10 glamping kućica) ukupnog maksimalnog smještajnog kapaciteta do 3.660 osoba. Smješten je u izuzetnom prirodnom okruženju pretežito visoke borove šume koja omogućuje 90%-tnu zasjenjenost kampa. Uz poštivanje principa održivosti i zaštite okoliša te prirodnih osobitosti područja uz korištenje autohtonih biljnih vrsta, kamp je hortikulturno uređen do razine arboretuma, što je u hrvatskim razmjerima izuzetan i rijedak primjer stvaranja dodane vrijednosti turističkog kamping proizvoda.
ⁿ Uz raznovrsnu ponudu restorana, sportsko-rekreacijskih sadržaja i igrališta, te uz obnovljeni dječji klub, kamp pruža visokokvalitetne uvjete za obiteljski odmor, osigurava animaciju za djecu i večernju zabavu, aktivan odmor uz atraktivne sportove te uređene duge šetnice i rekreacijske staze u prirodnom okolišu. Uz kamp se nalazi plaža koja predstavlja važan atribut turističkog proizvoda kampa.
ⁿ Kamp "Park Soline" je u potpunosti infrastrukturno opremljen za potrebe turističkog kamping poslovanja. Novosagrađena šetnica koja se proteže duž cijelog kampa i uz plažu te vodi do samog središta Biograda, turistički valorizira prostor.
ⁿ Kamp se ubraja među tri vodeća kampa Zadarske županije, a prema Kamping udruženju Hrvatske među najbolje kampove u Dalmaciji. Kamp je dobitnik brojnih svjetskih i domaćih priznanja koja svjedoče o kvaliteti proizvoda i očuvanju okoliša. Kamp poštuje najviše standarde zaštite okoliša, te je nositelj certifikata ISO 14001, Zeleni ključ i Ecocamping.
ⁿ U kamp je u dosadašnjem razdoblju uloženo više od 200 milijuna kuna. Kamp je ostvario respektabilan poslovni razvoj: tijekom proteklih 20 godina broj noćenja u kampu je povećan 10 puta, a prihod čak 47 puta. Godine 2019. kamp je ostvario 290,5 tisuće noćenja (65% ukupnih noćenja realiziranih u Iliriji d.d.) i preko 35,3 milijuna kuna ukupnog prihoda (21% sveukupnog prihoda realiziranog u Iliriji d.d.).
ⁿ Značajan je utjecaj kampa na generiranje zaposlenosti, budući da zapošljava 64 djelatnika u vrhu sezone, a neizravno oko 120 zaposlenih.
ⁿ Ostvareni fiskalni i parafiskalni društveno-ekonomski učinci kampa u 2019. godine iznose gotovo 10 milijuna kuna (na ime poreza i doprinosa, komunalnih i sličnih naknada, zakupnina, te boravišne pristojbe i doprinose udruženjima), a prema planovima, u narednih deset godina društveno-ekonomski učinci iznosit će 101,7 milijuna kuna.
ⁿ Daljnji investicijski planovi u kampu usmjereni su ka jačanju konkurentskog položaja kampa proširenjem Family Village (86 mobilnih kućica) i Family glamping (20 glamping šatora); poboljšanjem i proširenjem ponude - uređenjem 287 parcela i izgradnjom aqua parka; poboljšanjem infrastrukturne opremljenosti i uštede energije - plinofikacijom kampa, izgradnjom trafo stanice i uređenjem ograde; razvojem sadržaja za djecu; osuvremenjivanjem smještajnih kapaciteta putem zamjene mobilnih kućica; te proširenjem restorana i rekonstrukcijom recepcija u kampu. Prema planovima, ukupna ulaganja u kamp u petogodišnjem razdoblju od 2021. do 2025. godine iznose 56 milijuna kuna.
ⁿ Temeljem navedenih ulaganja, kamp "Park Soline" ima viziju razvoja u kamp sa pet zvjezdica, te samim time i potencijal da u narednom desetgodišnjem razdoblju ostvari održivi rast poslovnih rezultata, koji će u 2029. godini predvidivo rezultirati sa 265 tisuća noćenja, 52,5 milijuna kuna ukupnog prihoda, te 24,8 milijun kuna EBITDA-e. Dinamička procjena poslovne vrijednosti kampa "Park Soline" metodom diskontiranja novčanog toka rezultirala je neto sadašnjom poslovnom vrijednošću kampa "Park Soline" u iznosu 299,7 milijuna kuna.
ⁿ Kamp ima vlastiti izvor vode (bušotina) na dubini od 60 metara sa važećom Vodopravnom dozvolom što ga čini jedinstvenim kampom u Hrvatskoj. Vlastiti izvor vode omogućava kampu visoku razinu hortikulturne uređenosti do razine parka čime se postiže izuzetna prirodna i ekonomska uravnoteženost dugoročne gospodarske i okolišne održivosti.
ⁿ Temeljem navedenih prirodnih i ekološko–održivih karakteristika kampa s vlastitim izvorom vode te preko 75% obraslog autohtonom mediteranskom šumom crnike, borovom i hrastovom šumom i slično, u kojem je u prethodnih dvadesetak godina dodatnom sadnjom i introdukcijom, kako stablašica tako i grmolikih mediteranskih biljnih vrsta, kamp "Park Soline" postao jedinstvena gospodarsko-turistička i prirodno očuvanom cjelina odnosno gospodarski objekt od izuzetnog značaja za razvoj ovog oblika turizma ne samo za grad Biograd na Moru, Zadarsku županiju već i turizam Republike Hrvatske.
ⁿ Kamp "Park Soline" jedinstven je i zbog prolaska gravitacijskog kolektora odvodnje otpadnih voda kojim se otpadne vode šireg područja Biogradske rivijere, koje obuhvaća područje grada Biograda na Moru i okolnih općina, transportiraju na središnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Sve građevine unutar kampa priključuju su gravitacijskom ili tlačnom mrežom na gradski kolektor čime je u kampu rješeno pitanje skupljanja, pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda, a istovremeno značajno se podiže razina zaštite okoliša (voda, tla, mora) i stvaraju temelji odgovornog i održivog turizma.

1.4. PROCJENA VRIJEDNOSTI IZVRŠENIH ULAGANJA U KAMP PARK SOLINE

SAŽETAK

PROCJENA VRIJEDNOSTI IZVRŠENIH ULAGANJA U KAMP "PARK SOLINE"

Mirko Čačić, dipl. ing. grad., stalni sudski vještak građevinske struke i procjenitelj nekretnina, u svom nalazu i mišljenju Procjena tržišne vrijednosti ulaganja u kamp Soline, koje se odnosi na uređenje zemljišta u obuhvatu kampa te izgradnju svih objekata u kampu, kao i izgradnju prateće infrastrukture (vodovoda, kanalizacije, plinovoda, struje, Ht-instalacije, cesta, staza i drugih uređenih površina, koje se nalaze unutar kampa, a služe svrsi istog ), sve u skladu sa metodama propisanim Uredbom o načinu i postupku procjene vrijednosti turističkog zemljišta, odnosno građevina u kampovima, (NN 12/11) izradio je procjenu ulaganja u kamp Soline. U svrhu procjene ulaganja u kamp Soline izvršen je uviđaj na licu mjesta od 01. rujna 2019. godine, u svrhu uvida u zatečeno stanje kamp Soline i stupnja izgrađenosti.

Za vrijeme očevida pregledan je kamp i građevine koje su u funkciji kampa, a nalaze se na predmetnom zemljištu.

Zemljište kampa čine ove katastarske čestice u k.o. Biograd na moru:

-	dio č.z. 3766/6,	površine	540 m2
-	dio č.z. 3766/1,	površine	1595 m2 ,
-	č.z. 3391,	površine	50 m2 ,
-	dio č.z. 3388/1,	površine	2968 m2 ,
-	dio č.z. 3387,	površine	503 m2 ,
-	č.z. 3384,	površine	6 m2 ,
-	č.z. 3383,	površine	14 m2 ,
-	č.z. 3382,	površine	28 m2 ,
-	č.z. 3380,	površine	33 m2 ,
-	dio č.z. 3381/33,	površine	54 m2 ,
-	dio č.z. 3381/27,	površine	1871 m2 ,
-	dio č.z. 3381/1,	površine	42794 m2 ,
-	dio č.z. 3379,	površine	186 m2 ,
-	dio č.z. 3378/12,	površine	5981 m2 ,
-	dio č.z. 3378/1,	površine	17532 m2 ,
-	č.z. 3243,	površine	51 m2 ,
-	č.z. 3242,	površine	31 m2 ,
-	dio č.z. 3241/43,	površine	488 m2 ,
-	dio č.z. 3241/42,	površine	37190 m2 ,
-	dio č.z. 3241/41,	površine	47195 m2 ,
-	dio č.z. 3241/31,	površine	77 m2 ,
-	dio č.z. 3241/10,	površine	38 m2 ,
-	dio č.z. 3241/1,	površine	41505 m2 ,

UKUPNO: 200730 m2 – vidi geodetsku podlogu k.o.Biograd na moru D.L.32.

Geodetska karta kampa Soline

Građevine i infrastruktura, izgrađene na predmetnom zemljištu, a u funkciji kampa Soline su:

1. Recepcija kampa
1. Sanitarni čvor br. 1.
1. Uređeni tereni za rekreaciju i prostor za roštilj
1. Sanitarni čvor br.2
1. Invalidski wc, kemijski wc
1. Sanitarni čvor br.3
1. Restoran sa terasama i amfiteatrom
1. Sanitarni čvor br.4
1. Sanitarni čvor br.5.
1. Sanitarni čvor br.6.
1. Mobilne kućice
11.1.). Uređene parcele i kućice ILIRIJA d.d.
11.2). Uređene parcele za kamp kućice-najam
11.3). Uređene parcele sa prihvat kampera
- 1. Uređenje građevne parcele za samoposlugu-najam
- 1. Sufinanciranje dviju trafostanica
- 1. Procjena vrijednosti prometnica i parkirališta
- 1. Izrada ograde oko kampa
16.1. Procjena izrada instalacija, vodovoda,
16.2. Procjena hidrantske mreže,
16.3. Procjena navodnjavanja
16.4. Procjena kanalizacije
16.5. Procjena plinske instalacije
16.6. Procjena tehničkih usluga
1. Izgradnja elektroinstalacija i internet instalacija
1. Izvedeni radovi površinskog uređenja na čitavoj površini unutar kampa

LOKACIJA

Predmetne nekretnine nalaze se u KAMPU SOLINE u Biogradu na moru. Lokacija je vrlo dobra za turističku namjenu (T3) i kampiranje.

OPĆENITO O PROCJENI

Datum kakvoće: 01. rujna 2019. godine Datum vrednovanja: 01. rujna 2019. godine

Procjenjuje se tržišna vrijednost predmetne nekretnine na dan vrednovanja od strane procjenitelja, u viđenom stanju.

Nalaz i mišljenje izrađeni su u skladu sa pozitivnim zakonskim napucima i normama koje reguliraju područje izračuna procjene vrijednosti nekretnina i to osobito:

Građevinski propisi:

Zakon o prostornom uređenju (N.N. 153/13)
Zakon o gradnji (N.N. 153/13)
Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (N.N. 86/12, 143/13)

Propisi o vrednovanju:

Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (N.N. 78/2015)
Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (N.N. 105/2015)
Podatak o etalonskoj cijeni građenja (N.N. 100/12)
Podatak o prosječnim troškovima gradnje 1 m; etalonske građevine (N.N. 59/10)
Uredbu o načinu i postupku procjene vrijednosti turističkog zemljišta, odnosno građevina u kampovima, načinu isplate kod civilne diobe, načinu utvrđivanja tržišne cijene ostalog građevinskog zemljišta za koje je na temelju posebnog propisa utvrđeno da služi za redovitu uporabu građevine (N.N. 12/11)

Propisi o vlasništvu:

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 146/08)
Zakon o zemljišnim knjigama (N.N. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13)

Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (N.N. 48/14)

Uredba o visini vodnog doprinosa (N.N. 78/10, 76/11, 18/12, 151/13)

Posebni propisi jedinica lokalne samouprave

ODABIR METODE PROCJENJIVANJA

Sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina, tržišna vrijednost nekretnine je procijenjeni iznos za koji bi nekretnina mogla biti razmijenjena na dan vrednovanja, između voljnog kupca i voljnog prodavatelja, u transakciji po tržišnim uvjetima nakon prikladnog oglašavanja, pri čemu je svaka stranka postupila upućeno, razborito i bez prisile.

Danas korištene metode za procjenu vrijednosti nekretnina su:

1. Poredbena metoda
1. Prihodovna metoda
1. Troškovna metoda

PROCJENA TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI TROŠKOVNOM METODOM

Tržišna vrijednost troškovnom metodom je vrijednost dobivena zbrojem sadašnje građevinske vrijednosti, vrijednosti zemljišta, komunalnog i vodnog doprinosa, priključaka te svih zavisnih troškova nastalih pri ishođenju dozvola temeljem kojih se gradi građevina. Ova metoda koristi se kod procjena vrijednosti nekretnina za nakretnine koje Naručitelj procjene vrijednosti koristi za vlastite potrebe ali i uz primjenu ostalih metoda procjenjivanja (ili primjenom faktora korekcije kojim se izračunava zamjenska vrijednost nekretnine obračunata troškovnom metodom svodi na tržišnu vrijednost).

Pri procjeni vrijednosti troškovnom metodom, procjenjuje se visina reprodukcijskih troškova, tj. troškova izgradnje potpuno jednake nekretnine. Od te vrijednosti odbija se iznos amortizacije, pribraja cijena građevinskog zemljišta koje pripada nekretnini. Pristup na temelju troškova u pravilu se upotrebljava za procjene nekretnina o kojima nema podataka o obavljenim transakcijama njima sličnih građevina.

Nova građevinska vrijednost

Nova građevinska vrijednost je vrijednost svih radova i materijala te svih troškova izgradnje pod pretpostavkom građenja u trenutku procjenjivanja, čija se jedinična cijena uzima po izgradnji 1 m2 NKP.

Jedinična cijena obuhvaća sve troškove izgradnje:

Vrijednost građevinskog zemljišta određuje se iz procjenitelju poznatih podataka o prometu nekretnina, te usporedno s aktualno objavljenom ponudom zemljišta na istoj ili sličnim lokacijama,
Troškovi komunalnog doprinosa određuje se sukladno donesenim odlukama jedinica lokalne samouoprave i određenim jediničnim cijenama po m; sagrađene građevine,
Troškovi vodnog doprinosa određuje se sukladno Uredbi o visini vodnog doprinosa,
Troškovi izrade tehničke dokumentacije i troškova nadzora,
Troškovi ishođenja dozvola te sva ostala administrativna davanja i takse,
Troškovi gradnje nekretnine, odnosno izvedbe građevinskih, obrtničkih i instalaterskih radova i opreme, te uređenja okoliša (prometnice i hortikultura), određuje se temeljem podataka o troškovima građenja na području RH koji se tromjesečno objavljuju u biltenu "Standardna kalkulacija cijena radova u visokogradnji" u izdanju Instituta Građevinarstva Hrvatske, te temeljem drugih procjenitelju dostupnih podataka,
Troškovi priključaka na objekte i uređaje komunalne infrastrukture određuje se temeljem odluka jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća koja isporučuju komunalne usluge.

Sadašnja građevinska vrijednost

U slučaju da se radi o starijim građevinama vrijednost istih se utvrđuje umanjenjem u odnosu na starost. Umanjenje vrijednosti zbog starosti građevine utvrđuje se uzimanjem u obzir odnosa predvidivog ostatka održivog vijeka korištenja građevine i održivog vijeka korištenja za pojedinu vrstu građevine, pri čemu se kao osnivica uzima ravnomjerno umanjenje vrijednosti kao postotak troška gradnje. Održivi vijek korištenja građevine je kod pravilnog gospodarenja građevinom gospodarski vijek korištenja građevina, odnosno broj godina tijekom kojih se pretpostavlja da će biti moguće gospodarski opravdano korištenje građevine sukladno njezinoj namjeni uz primjereno i redovito održavanje.

PROCJENA TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI PRIHODOVNOM METODOM

Ova metoda može se upotrijebiti samo kod vrednovanja nekretnina koje ostvaruju dobit. Kapitalizacija dobiti je postupak kojim predviđene prihode u budućnosti, uzevši u obzir moguće rizike, pretvaramo jedinstvenu vrijednost u sadašnjosti. S pristupom procjeni nekretnina na temelju kapitalizacije dobiti utvrđuje se sadašnja vrijednost nekretnine na temelju dobiti koja se od nje očekuje u budućnosti. Osim bruo dobiti, koju nekretnina donosi, potrebno je ocijeniti troškove vezane za upravljanje nekretninom i njezino održavanje.

Izračun tržišne vrijednosti nekretnine metodom kapitalizacije dobiti temelji se na čisto ostvarivom godišnjem prihodu građevine, kojeg treba umanjiti ukamaćivanjem vrijednosti zemljišta. Čisti prihod kapitalizira se faktorom kapitalizacije koji proizlazi iz kamatne stope i preostalog održivog vijeka korištenja građevine.

Prihodovna vrijednost izgrađenih zemljišta obuhvaća vrijednost zemljišta, vrijednost građevine i vrijednost uređaja, odnosno ugrađene funkcijonalne opreme.

Opća prihodovna metoda primjenjuje se kad treba izračunati vrijednost građevina odvojeno od vrijednosti zemljišta na temelju budućeg prihoda. U tom slučaju vrijednost zemljišta se utvrđuje primjenom poredbene metode.

Vrijednost zemljišta i vrijednost građevine zajedno daju prihodovnu vrijednost izgrađene građevne čestice.

PROCJENA TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI POREDBENOM METODOM

Ova metoda koristi se uglavnom za utvrđivanje vrijednosti neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, apartmana, stambenih jedinica, obiteljskih kuća, garaža, parkirnih mjesta i poslovnih prostora.

U slučaju izgrađenih čestica, poredbena metoda se koristi za određivanje vrijednosti zemljišta kod troškovne i prihodovne metode.

Kod poredbene metode, vrijednost nekretnine određuje se uspoređivanjem stvarno postignutih otkupnih cijena usporedivih nekretnina u fer transakcijama. To zahtijeva detaljnu analizu tržišta.

Analiziraju se nekretnine koje su prodane ili se nude na tržištu uz odgovarajuću korekciju i uspoređuju se njihova svojstva i svojstva nekretnine koja se procjenjuje. Metoda usporednih transakcija temelji se na načelu supstitucije, tj. da racionalni kupac neće htjeti platiti više nego što stoji neka druga nekretnina sličnih svojstava.

Poredbenom metodom se tržišna vrijednost određuje iz najmanje tri kupoprodajne cijene (transakcije) poredbenih nekretnina.

Korištenje poredbene cijene, približne vrijednosti zemljišta i poredbeni pokazatelji izgrađenih katastarskih čestica, svojim obilježjima dokazuju dovoljnu podudarnost s obilježjima procjenjivane katastarske čestice, ako razlike u vrijednosti korištenih dodataka i odbitaka za interkavlitativno izjednačenje ne prelazi 40% izlazne vrijednosti.

Zaključak:

Obzirom na vrstu nekretnine vrijednost predmetnih građevina, izgrađene infrastrukture, te drugih ulaganja u kamp Soline, odredit ću TROŠKOVNOM METODOM.

Tržišna vrijednost zemljišta nije predmet procjene.

Namjena zemljišta

Namjena zemljišta definirana je Izmjenama UPU KAMP SOLINE u Biogradu na moru Zona UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE (T3). (Službeni glasnik Grada Biograda)

Izvod iz UPU - Korištenje i namjena površina:

PROCJENA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINA U FUNKCIJI KAMPA

Građevine u funkciji kampa koje su predmet procjene u ovom nalazu i mišljenju su:

1. Recepcija kampa
1. Sanitarni čvor br. 1.
1. Uređeni tereni za rekreaciju i prostor za roštilj
1. Sanitarni čvor br. 2
1. Invalidski wc, kemijski wc
1. Sanitarni čvor br. 3
1. Restoran sa terasama i amfiteatrom
1. Sanitarni čvor br. 4
1. Sanitarni čvor br. 5.
1. Sanitarni čvor br. 6.
11.a). Izgradnja parcela za prihvat kampera u kapu Soline
11.b). parcele za kamp kućice NAJAM
11.c). parcele i mobilne kućice ILIRIJA
- 1. Uređenje parcele za samoposlugu- najam
- 1. Sufinanciranje dviju trafostanica
- 1. Procjena vrijednosti prometnica i parkirališta
- 1. Procjena ograde oko kampa Soline
- 1. Procjena vrijednosti: -vodovoda; -hidrantske mreže, -mreže navodnjavanja; -kanalizacije i –plinske instalaciije
- 1. Procjena elektroinstalacija i internet instalacija
- 1. Procjena ulaganja u površinsko uređenje čitavog kampa (razbijanje stijenske mase, nasipavanje sa tucanikom i zemljom, krčenje grmlja i drugo).

Dio građevina koje su u funkciji kampa ima definiranu površinu zemljišta za redovitu uporabu istih, a one koje nemaju određeno zemljište za redovitu uporabu zgrade odredit ću na osnovu važeće prostorno-planske dokumentacije za predmetnu lokaciju.

Osim građevina u funkciji kampa zemljište je uređeno je za potrebe kampa i svom potrebnom infrastrukturom.

Na tom zemljištu izgrađena su ovi objekti komunalne infrastrukture:

asfaltirane ceste po kampu
javna rasvjeta po kampu
razvod struje po kamperskim parcelama
razvod vodovoda, hidrantske mreže, navodnjavanja, kanalizacije i plinske instalacije, po Parcelama kampa SOLINE.
razvod satelitske TV
priključak interneta na kamperska parcele

REKAPITULACIJA ULAGANJA U KAMP SOLINE BIOGRAD NA MORU
1.	recepcija kampa	1.728.964,40 kn
2.	sanitarni objekat br. 1	3.406.707,00 kn
3.	uređeni tereni za rekreaciju i prostor za roštilj	1.851.876,00 kn
4.	sanitarni objekat br. 2	1.754.189,80 kn
5.	invalidski i kemijski wc	1.177.882,70 kn
6.	sanitarni objekat br. 3	712.712,16 kn
7.	restoran sa terasama i amfiteatrom	6.953.275,30 kn
8.	sanitarni objekat br. 4	848.714,29 kn
9.	sanitarni objekat br. 5	1.707.190,70 kn
10.	sanitarni objekat br. 6	1.726.372,00 kn
11.1.	parcele i mobilne kućice –ILIRIJA	72.557.100,00 kn
11.2.	parcele za kamp kućice- NAJAM	23.522.000,00 kn
11.3.	parcele za prihvat kampera	54.806.400,00 kn
12.	uređenje parcele za samoposlugu-NAJAM	360.000,00 kn
13.	sufinanciranje trafostanica	1.500.000,00 kn
14.	procjena vrijednosti prometnica i parkirališta	11.025.000,00 kn
15.	ograda oko kampa	516.600,00 kn
16.	Procjena instalacija vodovoda, hidrantske mreže, navodnjavanja, kanalizacije, plinske instalacije i Procjena tehničkih usluga	22.096.927,50 kn
17.	procjena elektroinstalacija i internet	5.800.000,00 kn
18.	površinsko uređenje - privođenje namjeni reljefa, unutar kampa	60.219.000,00 kn
	SVEUKUPNA ULAGANJA U KAMP SOLINE:	274.270.912,00 kn

II. 2.1. STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE KAMP SOLINE (T3) 2019.

urbanistički studio rijeka d.o.o.

prostorno i urbanističko planiranje, projektiranje i zaštita okoliša rijeka, strossmayerova 3/2 | tel: 051 374 007 | tel/fax: 327 232 | e-mail: [email protected]

ELABORAT:	STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE KAMP SOLINE (T3)
BROJ ELABORATA:	12-2/37
NARUČITELJ:	ILIRIJA d.d. BIOGRAD NA MORU
KOORDINATOR ZA NARUČITELJA:	GORAN RAŽNJEVIĆ, dipl.oecc.
IZRAĐIVAČ:	URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o.
ODGOVORNI VODITELJ:	TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.
STRUČNI TIM:	TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh. MARTINA GUDAC CVELIC, dipl.ing.arh. MARA KUČAN SMEŠNY, dipl.ing.arh. ANA BRUSIĆ BATISTIĆ, mag.inž.arh. MARINO URODA, dipl.ing.građ.
SURADNICI:	KRISTIJAN MATAŠIĆ, građ.teh. ŽELJKA MRŠIĆ, upr.ref.
DATUM IZRADE:	studeni, 2019.
ODGOVORNA OSOBA IZRAĐIVAČA:	TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.

Županija	ZADARSKA ŽUPANIJA
Grad	GRAD BIOGRAD NA MORU
Naziv prostornog plana:	STRUČNO RJEŠENJE	ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE KAMP SOLINE (T3)
Naručitelj:	ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Odluka predstavničkog tijela o izradi plana		Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana
(službeno glasilo):		(službeno glasilo):
Javna rasprava (datum objave):		Javni uvid održan: od: do:
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:		Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
		(ime, prezime i potpis)
Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)
broj suglasnosti klasa:		datum: godine
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:
urbanistički studio rijeka d.o.o. prostorno i urbanističko, planiranje, projektiranje i zaštita okoliša rijeka strossmayerova 3 tel 051 374 007 tel / fax 327 232 e-mail [email protected]
Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:		Odgovorna osoba: Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh.
		(ime, prezime i potpis)
Odgovorni voditelj:		Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh.
Stručni tim u izradi plana: 1. Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh. 2. Martina Gudac Cvelic, dipl.ing.arh. 3. Mara Kučan Smešny, dipl.ing.arh.		4. Ana Brusić Batistić, mag.inž.arh. 5. Marino Uroda, dipl.ing.građ.
Pečat predstavničkog tijela:		Predsjednik Gradskog vijeća:
		(ime, prezime i potpis)
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:		Pečat nadležnog tijela:
	(ime, prezime i potpis)

S ADRŽAJ

0.		DOKUMENTACIJA . .	44
	01.	IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA PRAVNE OSOBE KOJA OBAVLJA STRUČNE POSLOVE PROSTORNOG UREĐENJA.	44
	02.	SUGLASNOST MINISTARSTVA ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA
		PROSTORNOG UREĐENJA.	47
	03.	IMENOVANJE ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE NACRTA PRIJEDLOGA DOKUMENTA
		PROSTORNOG UREĐENJA. 04.RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA URBANISTA.	49 50
A.		TEKSTUALNI DIO PLANA . .	53
	I.	TEMELJNE ODREDBE. .	53
	II.	ODREDBE ZA PROVOĐENJE.	53
		1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA.	53
		1.1. Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3).	53
		1.2. Sportsko-rekreacijska namjena - uređena plaža (R3) . .	54
		1.3. Privezište u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR).	54
		1.4. Obalni put . .	54
		1.5. Površine infrastrukturnih sustava – trafostanica (TS).	54
		2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH DJELATNOSTI.	54
		2.1. Uvjeti smještaja unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3) . .	55
		3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI – SPORT I REKREACIJA.	63
		3.1. Uređena plaža (R3).	63
		4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA.	64
		5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
		OBJEKTIMA I POVRŠINAMA . .	64
		5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže . .	65
		5.1.1. Kolnopješački promet . . 5.1.2. Pješački promet.	65 65
		5.1.3. Uvjeti gradnje privezišta u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR).	66
		5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže.	67
		5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže . .	67
		5.3.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže . .	67
		5.3.2. Uvjeti gradnje mreže plinoopskrbe i alternativni izvori energije.	68
		5.3.3. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže . .	68
		5.3.4. Uvjeti gradnje mreže odvodnje sanitarnih otpadnih i oborinskih voda.	68
		6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA . .	69
		7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI . .	69
		8. POSTUPANJE S OTPADOM . .	70
		9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ . .	70
		9.1. Zaštita tla . .	71
		9.2. Zaštita zraka . .	71
		9.3. Zaštita voda . .	72

	9.4. Zaštita mora.	72
	9.5. Zaštita od buke . .	72
	9.6. Posebne mjere zaštite.	73
	9.6.1. Zaštita od potresa . .	74
	9.6.2. Zaštita od požara . .	74
	9.6.3. Zaštita od poplava . .	75
10.	MJERE PROVEDBE PLANA . .	75

B. GRAFIČKI DIO PLANA

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2. 2.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA
3. 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA
1. NAČIN I UVJETI GRADNJE

C. PRILOZI PLANA

PRILOG 1. OBRAZLOŽENJE PLANA

PRILOG 2. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI IZRADI PLANA

Stručno rješenje za nacrt prijedloga upu-a zone ugostiteljsko-turističke namjene (T3) - Kamp Soline

	REPUBLIKA HRVATSKA
	TREOVACKI SUD U RIJECI
	IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA
	SUDSUBEKT UPISA
MBS:
	040102522

OIB:	23401758099

TVRTKA:	2 URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA prostorno i urbanističko
	planiranje, projektiranje i zaštita okoliša, d. o. o.
	1 URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d. o. o.
	SJEDISTE/ADRESA:
	5 Rijeka (Grad Rijeka)
	Strossmayerova 3
	PRAVNI OBLIK:
	l društvo s ograničenom odgovornošču
	PREDMET POSTOVANJA:
11	- Ostale usluge u vezi s tiskanjem 22.25
	- Poslovanje nekretninama 1 70. - savjetovanje i poslovi u arhitektonskoj 1 16
	djelatnosti; izrada nacrta (projektiranje)
	objekata, nadzor nad gradnjom; izrada dokumenata prostornog uređenja i stručnih
	podloga za izdavanje lokacijskih dozvola
1	- inženjerstvo, upravljanje projektima i tehničke djelatnosti
11	- posredovanje u trgovini
2	- stručni poslovi zaštite okoliša
	OSNIVAČI/ČLANOVI DRUŠTVA:
	9 Tatjana Rakovac, OIB: 75795815307
	Rijeka, Set. I.G. Kovačića 18
	9 - clan društva
	9 Željka Mršić, OIB: 24785336889
તે વ	Rijeka, Kampanja 16 - clan društva
	OSOBE OVLAŠTENE ZA ZASTUPANJE:

	10 Tatjana Rakovac, OIB: 75795815307 Rijeka, Set. I.G. Kovačića 18
10 10	- direktor - zastupa pojedinačno i samostalno

	TEMELJNI KAPITAL:
	1 20.000,00 kuna

Stručno rješenje za nacrt prijedloga upu-a zone ugostiteljsko-turističke namjene (T3) - Kamp Soline

Upise u glavnu knjigu proveli su: Naziv suda RBU Tt Datum Trgovački sud u Rijeci 09.04.2010 12.11.2010 Trgovački sud u Rijeci 15.11.2010 Trgovački sud u Rijeci 01.03.2017 Trgovački sud u Rijeci 30.06.2009 elektronički upis 30.06.2010 elektronički upis 1 eu 28.06.2011 elektronicki upis en S 27.06.2012 elektronicki upis 1 28.06.2013 elektronicki upis en 1 27.06.2014 elektronicki upis en 1 29.06.2015 elektronicki upis eu 1 28.06.2016 elektronicki upis eu 1 30.06.2017 elektronički upis eu 1 27.06.2018 elektronički upis eu astena osoba SUDUCE	0008 Tt-10/678-5 0009 Tt-10/3055-2 0010 Tt-10/4590-2 0011 Tt-17/1266-5 eu	POVACKI SUD SOBEKT DEISA eu U Rijeci, 28. siječnja 2019		IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA 10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20 Tel: 01/ 3782 444 Fax: 01/ 3772 822

Uprava za prostorno uređenje, pravne poslove i programe Europske unije

Klasa: UP/1-350-02/17-07/44 Urbroj: 531-05-17-2 Zagreb, 19. rujna 2017.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, povodom zahljeva tvrtke URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o. iz Rijeke, Strossmayerova 3, zastupane po direktorici Tatjani Rakovac, dipling,arh, za izdavanje suglasnosti za obavljenje stručnih poslova prostornog uređenja, na temelju članka 9. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja I gradnje ("Narodne novine", br. 78/15.), donosi

RJESENJE

I. JURBANISTICKOM STUDIJU RIJEKA d.o.o. iz Rijeke, Strossmayerova 3, daje se suglasnost za obavljanje stručnih poslova izrade nacrta prijedloga svih prostornih planova i nacrta izvješća o stanju u prostoru svih razina te obavljanje poslova u vezi s pripremom i donošenjem svih prostornih planova i izvješća o stanju u prostoru svih razina iz članka 2. stavka 1. točke 1. Pravilnika o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja ("Narodne novine" br. 136/15.),

II. Pravna osoba iz točke 1. izreke ovog rješenja dužna je jednom godišnje u mjesecu u. kojem je izdana suglasnost dostaviti Ministarstvu dokumentaciju kojom se dokazuje da nisu prestali postojati uvjeti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja.

III. Suglasnost iz točke | izreke ovoga nješenja ukinuti će se rješenjem ako pravna osoba prestane ispunjavati uvjete propisane za izdavanje suglasnosti, uvjete koji moraju biti ispunjeni prilikom izrade prostornih planova ili ako stručne poslove prostornog uređenja obavlja protivno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, propisima donesenim na temelju tog Zakona ili protivno propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja.

Obrazloženje

URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o. iz Rijeke, Strossmayerova 3, podnio je ovom Ministarstvu zahljev za izdavanje suglasnosti za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja,

Podnositelj zahtjeva je uz zahtjev priložio sve dokaze propisane odredbom članka 4. Pravlinika o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja:

RIJEKA d.o.o. iz Rijeke, registriran za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja te

campinarack coline

Klasa: UP/1-350-02/17-07/44

dokaze da ima zaposlene ovlaštene arhitekte urbaniste :

Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh, oviaštena arhitektica urbanistica, br.ovl. A-U 468,

1 Mara Kučan Smešny, dipl.ing.arh., ovlaštena arhitektica urbanistica, br.ovi. A-U 514. Za svaku od navedenih ovlaštenih arhitektica urbanistica priloženo je :
a) rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista i
b) izvornik potvrde o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne starije od 30 dana.

Uvidom u navedenu dokumentaciju utvrđeno je da podnositelj zahljeva ispunjava sve uvjete za izdavanje zatražene suglasnosti.

Slijedom izloženog, a sukladno odredbi članka 96. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 47/09.), riješeno je kao u točki i. izreke ovog rješenja.

Sukladno odredbi članka 10. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, riješeno je kao u točki II. izreke ovoga rješenja.

Sukladno odredbi članka 10. stavak 1. istog Zakona, riješeno je kao u točki III. izreke ovog rješenja.

Upravna pristojba u iznosu od 35,00 kn po Tar.br. 1. 1. 2. Tarife upravnih pristojbi Uredbe o tarifi upravnih pristojbi ("Narodne novine", broj 8/17) uplačena je na račun državnog proračuna.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Ovo je rješenje izvršno u upravnom postupku i protiv njega se ne može izjaviti žalba, all se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Rijeci. Upravni spor pokrece se tužbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave ovog nješenja. Tužba se navedenom Upravnom sudu predaje neposredno u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, ili se šalje poštom, odnosno dostavlja elektronički.

POMOCNIK MINISTRA mr,sc. Danijel Žamboki

Dostaviti:

1 / URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o., 51 000 Rijeka, Strossmayerova 3 n/p Tatjana Rakovac, direktorica
1. Evidencija suglasnosti, ovdje
1. Spis, ovdje

urbanistički studio rijeka d.o.o.

prostorno i urbanističko planitanje, projektiranje i zadtila okoliša rieka, storssmayerova 3/2 lel 051 374 007 leiffax 327 232 e-meil urb-sludio-n@n14com lif

Na temelju članka 82. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19), pravna osoba:

URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o.

prostorno i urbanističko planiranje, projektiranje i zaštita okoliša 51000 Rijeka, Strossmayerova3/II,

koja izrađuje stručno rješenje dokumenta prostornog uređenja za:

NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE KAMP SOLINE (T3) BROJ ELABORATA: 12-2/37 DATUM IZRADE: 2019. godina

imenuje kao odgovornog voditelja izrade stručnog rješenja dokumenta prostornog uređenja:

TATJANU RAKOVAC, dipl.ing.arh.

Ovlaštena arhitektica urbanistica BROJ OVLAŠTENJA: 468

lmenovana je stekla strukovni naziv "OVLASTENA ARHITEKTICA URBANISTICA" sukladno rješenju Klasa: UP/1-034-02/16-02/511, Ur.broj. 505-04-16-09 od 25, travnja 2016., izdanom od strane Hrvatske komore arhitekata.

Odgovorni voditelj je odgovoran za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja, kao i da su propisane dijelove, odnosno sadržaj tog dokumenta izradili stručnjaci odgovarajućih struka. Odgovorni voditelj mora za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostomog uređenja potvrdili svojim potpisom da je taj dio prijedloga izrađen u skladu sa Zakonom o prostomom uređenju. ("Narodne novine" broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19) i propisima donesenim na temelju tog Zakona.

Rijeka, studeni, 2019.

Za Urbanistički studio Rijeka d.o.o. direktor:

Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh

Ola 2340 1758089 MB 1327258 * Društvo upisano kod Trgovačkog suda u Rijec pod brojem Tr-97/2613-2 * Clan Uprave društva: Tahana Rakovac * Temeljni kaplial 20,000,00 Kn uplaćen u ojelosli *

camping sack coline

REPUBLIKA HRVATSKA HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA

Klasa: UP/I-034-02/16-02/511 Urbroj: 505-04-16-09 Zagreb, 25. travnja 2016.

Hrvatska komora arhitekata odlučujući o zahtjevu, TATJANE RAKOVAC, dipl.ing.arh., OIB: 75795815307 iz RIJEKE, SETALISTE I. G. KOVAČIČA 18 u predmetu upisa u Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista na temelju članka 26. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine broj 78/15), i članka 37. Statuta Hrvatske komore arhitekata (Narodne novine broj 140/15), po zahtjevu stranke donosi

RJESENJE

1, U Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista upisuje se TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh., iz RIJEKE, ŠETALIŠTE I. G. KOVAČIČA 18, pod rednim brojem 468, s danom upisa 25.04.2016. godine.
1. Upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista, TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh., stječe pravo na uporabu strukovnog naziva ovlaštena arhitektica urbanistica i pravo na obavljanje stručnih poslova temeljem članka 47. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 48. Statuta Hrvatske komore arhitekata, te pravo na pečat i iskaznicu ovlaštene arhitektice urbanistice.
1. Upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista, TATJANI RAKOVAC, dipl.ing.arh. Komora izdaje pečat i iskaznicu ovlaštene arhitektice urbanistice.
1. Upisnina u iznosu od 1.000,00 kn uplacena je na račun Hrvatske komore arhitekata.
1. Zalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

Obrazloženje

TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh, iz RIJEKE, SETALISTE I. G. KOVAČICA 18 podnijela je ovom javnopravnom tijelu zahtjev za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista Hrvatske komore arhitekata dana 25.04.2016. godine.

Hrvatska komora arhitekata provela je postupak razmatranja dostavljenog potpunog zahtjeva imenovane sukladno članku 64. st. 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i čl. 4. Pravilinka o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore arhitekata te je utvrđeno da je TATJANA RAKOVAC:

upisana u Imenik ovlaštenih arhitekata stručni smjer ovlaštena arhitektica temeljem rješenja Klasa: UP/l-350-07/91-01/454, Urbroj:314-01-99-1, od 19.07.1999. godine,
da je položila stručni ispit dana 14.10.1982. godine,
da je završila odgovarajući studij i stekao akademski naziv diplomirani inženjer arhitekture.
da je stekla odgovarajuće stručno iskustvo,
da ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske,
da je uplatila upisninu sukladno Odluci o visini upisnine i članarine Hrvatske komore arhitekata.

TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh. je prema odredbama Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu bila upisana u Imenik ovlaštenih arhitekata stručni smjer ovlaštena arhitektica i po toj osnovi obavljala poslove ovlaštene arhitektice.

Prema odredbi čl. 64. st. 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju imenovana je temeljem stečenih prava upisana u Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista.

Temeljem ovako utvrđenog činjeničnog stanja ispunjeni su uvjeti propisani u čl. 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i članku 6. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore arhitekata.

TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh. upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista Hrvatske komore arhitekata od dana 25.04.2016. godine stječe pravo na uporabu strukovnog naziva ovlaštena arhitektica urbanistica, pravo na pečat i iskaznicu, te sva prava i obveze sukladno Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Statutu Hrvatske komore arhitekata.

Slijedom ovako utvrđenog činjeničnog stanja zahtjevu je valjalo udovoljiti, te primjenom odredbi Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i Statuta Hrvatske komore arhitekata i gradnje riješiti kao u izreci.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, u roku od 15 dana od dostave ovog rješenja.

Upravna pristojba po tarifnom broju 1. i 2. Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (NN br. 8/96, 77/96, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13, 80/13, 40/14, 69/14, 87/14 i 94/14 ) naplaćena je i poništena na podnesku.

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Zeljka Jurković, dipling.arh.

Dostaviti: 1. TATJANA RAKOVAC, RIJEKA, SETALISTE I. G. KOVAČIČA 2. U Zbirku isprava Komore

camping sack coline

A.TEKSTUALNI DIO

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Elaborat "Stručno rješenje za nacrt prijedloga urbanističkog plana uređenja zone ugostiteljsko - turističke namjene Kamp Soline (T3)" se sastoji od:

A. TEKSTUALNOG DIJELA PLANA

B. GRAFIČKOG DIJELA PLANA i
C. PRILOGA PLANA.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 2.

(1) Površine za razvoj i uređenje unutar obuhvata Plana planirane su kao:
- ugostiteljsko-turistička namjena kamp (T3),
- sportsko rekreacijska namjena uređena plaža (R3),
- privezište u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR),
- obalni put i
- površine infrastrukturnih sustava trafostanica (TS).

(2) Određivanje i razgraničavanje površina javnih i drugih namjena se provodi sukladno kartografskom prikazu br.1 Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

1.1. Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)

Članak 3.

(1) U okviru zone ugostiteljsko-turističke namjene kamp (T3) s najmanje 4* (zvjezdice) se planiraju;
- površine za kampiranje kamp mjesta i kamp parcele, pristupni putovi do površina za kampiranje, zelene površine između površina za kampiranje i prema osnovnoj prometnici, blokovi s hladnjacima, prostor za pripremanje jela i vanjski roštilj, dječje igralište, prostor za odlaganje otpada i sl.,
- površine za izgradnju pratećih građevina kampa uključuju površine građevina: recepcija, zona čekanja pred glavnim ulazom u kamp uz prometnicu, centar kampa (trgovina, ugostiteljski sadržaj, trg, usluge, prostorije za boravak, prateći sadržaji sporta), rekreacijski i zabavni centar (ugostiteljski sadržaj, zabavni sadržaji), servisno uslužni centar (usluge, servis kampa, odlagalište i čuvanje plovila i trailera), sanitarni čvor sa servisnim sadržajem, pojedinačni centralni sadržaji kampa, sanitarni čvorovi i drugo te prometne, pješačke i zelene površine,
- površine sportsko rekreacijskih sadržaja koje uključuju slijedeće sportske i rekreacijske sadržaje kampa: sportsko-rekreacijski centar (sportska i rekreacijska igrališta i prateća građevina), rekreacijske površine, dječja igrališta, otvoreni bazeni s pratećom građevinom i drugo,
- prometne površine koje uključuju kolnopješačke prometnice koje su osnovni pristupi do zona kampiranja i zona pratećih sadržaja, pješačke putove koji povezuju zone kampiranja s ostalim sadržajima kampa, te parkiralište,
- površine infrastrukturnih objekata i uređaja potrebnih u kampu
- zelene površine uključujući zaštitne zelene površine, park i zelenilo unutar drugih površina, u najvećem se dijelu čuvaju s postojećim terenom i vegetacijom, te dopunjuju novom sadnjom pretežno autohtonih vrsta.
(2) Najmanje 40 % površine kampa (T3) se planira za uređenje kao prirodno zelenilo i parkovni nasadi.

1.2. Sportsko-rekreacijska namjena - uređena plaža (R3)

Članak 4.

(1) Uređena plaža se namjenjuje uređenju sunčališta i rekreacijskih sadržaja te zelenih površina. Uređena plaža ima kopneni i morski dio.

(2) Uređena plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i morske strane, svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno uređena, neposredno povezana s morem, označena i zaštićena s morske strane.

(3) Planirano uređenje plaže uključuje zahvate koji se poduzimaju u cilju planiranog korištenja, održavanja, zaštite i opremanja plaže. U okviru uređene plaže se planira nasipavanje šljunčanog žala, rekonstrukcija i/ili izgradnja i uređenje sunčališta, obale i ulaza u more, rekreacijskih sadržaja te hortikulturno uređenje i uređenje pješačkih i drugih nužnih prometnih površina i opremanje komunalnom infrastrukturom i opremom (sanitarije, tuševi, kabine za presvlačenje, osmatračnica za nadzor plaže, ležaljke, klupe, stolovi, koševi za otpatke, informativne ploče, naprave za igru i rekreaciju i sl.) i sl. Planira se daljnje nasipavanje plaže i izvedba "pera" - mulića koji će zadržati nasipani šljunak.

(4) Morski dio uređene plaže - obalno more za kupanje i rekreaciju se planira na površini obalnog mora i namjenjuje za kupanje i različite vidove rekreacije na moru.

(5) Zbog osiguranja dodatnih sunčališnih površina i sadržaja za rekreaciju i igru u moru planira se postavljanje naprava u funkciji kupanja i rekreacije, sa sidrenim sustavima (splavi - "catara", platformi, rekreacijskih naprava; trampolina, skakaonica i sl.), uređenje punkta za iznajmljivanje rekreacijskih plovila i sl.

(6) Na ovom dijelu mora nije dozvoljeno korištenje motornog pogona za plovila.

1.3. Privezište u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR)

Članak 5.

(1) Privezište se namjenjuje privezu plovila u funkciji kampa. Kapacitet privezišta je maksimalno 50 vezova.

(2) Privezište ima kopneni i morski dio. Ne planira se gradnja pratećih sadržaja u zgradama na kopnu.

1.4. Obalni put

Članak 6.

(1) Obalnim putem se planira pješački promet za pješačko povezivanje prostora duž obale i za povezivanje kampa s kontaktnom obalom i ostalim prostorima.

(2) Planira se postavljanje vanjske rasvjete i urbane opreme duž cijelog poteza unutar obuhvata plana.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava – trafostanica (TS)

Članak 7.

(1) Površine infrastrukturne namjene postojeće su ili se planiraju za izgradnju objekata i uređaja potrebnih u komunalnom opremanju prostora u obuhvatu plana.

(2) Površina infrastrukturne namjene oznake (TS) postojeća je i planirana trafostanica.

(3) Objekti i uređaji komunalne (sustav odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda, sustav vodoopskrbe, sustav elektroopskrbe, sustav plinoopskrbe) i elektroničke komunikacijske infrastrukture se mogu graditi i unutar drugih namjena u obuhvatu plana.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH DJELATNOSTI

Članak 8.

(1) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti se grade na površini planiranoj za uređenje kampa (T3) sukladno ovom Planu i smještaju prema uvjetima određenim točkom 2. ovih odredbi i prema kartografskom prikazu br. 4 Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000.

file:\tanja! e \2012\12 : ilirija biograd\38 - 2019 - kamp soline - cjelina\5. stručno rješenje kamp soline!SITUACIJAL.DWG
plot: date:17/12/19\ time:15:48\ plot style:aca

	GRANICA OBUHVATA
	UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA
T3	KAMP
PROMETNE POVRŠINE
PR	PRIVEZIŠTE U FUNKCIJI KAMPA
	OBALNI PUT
	POSTOJEĆA PROMETNICA (IZVAN OBUHVATA PLANA)
	KOLNO PJEŠAČKI PRILAZ (IZVAN OBUHVATA PLANA)
	SPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA
(R3)	UREĐENA PLAŽA
INFRASTRUKTURNA NAMJENA
ist	POSTOJEĆA I PLANIRANA TRAFOSTANICA

ZONA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) KAMP SOLINE

Zupanija:	ZADARSKA ŽUPANIJA
Općina/grad:	GRAD BIOGRAD NA MORU
Naručitelj:	ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Naziv prostornog plana:	STRUČNO RJEŠENJE
	ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE
Naziv kartografskog prikaza:	NAMJENA POVRŠINA
Broj kartografskog prikaza: 1.	Mjerilo kartografskog prikaza: 1:2000
Odluka predstavničkog tijela o izradi prostornog plana (službeno glasilo)	Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):
Javna rasprava (datum objave):	Javni uvid održan od: do:
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:	Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)
Broj suglasnosti klasa:	datum: godine
Pravna osoba / tijelo koje je izradilo plan:	URBANJŠTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o. PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA
Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan:	Odgovorna osoba:

	TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.
Odgovorni voditelj plana:
TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.
Stručni tim u izradi plana:	3 MARA KUČAN SMEŠNY, dipling arh
1. TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh. 2. MARTINA GUDAC CVELIC, dipling arh	4. ANA BRUSIĆ BATISTIĆ, mag.inž.arh. 5. MARINO URODA, dipling građ
Pečat predstavničkog tijela:	Predsjednik predstavničkog tijela:
lstovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:	Pečat nadležnog tijela:

(ime, prezime i potpis)

(2) Građevine se grade na način da površinom građevne čestice, veličinom građevine, smještajem u zoni i osiguranjem neometanog kolnog pristupa i priključaka na komunalnu infrastrukturu omogućuju racionalnu organizaciju i obavljanje planiranih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. na način da ne narušavaju uvjete boravka i rada u zoni.

(3) Najniža dozvoljena kategorija smještaja u sklopu planiranih građevina ugostiteljsko-turističke namjene je 4* (zvjezdice).

2.1. Uvjeti smještaja unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3)

oblik i veličina građevne čestice

Članak 9.

(1) Građevna čestica za građevinu ugostiteljsko turističke namjene - kampa formira se unutar površine T3. Može se formirati jedan kamp.

(2) Građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica koja se formira parcelacijskim postupcima cijepanja i spajanja.

(3) Do formiranja jedinstvene čestice, u okviru površine kampa može se formirati više čestica, osobito ako se radi o postojećim katastarskim česticama, koje se mogu zadržati, a parcelacijskim postupcima cijepanja i spajanja mogu se mijenjati granice čestica, ali isključivo unutar površine kampa.

(4) Najveća dopuštena površina građevne čestice odgovara ukupnoj površini planiranoj za ugostiteljsko-turističku namjenu. Najmanje dopuštene površine građevne čestice odgovaraju postojećim površinama čestica.

(5) Planira se fazna izgradnja i uređenje površina kampa, kako bi se dinamika investicija prilagodila financijskim kapacitetima ulagača. Moguće je formirati čestice površine dostatne za izvedbu pojedine faze.

(6) Oblik i veličina građevne čestice moraju biti dovoljni da osiguraju organiziranje svih potrebnih sadržaja: kamp parcela i kamp mjesta za planirani kapacitet, kolnog i pješačkog prilaza, pratećih sadržaja, građevine komunalne infrastrukture, zelenih površina, ograđivanje i drugo potrebno.

(7) Regulacijski pravac se određuje rubom prometne površine koja graniči s građevnom česticom.

namjena građevina

Članak 10.

(1) U sklopu osnovne ugostiteljsko-turističke namjene - kamp, planiraju se površine za kampiranje – smještajne jedinice - SJ, sanitarni čvorovi - SČ, centralni sadržaji – prateće građevine kampa C1 do C3 i CP1 do CP5, sportsko - rekreacijski sadržaji – R2-1 do R2-3, te interne prometnice. Razmještaj pojedinih cjelina unutar kampa prikazan je na kartografskom prikazu br. 4. Način i uvjeti gradnje. Razgraničenje navedenih površina prikazano je načelno, dok se mikrolociranje pojedinih sadržaja određuje projektom.

(2) U sklopu površine za kampiranje se planiraju smještajni sadržaji kampa: kamp mjesta i kamp parcele. U okviru površina za kampiranje planiraju se smještajne jedinice na koje se postavljaju "pokretne kućice" (mobilhome) i glamping kućice, te smještajne jedinice namijenjene kampiranju s vlastitom i drugom pokretnom opremom.

Članak 11.

(1) U sklopu površina za kampiranje SJ se planiraju prateće građevine, pristupni putovi do kamp mjesta, zelene površine između njih i prema osnovnoj internoj prometnici, vanjski roštilj, dječje igralište, prostor za odlaganje otpada i drugo potrebno.

(2) Prateći sadržaji uključuju blokove s hladnjacima, prostor za pripremanje jela i druge prateće i pomoćne sadržaje prema zahtjevima obavljanja ugostiteljsko-turističkih i drugih planiranih kompatibilnih djelatnosti, infrastrukturne, servisno-tehničke i druge sl. građevine i uređaje.

(3) Lokacije blokova s hladnjacima i broj boksova određuju se sukladno važećim propisima i kategoriji kampa.

(4) Lokacije prostora za odlaganje otpada i kapacitet spremnika određuju se sukladno važećim propisima i kategoriji kampa.

Članak 12.

(1) U sklopu površine sanitarnog čvora SČ se planiraju zajedničke prostorije za osobnu higijenu gostiju, pranje rublja i suđa, a osim sanitarnih prostora planiraju se i blokovi s hladnjacima, prostor za pripremanje jela, prostor za odlaganje otpada, pomoćni, servisno-tehnički prostori i sl. Veličina ovih površina određuje se između 150 i 400 m2, odnosno zadržava se postojeća površina.

(2) Unutar obuhvata Plana nalaze se postojeći sanitarni čvorovi čiji program zadovoljava potrebe kampa. Predviđena je rekonstrukcija i izgradnja određenog broja sanitarnih čvorova čime bi se dostigao potreban standard za planirani kapacitet.

(3) Pojedini sanitarni čvor sadrži muški blok, ženski blok i prostor za pranje, sa tipom i brojem sanitarnih jedinica sukladno važećim pravilima i kategoriji kampa.

(4) Obzirom na planirano djelomično opremanje pojedinih kamp jedinica priključcima na vodu i odvodnju, kao i autonomnost opremljenijih kamp-prikolica, "kampera", pokretnih kućica i glamping kućica, može se izvršiti korekcija programa umanjenjem broja sanitarnih jedinica.

Članak 13.

(1) Centralne građevine kampa su građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa sljedećim sadržajima:

(2) C 1 – centar kampa s recepcijom za prijem gostiju i kontrolom ulaza, trgovinama, ugostiteljskim sadržajima s terasom, manjim trgom, uslugama, zajedničkim prostorijama za boravak i sl. Parkiralište unutar ograde kampa (oko 20 mjesta) u funkciji je vozila u odlasku i za vozila gostiju kampa (koji se vraćaju u kamp kasno – ne dozvoljava se vožnja kroz kamp u noćnim satima).

(3) C 2 – rekreacijski i zabavni centar s ugostiteljskim sadržajima - restoran s terasom, sportskim, rekreacijskim i zabavnim sadržajima. Dozvoljen je smještaj manjih prostora za trgovinu, usluge, prateće sadržaje sporta.

(4) C 3 – servisno uslužni centar sa servisima za goste kampa (pranje automobila površine, pražnjenje kemijskih WC-a i sl.), servisnom službom kampa (skladište opreme, rezervnih dijelova, građevinskog materijala, radiona za popravak i održavanje i sl.), odlagalištem i čuvanjem plovila i treilera (plato - dijelom natkriven za parkiranje trailera u sezoni i odlaganje plovila izvan sezone), pomoćnim, servisno-tehničkim prostorima, prostorom za odvojeno odlaganje otpada i sl.,

(5) CP - pojedinačni centralni sadržaj kampa, na lokacijama postojećih i planiranih pratećih građevina kampa, namjenjuju se za tihe i čiste djelatnosti: ugostiteljske, trgovačke, uslužne i različite prateće sadržaje potrebne u kampu, sve prema propisanim uvjetima i važećim propisima.

(6) Površine za centralne sadržaje određuju se najmanje veličine 400 m2, ili prema postojećem stanju. Najveće dopuštene površine grafički su određene kartografskim prikazom br. 4. Način i uvjeti gradnje.

(7) U funkciji osnovne ugostiteljsko-turističke djelatnosti se u potkrovlju građevina smještenih u okviru površina centara kampa C1 i C3 planira mogućnost stana i/ili stambenog prostora za smještaj zaposlenika kapaciteta 30 ležajeva.

(8) Na smještaj za zaposlenike se ne odnosi kategorija propisana za turistički smještaj.

Članak 14.

(1) Unutar površina sporta i rekreacije planira se izgradnja i uređenje sportsko-rekreacijskih i pratećih sadržaja. Raspored i struktura pojedinih sportsko-rekreacijskih i pratećih objekata određen je načelno, a točno se određuje projektnom dokumentacijom.

(2) R2-1 – sportsko rekreacijski centar obuhvaća izgradnju i uređenje različitih sportskih igrališta kao što su tenis, košarkaško i odbojkaško igralište, koja se mogu izvesti s nasutom ili čvrstom podlogom, mogu se ograditi metalnom ili žičanom ogradom.

(3) R2-2 – sportsko rekreacijski vodeni centar obuhvaća izgradnju i uređenje sklopa bazena za plivanje i kupanje sa sunčalištima te ugostiteljskog objekta tipa snack bara ili slično s terasama. Uređene površine izvode se u pravilu čvrstom podlogom, odnosno popločenjem. Ne planira se ograđivanje.

(4) R2-3 – rekreacijske površine obuhvaćaju izgradnju i uređenje različitih rekreacijskih igrališta kao što su mini-golf, stolni tenis, dječje igralište i sl. manji sadržaji koji se pažljivo lociraju između postojećeg visokog zelenila koje se u cijelosti čuva. Sadržaji se maksimalno prilagođavaju postojećem nagibu terena, bez većih zahvata, ograđivanje se ne dozvoljava, a struktura igrališta može biti i drugačija.

(5) Najveće dopuštene površine na kojima se razvijaju sportsko-rekreacijski sadržaji su određene kartografskim prikazom br. 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000.

Članak 15.

(1) Glavni promet unutar kampa se odvija postojećim kolnopješačkim prometnicama koje se po potrebi rekonstruiraju s tehničkim preprekama za ograničavanje brzine.

(2) Osnovne prometnice u kampu su ujedno vatrogasni prilazi (trebaju zadovoljiti nagibe i širine propisane za vatrogasne prilaze).

(3) S kolno pješačkih prometnica osigurava se pristup centralnim i pratećim građevinama kampa.

(4) Na kolnopješačke prometnice su priključeni prilazi do kamp mjesta, koji su postojeći ili se izvode unutar smještajnih zona kampa.

(5) Pješački putovi u sklopu kampa se koriste za povezivanje smještajnih zona kampa na obalni put i na druge zone javnog korištenja te za međusobno povezivanje određenih zona kampa.

(6) Novi pješački i interventni putovi se projektiraju i izvode po potrebi.

Članak 16.

(1) Planira se režim javnog korištenja u obalnom pojasu, kako je označeno na kartografskom prikazu br. 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora", što uključuje sadržaje kampa i internu prometnicu koja se koristi kao javna pješačka komunikacija.

smještaj građevine

Članak 17.

(1) Građevine se smještaju unutar gradivog dijela građevne čestice. Udaljenost građevina od javne prometne površine, te od prometne površine u javnom korištenju iznosi najmanje polovicu visine građevine (V/2 ili h/2 ovisno o orijentaciji građevine).

(2) Udaljenost građevina od internih prometnica koje su interventni i evakuacijski putovi iznosi najmanje polovicu visine građevine (V/2 ili h/2 ovisno o orijentaciji građevine).

(3) U slučaju rekonstrukcije postojećih građevina i interpolacije novih građevina u izgrađenim dijelovima kampa moguće su i manje udaljenosti ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih tijela, uz uvjet da se pri rekonstrukciji ne može povećavati visinu.

(4) Izvan gradivog dijela građevne čestice se može graditi nadstrešnica nad ulazom, dubine do 1,5 m izvan gradivog dijela, pergole i konstrukcije kolektora sunčane energije na udaljenosti najmanje 3,0 m od interne prometnice ili granice čestice, potporni zidovi, prometne kolne i pješačke površine, parkirališta, infrastruktura i sl.

(5) Pojedine građevine i uređene površine kampa smještaju se u prostorne cjeline na površinama prema kriterijima određenim kartografskim prikazom 4. Način i uvjeti gradnje. Gradivi dijelovi pojedinih građevina unutar kampa određuju se sukladno načelima za pojedine građevine.

Članak 18.

(1) Gradivi dio - površine za uređenje kamp jedinica i pratećih sadržaja određuje se udaljenošću od internih kolnopješačkih prometnica koja iznosi najmanje 1,5 m a i udaljenošću od ostalih površina koja iznosi najmanje 1 m.

(2) Dozvoljeno je zadržati postojeći raspored kamp jedinica. Nove jedinice se u pravilu smještaju obostrano, okomito na pristupne putove, a između nizova jedinica se uređuje zeleni prostor okvirne širine 1,0 - 2,5 m.

(3) Prateće građevine: blokovi s hladnjacima, prostor za pripremanje jela, vanjski roštilj i dječje igralište su od interne sabirne prometnice udaljeni najmanje 2,0 m.

file:\tanja! e \2012\12 ilirija biograd\38 – 2019 – kamp soline – cjelina\5. stručno rješenje kamp soline!SITUACIJA2.DWG
plot: date:06/12/19\ time:10:52\ plot style:aca

KOLNOPJEŠAČKE I PJEŠAČKE POVRŠINE

1 2 2 2 2 2 1

— 100 ——

— 25 —————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

イ

GRANICA OBUHVATA	ZONA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3)
POJAS 100M OD OBALNE CRTE		KAMP SOLINE
POJAS 25M OD OBALNE CRTE	Županija:	ZADARSKA ŽUPANIJA
ČKE I PJEŠAČKE POVRŠINE	Općina/grad:	GRAD BIOGRAD NA MORU
KOLNI PRIKLJUČAK (I GLAVNI ULAZ U KAMP)	Naručitelj:	ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
POMOĆNI ULAZ U KAMP (PJEŠAČKI, INTERVENCIJA I SL.) OBALNI PJEŠAČKI PUT	Naziv prostornog plana: Naziv kartografskog prikaza:	STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE
INTERNA KOLNO PJEŠAČKA PROMETNICA KAMPA I PJEŠAČKI PUT JAVNOG KORIŠTENJA		PROMETNA INFRASTRUKTURA
	Broj kartografskog prikaza: 2.1.	Mjerilo kartografskog prikaza: 1:2000
POSTOJEĆA PROMETNICA (IZVAN OBUHVATA PLANA)	Odluka predstavničkog tijela o izradi prostornog plana (službeno glasilo)	Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):
KOLNO PJEŠAĆKI PRILAZ (IZVAN OBUHVATA PLANA)	Javna rasprava (datum objave):	Javni uvid održan od: do:
PRILAZ MOREM	Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:	Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
	Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)
	Broj suglasnosti klasa:	datum: _ . _ godine
	Pravna osoba / tijelo koje je izradilo plan:	URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o. PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA va 3/1 tel: 051 374-007, 327-232 fax :327-232 - e-mail: urb-studio-right t-com hr
	Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan:	Odgovorna osoba:
		TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.
	Odgovorni voditelj plana:
	TATJANA RAKOVAC, dipling arh
	Stručni tim u izradi plana: 1. TATJANA RAKOVAC, dipl ing arh 2. MARTINA GUDAC CVELIC, dipling arh.	3. MARA KUČAN SMEŠNY, dipling arh 4. ANA BRUŠIĆ BATIŠTIĆ, mag inž.arh
	Pečat predstavničkog tijela:	Predsjednik predstavničkog tijela:
	Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela:
	(ime, prezime i potpis)

(4) Prostor za odlaganje otpada i sl. su od kamp jedinice i prostora za kampiranje te od blokova s hladnjacima, prostora za pripremanje jela, vanjskog roštilja i dječjeg igrališta udaljeni najmanje 3,0 m.

Članak 19.

(1) Građevine sanitarnog čvora se rekonstruiraju ili grade kao slobodnostojeće ili kao sklop građevina.

Članak 20.

(1) Centralne građevine se rekonstruiraju ili grade kao slobodnostojeće ili kao sklop građevina.

Članak 21.

(1) Igrališta na površinama sporta i rekreacije smještaju se na udaljenosti od najmanje 2,0 m od granica površine.

veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Članak 22.

(1) Izgrađenost kampa u cjelini, odnosno građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene, ne može biti veća od 10%.

Članak 23.

(2) Planiran je ukupan broj do 1.200 kamp jedinica organiziranih u tri tipa smještaja: od toga najviše 40% ukupnog ostvarenog kapaciteta (oko 400 do 450) pokretnih kućica (mobilhome), najviše 40% ostvarenog kapaciteta (oko 12 do 20) glamping kućica, ali ukupno ne više od 50% ostvarenog kapaciteta za pokretne i glamping kućice zajedno. Preostale kamp jedinice, najmanje 50% kapaciteta, raspodjeljuju se na kamp mjesta i/ili kamp parcele za kampiranje s vlastitom opremom gosta i drugom opremom.

(3) Planira se minimalno 30% ostvarenog kapaciteta za kamp parcele.

(4) Planirana struktura je orijentacijska i može se fazno ostvarivati i korigirati sukladno važećim propisima i kategoriji kampa, ali unutar najvećeg dozvoljenog kapaciteta kampa.

(5) Proračunski broj osoba iznosi 3 gosta po smještajnoj jedinici, čime je određen maksimalni kapacitet kampa do 3.600 gostiju.

Članak 24.

(1) Pojedinačni prateći sadržaj unutar površina za kampiranje može biti najveće tlocrtne površine 50 m2, te najveće visine i ukupne visine 3m.

Članak 25.

(1) Najveći dopušteni broj etaža sanitarnog čvora iznosi 1 nadzemnu etažu.

(2) Najveća dopuštena visina građevine sanitarnog čvora iznosi 4,0 m a najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 6,5 m.

Članak 26.

(1) Najveći dopušteni broj etaža za centralne sadržaje iznosi dvije nadzemne etaže od kojih je druga potkrovlje, te jednu podzemnu - podrum.

(2) Najveća dopuštena visina za građevine centralnih sadržaja iznosi 5,0 m a najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 7,5 m.

(3) Broj jedinica centralnih sadržaja se ne uvjetuje.

(4) Kod postojećih građevina vrijednosti koje premašuju planirane mogu se zadržati, uz uvjet da se rekonstrukcijom te vrijednosti ne povećavaju.

Članak 27.

(1) Najveći dopušteni broj etaža za prateće sadržaje sporta i rekreacije iznosi 1 nadzemnu etažu.

(2) Najveća dopuštena visina građevine za prateće sadržaje sporta i rekreacije iznosi 4,0 m a najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 6,0 m.

(3) Na površinama R2-3 najveća tlocrtna površina pratećih građevina ograničava se na 60 m2, a ukupna visina na 5,0 m.

uvjeti za oblikovanje građevine

Članak 28.

(1) Oblikovanje ukupnog područja kampa treba biti ujednačeno i usklađeno. Osnovne i ostale građevine se oblikuju primjenjujući jednako vrijedna načela oblikovanja. Kod oblikovanja pojedinih građevina treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini kampa, te o odnosu kampa prema okruženju. Oblikovanje građevina može biti suvremeno kod kojeg nisu isključeni tradicijski elementi ili oblikovanje koje se jače oslanja na tradicijsku gradnju i autohtoni način građenja.

(2) Sve zahvate treba izvoditi kvalitetnim materijalima pri čemu treba voditi računa o blizini mora i utjecaju posolice, te izloženosti vjetru (koristiti postojane materijale te izbjegavati materijale podložne koroziji).

(3) Ako se izvodi kosi krov nagibom krovnih ploha može biti do 23°. Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore a dio krovnih ploha se može koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja.

(4) Planira se ugradnja solarnih kolektora.

Članak 29.

(1) Prostori za kampiranje u površini za smještaj kamp kućice, šatora i vozila, trebaju biti očišćeni od kamenja i korijenja te izravnani i uređeni približno u razini prilaznog puta, tako da je osigurano brzo otjecanje vode nakon kiše, a između nizova jedinica se uređuje zeleni prostor.

(2) Prostori za kampiranje trebaju biti zaštićeni od sunca. Zaštićenost od sunca se u pravilu osigurava visokim zelenilom, te laganim konstrukcijama s penjačicama.

(3) Svaka kamp jedinica treba biti označena brojem. Oznake trebaju biti jednoobrazne. Kamp jedinice se međusobno mogu odjeliti zelenilom (živicom).

Članak 30.

(1) Površine igrališta se oblikuju na način da prate nagib terena te da se razlike u visini oblikuju kao zidovi ili zeleni međuprostori.

uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 31.

(1) Smještajni dio kampa se ograđuje.

(2) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo i prirodni teren treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje površina, a pri novoj sadnji se koriste autohtone biljne vrste.

(3) Dio površine prema internim prometnicama, gdje to nije onemogućeno funkcionalnom organizacijom, treba biti hortikulturno uređen autohtonim i parkovnim vrstama.

Članak 32.

(1) Unutar kampa uređuje se mreža internih prometnih površina. Na svim prometnim površinama se slojevi poda izvode na uređenu, poravnanu i uvaljanu podlogu na kojoj treba postići potreban modul zbijenosti.

(2) Podna ploha staza i trgova definirana se u jednom nivou, s poprečnim padom od 1,0 – 3,0 % u pravilu prema zelenilu. Uzdužni nagibi rampi se kreću do 7,5 %.

(3) Glavni promet unutar kampa se odvija postojećim kolnopješačkim prometnicama koje se po potrebi rekonstruiraju s tehničkim preprekama za ograničavanje brzine.

(4) Kolnopješačke prometnice se planiraju širine 3,0 – 6,0 m.

(5) Niveleta prometnica u pravilu prati teren, osnovne nivelacijske kote se, kod izgradnje ili rekonstrukcije prometnica ili komunalne infrastrukture, usklađuju s visinom i trasom kolektora kanalizacije.

(6) Osnovne prometnice u kampu su ujedno i vatrogasni prilazi (trebaju zadovoljiti nagibe i širine propisane za vatrogasne prilaze).

(7) S kolno pješačkih prometnica osigurava se pristup centralnim i pratećim građevinama kampa.

(8) Na kolnopješačke prometnice su priključeni prilazi do kamp mjesta, koji su postojeći ili se izvode unutar smještajnih zona kampa, prateći teren i obilazeći visoko zelenilo, sa završnom obradom uvaljanim tucaničkim zastorom ili samo zaravnati na terenu, uz mogućnost izvedbe završne obrade betonom i uz kombinaciju s prirodnim materijalom (kamen, opeka, oblutak i dr.).

(9) Odvodnja oborinskih voda s kolnika kolnopješačkih prometnica se rješava poprečnim i uzdužnim nagibima. Oborinska voda se ispušta u slivnike ili se odvodi rigolima/kanalima i kontrolirano ispušta u upojne ili retencijske građevine i po potrebi pročišćava separatorom masti i ulja.

Članak 33.

(1) Pješački putovi u sklopu kampa se koriste za povezivanje smještajnih zona kampa na obalni put i na druge zone javnog korištenja te za međusobno povezivanje određenih zona kampa.

(2) Novi pješački putovi se projektiraju po potrebi, te mogu biti širine 2,0 m i više, najmanje 1,2 m. Kad je njihovom trasom planiran kolnopješački prilaz planiraju se širine 2,5 m i više, a za požarni put se planiraju širine 3,0 m i više, ovisno o načinu korištenja i namjeni.

(3) Pješačke putove i površine se planira opremiti, ekološkom javnom rasvjetom i urbanom opremom.

(4) Pješačke površine se uređuju odgovarajućom obradom partera u osnovi uporabom makadama, kamena, oblutaka, betona te drugog primjerenog materijala te postavom unificirane i kvalitetno oblikovane urbane i likovne opreme.

(5) Pješački putovi i staze se uređuju u sklopu svih površina kampa te u sklopu površina zaštitnog zelenila, primarno koristeći postojeće putove.

Članak 34.

(1) Za potrebe gostiju i zaposlenika se parkiranje osobnih i gospodarskih vozila planira u okviru površine kampa.

(2) Uz prometnicu pri glavnom ulazu, prije recepcije se planira parkiralište P1 za organizaciju zone čekanja za goste u dolasku.

(3) Parkiranje vozila gostiju se na površinama za kampiranje u pravilu planira individualno u okviru smještajne jedinice. Iznimno, planira se mogućnost organiziranja zajedničkog parkirališta za više kamp mjesta, kad je moguće, smještenog obodno uz prometnice.

(4) U sklopu površina centralnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja se planira parkiranje za potrebe zaposlenog osoblja, za dostavu i sl. potrebe.

(5) Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0 x 2,5 m. U sklopu parkirališta se u skladu s propisima osigurava potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili prilazu kontaktnom sadržaju.

(6) Minimalna veličina parkirališta se određuje prema normativu 35 m2 površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse.

Članak 35.

(1) Pristupni putovi unutar površina za kampiranje su u pravilu jednosmjerni širine 3,0 - 3,5 m, a širina uređenog kolnika iznosi najmanje 2,5 m.

(2) Na osnovnim smještajnim jedinicama zabranjeno je postavljanje ograda, trajnih popločenja tla i slično.

(3) Prateći sadržaji: blokovi s hladnjacima, prostor za pripremanje jela, vanjski roštilj i dječje igralište se od sabirne prometnice odvajaju živicom ili sl.

(4) Prostor za odlaganje otpada i sl. je od kamp jedinice i prostora za kampiranje te od blokova s hladnjacima, prostora za pripremanje jela, vanjskog roštilja i dječjeg igrališta odvojeni zidom, zelenilom ili na drugi način.

(5) Neizgrađene površine se uređuju u jednoj ili više razina, maksimalno prilagođene postojećem terenu. Ovisno o konfiguraciji terena na lokaciji, nivelacijske kote uređenih površina se određuju prema koti priključka na internu prometnu površinu i prema postojećem terenu.

Članak 36.

(1) Pri nivelaciji terena najveća visina potpornih zidova, odnosno usjeka i nasipa iznosi do 1,5 m u jednoj razini. Nužni zahvati nivelacije s većom visinskom razlikom će se prevladati izvedbom terasaste konstrukcije i sadnjom zelenila na terasama. Najmanja širina terase iznosi 1,5 m, gdje za sadnju zelenila treba osigurati najmanje 1 m širine i najmanje 1 m dubine zemlje.

(2) Potporni zidovi se na vidljivoj strani izvode kamenim klesancima ili strukturiranim betonom.

Članak 37.

(1) Oblikovanjem terena se ne smiju narušiti uvjeti korištenja susjednih i javnih površina.

(2) Pješački površine i terase u okolišu se izvode makadamskim zastorom, zatravljenim betonskim ili kamenim elementima (pravilnim ili nepravilnim), i na drugi ujednačeni način.

Članak 38.

(1) Unutar kampa pojedini sadržaji se u pravilu ne ograđuju, a iznimno se postavljaju zidovi sa završnom obradom od kamena ili živice, sve u visini do 1,0 m. Ukoliko sadržaj građevine zahtjeva posebne uvjete zaštite dozvoljava se ograda visine koja će ih zadovoljiti (oko 2,2m).

(2) Igrališta se mogu izvesti s nasutom ili čvrstom podlogom, te kao travnate površine. Mogu se ograditi metalnom ili žičanom ogradom. U obalnom pojasu se uređuju u razini terena (+/- 60 cm).

način i uvjeti priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 39.

(1) Građevna čestica obvezno se priključuje na prometnu površinu, vodoopskrbu, odvodnju i elektroopskrbu. Građevna čestica može se priključiti na telekomunikacijsku i plinoopskrbnu mrežu.

(2) Prometnim priključkom ostvaruje se povezivanje na mrežu javnih prometnica neposredno ili preko prometne površine u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti.

(3) Jedna građevna čestica može imati više priključaka.

(4) Kotu priključka je potrebno prilagoditi niveleti prilazne prometnice i koti postojećeg terena. Priključak se mora odrediti tako da na prometnici ne bude ugroženo odvijanje prometa.

(5) Priključci na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4. Način i uvjeti gradnje, načelno su određeni za prostornu cjelinu kampa, prema visinskim elementima prometnica i mogu se odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji u pravilu duž regulacijskog pravca, ali i duž drugih granica građevne čestice (najčešće priključak za odvodnju otpadnih voda).

Članak 40.

(1) Ako kanalska mreža nije izvedena uvjetuje se zbrinjavanje otpadnih voda putem uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša i prema posebnim uvjetima, u kom slučaju se za građevinu veličine do 10 ES planira mogućnost priključenja na propisanu septičku taložnicu.

(2) Čiste i pročišćene oborinske vode se upuštaju u prirodni recipijent.

(3) Kod izgradnje bazena je u sklopu tehničke dokumentacije potrebno riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera. Bazen je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnog bunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih građevina.

Članak 41.

(1) Kapacitet priključaka dimenzionira se prema sljedećim parametrima:

file:\tanja! e \2012\12-12 ilirjia biograd\38 - 2019 - kamp soline - cjelina\5. stručno rješenje kamp soline!SITUACIJA2.DWG
plot: date:06/12/19\ time:10:52\ plot style:

ZONA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) KAMP SOLINE

Županija:	ZADARSKA ŽUPANIJA
Općina/grad:	GRAD BIOGRAD NA MORU
Naručitelj:	ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Naziv prostornog plana:	STRUČNO RJEŠENJE
	ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
	ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIĈKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE
Naziv kartografskog prikaza:
Broj kartografskog prikaza:	KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Mjerilo kartografskog prikaza:
22	1:2000
Odluka predstavničkog tijela o izradi prostornog plana (službeno glasilo)	Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):

Javna rasprava (datum objave):	Javni uvid održan od:
	do.
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:	Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13, 65/19)
Broj suglasnosti klasa:	datum: godine
Pravna osoba / tijelo koje je izradilo plan:	URBANISTICKI STUDIO RIJEKA d.o.o. PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA va 301 - tel: 051 374-007. 327-232 - fax: :327-232
Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan:	Odgovorna osoba:


	TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.
Odgovorni voditelj plana:

TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.
Stručni tim u izradi plana:	3. MARA KUCAN SMESNY, dipl ing arh.
1. TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh. 2 MARTINA GUDAC CVELIC, dipling arh.	4. ANA BRUSIC BATIŠTIĆ, mag inž arh. 5 MARINO URODA, dipling građ
Pečat predstavničkog tijela:	Predsjednik predstavničkog tijela:


Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:	Pečat nadležnog tijela:

(ime, prezime i potpis)

vodoopskrba	- minimalna količina vode po jednom kamperu iznosi 120 l/dan, - stalni priključak na vodovod i kanalizaciju planira se za sve mobilhomove, a najmanje za 20% svih kamp parcela,
odvodnja	- stalni priključak na vodovod planira se isključivo uz stalni priključak na kanalizaciju, - spremnici za pražnjenje prenosivih kemijskih zahoda (uređaji za pražnjenje ugrađenih kem. zahoda) se planiraju u sklopu servisa.
elektroopskrba	- priključak na elektroopskrbu treba osigurati za 55% smještajnih jedinica, odnosno za sve kamp parcele,
vanjska rasvjeta	- obvezna na ulazu u kamp, duž glavnih prometnica i na pristupima sanitarnim čvorovima, - planira se na parkiralištima i oko pratećih građevina.

(2) Interni vodovi infrastrukture se polažu podzemno u pravilu u zajedničke kanale. Nadzemni dijelovi se lociraju diskretno u zelenilu izvan koridora internih prometnica.

(3) Sva mjesta za kampiranje s priključkom na vodoopskrbu trebaju imati priključak na odvodnju, a najmanji broj zajedničkih izljevnih mjesta priključenih na mrežu odvodnje potrebno je planirati sukladno važećim propisima i kategoriji kampa.

uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Članak 42.

(1) Projektom je potrebno omogućiti pristupačnost prostora i funkcija osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti najmanje u mjeri i na način određen važećim propisima. Najmanje se za pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti osiguravaju pristupačni: ulazni prostor, komunikacije, WC, kupaonica ili tuš kabina, kuhinja i oglasni pano.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI – SPORT I REKREACIJA

3.1. Uređena plaža (R3)

oblik i veličina građevne čestice

Članak 43.

(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice je u okviru planirane površine uređene plaže (R3) određena kartografskim prikazom br. 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000 ili je postojeća.

(2) Najveća dopuštena površina građevne čestice se određuje u okviru granične linije korekcije obale, tj. maksimalnog nasipavanja mora određene kartografskim prikazom br.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000.

namjena građevina

Članak 44.

(1) U okviru površine uređene plaže (R3) se planiraju sunčališta, rekreacijski i dječji sadržaji, pristupi u more, dio plaže za osobe s posebnim potrebama i sl. te opremanje tuševima, ležaljkama, suncobranima i drugom potrebnom opremom. Unutar zone ne planira se gradnja pratećih građevina.

(2) Za dodatne površine sunčališta i rekreacijskih sadržaja se planiraju zahvati proširenja obale na obalno more za kupanje i rekreaciju do granice određene grafičkim prikazom br. br.3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000.

smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 45.

(1) Građevine se smještaju u okviru površine određene kartografskim prikazom br. 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000.

veličina i građevinska (bruto) površina građevine

Članak 46.

(1) Najveća dozvoljena pojedina površina kupališta odgovara površini namijenjenoj uređenju plaže, određenoj u kartografskim prikazima Plana.

(2) Na kartografskim prikazima plana prikazana je načelna površina kopnenog dijela plaže. Nasipavanje se planira isključivo unutar granične linije korekcije obale prikazane na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

uvjeti oblikovanja građevine

Članak 47.

(1) Uređena plaža se uređuje prema jedinstvenom idejnom projektu uređenja.

(2) Planira se uređenje sunčališnih površina u okviru kojih će se pored sunčališta urediti platoi s tuševima, manji rekreacijski i dječji sadržaji i pristupi u more.

uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 48.

(1) Dodatno formiranje plaže se planira nasipavanjem i izvedbom mulića - "pera" okomitih na obalu, koji će spriječiti odnošenje nasipanog šljunka.

(2) Parter se završno jednoobrazno uređuje a sve se površine izvode s poprečnim nagibom prema moru ili prema zelenilu a koji se kreće od najmanje 1% do 3 %. Razlike u visini susjednih platoa mogu biti od 0,3 m do 0,5 m.

(3) Rubni prostor uređenog kupališta se pažljivo hortikulturno uređuje autohtonim biljnim vrstama, halofitima, sukulentama, trajnicama, penjačicama i stablašicama.

(4) U sklopu građevne čestice se ne planira parkiranje.

priključivanje na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Članak 49.

(1) Uređena plaža se priključuje na pješački obalni put i na mrežu komunalne infrastrukture; vodoopskrbu i elektroopskrbu.

uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Članak 50.

(1) Projektom je potrebno omogućiti pristupačnost prostora i funkcija osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti najmanje u mjeri i na način određen važećim propisima.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 51.

Na području u obuhvatu plana se ne planira gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 52.

(1) Gradnju prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukture, instalacija, objekata i uređaja, treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim u ovom planu, kartografskim prikazima br. 2.1. "Prometna infrastruktura", 2.2. "Komunalna infrastruktura", te s uvjetima nadležnih tijela.

(2) Planom su osigurane površine i predviđeni osnovni pravci infrastrukturnih sustava i to za:
- prometne površine;
- elektroničke komunikacije;
- vodoopskrbu;
- odvodnju;
- elektroopskrbu te plinoopskrbu.

(3) Preporuča se vodove infrastrukturnih mreža gdje god je moguće voditi prometnim površinama. Preporuča se da projekt prometnica unutar zone zahvata sadrži i projekte izgradnje komunalne infrastrukture i elektroničke komunikacijske mreže.

(4) Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima. U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom. U pravilu se kod križanja s mrežom kanalizacije cjevovodi vodoopskrbe izvode iznad kolektora.

(5) U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i uređaja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukture, dopuštena su određena odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja prometnih površina i građevnih čestica ugostiteljsko-turističke namjene.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 53.

(1) Prometno rješenje na području obuhvata Plana obuhvaća prometnu mrežu koja se planira za kolnopješački i pješački promet te privezište u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene.

(2) Prometne građevine, situacijski elementi trasa i ostali tehnički elementi prometne mreže se određuju prema kartografskom prikazu br. 2.1. "Prometna infrastruktura".

(3) Javna cesta na koju se obuhvaćeno područje priključuje nije u obuhvatu plana.

(4) Kopneni prometni sustav obuhvaćenog područja čine prometni priključci na javnu prometnu mrežu naselja i obalni pješački put. Unutar kampa postojeće i planirane kolnopješačke i pješačke površine te parkirališta čine internu prometnu mrežu.

(5) Prometno rješenje je određeno na način da se u najvećoj mogućoj mjeri valorizira postojeće stanje, te osigura usklađeno vođenje pješačkog i kolnog prometa te da pješački promet ima prednost u odnosu na kolni. Za osnovne prometne površine je određena planska površina te koridor unutar kojeg se planira izgradnja iste prometne površine.

(6) Planom su unutar obuhvaćenog područja osigurane površine i predviđeni osnovni pravci prometnog sustava, razvrstani prema važnosti, odnosno prema funkciji koju imaju unutar obuhvaćenog područja, a čine ih:

priključci na javnu prometnu mrežu,
obalni put,
privezište u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR).

5.1.1. Kolnopješački promet

Članak 54.

(1) Kamp se priključuje na postojeće ceste koje prolaze obodno oko kampa, na mjestu postojećeg glavnog ulaza u kamp, te na osam pomoćnih ulaza u kamp. Privezište i uređena plaža priključuju se na obalni put.

(2) Priključak na cestu treba biti u skladu sa Zakonom o javnim cestama i Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu.

5.1.2. Pješački promet

Članak 55.

(1) Za pješačko povezivanje planirano je korištenje obalnog puta između prostora uređene plaže i kampa.

(2) Obalni put se planira kontinuirano u jednoj razini. Uređuje se minimalne širine 2,0 m, obradom partera u osnovi uporabom kamena, oblutaka, betona te drugog primjerenog materijala te postavom unificirane i kvalitetno oblikovane urbane opreme i ekološke javne rasvjete.

(3) Pješački put javnog korištenja planira se u sklopu interne prometnice kampa, kako je označeno na kartografskom prikazu br. 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora".

5.1.3. Uvjeti gradnje privezišta u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR)

Članak 56.

(1) Za pomorsko povezivanje, odnosno rekreativnu i sportsku plovidbu planira se privezište u funkciji kampa. Uvjeti gradnje se određuju ovim planom, te projektnom dokumentacijom usklađuju s podacima dobivenim elaboratima vjetrovalne klime.

oblik i veličina građevne čestice

Članak 57.

(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice se ne određuje, a najveća dopuštena površina građevne čestice je u okviru planirane površine privezišta (PR) određene kartografskim prikazom br. 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

namjena građevina

Članak 58.

(1) U okviru površine privezišta (P) se planira privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko turističke namjene gdje broj jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica, ali ne više od 50 vezova.

(2) Planira se izgradnja objekata za privez i/ili sidrenje manjih plovila; izgradnja obale, objekata za privez i zaštitu akvatorija koji se planiraju kao čvrsti ili plutajući (pontoni) i / ili naprave za sidrenje. Na obali i na objektima za privez je potrebno osigurati prostor za potrebnu i propisanu opremu i uređaje za privez, signalizaciju, označavanje, sigurnost obavljanja djelatnosti i zaštitu od požara i drugo.

veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Članak 59.

(1) Minimalna širina manipulativnog prostora za prilaz plovilima duž obale i minimalna širina gata i iznosi 2,0 m.

smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 60.

(1) Građevina se smješta u okviru površine građevne čestice.

(2) Nivelacijska kota obale i građevina za privez se treba kretati od 1,0 m n.m. do 1,5 m n.m., iznimno kad je to uvjetovano postojećom izgradnjom ili kotom obale, nivelacijska kota može biti drugačija.

uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 61.

(1) Planira se izvedba lukobrana i gata. Pri gradnji koriste se kvalitetne tehnike za izvedbu lučke podgradnje, kao što je izvedba nasipa, kamenometa i betonske konstrukcije. Završne obloge i vidljive plohe izvode se od betona. Privezna mjesta opremaju se inox stupićima.

način i uvjeti priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 62.

(1) Planira se priključenje na pješački obalni put i mogućnost priključenja na mrežu komunalne infrastrukture: vodoopskrbu i elektroopskrbu.

file:\tanja! e \2012\12\12\12\10\10\10\10\10 \u0920\u0900 \u0910 \u0920 \u0910 \u0910 \u0910 \u0920 \u0910 \u0910 \u0910 \u0910 \u0910 \u0910 \u0910 \u0910 \u0910 \u0910

777	GRANICA OBUHVATA		OBALNI POJAS - REŽIM JAVNOG KORIŠTENJA
100	POJAS 100M OD OBALNE CRTE		KOLNI PRIKLJUČAK (I GLAVNI ULAZ U KAMP)
25	POJAS 25M OD OBALNE CRTE		POMOČNI ULAZ U KAMP (PJEŠAČKI, INTERVENCIJA I SL.)
the for the first for the first for ear	OGRADA KAMPA		PRILAZ MOREM
KAMP	GRADNJA UREĐENJE POVRŠINA		ZAŠTITA OD POŽARA
	POVRŠINE ZA KAMPIRANJE- SMJEŠTAJNE JEDINICE		INTERVENTNI PROMET
	POVRŠINE ČENTRALNIH I PRATEČIH GRAĐEVINA KAMPA	团	HIDRANTI
	SPORTSKE I REKREACIJSKE POVRŠINE		MJERE POSEBNE ZAŠTITE
	SPORTSKE REKREACIJSKE POVRŠINE - BAZENI		ZONA URUŠAVANJA GRAĐEVINA
	INTERNE PROMETNICE I PARKIRALIŠTA		NEIZGRAĐENA POVRŠINA ZA EVAKUACIJU
	ZELENE POVRŠINE - PARK		POVRŠINE ZA ODLAGANJE MATERIJALA OD URUŠAVANJA
	INTERNA KOLNO PJEŠAČKA PROMETNICA KAMPA I PJEŠAČKI PUT JAVNOG KORIŠTENJA		PRAVAC EVAKUACIJE
UREĐENA PLAŽA		ZASTITA VODA
	UREĐENA PLAŽA		KORIDOR KOLEKTORA ODVODNJE OTPADNIH VODA
	GRANIČNA LINIJA KOREKCIJE OBALE		ZAŠTITA AMBIJENTALNIH, KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I MORA
	POVRŠINE MORA ZA KUPANJE I REKREACIJU	POST POST POST POST POST POST PO	ZAŠTITA I UNAPRIJEĐENJE ŠUME - ZAHVATI RADI USPOSTAVLJANJA STABILNE ŠUMSKE SASTOJINE
	PRIVEZIŠTE U FUNKCIJI KAMPA
	PRIVEZIŠTE		MORE I. KATEGORIJE
	AKVATORIJ PRIVEZIŠTA

	OBALNI PUT

ZONA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3)
KAMP SOLINE

ZADARSKA ŽUPANIJA Zupanija:
GRAD BIOGRAD NA MORU Općina/grad:
Naručitelj: ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Naziv prostornog plana:	STRUČNO RJEŠENJE

ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTICKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE Naziv kartografskog prikaza:
UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Broj kartografskog prikaza: 3.	Mjerilo kartografskog prikaza: 1:2000
Odluka predstavničkog tijela o izradi prostornog plana (službeno glasilo)	Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):
Javna rasprava (datum objave):	Javni uvid održan od: do:
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)

Broj suglasnosti klasa: Pravna osoba / tijelo koje je izradilo plan:	datum: godine
	URBANISTICKI STUDIO RIJEKA d.o.o. PROSTORNO LURBANISTIČKO PLANIRANJE. PROJEKTIRANJE LZAŠTITA OKOLIŠA NUEKA Strossmavernya 3/11 tel: 051 374-007 327-232 fax: 327-232
Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan:	Odgovorna osoba:


	TATJANA RAKOVAC, dipl ing arh
Odgovorni voditelj plana:

TATJANA RAKOVAC, dipling arh.
Stručni tim u izradi plana:
1. TATJANA RAKOVAC, dipling arh 2. MARTINA GUDAC CVELIC, dipling arh	3 MARA KUCAN SMESNY, dipling arh 4. ANA BRUSIĆ BATISTIĆ, mag.inž.arh. 5. MARINO URODA, dipling građ
Pečat predstavničkog tijela:	Predsjednik predstavničkog tijela:


lstovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:	Pečat nadležnog tijela:
(ime, prezime i potpis)

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Članak 63.

(1) Planira se izgradnja pretplatničke telekomunikacijske mreže što podrazumijeva u prvom redu izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije odgovarajućeg kapaciteta.

(2) Planiranu TK kanalizaciju treba povezati na postojeću distributivnu kanalizaciju, odnosno na postojeću magistralnu telekomunikacijsku kanalizaciju.

(3) Planira se gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture koja će udovoljiti tehnološkim zahtjevima novih vrsta usluga elektroničkih komunikacija. U skladu s tim, predviđena je izgradnja kabelske kanalizacije koja će se koristiti za uvlačenje kabela elektroničke komunikacijske mreže. Trasa kabelske kanalizacije planirana je u pravilu u koridoru prometnih površina i zelenila.

(4) Trase vodova se pri daljnjem projektiranju, unutar površine kampa usklađuju sa stanjem na terenu, konkretnim potrebama i tehničkim uvjetima. Pored toga se planirane trase vodova mogu uskladiti s kvalitetnijim rješenjem priključivanja zone na vanjsku mrežu.

(5) Projekti prometnica i ostalih infrastrukturnih objekata trebaju u pravilu obuhvatiti i projekte izgradnje nove kabelske kanalizacije. Prilikom paralelnog vođenja i križanja kabelske kanalizacije sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti definiranih u Pravilniku o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe telekomunikacijske infrastrukture.

(6) Prilikom paralelnog vođenja i križanja kabelske kanalizacije sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti definiranih u važećem Pravilniku.

(7) Na području u obuhvatu plana se ne planira izgradnja i postavljanje sustava pokretnih komunikacija; baznih postaja i njihovih antenskih prihvata.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže

Članak 64.

(1) Elektroopskrbna mreža na području obuhvata plana se gradi prema ovim odredbama i prema kartografskom prikazu br. 2.2. "Komunalna infrastruktura" u mjerilu 1:2000.

(2) Postojeća trafostanica 20/0,4 kV se nalazi na lokaciji označenoj u grafičkom dijelu plana.

(3) Planira se izgradnja TS 20/0,4 kV na lokacijama ucrtanim u grafičkom dijelu plana. Lokacije prikazane na kartografskom prikazu su načelne, te se po potrebi izmještaju.

(4) Za trafostanicu 20/0,4 kV, koja se gradi kao samostojeća u vlasništvu HEP-a, potrebno je osigurati zasebnu parcelu, na način da se trafostanica gradi najmanje 1 m od granice susjedne građevne čestice i najmanje 2 m od prometne površine.

(5) Trafostanica 20/0,4 kV se u pravilu gradi kao tipska građevina na vlastitoj građevnoj čestici, koja se formira na lokaciji infrastrukturne namjene (TS) odnosno unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene kamp (T3).

(6) Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama unutar prometnica i pješačkih koridora, prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po utvrđivanju mikro lokacija trafostanica.

(7) Vanjska i javna rasvjeta riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

(8) Za gradnju i rekonstrukciju postojećih građevina i uređenje površina treba primjenjivati mjere zaštite, širine zaštitnih koridora i posebne uvjete izgradnje određene Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV.

Članak 65.

(1) Javna rasvjeta se planira na javnom parkiralištu i uz obalni put, te na obalnom prostoru.

(2) Vanjska rasvjeta planirana je uz sve interne prometne površine kampa, uz prateće građevine, te uz sportsko rekreacijske površine.

5.3.2. Uvjeti gradnje mreže plinoopskrbe i alternativni izvori energije

Članak 66.

(1) Plinoopskrbna mreža na području obuhvata plana se gradi prema ovim odredbama i prema kartografskom prikazu br. 2.2. "Komunalna infrastruktura" u mjerilu 1:2000.

(2) Na obuhvaćenom području se planira korištenje plina nakon izgradnje mjesne plinoopskrbne mreže. Do tada je moguće korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili spremnicima, te se koristi i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača.

(3) Najmanji svijetli razmak između plinske cijevi i ostalih vodova komunalne infrastrukture (instalacija) je 1 m. Vertikalni razmak s ostalim instalacijama kod križanja određen je s 0,5 m, uz obaveznu zaštitu polucijevi na plinovodu. Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora biti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica tako da zemljani sloj iznad cijevi ostane najmanje o,9 m. U slučaju manjeg zemljanog sloja potrebno je izvesti zaštitu cijevi. Prijelazi plinovoda ispod ceste i sl. se izvode obavezno u zaštitnim cijevima.

(4) Predviđa se racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora. Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno sunce.

5.3.3. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže

Članak 67.

(1) Izgradnju nove vodoopskrbne mreže kao i rekonstrukciju dijela postojećeg cjevovoda treba izvesti u skladu s kartografskim prikazima br. 2.2. "Komunalna infrastruktura" u mjerilu 1:2000 i prema tehničkim uvjetima poštujući princip vođenja trase javnim površinama.

(2) Planirane trase vodoopskrbnih cjevovoda i vodoopskrbne građevine se kod razrade projekata mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima te uskladiti s kvalitetnijim rješenjem priključivanja zone na magistralnu vodoopskrbnu mrežu.

(3) Trase vodovodne opskrbne mreže i odvojene protupožarne mreže vode se u zajedničkom kanalu s ostalim instalacijama. Horizontalni razmak u zajedničkom rovu s ostalom infrastrukturom je minimalno 50 cm. Cjevovode je potrebno položiti u kanal na pješčanu posteljicu, na dubini koja osigurava nadsloj iznad tjemena cijevi minimalno 100 cm.

(4) U sklopu protupožarne vodoopskrbne mreže je, na međusobnoj udaljenosti 80-120 m, potrebno izvesti nadzemne protupožarne hidrante Ø 80 mm, sve u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

(5) Vodovodnu mrežu u obuhvatu plana projektirati i izvoditi sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.

(6) Postojeći sustav za crpljenje podzemne vode koji se nalazi u okviru površine kampa, a sastoji se od zdenca (bušotine S-1), internog voda i vodospreme se zadržava, te se planira njegova rekonstrukcija po potrebi. Sustav je namijenjen korištenju za zalijevanje zelenila i na njega se priključuju vodovi i uređaji u tu svrhu.

(7) Kapacitet i ostale uvjete zahvaćanja vode određuje nadležno tijelo odgovarajućom dozvolom u skladu s važećim propisima.

5.3.4. Uvjeti gradnje mreže odvodnje sanitarnih otpadnih i oborinskih voda

Članak 68.

(1) Izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda zone se planira prema tehničkim uvjetima i u skladu s kartografskim prikazom br. 2.2. "Komunalna infrastruktura" u mjerilu 1:2000. Prilikom detaljnijeg projektiranja kanalizacijske mreže dopuštaju se djelomična prelaganja i pomicanja trasa planiranih cjevovoda (fekalnog i oborinskog) uz uvjet da se ne naruši funkcionalna cjelina pojedinog sustava.

(2) Sustav odvodnje otpadnih voda se planira graditi kao razdjelni, s odvojenim sustavima za odvodnju oborinskih i sanitarno-tehničkih otpadnih voda, u etapama koje prate dinamiku uređenja prostora.

(3) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda, Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama i drugih pravnih propisa. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno Zakonu o vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata.

(4) Polaganje kanala obje sanitarne i oborinske odvodnje se vrši u pripremljenom rovu, s projektiranim padom, da nadsloj nad kanalom bude 120 – 150 cm i odmakom od ostalih infrastruktura minimalno 50 cm. U sklopu obje mreže se predviđaju reviziona i kaskadna okna, a u sklopu oborinske i vodolovke.

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda

Članak 69.

(1) Područjem obuhvata plana prolazi postojeći gravitacijski kolektor odvodnje otpadnih voda (DN 560 mm) kojim se otpadne vode šireg područja transportiraju na središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Biogradske rivijere smješten na lokaciji Kumenat.

(2) Sve građevine u obuhvatu plana priključuju se gravitacijskom ili tlačnom mrežom nižeg ranga na kolektor iz stavka (1) ovog članka.

(3) Prije priključenja pojedinačnih korisnika a u mrežu javne kanalizacije, potrebno je tehnološke i druge otpadne vode, internim tretmanom, svesti na nivo zagađenja ostalih komunalnih voda.

Odvodnja oborinskih voda

Članak 70.

(1) Za zbrinjavanje oborinske otpadne vode s asfaltiranih prometnica i parkirališta planiran je sustav odvodnje oborinskih voda zatvorenim kanalima. Prikupljene oborinske vode se upuštaju u prirodni recipijent putem upojne građevine ili se prikupljaju u retencijske bazene i koriste za zalijevanje i sl. namjene.

(2) Oborinske otpadne vode s parkirališnih površina s nepropusnim površinama kapaciteta većeg od 25 mjesta je prije upuštanja u prirodni recipijent ili u sustav oborinske odvodnje potrebno pročistiti na odvajaču ulja i masti (tipskom separatoru).

(3) Čiste oborinske vode s krovova, zelenih, rekreacijskih i pješačkih površina je moguće upuštati u tlo bez posebnog tretmana, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne odvodnje.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 71.

(1) U obuhvatu Plana ne planiraju se javne zelene površine.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 72.

(1) U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

(2) U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih kulturno-povijesnih cjelina.

(3) Ambijentalne vrijednosti prostora u cjelini se štite uvjetima za korištenje, uređenje i zaštitu površina kao i načinom i uvjetima gradnje na području obuhvata plana.

(4) Za uređenje obale se propisuju uvjeti kojima se planira njeno uređenje kao posebno vrijednog prostora.

(5) Monokultura bora čuva se radi naglašene estetske uloge u turističkoj ponudi. Planiraju se opsežni zahvati zbog zaštite i održavanja, kao i zbog unaprijeđenja i obnavljanja šume. Na mjestu osušenih, izvaljenih ili na drugi način oštećenih stabala alepskog bora sade se nova stabla – crnika i druge autohtone vrste. Navedenim zahvatima potrebno je ostvariti stabilnu šumsku sastojinu: mješovitu sastojinu alepskog bora s grupama stabala crnike.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 73.

(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su uskladiti se s odredbama Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona.

(2) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a sakuplja ga i zbrinjava ovlaštena pravna osoba. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se programom zaštite okoliša koji donosi Gradsko vijeće.

(3) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.

(4) Korisnike ovog prostora se obvezuje na poštivanje principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom koji su određeni zakonskim i drugim pravnim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,
reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada što podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada.

(5) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike. Postavljaju se spremnici koji omogućuju separirano skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža i slično).

(6) Otpad koji nastaje u poslovnim sadržajima (ambalažni, građevinski, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će se skupljati. Proizvođač otpada može privremeno, na propisani način skladištiti otpad unutar poslovnog prostora, izuzev građevnog otpada i otpadnih vozila.

(7) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 74.

(1) Planske mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš koje obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša uključuju ograničenja i uvjete za djelatnosti koje se planiraju u ovoj zoni, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda, zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreže, očuvanje i njegu zelenih površina, određene su na način da se, uz primjenu propisanih mjera očuva postojeća kvaliteta okoliša. Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, mora, voda, zaštitu od buke i posebne mjere zaštite. Zaštita okoliša provodit će se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti zraka, Zakonu o zaštiti od buke, Zakonu o vodama, Zakonu o otpadu i drugim zakonima i provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona.

(2) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja treba koristiti čiste energente dok djelatnost čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno koja nije u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša nije dopuštena. Potrebno je dosljedno primjenjivati načela održivog razvoja te implementirati uštedu energije, vode, razdjeljivanje otpada, obnovljive izvore energije, primjenu neškodljivih materijala u gradnji i održavanju i drugo. Kapacitet i ostale uvjete zahvaćanja vode određuje nadležno tijelo odgovarajućom dozvolom u skladu s važećim propisima.

(3) Prilikom projektiranja i odabira pojedinih sadržaja nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja voda i mora i

file:\tanja! e \2012\12-12 ilirija biograd\38 – 2019 – kamp soline – cjelina\5. stručno rješenje kamp soline!SITUACIJAL.DWG
plot: date:06/12/19\ time:10:53\ plot style:ac

	GRANICA OBUHVATA	TS	TRAFOSTANICA
100	POJAS 100m OD OBALNE CRTE		PRIKLJUČAK NA MREŽ
25	POJAS 25m OD OBALNE CRTE		PRIKLJUČAK NA MREŽ
	UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA		PRIKLJUČAK NA ELEK
	OGRADA KAMPA		PRIKLJUČAK NA PLINO
(SJ)	POVRŠINE ZA KAMPIRANJE - SMJEŠTAJNE JEDINICE		PRIKLJUČAK NA TELE
PRATEĆE GRAĐEVINE			PROMETNE POVRŠINE KAMPA
(X)	POVRŠINE CENTRALNIH PRATEČIH GRAĐEVINA KAMPA		KOLNI PRIKLJUĆAK (I
(C1)	CENTAR KAMPA RECEPCIJA
(C2)	REKREACIJSKI ZABAVNI CENTAR		POMOĆNI ULAZ U KAM
(C3)	SERVISNA ZONA		INTERNE KOLNO-PJE
(CP)	POJEDINAČNI PRATEĆI I CENTRALNI SADRŽAJI KAMPA	(P1)	PARKIRALIŠTE - ZONA
(sč)	SANITARNI ČVOR	(P2)	PARKIRALISTE
	SPORTSKO - REKREACIJSKI SADRŽAJI	(РЗ)	PARKIRALIŠTE AUTOE
R2)	SPORTSKO-REKREACIJSKI CENTAR		PROMETNE POVRŠINE
R2)	SPORTSKO-REKREACIJSKI CENTAR - BAZENI	PR	PRIVEZIŠTE U FUNKO
(R2)	REKREACIJSKE POVRŠINE
DI	DJEČJA IGRALIŠTA		OBALNI PJEŠAČKI PU
ZELENE POVRŠINE			PRILAZ MOREM
	ZELENE POVRŠINE - PARK		SPORTSKO-REKREACIJSK
		(R3)	UREĐENA PLAŽA

	PRIKLJUČAK NA MREŽU VODOOPSKRBE
へ	PRIKLJUČAK NA MREŽU ODVODNJE
合	PRIKLJUČAK NA ELEKTROOPSKRBNU MREŽU
へ	PRIKLJUČAK NA PLINOOPSKRBNU MREŽU
	PRIKLJUČAK NA TELEKOMUNIKACIJSKU MREŽU
	ROMETNE POVRŠINE KAMPA
	KOLNI PRIKLJUČAK (I GLAVNI ULAZ U KAMP)
	POMOĆNI ULAZ U KAMP (PJEŠAČKI, INTERVENCIJA I SL.)
	INTERNE KOLNO-PJEŠAČKE PROMETNICE KAMPA
(P1)	PARKIRALIŠTE - ZONA ČEKANJA
(P2)	PARKIRALIŠTE
(P3)	PARKIRALIŠTE AUTOBUSA
ROMETNE POVRŠINE
(PR)	PRIVEZIŠTE U FUNKCIJI KAMPA
	OBALNI PJEŠAČKI PUT
	PRILAZ MOREM
	PORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA - UREĐENA PLAŽA
(R3)	UREĐENA PLAŽA
(3)	DIO UREĐENE PLAŽE ZA OSOBE SMANJENE POKRETLJIVOSTI

ZONA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) KAMP SOLINE

Zupanija:	ZADARSKA ŽUPANIJA
Općina/grad:	GRAD BIOGRAD NA MORU
Naručitelj:	ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Naziv prostornog plana:	STRUČNO RJEŠENJE
ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE
Naziv kartografskog prikaza:	NAČINI I UVJETI GRADNJE
Broj kartografskog prikaza: ব	Mjerilo kartografskog prikaza: 1:2000
Odluka predstavničkog tijela o izradi prostornog plana (službeno glasilo)	Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):
Javna rasprava (datum objave):	Javni uvid održan od: do:
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:	Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)
Broj suglasnosti klasa:	datum: godine
Pravna osoba / tijelo koje je izradilo plan:	URBANIŠTIČKI ŠTUDIO RIJEKA d.o.o.
	PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA RIJEKA Strossmayerova 3/II tel: 051 374-007, 327-232 fax :327-232
Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan:	Odgovorna osoba:

	TATJANA RAKOVAC, dipl ing arh
Odgovorni voditelj plana:

TATJANA RAKOVAC, dipl ing arh
Stručni tim u izradi plana:	3. MARA KUCAN SMESNY, dipling arh
1. TATJANA RAKOVAC, dipl ing arh. 2 MARTINA GUDAC CVELIC, dipling arh.	4. ANA BRUSIĆ BATISTIĆ, mag.inž.arh. 5. MARINO URODA, dipling građ.
Pečat predstavničkog tijela:	Predsjednik predstavničkog tijela:

lstovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:	Pečat nadležnog tijela:
(ime, prezime i potpis)

sl.), te isključiti one djelatnosti koje onečišćuju okoliš ili za koje se ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja. Eventualni nepovoljni utjecaj na okoliš je potrebno svesti na najmanju moguću razinu.

9.1. Zaštita tla

Članak 75.

(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda ili odlaganja otpada.

(2) S ciljem zaštite tla je potrebno tijekom pripreme i izvođenja zahvata na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije.

(3) Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno isključivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama.

(4) Izvan zona građenja tlo se štiti posredno, zaštitom zelenih površina očuvanjem visokog zelenila i dodatnom sadnjom te ograničenjem sječa kako površina ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji.

(5) Otpadne vode od pranja radnih površina, automobila, drugih vozila i sl. onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.

(6) Zabranjeno je nepropisno odlaganje otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 76.

(1) Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza očuvanja najmanje I. kategorije kakvoće zraka. Potrebno je kontinuirano pratiti i utvrđivati kakvoću zraka, a temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.

(2) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari što se postiže:

održavanjem i uređivanjem zaštitnih zelenih i ostalih površina i to posebno u pojasu uz cestu,
odabir najpovoljnijih tehnologija za sve djelatnosti,
poticanjem korištenja čistih energenata, posebno ukapljenog naftnog plina i obnovljivih izvora energije, posebno sunčeve energije.

(3) Za zaštitu zraka se iz plana višeg reda preuzimaju i propisuju se slijedeće mjere:

ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) te prema posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora;
visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima);
najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je posebnim propisom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka;
stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

(4) U ovoj zoni se ne dozvoljava djelatnost koja bi mogla uzrokovati zamjetna povećanja emisije onečišćujućih tvari u zrak. Prije izgradnje građevine koja bi mogla biti izvor onečišćenja zraka treba utvrditi mjere zaštite primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast emisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku. U organizaciji djelatnosti i uređenjem građevne čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se mogu pogoršati uvjeti korištenja kampa.

(5) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu lokalne samouprave,
osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik,
redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,
održavanje javnih površina redovitim čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila,
uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
redovito održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

9.3. Zaštita voda

Članak 77.

(1) Zaštita voda će se provoditi u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa te sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda za Grad Biograd na Moru kao jedinicu lokalne samouprave.

(2) Ovim planom se zaštita voda predviđa primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda. Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata plana je potrebno provoditi sukladno ovim odredbama točki 5.3.4. "Uvjeti gradnje mreže odvodnje sanitarnih otpadnih i oborinskih voda".

(3) Vode koje se upuštaju u sustav javne odvodnje, u drugi prijemnik ili u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

(4) Dodatno onečišćene otpadne vode treba, prije ispuštanja u mrežu odvodnje sanitarnih otpadnih voda, vlastitim uređajem pročistiti do razine onečišćenja dozvoljenog za sanitarne vode.

9.4. Zaštita mora

Članak 78.

(1) Zaštita mora i zadržavanja kakvoće mora I. kategorije se planira sljedećim mjerama:
- ograničenjem izgradnje u obalnom području,
- korištenjem i nadogradnjom sustava za odvodnju otpadnih voda.
(2) Radi zaštite mora je potrebno:
- izraditi katastar zagađivača mora i unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite,
- odrediti način servisiranja brodica na kopnu.

9.5. Zaštita od buke

Članak 79.

(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona. Do donošenja odgovarajućeg provedbenog propisa primjenjuje se Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

(2) Najveća dopuštena razina buke je 55 dBa danju i 40 dBa noću.

(3) Između zona različitih uvjeta korištenja i dopuštenih vrijednosti razine buke uređivati i održavati planom određene zaštitne zelene pojaseve.

(4) Za planirane građevine i djelatnosti je potrebno osigurati što manju emisiju zvuka, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, i to:

odabirom i uporabom malobučnih uređaja i sredstava za rad i transport,
izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke,
uređenjem planiranih zaštitnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica,
dislociranjem sadržaja za zabavu i drugih koji su izvor buke i pojačanog prometa izvan zona sa smještajem.

9.6. Posebne mjere zaštite

Članak 80.

(1) Posebne mjere zaštite se određuju sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju, sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju. Za prostor u obuhvatu plana se planira provedba slijedećih mjera zaštite:

mjere posebne zaštite od prirodnih opasnosti koje uključuju:
mjere zaštite od potresa,
mjere zaštite od štetnog djelovanja voda prema točki 9.3. Zaštita voda,
mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica)
mjere posebne zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju:
mjere zaštite od požara,
mjere zaštite u gospodarskim objektima,
mjere zaštite u prometu pri prijevozu opasnih tvari,
mjere od epidemiološke i sanitarne opasnosti.

(2) Pri izradi ovog plana se u skladu s Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora i u skladu s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Biograd, odnosno sa Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja za Grad Biograd na Moru planiraju posebno slijedeće elementi:

lokacije sirena za uzbunjivanje i davanje priopćenja se planira u okviru površina centra kampa C1,
sve kolnopješačke prometnice kampa su glavni pravci evakuacije u izvanrednim uvjetima i putovi evakuacije ozlijeđenih,
kartografskim prikazom br. 3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina definirane su zone ugrožene urušavanjem,
parkirališta, sportsko rekreacijska igrališta i druga mjesta bez nadzemnih građevina i visokom zelenila se planiraju kao mjesta okupljanja osoba za evakuaciju,
površine za odlaganje materijala od urušavanja označene su na kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

(3) Na području obuhvata ovog plana i u neposrednom kontaktnom području mogući izvori tehničko-tehnoloških nesreća su:

cesta,
smještajne zone kampa i
kuhinje i kotlovnice centralnih građevina kampa.

(4) U zonama ugroza uz takve objekte posebnu pažnju treba obratiti osiguravanju uvjeta za uzbunjivanje, evakuaciju ljudi, te takve zone treba izbjegavati kao moguće zone okupljanja i zbrinjavanja ljudi.

(5) Planiranje mjera zaštite ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti su:

unutar zone zahvata plana provoditi mjere koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja Grada Biograda na Moru,
međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od h1/2 + h2/2 + 5 m gdje su h1 i h2 visine vijenca dvaju susjednih objekata, međusobni razmak može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:
da je konstrukcija građevina otporna na rušenje,
da u slučaju ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama,
do svih građevnih četica i građevina omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima,
na prostoru zone su na propisanim udaljenostima predviđeni protupožarni hidranti,
unutar građevina treba predvidjeti potrebnu protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to potrebnu opremu,
na građevinama treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu.

(6) Na području obuhvata kolno-pješačke i pješačke prometnice predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi, a prikazane su na kartografskim prikazima plana.

(7) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila se u okviru ovog plana osigurava utvrđivanjem prometnih pravaca, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina.

(8) Na području u obuhvatu plana nema klizišta niti mjesta jake erozije tla.

9.6.1. Zaštita od potresa

Članak 81.

(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem, kao i rekonstrukcijom postojećih građevina. Inženjerske konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla, osobito horizontalnog. Sukladno tome, potrebno je pridržavati se pozitivnih tehničkih normi i propisa koji reguliraju bitne zahtjeve građevine, tako da predvidiva djelovanja potresa tijekom gradnje i uporabe ne prouzroče:

rušenje građevine ili njezina dijela,
deformacija neopuštenog stupnja,
oštećenje građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

(2) Protupotresno projektiranje građevina se utvrđuje prema stupnju potresne ugroženosti područja, a za značajnije građevine vrše se dodatna istraživanja radi točnijeg određivana seizmičkih parametara.

(3) Prema karti Potresnih područja Republike Hrvatske, područje obuhvata nalazi se u području agR=0,105g za povratno razdoblje 95 godina, odnosno u području agR=0,208g za povratno razdoblje 475 godina.

(4) Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente na djelovanje potresa.

9.6.2. Zaštita od požara

Članak 82.

(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara. Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara Grada Biograda na Moru.

(2) Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

(3) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(4) Obavezno je projektiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

(5) Za složenije građevine (građevine skupine 2) je potrebno izraditi elaborat zaštite od požara.

(6) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara i sukladno planiranoj hidrantskoj mreži prikazanoj na kartografskom prikazu plana br. 2.2. "Komunalna infrastruktura" u mjerilu 1: 2000.

(7) Potrebno je dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Biograd na Moru, te mjera zaštite od požara predviđenih u Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Biograd na Moru.

(8) Obveza je investitora u postupku ishođenja dozvola za gradnju, ishoditi suglasnost od nadležnog tijela kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu za građenje pojedinih građevina predviđene propisane i urbanističkim planom uređenja tražene mjere zaštite od požara.

(9) Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima te propisa donesenih temeljem tog Zakona. Moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.

9.6.3. Zaštita od poplava

Članak 83.

(1) Zbog poplavljivanja manjih razmjera koja su moguća zbog oborinskog nevremena ili plimnog vala (visoke vode) u rijetkim slučajevima, unutar kote visoke vode (pretpostavljena je na max. 2,0 m) se građevine moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode.

(2) Zona ugroza od uspora mora obuhvaća dio obalnog pojasa prikazanog u kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 84.

(1) Provedba plana, rekonstrukcija, gradnja i uređenje površina vršit će se sukladno ovim Odredbama, i kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama.

(2) Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) za čitavo područje obuhvata.

(3) U provedbi se planiraju tolerancije +/- 10 % u odnosu na određene granične vrijednosti i veličine.

(4) U provedbi plana se preporuča utvrditi pravila za vođenje mreže komunalne infrastrukture u trupu cesta. Pravilima treba odrediti mjesto i dubinu polaganja vodova, te najmanju udaljenost od vodova druge mreže.

(5) Način korištenja obalnog prostora, od ograde kampa prema moru je javan.

(6) Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležni upravni odjel Zadarske županije, odnosno pravne osobe s posebnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.

2.2. STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE KAMP SOLINE (T3) 2019. - OBVEZNI PRILOZI

urbanistički studio rijeka d.o.o.

prostorno i urbanističko planiranje, projektiranje i zaštita okoliša rijeka, strossmayerova 3/2 | tel: 051 374 007 | tel/fax: 327 232 | e-mail: [email protected]

ELABORAT:	STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE KAMP SOLINE (T3)
BROJ ELABORATA:	12-2/37
NARUČITELJ:	ILIRIJA d.d. BIOGRAD NA MORU
KOORDINATOR ZA NARUČITELJA:	GORAN RAŽNJEVIĆ, dipl.oecc.
IZRAĐIVAČ:	URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o.
ODGOVORNI VODITELJ:	TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.
STRUČNI TIM:	TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh. MARTINA GUDAC CVELIC, dipl.ing.arh. MARA KUČAN SMEŠNY, dipl.ing.arh. ANA BRUSIĆ BATISTIĆ, mag.inž.arh. MARINO URODA, dipl.ing.građ.
SURADNICI:	KRISTIJAN MATAŠIĆ, građ.teh. ŽELJKA MRŠIĆ, upr.ref.
DATUM IZRADE:	studeni, 2019.
ODGOVORNA OSOBA IZRAĐIVAČA:	TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.

Županija	ZADARSKA ŽUPANIJA
Grad	GRAD BIOGRAD NA MORU
Naziv prostornog plana:	STRUČNO RJEŠENJE	ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE KAMP SOLINE (T3)
Dio prostornog plana:	PRILOZI
Naručitelj:	ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Odluka predstavničkog tijela o izradi plana		Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana
(službeno glasilo):		(službeno glasilo):
Javna rasprava (datum objave):		Javni uvid održan: od: do:
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:		Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
		(ime, prezime i potpis)
		Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)
broj suglasnosti klasa:		datum: godine
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:
urbanistički studio rijeka d.o.o.
	prostorno i urbanističko, planiranje, projektiranje i zaštita okoliša	rijeka strossmayerova 3 tel 051 374 007 tel / fax 327 232 e-mail [email protected]
Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:		Odgovorna osoba: Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh.
		(ime, prezime i potpis)
Odgovorni voditelj:		Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh.
Stručni tim u izradi plana:
1. Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh. 2. Martina Gudac Cvelic, dipl.ing.arh. 3. Mara Kučan Smešny, dipl.ing.arh.		4. Ana Brusić Batistić, mag.inž.arh. 5. Marino Uroda, dipl.ing.građ.
Pečat predstavničkog tijela:		Predsjednik Gradskog vijeća:
		(ime, prezime i potpis)
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:		Pečat nadležnog tijela:
(ime, prezime i potpis)

PRILOZI

SADRŽAJ

PRILOG 1.		OBRAZLOŽENJE PLANA.	83
PRILOG 2.		POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA.	121
PRILOG 1.		OBRAZLOŽENJE PLANA. .	83
S ADRŽAJ
	Uvod . .		83
1.		POLAZIŠTA . .	84
	1.1.	POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA U ŠIREM PROSTORU GRADA . .	84
		1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru . .	84
		1.1.2. Prostorno razvojne značajke . .	85
		1.1.3. Infrastrukturna opremljenost . .	86
		1.1.3.1. Promet . .	86
		1.1.3.2. Komunalna infrastruktura . .	86
		1.1.4. Zaštićene prirodne i ambijentalne vrijednosti i posebnosti.	87
		1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj korisnika i smještajnih jedinica, gustoća korištenja i izgrađenosti).	87
		1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje . .	88
2.		CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA . .	91
	2.1.	CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADSKOG ZNAČAJA.	91
		2.1.1. Demografski razvoj . .	91
		2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture . .	91
		2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura.	92
		2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti područja . .	92
	2.2.	CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA PODRUČJA . .	92
		2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih
		i ambijentalnih cjelina. 2.2.2. Unapređenje uređenja područja i komunalne infrastrukture	92 93
		. .
3.		PLAN PROSTORNOG UREĐENJA . .	94
	3.1.	PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA . .	94
	3.2.	OSNOVNA NAMJENA PROSTORA.	95
		3.2.1. Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3).	96
		3.2.2. Sportsko- rekreacijska namjena - uređena plaža (R3).	96
		3.2.3. Privezište u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR) . .	96
		3.2.4. Obalni put . .	96
		3.2.5. Površine infrastrukturnih sustava - trafostanica (TS) . .	97
	3.3.	ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA.	97
	3.4.	PROMETNA I ULIČNA MREŽA . .	98
		3.4.1. Kolnopješački promet.	98
		3.4.2. Pješački promet . .	98
		3.4.3. Privezište u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR) . .	98

	3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA . .	99
	3.5.1. Vodoopskrba . .	99
	3.5.2. Odvodnja otpadnih voda . .	100
	3.5.3. Elektroopskrba . .	100
	3.5.4. Elektronička komunikacijska mreža.	101
	3.5.5. Plinoopskrba i alternativni izvori energije . .	101
	3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA . .	101
	3.6.1. Uvjeti i način gradnje . .	105
	3.6.1.1. Uvjeti smještaja unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke
	namjene - kamp (T3) . .	107
	3.6.1.2. Uređena plaža (R3).	113
	3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina	114
	. . 3.6.2.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti.	114
	3.6.2.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina . .	114
	3.6.2.3. Mjere zaštite ambijentalnih i krajobraznih vrijednosti . .	114
	3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ	114
	. . 3.7.1. Zaštita tla	115
	. . 3.7.2. Zaštita zraka.	115
	3.7.3. Zaštita voda	116
	. . 3.7.4. Zaštita mora.	116
	3.7.5. Zaštita od buke . .	116
	3.7.6. Postupanje s otpadom . .	117
	3.7.7. Posebne mjere zaštite . .	117
	3.7.7.1. Zaštita od požara . .	118
	3.7.7.2. Zaštita od potresa . .	121
	3.7.7.3. Zaštita od poplava . .	121

4.	KARTOGRAMI
	1. POSTOJEĆE STANJE	1:2000
	2. OSNOVE TEHNIČKOG RJEŠENJA PROMETA	1:2000
	3. OSNOVE TEHNIČKOG RJEŠENJA VODOOPSKRBE I HIDRANTSKE MREŽE	1:2000
	4. OSNOVE TEHNIČKOG RJEŠENJA ODVODNJE OTPADNIH VODA	1:2000
	5. OSNOVE TEHNIČKOG RJEŠENJA ELEKTROOPSKRBE	1:2000
	6. OSNOVE TEHNIČKOG RJEŠENJA PLINOOPSKRBE	1:2000
5.	IDEJNO RJEŠENJE KAMPA SOLINE

KONCEPCIJA UREĐENJA KAMPA - SITUACIJA 1:2000

0. UVOD

Prema narudžbi investitora, a prema važećim propisima i pravilima struke, izrađeno je Stručno rješenje za nacrt prijedloga Urbanističkog plana Uređenja zone ugostiteljsko – turističke namjene (T3) – Kamp Soline.

Prilikom izrade Stručnog rješenja valorizirano je postojeće stanje prostora u obuhvatu, dok u cijelosti nisu slijeđene smjernice i uvjeti iz plana višeg reda (PPUG Biograda na Moru) zato što nije uvažio postojeće stanje na terenu u pogledu namjene i površine prostora.

Obuhvat razmatranog područja nije sukladan obuhvatu određenom Prostornim Planom Grada Biograda na Moru, kao ni obuhvatu određenom Prostornim planom Zadarske županije. Obuhvat Stručnog rješenja slijedi postojeće stanje u prostoru u pogledu namjene i načina korištenja prostora. Također, u obuhvat je uključen dio površine uređene plaže i mora – dijela akvatorija predviđenog za kupanje i rekreaciju gostiju kampa ali i ostalih korisnika. Planiran je kao javni prostor na način sukladan 2. izmjenama i dopunama urbanističkog plana uređenja za cjelovito građevinsko područje grada Biograda na Moru - središnji dio južno od Jadranske ceste (Poluotok, Jaz, Vruljine, Bošana, dio Primorja, Kožina, Centar, Tuče, Glavica, Rust, Meterize, Granda).

Nacrt prijedloga Urbanističkog plana Uređenja zone ugostiteljsko – turističke namjene (T3) – Kamp Soline će se moći izraditi na osnovu ovog stručnog rješenja tek nakon usklađenja prostornih dokumenta šireg prostora sa stvarnim stanjem na terenu i nakon donošenja istih planova.

Stručno rješenje je u ostalim elementima izrađeno sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19) (u daljnjem tekstu: Zakon) i sukladno važećem Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (N.N.106/98, 39/04, 45/04-ispr., 163/04) (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Sukladno odredbama Zakona Planom se određuje detaljnije prostorni razvoj obuhvaćenog područja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina, osobito:

podjelu područja na posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane obnove,
osnovu namjene površina i prikaz površina javne namjene,
razmještaj djelatnosti u prostoru,
osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture,
mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti,
uređenje rekreacijskih površina,
zahvate u prostoru značajne za prostorno uređenje,
uvjete uređenja i korištenja površina i građevina i
zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća.

Urbanističkim planom uređenja potrebno je propisati uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar njegovog obuhvata. U svrhu propisivanja tih uvjeta, urbanistički plan uređenja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadrži:

detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu
prikaz građevnih čestica namijenjenih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene i
druge detaljne uvjete korištenja i uređenja prostora te građenja građevina.

Odlukom o izradi plana će biti potrebno definirati slijedeće ciljeve i programska polazišta:

u obuhvatu plana
u cijelosti uvažiti postojeće uređenje područja izgrađenog kampa Soline,
smještajni kapacitet autokampa planirati sa maksimalno 3.600 ležajeva,
potrebno je predvidjeti sve sadržaje predviđene Pravilnikom o kategorizaciji kampova za kampove s najmanje četiri zvjezdice, akceptirajući pritom odredbe o ZOP-u,
predvidjeti smještaj "pokretnih kuća",
obalu urediti kao plažu sa sportsko rekreacijskim sadržajima,
predvidjeti izgradnju komunalne infrastrukture.

Za potrebe izrade Plana će se koristiti raspoloživa dokumentacija prostora koju iz područja svog djelokruga osiguravaju tijela i osobe određeni posebnim propisima te Idejna rješenja prometnica i komunalne infrastrukture kampa.

U skladu s odredbama Pravilnika kartografski prikazi plana izrađivat će se na topografsko-katastarskoj podlozi u mjerilu 1:2000, koju će sukladno propisima osigurati Naručitelj. Za potrebe izrade Plana koristit će se i digitalna ortofoto karta.

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA U ŠIREM PROSTORU GRADA

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Stručnim rješenjem plana za nacrt prijedloga urbanističkog plana uređenja zone ugostiteljsko – turističke namjene (T3) – Kamp Soline obuhvaćeno je nekoliko građevinskih područja planiranih Prostornim planom uređenja Grada Biograda na Moru i to: građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja (T1) - hotel, građevinsko područje sportsko rekreacijske namjene (R2) - rekreacija na kopnenom dijelu, građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja (T3) - kamp, građevinsko područje sportsko rekreacijske namjene (R2) - rekreacija u obalnom dijelu građevinsko područje sportsko rekreacijske namjene (R3) - kupalište i obalno more jugoistočno od uvale Soline u Biogradu na Moru, koja su planirana na izgrađenom i uređenom području kampa Soline.

Obuhvaćeno područje ugostiteljsko turističke namjene se nalazi na području Grada Biograda na Moru koji prema popisu iz 2011.g. broji 5.569 stanovnika i treći je po veličini u Zadarskoj županiji.

Predmetno područje nalazi se u neposrednoj blizini naselja Biograd na Moru koje je smješteno 28 km jugoistočno od županijskog središta Zadra.

Prirodni uvjeti na lokaciji su izrazito povoljni za turističku djelatnost.

Konfiguraciju terena ovog područja karakterizira jednolična blaga padina u nagibu od 5% prema moru, između izražene uvale Soline i blaže uvale na granici prema Kumentu.

Visina nad morem ovog područja je na Draganskoj glavici i iznosi 22m.

Geološki sastav čine kvartarne naslage koje su raspoređene u obalnom pojasu od Filip Jakova i Biograda do Crvene luke. Djelomično se uz obalu prostiru diluvijalni pijesci prekriveni crvenicom.

Klima ovog područja je pod utjecajem jadranskog tipa mediteranske klime. Karakteriziraju je vruća i suha ljeta te blage i vlažne zime. Srednja srpanjska temperatura iznosi 23,5°C, a srednja godišnja 19,5°C. Apsolutna maksimalna temperatura ljeti iznosi 36°C.

Toplih je dana u prosjeku godišnje 102, a vrućih 29. Prosječan broj vedrih dana u srpnju iznosi 19,2, a godišnje 136,7. Srednje godišnje količine padalina iznose 899 mm, ljeti su padaline oskudne.

Na ovom području najčešći su vjetrovi bura i jugo, a ljeti maestral.

Obala mora je niska, pješčana i šljunčana ili kamenita, te slabo razvedena. Na ovom je dijelu obale zastupljen proces akumulacije materijala, more je plitko, a morsko je dno uz obalu prekriveno pijeskom i šljunkom.

Obala je uz potrebne intervencije pogodna za kupanje, a posebno uz korištenje šireg obalnog pojasa kao rekreacijske i sportske površine. Obala je djelomično već uređena kao kupalište s betonskim i opločenim površinama.

U uvali Soline je formirana velika javna pješčana plaža.

U biljno-geografskom pogledu ovo područje pripada vazdazelenoj zajednici česmine (Orneto-Quercetum ilicis). Veći dio površine u granicama zahvata nalazi se pod visokom borovom šumom, a manji se dio nalazi pod makijom (crnike, zelenike, grupe crnogorice i bjelogorice).

U dugogodišnjem poslovanju i uređenju postojećeg kampa Soline uvažavane su prirodne osobitosti područja, temeljeći razvoj na principima održivosti i zaštite okoliša. Osobita pažnja posvećena je očuvanju i hortikulturnom uređenju zelenih površina. Na području kampa nalazi se bušotina s vodozahvatom, koji se sukladno ishođenoj vodopravnoj dozvoli koristi za zalijevanje raslinja. Izvorska voda temperature 7°C skladišti se i zagrijava do 15°C u spremniku volumena 220 m³ .

file:\tanja! e \2012\12-12 ilirjia biograd\38 – 2019 – kamp soline – cjelina\5. stručno rješenje kamp soline!SITUACIJA2.DWG
plot: date:06/12/19\ time:10:44\ plot style:

	GRANICA OBUHVATA PLANA	PRATEĆE GRAĐEVINE
		1	CENTRALNE I PRATEĆE GRAĐEVINE KAMPA
pen from the fine for from the first form for fine good	OGRADA KAMPA	1	RECEPCIJA
	POSTOJEĆA PROMETNICA (IZVAN OBUHVATA PLANA)	2	RESTORAN
	KOLNO PJEŠAČKI PRILAZ (IZVAN OBUHVATA PLANA)	3	TRGOVINA
	KOLNI PRIKLJUČAK (I GLAVNI ULAZ U KAMP)	ব	SERVIS KAMPA
		5	Pomoćne Prostorije
	POMOĆNI ULAZ U KAMP (PJEŠAČKI, INTERVENCIJA I SL.)	ଚି	PRODAVAONICA PEKARSKIH PROIZVODA
TS	TRAFOSTANICA	7	PRAONICA RUBLJA
		(sč.	SANITARNI ČVOR I PRATEĆI SADRŽAJI
	OBALNI PUT	P	PARKIRALIŠTE UNUTAR KAMPA - ZONA ČEKANJA
(R3)	SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA / UREĐENA PLAŽA
RM	POVRŠINE MORA ZA KUPANJE I REKREACIJU / AKVATORIJ UREĐENE PLAŽE	SPORT REKREACIJA
(Z)	ZELENE POVRŠINE	(R2)	REKREACIJSKI SADRŽAJI
		DI	DJEČJA IGRALIŠTA
SMJEŠTAJ

(T3)	POVRŠINE ZA SMJEŠTAJ
------	----------------------

Interne prometnice i putevi

ZONA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) KAMP SOLINE

ZADARSKA ŽUPANIJA Zupanija:
Općina/grad:	GRAD BIOGRAD NA MORU
Naručitelj:	ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Naziv prostornog plana:	STRUČNO RJEŠENJE
ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE
Naziv kartografskog prikaza: POSTOJEĆE STANJE
Broj kartografskog prikaza: KARTOGRAM 1	Mjerilo kartografskog prikaza: 1:2000
Odluka predstavničkog tijela o izradi prostornog plana (službeno glasilo)	Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):
Javna rasprava (datum objave):	Javni uvid održan od: do:
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:	Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)
Broj suglasnosti klasa: Pravna osoba / tijelo koje je izradilo plan:	datum: godine URBANIŠTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o. PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA tol- 051 374-007 327-232
Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan:	Odgovorna osoba:
	TATJANA RAKOVAC, dipl ing arh
Odgovorni voditelj plana: TATJANA RAKOVAC, dipling arh.

Pečat predstavničkog tijela:	Predsjednik predstavničkog tijela:
lstovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:
	Pečat nadležnog tijela:

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

Zona obuhvata Stručnog rješenja plana za nacrt prijedloga urbanističkog plana uređenja zone ugostiteljsko – turističke namjene (T3) – Kamp Soline smještena je jugoistočno, na cca 1 km udaljenosti od središta grada.

Na istočnom rubu naselja Biograd, u blizini park šume izgrađeni su hoteli "Ilirija", "Kornati" i "Adriatic" koji čine osnovu turističkog kapaciteta grada. U obalnom pojasu između grada i kampa uređene su plaže, otvoreni bazen, pješačka šetnica i teniski centar koji su, uz uvalu i plažu Soline, temeljna turistička atrakcija grada.

Iz postojeće dokumentacije o prostoru i iz službenih dokumenata moguće je za postojeći kamp Soline utvrditi sljedeće:

kamp je u funkciji na ovoj lokaciji od 1963. godine s kontinuiranim planskim zahvatima održavanja, sanacije i uređenja radi postizanja kategorije 4*,
kamp posluje u sastavu tvrtke "IIirija" d.d. od 1991. godine, a prije toga je bio u sastavu tvrtke "Turistički biro" Biograd na Moru, koji je pripojen Iliriji d.d.
izgrađena i visoko uređena površina kampa iznosi približno 15 ha, a ukupna površina iznosi oko 23 ha,
postojeći kapacitet kampa je oko 3.660 gostiju,
na površini kampa je uređeno oko 1.220 kamp mjesta i kamp parcela, od toga su na 458 mjesta smješteni mobilhomovi i na 10 glamping kućice,
kamp ima izgrađenu mrežu pristupnih putova do svih mjesta za kampiranje,
u trupu prometnica je izvedena mreža komunalne infrastrukture: vodoopskrbe, elektroopskrbe, tt-mreže, odvodnje sanitarnih otpadnih voda, navodnjavanja i plinoopskrbe,
izgrađene su prateće građevine kampa; recepcija, market, servisni objekt, prodavaonica i dr., a u obalnom dijelu je prije 1968. godine izgrađen restoran,
za potrebe kampera je izgrađeno 8 sanitarnih čvorova s pratećim sadržajima, jedan u obalnom prostoru,
u sklopu kampa su uređeni sportsko-rekreacijski sadržaji i igrališta,
kamp ima kategoriju 4 * i spada u vodeće kampove na Jadranu,
do danas je u izgradnju kampa uloženo preko 200.000.000,00 kn,
kamp uspješno posluje i ostvaruje preko 280.000 noćenja godišnje i zapošljava oko 80 zaposlenika, od toga 20 stalnih, 50 sezonskih i 10 na povremenom, odnosno djelomičnom radnom vremenu (uprava i zajedničke službe "Ilirije" d.d., kao što su stručnjaci za hortikulturu, HACCP i slično),
zemljište na kojem je kamp izgrađen je zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske,
"Ilirija"d.d. je korisnik područja kampa i zemljište koristi na osnovu Ugovora o zakupu šumskog zemljišta površine 13,6 ha, zaključen 20. kolovoza 2004. na 20 godina s Hrvatskim šumama i Ugovora o zakupu poslovnog prostora - zemljišta autokampa "Soline" površine 4,6 ha, zaključen 16. prosinca 1999. na 25 godina s Gradom Biogradom na Moru.
Ilirija d.d. pravo raspolaganja poslovnim prostorom (kampom) dokazuje Rješenjem hrvatskog fonda za privatizaciju, KLASA: 943-01/96-01/1486, URBROJ: 563-04-403/96-2 od 12. srpnja 1996. kojim su u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Ilirija nekretnine procijenjene u vrijednosti društvenog kapitala i Zaključkom Hrvatskog fonda za privatizaciju, KLASA: 943-01/96-01/1486, URBROJ: 563-04-403/97-5 od 26. ožujka 1997.
Ministarstvo turizma RH je u lipnju 2016. godine kamp Soline zbog visokog stupnja uređenosti i opremljenosti kategoriziralo s 4*, kapaciteta 1130 smještajnih jedinica (7 kamp mjesta i 1123 kamp parcele s 339 mobilhomova) i 3390 gostiju, te u upravnom postupku ponovne kategorizacije po službenoj dužnosti u kampu PARK SOLINE u Biogradu na moru, Put Soline bb, kojim posluje ILIRIJA d.d., sa sjedištem u Biogradu na moru, Tina Ujevića 7, donijelo Rješenje o privremenom obavljanju ugostiteljske djelatnosti, KLASA: UP/I-335-05/15-02/06, URBROJ: 529-03-16-6, od 20. lipnja 2016. godine. Sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, Rješenje o ponovnoj kategorizaciji kampa PARK SOLINE upisuje se u Upisnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata koji vodi Ministarstvo turizma RH.
Istim rješenjem se utvrđuje da je kamp postojeći i da u kampu ugostiteljsku djelatnost obavlja ugostitelj Ilirija d.d., te se Iliriji d.d. odobrava obavljanje djelatnosti u kampu PARK SOLINE do konačnog rješenja koje će se donijeti sukladno sklopljenom ugovoru o koncesiji na turističkom zemljištu na kojem se kamp nalazi. Rješenjem su iskorištena prava stečena rješenjima o prethodnim kategorizacijama: KLASA:

UP/I-335-05/11-02/119, URBROJ: 529-03-12-8, od 4. lipnja 2012. godine i KLASA: UP/I-335-05/08-01/58, URBROJ: 529-03-08-7, od 3. srpnja 2008. godine.

Ministarstvo poljoprivrede je u ožujku 2017. godine donijelo Rješenje, KLASA: UP/I-321-03/16-01/75, URBROJ: 525-11/1070-17-7, od 29. ožujka 2017. godine, kojim se: 1. odobrava redovna revizija Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Biograd" za razdoblje od 1. siječnja 2016. godine do 31. prosinca 2025. godine; i 2. u gospodarskoj jedinici "Biograd" svi odsjeci (izuzev u parku prirode Vransko jezero i odsjeka 46e) u površini od 1113,73 ha proglašavaju zaštitnom šumom. Prema obrazloženju rješenja, iz programa su isključene površine koje obuhvaćaju kamp Soline.

Postojeći kamp Park Soline ima položaj u prostoru izuzetnih prirodnih vrijednosti, znatan prostorni potencijal, dugogodišnju tradiciju, stvorene izgrađene vrijednosti i stručni kadar, što sve zajedno čini respektabilan razvojni potencijal.

Postojeće korištenje površina prikazano je na kartogramu 1. "Postojeće stanje" u mjerilu 1:2000.

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

Područje u obuhvatu ovog plana je većim dijelom izgrađeno i odgovarajuće infrastrukturno opremljeno. Postojeća infrastrukturna uređenost područja, uključujući interne vodove u kampu, prikazana je na kartogramima 2. do 6. ovog Obrazloženja.

1.1.3.1. Promet

Kamp "Soline" je priključen na obodnu cestu, koja vodi do mreže prometnica povezanih sa središtem gradskog naselja Grada Biograd na Moru.

Glavni priključak je izveden na mjestu glavnog ulaza u kamp, gdje se interna prometnica kampa okomito spaja na cestu položenu jugoistočno od ograde kampa.

Na istu prometnicu izvedena su još dva priključka pomoćnih – interventnih ulaza u kamp.

Dva kolnopješačka priključka izvedena su sa sjeverozapadne strane kampa, a dodatni prilaz kampu ostvaren je s postojeće prometnice sa južne strane. Sva tri kategorije su pomoćnih ulaza u kamp, namijenjena pomoćnom i interventnom kolnom, te pješačkom pristupu.

Prometna mreža u kampu zadovoljava trenutne potrebe, prometnice su jednosmjerne i dvosmjerne sa u većoj mjeri odgovarajućim prometnim elementima. Većina prometnica klasificirana je kao kolnopješačka, dok je obalni put i tri manja puta koja istog povezuju sa zonama kamp mjesta pješački.

Putovi u kampu su djelomično asfaltnog kolničkog zastora, a djelomično makadamski uređeni, popločeni ili samo zaravnati na terenu.

1.1.3.2. Komunalna infrastruktura

vodoopskrba

Kamp "Soline" je priključen na vodoopskrbnu mrežu Grada Biograda na Moru, iz smjera sjevera vodovodom koji je položen u trasi ceste.

Na vodoopskrbnu mrežu u kampu su priključene postojeće građevine (recepcija, ugostiteljski sadržaj, sanitarni čvorovi) i većina kamp jedinica.

Postojeći sustav za crpljenje podzemne vode koji se nalazi u okviru površine kampa sastoji se od zdenca (bušotine), internog voda i vodospreme i sukladno ishođenoj vodopravnoj dozvoli namijenjen je korištenju za zalijevanje raslinja. Izvorska voda temperature 7°C skladišti se i zagrijava do 15°C u spremniku volumena 220 m³ .

odvodnja otpadnih voda

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda je u kampu "Soline" riješena kanalizacijskom mrežom odvodnje otpadnih voda priključenom na postojeći gravitacijski kanal, na koju su priključene postojeće građevine (ugostiteljski sadržaj, sanitarni čvorovi i dr.) i većina kamp jedinica.

Područjem obuhvata plana izveden je gravitacijski kanal odvodnje otpadnih voda (DN 560 mm) kojim se otpadne vode šireg područja transportiraju na središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Biogradske rivijere koji je smješten na lokaciji Kumenat, na istočnom rubu gradskog područja grada Biograda.

elektroopskrba

Napajanje kampa je izvedeno je kabelskim (podzemnim) visokonaponskim vodom koji vodi do postojeće trafostanice 20/0.4kV "Soline", u pojasu ulice "put Kumenta" (lokalne ceste L63161 Biograd (D503) - T. N. Soline).

Na elektroopskrbnu mrežu u kampu su priključene postojeće građevine (recepcija, ugostiteljski sadržaj, sanitarni čvorovi) i kamp jedinice. Za opskrbu mjesta za kampiranje postavljeno je 586 razvodnih ormarića.

Javna i vanjska rasvjeta je izvedena uz postojeće kolnopješačke prometnice te obalni i druge pješačke putove kampa.

elektronička komunikacijska mreža

Na području zahvata postoji izgrađena pristupna telekomunikacijska mreža. Ovaj priključak spojen je na postojeću telefonsku centralu Biograd na Moru.

plinoopskrba

Na dijelu područja je izvedena infrastrukturna mreža plinoopskrbe međutim ona nije priključena na gradsku mrežu iz razloga što područje nije još plinificirano.

1.1.4. Zaštićene prirodne i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

Na području u obuhvatu plana nema zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Značajna ambijentalna vrijednost je postojeća borova šuma i obalni pojas. Planom je potrebno utvrditi mjere zaštite šume, te gradnju građevina i uređivanje površina usmjeriti na način koji će u najmanjoj mogućoj mjeri ugrožavati postojeću šumu.

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj korisnika i smještajnih jedinica, gustoća korištenja i izgrađenosti)

Na područje obuhvaćeno UPU-om kampa Soline se odnose dva dokumenta prostornog uređenja; Prostorni plan Zadarske županije i Prostorni plan uređenja Grada Biograda na Moru, koji međusobno nisu usklađeni.

Prostornim planom Zadarske županije (Službeni list Zadarske županije 2/01, 06/04, 02/05, 17/06 03/10 i 15/14) se kamp Soline planira kao postojeća turistička zona u ZOP-u sa sljedećim prostornim odrednicama; vrsta: T3, površina: 15 ha, kapacitet: 2000 osoba (članak 9. Izmjene i dopune, članak 14. PPZŽ - 3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja), važnost građevine: građevina od važnosti za Državu (članak 5. Izmjene i dopune, članak 7. PPZŽ - 2.1. Građevine od važnosti za Državu, 2.1.7. Ugostiteljsko-turističke građevine, / ugostiteljske-turističko cjeline kapaciteta 1000-3000 gostiju: Biograd - Soline (postojeće).

Istovremeno se Prostornim planom uređenja Grada Biograda na Moru (Službeni Glasnik Grada Biograda na Moru 09/05, 03/09, 07/11, 10/11 – ispr., 03/16, 07/16-ispr., 08/16 (pročišćeni tekst) ) kamp Soline planira kao postojeća zona sa slijedećim prostornim odrednicama: površina: 13,8 ha navedena u tekstu (11,3 ha prikazano u grafici), kapacitet: 2000 osoba (članak 35. Izmjene i dopune, članak 62. PPUGB - 2.3. Izgrađene strukture van naselja,), važnost građevine: građevina od važnosti za Državu i Županiju: Ugostiteljsko-turističke cjeline površine 5 ha i više (članak 8. Izmjene i dopune, članak 8. PPUGB - 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju).

"Članak 63.

Područje Solina u skladu sa prostornim mogućnostima i uvjetima PPŽ-a moguće je namijeniti u zone ugostiteljsko-turističke namjene i to:

- zona kampa-autokampa Soline ostaje kamp-autokamp (T3) ali mora se preurediti u kamp s 4 zvjezdice
- zona hotela predviđa se izgradnja hotela (T1) s najmanje 4 zvjezdice, najviše katnosti Po i 4 nadzemne E, najveće visine građevine 18 m, izgrađenosti građevne čestice do 30% (kig je 0,30), a max koeficijent iskori-

Smještajni kapacitet uvjetovan je po kriteriju 1 krevet/min 85 m2 , Omogućuje se izvedba umjetnog jezera s morskom vodom, koji ne ulazi u obračun kis-a i kig-a."

Urbanističkom planu uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene (T3) kamp Soline (Službeni glasnik Grada Biograda na moru 9/13), površina kampa iznosi 11,3 ha. Slijedom navedenog, ni doneseni UPU kampa Soline nije usklađen s dokumentom prostornog uređenja šireg područja; s Prostornim planom Zadarske županije. Uz to, u okviru danog obuhvata nije moguće cjelovito sagledavanje, pa niti planiranje postojećeg kampa.

Prema načelu vertikalne integracije u sustavu prostornog uređenja, utvrđenom člankom 13. Zakona o prostornom uređenju, pri utvrđivanju polazišta i donošenju prostornih planova potrebno je uvažavati ciljeve i interese izražene u dokumentima više razine, odnosno šireg područja. Člankom 61. određuje se obveza usklađenosti prostornog plana niže razine s prostornim planom više razine, te prostornog plana užeg područja s prostornim planom šireg područja iste razine. Iz toga slijedi da UPU, kao plan užeg područja lokalne razine mora biti usklađen s prostornim planom grada kao plana šireg područja lokalne razine, a sve usklađeno s prostornim planom županije kao prostornim planom područne (regionalne) razine.

UPU zone ugostiteljsko-turističke namjene kamp Soline (T3) se donosi za postojeći kamp Soline kojim gospodari Ilirija d.d. i njime treba ostvariti jedan od važnih ciljeva prostornog uređenja; omogućiti potrebne uvjete za razvoj obuhvaćenog područja i postojećeg gospodarskog subjekta, što u izradi plana podrazumijeva suradnju nositelja izrade i izrađivača plana s gospodarstvenikom.

U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju te slijedom planiranja od razine Prostornog plana županije pa na niže, za budući razvoj kampa bi bilo potrebno planirati područje površine oko 23 ha s kapacitetom do 3.660 osoba, što je potrebno utvrditi ciljevima prostornog uređenja u okviru Prijedloga UPU-a kampa Soline.

Područje kampa treba planirati u skladu člankom 49. Zakona o prostornom uređenju: Planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene, koji određuje uvjete planiranja za ugostiteljsko-turističku namjenu u zaštićenom obalnom području mora.

Isto tako, kamp je potrebno uređivati u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN 54/16), za objekte vrste kamp (T3), kategorije 4 zvjezdice.

Dio područja obuhvata koji uključuje područje morske plaže i privezišta, nalazi se također u obuhvatu donesenog Urbanističkog plana uređenja za cjelovito građevinsko područje Grada Biograda na Moru – središnji dio južno od Jadranske ceste (Poluotok, Jaz, Vruljine, Bošana, dio Primorja, Kožina, Centar, Tuče, Glavica, Rust, Meterize, Granda) (Službeni glasnik Grada Biograda na Moru 2/08, 3/10, 4/17).

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Prostor u obuhvatu plana je u kompletno uređen i priveden namjeni i predstavlja opremljeni prostor na kojem funkcionira kamp "Soline" kapaciteta oko 3600 gostiju.

Prirodne i ambijentalne vrijednosti ovog prostora čine primarno more i obala, te postojeća konfiguracija terena s blagim padinama nagnutim prema obali i biljni pokrov borove šume.

Glavni kolni ulaz, kao i pomoćni ulazi u kamp nalaze se na povoljnim lokacijama te ih nije potrebno izmještati niti mijenjati broj.

Pozitivni aspekti navedeni su u točki 1.1.2. Prostorno razvojne značajke i 1.1.3 Infrastrukturna opremljenost.

Osnovno ograničenje razvoja ovog prostora je njegov neadekvatni tretman u dokumentima prostornog uređenja koji su doneseni za područje Grada Biograda na Moru i za područje Zadarske županije.

Iz tog razloga, obuhvat Stručnog rješenja nije sukladan obuhvatu određenom Prostornim Planom Grada Biograda na Moru, kao ni obuhvatu određenom Prostornim planom Zadarske županije. Predloženi obuhvat slijedi postojeće stanje u prostoru u pogledu namjene i načina korištenja prostora. Također, u obuhvat je uključen dio površine uređene plaže i mora – dijela akvatorija predviđenog za kupanje i rekreaciju gostiju kampa, ali i ostalih korisnika.

Postojeći kamp Soline je planski građen, od 1981. godine gradi se na osnovu Provedbenog urbanističkog kampa Soline, odnosno u razdoblju sve do 2005. godine na osnovu važeće planske dokumentacije.

Kamp Soline je planski građen na osnovu slijedećih, tada važećih planova:

PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN KAMPA SOLINE 1981.
površina kampa: 21 ha kapacitet kampa: 3.000 gostiju
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN NASELJA BIOGRAD NA MORU 1983.-98. površina kampa: 21 ha
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BIOGRADA NA MORU 2002. površina kampa: 21 ha.

Od 2005. godine do danas, pri izradi dokumenata prostornog uređenja nisu uzeta u obzir polazišta koja osiguravaju zadržavanje cjeline već izgrađenog postojećeg kampa u ovom prostoru i njegov planirani razvoj. Planirana površina kampa je u prostorno planskoj dokumentaciji mijenjana, u pravilu je znatno manja od prvobitno planirane, kako slijedi:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BIOGRADA NA MORU 2005. površina kampa: 5 ha
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BIOGRADA NA MORU IZMJENA I DOPUNA 2009. i 2011. površina kampa: 12,3 ha u tekstualnom dijelu, odnosno oko 11,3 ha u grafici,

Pri izradi IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA ZADARSKE ŽUPANIJE - 2006. je uzeta u obzir izgrađena i visoko uređena površina postojećeg kampa površine 15 ha.

PROSTORNI PLAN ZADARSKE ŽUPANIJE IZMJENA I DOPUNA 2006.
površina kampa: 15 ha

Kamp Soline predstavlja jedinstvenu prostornu, funkcionalnu i gospodarsku strukturu koja je planski izgrađena na osnovu donesenih dokumenata prostornog uređenja.

Postojeći, planski građen, kamp Soline je i nadalje potrebno planirati na isti način kako je planiran Provedbenim urbanističkim planom kampa Soline iz 1981. godine i dalje u kontinuitetu do 2005. godine, kako bi se osigurao njegov daljnji razvoj i unaprjeđenje. Ne postoje racionalni razlozi da se postojeći, planski građen, kamp Soline i nadalje ne planira na isti način kako je to učinjeno Provedbenim urbanističkim planom kampa Soline iz 1981. godine.

Minimalno je potrebno planiranje kampa na njegovom izgrađenom i visoko uređenom dijelu, uz uvažavanje i uklapanje svih izgrađenih građevina i infrastrukture. Svako drugo rješenje za sobom povlači niz negativnih posljedica, razgradnju i devastaciju visoko uređenog prostora, gubitak radnih mjesta, anuliranje uloženog kapitala, umanjenje turističke ponude visokokategoriziranih turističkih objekata i drugo.

Na području kampa bi u narednom periodu bilo potrebno otkloniti slijedeće nedostatke, odnosno, poduzeti sljedeće zahvate:

iz obalnog pojasa isključiti smještajni dio kampa, prostore za kampiranje je potrebno pozicionirati izvan prostora užeg obalnog pojasa koji se namjenjuje kupanju i rekreaciji, te na njima definirati i označiti pojedinačna kamp-mjesta,
unaprijediti opremljenost centralnim sadržajima,
definirati korištenje pomorskog dobra,
urediti dodatne sportsko rekreacijske sadržaje na kopnu i u obalnom pojasu,
uz stalni priključak na vodu treba kamp jedinicama treba osigurati priključak na sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda,
ozakoniti neregulirane zahvate kampa.

Na neuređenom području između kampa i prilazne prometnice potrebno je planirati javno parkiralište za potrebe vanjskih korisnika prostora i za posjetitelje kampa i njegovih sadržaja javnog korištenja.

Postojeće nedostatne prateće sadržaje je potrebno dopuniti propisanima, potrebnog standarda koje treba pozicionirati centralno u odnosu na površine za kampiranje i u odnosu na rekreacijske i kupališne sadržaje.

<-- PDF CHUNK SEPARATOR -->

file:\tanja! e \2012\12 : ilirjia biograd\38 - 2019 - kamp soline - cjelina\5. stručno rješenje kamp soline!SITUACIJAL.DWG
plot: date:06/12/19\ time:10:44\ plot style:aca

1 Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z	GRANICA OBUHVATA		ZONA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3)
- 100 -	POJAS 100M OD OBALNE CRTE		KAMP SOLINE
- 25 --	POJAS 25M OD OBALNE CRTE	Županija:	ZADARSKA ŽUPANIJA
		Općina/grad:	GRAD BIOGRAD NA MORU
	KOLNOPJEŠAČKE I PJEŠAČKE POVRŠINE	Naručitelj:	ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
	KOLNI PRIKLJUČAK (I GLAVNI ULAZ U KAMP)	Naziv prostornog plana:	STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
	POMOĆNI ULAZ U KAMP (PJEŠAČKI, INTERVENCIJA I SL.)		ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE
	OBALNI PJEŠAČKI PUT	Naziv kartografskog prikaza:	OSNOVE TEHNIČKOG RJEŠENJA PROMETA
	INTERNA KOLNO PJEŠAČKA PROMETNICA	Broj kartografskog prikaza: KARTOGRAM 2	Mjerilo kartografskog prikaza 1:2000
	KAMPA I PJEŠAČKI PUT JAVNOG KORIŠTENJA INTERNE KOLNO-PJEŠAČKE PROMETNICE KAMPA	Odluka predstavničkog tijela o izradi prostornog plana (službeno glasilo)	Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):
	INTERNE KOLNO-PJEŠAČKE MAKADAMSKE STAZE	Javna rasprava (datum objave):	Javni uvid održan od: do:
	INTERNE PJEŠAČKE POPLOČENE STAZE	Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:	Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
		Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)
(P1)	PARKIRALIŠTE - ZONA ČEKANJA	Broj suglasnosti klasa:	datum:
(P2)		Pravna osoba / tijelo koje je izradilo plan:	URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o.
	PARKIRALIŠTE		PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA RIJEKA Strossmayerova 311 tel: 051 374-007, 327-232 fax: 327-232 e-mail: [email protected]
(P3)	PARKIRALIŠTE AUTOBUSA	Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan:	Odgovorna osoba:
이 로 드	INTERVENTNÍ PROMET
		Odgovorni voditelj plana:	TATJANA RAKOVAC, dipl.ing arh

		TATJANA RAKOVAC, dipling arh
		Stručni tim u izradi plana: 1. TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh. 2. MARTINA GUDAC CVELIC, dipl.ing.arh.	3 MARA KUČAN SMEŠNY, dipling.arh 4. ANA BRUSIĆ BATISTIĆ, mag.inž.arh
		Pečat predstavničkog tijela:	Predsjednik predstavničkog tijela:
		Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela:
		(ime, prezime i potpis)

Postojeće minimalne sportsko-rekreacijske sadržaje treba dopuniti, kako na obalnom dijelu tako i na moru kao i urediti dodatne sunčališne i kupališne površine.

Treba imati u vidu otvaranje obalnog dijela kampa režimu javnog korištenja, dostupnog svima. Pri tome osigurati neometano funkcioniranje kampa.

U sklopu kampa predviđa se prema potrebi izgradnja nove trafostanice radi omogućavanja kvalitetnijeg napajanja električnom energijom postojećih i planiranih kapaciteta i sadržaja.

Stvoreni preduvjeti uređenog dijela kampa, uređene plaže, prometnog i komunalnog opremanja osnova su opravdanosti uređenja kampa.

Postojeće površine zelenila i borova šuma su s ambijentalnog i ekološkog gledišta vrlo vrijedne značajke koje doprinose podizanju kvalitete kampa.

Da bi se ostvarilo optimalniji nivo priključenja postojećih i budućih kamp mjesta i građevina potrebno je u manjoj mjeri rekonstruirati i dopuniti prometnu mrežu kampa i odgovarajuću komunalnu infrastrukturu.

Obzirom na prometnu dostupnost i raspoloživ atraktivan prostor za gradnju u ovoj zoni na obalnom dijelu postoje uvjeti uređenja sportsko-rekreacijskih i zabavnih djelatnosti u funkciji kampa, ali i za vanjske posjetitelje.

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADSKOG ZNAČAJA

Cilj prostornog uređenja Gradskog značaja koji se odnosi na ovaj prostor je prije svega očuvanje i daljnje unaprjeđenje izgrađenog, integralnog prostora kampa Soline i omogućavanje daljnjeg uspješnog poslovanja kampa na mjestu gdje postoji posljednjih 56 godina.

Cilj je i donošenje prostorno planske dokumentacije za prostor kampa, ali sukladno postojećem izgrađenom stanju i sukladno Programu Ilirije d.d. kojim planira daljnji razvoj i uređenja kampa Soline.

2.1.1. Demografski razvoj

Područje grada Biograda bilježi izniman demografski razvoj u odnosu na dominantne demografske procese u užem i širem okruženju, u desetogodišnjem razdoblju bilježi porast broja stanovnika od gotovo 9%, prema popisu 2001. godine broji 5.259 stanovnika, a 2011. godine 5.728 stanovnika.

Značajan porast broja stanovnika bilježi se i na širem prostoru zadarske županije, dok se istovremeno na razini RH bilježi pad broja stanovnika za oko 3,3%.

Povećanje broja stanovnika, tj. održavanje pozitivne tendencije demografskog razvoja prvenstveno je temeljeno na razvoju gospodarskih djelatnosti, stoga je potrebno težiti snažnoj koncepciji i strategiji te dinamici daljnjeg razvoja. Samim tim je i povećanje broja živorođenih, odnosno poticaj njihova povećanja najuže ovisan o povećanoj potražnji na tržištu radne snage te poticaju razvitka gospodarstva unutar šireg područja Grada.

Stanovništvo je najvažniji faktor gospodarskog razvoja jer ono daje aktivnu radnu snagu za potrebe gospodarskih i društvenih djelatnosti, a ujedno je i potrošač proizvedenih roba i usluga. Veći prirast stanovništva pridonosi većem dinamizmu razvoja, a i povećava potražnju na domaćem tržištu. S obzirom na atraktivnost prostora područja općine može se očekivati i povećanje stanovništva (prirodni i naročito mehanički prirast). To nameće potrebu rezervacije prostora i za stambenu izgradnju.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Najvažniji ekonomski ciljevi razvoja su:

1. Povećanje proizvodnje roba i usluga te zaposlenosti;
1. Porast proizvodnosti rada, kapitala, mora i zemljišta, uz sniženje proizvodnih i prometnih troškova;
1. Modernizacija kapaciteta, informatizacija gospodarskih i društvenih djelatnosti;
1. Bolja i svestranija suradnja sa susjednim gradovima i općinama, Zadrom i drugim prostorima te inozemnim gradovima, trgovačkim društvima i ustanovama radi većeg korištenja tuđih iskustava;
1. Povećanje razine životnog standarda i kvalitete življenja.

Prostorni ciljevi razvoja su:

1. Racionalno gospodarenje prostorom, priobaljem i morem;
1. Potpunije reguliranje imovinsko-pravnih, zemljišnih, prostornih i lokacijskih uvjeta;
1. Funkcionalno zoniranje prostora za poslovne, stambene i rekreativne namjene.

Zaštitni ciljevi su svestrana zaštita okoliša (zraka, mora, voda, tla, buke), biološke raznovrsnosti, prirodnog i urbanog pejzaža i kulturno-povijesna baštine.

Svi ti ciljevi imaju dugoročni i opći karakter, od nacionalnog su i lokalnog interesa, ali se za kraće razdoblje mogu određivati i drugi dopunski ciljevi.

Glavni pravci razvoja su:

1. prerađivačka industrija, promet te turizam s ugostiteljstvom, trgovinom, komunalnim, sportskim i kulturnim djelatnostima;
1. moderno obrazovanje, zdravstvo, kultura, šport i javna uprava;
1. građevinarstvo.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

Ciljevi uređenja prometne i komunalne infrastrukture gradskog značaja su razvoj prometne i infrastrukturnih mreža kompatibilan planiranim namjenama i sadržajima, uz primjenu modernih tehnologija i obnovljivih izvora energije.

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti područja

Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima, kako bi prostor Grada i nadalje zadržao osobine visokog stupnja očuvanosti prirodnog i kultiviranog krajobraza.

Kompleksnim pristupom, baziranim na postojećoj izgradnji i osjetljivosti cjelokupnog prostora i svih njegovih dijelova, moguće je ostvariti kvalitetno korištenje, unapređivanje i zaštitu prostora sa ciljem povećanja kvalitete života stanovništva.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA PODRUČJA

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Uređenjem ove zone je potrebno osigurati prostorne i druge preduvjete za daljnji razvoj planiranih ugostiteljsko-turističkih i drugih gospodarskih djelatnosti te pratećih i komplementarnih sadržaja i time osigurati povećanje zaposlenosti i prihoda.

Pored toga cilj je osigurati bolji nivo usluga za goste organizacijom ugostiteljskih, sportskih, rekreacijskih, zabavnih, uslužnih, trgovačkih i drugih pratećih djelatnosti u sklopu zone, kao i za posjetitelje prije svega organizacijom sportskih, rekreacijskih i zabavnih djelatnosti. Ciljani nivo usluga je kategorija kampa 4*, što uključuje ponudu glamping smještaja i mobilhomova, kao i odgovarajućih pratećih sadržaja.

Planiranje građenih struktura treba provesti na način da se organizacijom i namjenom površina racionalno koristi prostor, ali i da se oblikuje nova izgrađena struktura koja će, u kombinaciji s zelenim površinama, biti perceptivno prihvatljiva i neagresivna u prostoru. Tu se prije svega naglašava potreba da se kroz uvjete gradnje, korištena i uređenja prostora osigura prihvatljiv odnos zone prema krajoliku.

Prostorna organizacija zone treba omogućiti etapnu realizaciju manjih zaokruženih cjelina, a prema mogućnostima realizacije uređenja zone. Pri tome treba planirati potreban standard komunalne opremljenosti.

Potrebno je sačuvati postojeće uređene površine i uklopiti ih u razvoj područja.

Zadržavaju se, na postojećim lokacijama, glavni i pomoćni ulazi u kamp.

Novi centar kampa definira se u sklopu šire zone centralnih zajedničkih sadržaja, u području od ulaza u kamp, koja će uključivati i recepciju i ostale potrebne sadržaje. Taj prostor je u težištu planiranih zona kampiranja, uz osnovne prometne tokove, pristupačan i s "čitljivom" lokacijom.

Racionalno je da postojeći prostor oko restorana, zbog lokacije uz kupališne i rekreacijske površine, preraste u rekreacijski i zabavni centar koji bi mogao uključiti sve postojeće sadržaje. Cilj je ostvariti viši nivo usluge i opremljenosti izgradnjom bazena.

Smještajni prostor kampa se, uključujući postojeće kapacitete treba organizirati u više prostornih cjelina između kojih su smještene zone centralnih sadržaja.

U zonama kampiranja se planiraju sanitarni čvorovi – zajedničke prostorije za osobnu higijenu gostiju, pranje rublja i suđa, postava hladnjaka s pretincima, uređeno mjesto za pripremanje jela, dječje igralište, odlaganje otpada i sl. Na taj se način osigurava potrebni radijus dostupnosti od max. 100 m do svakog kamp – mjesta.

Kamp jedinice uvjetno definirati i planirati usklađenje prema terenskim uvjetima uz najmanju površinu od 60 m2 . Određeni broj kamp jedinica treba biti spojen na infrastrukturu: vodoopskrbu, odvodnju i elektroopskrbu.

Obalni pojas kampa se namjenjuje kupanju i rekreaciji u režimu javnog korištenja. Duž obale se rubom obalnog pojasa kontinuirano vodi obalna šetnica kao osnovna pješačka komunikacija kampa. Povezana je na nastavak obalne šetnice izvan površine kampa. Na obalnu šetnicu povezani su pješački putovi kojima su smještajni sadržaji kampa povezani na obalni pojas i na prateće sadržaje.

Postojeću, dijelom nasipanu plažu je potrebno čuvati i predvidjeti mogućnost njenog proširenja izgradnjom pera – betonskih mulića koji će spriječiti odnošenje nasipanog šljunka. Ti su mulići ujedno mjesta gdje se jednostavno može organizirat punkt za iznajmljivanje plovila: sandolina, pedalina i sl.

Između šetnice i obale mora se uređuju sunčališta opremljena tuševima, ležaljkama, suncobranima i sl.

U zaleđu uređene plaže i kupališta većoj površini gotovo ravnog terena planirati sportske i rekreacijske sadržaje, igrališta i slobodne (travnate) površine za igru.

Rekreacijske sadržaje u obalnom pojasu dopuniti sportskim i rekreacijskim sadržajima u sklopu centralne zone kampa. Planirati sportski centar s igralištima te između novog centra i obalnog šetališta, na površini s vrijednim visokim zelenilom planirati rekreacijske sadržaje manje površine (mini-golfom, stolovima za stolni tenis i dječjim igralištem) koji se pažljivo lociraju kako bi se sačuvale sve vrijedne stablašice.

Površina mora u uvali se namjenjuje kupanju i rekreaciji.

U dijelu obale potrebno je ostvariti privez u funkciji kampa, odijeljen od kupališnih površina.

Postojeće zelenilo u zoni kampa treba sačuvati i održavati te dopuniti dodatnom, etapnom sadnjom visokog zelenila. Pri tome treba zbog specifičnih mikroklimatskih karakteristika lokacije za sadnju u užem obalnom pojasu odabrati halofitne vrste otporne na posolicu.

2.2.2. Unapređenje uređenja područja i komunalne infrastrukture

Daljnjim uređenjem područja je potrebno osigurati prostorne, prometne, infrastrukturne, ekološke i druge uvjete za usklađeni razvoj i organizaciju svih planiranih funkcija i djelatnosti. Obzirom da je područje danas dobro opremljeno i uređeno, biti će potrebno pristupiti manjem uređenju i opremanju zemljišta, te usklađenju prometne i komunalne infrastrukture.

Prije izgradnje i privođenja namjeni pojedinih površina - građevnih čestica u kampu, pored djelomične reorganizacije i rekonstrukcije prometne mreže, potrebno je predvidjeti rekonstrukciju i/ili izgradnju potrebnih objekata i uređaja komunalne infrastrukture za što je potrebno koristiti prvenstveno koridore prometnih površina.

Za unapređenje uređenja područja i komunalne infrastrukture je planskim postavkama predviđeno:

predvidjeti nužnu rekonstrukciju i dopunu postojeće prometne i infrastrukturne mreže
predvidjeti dopunu sustava za odvodnju otpadnih voda, te dopunu vodoopskrbnog i elektroopskrbnog sustava kao i mreže elektroničkih komunikacija,
planirati uređenje javnih pješačkih površina,
planirati uređenje parkirnih površina koje će biti dostatne za novoplanirane i postojeće sadržaje,
planirati daljnje uređenje plaže,
planirati uređenje dijela plaže za osobe smanjene pokretljivosti.

Navedenim zahvatima osigurati će se uvjeti za daljnji razvoj i kvalitativni napredak turističke djelatnosti na području Grada. Uređenjem ulice "Put Kumenta", sa istovremenom izgradnjom cjelovite komunalne infrastrukture značajno će se unaprijediti razina uređenja i komunalne opremljenosti istočnog dijela gradskog područja Grada Biograda na Moru.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

Programski element	Postojeće stanje	Program korisnika
lokacija	Biograd na Moru, uz uvalu Soline	postojeća
površina	29,57 ha	postojeći kamp
kategorija	4*	4*
kapacitet	3.660 osoba	3.660 osoba
smještajne jedinice	1220 kamp mjesta / kamp parcela od čega:	1220 kamp mjesta / kamp parcela od čega:
	458 mobilhome-ova	488 mobilhome-ova
	10 glamping kućica	50 glamping kućica
prateće građevine	- recepcija - sanitarije (6 objekata) - restoran - manja trgovina - prodavaonica pekarskih proizvoda - pomoćne prostorije - servis kampa - praonica rublja	- recepcija – rekonstrukcija - sanitarije – rekonstrukcija - restoran – rekonstrukcija - manja trgovina - rekonstrukcija - prodavaonica pekarskih proizvoda – rekonstrukcija/prenamjena - pomoćne prostorije - rekonstrukcija - servis kampa - praonica rublja - centar kampa - rekreacijski i zabavni centar - servisno uslužni centar
prometnice	- u velikoj mjeri uređene	- rekonstrukcija radi smještaja potrebne infrastrukture u trup prometnica, i radi ostvarenja potrebne širine profila gdje je to potrebno - parkirališta
sportski tereni	- odbojka na pijesku - boćalište	- otvoreni bazeni - mini-golf - odbojka - košarka - boćalište i dr.
ograda	postoji	ograđivanje kampa

Programski element	Postojeće stanje	Program korisnika
infrastruktura	- dio sustava odvodnje - dio sustava vodoopskrbe - dio sustava elektroopskrbe - dio sustava plinoopskrbe - dio sustava elektroničke komunikacijske mreže	- javna i vanjska rasvjeta duž komunikacija i otvorenih površina centara i sporta i rekreacije - vodovod - dopuna vodovoda unutar kampa i priključci svih građevina, dopuna hidrantske mreže za zaštitu od požara - elektroopskrba – nova trafostanica po potrebi - odvodnja otpadnih voda – dopuna kanalizacijske mreže - telefonija
alternativni izvori energije		- sunčani kolektori
obala i plaže		- izgradnja i uređenje kupališta i sunčališta - privez u funkciji kampa
vegetacija		- očuvanje prirodne vegetacije, sanacija i obnova; pošumljavanje i oplemenjivanje te uređenje parka

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

Definirana namjena prostora proizlazi iz elemenata postojećeg stanja, planskih postavki planova višeg reda, ciljeva i programskih elemenata definiranih ovim planom.

Namjena prostora u turističkoj zoni Kamp Soline osnovana je i proizlazi iz namjene određene Prostornim planom uređenja Grada kao i postojećeg načina korištenja prostora. Prostor u obuhvatu ovog plana definiran je kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, ugostiteljsko-turističke namjene oznake T3 što uključuje površine ugostiteljsko-turističkih smještajnih sadržaja - kamp i prateće sadržaje trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne te sl. namjene. Pored ugostiteljsko-turističke namjene planira se uređena plaža, obalni put i more za sport i rekreaciju, te privez u funkciji kampa.

Stručnim rješenjem plana za nacrt prijedloga urbanističkog plana uređenja Kamp Soline (T3) u Biogradu na Moru obuhvaćen je prostor ukupne površine 29,57 ha, od čega površine kopna 24,87 ha i površine mora približno 4,7 ha.

Ovim urbanističkim planom uređenja određuje se detaljnija podjela prostora unutar granica turističke zone prema namjeni, a obzirom na: karakteristike mikrolokacije i veličine površina, potencijalne djelatnosti i uvjete korištenja.

Detaljnom podjelom prostora u osnovi se:

površine uz obalu namjenjuju primarno sadržajima javnog korištenja, plažama i sportsko-rekreacijskim sadržajima na kopnu i moru i zabavnim sadržajima, s ugostiteljskim i drugim pratećim sadržajima koji se povezuju obalnom šetnicom i u sklopu kojih se očekuje veća frekvencija korisnika zone i posjetilaca,
valorizira dosadašnje uređenje kampa te omogućuje njegovo unaprjeđenje.

Površine za razvoj i uređenje unutar obuhvata Plana planirane su kao:

ugostiteljsko-turistička namjena kamp (T3),
sportsko rekreacijska namjena uređena plaža (R3),
privezište u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR),
obalni put i
površine infrastrukturnih sustava trafostanica (TS).

Određivanje i razgraničavanje površina javnih i drugih namjena se provodi sukladno kartografskom prikazu br.1 Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

3.2.1. Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)

U okviru zone ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3) s najmanje 4* (zvjezdice) se planiraju;

površine za kampiranje kamp mjesta i kamp parcele, pristupni putovi do površina za kampiranje, zelene površine između površina za kampiranje i prema osnovnoj prometnici, blokovi s hladnjacima, prostor za pripremanje jela i vanjski roštilj, dječje igralište, prostor za odlaganje otpada i sl.,
površine za izgradnju pratećih građevina kampa uključuju površine građevina: recepcija, zona čekanja pred glavnim ulazom u kamp uz prometnicu, centar kampa (trgovina, ugostiteljski sadržaj, trg, usluge, prostorije za boravak, prateći sadržaji sporta), rekreacijski i zabavni centar (ugostiteljski sadržaj, zabavni sadržaji), servisno uslužni centar (usluge, servis kampa, odlagalište i čuvanje plovila i trailera), sanitarni čvor sa servisnim sadržajem, pojedinačni centralni sadržaji kampa, sanitarni čvorovi i drugo te prometne, pješačke i zelene površine,
površine sportsko rekreacijskih sadržaja koje uključuju slijedeće sportske i rekreacijske sadržaje kampa: sportsko-rekreacijski centar (sportska i rekreacijska igrališta i prateća građevina), rekreacijske površine, dječja igrališta, otvoreni bazeni i drugo.
prometne površine koje uključuju kolnopješačke prometnice koje su osnovni pristupi do zona kampiranja i zona pratećih sadržaja, pješačke putove koji povezuju zone kampiranja s ostalim sadržajima kampa, te parkiralište,
površine infrastrukturnih objekata i uređaja potrebnih u kampu
zelene površine uključujući zaštitne zelene površine, park i zelenilo unutar drugih površina, u najvećem se dijelu čuvaju s postojećim terenom i vegetacijom, te dopunjuju novom sadnjom pretežno autohtonih vrsta.

Najmanje 40 % površine kampa (T3) se planira za uređenje kao prirodno zelenilo i parkovni nasadi.

3.2.2. Sportsko- rekreacijska namjena - uređena plaža (R3)

Uređena plaža se namjenjuje uređenju sunčališta i rekreacijskih sadržaja te zelenih površina. Uređena plaža ima kopneni i morski dio.

Uređena plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i morske strane, svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno uređena, neposredno povezana s morem, označena i zaštićena s morske strane.

Planirano uređenje plaže uključuje zahvate koji se poduzimaju u cilju planiranog korištenja, održavanja, zaštite i opremanja plaže. U okviru uređene plaže se planira nasipavanje šljunčanog žala, rekonstrukcija i/ili izgradnja i uređenje sunčališta, obale i ulaza u more, rekreacijskih sadržaja te hortikulturno uređenje i uređenje pješačkih i drugih nužnih prometnih površina i opremanje komunalnom infrastrukturom i opremom (sanitarije, tuševi, kabine za presvlačenje, osmatračnica za nadzor plaže, ležaljke, klupe, stolovi, koševi za otpatke, informativne ploče, naprave za igru i rekreaciju i sl.) i sl. Planira se daljnje nasipavanje plaže i izvedba "pera" - mulića koji će zadržati nasipani šljunak.

Morski dio uređene plaže - obalno more za kupanje i rekreaciju se planira na površini obalnog mora i namjenjuje za kupanje i različite vidove rekreacije na moru.

Zbog osiguranja dodatnih sunčališnih površina i sadržaja za rekreaciju i igru u moru planira se postavljanje naprava u funkciji kupanja i rekreacije, sa sidrenim sustavima (splavi - "catara", platformi, rekreacijskih naprava; trampolina, skakaonica i sl.), uređenje punkta za iznajmljivanje rekreacijskih plovila i sl.

Na ovom dijelu mora nije dozvoljeno korištenje motornog pogona za plovila.

3.2.3. Privezište u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR)

Privezište se namjenjuje privezu plovila u funkciji kampa. Kapacitet privezišta je maksimalno 50 vezova Privezište ima kopneni i morski dio. Ne planira se gradnja pratećih sadržaja u zgradama na kopnu.

3.2.4. Obalni put

Obalni put planira se za odvijanje pješačkog prometa za pješačko povezivanje prostora duž obale i za povezivanje kampa s kontaktnom obalom i ostalim prostorima.

Planira se postavljanje vanjske rasvjete i urbane opreme duž cijelog poteza unutar obuhvata plana.

file:\tanja! e \2012\22 : ilirija biograd\38 - 2019 - kamp soline - cjelina\5. stručno rješenje kamp soline!SITUACIJA2.DWG
plot: date:06/12/19\ time:10:45\ plot style:ac

	GRANICA OBUHVATA
	OBALNI PJEŠAČKI PUT
	INTERNA KOLNO PJEŠAČKA PROMETNICA KAMPA I PJEŠAČKI PUT JAVNOG KORIŠTENJA
	INTERNE KOLNO-PJEŠAČKE PROMETNICE KAMPA
VODOOPSKRBA
	INTERNA POSTOJEĆA MREŽA
	INTERNA PLANIRANA MREŽA
HIDRANTSKA MREŽA
	POSTOJEĆA HIDRANTSKA MREŽA
লে	HIDRANT
	BUŠOTINA S-1
MREŽA NAVODNJAVANJA
	MREŽA NAVODNJAVANJA

ZONA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) KAMP SOLINE

GRAD BIOGRAD NA MORU Općina/grad: Naručitelj: ILIRIJA d.d. Biograd na Moru Naziv prostornog plana: STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE Naziv kartografskog prikaza: OSNOVE TEHNIČKOG RJEŠENJA VODOOPSKRBE I HIDRANTSKE MREŽE Broj kartografskog prikaza: Mjerilo kartografskog prikaza: KARTOGRAM 3 1:2000 Odluka predstavničkog tijela o izradi prostornog plana Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo) (službeno glasilo): Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan od: do: Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19) Broj suglasnosti klasa: datum: godine Pravna osoba / tijelo koje je izradilo plan: URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o. PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA ova 3/1 - tel: 051 374-007, 327-232 - fax :327-232 e-mail: urb-studio-rifazri t-com hr Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba: TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj plana: TATJANA RAKOVAC, dipling arh Stručni tim u izradi plana: 3 MARA KUČAN SMEŠNY, dipl.ing.arh. 1. TATJANA RAKOVAC, dipling arh 4. ANA BRUSIĆ BATISTIĆ, mag inž.arh. 2. MARTINA GUDAC CVELIC, dipling arh 5. MARINO URODA, dipling građ Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela: lstovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela: (ime, prezime i potpis)	Zupanija:	ZADARSKA ŽUPANIJA

3.2.5. Površine infrastrukturnih sustava - trafostanica (TS)

Površine infrastrukturne namjene postojeće su ili se planiraju za izgradnju objekata i uređaja potrebnih u komunalnom opremanju prostora u obuhvatu plana.

Površina infrastrukturne namjene oznake (TS) postojeća je i planirana trafostanica.

Objekti i uređaji komunalne (sustav odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda, sustav vodoopskrbe i sustav elektroopskrbe, sustav plinoopskrbe) i elektroničke komunikacijske infrastrukture se mogu graditi unutar drugih namjena u obuhvatu plana.

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA

Urbanističkim planom uređenja obuhvaćeno je ukupno 29,57 ha prostora. Unutar obuhvaćenog prostora utvrđuje se sljedeća osnovna namjena površina:

tablica 2.	Osnovna struktura namjene površina

oznaka namjene	namjena	površina (ha)
T3	UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA - KAMP	23,17
R3	SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA - UREĐENA PLAŽA	5,16
PR	PRIVEZIŠTE U FUNKCIJI UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE	1,05
	OBALNI PUT	0,18
TS	INFRASTRUKTURNA NAMJENA - TRAFOSTANICA	0,01
	UKUPNO U OBUHVATU PLANA	29,57

tablica 3. Način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

oznaka namjene	namjena oznaka / način korištenja i uređenja		površina (ha)
T3	UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA - KAMP	23,17
	SJ	POVRŠINE ZA KAMPIRANJE – SMJEŠTAJNE JEDINICE	15,79
		POVRŠINE CENTRALNIH I PRATEĆIH GRAĐEVINA KAMPA
	SČ	SANITARNI ČVOROVI	0,36
	C1	CENTAR KAMPA I RECEPCIJA	0,41
	C2	REKREACIJSKI I ZABAVNI CENTAR	0,41
	C3	SERVISNO USLUŽNI CENTAR	0,14
	CP	POJEDINAČNI CENTRALNI SADRŽAJ KAMPA	0,06
	R2-1	SPORTSKO REKREACIJSKI CENTAR	0,94
	R2-2	SPORTSKO REKREACIJSKI CENTAR - BAZENI	0,27
	R2-3	REKREACIJSKE POVRŠINE	0,37
		ZELENE POVRŠINE - PARK	2,29
		INTERNE PROMETNICE	1,85
		PARKING	0,36
R3	UREĐENA PLAŽA		5,16
		UREĐENA PLAŽA – KOPNENI DIO	1,32
		UREĐENA PLAŽA – MORSKI DIO	3,84

oznaka namjene	namjena oznaka / način korištenja i uređenja	površina (ha)
PR	PRIVEZIŠTE U FUNKCIJI UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE		1,05
		PRIVEZIŠTE – KOPNENI DIO	0,19
		PRIVEZIŠTE – MORSKI DIO	0,86
	JAVNE PROMETNE POVRŠINE		0,18
	OBALNI PUT		0,18
	INFRASTRUKTURNA NAMJENA		0,01
TS		PLANIRANA TRAFOSTANICA	0,01
	UKUPNO U OBUHVATU PLANA		29,57

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

Planirana prometna mreža i prometno rješenje je prikazano na kartografskom prikazu plana 2.1. "Prometna infrastruktura".

Javna cesta na koju se obuhvaćeno područje priključuje nije u obuhvatu plana.

Prometni sustav obuhvaćenog područja čine prometni priključci na javnu prometnu mrežu naselja i obalni pješački put. Unutar kampa postojeće i planirane kolnopješačke i pješačke površine te parkirališta čine internu prometnu mrežu.

Prometno rješenje je određeno na način da se u najvećoj mogućoj mjeri valorizira postojeće stanje, te osigura usklađeno vođenje pješačkog i kolnog prometa te da pješački promet ima prednost u odnosu na kolni. Za osnovne prometne površine je određena planska površina te koridor unutar kojeg se planira izgradnja iste prometne površine.

Planom su unutar obuhvaćenog područja osigurane površine i predviđeni osnovni pravci prometnog sustava, razvrstani prema važnosti, odnosno prema funkciji koju imaju unutar obuhvaćenog područja, a čine ih:

priključci na javnu prometnu mrežu,
obalni put,
privezište u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR).

3.4.1. Kolnopješački promet

Kamp se priključuje na postojeće ceste koje prolaze obodno oko kampa, na mjestu postojećeg glavnog ulaza u kamp, te na osam pomoćnih ulaza u kamp. Privezište i uređena plaža priključuju se na obalni put.

Priključak na cestu treba biti u skladu sa Zakonom o javnim cestama i Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu.

3.4.2. Pješački promet

Za pješačko povezivanje planirano je korištenje obalnog puta između prostora uređene plaže i kampa.

Obalni put se planira kontinuirano u jednoj razini. Uređuje se minimalne širine 2,0 m, obradom partera u osnovi uporabom kamena, oblutaka, betona te drugog primjerenog materijala te postavom unificirane i kvalitetno oblikovane urbane opreme i ekološke javne rasvjete. Interna kolno-pješačka prometnica u okviru kampa, označena na kartografskom prikazu, planira se za javno korištenje kao pješački put.

3.4.3. Privezište u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR)

Za pomorsko povezivanje, odnosno rekreativnu i sportsku plovidbu planira se privezište u funkciji kampa. Uvjeti gradnje se određuju ovim planom, te projektnom dokumentacijom usklađuju s podacima dobivenim elaboratima vjetrovalne klime.

oblik i veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice se ne određuje, a najveća dopuštena površina građevne čestice je u okviru planirane površine privezišta (PR) određene kartografskim prikazom br. 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

namjena građevina

U okviru površine privezišta (PR) planira se privez u funkciji ugostiteljsko turističke namjene gdje broj jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica, ali ne više od 50 vezova.

Planira se izgradnja objekata za privez i/ili sidrenje manjih plovila; izgradnja obale, objekata za privez i zaštitu akvatorija koji se planiraju kao čvrsti ili plutajući (pontoni) i / ili naprave za sidrenje. Na obali i na objektima za privez je potrebno osigurati prostor za potrebnu i propisanu opremu i uređaje za privez, signalizaciju, označavanje, sigurnost obavljanja djelatnosti i zaštitu od požara i drugo.

veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Minimalna širina manipulativnog prostora za prilaz plovilima duž obale i minimalna širina gata i iznosi 2,0 m.

smještaj građevina na građevnoj čestici

Građevina se smješta u okviru površine građevne čestice.

Nivelacijska kota obale i građevina za privez se treba kretati od 1,0 m n.m. do 1,5 m n.m., iznimno kad je to uvjetovano postojećom izgradnjom ili kotom obale, nivelacijska kota može biti drugačija.

uvjeti za uređenje građevne čestice

Planira se izvedba lukobrana i gata. Pri gradnji koriste se kvalitetne tehnike za izvedbu lučke podgradnje, kao što je izvedba nasipa, kamenometa i betonske konstrukcije. Završne obloge i vidljive plohe izvode se od betona. Privezna mjesta opremaju se inox stupićima.

način i uvjeti priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Planira se priključenje na pješački obalni put i mogućnost priključenja na mrežu komunalne infrastrukture: vodoopskrbu i elektroopskrbu.

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.5.1. Vodoopskrba

Izgradnju nove vodoopskrbne mreže kao i rekonstrukciju dijela postojećeg cjevovoda treba izvesti u skladu s kartografskim prikazom br. 2.2. "Komunalna infrastruktura" u mjerilu 1:2000 i prema tehničkim uvjetima poštujući princip vođenja trase javnim površinama.

Planirane trase vodoopskrbnih cjevovoda i vodoopskrbne građevine se kod razrade projekata mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima te uskladiti s kvalitetnijim rješenjem priključivanja zone na magistralnu vodoopskrbnu mrežu.

Trase vodovodne opskrbne mreže i odvojene protupožarne mreže vode se u zajedničkom kanalu s ostalim instalacijama. Horizontalni razmak u zajedničkom rovu s ostalom infrastrukturom je minimalno 50 cm. Cjevovode je potrebno položiti u kanal na pješčanu posteljicu, na dubini koja osigurava nadsloj iznad tjemena cijevi minimalno 100 cm.

U sklopu protupožarne vodoopskrbne mreže je, na međusobnoj udaljenosti 80-120 m, potrebno izvesti nadzemne protupožarne hidrante Ø 80 mm, sve u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Vodovodnu mrežu u obuhvatu plana projektirati i izvoditi sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.

Postojeći sustav za crpljenje podzemne vode koji se nalazi u okviru površine kampa, a sastoji se od zdenca (bušotine S-1), internog voda i vodospreme se zadržava, te se planira njegova rekonstrukcija po potrebi. Sustav je namijenjen korištenju za zalijevanje zelenila i na njega se priključuju vodovi i uređaji u tu svrhu. Zahvaćanje vode obavlja se u kapacitetu i ostalim uvjetima u skladu s Vodopravnom dozvolom koju izdaju Hrvatske vode.

3.5.2. Odvodnja otpadnih voda

Izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda zone se planira prema tehničkim uvjetima i u skladu s kartografskim prikazom br. 2.2. "Komunalna infrastruktura" u mjerilu 1:2000. Prilikom detaljnijeg projektiranja kanalizacijske mreže dopuštaju se djelomična prelaganja i pomicanja trasa planiranih cjevovoda (fekalnog i oborinskog) uz uvjet da se ne naruši funkcionalna cjelina pojedinog sustava.

Sustav odvodnje otpadnih voda se planira graditi kao razdjelni, s odvojenim sustavima za odvodnju oborinskih i sanitarno-tehničkih otpadnih voda, u etapama koje prate dinamiku uređenja prostora.

Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda, Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama i drugih pravnih propisa. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno Zakonu o vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata.

Polaganje kanala obje sanitarne i oborinske odvodnje se vrši u pripremljenom rovu, s projektiranim padom, da nadsloj nad kanalom bude 120 – 150 cm i odmakom od ostalih infrastrukturnih vodova minimalno 50 cm. U sklopu obje mreže se predviđaju revizijska i kaskadna okna, a u sklopu oborinske i vodolovke.

sanitarne otpadne vode

Područjem obuhvata plana prolazi postojeći gravitacijski kolektor odvodnje otpadnih voda (DN 560 mm) kojim se otpadne vode šireg područja transportiraju na središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Biogradske rivijere smješten na lokaciji Kumenat.

Sve građevine u obuhvatu plana priključuju se gravitacijskom ili tlačnom mrežom nižeg ranga na navedeni kolektor.

Prije priključenja pojedinačnih korisnika u mrežu javne kanalizacije, potrebno je tehnološke i druge otpadne vode, internim tretmanom, svesti na dozvoljeni nivo zagađenja ostalih komunalnih voda.

oborinske vode

Za zbrinjavanje oborinske otpadne vode s asfaltiranih prometnica i parkirališta planiran je sustav odvodnje oborinskih voda zatvorenim kanalima. Prikupljene oborinske vode se upuštaju u prirodni recipijent putem upojne građevine ili se prikupljaju u retencijske bazene i koriste za zalijevanje i sl. namjene.

Oborinske otpadne vode s parkirališnih površina s nepropusnim površinama kapaciteta većeg od 25 mjesta je prije upuštanja u prirodni recipijent ili u sustav oborinske odvodnje potrebno pročistiti na odvajaču ulja i masti (tipskom separatoru).

Čiste oborinske vode s krovova, zelenih, rekreacijskih i pješačkih površina je moguće upuštati u tlo bez posebnog tretmana, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne odvodnje.

3.5.3. Elektroopskrba

Elektroopskrbna mreža na području obuhvata plana se gradi prema odredbama Plana i prema kartografskom prikazu br. 2.2. "Komunalna infrastruktura" u mjerilu 1:2000.

Postojeća trafostanica 20/0,4 kV se nalazi na lokaciji označenoj u grafičkom dijelu plana.

Planira se izgradnja TS 20/0,4 kV na lokacijama ucrtanim u grafičkom dijelu plana. Lokacije prikazane na kartografskom prikazu su načelne, te se po potrebi izmiještaju.

Za trafostanicu 20/0,4 kV, koja se gradi kao samostojeća u vlasništvu HEP-a, potrebno je osigurati zasebnu česticu, na način da se trafostanica gradi najmanje 1 m od granice susjedne građevne čestice i najmanje 2 m od prometne površine.

Trafostanica 20/0,4 kV se u pravilu gradi kao tipska građevina na vlastitoj građevnoj čestici, koja se formira na lokaciji infrastrukturne namjene (TS) odnosno unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3).

Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama unutar prometnica i pješačkih koridora, prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po utvrđivanju mikro lokacija trafostanica.

Vanjska i javna rasvjeta riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

Za gradnju i rekonstrukciju postojećih građevina i uređenje površina treba primjenjivati mjere zaštite, širine zaštitnih koridora i posebne uvjete izgradnje određene Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV.

Javna rasvjeta se planira uz obalni put, te na obalnom prostoru.

Vanjska rasvjeta planirana je uz sve interne prometne površine kampa, uz prateće građevine, te uz sportsko rekreacijske površine.

3.5.4. Elektronička komunikacijska mreža

Planira se izgradnja pretplatničke telekomunikacijske mreže što podrazumijeva u prvom redu izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije odgovarajućeg kapaciteta.

Planiranu TK kanalizaciju treba povezati na postojeću distributivnu kanalizaciju, odnosno na postojeću magistralnu telekomunikacijsku kanalizaciju.

Planira se gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture koja će udovoljiti tehnološkim zahtjevima novih vrsta usluga elektroničkih komunikacija. U skladu s tim, predviđena je izgradnja kabelske kanalizacije koja će se koristiti za uvlačenje kabela elektroničke komunikacijske mreže. Trasa kabelske kanalizacije planirana je u pravilu u koridoru prometnih površina i zelenila.

Trase vodova se pri daljnjem projektiranju, unutar površine kampa usklađuju sa stanjem na terenu, konkretnim potrebama i tehničkim uvjetima. Pored toga se planirane trase vodova mogu uskladiti s kvalitetnijim rješenjem priključivanja zone na vanjsku mrežu.

Projekti prometnica i ostalih infrastrukturnih objekata trebaju u pravilu obuhvatiti i projekte izgradnje nove kabelske kanalizacije. Prilikom paralelnog vođenja i križanja kabelske kanalizacije sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti definiranih u Pravilniku o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe telekomunikacijske infrastrukture.

Prilikom paralelnog vođenja i križanja kabelske kanalizacije sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti definiranih u važećem Pravilniku.

Na području u obuhvatu plana se ne planira izgradnja i postavljanje sustava pokretnih komunikacija: baznih postaja i njihovih antenskih prihvata.

3.5.5. Plinoopskrba i alternativni izvori energije

Na obuhvaćenom području se planira korištenje plina nakon izgradnje mjesne plinoopskrbne mreže. Do tada je moguće korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili spremnicima, te se koristi i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača.

Najmanji svijetli razmak između plinske cijevi i ostalih vodova komunalne infrastrukture (instalacija) je 1 m. Vertikalni razmak s ostalim instalacijama kod križanja određen je s 0,5 m, uz obaveznu zaštitu polucijevi na plinovodu. Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora biti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica tako da zemljani sloj iznad cijevi ostane najmanje 0,9 m. U slučaju manjeg zemljanog sloja potrebno je izvesti zaštitu cijevi. Prijelazi plinovoda ispod ceste i sl. se izvode obavezno u zaštitnim cijevima.

Predviđa se racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora. Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno sunce.

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

Korištenje, uređenje i zaštitu površina na prostoru turističke zone treba biti u skladu s ovim planom kao i sa zakonskim odredbama. Određuje se sukladno odredbama za provođenje plana i prema kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1: 2000.

Prostor u obuhvatu ovog plana se nalazi unutar posebno vrijednog i zaštićenog obalnog područja mora (ZOP-a), za koje se propisuje obveza zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja. Sukladno tome se provođenjem ovog plana obvezuje:

očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu autohtone vegetacije,
odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru,
osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju pomorskog dobra,
uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika.

S obzirom na položaj primijenjene su dodatne mjere za korištenje i uređenje prostora pri planiranju izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke i sportsko rekreacijske namjene:

smještajne građevine i prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) trebaju biti, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,
vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina trebaju biti određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih kapaciteta,
izgrađenost pojedinačne građevne čestice ne smije biti veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti ne smije biti veći od 0,8,
najmanje 40% površine svake građevne čestice treba biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,
odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,
broj vezova privezišta u funkciji kampa može iznositi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica,
izgrađenost građevinskog područja kampa ne smije biti veća od 10%,
smještajne jedinice i prateći sadržaji trebaju biti udaljeni najmanje 25 m od obalne crte,
smještajne jedinice ne smiju biti povezane s tlom na čvrsti način,
najmanje 40% površine građevinskog područja kampa treba biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,
rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene se planira tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od određenih,

Na površinama turističke zone se daljnje uređenje prostora planira obzirom na razinu postojećeg uređenja, te se u osnovi određuju dva oblika korištenja prostora: uređenje prostora u okviru dovršenog i djelomično izgrađenog dijela zone i uređenje prostora na površinama planiranim za novu gradnju.

Za izgradnju prometne ulične mreže i privezišta namijenjenog pomorskom prometu su planom utvrđene površine i koridori u kojima se ograničenja u korištenju utvrđuju prema poglavlju "Prometna i ulična mreža".

Korištenje i uređenje uređene plaže se određuje u skladu s namjenom i prema poglavlju "Mjere zaštite ambijentalnih vrijednosti".

Plažu treba planirati kao uređenu morsku plažu koja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, te infrastrukturno i sadržajno opremljena (tuševi, kabine i sanitarni uređaji). Uređen kopneni prostor je neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

Uvjeti korištenja i uređenja definirani su za kamp 4* i kapaciteta 3.600 kampera - gostiju (1.200 kamp jedinica).

ulaz u kamp

Kamp treba imati jedan glavni kolni ulaz i kolni izlaz koji je kontroliran i na kojem je postavljena rampa. Na ulazu se postavlja vanjska rasvjeta i osvijetljeni plan kampa. Pored toga treba osigurati i ulaz-izlaz za intervenciju, koji se predviđa na pomoćnim ulazima u kamp.

Prije glavnog ulaza se uređuje parkiralište kao prostor za čekanje vozila za pristup u kamp. Na parkiralištu se sadi drvored ili može biti natkriveno pergolom ili nadstrešnicom. Na parkiralištu se postavlja vanjska rasvjeta.

file:\tanja! e \2012\22 : ilirija biograd\38 - 2019 - kamp soline - cjelina\5. stručno rješenje kamp soline!SITUACIJA2.DWG
plot: date:06/12/19\ time:10:45\ plot style:ac

POSTOJEĆI GRAVITACIJSKI KOLEKTOR

POSTOJEĆI TLAČNI KOLEKTOR

cs CRPNA STANICA

O SPOJ NA GRADSKI KOLEKTOR

ZONA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) KAMP SOLINE

Zupanija:	ZADARSKA ŽUPANIJA
Općina/grad:	GRAD BIOGRAD NA MORU
Naručitelj:	ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Naziv prostornog plana:	STRUČNO RJEŠENJE
	ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE
Naziv kartografskog prikaza:
	OSNOVE TEHNIČKOG RJEŠENJA ODVODNJE OTPADNIH VODA
Broj kartografskog prikaza: KARTOGRAM 4	Mjerilo kartografskog prikaza: 1:2000
Odluka predstavničkog tijela o izradi prostornog plana (službeno glasilo)	Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):
Javna rasprava (datum objave):	Javni uvid održan od: do:
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:	Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)
Broj suglasnosti klasa:	datum: godine
Pravna osoba / tijelo koje je izradilo plan:	URBANIŠTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o. PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA RIJEKA Strossmayerova 3/11 - tel: 051 374-007, 327-232 - fax :327-232 e-mail: urb-studio-right t-com hr
Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan:	Odgovorna osoba:

	TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.
Odgovorni voditelj plana:
TATJANA RAKOVAC, dipling arh
Stručni tim u izradi plana:
1. TATJANA RAKOVAC, dipling arh. 2 MARTINA GUDAC CVELIC, dipling arh	3. MARA KUČAN SMEŠNY, dipling arh. 4. ANA BRUSIĆ BATISTIĆ, mag.inž.arh. 5 MARINO URODA, dipling građ
Pečat predstavničkog tijela:	Predsjednik predstavničkog tijela:

lstovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:	Pečat nadležnog tijela:
(ime, prezime i potpis)

ograda

Cijeli se prostor kampa ograđuje. Ograda koja udovoljava uvjetima oblikovanja prostora treba osigurati zaštitu i kontrolu ulaza i korištenja prostora kampa. Ograda kampa može biti prirodna ili postavljena.

Ograda koja se postavlja uz prometnicu treba biti tipska, kvalitetna, jednostavno oblikovana, metalna zaštitna ograda koju nose metalni ili betonski stupići ugrađeni u temelj, ukoliko se uz ogradu sadi živica ili penjačice moguća je postava jednostavne žičane zaštitne ograde.

Na ostalom dijelu je moguća postava jednostavne žičane zaštitne ograde.

nivelacija terena

Unutar kampa se u pravilu zadržavaju kote postojećeg terena ili se pri uređenju površina maksimalno usklađuju s postojećim terenom.

površine za kampiranje

Smještajni kapaciteti se određuju prema kartografskom prikazu br. 4. Načini i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000.

Unutar definiranih površina za kampiranje se uređuju prostori za kampiranje, prilazni putovi do prostora za kampiranje i zelenilo.

Prilazni putovi do mjesta za kampiranje širine 2,5 -3,0 m se uređuju u približno pravilnom rasteru i to tako da prate nagib prirodnog terena i zaobilaze stabla.

U sklopu zelenila se uređuju manja dječja igrališta, platoi za postavu blokova s hladnjacima, vanjski roštilji, grupe za sjedenje, mjesta s česmama i izljevima, prostori za postavu kontejnera za odlaganje otpada i sl.

osnovne smještajne jedinice - kamp mjesta i kamp parcele

Osnovne smještajne jedinice su kamp mjesta i kamp parcele. Uređuju se dvostrano uz prilazne puteve.

Kamp mjesto je pojedinačno ili grupno brojem ili slično označen i uređen prostor za kampiranje (očišćen od korijenja, kamenja i sl.).

Kamp parcela je omeđen, pojedinačno brojem ili slično označen i uređen prostor za kampiranje (očišćen od korijenja, kamenja i sl.).

Prostori za kampiranje, trebaju biti izravnani i uređeni približno u razini prilaznog puta, tako da je osigurano brzo otjecanje vode nakon kiše.

Na osnovne smještajne jedinice postavlja se pokretna oprema za kampiranje: pokretna kućica (mobilhome), glamping kućica te vlastita i druga oprema (šator, kamp prikolica, autodom, glamping oprema i slično).

sanitarni čvorovi

Sanitarni čvorovi raspoređuju se ravnomjerno, na način da su dovoljno pristupačni sa svih kamp mjesta i kamp parcela na kojima oprema ne uključuje sanitarije.

centralni sadržaji – prateće građevine kampa

Unutar površina centralnih sadržaja planira se izgradnja centralnih, donosno pratećih građevina kampa sa sljedećim sadržajima:

C 1 - centar kampa s recepcijom za prijem gostiju i kontrolom ulaza, trgovinama, ugostiteljskim sadržajima s terasom, manjim trgom, uslugama, zajedničkim prostorijama za boravak i sl. Predviđa se uređenje parkirališta unutar ograde kampa (20 mjesta) za vozila u odlasku i za vozila gostiju kampa (koji se vraćaju u kamp kasno – ne dozvoljava se vožnja kroz kamp u noćnim satima).

C 2 - rekreacijski i zabavni centar s ugostiteljskim sadržajima - restoran s terasom, sportskim, rekreacijskim i zabavnim sadržajima, te parkiralištem. Dozvoljen je smještaj manjih prostora za trgovinu, usluge, prateće sadržaje sporta.

parkiranje trailera u sezoni i odlaganje plovila izvan sezone), pomoćnim, servisno-tehničkim prostorima, prostorom za odvojeno odlaganje otpada i sl.,

CP - pojedinačni centralni sadržaj kampa, na lokacijama postojećih pratećih građevina kampa, namjenjuju se za tihe i čiste djelatnosti: ugostiteljske, trgovačke, uslužne i različite prateće sadržaje potrebne u kampu, sve prema propisanim uvjetima i važećim propisima.

površine sporta i rekreacije

Unutar površina sporta i rekreacije planira se izgradnja i uređenje sportsko-rekreacijskih i pratećih sadržaja. Raspored i struktura pojedinih sportsko-rekreacijskih i pratećih objekata određen je načelno, a točno se određuje projektnom dokumentacijom.

R2-1 – sportsko rekreacijski centar obuhvaća izgradnju i uređenje različitih sportskih igrališta kao što su tenis, košarkaško i odbojkaško igralište, koja se mogu izvesti s nasutom ili čvrstom podlogom, mogu se ograditi metalnom ili žičanom ogradom.

R2-2 – sportsko rekreacijski centar – bazeni, obuhvaća izgradnju i uređenje sklopa bazena za plivanje i kupanje sa sunčalištima te ugostiteljskog objekta tipa snack bara ili slično s terasama. Uređene površine izvode se u pravilu čvrstom podlogom, odnosno popločenjem. Ne planira se ograđivanje.

R2-3 – rekreacijske površine obuhvaćaju izgradnju i uređenje različitih rekreacijskih igrališta kao što su mini-golf, stolni tenis, dječje igralište i sl. manji sadržaji koji se pažljivo lociraju između postojećeg visokog zelenila koje se u cijelosti čuva. Sadržaji se maksimalno prilagođavaju postojećem nagibu terena, bez većih zahvata, ograđivanje se ne dozvoljava, a struktura igrališta može biti i drugačija.

interne prometne površine

Na svim površinama se slojevi poda izvode na uređenu, poravnanu i uvaljanu podlogu na kojoj treba postići potreban modul zbijenosti.

Podna ploha staza i trgova definirana se u jednom nivou, s poprečnim padom od 1,0 – 3,0 % u pravilu prema zelenilu. Uzdužni nagibi rampi se kreću do 7,5 %.

Glavni promet unutar kampa se odvija postojećim kolnopješačkim prometnicama koje se po potrebi rekonstruiraju s tehničkim preprekama za ograničavanje brzine.

Kolnopješačke prometnice se planiraju širine 3,0 – 6,0 m. Niveleta prometnica u pravilu prati teren, osnovne nivelacijske kote se, kod izgradnje ili rekonstrukcije prometnica ili komunalne infrastrukture, usklađuju s visinom i trasom kolektora kanalizacije.

Osnovne prometnice u kampu su ujedno vatrogasni prilazi (trebaju zadovoljiti nagibe i širine propisane za vatrogasne prilaze).

Sa kolno pješačkih prometnica osigurava se pristup centralnim i pratećim građevinama kampa.

Na kolnopješačke prometnice su priključeni prilazi do kamp mjesta, koji su postojeći ili se izvode unutar smještajnih zona kampa, prateći teren i obilazeći visoko zelenilo, za završnom obradom uvaljanim tucaničkim zastorom ili samo zaravnati na terenu, uz mogućnost izvedbe završne obrade betonom i uz kombinaciju s prirodnim materijalom (kamen, opeka, oblutak i dr.).

Odvodnja oborinskih voda s kolnika kolnopješačkih prometnica se rješava poprečnim i uzdužnim nagibima. Oborinska voda se ispušta u slivnike ili se odvodi rigolima/kanalima i kontrolirano ispušta u upojne ili retencijske građevine i po potrebi pročišćava separatorom masti i ulja.

Pješački putovi u sklopu kampa se koriste za povezivanje smještajnih zona kampa na obalni put i na druge zone javnog korištenja te za međusobno povezivanje određenih zona kampa.

Novi pješački putovi se projektiraju po potrebi, te mogu biti širine 2,0 m i više, najmanje 1,2 m. Kad je njihovom trasom planiran kolnopješački prilaz planiraju se širine 2,5 m i više, a za požarni put se planiraju širine 3,0 m i više, ovisno o načinu korištenja i namjeni.

Pješačke putove i površine se planira opremiti, ekološkom javnom rasvjetom i urbanom opremom.

Pješačke površine se uređuju odgovarajućom obradom partera u osnovi uporabom makadama, kamena, oblutaka, betona te drugog primjerenog materijala te postavom unificirane i kvalitetno oblikovane urbane i likovne opreme.

Pješački putovi i staze se uređuju u sklopu svih površina kampa, primarno koristeći postojeće putove.

Za potrebe gostiju i zaposlenika se parkiranje vozila planira u okviru površine kampa.

Uz prometnicu pri glavnom ulazu, prije recepcije se planira parkiralište P1 za organizaciju zone čekanja za goste u dolasku.

Osobna vozila, za vrijeme boravka u kampu, gosti parkiraju u okviru površine kamp mjesta, odnosno kamp parcele.

Parkiranje gospodarskih i osobnih vozila zaposlenika se rješava u sklopu građevne čestice.

Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0 x 2,5 m. U sklopu javnih parkirališta se u skladu s propisima osigurava potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili prilazu kontaktnom sadržaju.

Minimalna veličina parkirališta se određuje prema normativu 35 m2 površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse.

Prometno rješenje, uključujući interne prometnice prikazano ja na kartogramu 2. "Osnove tehničkog rješenja prometa" u mjerilu 1:2000.

infrastrukturna mreža

Rješenja infrastrukturne opskrbe, uključujući provedene interne vodove, prikazana su na kartogramima 3. "Osnove tehničkog rješenja vodoopskrbe i hidrantske mreže", 4. "Osnove tehničkog rješenja odvodnje otpadnih voda", 5. "Osnove tehničkog rješenja elektroopskrbe" i 6. "Osnove tehničkog rješenja plinoopskrbe", u mjerilu 1:2000.

zelene površine

Zelene površine u kampu se u najvećem dijelu čuvaju u izvornom stanju s postojećim terenom i vegetacijom, saniraju i dopunjuju novom sadnjom.

Kao i na kontaktnim prostorima izvan kampa postojeće raslinje čini borova šuma.

Pri planiranim zahvatima uređenja i građenja prometne i komunalne infrastrukture i drugim zahvatima potrebno je sačuvati postojeću konfiguraciju terena i autohtono zelenilo u funkciji oblikovanja i zaštite prostora.

Zaštitne zelene površine se čuvaju i uređuju u skladu s točkom 7. Odredbi Plana.

Nova sadnja se osim šumarskih zahvata obnove i dopune šume, uglavnom predviđa uz prateće građevine kampa, između kamp jedinica, te uz ogradu kampa (neobrezana ili djelomice obrezana živica).

Uređenje zelenih površina se planira uglavnom održavanjem postojećeg zelenila i njegovom dopunom novom sadnjom pretežno visokog zelenila autohtonih vrsta koje su prisutne u širem okruženju i vrsta koje su već prisutne na lokaciji, te u određenoj mjeri dekorativnih parkovnih vrsta pogodnih za lokalnu klimu i tlo.

Pojas zelenila izvan ograde kampa duž sjevernog prometnog koridora se uređuje kao park umjeri kojoj je to potrebno obzirom na postojeću borovu šumu. Nadopunjuje se sadnjom autohtonim stablašicama, uglavnom drvoreda sađenih pretežno jednom vrstom.

U sklopu zelenih površina se planira uređenje pješačkih staza, manjih dječjih igrališta i rekreacijskih sadržaja i sl. te izgradnja i uređenje infrastrukturnih objekata i uređaja. Dozvoljena je gradnja podzida visine do 1,5 m u jednoj ravnini i prateće i infrastrukturne građevine visine do 2, 5 m i površine do 10 m2 i opremanje parkovnom opremom, vanjskom rasvjetom, uređajima za zalijevanje i opremom za rekreaciju i sl.

oprema kampa

Za planirano korištenje kampa predviđeno je postavljanje tipske opreme, elemenata za označavanje i obavješćivanje i likovnih elemenata. Oprema i elementi vizualnih komunikacija koji će se postavljati trebaju biti unificirani, funkcionalni, kvalitetno oblikovani i oblikom, bojom i materijalom primjereni ovom ambijentu.

Predviđa se postavljanje sljedeće opreme i elemenata:

naziv kampa i naziv tvrtke koja posluje kampom na ulazu,
oznaka vrste i kategorije sukladno važećem propisu,
plan kampa s ucrtanim prometnicama, objektima i numeriranim kamp jedinicama obvezan na ulazu u kamp, osvijetljen,
oznaka kamp zona,
oznaka s brojem na svakom kamp-mjestu i kamp parceli,
putokazi za građevine i sadržaje,
stupovi za vanjsku rasvjetu, obvezni pri ulazu, uz sanitarne čvorove i glavne prometnice
aparati za gašenje požara,
grupe kontejnera za otpatke, najmanja zapremina 4 dm³ /kamp mjestu
košarice za otpatke,
poštanski sandučić,
telefonska kabina/školjka najmanje 2 telefonske kabine
klupe,
stolovi i klupe,
česme s pitkom vodom,
vanjska ložišta-roštilji,
boxovi-hladnjaci,
dječje sprave za igru i sl.,
sportske sprave i oprema i sl.,
okretne opreme za povremene manifestacije.

Unutar kampa postoje mogućnosti likovnih intervencija koje se mogu realizirati prema autorskoj ideji.

površine mora za kupanje i rekreaciju

Priobalno more u obuhvatu plana se koristi za kupanje i rekreaciju. Zbog osiguranja dodatnih sunčališnih površina i sadržaja za rekreaciju i igru u moru planira se postavljanje naprava u funkciji kupanja i rekreacije, sa sidrenim sustavima (splavi - "catara", platformi, rekreacijskih naprava; trampolina, skakaonica i sl.), uređenje punkta za iznajmljivanje rekreacijskih plovila i sl.

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

Planiranje uvjeta i načina gradnje na području kampa treba rezultirati kvalitetnim oblikovanjem cjeline uz otvaranje mogućnosti racionalnog korištenja ukupnog obuhvaćenog prostora.

Način i uvjeti gradnje se planiraju prije svega prema postojećoj morfologiji, prema tipologiji postojeće izgradnje, prema planiranom načinu korištenja i namjeni prostora sukladno postojećim vrijednostima prostora te prema vrijednosti i karakteristikama krajobraza i drugim prostornim odrednicama područja.

Planiranje posebnih kategorija i načina gradnje usklađenih sa specifičnostima pojedinih prostornih cjelina na području zone, uz planiranje uvjeta za oblikovanje, korištenje i uređenje svih površina, rezultirati će kvalitetom oblikovanja cjeline kampa kao i njenih specifičnih dijelova.

Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti se grade na površini planiranoj za uređenje kampa (T3) sukladno ovom Planu i smještaju prema uvjetima određenim točkom 2. ovih odredbi i prema kartografskom prikazu br. 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000.

Građevine se grade na način da površinom građevne čestice, veličinom građevine, smještajem u zoni i osiguranjem neometanog kolnog pristupa i priključaka na komunalnu infrastrukturu omogućuju racionalnu organizaciju i obavljanje planiranih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. na način da ne narušavaju uvjete boravka i rada u zoni.

Najniža dozvoljena kategorija smještaja u sklopu planiranih građevina ugostiteljsko-turističke namjene je 4* (zvjezdice).

Prostor kampa se ograđuje zaštitnom ogradom prikazanom na karti 4. Načini i uvjeti gradnje, u skladu s propisima. Zaštitna ograda treba biti ozelenjena (penjačice, živica i sl.).

Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti se planiraju sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Postojeći kamp je izgrađen na više katastarskih odnosno građevnih čestica. Isto je tako planiranje zahvata rekonstrukcije postojećih građevina i daljnjeg uređenja i gradnje novih građevina predviđeno na više pojedinačnih građevnih čestica. Ukoliko se kamp kao cjelina bude smatrao složenom građevinom, racionalnije je za cjelinu kampa utvrditi jedinstvenu građevnu česticu.

3.6.1.1. Uvjeti smještaja unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3)

oblik i veličina građevne čestice

Građevna čestica za građevinu ugostiteljsko turističke namjene - kampa formira se unutar površine T3. Može se formirati jedan kamp.

Građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica koja se formira parcelacijskim postupcima cijepanja i spajanja.

Do formiranja jedinstvene čestice, u okviru površine kampa može se formirati više čestica, osobito ako se radi o postojećim katastarskim česticama, koje se mogu zadržati, a parcelacijskim postupcima cijepanja i spajanja mogu se mijenjati granice čestica, ali isključivo unutar površine kampa.

Najveća dopuštena površina građevne čestice odgovara ukupnoj površini planiranoj za ugostiteljsko-turističku namjenu. Najmanje dopuštene površine građevne čestice odgovaraju postojećim površinama čestica.

Planira se fazna izgradnja i uređenje površina kampa, kako bi se dinamika investicija prilagodila financijskim kapacitetima ulagača. Moguće je formirati čestice površine dostatne za izvedbu pojedine faze.

Oblik i veličina građevne čestice moraju biti dovoljni da osiguraju organiziranje svih potrebnih sadržaja: kamp jedinica i kamp mjesta za planirani kapacitet, kolnog i pješačkog prilaza, pratećih sadržaja, građevine komunalne infrastrukture, zelenih površina, ograđivanje i drugo potrebno.

Regulacijski pravac se određuje rubom prometne površine koja graniči s građevnom česticom.

namjena građevina

U sklopu osnovne ugostiteljsko-turističke namjene - kamp, planiraju se površine za kampiranje – smještajne jedinice - SJ, sanitarni čvorovi - SČ, centralni sadržaji – prateće građevine kampa C1 do C3 i CP1 do CP5, sportsko - rekreacijski sadržaji – R2-1 do R2-3, te interne prometnice. Razmještaj pojedinih cjelina unutar kampa prikazan je na kartografskom prikazu br. 4. Način i uvjeti gradnje. Razgraničenje navedenih površina prikazano je načelno, dok se mikrolociranje pojedinih sadržaja određuje projektom.

U sklopu površine za kampiranje se planiraju smještajni sadržaji kampa: kamp mjesta i kamp parcele. U okviru površina za kampiranje planiraju se smještajne jedinice na koje se postavljaju "pokretne kućice" (mobilhome) i glamping kućice, te smještajne jedinice namijenjene kampiranju s vlastitom i drugom pokretnom opremom.

U sklopu površina za kampiranje se planiraju prateće građevine, pristupni putovi do kamp mjesta, zelene površine između njih i prema osnovnoj internoj prometnici, vanjski roštilj, dječje igralište, prostor za odlaganje otpada i drugo potrebno.

Prateći sadržaji uključuju blokove s hladnjacima, prostor za pripremanje jela i druge prateće i pomoćne sadržaje prema zahtjevima obavljanja ugostiteljsko-turističkih i drugih planiranih kompatibilnih djelatnosti, infrastrukturne, servisno-tehničke i druge sl. građevine i uređaje.

Lokacije blokova s hladnjacima i broj boksova određuju se sukladno važećim propisima i kategoriji kampa.

Lokacije prostora za odlaganje otpada i kapacitet spremnika određuju se sukladno važećim propisima i kategoriji kampa.

U sklopu površine sanitarnog čvora se planiraju zajedničke prostorije za osobnu higijenu gostiju, pranje rublja i suđa, a osim sanitarnih prostora planiraju se i blokovi s hladnjacima, prostor za pripremanje jela, prostor za odlaganje otpada, pomoćni, servisno-tehnički prostori i sl. Veličina ovih površina određuje se između 150 i 400 m2 , odnosno zadržava se postojeća površina.

Unutar obuhvata Plana nalaze se postojeći sanitarni čvorovi čiji program zadovoljava potrebe kampa. Predviđena je rekonstrukcija određenog broja sanitarnih čvorova čime bi se dostigao potreban standard za planirani kapacitet.

Pojedini sanitarni čvor sadrži muški blok, ženski blok i prostor za pranje, sa tipom i brojem sanitarnih jedinica sukladno važećim pravilima i kategoriji kampa.

Obzirom na planirano djelomično opremanje pojedinih kamp jedinica priključcima na vodu i odvodnju, kao i autonomnost opremljenijih kamp-prikolica, "kampera", pokretnih kućica i glamping kućica, može se izvršiti korekcija programa umanjenjem broja sanitarnih jedinica.

Centralne građevine kampa su građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa sljedećim sadržajima:

C 1 - centar kampa s recepcijom za prijem gostiju i kontrolom ulaza, trgovinama, ugostiteljskim sadržajima s terasom, manjim trgom, uslugama, zajedničkim prostorijama za boravak i sl. Parkiralište unutar ograde kampa (oko 20 mjesta) u funkciji je vozila u odlasku i za vozila gostiju kampa (koji se vraćaju u kamp kasno – ne dozvoljava se vožnja kroz kamp u noćnim satima).

C 2 - rekreacijski i zabavni centar s ugostiteljskim sadržajima - restoran s terasom, sportskim, rekreacijskim i zabavnim sadržajima. Dozvoljen je smještaj manjih prostora za trgovinu, usluge, prateće sadržaje sporta.

C 3 - servisno uslužni centar sa servisima za goste kampa (pranje automobila površine, pražnjenje kemijskih WC-a i sl.), servisnom službom kampa (skladište opreme, rezervnih dijelova, građevinskog materijala, radiona za popravak i održavanje i sl.), odlagalištem i čuvanjem plovila i treilera (plato - dijelom natkriven za parkiranje trailera u sezoni i odlaganje plovila izvan sezone), pomoćnim, servisno-tehničkim prostorima, prostorom za odvojeno odlaganje otpada i sl.,

CP -pojedinačni centralni sadržaj kampa, na lokacijama postojećih pratećih građevina kampa, namjenjuju se za tihe i čiste djelatnosti: ugostiteljske, trgovačke, uslužne i različite prateće sadržaje potrebne u kampu, sve prema propisanim uvjetima i važećim propisima.

Površine za centralne sadržaje određuju se najmanje veličine 400 m2 , ili prema postojećem stanju. Najveće dopuštene površine grafički su određene kartografskim prikazom br. 4. Način i uvjeti gradnje.

U funkciji osnovne ugostiteljsko-turističke djelatnosti se u potkrovlju građevina smještenih u okviru površina centara kampa C1 i C3 planira mogućnost stana i/ili stambenog prostora za smještaj zaposlenika kapaciteta 30 ležajeva. Na smještaj za zaposlenike se ne odnosi kategorija propisana za turistički smještaj.

Najveće dopuštene površine na kojoj se razvijaju sportsko-rekreacijski sadržaji su određene kartografskim prikazom br. 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000.

Glavni promet unutar kampa se odvija postojećim kolnopješačkim prometnicama koje se po potrebi rekonstruiraju s tehničkim preprekama za ograničavanje brzine.

Osnovne prometnice u kampu su ujedno vatrogasni prilazi (trebaju zadovoljiti nagibe i širine propisane za vatrogasne prilaze).

Sa kolno pješačkih prometnica osigurava se pristup centralnim i pratećim građevinama kampa.

Na kolnopješačke prometnice su priključeni prilazi do kamp mjesta, koji su postojeći ili se izvode unutar smještajnih zona kampa.

file:\tanja! e \2012\12-12 ilirija biograd\38 - 2019 - kamp soline - cjelina\5. stručno rješenje kamp soline!SITUACIJA2.DWG
plot: date:06/12/19\ time:10:45\ plot style:

POSTOJEĆI PRIKLJUČNI ORMARIĆ മ്മ

javna rasvjeta

KABEL JAVNE RASVJETE

INTERNET i TV

—

ZONA UGOSTITELISKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) KAMP SOLINE

Zupanija:	ZADARSKA ŽUPANIJA
Općina/grad:	GRAD BIOGRAD NA MORU
Naručitelj:	ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Naziv prostornog plana:	STRUČNO RJEŠENJE
	ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE
Naziv kartografskog prikaza:
	OSNOVE TEHNIČKOG RJEŠENJA ELEKTROOPSKRBE
Broj kartografskog prikaza: KARTOGRAM 5	Mjerilo kartografskog prikaza: 1:2000
Odluka predstavničkog tijela o izradi prostornog plana (službeno glasilo)	Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):
Javna rasprava (datum objave):	Javni uvid održan od: do:
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:	Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)
Broj suglasnosti klasa:	datum: godine
Pravna osoba / tijelo koje je izradilo plan:	URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o. PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA ova 3/]] - tel: 051 374-007, 327-232 fəx :327-232
Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan:	Odgovorna osoba:
	TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.
Odgovorni voditelj plana:
TATJANA RAKOVAC, dipling arh.
Stručni tim u izradi plana: 1. TATJANA RAKOVAC, dipl ing arh 2. MARTINA GUDAC CVELIC, dipling arh.	3. MARA KUČAN SMEŠNY, dipling arh. 4. ANA BRUSIĆ BATISTIĆ, mag.inž.arh. 5. MARINO URODA, dipling građ
Pečat predstavničkog tijela:	Predsjednik predstavničkog tijela:
lstovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:	Pečat nadležnog tijela:
(ime, prezime i potpis)

Pješački putovi u sklopu kampa se koriste za povezivanje smještajnih zona kampa na obalni put i na druge zone javnog korištenja te za međusobno povezivanje određenih zona kampa.

Novi pješački i interventni putovi se projektiraju po potrebi.

Planira se režim javnog korištenja u obalnom pojasu, kako je označeno na kartografskom prikazu br. 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora", što uključuje sadržaje kampa i internu prometnicu koja se koristi kao javna pješačka komunikacija.

smještaj građevine

Građevine se smještaju unutar gradivog dijela građevne čestice. Udaljenost građevina od javne prometne površine, te od prometne površine u javnom korištenju iznosi najmanje polovicu visine građevine (V/2 ili h/2 ovisno o orijentaciji građevine).

Udaljenost građevina od internih prometnica koje su interventni i evakuacijski putovi iznosi najmanje polovicu visine građevine (V/2 ili h/2 ovisno o orijentaciji građevine).

U slučaju rekonstrukcije postojećih građevina i interpolacije novih građevina u izgrađenim dijelovima kampa moguće su i manje udaljenosti ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih tijela, uz uvjet da se pri rekonstrukciji ne može povećavati visinu.

Izvan gradivog dijela građevne čestice se može graditi nadstrešnica nad ulazom, dubine do 1,5 m izvan gradivog dijela, pergole i konstrukcije kolektora sunčane energije na udaljenosti najmanje 3,0 m od interne prometnice ili granice čestice, potporni zidovi, prometne kolne i pješačke površine, parkirališta, infrastruktura i sl.

Pojedine građevine i uređene površine kampa smještaju se u prostorne cjeline na površinama prema kriterijima određenim kartografskim prikazom 4. Način i uvjeti gradnje. Gradivi dijelovi pojedinih građevina unutar kampa određuju se sukladno načelima za pojedine građevine.

Gradivi dio - površine za uređenje kamp jedinica i pratećih sadržaja određuje se udaljenošću od internih kolnopješačkih prometnica koja iznosi najmanje 1,5 m a i udaljenošću od ostalih površina koja iznosi najmanje 1 m.

Dozvoljeno je zadržati postojeći raspored kamp jedinica. Nove jedinice se u pravilu smještaju obostrano, okomito na pristupne putove, a između nizova jedinica se uređuje zeleni prostor okvirne širine 1,0 - 2,5 m.

Prateće građevine: blokovi s hladnjacima, prostor za pripremanje jela, vanjski roštilj i dječje igralište su od interne sabirne prometnice udaljeni najmanje 2,0 m.

Prostor za odlaganje otpada i sl. su od kamp jedinice i prostora za kampiranje te od blokova s hladnjacima, prostora za pripremanje jela, vanjskog roštilja i dječjeg igrališta udaljeni najmanje 3,0 m.

Građevine sanitarnog čvora se rekonstruiraju ili grade kao slobodnostojeće ili kao sklop građevina.

Postojeće građevine sanitarnog čvora moguće je rekonstruirati ili dograditi.

Centralne građevine se grade kao slobodnostojeće ili kao sklop građevina.

Igrališta na površinama sporta i rekreacije smještaju se na udaljenosti od najmanje 2,0 m od granica površine.

veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Izgrađenost kampa u cjelini, odnosno građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene, ne može biti veća od 10%.

Planiran je ukupan broj do 1.200 kamp smještajnih jedinica organiziranih u tri tipa smještaja: od toga najviše 40% ukupnog ostvarenog kapaciteta (oko 400 do 450) pokretnih kućica (mobilhome), najviše 40% ostvarenog kapaciteta (oko 12 do 20) glamping kućica, ali ukupno ne više od 50% ostvarenog kapaciteta za pokretne i glamping kućice zajedno.

Preostale kamp jedinice, najmanje 50% kapaciteta, raspodjeljuju se na kamp mjesta i/ili kamp parcele za kampiranje s vlastitom opremom gosta i drugom opremom.

Planira se minimalno 30% ostvarenog kapaciteta za kamp parcele.

Planirana struktura je orijentacijska i može se fazno ostvarivati i korigirati sukladno važećim propisima i kategoriji kampa, ali unutar najvećeg dozvoljenog kapaciteta kampa.

Proračunski broj osoba iznosi 3 gosta po smještajnoj jedinici, čime je određen maksimalni kapacitet kampa do 3.600 gostiju.

Pojedinačni prateći sadržaj unutar površina za kampiranje može biti najveće tlocrtne površine 50 m2 , te najveće visine i ukupne visine 3m.

Najveći dopušteni broj etaža sanitarnog čvora iznosi 1 nadzemnu etažu.

Najveća dopuštena visina građevine sanitarnog čvora iznosi 4,0 m a najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 6,5 m.

Najveći dopušteni broj etaža za centralne sadržaje iznosi dvije nadzemne etaže od kojih je druga potkrovlje, te jednu podzemnu - podrum.

Najveća dopuštena visina za građevine centralnih sadržaja iznosi 5,0 m a najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 7,5 m.

Broj jedinica centralnih sadržaja se ne uvjetuje.

Kod postojećih građevina vrijednosti koje premašuju planirane mogu se zadržati, uz uvjet da se rekonstrukcijom te vrijednosti ne povećavaju.

Najveći dopušteni broj etaža za prateće sadržaje sporta i rekreacije iznosi 1 nadzemnu etažu.

Najveća dopuštena visina građevine za prateće sadržaje sporta i rekreacije iznosi 4,0 m a najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 6,0 m.

Na površinama R2-3 najveća tlocrtna površina pratećih građevina ograničava se na 60 m2 , a ukupna visina na 5,0 m.

uvjeti za oblikovanje građevine

Oblikovanje ukupnog područja kampa treba biti ujednačeno i usklađeno. Osnovne i ostale građevine se oblikuju primjenjujući jednako vrijedna načela oblikovanja. Kod oblikovanja pojedinih građevina treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini kampa, te o odnosu kampa prema okruženju. Oblikovanje građevina može biti suvremeno kod kojeg nisu isključeni tradicijski elementi ili oblikovanje koje se jače oslanja na tradicijsku gradnju i autohtoni način građenja.

Sve zahvate treba izvoditi kvalitetnim materijalima pri čemu treba voditi računa o blizini mora i utjecaju posolice, te izloženosti vjetru (koristiti postojane materijale te izbjegavati materijale podložne koroziji).

Ako se izvodi kosi krov nagibom krovnih ploha može biti do 23°. Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore a dio krovnih ploha se može koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja.

Planira se ugradnja solarnih kolektora.

Prostori za kampiranje u površini za smještaj kamp kućice, šatora i vozila, trebaju biti očišćeni od kamenja i korijenja te izravnani i uređeni približno u razini prilaznog puta, tako da je osigurano brzo otjecanje vode nakon kiše, a između nizova jedinica se uređuje zeleni prostor.

Prostori za kampiranje trebaju biti zaštićeni od sunca. Zaštićenost od sunca se u pravilu osigurava visokim zelenilom, te laganim konstrukcijama s penjačicama.

Svaka kamp jedinica treba biti označena brojem. Oznake trebaju biti jednoobrazne. Kamp jedinice se međusobno mogu odjeliti zelenilom (živicom).

Površine igrališta se oblikuju na način da prate nagib terena te da se razlike u visini oblikuju kao zidovi ili zeleni međuprostori.

uvjeti za uređenje građevne čestice

Smještajni dio kampa se ograđuje, s iznimkom dijela obalnog pojasa pod režimom javnog korištenja.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo i prirodni teren treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje površina, a pri novoj sadnji se koriste autohtone biljne vrste.

Dio površine prema internim prometnicama, gdje to nije onemogućeno funkcionalnom organizacijom, treba biti hortikulturno uređen autohtonim i parkovnim vrstama.

Unutar kampa uređuje se mreža internih prometnih površina. Na svim prometnim površinama se slojevi poda izvode na uređenu, poravnanu i uvaljanu podlogu na kojoj treba postići potreban modul zbijenosti.

Podna ploha staza i trgova definirana se u jednom nivou, s poprečnim padom od 1,0 – 3,0 % u pravilu prema zelenilu. Uzdužni nagibi rampi se kreću do 7,5 %.

Glavni promet unutar kampa se odvija postojećim kolnopješačkim prometnicama koje se po potrebi rekonstruiraju s tehničkim preprekama za ograničavanje brzine.

Kolnopješačke prometnice se planiraju širine 3,0 – 6,0 m.

Niveleta prometnica u pravilu prati teren, osnovne nivelacijske kote se, kod izgradnje ili rekonstrukcije prometnica ili komunalne infrastrukture, usklađuju s visinom i trasom kolektora kanalizacije.

Osnovne prometnice u kampu su ujedno i vatrogasni prilazi (trebaju zadovoljiti nagibe i širine propisane za vatrogasne prilaze).

S kolno pješačkih prometnica osigurava se pristup centralnim i pratećim građevinama kampa.

Na kolnopješačke prometnice su priključeni prilazi do kamp mjesta, koji su postojeći ili se izvode unutar smještajnih zona kampa, prateći teren i obilazeći visoko zelenilo, sa završnom obradom uvaljanim tucaničkim zastorom ili samo zaravnati na terenu, uz mogućnost izvedbe završne obrade betonom i uz kombinaciju s prirodnim materijalom (kamen, opeka, oblutak i dr.).

Pješački putovi u sklopu kampa se koriste za povezivanje smještajnih zona kampa na obalni put i na druge zone javnog korištenja te za međusobno povezivanje određenih zona kampa.

Pješačke putove i površine se planira opremiti, ekološkom javnom rasvjetom i urbanom opremom.

Pješački putovi i staze se uređuju u sklopu svih površina kampa, primarno koristeći postojeće putove.

Za potrebe gostiju i zaposlenika se parkiranje vozila planira u okviru površine kampa.

Uz prometnicu pri glavnom ulazu, prije recepcije se planira parkiralište P1 za organizaciju zone čekanja za goste u dolasku.

Osobna vozila, za vrijeme boravka u kampu, gosti parkiraju u okviru površine kamp mjesta, odnosno kamp parcele.

Parkiranje gospodarskih i osobnih vozila zaposlenika se rješava u sklopu građevne čestice.

Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0 x 2,5 m. U sklopu parkirališta se u skladu s propisima osigurava potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili prilazu kontaktnom sadržaju.

Minimalna veličina parkirališta se određuje prema normativu 35 m2 površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse.

Pristupni putovi unutar površina za kampiranje su u pravilu jednosmjerni širine 3,0 - 3,5 m, a širina uređenog kolnika iznosi najmanje 2,5 m.

Na osnovnim smještajnim jedinicama zabranjeno je postavljanje ograda, trajnih popločenja tla i slično.

Prateći sadržaji: blokovi s hladnjacima, prostor za pripremanje jela, vanjski roštilj i dječje igralište se od sabirne prometnice odvajaju živicom ili sl.

Prostor za odlaganje otpada i sl. je od kamp jedinice i prostora za kampiranje te od blokova s hladnjacima, prostora za pripremanje jela, vanjskog roštilja i dječjeg igrališta odvojen zidom, zelenilom ili na drugi način.

Neizgrađene površine se uređuju u jednoj ili više razina, maksimalno prilagođene postojećem terenu. Ovisno o konfiguraciji terena na lokaciji, nivelacijske kote uređenih površina se određuju prema koti priključka na internu prometnu površinu i prema postojećem terenu.

Pri nivelaciji terena najveća visina potpornih zidova, odnosno usjeka i nasipa iznosi do 1,5 m u jednoj razini. Nužni zahvati nivelacije s većom visinskom razlikom će se prevladati izvedbom terasaste konstrukcije i sadnjom zelenila na terasama. Najmanja širina terase iznosi 1,5 m, gdje za sadnju zelenila treba osigurati najmanje 1 m širine i najmanje 1 m dubine zemlje.

Potporni zidovi se na vidljivoj strani izvode kamenim klesancima ili strukturiranim betonom.

Oblikovanjem terena se ne smiju narušiti uvjeti korištenja susjednih i javnih površina.

Pješačke površine i terase u okolišu se izvode makadamskim zastorom, zatravljenim betonskim ili kamenim elementima (pravilnim ili nepravilnim), i na drugi ujednačeni način.

Unutar kampa pojedini sadržaji se u pravilu ne ograđuju, a iznimno se postavljaju zidovi sa završnom obradom od kamena ili živice, sve u visini do 1,0 m. Ukoliko sadržaj građevine zahtjeva posebne uvjete zaštite dozvoljava se ograda visine koja će ih zadovoljiti (oko 2,2 m).

Parkiranje vozila gostiju se na površinama za kampiranje (T3-1 do T3-3) u pravilu planira individualno u okviru mjesta za kampiranje. Iznimno, planira se mogućnost organiziranja zajedničkog parkirališta za više kamp mjesta, kad je moguće, smještenog obodno uz prometnice.

U sklopu površina centralnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja se planira parkiranje za potrebe zaposlenog osoblja, za dostavu i sl. potrebe. Kako centar koriste gosti kampa koji svoja vozila parkiraju u okviru mjesta za kampiranje, ne planiraju se parkirna mjesta za goste.

Igrališta se mogu izvesti s nasutom ili čvrstom podlogom, te kao travnate površine. Mogu se ograditi metalnom ili žičanom ogradom. U obalnom pojasu se uređuju u razini terena (+/- 60 cm).

način i uvjeti priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Građevna čestica obvezno se priključuje na prometnu površinu, vodoopskrbu, odvodnju i elektroopskrbu. Građevna čestica može se priključiti na telekomunikacijsku i plinoopskrbnu mrežu.

Prometnim priključkom ostvaruje se povezivanje na mrežu javnih prometnica neposredno ili preko prometne površine u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti.

Jedna građevna čestica može imati više priključaka.

Kotu priključka je potrebno prilagoditi niveleti prilazne prometnice i koti postojećeg terena. Priključak se mora odrediti tako da na prometnici ne bude ugroženo odvijanje prometa.

Ako kanalska mreža nije izvedena uvjetuje se zbrinjavanje otpadnih voda putem uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša i prema posebnim uvjetima, u kom slučaju se za građevinu veličine do 10 ES planira mogućnost priključenja na propisanu septičku taložnicu.

Čiste i pročišćene oborinske vode se upuštaju u prirodni recipijent.

Priključci na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4. Način i uvjeti gradnje, načelno su određeni za prostornu cjelinu kampa, prema visinskim elementima prometnica i mogu se odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji u pravilu duž regulacijskog pravca, ali i duž drugih granica građevne čestice (najčešće priključak za odvodnju otpadnih voda).

Kod izgradnje bazena je u sklopu tehničke dokumentacije potrebno riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera. Bazen je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnog bunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih građevina.

Kapacitet priključaka dimenzionira se prema sljedećim parametrima:

vodoopskrba	- minimalna količina vode po jednom kamperu iznosi 120 l/dan, - stalni priključak na vodovod i kanalizaciju planira se za sve mobilhomove, a najmanje za 20% svih kamp parcela,
odvodnja	- stalni priključak na vodovod planira se isključivo uz stalni priključak na kanalizaciju,

spremnici za pražnjenje prenosivih kemijskih zahoda (uređaji za pražnjenje ugrađenih kem. zahoda) se planiraju u sklopu servisa (jedan na svakih 200 smještajnih jedinica bez kupaonice).
elektroopskrba priključak na elektroopskrbu treba osigurati za 55 % smještajnih jedinica, odnosno za sve kamp parcele.
vanjska rasvjeta obvezna na ulazu u kamp, duž glavnih prometnica i na pristupima sanitarnim čvorovima, - planira se na parkiralištima i oko pratećih građevina.

Interni vodovi infrastrukture se polažu podzemno u pravilu u zajedničke kanale. Nadzemni dijelovi se lociraju diskretno u zelenilu izvan koridora internih prometnica.

Sva mjesta za kampiranje s priključkom na vodoopskrbu trebaju imati priključak na odvodnju, a najmanji broj zajedničkih izljevnih mjesta priključenih na mrežu odvodnje potrebno je planirati sukladno važećim propisima i kategoriji kampa.

uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Projektom je potrebno omogućiti pristupačnost prostora i funkcija osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti najmanje u mjeri i na način određen važećim propisima. Najmanje se za pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti osiguravaju pristupačni: ulazni prostor, komunikacije, WC, kupaonica ili tuš kabina, kuhinja i oglasni pano.

3.6.1.2. Uređena plaža (R3)

oblik i veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice je u okviru planirane površine uređene plaže (R3) određena kartografskim prikazom br. 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000 ili postojeća.

Najveća dopuštena površina građevne čestice se određuje u okviru linije maksimalnog nasipavanja mora određene kartografskim prikazom br.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000.

namjena građevina

U okviru površine uređene plaže (R3) se planiraju sunčališta, rekreacijski i dječji sadržaji, pristupi u more, dio plaže za osobe s posebnim potrebama i sl. te opremanje tuševima, ležaljkama, suncobranima i drugom potrebnom opremom. Unutar zone ne planira se gradnja pratećih građevina.

Za dodatne površine sunčališta i rekreacijskih sadržaja se planiraju zahvati proširenja obale na obalno more za kupanje i rekreaciju do granice određene grafičkim prikazom br.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000.

smještaj građevine na građevnoj čestici

Građevine se smještaju u okviru površine određene kartografskim prikazom br. 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000.

veličina i građevinska (bruto) površina građevine

Najveća dozvoljena pojedina površina kupališta odgovara površini namijenjenoj uređenju plaže, određenoj u kartografskim prikazima Plana.

uvjeti oblikovanja građevine

Uređena plaža se uređuje prema jedinstvenom idejnom projektu uređenja.

Planira se uređenje sunčališnih površina u okviru kojih će se pored sunčališta urediti platoi s tuševima, manji rekreacijski i dječji sadržaji i pristupi u more.

uvjeti za uređenje građevne čestice

Dodatno formiranje plaže se planira nasipavanjem i izvedbom mulića - «pera» okomitih na obalu, koji će spriječiti odnošenje nasipanog šljunka.

Parter se završno jednoobrazno uređuje, a sve se površine izvode s poprečnim nagibom prema moru ili prema zelenilu koji se kreće od najmanje 1% do 3 %. Razlike u visini susjednih platoa mogu biti od 0,3 m do 0,5 m.

Rubni prostor uređenog kupališta se pažljivo hortikulturno uređuje autohtonim biljnim vrstama, halofitima, sukulentama, trajnicama, penjačicama i stablašicama.

U sklopu građevne čestice se ne planira parkiranje.

priključivanje na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Uređena plaža se priključuje na pješački obalni put i na mrežu komunalne infrastrukture: vodoopskrbu i elektroopskrbu.

uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Projektom je potrebno omogućiti pristupačnost prostora i funkcija osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti najmanje u mjeri i na način određen važećim propisima.

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.6.2.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

3.6.2.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina

U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih kulturno-povijesnih cjelina.

3.6.2.3. Mjere zaštite ambijentalnih i krajobraznih vrijednosti

Ambijentalne i krajobrazne vrijednosti prostora u cjelini se štite uvjetima za korištenje, uređenje i zaštitu površina kao i načinom i uvjetima gradnje na području obuhvata plana.

Za uređenje obale se propisuju uvjeti kojima se planira njeno uređenje kao posebno vrijednog prostora.

U šumskom pokrovu na području kampa Soline prevladava antropogena šumska kultura borova: alepski i brucijski borovi i pinije.

Tokom 19. i 20. stoljeća pristupilo umjetnom pošumljavanju borovim kulturama kao pionirskim vrstama koje pomažu obnovu autohtone vegetacije, kako bi se ublažio negativni učinak ogoljavanja tla i nestanka prirodnih šuma.

Monokultura bora je šuma s naglašenom estetskom ulogom u turističkoj ponudi, ali s aspekta održavanja traži stručni angažman šumara i opsežne šumarske zahvate, prvenstveno zbog zaštite i održavanja, kao i zbog unaprjeđenja i obnavljanja šume.

Kako je fiziološki vijek alepskog bora pri kraju započelo se s postupnom provedbom obnove, te se na mjestu osušenih, izvaljenih ili na drugi način oštećenih stabala sade nova – crnika i druge autohtone vrste.

Osnovni cilj gospodarenja šumom na području kampa je stvoriti stabilnu šumsku sastojinu kao mješovitu sastojinu alepskog bora s grupama stabala crnike izraslih iz sjemena, formirajući tako kvalitetnu šumu estetske vrijednosti, koja bi i dalje imala značajniju funkciju u turističkoj valorizaciji ovog područja.

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Planske mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš koje obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša uključuju ograničenja i uvjete za djelatnosti koje se planiraju u ovoj zoni, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda, zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreže, očuvanje i njegu zelenih površina, određene su na način da se, uz primjenu propisanih mjera očuva postojeća kvaliteta okoliša. Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, mora, voda, zaštitu od buke i

file:\tanja! e \2012\12-12 ilirja biograd\38 – 2019 – kamp soline – cjelina\5. stručno rješenje kamp soline!SITUACIJA2.DWG
plot: date:06/12/19\ time:10:46\ plot style:a

GRANICA OBUHVATA
OBALNI PJEŠAČKI PUT
INTERNA KOJ NO PJEŠAČKA PROMETNICA KAMPA I PJEŠAČKI PUT JAVNOG KORIŠTENJA
INTERNE KOLNO-PJEŠAČKE PROMETNICE KAMPA

PLINOOPSKRBA

—

ត្រូវ PLANIRANA MJERNO REDUKCIJSKA STANICA

ZONA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) KAMP SOLINE

GRAD BIOGRAD NA MORU Općina/grad: Naručitelj: ILIRIJA d.d. Biograd na Moru Naziv prostornog plana: STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) - KAMP SOLINE Naziv kartografskog prikaza: OSNOVE TEHNIČKOG RJEŠENJA PLINOOPSKRBE Mjerilo kartografskog prikaza: Broj kartografskog prikaza: KARTOGRAM 6 1:2000 Odluka predstavničkog tijela o izradi prostornog plana Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo) (službeno glasilo): Javni uvid održan Javna rasprava (datum objave): od: do. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19) Broj suglasnosti klasa: datum: godine Pravna osoba / tijelo koje je izradilo plan: URBANIŠTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o. PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE. PROJEKTIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA ova 301 . tel: 051 374-007, 327-232 fax :327-232 Pečat pravne osobe / tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba: TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj plana: TATJANA RAKOVAC, dipling arh. Stručni tim u izradi plana: 3 MARA KUČAN SMEŠNY, dipl.ing.arh. 1. TATJANA RAKOVAC, dipling arh 4. ANA BRUSIĆ BATISTIĆ, mag.inž.arh. 5. MARINO URODA, dipl.ing.građ 2 MARTINA GUDAC CVELIC, dipling arh. Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela: lstovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela: (ime, prezime i potpis)	Zupanija:	ZADARSKA ŽUPANIJA

posebne mjere zaštite. Zaštita okoliša provodit će se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti zraka, Zakonu o zaštiti od buke, Zakonu o vodama, Zakonu o otpadu i drugim zakonima i provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja treba koristiti čiste energente dok djelatnost čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno koja nije u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša nije dopuštena. Potrebno je dosljedno primjenjivati načela održivog razvoja te implementirati uštedu energije, vode, razdjeljivanje otpada, obnovljive izvore energije, primjenu neškodljivih materijala u gradnji i održavanju i drugo.

Prilikom projektiranja i odabira pojedinih sadržaja nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja voda i mora i sl.), te isključiti one djelatnosti koje onečišćuju okoliš ili za koje se ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja. Eventualni nepovoljni utjecaj na okoliš je potrebno svesti na najmanju moguću razinu.

3.7.1. Zaštita tla

Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda ili odlaganja otpada.

S ciljem zaštite tla je potrebno tijekom pripreme i izvođenja zahvata na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije.

Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno isključivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama.

Izvan zona građenja tlo se štiti posredno, zaštitom zelenih površina očuvanjem visokog zelenila i dodatnom sadnjom te ograničenjem sječa kako površina ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji.

Otpadne vode od pranja radnih površina, automobila, drugih vozila i sl. onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.

Zabranjeno je nepropisno odlaganje otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

3.7.2. Zaštita zraka

Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza očuvanja najmanje I. kategorije kakvoće zraka. Potrebno je kontinuirano pratiti i utvrđivati kakvoću zraka, a temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.

Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari što se postiže:

održavanjem i uređivanjem zaštitnih zelenih i ostalih površina i to posebno u pojasu uz cestu,
odabir najpovoljnijih tehnologija za sve djelatnosti,
poticanjem korištenja čistih energenata, posebno ukapljenog naftnog plina i obnovljivih izvora energije, posebno sunčeve energije.

Za zaštitu zraka se iz plana višeg reda preuzimaju i propisuju sljedeće mjere:

ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) te prema posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora;
visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima);
najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja u ovisnosti o kategoriji zraka određen je posebnim propisom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka;
stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

U ovoj zoni se ne dozvoljava djelatnost koja bi mogla uzrokovati zamjetna povećanja emisije onečišćujućih tvari u zrak. Prije izgradnje građevine koja bi mogla biti izvor onečišćenja zraka treba utvrditi mjere zaštite primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast emisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku. U organizaciji djelatnosti i uređenjem građevne čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se mogu pogoršati uvjeti korištenja kampa.

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu lokalne samouprave,
osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik,
redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,
održavanje javnih površina redovitim čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila,
uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka,
redovito održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

3.7.3. Zaštita voda

Zaštita voda će se provoditi u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa te sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda za Grad Biograd na Moru kao jedinicu lokalne samouprave.

Ovim planom se zaštita voda predviđa primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda. Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata plana je potrebno provoditi sukladno ovim odredbama točki 5.3.4. "Uvjeti gradnje mreže odvodnje sanitarnih otpadnih i oborinskih voda".

Vode koje se upuštaju u sustav javne odvodnje, u drugi prijemnik ili u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

Dodatno onečišćene otpadne vode treba, prije ispuštanja u mrežu odvodnje sanitarnih otpadnih voda, vlastitim uređajem pročistiti do razine onečišćenja dozvoljenog za sanitarne vode.

3.7.4. Zaštita mora

Zaštita mora i zadržavanja kakvoće mora I. kategorije se planira sljedećim mjerama:

ograničenjem izgradnje u obalnom području,
korištenjem i nadogradnjom sustava za odvodnju otpadnih voda.

Radi zaštite mora je potrebno:

izraditi katastar zagađivača mora i unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite,
odrediti način servisiranja brodica na kopnu.

3.7.5. Zaštita od buke

Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona. Do donošenja odgovarajućeg provedbenog propisa primjenjuje se Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

Najveća dopuštena razina buke je 55 dB danju i 40 dB noću.

Između zona različitih uvjeta korištenja i dopuštenih vrijednosti razine buke uređivati i održavati planom određene zaštitne zelene pojaseve.

Za planirane građevine i djelatnosti je potrebno osigurati što manju emisiju zvuka, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, i to:

odabirom i uporabom malobučnih uređaja i sredstava za rad i transport,
izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke,
uređenjem planiranih zaštitnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica,
dislociranjem sadržaja za zabavu i drugih koji su izvor buke i pojačanog prometa izvan zona sa smještajem.

3.7.6. Postupanje s otpadom

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su uskladiti se s odredbama Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a sakuplja ga i zbrinjava ovlaštena pravna osoba. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se programom zaštite okoliša koji donosi Gradsko vijeće.

U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.

Korisnike ovog prostora se obvezuje na poštivanje principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom koji su određeni zakonskim i drugim pravnim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,
reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada što podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada.

Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim skupljalištima koja se uređuju na površinama s kolnim prilazom za komunalno vozilo. Postavljaju se spremnici koji omogućuju separirano skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža i slično).

Otpad koji nastaje u poslovnim sadržajima (ambalažni, građevinski, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će se skupljati. Proizvođač otpada može privremeno, na propisani način skladištiti otpad unutar poslovnog prostora, izuzev građevnog otpada i otpadnih vozila.

U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.

3.7.7. Posebne mjere zaštite

Posebne mjere zaštite se određuju sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite i sukladno te Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju. Za prostor u obuhvatu plana se planira provedba sljedećih mjera zaštite:

mjere posebne zaštite od prirodnih opasnosti koje uključuju:
- mjere zaštite od potresa,
- mjere zaštite od štetnog djelovanja voda prema točki 3.7.3. Zaštita voda,
- mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica) i
mjere posebne zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju:
- mjere zaštite od požara,
- mjere zaštite u gospodarskim objektima,
- mjere zaštite u prometu pri prijevozu opasnih tvari,
- mjere od epidemiološke i sanitarne opasnosti.

Pri izradi ovog plana se u skladu s Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora i u skladu s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Biograd, odnosno sa Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja za Grad Biograd na Moru planiraju posebno sljedeći elementi:

lokacija sirene za uzbunjivanje i davanje priopćenja se planira u okviru površina centra kampa C1,
sve kolnopješačke prometnice kampa su glavni pravci evakuacije u izvanrednim uvjetima i putovi evakuacije ozlijeđenih,
kartografskim prikazom br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, definirane su zone ugrožene urušavanjem,
parkirališta, sportsko rekreacijska igrališta i druga mjesta bez nadzemnih građevina i visokog zelenila se planiraju kao mjesta okupljanja osoba za evakuaciju,
površine za odlaganje materijala od urušavanja označene su na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

Na području obuhvata ovog plana i u neposrednom kontaktnom području mogući izvori tehničko-tehnoloških nesreća su:

cesta,
smještajne zone kampa i
kuhinje i kotlovnice centralnih građevina kampa.

U zonama ugroza uz takve objekte posebnu pažnju treba obratiti osiguravanju uvjeta za uzbunjivanje, evakuaciju ljudi, te takve zone treba izbjegavati kao moguće zone okupljanja i zbrinjavanja ljudi.

Planiranje mjera zaštite ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti su:

unutar zone zahvata plana provoditi mjere koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja Grada Biograda na Moru,
međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od h1/2 + h2/2 + 5 m gdje su h1 i h2 visine vijenca dvaju susjednih objekata, međusobni razmak može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano da je konstrukcija građevina otporna na rušenje, te da u slučaju ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama,
do svih građevnih četica i građevina omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima,
na prostoru zone su na propisanim udaljenostima predviđeni protupožarni hidranti,
unutar građevina treba predvidjeti potrebnu protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to potrebnu opremu,
na građevinama treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu.

Na području obuhvata kolno-pješačke i pješačke prometnice predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi, a prikazane su na kartografskim prikazima plana.

Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila se u okviru ovog plana osigurava utvrđivanjem prometnih pravaca, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina.

Na području u obuhvatu plana nema klizišta niti mjesta jake erozije tla.

3.7.7.1. Zaštita od požara

Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara. Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara Grada Biograda na Moru.

Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Obavezno je projektiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

file:\tanja! e \2012\12-12 ilirija biograd\38 - 2019 - kamp soline - cjelina\4. stručno rješenje kamp soline!IR SITUACIJA2.DWG
plot: date:26/11/19\ time:12:39\ plot style

PROJEKTANTSKI URED:	urbanistički studio rijeka d.o.o. prostorno i urbanističko planiranje, projektiranje i zaštita okoliša rijeka, strossmayerova 3, tel. 051 374 007, telfax 051 327 232 e-mail: [email protected]
PODNOSITELJ ZAHT JEVA:	ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
ZAHVAT U PROSTORU:	IDEJNO RJEŠENJE KAMPA SOLINE	broj projekta :
PROJEKTANT:	TATJANA RAKOVAC, dipling arh	datum
		broj lista:
		mjenlo:	1-2000
NAZIV GRAFIČKOG PRIKAZA:	KONCEPĆIJA UREĐENJA KAMPA - SITUACIJA

Potrebno izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine, odnosno za zahvate za koje je to propisano.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara i sukladno planiranoj hidrantskoj mreži prikazanoj na kartografskom prikazu plana br. 2.2. "Komunalna infrastruktura" u mjerilu 1: 2000.

Potrebno je dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Biograd na Moru, te mjera zaštite od požara predviđenih u Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Biograd na Moru.

Obveza je investitora u postupku ishođenja dozvola za gradnju, ishoditi suglasnost od nadležnog tijela kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu za građenje pojedinih građevina predviđene propisane i urbanističkim planom uređenja tražene mjere zaštite od požara.

Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima te propisa donesenih temeljem tog Zakona. Moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.

3.7.7.2. Zaštita od potresa

Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem, kao i rekonstrukcijom postojećih građevina. Inženjerske konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla, osobito horizontalnog. Sukladno tome, potrebno je pridržavati se pozitivnih tehničkih normi i propisa koji reguliraju bitne zahtjeve građevine, tako da predvidiva djelovanja potresa tijekom gradnje i uporabe ne prouzroče:

rušenje građevine ili njezina dijela,
deformacije nedopuštenog stupnja,
oštećenje građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

Stupanj potresne ugroženosti područja se do izrade nove seizmičke karte Zadarske županije utvrđuje prema postojećim seizmičkim kartama. Protupotresno projektiranje građevina se utvrđuje prema stupnju potresne ugroženosti područja, a za značajnije građevine vrše se dodatna istraživanja radi točnijeg određivanja seizmičkih parametara.

Prema karti Potresnih područja Republike Hrvatske, područje obuhvata nalazi se u području agR=0,105g za povratno razdoblje 95 godina, odnosno u području agR=0,208g za povratno razdoblje 475 godina.

Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente na djelovanje potresa.

3.7.7.3. Zaštita od poplava

Zbog poplavljivanja manjih razmjera koja su moguća zbog oborinskog nevremena ili plimnog vala (visoke vode) u rijetkim slučajevima, unutar kote visoke vode (pretpostavljena je na max. 2,0 m) se građevine moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode.

Zona ugroza od uspora mora obuhvaća dio obalnog pojasa prikazanog u kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

PRILOG 2. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA

Zakon o prostornom uređenju ("Narodne novine") broj 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19),

Zakon o gradnji ("Narodne novine") broj 153/13, 20/17 i 39/19),

Zakon turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije ("Narodne novine") broj 92/10),

Zakon o cestama ("Narodne novine") broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14),

Zakon o vodama ("Narodne novine") broj 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13, 14/14 i 46/18),

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine") broj 69/99, 151/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15,44/17 i 90/18),

Zakon o zaštiti prirode ("Narodne novine") broj 80/13 i 15/18),

Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine") broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18),

Zakon o zaštiti od buke ("Narodne novine") broj 30/09, 55/13,153/13, 41/16 i 114/18),

Zakon o zaštiti zraka ("Narodne novine") broj 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18),

Zakon o održivom gospodarenju otpadom ("Narodne novine") broj 94/13, 73/17 i 14/19),

Zakon o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine") broj 82/15 i 118(18),

Zakon o zaštiti od požara ("Narodne novine") broj 92/10),

Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima ("Narodne novine") broj 108/95, 56/10),

Zakon o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine") broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17),

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine") broj 106/98, 39/04, 45/04-ispravak, 163/04 i 9/11),

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi ("Narodne novine") broj 54/16, 120/19),

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ("Narodne novine") broj 78/13),

Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine") 112/17),

Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu ("Narodne novine") broj 119/07 i 95/14),

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave ("Narodne novine") broj 145/04),

Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara ("Narodne novine") broj 08/06),

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe ("Narodne novine", broj 35/94, 55/94 i 142/03),

Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85, 42/86 i 30/94),

Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama ("Narodne novine"), broj 94/08),

Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda ("Narodne novine") broj 80/13, 43/14, 27/15, 03/16),

Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju ("Narodne novine") broj 114/10, 29/13)

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ("Narodne novine") broj 61/14 i 03/17),

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora ("Narodne novine") broj 87/17),

Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine") broj 117/12, 84/17),

Pravilnika o katalogu otpada ("Narodne novine") broj 90/15),

Uredba o ekološkoj mreži ("Narodne novine") broj 124/13, 105/15),

Državni plan za zaštitu voda ("Narodne novine") broj 08/99),

Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme ("Narodne novine") broj 131/12, 92/15),

Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obvezama investitora radova ili građevine ("Narodne novine") broj 75/13),

Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV" (Službeni list 65/88, "Narodne novine") 24/97).

III. IMOVINSKO-PRAVNI I VLASNIČKO-PRAVNI ASPEKTI NEPROCIJENJENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U POSTUPKU PRETVORBE ZA KAMP "PARK SOLINE" KOJI POSLUJE U SASTAVU ILIRIJE D.D. BIOGRAD NA MORU POVRŠINE 20,08 HA

S ADRŽAJ

1.	VLASNIČKO-PRAVNI STATUS ZEMLJIŠTA PREDMETOM OBUHVATA PUP-A KAMPA SOLINE IZ 1985. GODINE DO STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM
	ZEMLJIŠTU (NN 50/2020. OD 24.04.2020.) . .	125
	1.1. Razlozi zbog kojih Općina Biograd na Moru nije vlasnik zemljišta koje po obliku i površini odgovara zemljištu u obuhvatu granica PUP kamp Soline iz 1985. godine.	127
	1.2. Razlozi zbog kojih Hrvatske šume d.o.o. nemaju pravo na gospodarenje predmetnim zemljište u smislu članka 8. Zakona o šumama (Narodne novine 52/90) i u smislu članka 9., 16. i 17. Zakona o šumama (Narodne novine 115/18) . .	131
2.	PRAVNI STATUS ZEMLJIŠTA KAMPA "PARK SOLINE" NAKON STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU (NN 50/2020. OD 24.04.2020.) . .	132
3.	ZAKLJUČAK . .	135

IMOVINSKO-PRAVNI I VLASNIČKO-PRAVNI ASPEKTI NEPROCIJENJENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U POSTUPKU PRETVORBE ZA KAMP "PARK SOLINE" KOJI POSLUJE U SASTAVU ILIRIJE D.D. BIOGRAD NA MORU POVRŠINE 20,08 HA

Predmet ovog mišljenja je utvrđivanje vlasničkopravnog statusa zemljišta koje je bilo predmetom uređenja provedbeno-urbanističkog plana Autokampa Soline, koji je donijet 1981. godine od strane Skupštine općine Biograd na Moru na temelju Odluke o donošenju provedbeno-urbanističkog plana Auto-kampa Soline, objavljenog u Službenom vjesniku Općine Benkovac, Biograd na Moru, Obrovac i Zadar, broj 6/81, a koji je preuzet Odlukom o preuzimanju odluka i drugih općih akata dosadašnje Općine Biograd na Moru, a objavljen je u Službenom glasniku Grada Biograd na Moru, broj 1/93 (u daljnjem tekstu: "PUP kampa Soline"). Navedeni PUP kampa Soline postao je sastavni dio Generalnog urbanističkog plana Biograda na Moru (Službeni vjesnik Općine Benkovac, Biograd na Moru, Obrovac i Zadar, broj 7/83, 7/88, 4/90 i Službeni vjesnik grada Biograd na Moru, broj 1/99).

1. VLASNIČKO PRAVNI STATUS ZEMLJIŠTA PREDMETOM OBUHVATA PUP-A KAMPA SOLINE IZ 1985. GODINE DO STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU (NN 50/2020 OD 24.04.2020.)

PUP kampa Soline predviđao je obuhvat i površinu kampa od 21 hektar. Sukladno PUP-u kampa Soline formirana je čest.zem. 332/26 stare izmjere, koja čestica prema podacima nove izmjere odgovara katastarskim česticama čest.zem. 3381/2, 3380, 3384, 3383, 3382, 3391, 3243 i 3242 k.o. Biograd na Moru, ukupne površine 200.800 m2 , odnosno 20,08 ha. Predmetno zemljište na koje se odnosi PUP kamp Soline, a koje odgovara naprijed navedenim katastarskim česticama stare i nove izmjere i površini od 200.800 m2 , odnosno 20,08 ha dodijeljene su društvenom poduzeću HRO "Ilirija" predniku današnje Ilirije d.d. i to na trajno korištenje na temelju Rješenja Skupštine općine Biograd, broj UP/I-03-02-863/1983 od 19. veljače 1985.

Sukladno tadašnjem Zakonu o građevinskom zemljištu (Narodne novine, broj 54/80, stupio na snagu 8. siječnja 1981. godine) između Skupštine općine Biograd na Moru i HRO "Ilirija" Biograd na Moru sklopljen je Ugovor o davanju na trajno korištenje građevinskog zemljišta, broj 03-2-863/1983 od 22. ožujka 1985. Tim ugovorom Skupština općina Biograd na Moru i HRO "Ilirija" uredile su međusobna prava i obveze vezano za dodijeljeno trajno korištenje neizgrađenog građevinskog zemljišta prema PUP-u kamp Soline.

Primjenom tada važećeg Zakona o udruženom radu (Službeni list SFRJ 53/76, stupio na snagu 11. prosinca 1976. godine) dodijeljeno neizgrađeno građevinsko zemljište u površini i obliku koji odgovara PUP-u kamp Soline postalo je osnovno sredstvo HRO "Ilirija" kao društvenog poduzeća na kojem je tadašnje HRO "Ilirija" na temelju citirane Odluke Skupštine općine Biograd na Moru te na temelju naprijed citiranog Ugovora o davanju na trajno korištenje građevinskog zemljišta steklo društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja.

Zemljište koje je bilo u obuhvatu i na koje se odnosio PUP kampa Soline moglo je biti predmetom stjecanja društvenog vlasništva s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja sukladno tadašnjem Zakonu o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ 6/80) - (dalje u tekstu: "ZOVO") i sukladno Zakonu o udruženom radu (Službeni list SFRJ 53/76), a sve u skladu s tadašnjim društveno političkim uređenjem prema kojem društvena poduzeća nisu mogla imati u vlasničkom statusu pokretnine i nekretnine, već su isključivo pokretnine i nekretnine mogle imati u statusu društvenog vlasništva kao osnovno sredstvo. Uostalom, i prema Zakonu o građevinskom zemljištu (Narodne novine, 54/80), građevinsko zemljište na području općina koje su se nalazile u obuhvatu granica građevinskog područja moglo je jedino biti u statusu društvenog vlasništva, bez obzira da li se radilo o izgrađenom ili neizgrađenom građevinskom zemljištu.

Predmetno zemljište nije bilo pomorsko dobro, niti je imalo status općeg dobra, tako da i iz tog razloga je moglo biti u režimu tadašnjeg društvenog vlasništva, a što nije bio slučaj s nekretninama koje su bile u posebnom statusu općeg dobra, kao što je to bilo npr. pomorsko dobro, javne ceste i dr.

Člankom 2. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine 19/91) bilo je propisano da društveni kapital društvenog poduzeća predstavlja razliku između vrijednosti sredstava poduzeća i vrijednosti obveza poduzeća, pri čemu u društveni kapital ne ulazi poljoprivredno zemljište koje je vlasnicima oduzeto nakon 15. svibnja 1945. godine, odnosno ne ulazi vrijednost stanova ako tako odluči organ upravljanja društvenog poduzeća.

Člankom 47. Zakona o privatizaciji (Narodne novine 91/96) propisano je da se one stvari i prava koja nisu procijenjena u postupku pretvorbe prenose u vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju ako se time bitno ne utječe na funkcionalno-tehnološku cjelinu.

Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe (Narodne novine, 92/10, stupio na snagu 1. kolovoza 2010. godine) - (dalje u tekstu: "Zakon o turističkom zemljištu"), člankom 6. propisano je da građevinsko zemljište kampova tječe u vlasništvo Republika Hrvatska. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine94/13, stupio na snagu 30. srpnja 2013. godine te prestao važiti 14. lipnja 2018. stupanjem na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom) u članku 4. propisuje koji su pojavni oblici državne imovine, a među istima u članku 4. stavak 14. navode se nekretnine koje nisu procijenjene u postupku pretvorbe. Navedeno potvrđuje i novi Zakon o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine 52/18, stupio na snagu 14. lipnja 2018. godine) u članku 56., stavak 1. i 3.

Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine, 153/13, 65/17) propisano je da se pod pojmom građevinsko zemljište podrazumijeva zemljište koje je izgrađeno, uređeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina ili uređenje površina javne namjene. Istu ili vrlo sličnu odredbu imao je i Zakon o građevinskom zemljištu, koji je u članku 3. propisivao da se građevinskim zemljištem smatra zemljište koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera, kao i drugo zemljište koje je izgrađeno ili prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine. Zakon o građevinskom zemljištu (Narodne novine, 48/88 - pročišćeni tekst) važio je sve do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, 91/96, a koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997. godine) – (dalje u tekstu: "Zakon o vlasništvu").

Hrvatski fond za privatizaciju (dalje u tekstu: "HFP") je svojim Rješenjem broj 01-02/92-06/1224 od 18. studenog 1993., dao suglasnost na pretvorbu društvenog poduzeća Ilirija hotelsko turističko poduzeće s.p.o. u dioničko društvo Ilirija s temeljnim kapitalom od 23.800.000 DEM u odgovarajućoj protuvrijednosti HRK. U obrazloženju tog rješenja navedeno je da je suglasnost dana na temelju sve potrebne dokumentacije koja je propisana člankom 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, uključujući i Elaborat o pretvorbi u kojem je opisano i naglašeno da zemljište koje pripada kampu Soline je ono na koje se odnosi Rješenje Skupštine općine Biograd na Moru, kako je to naprijed navedeno.

U Elaboratu o pretvorbi koji je sastavljen po uputama HFP-a izričito je naglašeno da prema tumačenju Agencije za restrukturiranje (prednik HFP-a) zemljište autokampa Soline nije predmetom procjene te da kao takvo se ne procjenjuje u temeljni kapital, dok sva ostala imovina, građevine i infrastruktura kampa Soline su procijenjeni i unijeti u temeljni kapital.

HFP je svojim Rješenjem o iskazu nekretnina, broj UP/I-943-01/96-01/1486 od 12. srpnja 1996., odnosno svojim Zaključkom u odnosu na ovo rješenje od 26. ožujka 1997. u odnosu na lokaciju pod točkom 12. za autokamp Soline izričito naveo da zemljište u autokampu Soline nije procijenjeno, tj. nije uneseno u temeljni kapital Ilirije d.d.

Državni ured za reviziju proveo je kontrolu pretvorbe i privatizacije Ilirije d.d. te utvrdio da je u temeljni kapital procijenjena vrijednost građevina u kampu, dok vrijednost zemljišta na kojem je izgrađen kamp nije procijenjena.

Slijedom navedenog činjeničnog stanja, a primjenom naprijed navedenih mjerodavnih propisa, proizlazi da je na temelju članka 47. Zakona o privatizaciji, te Zakona o turističkom zemljištu u smislu članka 6., trebalo biti uspostavljeno suvlasništvo između Republike Hrvatske i Ilirije d.d. na kampu Soline kao građevini, pri čemu suvlasnički omjeri nisu utvrđeni, ali se mogu odrediti, ovisno o omjeru veličine procijenjenih i neprocijenjenih nekretnina kampa Soline. Prema zakonskoj presumpciji koja je propisana za potrebe utvrđivanja plaćanja koncesijske naknade, presumira se da je omjer vlasništva 50:50, sve dok se sukladno pravilima utvrđenim za provedbu tog zakona ne utvrdi stvarni suvlasnički omjer. Da je kamp građevina potvrđuje i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u svom izvješću (javno dostupnom na stranicama Državnog odvjetništva), a to proizlazi i u skladu je s mišljenjem nadležnog ministarstvo koje je istaknulo da je kamp jedinstvena građevina.

Zemljište koje je bilo predmetom PUP-a kamp Soline iz 1985. godine danas predstavlja kamp kategoriziran s 4*, tako da nije upitno je li predmetno zemljište za koje je donijet 1985. PUP kamp Soline privedeno svrsi za koje je dodijeljeno, odnosno privedeno svrsi sukladno Ugovoru o davanju na trajno korištenje građevinskog zemljišta, kojeg su sklopile tadašnja Skupština općine Biograd na Moru i HRO "Ilirija" (prednik današnje Ilirije d.d.). Navedeno proizlazi i iz geodetskih snimaka stvarnog stanja na terenu, sastavljenih od strane ovlaštenih geodeta. Nesporno je da je današnja Ilirija d.d. putem statusnih promjena, uključujući i postupak pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća univerzalni pravni slijednik u odnosu na društveno poduzeće Ilirija s.p.o., a ona pravni slijednik HRO "Ilirija".

Slijedom naprijed navedenog činjeničnog stanja i primjenom mjerodavnih zakona, proizlazi da su vlasnici predmetnog kampa (o čemu se izjasnila i sudska praksa, kao i pravna teorija, uključujući i DORH, te udruga hotelijera i kampera) da je kamp Soline, kao i drugi kampovi u Republici Hrvatskoj u izvanknjižnom statusu i to suvlasništvu, pri čemu se dok se ne utvrdi omjer procijenjenog i neprocijenjenog zemljišta, smatra da su Republika Hrvatska i trgovačko društvo (u ovom slučaju Ilirija d.d.) suvlasnici svaki za ½, uz odgovarajuću primjenu pravila o zajedničkom vlasništvu iz članka 57. Zakona o vlasništvu, uz odgovarajuću primjenu odredbi o suvlasništvu te primjenu Zakona o turističkom zemljištu kao lex specialis.

1.1. Razlozi zbog kojih Općina Biograd na Moru nije vlasnik zemljišta koje po obliku i površini odgovara zemljištu u obuhvatu granica PUP kamp Soline iz 1985. godine

Nesporno je da je Grad Biograd na Moru uknjižen kao vlasnik na predmetnom zemljištu. Međutim, postavlja se pitanje je li taj upis istinit i valjan te da li odgovara stvarnom stanju koje postoji izvan zemljišne knjige.

Da bi zemljišnoknjižni upis bio valjan i istinit i da je zaista i upisani vlasnik ujedno i stvarni vlasnik, osoba u čiju korist je upisano vlasništvo mora raspolagati valjanim pravnim osnovnom za stjecanje vlasništva u smislu članka 114. Zakona o vlasništvu, a to su: pravni posao, zakon, odluka suda ili druge nadležne vlasti i nasljeđivanje.

Nesporno da Grad Biograd na Moru nije stekao predmetno zemljište pravnim poslom, nasljeđivanjem ili na temelju sudske odluke ili odluke drugog nadležnog tijela.

Kao univerzalni pravni slijednik nekadašnje općine, Grad Biograd na Moru nasljeđivanjem nije stekao vlasništvo jer niti bivša općina nije bila nositeljem društvenog vlasništva s pravom korištenja i raspolaganja. Bivša općina to nije bila iz razloga što je to društveno vlasništvo prenijela sukladno tada važećim propisima na HRO "Ilirija" (pravnog prednika današnje Ilirije d.d.). Kako je prednik Grada Biograda na Moru nekadašnja općina to društveno vlasništvo prenijela na društveno poduzeće Ilirija sukladno tadašnjem Zakonu o građevinskom zemljištu i ZUR-u to je prestala biti nositeljem društvenog vlasništva te slijedom toga niti današnji Grad Biograd na Moru nije mogao naslijediti od svog prednika društvenog vlasništvo, a niti građansko vlasništvo po pravnom osnovu nasljeđivanja u smislu članka 128. Zakona o vlasništvu (stjecanje nasljeđivanjem).

Grad Biograd na Moru ne raspolaže niti sudskom odlukom, niti odlukom nekog drugog nadležnog tijela kojom se utvrđuje u deklaratornom smislu niti u konstitutivnom smislu da bi Grad Biograd na Morustekao vlasništvo u smislu članka 126. i 127. Zakona o vlasništvu.

Grad Biograd na Moru nije stekao vlasništvo niti na temelju zakona u smislu članka 129. Zakona o vlasništvu, jer u njegovu korist nisu ispunjene zakonom propisane pretpostavke za stjecanje vlasništva po bilo kojem općem ili posebnom propisu. Naime, prednik Grada Biograda na Moru, nekadašnja Općina Biograd na Moru raspolagala je predmetnim građevinskim zemljištem u korist prednika Ilirije d.d., tako da prednik Grada Biograda na Moru (nekadašnja općina) nije više u svojoj imovini imala kao društveno vlasništvo predmetno građevinsko zemljište pa slijedom te činjenice sukladno članku 87. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine 90/92, stupio na snagu 30. prosinca 1992. godine), Grad Biograd na Moru nije stekao vlasništvo na predmetnom građevinskom zemljištu, a niti su u korist Grada Biograda na Moru ispunjene pretpostavke za pretvorbu društvenog vlasništva predmetnog građevinskog zemljišta. Naime, pretvorba društvenog vlasništva na predmetnom građevinskom zemljištu je po općim i posebnim propisima o pretvorbi i privatizaciji ispunjena u korist Republike Hrvatske, odnosno Ilirije d.d.

Nesporno je da Grad Biograd na Moru nije bio sudionik pravnog posla koji bi imao za cilj stjecanje vlasništva prelaskom vlasništva s dosadašnjeg vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom u smislu članka 115. i dr. Zakona o vlasništvu. Kod stjecanja vlasništva koje se izvodi iz vlasništva prenositelja moraju biti ispunjena dva uvjeta, a to je postojanje valjanog pravnog posla (titulus) i provedena uknjižba u zemljišnoj

knjizi (modus). Nesporno je da je Grad Biograd na Moru uknjižen u zemljišnoj knjizi, međutim, da bi se takvom uknjižbom valjano steklo vlasništvo mora za to postojati i valjani pravni posao u smislu članka 115. Zakona o vlasništvu, koji ima za predmet prijenos i stjecanje vlasništva s dosadašnjeg vlasnika na novog stjecatelja.

U ovakvom slučaju kada je Grad Biograd na Moru uknjižen kao vlasnik, a pri tome nema traga ispravi o sklopljenom pravnom poslu, proizlazi da takav upis bez pravnog posla u vidu pisanog ugovora nema pravne osnove, a bez pravne osnove se ne može stjecati vlasništvo, bez obzira na provedeni upis. Po zemljišnoknjižnom pravu upis vlasništva proizvodi presumpciju da je onaj koji je upisan zaista i stvarni vlasnik, s tim da onaj koji ima pravni interes ima pravo dokazivati da taj upis nije istinit i valjan, odnosno da se ne može suprotstaviti izvaknjižnom vlasništvu one osobe koja može dokazati da je izvanknjižni stvarni vlasnik dokazujući da je u njenu korist ispunjena pravna osnova iz članka 114. Zakona o vlasništvu za stjecanje vlasništva.

Uvidom u zbirku isprava u zemljišnim knjigama, proizlazi da se Grad Biograd na Moru uknjižio na temelju prijedloga za uknjižbu koji se poziva na uvjerenje o statusu predmetnog zemljišta da se nalazi u obuhvatu građevinskog područja. Na temelju tog prijedloga i uvjerenja provedena je uknjižba prava vlasništva, što nije dovoljno za stjecanje vlasništva, iz razloga što sam prijedlog i pozivanje na ispravu da se neka nekretnina nalazi u građevinskom području ne predstavlja pravnu osnovu za stjecanje vlasništva, niti provedeni upis prava vlasništva na temelju takvog prijedloga i uvjerenja nisu dostatni za valjano upisano vlasništvo. Slijedom toga, takva uknjižba vlasništva ne može se suprotstaviti suvlasništvu kojeg su izvanknjižno na temelju posebnog propisa Zakona o turističkom zemljištu stekli Republika Hrvatska i Ilirija d.d.

Slijedom navedenog, prema našem mišljenju upis prava vlasništva u korist Grada Biograda na Moru na zemljištu koje predstavlja obuhvat i predmet nekadašnjeg PUP-a kamp Soline iz 1985. godine biti će prije ili kasnije izbrisano i uspostavljeno u korist suvlasničke zajednice Republike Hrvatske i Ilirije d.d., pod uvjetom da se u budućnosti ne promijene propisi koji bi na drugačiji način regulirali status ovog zemljišta s obzirom na naprijed navedeno činjenično stanje i povijesni prikaz propisa.

Provedeni upis prava vlasništva u korist Grada Biograd na Morune može se suprotstaviti tužbi na utvrđivanje prava vlasništva koju bi podnijeli Republika Hrvatska zajedno s Ilirijom d.d. Navedeno osobito iz razloga što bi Republika Hrvatska u odnosu na zemljište u tužbi tvrdila i dokazala da je predmetno zemljište Republika Hrvatska stekla na temelju članka 6. Zakona o turističkom zemljištu, s obzirom da to zemljište nije procijenjeno u postupku pretvorbe, a trebalo je biti budući se radi o građevinskom zemljištu koje je prednik Ilirije d.d. u smislu članka 2. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća morao procijeniti. Budući da navedeno zemljište nije procijenjeno, primjenom članka 47. Zakona o privatizaciji te članka 6. Zakona o turističkom zemljištu, vlasnik, odnosno suvlasnik navedenog zemljišta postali su Republika Hrvatska i Ilirija d.d.

Pri tome, takav sudski postupak (do njegove pravomoćnosti) povezan je s dugotrajnošću, te s rizicima negativne odluke suda, uzimajući u obzir izmjene propisa koji nisu bili koordinirani i koji ostavljaju dovoljno prostora za njihovo različito tumačenje, osobito u slučajevima kada se radi o mlađim sucima s obzirom na njihovo neiskustvo u situacijama kada moraju primjenjivati propise iz vremena postupka pretvorbe i privatizacije.

Uzimajući u obzir naprijed navedeni pregled činjeničnog stanja i propisa kojima se stalno mijenja pravni okvir u pogledu ovog i sličnog zemljišta, dodatnu dvojbu unosi i Ugovor o zakupu od 16. prosinca 1999., kojeg je Ilirija d.d. sklopila s Gradom Biogradom na Moru vezano za zakup dijela zemljišta kampa na rok od 25 godina. Posebno zbunjuje činjenica da su se sudovi vezano za predmetni ugovor o zakupu izjasnili da on je važeći i obvezuje. Na prvi pogled, iz navedenog bi se moglo zaključiti da ako takav ugovor obvezuje da bi to podrazumijevalo da je Grad Biograd na Moru kao vlasnik ovlašten na davanje u zakup. Međutim, navedeni stav nije ispravan iz razloga što ugovori kao pravni poslovi na koje se primjenjuje Zakon o obveznim odnosima (a ne Zakon o vlasništvu) propisuje da i ugovor sklopljen s ne vlasnikom proizvodi pravni učinak između ugovornih strana vezano za obvezno-pravne učinke koji proizlaze iz takvog ugovora između stranaka koje su sklopile takav ugovor. Navedeno iz razloga jer osoba koja da u zakup tuđu stvar odgovara za štetu zakupniku, a obujam i visina odgovornosti ovise o tome je li zakupnik znao da zakupodavatelj nije i stvarni vlasnik, pa je i pored toga pristao na predmetni ugovor. U ovom mišljenju dodatno se ne analiziraju pravni učinci sklapanja ugovora o zakupu u kojem Grad Biograd na Moru daje u zakup zemljište iako stvarno izvanknjižno nije stvarni vlasnik u smislu učinaka Zakona o obveznim odnosima.

Nejasnoće postoje i vezano za promjenu prostorno-planske dokumentacije od vremena donošenja PUP kamp Soline iz 1981. do današnjeg dana. Međutim, potrebno je naglasiti da bilo kakva promjena prostorno-planske dokumentacije nakon što je zemljište privedeno svrsi sukladno prostorno-planskom dokumentu

ne može dovesti do prestanka prava koje proizlazi iz prostorno planskog dokumenta na temelju kojeg je izvršeno privođenje svrsi određenog zemljišta. Navedeno predstavljaju stečena prava koja eventualno mogu prestati u postupku izvlaštenja sukladno Zakonu o izvlaštenju u slučaju ako bi javna vlast u javnom interesu sukladno izmijenjenoj namjeni po novom prostornom planskom dokumentu imala namjeru zemljište u naravi privoditi toj novo planiranoj namjeni. Prema našoj procjeni, navedeno je samo teoretski rizik, koji ako bi se slučajno i dogodio, tada bi Ilirija d.d. imala pravo na potpuno obeštećenje za ulaganja i izmaklu dobit koja bi se ostvarila kada takvo izvlaštenje ne bi bilo provedeno.

Na ovom mjesto vezano za vlasnički status i imovinsko-pravne odnose potrebno je naglasiti da u vrijeme sklapanja tog ugovora o zakupu (1999. godine) nije do kraja bilo razjašnjeno na koji način se imaju tumačiti i primjenjivati tada važeći propisi jer je tek 1. kolovoza 2010. stupanjem na snagu Zakona o turističkom zemljištu definitivno postalo jasno da u odnosu na zemljište kampova koje nije procijenjeno u postupku pretvorbe vlasništvo je pretvoreno u korist Republike Hrvatske, s tim da Republika Hrvatska na kampu kao građevini postaje suvlasnik s trgovačkim društvom u čiji temeljni kapital su procijenjeni objekti i njegova infrastruktura.

Pri tome, potrebno je naglasiti da 1999. godine kada je sklopljen ugovor o zakupu bio je na snazi članak 47. Zakona o privatizaciji, koji je donekle bio nejasan, s obzirom na formulaciju da se zemljište koje nije procijenjeno prenosi u korist HFP-a ako ne utječe na tehnološko-funkcionalnu cjelinu.

Kako je Grad Biograd na Moru bio upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik od 1996. godine, kada je vrijedilo načelo povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga, a članak 47. Zakona o privatizaciji nije bio jasan, a pri tome Ilirija d.d. nije imala pravnu osnovu za stjecanje vlasništva na zemljištu kampa jer isto nije bilo procijenjeno, u takvoj situaciji u vrijeme 1999. godine bilo je s obzirom na sve okolnosti razumno od strane Ilirije d.d. sklopiti ugovor o zakupu poštujući presumpciju po kojoj se ima smatrati da osoba koja je uknjižena zaista i stvarni vlasnik. Međutim, navedene dvojbe i nejasnoće su otklonjene 2010. godine stupanjem na snagu Zakona o turističkom zemljištu jer od stupanja na snagu tog zakona više nije bilo dvojbi da je za zemljište kampa koje nije procijenjeno, pravna osnova za stjecanje suvlasništva Republike Hrvatske i trgovačkog društva u omjeru procijenjene i neprocijenjene veličine nekretnina kampa u postupku pretvorbe.

Zbog svega navedenog, Grad Biograd na Moru nije niti bio stvarni vlasnik predmetnog zemljišta 1999. godine, a niti je to danas, tako da se može izvesti i daljnji zaključak da Ilirija d.d. plaća zakupninu od 1999. godine nevlasniku, te da je Republika Hrvatska, kao izvanknjižni vlasnik, trebala primati naknadu za korištenje zemljišta kampa od strane Ilirije d.d.

Uostalom, Ilirija d.d. je u sudskom postupku priznala Republici Hrvatskoj vlasnički status jer se umiješala na strani Republike Hrvatska u tužbi u kojoj Republika Hrvatska traži utvrđenje prava vlasništva u svoju korist.

Ilirija d.d. izložena je riziku da Republika Hrvatska od nje potražuje plaćanje koncesijske naknade za korištenje zemljišta predmetnog kampa, uz napomenu da je zastara nastupila za posljednjih 5 godina, pri čemu bi Ilirija d.d. imala pravo potraživati zakupninu od Grada Biograd na Moru, s obzirom da je istu plaćala Gradu Biogradu na Moru kao nevlasniku. O navedenom su već u tijeku sudski sporovi, koji traju duži niz godina i zasigurno će trajati duže vrijeme pa bi bilo razumno da Grad Biograd na Moru, Republika Hrvatska i Ilirija d.d. postignu nagodbu u kojoj bi svaka strana u ekonomskom smislu popustila na način da Grad Biograd na Moru prizna vlasništvo Republici Hrvatskoj, odnosno suvlasništvo Republike Hrvatske i Ilirije d.d., a da Republika Hrvatska i Ilirija pristanu da se ugovor o zakupu izvršava do 2024. godine, a nakon toga da Grad Biograd na Moru nema više prava na zakupninu niti bilo kakva vlasnička prava. Pri tome, Grad Biograd na Moru imao bi ekonomski interes ostvarivati određena sredstva iz raspodjele prihoda koju je Ilirija d.d. dužna plaćati na ime koncesijske naknade,uzimajući u obzir budući zakon koji je u pripremi. Naime, navedeni zakon koji je u pripremi, predviđa za takvo zemljište plaćanje po osnovi zakupa Republici Hrvatskoj kao vlasniku, pri čemu se od tog prihoda određeni iznos raspoređuje u korist lokalne samouprave i to prema postojećem prijedlogu zakona u većem iznosu, od onog prihoda koji Grad Biograd na Moru prima od zakupnine.

Uporište za ovakvo popuštanje od strane Republike Hrvatske mogao bi se naći u Zakonu o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine 52718), koji propisuje da pod određenim okolnostima Republika Hrvatska može bez naknade ustupati imovinu jedinicama lokalne samouprave i to uz primjenu odredbi članka 56. tog zakona, kojim je propisano da Republika Hrvatska može darovati jedinicama lokalne i područne samouprave nekretnine, a sve u smislu članka 231. i 186.a Zakona o parničnom postupku u svrhu razrješenja sudskog spora mirnim putem sklapanjem sudske ili izvansudske nagodbe.

1.2. Razlozi zbog kojih Hrvatske šume d.o.o. nemaju pravo na gospodarenje predmetnim zemljište u smislu članka 8. Zakona o šumama (Narodne novine 52/90) i u smislu članka 9., 16. i 17. Zakona o šumama (Narodne novine 115/18)

Republika Hrvatska je nesporni vlasnik zemljišta kampa koje nije procijenjeno u postupku pretvorbe, a predstavlja ono zemljište koje se nalazi u obuhvatu PUP-a kamp Soline iz 1985. godine. Sporno je i dvojbeno je li predmetno zemljište predmetom gospodarenja Hrvatskih šuma u smislu članka 16. stavak 2. u vezi članka 18. stavak 1. Zakona o šumama (NN 52/90).

U odgovoru na ovu dvojbu, najprije je potrebno odgovoriti na pitanje je li predmetno zemljište u cijelosti ili pojedinom dijelu bilo šuma u smislu članka 1. i 4. Zakona o šumama iz 1990. godine pored činjenice da je to zemljište ujedno bilo i utvrđeno PUP-om kamp Soline iz 1985. godine kao građevinsko zemljište namijenjeno za izgradnju kampa, a pri tome na dan stupanja na snagu Zakona o šumama iz 1990. godine je bilo u značajnoj mjeri privedeno svrsi sukladno navedenom PUP-u. Privedenost svrsi, proizlazi iz činjenice da je cca 5 ha, dakle 25% predmetnog zemljišta privedeno svrsi kampiranja, pri čemu je ne samo donesen prostorni plan, već i osigurano priključenje na infrastrukturu koja je u tom dijelu i provedena. Stoga, primjenom propisa o građevinskom zemljištu i Zakona o šumama, proizlazi konkurencija ovih propisa, pri čemu se podjednako može tumačiti da je predmetno zemljište u naravi postalo djelomično izgrađeno građevinsko zemljište, privođenjem svrsi u značajnom dijelu od 25% te time da faktički u naravi više ne predstavlja šumu u pravnom smislu, a niti je u naravi šuma u smislu članka 4. Zakona o šumama, a vezano za definiciju građevinskog zemljišta iz članka 4. Zakona o građevinskom zemljištu, koji važi i 1990. godine kada stupa na snagu Zakon o šumama, dok Zakon o građevinskom zemljištu važi sve do 1. siječnja 1997. godina, tj. do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu.

Osim toga, u odnosu na predmetnu dvojbu, potrebno je uzeti u obzir da je člankom 2. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća iz 1992. godine, koji je stupio na snagu nakon Zakona o šumama iz 1990. propisano da u procjenu vrijednosti društvenog kapitala moraju biti unesene sve nekretnine, osim poljoprivrednog zemljišta i eventualno stanova. Tumačenjem te odredbe, proizlazi da građevinsko zemljište koje je dodijeljeno na korištenje društvenom poduzeću po tada važećim propisima, pa makar ono ostalo i izvanknjižno upisano kao građevinsko zemljište, mora biti uneseno u temeljni kapital. Tumačenjem ove odredbe i njezinom primjenom može se dati odgovor da predmetno zemljište obuhvata PUP-a kamp Soline iz 1985. godine koje je dodijeljeno od strane Skupštine općine i u odnosu na kojeg je potpisan ugovor između prednika HRO "Ilirija" i Skupštine općine o davanju na trajno korištenje, proizlazi da je Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća kao kasnijim zakonom i kao lex specialis određeno da svako građevinsko zemljište, a to je i zemljište koje je predmetom ovog mišljenja mora biti procijenjeno.

Posljedica ne postupanja po prisilnoj odredbi članka 2. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća normirana je člankom 47. Zakona o privatizaciji iz 1996. godine, te potom 2010. godine člankom 6. Zakona o turističkom zemljištu, po kojima je izostanak procjene imao za učinak da je vlasnik istog HFP po članku 47. Zakona o privatizaciji, te Republika Hrvatska po članku 6. Zakona o turističkom zemljištu, odnosno suvlasnik s trgovačkim društvom, a isto je ujedno i potvrđeno Zakonom o upravljanju državnom imovinom, kojim je propisano da su nekretnine koje nisu procijenjene u postupku pretvorbe, a trebale su biti vlasništvo Republike Hrvatske.

Stjecanje vlasništva u korist Republike Hrvatske putem i primjenom Zakona o građevinskom zemljištu, Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, Zakona o turističkom zemljištu te Zakona o upravljanju državnom imovinom rezultiraju odgovorom da je predmetno zemljište postalo vlasništvo Republike Hrvatske, ali ne po osnovu Zakona o šumama, već po osnovu pretvorbe i privatizacije građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu koje je privođenjem svrsi prestala biti šuma i prije donošenja Zakona o šumama iz 1990. godine.

Uostalom, može se izvesti zaključak i da Hrvatske šume d.o.o. sklapanjem ugovora o zakupu za 13,6 ha, koji je sklopljen 2004. godine na rok od 20 godina, u stvari priznaju da se radi o kampu koji je i na zemljištu koje je predmetom zakupa određen da bude kamp, tim više što je u članku 6. tog ugovora ugovoreno da se Ilirija d.d. obvezuje i to zemljište zajedno s preostalim dovesti u kamp na kategoriju 3*.

Iz navedenog historijata činjeničnog stanja i pojedinih propisa, proizlazi da je Republika Hrvatska stekla vlasništvo na građevinskom zemljištu koje nije stekla u vlasništvo po osnovi šume u društvenom vlasništvu u smislu članka 16. Zakona o šumama iz 1990. godine, već je vlasništvo stekla na temelju članka 47. Zakona o privatizaciji iz 1996. godine, odnosno na temelju kasnijih naprijed navedenih propisa po kojima je to vlasništvo HFP-a pretvoreno u korist Republike Hrvatske, odnosno u korist Republike Hrvatske na temelju Zakona o turističkom zemljištu, a sve po osnovu pretvorbe i privatizacije tog zemljišta kao građevinskog.

Ako se uzme kao točan ovakav stav da je Republika Hrvatska stekla vlasništvo na predmetnom zemljištu kao građevinskom zemljištu privedenom svrsi, a neprocijenjenom, u tom slučaju Hrvatske šume nemaju pravo na gospodarenje, odnosno upravljanje predmetnim zemljištem, a što bi imale u smislu Zakona o šumama kada bi se radilo o šumskom zemljištu.

Kako se radi o građevinskom zemljištu koje je privedeno svrsi, a povrh toga i revizijom šumske gospodarske osnove i izdvojeno rješenjem Ministarstva poljoprivrede od 29. ožujka 2017. (Prilog 1) to proizlazi da Hrvatske šume d.o.o. nemaju pravo na upravljanje i gospodarenje, a time niti pravo na davanje u zakup predmetnog zemljišta.

Naime, navedeno pravo u slučaju neprocijenjenog građevinskog zemljišta koje je u međuvremenu privedeno svrsi ima Ministarstvo državne imovine koje je ovlašteno na upravljanje i raspolaganje istim.

Uostalom i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, u svom mišljenju od 18. lipnja 2018. (Prilog 2) kojeg potpisuje Boris Koketi daje mišljenje da se radi o kampu kao građevini koje je ex lege u suvlasništvu Republike Hrvatske i Ilirije d.d., pri čemu suvlasnički omjeri nisu utvrđeni, ali je sasvim jasno da je suvlasnički dio Ilirije d.d. neznatan jer je u temeljni kapital procijenjeno cca 700 m2 , uzimajući ukupnu površinu od 200.800 m2 .

Zbog ovakvog pravnog stava, proizlazi da bi trebalo postići dogovor između Ilirije d.d. i Republike Hrvatske, na način da Republika Hrvatska razriješi otvorenu dvojbu s Hrvatskim šumama d.o.o., budući je Republika Hrvatska i osnivač Hrvatskih šuma d.o.o., a sve na temelju historijata činjenica i pravnih propisa koji su naprijed navedeni te u suradnji s Ministarstvom državne imovine. U tom smislu trebalo bi sklopiti nagodbu, sukladno članku 231. Zakona o parničnom postupku, po kojem bi Hrvatske šume d.o.o. ustupile svoje mjesto u ugovoru o zakupu Republici Hrvatskoj do isteka tog ugovora ili postigle dogovor da se u odnosu na zemljište koje je predmetom tog zakupa na odgovarajući način primjenjuju odredbe o plaćanju koncesijske naknade te taj ugovor stavi izvan snage i/ili da se postigne dogovor da Hrvatske šume d.o.o. i dalje do isteka ugovora o zakupu ostaju stranka tog ugovora i primaju zakupninu, s tim da nakon isteka ugovora (2024. godine) priznaju vlasničku poziciju Republici Hrvatskoj na upravljanje državnom imovinom i odustanu od svog stava da je predmetno zemljište šuma kojim Hrvatske šume imaju pravo gospodariti.

2. PRAVNI STATUS ZEMLJIŠTA KAMPA "PARK SOLINE" NAKON STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU (NN 50/2020 OD 24.04.2020.)

Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (u daljnjem tekstu ZNGM i/ili Novi zakon) je objavljen je u Narodnim novinama br. 50/2020, 24. travnja 2020., a stupio je na snagu 2. svibnja 2020.

Ovim Zakonom stavljen je izvan snage Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (NN 92/2010) kao i uredbe koje su bile donesene za provedbu tog zakona.

S obzirom da Novi zakon uređuje bitno drugačije odnose vezano za neprocijenjeno zemljište u kampovima to je potrebno ukazati, kao prvo, da mnoge dvojbe na koje je ranije ukazivano, obzirom na prethodno postojeću zakonsku regulativu, su zapravo otklonjene, a sve kako se niže navodi.

Novim zakonom su razriješene dugogodišnje dvojbe na način da je zakon izričito propisao, u čl. 16. st. 1., da je Republika Hrvatska vlasnik zemljišta i građevina u kampu koje nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala, a time jasno i nedvosmisleno proizlazi da je Republika Hrvatska postala vlasnikom cjelokupnog neprocijenjenog zemljišta u kampu Soline koje se nalazilo u obuhvatu granica tog kampa na dan 1. kolovoza 2010. (dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije - NN br. 92/10).

Računajući od 2. svibnja 2020., od kada je RH po Novom zakonu postala vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampu Soline, Ilirija d.d. ima položaj zakupnika tog zemljišta u vlasništvu RH, te je Ilirija d.d. dužna plaćati zakupninu za taj dio kampa koje je u vlasništvu RH, pri čemu će visina zakupnine biti određena uredbom Vlade RH, koju Vlada RH do danas nije donijela (u smislu čl. 21., 22. i 40. Novog zakona), a prema obliku i površini neprocijenjenog zemljišta koje će nadležno ministarstvo utvrditi svojim rješenjem nakon provedenog postupka identifikacije neprocijenjenog zemljišta u smislu čl. 19. i 20. Novog zakona. U prijelaznom razdoblju, od dana stupanja na snagu Novog zakona, do donošenja rješenja nadležnog ministarstva kojim će biti utvrđen oblik i površina neprocijenjenog zemljišta u kampu Soline, odnosno do donošenja uredbe Vlade RH kojom će biti propisana jedinična cijena zakupnine po m2 neprocijenjenog zemljišta, odnosno do sklapanja ugovora o zakupu, nadležno ministarstvo treba obračunavati zakupninu za dijelove kampa u vlasništvu RH prema površini kampa u odnosu na koju je obračunavana koncesijska naknada do stupanja na snagu Novog zakona.

Prema ovom Zakonu, da bi se zakupni odnos mogao definirati ugovorom o zakupu, potrebno je da prethodno budu ostvarene sljedeće pretpostavke. Jedna od pretpostavki je da je proveden postupak koji treba prethoditi rješenju nadležnog ministarstva, kojim će ministarstvo utvrditi oblik i površinu neprocijenjenog zemljišta u vlasništvu RH. Da bi nadležno ministarstvo takvo rješenje moglo donijeti Ilirija d.d. mora u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Novog zakona (dakle, do 2. svibnja 2021.) podnijeti zahtjev nadležnom ministarstvu u kojem će priložiti isprave koje su propisane čl. 18. (geodetski elaborat, potvrdu CERP-a o usklađenosti tog elaborata s Rješenjem o iskazu nekretnina, da je nadležan katastar potvrdio takav geodetski elaborat, te da su izvješća uz geodetski elaborat sukladno pravilima o izradi geodetskih elaborata potpisali Ilirija i nadležno ministarstvo). Nakon što Ministarstvo donese takvo rješenje, a pretpostavka je da Vlada donese uredbu kojom se utvrđuje jedinična cijena zakupa, tada nadležno ministarstvo u roku od 60 dana po ispunjenju ovih pretpostavki treba pozvati Iliriju d.d. na sklapanje ugovora o zakupu.

S obzirom da do danas nije donesena uredba Vlade RH, iako je Ilirija d.d. pokrenula postupak kojim predlaže nadležnom Ministarstvu donošenje rješenja kojim se utvrđuje oblik i površina neprocijenjenog zemljišta, to nisu ispunjeni uvjeti da nadležno ministarstvo pozove Iliriju d.d. na sklapanje ugovora o zakupu. Ilirija d.d. svakako je sa svoje strane podnošenjem zahtjeva za donošenjem toga rješenja kao i prijedloga nadležnim upravnim tijelima da se utvrdi koje su nekretnine unesene u temeljni kapital društva u postupku pretvorbe, odnosno o usklađenost geodetskih elaborata s provedenim postupkom pretvorbe, ispunila svoju zakonsku obvezu iz čl. 17. ZNGZ, te drugih obveza zapravo po tom zakonu niti nema do čekati da nadležno Ministarstvo provede upravni postupak, koji će u konačnici rezultirati zaključenjem ugovora o zakupu.

Zbog navedenog Ilirija d.d. je od 2. svibnja 2020. u obvezi plaćanja zakupnine Republici Hrvatskoj kako je to opisano u prednjem stavku za prijelazno razdoblje do sklapanja ugovora o zakupu, a od trenutka sklapanja ugovora plaćat će se zakupnina u odnosu na oblik i površinu zemljišta prema jediničnoj cijeni utvrđenoj Uredbom Vlade RH, a sve primjenom čl. 15. st. 2. i 3., čl. 16., 21. i 22. Novog zakona.

Da postoji obveza plaćanja zakupnine jedino, izričito i samo Republici Hrvatskoj proizlazi iz odredbe čl. 22. kojom je nedvosmisleno, jasno i izričito propisano da je trgovačko društvo dužno za dijelove kampa u vlasništvu Republike Hrvatske plaćati zakupninu, odnosno da je nadležno ministarstvo dužno u roku od 60 dana od dana donošenja Rješenja kojim se utvrđuje oblik i površina zemljišta za koje se plaća zakup, pozvati trgovačko društvo na sklapanje ugovora o zakupu dijelova kampa u vlasništvu RH, i to u pisanom obliku.

Navedene odredbe Novog zakona kojima je propisano da su dijelovi kampa koji nisu procijenjeni u postupku pretvorbe u granicama obuhvata kampa na dan 1. kolovoza 2010. vlasništvo RH, te da trgovačko društvo (u ovom slučaju Ilirija d.d.) ima pravni položaj zakupnika dijelova kampa u vlasništvu RH te da će nadležno ministarstvo za upravljanje državnom imovinom pozvati Iliriju d.d. na sklapanje ugovora o zakupu za dijelove kampa u vlasništvu RH, imaju prisilan karakter, što znači da obveze Ilirije d.d. na plaćanje zakupnina Hrvatskim šumama d.o.o. i Gradu Biogradu na Moru temeljem ranije sklopljenih ugovora o zakupu u svakom slučaju od 2. svibnja 2020. prestaju i od tog datuma sklopljeni ugovori više ne obvezuju Iliriju d.d. Ovo iz razloga što Novi zakon izričito propisuje i može se jedino tumačiti i primjenjivati od 2. svibnja 2020. na način da Hrvatske šume d.o.o. i Grad Biograd na Moru nisu vlasnici predmetnog zemljišta u kampu Soline te da nemaju pravo na potraživanja zakupnine jer ne mogu raspolagati zemljištem koje je u vlasništvu RH, a sve u odnosu na neprocijenjeno zemljište u obuhvatu granice kampa na dan 1. kolovoza 2010.

Stoga držimo da je jedino ispravno mišljenje da je od 2. svibnja 2020. Ilirija d.d. dužna plaćati zakupninu jedino prema RH jer je silom tog Novog zakona zakupni odnos u konstitutivnom smislu zasnovan između RH i

Ilirije d.d. stupanjem na snagu Novog zakona 2. svibnja 2020. i to u odnosu na zemljište koje je bilo u obuhvatu granica kampa na dan 1. kolovoza 2010.

Važno je napomenuti da Novi zakon određuje da se Ugovor o zakupu sklapa na rok od 50 godina, te da će se takav zakupni odnos upisivati u zemljišnu knjigu kao uknjižba prava zakupa u korist zakupa. Treba naglasiti da zakon predviđa mogućnost da Ilirija d.d. kupi zemljište koje je predmet zakupa bez provođenja postupka javnog nadmetanja po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti, utvrđenoj od ovlaštenog procjenitelja, pri čemu se u predmet prodaje neće procijeniti građevine koje su procijenjene u postupku pretvorbe, a niti tlocrtna površina procijenjenih objekata, a niti predmet procjene i prodaje nisu građevine koje je Ilirija d.d. eventualno izgradila nakon okončanja postupka pretvorbe sukladno legalnim aktima za gradnju kao i one koje je eventualno ozakonila temeljem propisa o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama u odnosu na obuhvat kampa na dan 1. kolovoza 2010.

Stupanjem na snagu i primjenom Novog zakona ne umanjuju se niti dovode u pitanje stečena prava ulaganjem kapitala Ilirije d.d., i to prije svega prava proizašla iz procjene vrijednosti pojedinih objekata koji se nalaze u kampu Soline, a koji su bili predmetom procjene u vrijednost društvenog kapitala odnosno koji su uneseni u temeljni kapital Ilirije d.d. po okončanju postupka pretvorbe, kao i u odnosu na ulaganje u objektu koji su nakon pretvorbe rezultat ulaganja Ilirije d.d. (kako u odnosu na one koji su eventualno izgrađene sukladno legalnim aktima za gradnju kao i eventualno onima koji su legalizirani.

3. ZAKLJUČAK

Stupanjem na snagu ZNGZ razriješene su dugogodišnje dvojbe na način da je zakon izričito propisao u čl. 16. st. 1. da je Republika Hrvatska vlasnik zemljišta i građevine u kampu koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala, a time jasno i nedvosmisleno proizlazi da je Republika Hrvatska postala vlasnikom cjelokupnog neprocijenjenog zemljišta u kampu Soline koje se nalazilo u obuhvatu granica tog kampa na dan 1.

kolovoza 2010. (dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije - NN br. 92/10). Naravno, dijelovi zemljišta i građevine koje su na tim dijelovima izgrađeni, koji su uneseni u temeljni kapital društva u postupku pretvorbe, odvojit će se u zasebne katastarske čestice i bit će rješenjem nadležnog ministarstva utvrđene vlasništvo Ilirije d.d. Biograd na Moru

Računajući od 2. svibnja 2020., od kada je RH po Novom zakonu postala vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampu Soline, Ilirija d.d. ima položaj zakupnika tog zemljišta u vlasništvu RH, te je Ilirija d.d. dužna plaćati zakupninu za taj dio kampa koje je u vlasništvu RH, pri čemu će visina zakupnine biti određena uredbom Vlade RH koju Vlada RH do danas nije donijela (u smislu čl. 21., 22. i 40. Novog zakona), a prema obliku i površini neprocijenjenog zemljišta koje će nadležno ministarstvo utvrditi svojim rješenjem nakon provedenog postupka identifikacije neprocijenjenog zemljišta u smislu čl. 19. i 20. Novog zakona. U prijelaznom razdoblju od dana stupanja na snagu Novog zakona do donošenja rješenja nadležnog ministarstva kojim će biti utvrđen oblik i površina neprocijenjenog zemljišta u kampu Soline odnosno do donošenja uredbe Vlade RH kojom će biti propisana jedinična cijena zakupnine po m2 neprocijenjenog zemljišta, odnosno do sklapanja ugovora o zakupu,nadležno ministarstvo treba obračunavati zakupninu za dijelove kampa u vlasništvu RH prema površini kampa u odnosu na koju je obračunavana koncesijska naknada do stupanja na snagu Novog zakona.

Prema Novom zakonu, da bi se zakupni odnos mogao definirati ugovorom o zakupu, potrebno je da prethodno budu ostvarene sljedeće pretpostavke. Jedna od pretpostavki je da je proveden postupak koji treba prethoditi rješenju nadležnog ministarstva, kojim će ministarstvo utvrditi oblik i površinu neprocijenjenog zemljišta u vlasništvu RH. Da bi nadležno ministarstvo takvo rješenje moglo donijeti Ilirija d.d. mora u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Novog zakona (dakle, do 2. svibnja 2021.) podnijeti zahtjev nadležnom ministarstvu u kojem će priložiti isprave koje su propisane čl. 18. (geodetski elaborat, potvrdu CERP-a o usklađenosti tog elaborata s Rješenjem o iskazu nekretnina, da je nadležan katastar potvrdio takav geodetski elaborat, te da su izvješća uz geodetski elaborat sukladno pravilima o izradi geodetskih elaborata potpisali Ilirija i nadležno ministarstvo), što je već i učinjeno i koji zahtjevi su i predani. Nakon što Ministarstvo donese takvo rješenje, a pretpostavka je da Vlada donese uredbu kojom se utvrđuje jedinična cijena zakupa, tada nadležno ministarstvo u roku od 60 dana po ispunjenju ovih pretpostavki treba pozvati Iliriju d.d. na sklapanje ugovora o zakupu.

Da postoji obveza plaćanja zakupnine jedino, izričito i samo Republici Hrvatskoj, proizlazi iz odredbe čl. 22. kojom je nedvosmisleno, jasno i izričito propisano da je trgovačko društvo dužno za dijelove kampa u vlasništvu Republike Hrvatske plaćati zakupninu, odnosno da je nadležno ministarstvo dužno u roku od 60 dana od dana donošenja Rješenja kojim se utvrđuje oblik i površina zemljišta za koje se plaća zakup, pozvati trgovačko društvo na sklapanje ugovora o zakupu dijelova kampa u vlasništvu RH, i to u pisanom obliku.

Stoga sam mišljenja da je od 2. svibnja 2020. Ilirija d.d. dužna plaćati zakupninu jedino prema RH jer je silom tog Novog zakona zakupni odnos u konstitutivnom smislu zasnovan između RH i Ilirije d.d. stupanjem na snagu Novog zakona 2. svibnja 2020. i to u odnosu na zemljište koje je bilo u obuhvatu granica kampa na dan 1. kolovoza 2010.

Stupanjem na snagu i primjenom Novog zakona ne umanjuju se niti dovode u pitanje stečena prava ulaganjem kapitala Ilirije d.d., i to prije svega prava proizašla iz procjene vrijednosti pojedinih objekata koji se nalaze u kampu Soline, a koji su bili predmetom procjene u vrijednost društvenog kapitala odnosno koji su uneseni u temeljni kapital Ilirije d.d. po okončanju postupka pretvorbe, kao i u odnosu na ulaganje u objektu koji su nakon pretvorbe rezultat ulaganja Ilirije d.d. (kako u odnosu na one koji su eventualno izgrađene sukladno legalnim aktima za gradnju kao i eventualno onima koji su legalizirani.

ILIRIJA d.d. Biograd na Moru

Uprava: Goran Ražnjević

IV. POSLOVNO-EKONOMSKI SEGMENT STUDIJE JEDINSTVENOSTI I ODRŽIVOSTI KAMPA "PARK SOLINE" U BIOGRADU NA MORU

camping park soline

S ADRŽAJ

1.	UVOD . .	141
	1.1. Cilj Studije.	141
	1.2. Metodologija izrade Poslovno-ekonomskog segmenta Studije . .	141
	1.3. Sažetak . .	141
2.	KAMP "PARK SOLINE" – POSLOVNI SEKTOR DRUŠTVA ILIRIJA d.d. . .	147
	2.1. Osnovna obilježja kampa "Park Soline" . .	147
	2.2. Značaj društva Ilirija d.d. u gospodarstvu Republike Hrvatske i turističkom sektoru RH . .	150
3.	ANALIZA POSTOJEĆEG POSLOVNO-EKONOMSKOG STANJA KAMPA . .	155
	3.1. Funkcionalna i poslovno tehnološka organizacija kampa.	155
	Kamp "Park Soline" u organizacijskom ustrojstvu Ilirije d.d. . .	155
	Funkcionalna organizacija kampa "Park Soline".	155
	3.2. Kategorija kampa. 156
	3.3. Pregled sadržaja, usluga i kapaciteta kampa . .	156
	3.4. Plan kampa . .	162
	3.5. Infrastrukturna opremljenost kampa.	164
	3.6. Standardi upravljanja kvalitetom i okolišem . .	165
	3.7. Tržišne i ekonomske performanse poslovanja kampa.	169
	3.8. Društveno-ekonomski učinci poslovanja kampa . .	175
	Metodologija.	175
	Utjecaj kampa "Park Soline" na pozicioniranje Biograda na Moru.	177
	Utjecaj kampa "Park Soline" na zaposlenost . .	177
	Financijski (fiskalni i parafiskalni) učinci kampa "Park Soline" na proračun . .	178
4.	BUDUĆI GOSPODARSKI UČINCI POSLOVANJA I RAZVOJA KAMPA . .	179
	4.1. Program razvoja kampa u kontekstu razvoja ILIRIJE d.d. i razvoja turizma
	Grada Biograda na Moru . .	179
	Ciljevi razvojne strategije kampa "Park Soline" . . Program razvoja kampa "Park Soline".	179 179
	4.2. Obavljena i planirana ulaganja u razvoj kampa u desetgodišnjem razdoblju . .	180
	4.3. Tržišne i ekonomske projekcije budućeg poslovanja kampa za razdoblje idućih 10 godina . .	183
	Tržišne projekcije poslovanja kampa "Park Soline" 2020.-2029. . .	183
	Financijske projekcije poslovanja kampa "Park Soline" 2020.-2029	184
	4.4. Projekcije budućih društveno-ekonomskih učinaka poslovanja kampa za
	razdoblje idućih 10 godina.	186
	4.5. Dinamička procjena ekonomske vrijednosti kampa . .	187
5.	PRILOG. .	190
	5.1. Analiza odabranih cijena kampova s 5* u Hrvatskoj . .	190

1. UVOD

1.1. Cilj Studije

Studija jedinstvenosti i održivosti kampa "Park Soline" koji posluje u okviru društva ILIRIJA d.d. u Biogradu na Moru, izrađena je s ciljem objektivnog i nezavisnog prezentiranja prostorno-urbanističkog i građevinskog, imovinsko-pravnog i vlasničkog aspekta te poslovno-ekonomskog aspekta funkcioniranja kampa kao jedinstvene prostorne, funkcionalne i ekonomske cjeline.

U tom smislu, Studija sadrži nekoliko međusobno povezanih cjelina, i to:

ⁿ Prostorno-urbanistički i građevinski aspekt izgrađenosti, opremljenosti i uređenosti kampa
ⁿ Imovinsko-pravni i vlasnički aspekt
ⁿ Procjena sadašnje vrijednosti ulaganja od strane sudskog vještaka
ⁿ Poslovno-ekonomski aspekt poslovanja i dinamička procjena poslovne vrijednosti
ⁿ Zaključak

1.2. Metodologija izrade Poslovno-ekonomskog segmenta Studije

U izradi poslovno-ekonomskog segmenta Studije korištene su stručne podloge i primijenjeni su standardni stručni postupci, temeljem podataka i informacija koje su osigurali Uprava i stručne službe društva ILIRIJA d.d.

Poslovno-ekonomski segment Studije sadrži nekoliko međusobno povezanih cjelina:

ⁿ prezentaciju kampa "Park Soline" kao poslovnog sektora trgovačkog društva ILIRIJA d.d. u Biogradu na Moru, jedne od vodećih turističkih kompanija u Hrvatskoj,
ⁿ cjeloviti pregled općih karakteristika, standarda upravljanja kvalitetom i okolišem, primljenih priznanja i nagrada, sadržaja i organizacije kampa "Park Soline",
ⁿ analizu povijesnog razvoja i postojećeg stanja poslovanja kampa s tržišnim i financijskim performansama kampa kao i pregledom dosadašnjih ulaganja,
ⁿ analizu postojećeg društveno-ekonomskog utjecaja kampa, uključivo utjecaj na pozicioniranje destinacije Biograd na Moru, utjecaj na zaposlenost te fiskalne i parafiskalne učinke i doprinose,
ⁿ program razvoja kampa s investicijskim planom te tržišnom i financijskom projekcijom poslovanja, te projekcijom budućih društveno-ekonomskih učinaka,
ⁿ dinamička procjena poslovne vrijednosti kampa.

1.3. Sažetak

Kamp "Park Soline", kategoriziran sa četiri zvjezdice, smješten je u Biogradu na Moru, te posluje kao jedan od poslovnih sektora trgovačkog društva ILIRIJA d.d.

ILIRIJA d.d., kompanija s preko šest desetljeća kumuliranog iskustva, predstavlja jednu od vodećih turističkih kompanija u Hrvatskoj. ILIRIJA d.d. uključuje raznovrstan portfelj djelatnosti, kontinuirano je usmjerena ka inoviranju integriranog turističkog proizvoda te ka unaprjeđenju standarda i kvalitete usluga. Strateški cilj uspješnog razvoja cjelogodišnjeg poslovanja u svim turističkim sektorima kompanije sve potpunije ostvaruje se iz godine u godinu.

Poslujući od 2015. godine kao javna kompanija na Službenom tržištu Zagrebačke burze, ILIRIJA d.d. zadržava kontinuitet posvećenosti integriranju ekonomskih i društvenih aspekata kao i aspekata očuvanja okoliša u proces odlučivanja. Na se taj način njeguju i čuvaju temeljne vrijednosti kompanije, identitet i vizija odgovornosti – biti ekonomski uspješna kompanija lider, koja vodi računa o ljudima kao ključu uspjeha, pružanju izuzetnih iskustava svojim gostima te o stvaranju dodane vrijednosti za svoje dioničare, vodeći brigu o okolišu i lokalnoj zajednici uključivo i o skupinama sa specijalnim potrebama koje kontinuirano pomaže.

Menadžment tim ILIRIJE d.d. posvećen je dugoročnom održivom razvoju te očuvanju i rastu vrijednosti kompanije koja stvara istaknute društvene i ekonomske učinke na gospodarstvo regije i Hrvatske u cjelini.

ILIRIJA d.d. kao gospodarski subjekt ima ključnu ulogu u zapošljavanju, budući da zapošljava:

ⁿ 279 zaposlenika u radnom odnosu izvan sezone
ⁿ preko 550 zaposlenika u srcu sezone
ⁿ s osnova poslovne suradnje Ilirija d.d. zapošljava preko 1.000 osoba.

Kamp "Park Soline", s gotovo šestdesetljetnom tradicijom poslovanja, prostire se na površini od 20,8 hektara i sadrži 1.220 smještajnih jedinica ukupnog maksimalnog smještajnog kapaciteta do 3.660 osoba. Smješten je u izuzetnom prirodnom okruženju pretežito visoke borove šume koja omogućuje 90%-tnu zasjenjenost kampa. Uz poštivanje principa održivosti i zaštite okoliša te prirodnih osobitosti područja uz korištenje autohtonih biljnih vrsta, kamp je hortikulturno uređen do razine arboretuma, što je u hrvatskim razmjerima izuzetan primjer obogaćivanja dodane vrijednosti turističkog kamping proizvoda.

Uz kamp se nalazi plaža koja predstavlja važan atribut turističkog proizvoda kampa. Obala mora je pješčana i šljunčana ili kamenita, uređena kao kupalište, djelomično s betonskim i opločenim površinama, a u uvali Soline se nalazi velika javna pješčana plaža.

Klimatske značajke područja na kojemu se nalazi kamp "Park Soline" pripadaju jadranskom tipu mediteranske klime, s vrućim i suhim ljetima te blagim i vlažnim zimama, što su klimatski vrlo povoljni uvjeti za kamping turizam.

Kamp "Park Soline" je u potpunosti infrastrukturno opremljen za potrebe turističkog kamping poslovanja. Novosagrađena šetnica koja se proteže duž cijelog kampa i uz plažu te vodi do samog središta Biograda, turistički valorizira prostor i čini nadopunu osnovnoj turističkoj djelatnosti kampa.

Osim smještajnih kapaciteta (kamp mjesta i parcela, u okviru kojih 458 'holiday homes' i 10 glamping kućica), kamp turistima nudi raznovrsne sastavnice turističkog proizvoda kampa, kao što su recepcija, restoran, market, servisni objekt, te 6 sanitarnih čvorova. Za sezonu 2020. g. su rekonstruirani, dograđeni i obnovljeni svi sanitarni čvorovi te je izgrađen novi, suvremeno opremljeni sanitarni čvor u najatraktivnijim zonama Comfort i Standard Mare.

Uz raznovrsnu ponudu restorana, sportsko-rekreacijskih sadržaja i igrališta, te uz obnovljeni dječji klub Kids klub "Butterfly", kamp "Park Soline" pruža visokokvalitetne uvjete za obiteljski odmor. Kamp osigurava animaciju za djecu i večernju zabavu, aktivan odmor uz atraktivne sportove, te uređene duge šetnice i rekreacijske staze u prirodnom okolišu.

Kamp "Park Soline" je vrhunski turistički proizvod koji objedinjuje kvalitetnu turističku ponudu s brigom za očuvanje okoliša, time stvarajući dodane vrijednosti turističkog kamping proizvoda. Kamp "Park Soline" ubraja se među tri vodeća kampa Zadarske županije, a prema Kamping udruženju Hrvatske, ubraja među najbolje kampove u Dalmaciji. Kamp "Park Soline" dobitnik je brojnih svjetskih i domaćih priznanja koja svjedoče o kvaliteti proizvoda i očuvanju okoliša koji je dio misije kampa. Kamp poštuje najviše standarde zaštite okoliša, te je nositelj certifikata ISO 14001, Zeleni ključ i Ecocamping.

Kamp "Park Soline" predstavlja značajan dio poslovnog sustava ILIRIJA d.d., budući da se u kamping sektoru ostvaruje značajan dio poslovnog rezultata Ilirije d.d., i to:

35,3 milijuna kuna ukupnog operativnog prihoda, što predstavlja 21% sveukupnog prihoda realiziranog u Iliriji d.d. 2019. godine;
Kamp "Park Soline" s 290,5 tisuće noćenja ostvarenih u 2019. predstavlja čak 65% ukupnih noćenja realiziranih u smještajnim objektima ILIRIJE d.d.

Kamp "Park Soline" najveći je kamp u Biogradu na Moru i jedini visokokvalitetni kamp s 4 zvjezdice, koji čini 77% ukupnih smještajnih kamping kapaciteta u gradu Biogradu na Moru i postavlja najviše standarde opremanja i hortikulturnog uređenja u destinaciji. Kamp "Park Soline" je najvrjedniji dio kamping ponude u gradu Biogradu na Moru, koji izravno utječe na imidž ove destinacije i njeno pozicioniranje na domaćem i inozemnom turističkom tržištu.

U razdoblju proteklih 20 godina, kamp "Park Soline" ostvario je respektabilan rast fizičkih i financijskih poslovnih rezultata:

ⁿ prosječnu godišnju stopu rasta noćenja od 12,9% u razdoblju 2000. do 2019. godine, čime je broj noćenja u 20-godišnjem razdoblju povećan gotovo 10 puta: sa 29,2 tisuće u 2000. godini na 290,5 tisuća noćenja u 2019. godini;

ⁿ prosječnu godišnju stopu rasta ukupnog prihoda od 22,4% u razdoblju 2000. do 2019. godine, čime je ukupni prihod kampa u 20-godišnjem razdoblju povećan gotovo 47 puta: sa 753,4 tisuće kuna u 2000. godini na 35,3 milijuna kuna u 2019. godini.

Kamp "Park Soline" ima značajan utjecaj na generiranje zaposlenosti, budući da uključivo i restoran u kampu, u tržišno normaliziranom razdoblju zapošljava:

ⁿ Izravna zaposlenost: 16 stalno zaposlenih i 48 sezonskih radnika u vrhu sezone;
ⁿ Neizravna zaposlenost procjenjuje se na razini oko 120 zaposlenih, temeljem koeficijenta neizravne zaposlenosti od 2,3 primjenjenog na prosječni broj zaposlenih u kampu s restoranom (53 zaposlena), a koeficijent je utvrđen istraživanjem Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (Travel & Tourism Economic Impact Croatia 2018, WTTC).

Kamp "Park Soline" je 2019. godine ostvario fiskalne i parafiskalne društveno-ekonomske učinke u iznosu 9,96 milijuna kuna, a prethodne 2018. godine 11,56 milijuna kuna. Navedeni iznos uključuje poreze i doprinose, komunalne i slične naknade, zakupnine, te boravišnu pristojbu i doprinose udruženjima.

Razvojno-investicijska strategija ILIRIJE d.d. u kampu "Park Soline" je usmjerena ka jačanju konkurentskog položaja kampa "Park Soline" putem podizanja kategorije kampa s postojećih 4**** na kamp sa 5***** kao vodećeg kamping sadržaja u destinaciji Biograd na Moru i u regiji, putem:

ⁿ povećanja smještajnog kapaciteta, putem proširenja Family Village Park Soline (86 mobilnih kućica) i Family glamping Park Soline (20 glamping šatora);
ⁿ poboljšanja i proširenja ponude, putem uređenja 287 parcela i izgradnjom aqua parka s rekreacijskim i ugostiteljskim sadržajima;
ⁿ poboljšanja infrastrukturne opremljenosti i uštede energije, putem plinifikacije kampa, izgradnje trafo stanice i uređenje ograde;
ⁿ razvoja sadržaja za djecu;
ⁿ osuvremenjivanja smještajnih kapaciteta putem zamjene mobilnih kućica;
ⁿ proširenje restorana u kampu.

U idućem petogodišnjem razdoblju (2021.-2025.) u kamping segment ILIRIJE d.d. je planirano ulaganje od ukupno 56 milijuna kuna, kako slijedi:

R.br.	Svrha ulaganja	Iznos ulaganja	Godina ulaganja
1	Bazenski centar (aqua park unutar zone 3)	20.500.000,00 kn	2022./2023.
2	Glamping	11.250.000,00 kn	2021./2022.
3	Plinifikacija	1.750.000,00 kn	2022./2023.
4	Razvoj sadržaja za djecu	5.000.000,00 kn	2022./2023.
5	Zamjena mobilnih kućica	5.000.000,00 kn	2023./2024.
6	Proširenje restorana	5.000.000,00 kn	2025.
7	Uređenje okoliša i hortikulture kampa	5.000.000,00 kn	2021./2025.
8	Rekonstrukcija recepcija	2.500.000,00 kn	2023./2024.

Temeljem navedenih ulaganja, kamp "Park Soline" ima viziju razvoja u kamp sa pet zvjezdica, te samim time i potencijal da u narednom desetgodišnjem razdoblju ostvari održivi rast poslovnih rezultata, koji će u 2029. godini rezultirati sa 265 tisuća noćenja, 52,5 milijuna kuna ukupnog prihoda, te 24,8 milijun kuna EBIT-DA-e. Polazeći od financijskih projekcija budućeg poslovanja kampa, izvršena je dinamička procjena poslovne vrijednosti kampa "Park Soline" te je dobivena neto sadašnja poslovna vrijednost kampa Park Soline u Biogradu na Moru u iznosu 299,7 milijuna kuna.

Valja istaknuti da će kamp "Park Soline" u razdoblju od 2020. do 2028. godine ostvariti značajne fiskalne i parafiskalne društveno-ekonomske učinke, u sveukupnom iznosu 101,7 milijuna kuna, odnosno prosječno godišnje u iznosu od 10,2 milijuna kuna. Navedeni se iznos odnosi na poreze i doprinose, komunalne i slične naknade, zakupnine, te boravišnu pristojbu i doprinose udruženjima.

2. KAMP "PARK SOLINE" – POSLOVNI SEKTOR DRUŠTVA ILIRIJA d.d.

2.1. Osnovna obilježja kampa "Park Soline"

Lokacija kampa "Park Soline" u Biogradu na Moru

Izvor: Google Maps, 2019.

Osnovne značajke relevantne za poslovanje kampa "Park Soline" temelje se na sljedećim aspektima:

Tradicija poslovanja:

ⁿ Kamp "Park Soline" ima 57-godišnju tradiciju poslovanja, budući da na istoj lokaciji posluje od 1963. godine. U sklopu kompanije ILIRIJA d.d. posluje od 1991. godine, dok je prethodno poslovao u sastavu poduzeća "Turistički biro", koje je pripojeno ILIRIJI d.d.

Površina i kapaciteti:

ⁿ Kamp "Park Soline" prostire se na površini od 20,8 hektara,
ⁿ Kamp sadrži 1.220 smještajnih jedinica (kamp mjesta i kamp parcela), od čega su na 458 mjesta smještene 'holiday homes' – mobilne kućice, a na 10 mjesta glamping kućice, čime se kamp uklapa u suvremene trendove razvoja ponude na kamping tržištu. Kamp raspolaže s ukupnim maksimalnim smještajnim kapacitetom od 3.660 osoba.

Kategorija i kontinuirana ulaganja u razvoj i kvalitetu proizvoda:

ⁿ Kamp je kategorije 4 zvjezdice te je jedan od vodećih kampova u Zadarskoj županiji.
ⁿ U kamp "Park Soline" se tijekom cjelokupnog razdoblja poslovanja kontinuirano, sustavno i planski ulagalo u razvoj i kvalitetu proizvoda. Od 2000. godine do danas vrijednost investicijskih ulaganja iznosi oko 200 milijuna kuna. Ulaganja su omogućila razvoj poslovanja, tako da je kamp povećao kako fizičke, tako i financijske rezultate poslovanja. Broj noćenja je sa 29 tisuća u 2000. godini povećan na 290,5 tisuća noćenja u 2019. godini, a ukupni prihod kampinga sa 754 tisuće kn u 2000. godini povećan je na 35,3 milijuna kn u 2019. godini.

Lokacija i prirodno-klimatska obilježja prostora kampa:

ⁿ Kamp "Park Soline" smješten je u Biogradu na Moru, 28 km južno od Zadra. Biograd na Moru je sa 5,6 tisuća stanovnika treći grad po veličini u Zadarskoj županiji.

ⁿ Prirodni uvjeti na lokaciji kampa pogoduju razvoju i obavljanju turističke kamping djelatnosti. Kamp "Park Soline" je smješten u visokoj borovoj šumi, koja omogućuje 90%-tnu zasjenjenost kampa.
ⁿ Kamp je uz poštivanje principa održivosti i zaštite okoliša te prirodnih osobitosti područja uz korištenje autohtonih biljnih vrsta hortikulturno uređen do razine arboretuma, što je u hrvatskim razmjerima izuzetan primjer obogaćivanja dodane vrijednosti turističkog kamping proizvoda.
ⁿ Uz kamp se nalazi plaža koja predstavlja važan atribut turističkog proizvoda kampa. Obala mora je pješčana i šljunčana ili kamenita, slabo razvedena, more je plitko, a morsko dno uz obalu prekriveno pijeskom i šljunkom. Obala je uređena kao kupalište, djelomično s betonskim i opločenim površinama, a u uvali Soline se nalazi velika javna pješčana plaža.
ⁿ Klimatske značajke područja na kojemu se nalazi kamp "Park Soline" pripadaju jadranskom tipu mediteranske klime, s vrućim i suhim ljetima te blagim i vlažnim zimama. Srednja srpanjska temperatura iznosi 23,5°C, a maksimalna ljetna temperatura 36°C, što su klimatski vrlo povoljni uvjeti za kamping turizam.

Infrastruktura i sadržaji kampa:

ⁿ Kamp "Park Soline" je u potpunosti infrastrukturno opremljen za potrebe turističkog kamping poslovanja. Izgrađena je mreža pristupnih puteva do svih mjesta za kampiranje, kao i mreža komunalne infrastrukture (vodoopskrbe, elektroopskrbe, tt-mreže, odvodnje sanitarnih otpadnih voda, navodnjavanja i plinoopskrbe).
ⁿ Novosagrađena šetnica koja se proteže duž cijelog kampa i uz plažu te vodi do samog središta Biograda, turistički valorizira prostor i čini nadopunu osnovnoj turističkoj djelatnosti kampa.
ⁿ Osim smještajnih kapaciteta, kamp turistima nudi sve potrebne sastavnice turističkog proizvoda kampa, kao što su recepcija, restoran, market, servisni objekt, te 6 sanitarnih čvorova. Za sezonu 2020. g. su rekonstruirani, dograđeni i obnovljeni svi sanitarni čvorovi te je izgrađen novi, suvremeno opremljeni sanitarni čvor u najatraktivnijim zonama Comfort i Standard Mare.
ⁿ Uz raznovrsnu ponudu restorana, sportsko-rekreacijskih sadržaja i igrališta, te uz obnovljeni dječji klub Kids klub "Butterfly", kamp "Park Soline" pruža visokokvalitetne uvjete za obiteljski odmor. Kamp osigurava animaciju za djecu i večernju zabavu, aktivan odmor uz atraktivne sportove, te uređene duge šetnice i rekreacijske staze u prirodnom okolišu.

Pozicioniranje kampa "Park Soline":

Kamp "Park Soline" ubraja se među tri vodeća kampa Zadarske županije (Falkensteiner Premium kamp Zadar s pet zvjezdica i smještajnim kapacitetom 1.107 osoba, Zaton 4* s kapacitetom 4.950 osoba i Kamp Park Soline kao treći po redu). "Park Soline" je drugi po veličini kamp sa 4* u Županiji, te predstavlja preko 30 posto smještajnih kapaciteta kampova1 sa 4* u Županiji.

Naziv kampa	Lokacija	Broj smještajnih jedinica				Struktura
		Kamp mjesta	Kamp parcela	Ukupno	Broj osoba	(broj osoba)
Zaton	Zaton	122	1.528	1.650	4.950	40,8%
Park Soline	Biograd na Moru		1.220	1.220	3.660	30,1%
Kozarica	Pakoštane	35	407	442	1.326	10,9%
Bluesun kamp Paklenica	Starigrad	45	230	275	825	6,8%
Oaza mira	Drage		160	160	480	4,0%
Camping Ugljan Resort	Ugljan		72	72	216	1,8%
Navis	Starigrad	20	60	80	240	2,0%
Mandarino	Soline	15	34	49	147	1,2%

**KAMPOVI 4* U ZADARSKOJ ŽUPANIJI**

1 Maksimalni istodobni broj osoba.

Mićanovi Dvori	Obrovac	21	18	39	117	1,0%
Brevilacqua	Privlaka		30	30	90	0,7%
Pašman	Pašman	4	26	30	90	0,7%
UKUPNO KAMPOVI 4*		262	3.785	4.047	12.141	100,0%

Izvor: Ministarstvo turizma, 15.10.2020.; obrada prosinac 2020.

Kamp "Park Soline" se prema Kamping udruženju Hrvatske (KUH), ubraja među najbolje kampove u Dalmaciji, prema kriterijima kvalitete definiranim od strane KUH-a (kampovi moraju zadovoljiti minimalne tehničke uvjete za kategoriju 4*, uz posebno visoku kvalitetu sanitarija, smještajnih jedinica, ugostiteljske

i trgovačke ponude te sadržaja za slobodno vrijeme). Prema ocjenama pojedinih kategorija (od 1 do 5), kamp "Park Soline" je ocijenjen kako slijedi:

Ocjene kampa "Park Soline" u okviru Najboljih hrvatskih kampova

Izvor: Kamping udruženje Hrvatske, prosinac 2020.

Kamp "Park Soline" dobitnik je brojnih svjetskih i domaćih priznanja koja svjedoče o kvaliteti proizvoda i očuvanju okoliša koji je dio misije kampa:

ⁿ Svjetska udruga kampista F.I.C.C., sa sjedištem u Bruxellesu, kao jedna je od vodećih svjetskih organizacija posvećenih kampiranju, caravanningu i motocaravanningu, kampu "Park Soline" dodijelila je nagradu za visoku kvalitetu uslugu i vrhunsku profesionalnost njegovog menandžmenta u promicanju kamping turizma.
ⁿ Talijanska udruga kampista IL FEDERCAMPEGGIO za 2008. i 2009. godinu dodijelila je kampu "Park Soline" 2. mjesto u kategoriji "Simpathy and quality". Nagrada je osvojena u konkurenciji najboljih hrvatskih kampova čiji značaj proizlazi iz činjenice da o nagradi isključivo odlučuju gosti koji su boravili u kampu.
ⁿ Vodeće domaće kamping udruženje Kamping udruženje Hrvatske (KUH) dodijelilo je kampu "Park Soline" nagradu za kvalitetu od 2008. do 2019. godine. Kamp "Park Soline" dio je grupacije Croatia's Best Campsite, s obzirom na priznanja KUH-a za posebno visoku kvalitetu sanitarija, smještajnih jedinica, ugostiteljske i trgovačke ponude te sadržaja za slobodno vrijeme.
ⁿ Vodeći europski autoklub ADAC za 2010. i 2009. godinu dodjelio mu je žutu tablu za ponudu najamnih smještaja u konkurenciji između 1630 europskih turističkih naselja sa ponudom najamnog smještaja s čime se može pohvaliti tek 137 europskih turističkih naselja s ponudom te vrste smještaja.
ⁿ U akciji "Naj kamp Adria 2014.-2018.", u kojoj gosti-kampisti biraju najbolje kampove u Hrvatskoj i Sloveniji, koje provodi avtokamp.si, nautjecajni stručni web medij u Sloveniji koji promovira kamping turizam, osvojio je drugo mjesto u kategoriji Najboljih veliki dalmatinskih kampova. Ovo je priznanje iznimno značajno obzirom da je najbolje kampove biralo preko 40.000 gostiju – kampista koji su se kao dugogodišnji vjerni kamping gosti zaista i mogli uvjeriti u kvalitetu pojedinih kampova.
ⁿ Kamp je dobitnik međunarodnog priznanja Zeleni ključ, ekološke oznaka koja se dodjeljuje isključivo smještajnim objektima koji smanjuju svoje negativne učinke na okoliš kroz optimalizaciju potrošnje energenata, sortiranje otpada i educiraju svoje osoblje i goste o bitnim aspektima zaštite okoliša i održivog razvoja. Za dobivanje ovog priznanja trebalo je zadovoljiti 100 pojedinačnih kriterija razvrstanih u 12 kategorija.
ⁿ Kampu "Park Soline" Associazione Campeggiatori turistici d'Italia (A.C.T. Italia), jedno od najvećih udruženja kampista iz Italije koje broji preko 30.000 članova, dodijelilo je posebnu nagradu za izvanrednu kvalitetu i suradnju.
ⁿ Na I. Svjetskom kamping kongresu, održanom u studenom 2018. u Lisabonu, Portugal, Međunarodni savez za kamping i karavaning, izabrao je kamp "Park Soline" među 10 najboljih kampova u Hrvatskoj i 100 najboljih u Europi.
ⁿ Kamp Park Soline je izabran među 10 najboljih hrvatskih kampova the Top Camping Croatia.
ⁿ Kamp Park Soline nositelj je certifikata ISO 9001 i certifikata ISO 14001.

Kamp "Park Soline" predstavlja značajni dio poslovnog sustava ILIRIJA d.d., budući da se u kamping sektoru ostvaruje značajan dio poslovnog rezultata Ilirije d.d., i to:

35,3 milijuna kuna ukupnog operativnog prihoda, što predstavlja 21% sveukupnog prihoda realiziranog u Iliriji d.d. 2019. godine;
Kamp "Park Soline" s 290,5 tisuće noćenja ostvarenih u 2019. predstavlja čak 65% ukupnih noćenja realiziranih u smještajnim objektima ILIRIJE d.d.

2.2. Značaj društva Ilirija d.d. u gospodarstvu Republike Hrvatske i turističkom sektoru RH

ILIRIJA d.d., kompanija s preko šest desetljeća kumuliranog iskustva, danas predstavlja jednu od vodećih turističkih kompanija u Hrvatskoj. Ovakva pozicija kompanije proizlazi iz širine i raznovrsnosti portfelja djelatnosti, kontinuirane brige o inoviranju integriranog turističkog proizvoda te o unaprjeđenju standarda i kvalitete usluga. Strateški cilj uspješnog razvoja cjelogodišnjeg poslovanja u svim turističkim sektorima kompanije sve potpunije ostvaruje se iz godine u godinu.

Raznovrsni turistički i real-estate portfelj ILIRIJE d.d. temelji se na resursima regije i na kontinuiranom ulaganju u razvoj kvalitetnih proizvoda. Portfelj ILIRIJE d.d. se nalazi u sljedećim destinacijama: Biograd na Moru, Zadar, Sv. Filip i Jakov te Polača.

Portfelj ILIRIJE d.d. uključuje pet poslovnih sektora:

HOTELIJERSTVO (4 hotela, 443 sobe, 907 kreveta; sportsko-rekreacijski sadržaji)

ⁿ Hoteli Ilirija****, Kornati**** i Adriatic*** sa Lavender lounge barom, u Biogradu na Moru
ⁿ Hotel Villa Donat****/*** s plažnim barom, u Sv. Filipu i Jakovu
ⁿ Tenis centar s 20 terena i ugostiteljskim objektom, u Biogradu na Moru
ⁿ Aquatic centar s ugostiteljskim objektom, u Biogradu na Moru

KAMPING (1.220 parcela, 3.660 osoba)

ⁿ Kamp Park Soline**** s restoranom, u Biogradu na Moru

NAUTIKA (805 vezova, 2.000 osoba)

ⁿ Marina Kornati s restoranom, u Biogradu na Moru (u procesu dobivanje kategorije 4 sidara, svi uvjeti zadovoljeni, procedura pokrenuta)
ⁿ Hotelska lučica Ilirija Kornati, u Biogradu na Moru

DESTINACIJSKA MENADŽMENT KOMPANIJA ILIRIJA TRAVEL (komplementarni i integrirani proizvod koji omogućuje cjelogodišnje poslovanje, godišnja organizacija preko 500 posebnih događaja za preko 70 tisuća gostiju)

ⁿ Turistička agencija Ilirija Travel, u Biogradu na Moru
ⁿ Arsenal u Zadru (dvorana za bankete, priredbe i koncerte)
ⁿ Agroturizam Difuzni hotel Ražnjevića Dvori A.D. 1307**** u Polači
ⁿ Villa Primorje****, u Sv. Filipu i Jakovu
ⁿ Brod Nada

REAL-ESTATE

ⁿ Poslovno-trgovački centar City Galleria u Zadru, jedan od dva najveća trgovačka centra u zadarskoj regiji, ukupne bruto površine veće od 28.500 m2

Poslujući od 2015. godine kao javna kompanija na Službenom tržištu Zagrebačke burze, ILIRIJA d.d. zadržava kontinuitet posvećenosti integriranju ekonomskih i društvenih aspekata kao i aspekata očuvanja okoliša u proces odlučivanja. Na taj način se njeguju i čuvaju temeljne vrijednosti kompanije, identitet i viziju odgovornosti – biti ekonomski uspješna kompanija lider, koja vodi računa o ljudima kao ključu uspjeha, pružanju izuzetnih iskustava svojim gostima te o stvaranju dodane vrijednosti za svoje dioničare, vodeći brigu o okolišu i lokalnoj zajednici uključivo i o skupinama sa specijalnim potrebama koje kontinuirano pomaže.

ILIRIJA d.d. kao gospodarski subjekt ima ključnu ulogu u zapošljavanju, budući da zapošljava:

ⁿ 279 zaposlenika u radnom odnosu izvan sezone
ⁿ preko 550 zaposlenika u srcu sezone
ⁿ s osnova poslovne suradnje Ilirija d.d. zapošljava preko 1.000 osoba.

ILIRIJA d.d. temelji svoje poslovanje na razvoju diferenciranih proizvoda, uz istodobnu orijentaciju na poslovnu stabilnost i izvrsnost. Od osnutka kompanije do danas, ILIRIJA d.d.:

ⁿ nije imala niti jedan radni spor,
ⁿ račun nikada nije blokiran,
ⁿ uredno je i pravodobno podmirivala davanja državi.

ILIRIJA d.d. je nositelj certifikata bonitetne izvrsnosti 5 godina uzastopno.

Poslovni rezultati ILIRIJE d.d. ukazuju na stabilan i održiv rast prihoda i profitabilnosti poslovanja od osnutka kompanije do danas. Ilirija d.d. je u razdoblju od 2000. do 2019. godine investirala 538.623.433,44 HRK što je rezultiralo rastom ukupnih prihoda i novostvorenom vrijednošću u navedenom razdoblju u iznosu od 899.659.355,35 HRK.

Temeljem ekonomski uspješnog poslovanja, ILIRIJA d.d. značajno doprinosi državi putem poreznih i javnih davanja. ILIRIJA d.d. je ukupno uplatila porezna i javna davanja u iznosu 47,2 mil. kn u 2018. g., te 50,6 mil. kn u 2019. godini:

Vrsta poreznih i javnih davanja	2018. godina	2019. godina
PDV, porez na dobit, porezi i doprinosi na plaću	43.210.824,96 kn	45.904.770,78 kn
Boravišna pristojba	2.761.564,30 kn	2.921.948,76 kn
Naknada za koncesiju (za marinu, lučicu, bazen i hotelsku plažu)	840.192,94 kn	1.401.843,02 kn
Doprinos turističkoj zajednici i porez na potrošnju	401.948,28 kn	364.013,41 kn
Ukupno	47.214.530,48 kn	50.592.575,97 kn

Aktivnim pristupom okruženju ILIRIJA d.d. daje svoj doprinos razvoju struke, turističkog sektora i gospodarstva Hrvatske, te ostvaruje živu komunikaciju s državnom i lokalnom zajednicom.

Ilirija d.d. je u dosadašnjem poslovanju, kao trgovačko društvo sa širokim spektrom djelatnosti, jedna od najkonkurentnijih i financijski najuspješnijih turističkih kompanija u široj regiji, koja posluje po načelima društvene odgovornosti, ostvaruje gospodarsku i društvenu održivost te tržišnu konkurentnost. Postizanje kontinuiranog poslovno-financijskog rasta uz profitabilno poslovanje i stabilnost novčanog toka, poluga je za ostvarenje dugoročnog cilja cjelogodišnjeg poslovanja i stvaranja dodane vrijednosti. Ovo i ubuduće ostaju osnovne odrednice poslovne politike Društva.

4 poslovna udruženja	Poslovna udruženja: Hrvatska gospodarska komora (HGK) Hrvatska udruga posjodavaaa (HUP) Hrvatski poslovni savjel za održivi razvoj (HR FSOR) Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM-CROMA)	Strukovna uduženja: Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Kamping udruženje Hrvatske (KUH) Top Camping Pool Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHFA) Udruga nezavisnih hrvatskih putničkih agencija
9 strukovnih udruženja	Predsjednik Uprave llinje u osobi g. Gorana Raznjevica clan je u slijedecim tijelima poslovnih i strukovnih udruženja: Skupstine I-Irvatske gospodarske komore · Turističkog vijeća Turističke zajednice Zadarske alpendruz Clan Upravnog vijeća Hrvatskog poslovnog savjeta. za održivi razvoj	(UNHPA) Hrvatska udruga profesjonalaca kongresnog UNIZ/T18 Turističke zajednice na regionalnoj lokalnoj 132111 Medunarodna udruga organizatora nautickih CARS (IF SBOLLERS Udruga Lijepa nasa
3 kodeksa i povelja	Povelje, kodeksi i inicijative koje kompanija primjenjuje: · Kodeks korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Zagrebacke burze · Kodeks etike u poslovanja Hrvatske gospodarske komore · Povelja raznolikosti Hrvatska
IOUSED IS INHUNTUAL	Gosp. Goran Ražnjević, Predsjednik Uprave ILIRIJE d.d., jedan je od 5 ambasadora raznolikosti u Republici Hrvatskoj

Osnovni ciljevi poslovanja i razvoja Društva na srednji rok su:

ⁿ povećanje stupnja konkurentnosti proizvoda u sastavu Društva, putem inteligentnog investiranja u unaprjeđenje kvalitete proizvoda i usluga / sadržaja u poslovnom portfelju Društva, tržišnom stabilizacijom postojećih kapaciteta i sadržaja, te proširenjem kapaciteta;
ⁿ uspostava trajne gospodarske održivosti poslovanja, putem razvoja poslovno-financijskog potencijala odnosno rasta prihoda, povećanja efikasnosti procesa i rezultata u svim dijelovima portfelja, te održanja i/ili unaprjeđenja profitabilnosti poslovanja Društva.

U pogledu zaposlenosti, ciljevi su sljedeći:

ⁿ postići rast zaposlenosti, primarno kroz rast broja stalno zaposlenih (uz adekvatan rast broja sezonskih zaposlenika), sukladno orijentaciji Društva na smanjivanje sezonskog karaktera poslovanja i osiguranja cjelogodišnjeg poslovanja u pretežitom broju objekata u sastavu Društva;
ⁿ osigurati razvoj vlastitih zaposlenika, kroz kontinuirani proces učenja i usavršavanja, što će posljedično rezultirati povećanjem kvalitete usluge koja je ključni element konkurentnosti na suvremenom turističkom tržištu; proces razvoja zaposlenika će biti fokusiran na razvoj upravljačkog kapaciteta, vještina vođenja i upravljanja, ali i na ovladavanje stručnim specijalističkim vještinama na ključnim područjima rada Društva;
ⁿ ostvariti društvenu održivost, orijentacijom na zapošljavanje većeg udjela zaposlenika iz regije.

3. ANALIZA POSTOJEĆEG POSLOVNO-EKONOMSKOG STANJA KAMPA

3.1. Funkcionalna i poslovno tehnološka organizacija kampa

Kamp "Park Soline" u organizacijskom ustrojstvu Ilirije d.d.

Kamp "Park Soline" u organizacijskom ustrojstvu ILIRIJE d.d. čini dio Kamping sektora, koji predstavlja jedan od poslovnih sektora društva Ilirija d.d. (uz Hotelijerstvo, Nautiku, Destinacijsku menadžment kompaniju Ilirija Travel, Poslovno-trgovački centar City Galleria, te Hranu i piće).

Kamping sektor ILIRIJE d.d. se organizacijski sastoji od dva operativna profitna centra: kampa "Park Soline" i restorana "Park Soline" (koji funkcionalno čini cjelinu sa kampom), a svoje poslovanje obavlja uz podršku odjela prodaje i marketinga.

Funkcionalna organizacija kampa "Park Soline"

Kamp "Park Soline" predstavlja jedinstvenu funkcionalnu cjelinu koja uključuje sve sadržaje i kapacitete koji se nalaze na području kampa (recepcija, smještajne jedinice, sanitarni čvorovi, restoran, trgovačka, sportsko-rekreacijska i ostala ponuda) budući da se radi o međuzavisnom poslovanju, koje ne bi bilo moguće bez pojedinih segmenata ponude.

Unutar poslovnih sektora (pa tako i u Kamping sektoru Ilirije d.d.), kao i u odjelu prodaje i marketinga, uspostavljen je dualni sustav upravljačke odgovornosti, temeljem jasno definiranih individualnih odgovornosti rukovoditelja. Odgovornost za poslovni rezultat do razine EBITDA-e preuzimaju menadžeri (rukovoditelji) sektora.

Osobe odgovorne za poslovanje kampa su Rukovoditelj autokampa i Rukovoditelj prodaje i marketinga autokampa, koje izravno odgovaraju Upravi društva Ilirija d.d. Njihove ključne upravljačke odgovornosti su sljedeće:

Rukovoditelj kampa: proizvod kampa "Park Soline", tehničko funkcioniranje i standardi kampa, troškovi poslovanja i financijski rezultat kampa
Rukovoditelj prodaje i marketinga kampa: Prodaja, marketing i prihod kampa.

Poslovanjem kampa upravljaju i sljedeće pozicije na razini srednjeg menadžmenta:

Pomoćnik rukovoditelja kampa i rukovoditelja prodaje i marketinga kampa, s odgovornošću za standarde i kvalitetu u kampu "Park Soline", te za operativno funkcioniranje kampa;
Rukovoditelj HIP-a / voditelj restorana kampa, s odgovornošću za standarde, kvalitetu, prodaju i troškove poslovanja restorana kampa (nabava, priprema, prodaja i usluga).

3.2. Kategorija kampa

Kamp "Park Soline" je kategorije 4 zvjezdice.

Ministarstvo turizma RH je kampu "Park Soline" 1. srpnja 2019. godine izdalo Privremeno rješenje kojim se potvrđuje da kamp ispunjava uvjete za vrstu "kamp" iz skupine "Kampovi", te se razvrstava u vrstu "Kamp", te se potvrđuje da kamp ispunjava uvjete za kategoriju 4 zvjezdice.

3.3. Pregled sadržaja, usluga i kapaciteta kampa

Kamp Park Soline, površine 20,8 hektara, uređen je kao kamp-park do razine arboretuma, što predstavlja jedinstven primjer hortikulturnog uređenja kampa u Hrvatskoj kao vrhunskog turističkog proizvoda koji objedinjuje kvalitetnu turističku ponudu s brigom za očuvanje okoliša.

Lokacija:	Biograd na Moru, neposredno uz obalu
Udaljenost od centra mjesta:	0,5 km od centra Biograda na Moru
Površina:	20,8 hektara
Kategorija:	4 zvjezdice
Hortikultura:	uređenje do razine arboretuma
Plaža:	šljunčana / pješčana
Usluga:	smještaj, bez ili sa doručkom ili polupansion
Internet:	besplatan, raspoloživ na min. 80% kampa
Kućni ljubimci:	dozvoljeni

Profil kampa "Park Soline"

Prilikom izgradnje parcela vodilo se računa o njihovom odnosu prema cjelini kampa te o njihovom odnosu prema okruženju. U izvedbi i oblikovanju kampa posebna pažnja vodila se o čuvanju stoljetne borove šume. Dopunom borove šume kroz sadnju pretežno autohtonih vrsta monokulture bora izgrađuje se bogata priroda kampa. Izvedeni su opsežni zahvati zbog zaštite i održavanja, kao i zbog unapređenja i obnavljanja šume.

Parcele su organizirane u dva tipa smještaja:

I. parcele za smještaj pokretnih kućica (mobilnih kućica) ili glamping šatora,
II. kamp parcele za kampiranje s vlastitom opremom gosta i drugom opremom.

Radi lakše organizacije poslovanja kamp je podijeljen na zone. Prilikom određivanja naziva ILIRIJA d.d. vodila je računa o isticanju posebnih karakteristika svake pojedine zone.

I. Zona Standard Mare - kapaciteta je 81 parcela veličine 100 m2 , nalazi se neposredno uz samu plažu, te je sa svim priključcima za struju, vodu, odvod i Internet ujedno i najatraktivnija zona kampa. Namjenjena je isključivo sezonskim individualnim gostima koji koriste vlastitu opremu za kampiranje. U Standard Mare zoni smješten je i restoran "Park Soline" koji svojim izgledom i veličinom ističe posebnost same zone.

Prilikom oblikovanja parcela vodilo se računa o nivelaciji terena koja se prevladala izvedbom terasaste konstrukcije i sadnjom zelenila.

II. Zona Comfort – kapaciteta je 303 parcele veličine 100 m2 , sa svom potrebnom infrastrukturom odnosno priključcima za struju, vodu, odvod i internet, pripada atraktivnom i potpuno opremljenom dijelu kampa. Konfiguracija terena je i u ovoj zoni zahtijevala izvedbu parcela terasaste konstrukcije. Svaka parcela se priključuje na prometnu površinu, vodoopskrbu, odvodnju i elektroopskrbu. Prostori za kampiranje su izravnani i uređeni približno u razini prilaznog puta, čime je osigurano brzo otjecanje vode nakon kiše, a između nizova se prostor se hortikulturno oblikuje.

Ukupan broj parcela unutar zone Comfort podijeljen je na sljedeća tri tržišna segmenta:

4 najveći udio u parcelama unutar zone Comfort imaju individualni/sezonski gosti koji borave na infrastrukrutno opremljenim, uređenim i prostranim parcelama veličine 100 m2 ;
4 na smještaj mobilnih kućica, u vlasništvu Ilirije d.d., odnosi se 25% parcela.Parcele za smještaj mobilnih kućica u zoni Comfort infrastrukturno su opremljene, te veličinom kućice, veličinom parcele, opremljenošću i hortikulturnim uređenjem spadaju u najtraženiji i najatraktivniji proizvod;
4 dio parcela zauzimaju paušalni gosti čija je mobilna kućica smještena cijelu godinu u kampu.

Prometna infrastruktura unutar zone Comfort obuhvaća prometnu mrežu koja omugućava pješački i kolnički promet koji je stavljen u funkciju ugostiteljsko – turističke namjene.

Unutar zone Comfort gostima su na raspolaganju dva suvremeno opremljena, sanitarna čvora koji zadovoljavaju najviše kriterije ocjenjivanja prema hrvatskim i europskim standardima. Također, osigurane su površine sa rekreacijskim sadržajima. Smještena su dva dječja igrališta koja svojim sadržajem i brojem dodatno pojačavaju ponudu kampa. U očuvanju autohtonog dalmatinskog kraja, ali i običaja, izgrađena su dva terena za boćalište.

III. Zona Standard ima kapacitet 836 parcela, veličine od 100 do 120 m2 , te kompletnom infrastrukturom uređenošću pripremljene su za:
- 4 mobilne kućice koje se jednim dijelom odnose se na agencije koje imaju parcele za smještaj mobilnih kućica u fiksnom zakupu, jednim dijelom na paušalne mobilne kućice, paušalne kamp prikolice te mobilne kućice u vlasništvu ILIRIJE d.d.

U ovoj zoni smješten je i top proizvod kampa "Park Soline" - kućice Comfort Family, koje svojom veličinom od 32 m2 , dvije spavaće sobe, kuhinjom, dvije kupaonice, natkrivenom terasom od 24 m2 , hortikulturnim uređenjem, car free zonom i sadnjom autentičnog mediteranskog bilja čine Dalmatian Village zonu kampa kao premium proizvod, koji se svojim uređenjem naslanja na autohtono dalmatinsko i mediteransko naslijeđe.

Također, mobilne kućice Dalmacija, u vlasništvu ILIRIJE d.d., u 2019. godinu podignute su na višu razinu kvalitete usluge postavljanjem novih prostranih terasa od 24 m2 , opremljenih sa vrtnim garniturama, i stolom za objed za 6 osoba.

4 za individualne sezonske goste, koji borave u kampu tijekom sezone, izdvojeno je 200 mjesta. Parcele u zoni Standard dobile su novo ruho, i uređene su prema potrebama suvemenih kampista koje se također nalaze u blizini moderno uređenih i adaptiranih sanitarnih čvorova.

Smještaj:	1.220 kamp parcela
Sanitarni čvorovi i prostori za održavanje čistode:	6 suvremenih sanitarnih blokova opremljenih umivaonicima, tuš kabinama s umivaonicima, WC i kemijski WC, prostor za pranje rublja i posuđa sa sudoperima, prostor za previjanje beba, WC uređen za invalide, praonica rublja, mjesto za pražnjenje otpadnih voda iz kamp prikolica i autodomova, mjesto za tuširanje kućnih ljubimaca
Ugostiteljska ponuda:	Restoran Park Soline kapaciteta do 150 gostiju u zatvorenom i 200 gostiju na terasi, s dalmatinskom konobom s kominom, caffe bar, internet cafe
Trgovačka ponuda:	Štand s voćem i povrćem
Sport, rekreacija i slobodno vrijeme:	Programi sportsko – rekreativne animacije, Iznajmljivanje bicikala, Stolni tenis, Boćalište, Odbojka na pijesku, Fitness na otvorenom, Dječje igralište, Sportski centar 150 m od kampa, Aquatic centar 150 m od kampa, Tenis centar 50 m od kampa, Biciklistička staza oko parka prirode Vransko jezero, Staze za šetnju i jogging; Animacija za djecu i odrasle
Ostalo:	Prostor za grill i roštilj, bankomat i mjenjačnica

Sadržaji kampa "Park Soline":

I. Recepcija

Prvi dojam o kampu gosti stječu na recepciji, smještenoj na samom ulazu u kamp, okruženoj hortikulturom tipičnom za dalmatinsko podneblje. Ovaj dio je sastavni dio hortikulturne cjeline kampa čija je arhitektura osmišljena na način da se istakne autohtoni ugođaj ovog podneblja.

Osim osnovnih usluga prijave i odjave, gostima se nudi širok spektar dodatnih usluga kao što su usluge mjenjačnice, korištenje interneta, sefa za pohranu gostinjskih vrijednosti, iznajmljivanje bicikala i skutera te prodaja velikog broja izleta u prekrasno okruženje našeg kampa i grada (NP Kornati, NP Krka, NP Plitvička jezera, PP Vransko jezero, rafting na Zrmanji te mnoge druge...)

Ljubazno osoblje recepcije kampa na raspolaganju je 24 sata dnevno sedam dana u tjednu, i nastoji udovoljiti svim potrebama i zahtjevima gostiju.

II. Sanitarna infrastruktura

Itekako svjesni činjenice da je kampistima higijena i udobnost na prvom mjestu prilikom odabira mjesta za provođenje godišnjeg odmora, gostima kampa "Park Soline" je na raspolaganju 6 moderno uređenih sanitarnih blokova koji su svi kompletno preuređeni, adaptirani i opremljeni. Svi sanitarni blokovi zadovoljavaju kvalitetu od 4 ****, a raspoređeni su kroz sve tri zone kampa.

U muškim i ženskim sanitarnim blokovima nalazi se 50 tuš kabina, 80 umivaonika, 70 zahodskih kabina, 3 WC-a prilagođena osobama s posebnim potrebama, korita za pranje suđa, korita za pranje rublja, prostor za previjanje beba, dječji WC, kemijski WC, kao i uređeni prostor za pranje kućnih ljubimaca.

Kako bi gostima boravak u kampu bio što ugodniji i bezbrižniji, također je uređena i praonica rublja opremljena perilicama i sušilicama za rublje.

III. Restoran "Park Soline"

Potpuno obnovljen restoran kapaciteta 350 osoba s pripadajućim cafe-barom smješten je uz samu plažu. Uz prekrasan pogled na more ovdje gosti uživaju u specijalitetima koje im restoran nudi, dok u večernjim satima uživaju u animacijskom programu, glazbi u živo, kao i raznim prigodnim manifestacijama kao što je obilježavanje dana kampa.

U sklopu restorana nalazi se i dalmatinska konoba Dioniz sa kominom, u kojoj gosti mogu uživati u tradicionalnoj ribljoj i mesnoj dalmatinskoj kuhinji, uz mogućnost degustacije i kupnje najkvalitetnijeg crnog i bijelog vina proizvedenog od autohtonih vrsta grožđa sa dalmatinskog krša, kako primorskog tako i Dalmatinske zagore.

IV. Caffe bar

Neposredno uz šetnicu, koja se proteže duž cijelog kampa, a uz najatraktivnije biogradske plaže, smješten je Caffe bar.

Na njegovoj terasi, gosti uz široku paletu toplih i hladnih napitaka mogu uživati u prekrasnom pogledu na more, dok u večernjim satima uživaju u animacijskom programu te raznim prigodnim manifestacijama kampa.

V. Ostale usluge: market, pekara, domaće voće i povrće, prodaja novina

Dobro opskrbljen market nalazi se unutar kampa, a uz samu pješčanu plažu Soline, te zadovoljava potrebe gostiju kampa za opskrbom.

Iako se u marketu mogu kupiti osnovni pekarski proizvodi, usluga je dodatno proširena otvaranjem pekare sa svim pekarskim proizvodima.

Od ostalih dodatnih usluga je i ponuda domaćeg voća i povrća uzgojenog u vrtovima domaćinstava u okružju. Neposredno uz plažu nalazi se kiosk sa domaćim i stranim tiskom, kao i raznim rekvizitima za plažu.

VI. Sport i rekreacija

S obzirom na specifičnost kamperskog gosta, velika se pozornost pridaje i zabavnim i sportsko-rekreativnim sadržajima, pa u tom segmentu kamp raspolaže sa dječjim igralištem, terenom za basket, 5 fiksnih stolova za stolni tenis, terenom za odbojku na pijesku. Gostima je na raspolaganju fitness na otvorenom, kao i sprave za vježbanje koje su postavljene u zoni Standard.

Kamp također raspolaže s biciklima za iznajmljivanje, te u suradnji sa Destinacijskom menadžement agencijom Ilirija Travel gostima nudi široku paletu poludnevnih i cjelodnevnih izleta u obližnje nacionalne parkove, parkove prirode i biciklističku stazu oko Vranskog jezera, te povijesne gradove.

Također, u neposrednoj blizini kampa gostima su na usluzi dodatni razni sportsko rekreativni sadržaji poput jet ski, ronilački centri i olimpijski bazen.

Kamp "Park Soline" svojim gostima u dijelu sporta i animacije nudi rekreaciju na dva boćališta i na taj način kampistima približili mediteranski način sporta i zabave.

Tenis centar "Ilirija"

Za sve goste, koji žele tokom svog odmora pokazati profinjenu tehniku igre i vrhunsku fizičku ali i mentalnu kondiciju igrajući tenis, nadomak kampa do kojeg možete stići 5-minutnom šetnjom smjestio se Tenis centar "Ilirija".

Tenis centar "Ilirija", smješten u borovoj šumi Soline, prostire se na površini od 48.000 m2 , sastoji se od 20 tenis terena i višenamjenskih igrališta (14 zemljanih i 6 terena sa umjetnom travom) s noćnim osvjetljenjem, ugostiteljskim objektom, svlačionicama i pratećim kapacitetima te nudi programe prilagođene svim uzrastima i razinama teniskog znanja. Igra na teniskim terenima može se upotpuniti i trčanjem na šljunčanoj stazi koja se nalazi uz same terene ili se možete opustiti u moru, bazenu te se okušati u morskim sportovima.

Ponuda Tenis centra "Ilirija:

4 14 zemljanih terena i 6 terena sa umjetnom travom u neposrednoj blizini kampa
4 škola tenisa i privatna poduka

4 najam opreme
4 mogućnost organiziranja turnira
4 korištenje bazena, wellnessa i fitnessa u sklopu Ilirija Resort
4 sportske masaže.

VII. Animacija

Ono što objedinjuje svaki dio ukupne ponude kampa "Park Soline" je vrhunski animacijski tim koji organizira i provodi dječju animaciju, sportske aktivnosti, razne turnire, aqua aerobic, yogu, gimnastiku, mini klub, školu plesa, crazy games, bingo, izbor za miss, plesne parove te večernju animaciju sa zabavnim programima i živom glazbom na terasi restorana.

Djeci je osigurano bogato opremljeno igralište te o njihovoj sigurnosti i edukaciji vodi brigu stručno osposobljeni animacijski tim.

Također, animacijska ponuda kampa "Park Soline" obogaćena je dječjom igraonicom "Butterfly", gdje se održavaju razne edukacije prije svega usmjerene na ekologiju i očuvanje okoliša, te razne dječije zabave kao što je obilježavanje Dana šišmiša, kao i rođendani, te ostale svakodnevne dječje igre i zabave.

Smještaj:	1.220 kamp parcela, ukupnog smještajnog kapaciteta 3.660 osoba
	od toga:
Vrste parcela:	Parcele (90 – 100 m2 ) s priključcima električne struje, vode i odvoda Parcele s priključkom struje Parcele za holiday homes Parcele za glamping

Holiday Homes (mobilne kućice):	458 holiday homes Holiday homes mogu primiti do 6 osoba, veličine 32 m², a na raspolaganju je 200 holiday homes sa sljedećom opremom: bračna soba sa krevetom, kupaonicom sa tuš kadom i wc školjkom, spavaća soba sa dva kreveta, kupaonicom sa tuš kadom i wc školjkom, posteljina i ručnici, klima uređaj,sat tv, vanjska garnitura za sjedenje na terasi, terasa sa nadstrešnicom (12- 24 m²) i parkirno mjesto za auto.

Vrste Holiday Homes (mobilnih kućica):	Dalmacija: OSOBE 4+2, VELIČINA 32 m², SOBE 2, KUPAONICE 2, TERASA 24 m² Premium: OSOBE 4+2, VELIČINA 32 m², SOBE 2, KUPAONICE 2, TERASA 12 m² Comfort Plus: OSOBE 4+2, VELIČINA 32 m², SOBE 2, KUPAONICE 2, TERASA 15 m² Comfort Family: OSOBE 5+1, VELIČINA 32 m², SOBE 2, KUPAONICE 2, TERASA 24 m² Dalmacija Plus: OSOBE 4+2, VELIČINA 32 m², SOBE 2, KUPAONICE 2, TERASA 24 m²

Smještajni kapacitet kampa "Park Soline"

Kamp "Park Soline" raspolaže sa 10 glamping jedinica.

RAZVOJ SMJEŠTAJNIH KAPACITETA KAMPA PARK SOLINE (2015.-2019.)

		2015.	2016.	2017.	2018.	2019.
	STANDARD MARE
I.	PARCELA	81	81	81	81	81
	KAMP MJESTA	0	0	0	0	0
	UKUPNO	81	81	81	81	81
	COMFORT
	PARCELA	326	326	326	303	303
II.	KAMP MJESTA	0	0	0	0	0
	UKUPNO	326	326	326	303	303

	STANDARD
	PARCELA	529	529	529	836	836
III.	KAMP MJESTA	187	194	194	0	0
	UKUPNO	716	723	723	836	836
	SVEUKUPNO
	PARCELA	936	936	936	1220	1220
∑	KAMP MJESTA	187	194	194	0	0
	SVEUKUPNO	1123	1130	1130	1220	1220

3.4. Plan kampa

Smještajne jedinice unutar kampa "Park Soline" označene su u 3 zone za individualne parcele, te u 5 zona za mobilne kućice, sukladno planu kampa prikazanom u nastavku:

Na planu kampa prikazan je i razmještaj šest sanitarnih čvorova od kojih je jedan novoizgrađen, kao i ostalih sadržaja u kampu, navedenih u prethodnom poglavlju.

3.5. Infrastrukturna opremljenost kampa

I. Prometna mreža

Prometna mreža unutar kampa "Park Soline" obuhvaća prometnu mrežu koja spaja kolnopješački i pješački promet u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene. Glavni promet unutar kampa odvija se postojećim kolnopješačkim prometnicama širine 3,0 -6,0 m. Osnovne prometnice u kampu su ujedno i vatrogasni prilazi, te svojom širinom osiguravaju propisane zakonske odredbe. U 2020. godini dodatno je investirano je u rekonstrukciju postojećih cesta, čime se osigurala veća sigurnost, povezanost i pristup centralnim i pratećim građevinama unutar kampa. Sve prometnice su ujedno i priključni prilazi do parcele. Poprečnim i uzdužnim nagibima na prometnicama rješio se problem odvodnje oborinskih voda.

Pješački putevi u sklopu kampa koriste se za povezivanje smještajnih jedinica na obalni put ili na druge zone javnog korištenja te za međusobno povezivanje određenih zona kampa. Pješački putevi unutar kampa su hortikulturno uređeni, osvijetljeni te izgrađeni od materijala prikladnih našem podneblju.

Prometna mreža u kampu zadovoljava trenutne potrebe, prometnice su jednosmjerne i dvosmjerne sa odgovoarajućim prometnim elementima. Putovi u kampu su velikom većinom asfaltnog kolničkog zastora, te djelomično popločani, makadamski uređeni ili samo zaravnati na terenu.

II. Komunalna infrastruktura

4 Vodoopskrba

Kamp "Park Soline" je priključen na vodoopskrbnu mrežu Grada Biograda na Moru, priključene su postojeće građevine (recepcija, sanitarni objekti, ugostiteljski sadržaji) i većina kamp jedinica. Unutar kampa postoji sustav za crpljenje podzemne vode koji se sastoji od bušotine, internog voda i vodospreme i sukladno ishođenoj vodopravnoj dozvoli namjenjen je korištenju za zalijevanje hortikultirnih površina.

Kapaciteti kampa se opskrbljuju pitkom vodom iz lokalnog vodovoda što ujedno označuje i djelovanja na lokalnoj odnosno regionalnoj razini, a za navodnjavanje hortikulturalnih, zelenih površina u kampu se od 2013. godine sustavom kap na kap koristi voda iz vlastite bušotine koja je legalizirana i posjeduje važeći vodopravni akt odnosno dozvolu sa definiranom količinom crpljenja vode na godišnjoj razini. Svake godine iscrpi se samo dozvoljena količina što je u kampu ključno zbog održavanja stotine posađenih biljnih autohtonih vrsta koje ondje doprinose jedinstvenom ugođaju parka. Zapis i redovni izvještaj nadležnim institucijama podnosi se u obliku očevidnika, četiri puta godišnje o iscrpljenim količinama vode iz bušotine.

4 Odvodnja otpadnih voda

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda riješena je kanalizacijskom mrežom odvodnje otpadnih voda priključenom na postojeći gravitacijski kanal, na koju su priključeni ugostiteljski objekti, sanitarni čvorovi i dr. te većina kamp jedinica.

Kamp "Park Soline", unatoč svojoj veličini i zahtjevima, sve svoje otpadne vode, kao jedan od rijetkih kampova u Hrvatskoj, ispušta kroz kontrolna okna u sustav javne odvodnje kojim iste odlaze na gradski uređaj za krajnje pročišćavanje.

4 Elektroopskrba

Napajanje kampa je izvedeno kabelskim (podzemnim) visokonaponskim vodom koji vodi do postojeće trafostanice 20/0,4Kv "Soline". Na elektroopskrbnu mrežu u kampu su priključene postojeće građevine (recepcija, ugostiteljski sadržaj, sanitarni čvorovi) i kamp parcele. Javna i vanjska rasvjeta je izvedena uz postojeće kolnopješačke prometnice te obalni i druge pješačke putove kampa.

4 Wi-Fi mreža

Bežični pristup Internetu jedan je od najvažnijih čimbenika pri odabiru kampa za odmor, a posebice za goste koji duže borave u kampu, koji rade "na daljinu", te za obitelji s djecom koja u današnje vrijeme podrazumjevaju brz i kvalitetnan Internet. Uvođenje bežičnog Interneta podiže ukupnu razinu usluge, rezultira porastom rezervacija, a u konačnici i porastom prihoda. Za kamp je bežična pokrivenost Internetom optimalno rješenje zbog velikog broja gostiju na velikom prostoru. Kako bi se zadovoljio pristup bežičnom Internetu, Ilirija d.d. je uložila znatna sredstva.

3.6. Standardi upravljanja kvalitetom i okolišem

ILIRIJA d.d., društveno odgovorna kompanija, veliku pažnju i brigu posvećuje očuvanju okoliša i prirodnih resursa koji su temelj održivog i odgovornog razvoja turizma. Praćenjem i pridržavanjem zakonskih propisa iz područja okoliša kao i integrirane Politike upravljanja okolišem i kvalitetom (integracija normi sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001:2015 i sustava upravljanja okolišem ISO 14001:2015) potvrđuje temeljnu orijentiranost – očuvanje okoliša za buduće generacije. Preispitivanjem postojećih i novih procesa uvijek ih prilagođava ne samo zakonskim minimumima već i standardima koje je tijekom godina postavila, a koji nadilaze zakonske okvire ovog područja. Redoviti inspekcijski nadzori potvrđuju usklađenost sa zakonskim propisima, dok eksterni auditi naših domaćih i međunarodnih eko markica i normi služe kao alati kojima poboljšava orijentiranost ekologiji i vlastiti doprinos "zelenijoj" okolini.

ILIRIJA d.d., kao odgovorni poslovni subjekt, ulaže značajne napore i provodi kontinuirane aktivnosti usmjerene ka implementaciji standarda, procedura i propisa Europske unije u svim aspektima zaštite okoliša (zaštita mora, obale, voda, zraka, tla) i gospodarenja otpadom potom uvođenje, a među prvim je kompanijama koje su se odlučile na korištenje zelene energije odnosno energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

U okviru odgovornog poslovanja ILIRIJE d.d., kontinuirano je u primjeni jačanje svijesti cjelokupnog tima da ukupne poslovne aktivnosti ILIRIJE d.d. utječu na očuvanje i stanje okoliša, očuvanje bioraznolikosti, onemogućavanje zagađivanja odnosno svođenje na najmanju moguću mjeru. U skladu s tim, zaštita okoliša postavlja se kao trajna misija i dugoročna obveza svih sektora društva ILIRIJA d.d. Očuvani okoliš je temeljni resurs hrvatskog turizma, a okolišne teme (energija, voda, otpadne vode i otpad i pridržavanje propisa zaštite okoliša) su materijalne za Iliriju kao turističku kompaniju.

U Iliriji d.d. zaštita okoliša podrazumijeva racionalno gospodarenje svim resursima vezanim za okoliš i težnju dostizanja ciljeva iz zaštite okoliša koji će osigurati smanjenje negativnih učinaka djelatnosti kompanije na okolinu, prirodna dobra i kulturnu baštinu, vodeći na taj način brigu o okolišu kako bi ga očuvali za buduće generacije.

Slijedom navedenog unutar kompanije imenovan je voditelj zaštite okoliša koji je za svoj rad odgovoran Upravi. Voditelj zaštite okoliša na godišnjoj razini izrađuje planove i aktivnosti sa utvrđenim ciljevima na razini cijelog poslovnog sustava, ali i svakog sektora pojedinačno uvažavajući njihove posebnosti i operativnu prirodu poslovne aktivnosti.

Objekti ILIRIJE d.d. certificirani su prema zahtjevima međunarodne norme ISO 14001 čiji je sastavni dio i politika upravljanja okolišem i kvalitetom. U njoj su jasno pretočene vizije i ciljevi zaštite okoliša kompanije. Zaštita okoliša shvaćena je kao kompleksna djelatnost čiji procesi zahtijevaju pomnu pripremu, kontrolu, stručan izbor tehnologija, i niz trenutnih i dugoročno planiranih aktivnosti da bi se rezultat u ovom području detektirao, a zatim i mjerio.

Zbog predodjeljenosti ILIRIJE d.d. ka održivom razvoju zakonska regulativa ovog područja je pod stalnim praćenjem unutar kompanije, što osigurava rane prilagodbe i reakcije novim zahtjevima. Uz zakonske zahtjeve, unaprjeđenja se provode i kroz praćenje kriterija i ekoloških standarda koje se implementiraju iako nisu obvezujući.

Dostignuti standardi i certifikati na području zaštite okoliša u kampu "Park Soline":

Þ ISO 14001 je najrašireniji međunarodni standard za upravljanje okolišem. Uz pomoć ISO 14001, implementiranog i certificiranog 2014., a 2018. godine integriranog sa sustavom upravljanja kvalitetom ISO 9001:2015 u jedinstvenu Politiku upravljanja okolišem i kvalitetom čime se Ilirija usmjerava na očuvanje i stalno poboljšavanje procesa vezanih s okolišem. Uspostavljanjem sustava upravljanja okolišem i kvalitetom jamči se da su sva pitanja upravljanja okolišem, koja su u svezi s djelatnošću, pod stalnim nadzorom i sve potencijalno negativni utjecaji poslovnih aktivnosti se svode na najmanju moguću mjeru.

Þ Zeleni ključ je program certificiranja smještajnih kapaciteta sa svrhom povećanja svjesti vlasnika, osoblja i klijenata o potrebi zaštite okoliša i potrebi promicanja održivog razvoja. Zeleni ključ se dodjeljuje smještajnim objektima koji smanjuju negativne učinke na okoliš kroz: optimalizaciju potrošnje energenata, gospodarenje otpadom, educiranje gostiju i zaposlenika o najznačajnijim aspektima održivog razvoja i zaštite okoliša. Ilirijinom kampu "Park Soline" dodijeljen je ovaj međunarodni certifikat 2013. godine kada je bio samo jedan od dva kampa u Hrvatskoj koji su zadovoljili sve kriterije za dodjelu ove ekološke markice.
Þ Nakon uspješno provedenog audita u mjesecu rujnu 2015. godine kampu "Parku Soline" dodijeljen je međunarodni certifikat "Ecocamping". Članstvom u Ecocamping mreži, koju čini preko 240 kampova iz sedam europskih zemalja, ILIRIJA d.d. nadalje se obvezuje na daljnje promicanje ekologije, održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja s posebnim naglaskom na efikasno upravljanje energijom (voda, struja), razvrstavanje i recikliranje otpada, očuvanje prirode i biološke raznolikosti i sl.
Þ Uz ekološke standarde i standarde kvalitete, ILIRIJA d.d. je uvela certificirani HACCP sustav u ugostiteljskom segmentu.

Edukacija: Polazeći od činjenice da je briga za okoliš ujedno i briga za budućnost, u ILIRIJI d.d. pa tako i u kampu "Park Soline" redovito se tijekom godine provodi edukacija zaposlenika, gostiju i članova lokalne zajednice.

4 Tijekom operativnih procesa, educiraju se djelatnici, individualno ili grupno, o održivosti i njihovom individualnom doprinosu zaštiti okoliša, te se već kroz rad uče pravilnom rukovanju kemikalijama, štednji energije i resursa ili pravilnom razvrstavanju otpada. Ukoliko se ukaže potreba, djelatnici se šalju i na dodatnu edukaciju uključujući vanjske tečajeve, seminare ili složenija školovanja o određenom aspektu.
4 Značajne su edukacijske aktivnosti usmjerene i prema gostima. Najmlađi gosti su najviše kroz dječje radionice uključeni i educirani o raznim ekološkim temama. U suradnji s animatorima obilježavaju se ekološki značajni datumi učeći najmlađe o pojmovima bitnim za zaštitu okoliša i očuvanje prirode, na taj način im razvijajući ekološku svijest.
4 Edukacijske aktivnosti prema lokalnoj zajednici uglavnom su usmjerene na djecu i mlade iz odgojno-obrazovnih i školskih ustanova sa područja Zadarske županije gdje se interaktivne radionice i predavanja, bilo provdene samostalno ili u suradnji sa vanjskim dionicima, imaju za svrhu promicanja zaštite okoliša i upoznavanja sa aktivostima ILIRIJE d.d. po tom pitanju.

Hortikulturno uređenje i oblikovanje u skladu s mediteranskim okruženjem – preoblikovanje kampa u kamp-park do razine arboretuma:

4 ILIRIJA d.d. je u kampu "Park Soline" od 2004. godine započela sa radovima pročišćavanja i prorjeđivanja postojećih, neprohodnih i zapuštenih dijelova kampa. Zatečeno stanje bilo je iznimno loše, to je bila čista šikara koja se sačinjavala u sastavu: Alepskog bora (Pinus halepensis) 60%, crnika (Quercus ilex) 30%, i hrast (Quercus) 10% sa niskim podrastom: smrdela, zelenika, bušinak, bukavac, lenprika itd.
4 Radovi su stalno nadzirani od strane Hrvatskih šuma d.o.o., i sve što je bilo rađeno bilo je u dogovoru s njima, naročito u stručnom dijelu očuvanja šume. Tijekom radova nije proveden ekocid nad biljnim materijalom, nego naprotiv sanacija, odnosno obnova i zaštita biljnog pokrova u najvećoj mogućoj mjeri.
4 U cilju daljnjeg poboljšavanja postojećih nasada i strukturalnog sastava dendrološkog bilja u kampu "Park Soline" od strane ILIRIJE d.d. posađen je potpuno nov sadni materijal. Od 2004. do danas posađeno je preko 7880 raznovrsnih sadnica. Među njima ističu se stabla kojima se pošumljava svaki slobodni prostor, različite vrste mediteranskih grmova, manje trajnice, penjačice, prekrivači tla, sadnice za živicu (zelene ograde) itd. Dominiraju oleandri (Nerium oleander), pitospora (Pittosporum tobira), lovor (Laurus nobilis), tekoma (Campsis radicans), ružmarin (Rosmarinus officinalis), kostela (Celtis australis), lipa (Tilia), mimoza (Acacia dealbata), čempres (Cupressus sempervirens), bagrem (Robinia pseudacacia), magnolije (Magnolia grandiflora) te još mnogobrojne biljke. Prilikom

velikih sadnji Ilirija d.d. uvijek pomno bira trajnice koje se održavaju u narednim godinama, a u manjem udjelu sade se i kratkotrajnije, sezonske biljke, koje su dekorativno presudne samo u određenom dijelu godine.

Ovakav pristup uređenju, oplemenjivanju i stvaranju kampa-parka, kojeg s velikim trudom želi dovesti do razine jedinstvenog arboretuma, jedinstven je u hravtskim kampovima.

4 Od 2004. godine do danas iznimna pažanja bila je posvećena sanaciji, odnosno orezivanje i čišćenje suhih grana na stablima bora na cijeloj površini kampa "Park Soline", a koje su izvodile tvrtke osposobljene za taj zahvat sanacije, cca na preko 3000 postojećih borova.
4 Za svakodnevno održavanje zelenih, uređenih površina unutar kampa, brine se Odjel hortikulture, kojeg čine deset stalno zaposlenih djelatnika na čelu s voditeljem Odjela. Za posebne poslove, primjerice sanitarne rezidbe velikih stablašica ili visinski zahtjevnije poslove, angažiraju se stručni suradnici, uz čije se sugestije nerijetko uvode noviteti te podižu standardi u održavanju.

ILIRIJA d.d. je u dijelu zaštite i očuvanja okoliša posebne aktivnosti usmjerila ka optimalnom korištenju energenata i resursa:

4 Energija

Svjesna svoje potrošnje energenta unutar zajednice u kojoj djeluje, ILIRIJA d.d. sustavno i kontinuirano analizira i planira svoje investicije i prilagođava procese kako bi se štetni dio njenog utjecaja bio što manji. Potrošnju energije prati dnevno, mjesečno i godišnje što omogućuje vrlo brzu reakciju u slučaju prekomjerne odnosno neuobičajene potrošnje. Na mjesečnoj bazi vodi potrošnju energenta/resursa, što omogućuje usporedbe s istim razdobljima proteklih godina.

Praćenjem ukupne potrošnje, izrađuju se unutra sustava upravljanja okolišem godišnji ciljevi smanjenja ili racionalizacije energenta/resursa iz kojih proizlaze planirane investicija ili aktivnosti koje će doprinijeti provedbi ciljeva. Na kraju godine ocjenjuje se realizacija postavljenih ciljeva i postavljaju novi. Ovakav način upravljanja pretočen je u već spomenuti sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001.

4 Voda

Svi kapaciteti ILIRIJE d.d. opskrbljuju se pitkom vodom iz lokalnih vodovoda. Služba održavanja kampa preventivno kontrolira interne vodoopskrbne instalacije i aktivno sudjeluju u smanjenju potrošnje pitke vode. Tako su u cilju smanjenja potrošnje u kampu na gotovo svim potrošnim mjestima (npr. slavine ili tuševi) postavljeni štedni perlatori.

Za navodnjavanje hortikulturalnih odnosno zelenih površina u kampu se od 2013. godine, sustavom kap na kap, koristi voda iz vlastite bušotine koja posjeduje važeći vodopravni akt s definiranom količinom vode koja se smije crpiti. Svake godine iskoristi se samo dozvoljena količina, što je u kampu ključno zbog održavanja stotine posađenih biljnih vrsta koje doprinose oblikovanju kampa u park. O iscrpljenim količinama vode iz bušotine vodi se pripadajuća dokumentacija i dostavlja nadležnim institucijama područja. Tijekom ljetne sezone, ILIRIJA d.d. ispituje vodu, putem ovlaštenog laboratorija, čime indirektno prati efekt crpljenja na kvalitetu vode kojom zalijeva sadnice. Ovo omogućuje da se uskladi sa svojevrsnim prirodnim ciklusom stanja vode koja nam je prijeko potrebna. Sukladno rezultatima regulira dnevne količine zahvaćanja vode iz bušotine.

4 Otpadna voda

Kamp "Park Soline", unatoč svojoj veličini i zahtjevima, sve svoje proizvedene otpadne vode, kao jedan od rijetkih kampova u Hrvatskoj, ispušta kroz kontrolna okna u sustav javne odvodnje kojim iste odlaze na gradski uređaj za krajnje pročišćavanje. Od 2017. kamp "Park Soline" oslobođen je obnavljanja vodopravne dozvola jer mu je dodijeljeno trajnije rješenje po kojemu se otpadne vode prije ispusta u javni sustav odvodnje više ne ispituju. Ovo je potvrda višegodišnji trud oko pomnog praćenja i poboljšanja kvalitete ispuštene otpadne vode jer u izvještajnom razdoblju granične vrijednosti ispitanih pokazatelja kakvoće ovih voda nisu niti jednom prelazile maksimalne dopuštene količine.

4 Otpad

Unutar sustava upravljanja okolišem, velika se pažnja posvećuje savjesnom upravljanju proizvedenim otpadom. Svakih mjesec dana revidira se i lista proizvedenih vrsta otpada te se po potrebi razvrstava i zbrinjava i novi izdvojeni otpad. U potpunosti se vodi sva propisana dokumentacija o nastanku i tijeku proizvedenog otpada. Putem ovlaštenih tvrtki, otpad se zbrinjava na propisani način. ILIRIJA d.d. uvijek provjerava jesu li sakupljači ovlašteni odvoziti određenu vrstu otpada, odnosno imaju li potrebne dozvole, i kada dolaze na lokacije kompanije provjerava se urednost vozila, opreme, ažurnost i ostale propisane interne standarde.

3.7. Tržišne i ekonomske performanse poslovanja kampa

Kamp "Park Soline" u svom poslovanju ima četiri tržišna segmenta:

I. individualci/sezonski gosti
II. mobilne kućice
III. paušal i
IV. fiksni zakup.
I. Individaulci kao segment poslovanja odnose se prvenstveno na sezonske goste koji svojim kamperom, kamp prikolicom ili šatorom ostvaruju uslugu smještaja na infrastrukturno opremljenim, uređenim i prostranim parcelama. Gostima su na raspolaganju parcele u svim zonama kampa, no posebno se ističu Standard Mare i Comfort koje svojom veličinom, uređenošću i blizinom obalnog pojasa predstavljaju iznimno tražen proizvod. Parcele u zoni Standard također su uređene, veličine 80-100 m2 , opskrbljene priključkom struje, te također predstavljaju tražen proizvod u srcu sezone. Izgrađena mreža pristupnih cesta omogućuje laku i brzu protočnost gostiju unutar cijelog kampa.

Uređenost i opremljenost parcela kampa "Park Soline" za smještaj kamp opreme kao i cijelog kampa prepoznata je među kampistima. Najvažnija tržišta već nekoliko godina unazad su tržišta Njemačke, Slovenije, Austrije, Nizozemske čiji gosti cijene kvalitetu i ponudu smještaja.

Najveći postotak u ostvarenim noćenjima čine gosti s njemačkog tržišta, njih čak 27%, slijede ih gosti iz Slovenije s udjelom od 19 %, Austrijanci sa 7% udjela te Hrvati s udjelom od 6 %.

II. Mobilne kućice u kamping industriji su izuzetno tražen proizvod. Svojom izvedbom predstavljaju luksuzan način kampiranja u prirodnom okruženju. ILIRIJA d.d. u svom vlasništvu raspolaže s 200 kućica, veličine 32 m2 , opremljenih sa dvije spavaće sobe, dvije kupaonice, kuhinjom, dnevnim boravkom i natkrivenom terasom veličine od 15 do 24 m2 . Klasificirane su u nekoliko tipova: Premium, Dalmacija, Dalmacija Plus, Comfort Plus i Comfort Family. Time je napravljena diverzifikacija proizvoda, dajući svakom tipu svoju posebnost.

Posebno za istaknuti je zona Dalmatian Village – zona mobilnih kućica koja sa svojih 70 mobilnih kućica predstavlja unapređenje u kvaliteti usluge smještaja.

Koliko je segment mobilnih kućica važan u ukupnom poslovanju kampa "Park Soline" pokazuje udjel mobilnih kućica od 25% u ukupnim noćenjima kampu. I kod mobilnih kućica, kao i kod individualnih gostiju, ključna emitivna tržišta su njemačko, slovensko, austrijsko, hrvatsko i nizozemsko. Tržište Slovenije je najzastupljenije u zauzetosti mobilnih kućica s udjelom od 28 %. Ovaj izrazito veliki postotak popunjenosti svakako se pripisuje blizini tržišta, ali i prepoznatljivosti kvalitete od strane slovenskih gostiju. Potom slijedi njemačko tržište s 19% udjela, te poljsko, nizozemsko i hrvatsko.

Mobilne kućice su izrazito tražen proizvod posebno kod obitelji s djecom, budući da im mobilna kuća pruža potpunu udobnost uz mogućnost korištenja svih ugostiteljsko sadržajnih aktivnosti kampa.

III. Paušal kao tržišni segment je vrlo zastupljen u ukupnom poslovanju kampa. Dva su osnovna tipa paušala, paušal kamp prikolica i paušal mobilnih kućica. Paušal mobilnih kućica tijekom proteklih par godina mijenja klasični način paušala. Gosti se sve više odlučuju za ovakav vid odmora i zakupa mjesta. Tijekom 2019. godine paušal u kampu predstavlja 24% zakupa ukupnih smještajnih jedinica. Također,

mijenja se i odnos zakupljenih parcela za kamp prikolice i zakupa parcela za mobilne kućice, omjer je 35% zakupa kamp prikolice i 65% zakupa za mobilne kućice. Veličina parcela za smještaj kamp prikolica i mobilnih kućica iznosi od 90-100 m2 , te su parcele infrastrukturno opremljene ovisno o tipu smještaja. Parcele na kojima su postavljene mobilne kućice raspolažu s priključkom za vodu, struju i odvod, dok parcele za kamp prikolice imaju osiguranu električnu energiju.

Dva su najznačajnija tržišta emitive u segmentu paušala, slovensko tržište sa udjelom od 46% i hrvatsko tržište koje čini 23% u ukupnom udjelu.

IV. Fiksni zakup kao segment poslovanja također zauzima posebnu važnost za cjelokupno poslovanje kampa kao i njegovu pozicioniranost na kamping tržištu. Agencije imaju u zakupu parcele na kojima imaju postavljene kamp prikolice, mobilne kućice i šatore. Sve parcele koje su u zakupu su uređene prema najvišim standardima kampiranja.

Udjel noćenja agencijskih gostiju u ukupnom broju noćenja u 2019. godini iznosi 29%. Najzastupljenije su agencije iz Češke (po broju zakupljenih parcela i po ukupnom broju svih agencija) slijedom čega češki gosti ostvaruju udjel od 55% u ukupnom broju agencijskih noćenja. Agencije koje posluju unutar kampa su među najpoznatijim agencijama na austrijskom, češkom, slovenskom, nizozemskom i francuskom tržištu. Svako njihova marketinška i prodajna angažiranost utječu na bolje pozicioniranje i prepoznatljivost kampa na tržištu. Jačanjem brenda mobilnih kućica utjecalo je i na mjenjanje njihovi smještajnih kapaciteta. Velika većina se preorijentirala na mobilne kućice i time zamijenila klasični smještaj u šatorima, kamp prikolicama i drvenim kućicama.

IIirijin kamp Park Soline bilježi povećanje broja noćenja s 29 tisuća realiziranih u 2000. godini na 290.487 noćenja u 2019. godini, što je povećanje za gotovo 10 puta. U 2019. godini u kampu "Park Soline" ostvareno je 41.507 dolazaka, što je smanjenje za 1,50% dok je istovremeno realizirano 290.487 noćenja odnosno 4,08% manje. Jednim dijelom navedeno smanjenje posljedica je stanja na kamping tržištu, usporavanja europskog gospodarstva, otvaranja istočnog Mediterana te dobrih vremenskih prilika na sjeveru Europe, gdje su primjerice Nizozemci i Nijemci, a dijelom i Belgijanci odlučili odmor provesti u svojoj državi, te drugim dijelom sve kasnijim odlukama za booking, jer se gosti sve više odlučuju za 'last minute' rezervacije.

U 2019. godini dva tržišna segmenta poslovanja kampa, paušal i mobilne kućice, bilježe rast u dolascima, te tržišni segment paušal i u noćenjima. Navedeno povećanje kod paušalnih gostiju je najvećim dijelom nastalo kao posljedica porasta zakupljenih paušalnih mjesta, te dobrog rasporeda praznika u lipnju (tržište Slovenije i Hrvatske čine najveći udio paušalnih gostiju). Istovremeno, u strukturi noćenja prema tržišnim segmentima prevladavaju agencije s udjelom od 29% i mobilne kućice sa udjelom od 25% noćenja kao rezultat kanaliziranja marketinškihi prodajnih aktivnosti na ciljana i lukrativnija zapadno-europska emitivna tržišta čiji gosti teže većoj kvaliteti kamping smještaja, a slijede ih paušalci sa udjelom od 24% te individualci sa udjelom 22% u ukupnim noćenjima.

Tržišni segment	2019.			2018.			Index 2019./2018.			Prosječni dani boravka
	Dolasci	Noćenja	Parcela	Dolasci	Noćenja	Parcela	Dolasci	Noćenja	Parcela	2019.	2018.
Alotman	10.736	84.853	270	11.833	90.751	264	90,73	93,50	102,27	7,90	7,67
Paušal	10.042	69.989	242	8.144	59.488	210	123,31	117,65	115,24	6,97	7,30
Individualci	10.590	63.976	508	12.475	80.710	562	84,89	79,27	90,39	6,04	6,47
Mobilne kućice	10.139	71.669	200	9.686	71.896	184	104,68	99,68	108,70	7,07	7,42
UKUPNO	41.507	290.487	1.220	42.138	302.845	1.220	98,50	95,92	100,00	7,00	7,19

KAMP "PARK SOLINE" - DOLASCI I NOĆENJA PO TRŽIŠNIM SEGMENTIMA

U strukturi ostvarenih noćenja među pet vodećih emitivnih tržišta nalaze se: (I) slovensko tržište sa udjelom od 25% noćenja, (II) češko tržište sa 19%, (III) njemačko tržište sa 14% noćenja, (IV) hrvatsko tržište sa 10% i (V) nizozemsko tržište sa 6% noćenja.

	2019.		2018.			Index 2019./2018.	Prosječni dani boravka
Država	Dolasci	Noćenja	Dolasci	Noćenja	Dolasci	Noćenja	2019	2018
Austrija	1.997	12.363	2.085	14.825	95,78	83,39	6,19	7,11
Belgija	334	2.427	493	4.014	67,75	60,46	7,27	8,14
BiH	617	2.924	451	2.126	136,81	137,54	4,74	4,71
Češka	7.274	56.268	7.672	58.258	94,81	96,58	7,74	7,59
Danska	445	3.602	819	7.446	54,33	48,37	8,09	9,09
Francuska	832	5.759	711	5.078	117,02	113,41	6,92	7,14
Hrvatska	4.331	28.422	3.569	25.097	121,35	113,25	6,56	7,03
Italija	1.168	7.305	1.211	7.262	96,45	100,59	6,25	6,00
Mađarska	1.559	10.146	2.219	14.260	70,26	71,15	6,51	6,43
Nizozemska	1.863	16.232	2.329	20.250	79,99	80,16	8,71	8,69
Njemačka	5.373	40.361	5.499	42.918	97,71	94,04	7,51	7,80
Poljska	2.251	16.284	2.734	19.770	82,33	82,37	7,23	7,23
Slovačka	896	5.750	541	3.360	165,62	171,13	6,42	6,21
Slovenija	10.805	72.971	10.018	68.615	107,86	106,35	6,75	6,85
Švicarska	364	1.872	408	1.965	89,22	95,27	5,14	4,82
Ostali	1.398	7.801	1.379	7.601	101,38	102,63	5,58	5,51
UKUPNO	41.507	290.487	42.138	302.845	98,50	95,92	7,00	7,19

KAMP "PARK SOLINE" - DOLASCI I NOĆENJA PO EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
---------------------------------------------------------------

U kampu "Park Soline" zabilježen je manji broj dolazaka i noćenja gostiju u odnosu na prethodnu godinu, no broj prodanih kamp jedinica je porastao za 19,63% kao rezultat većeg broja dana otvorenosti kampa s 224 na 275 dana. Navedeno je rezultiralo smanjenjem zauzetosti kapaciteta za -2,56%, smanjenjem prosječno ostvarene cijene za -12,32% te povećanjem prihoda smještaja po kamp jedinici za 4,90% na temelju zauzetosti kamp jedinica na bazi 365 dana otvorenosti.

KLJUČNI TRŽIŠNI POKAZATELJI KAMPA PARK SOLINE

	2019.	2018.	2019./ 2018.
Smještajni kapaciteti:
Broj kamp jedinica	1.220	1.220	0,00%
Broj osoba	3.660	3.660	0,00%
Fizički promet:
Broj noćenja	290.487	302.845	-4,08%
Broj prodanih kamp jedinica	182.656	152.683	19,63%
Godišnja zauzetost kamp jedinica (%)	41,02%	34,29%	19,63%
Zauzetost kamp jedinica na bazi dana otvorenosti (%)	54,44%	55,87%	-2,56%
Financijski rezultati:
Prosječna ostvarena cijena kamp jedinice (ADR) *	174,24 kn	198,72 kn	-12,32%
Prihod smještaja po kamp jedinici (RevPAR) na bazi 365 dana **	71,47 kn	68,14 kn	4,90%
Prihod smještaja po kamp jedinici (RevPAR) na bazi dana otvorenosti **	94,86 kn	111,03 kn	-14,56%

Napomene:

* ADR - Prosječna ostvarena cijena kamp jedinice izračunata je na temelju prihoda od smještaja u kampu i broja prodanih kamp jedinica.

** RevPAR - Prihod smještaja po kamp jedinici predstavlja prihod od smještaja podijeljen sa brojem raspoloživih kamp jedinica u datom razdoblju (365 dana; broj dana otvorenosti).

** RevPAR - Prihod smještaja po kamp jedinici predstavlja prihod od smještaja podijeljen sa brojem raspoloživih kamp jedinica u radnom razdoblju.

Kamp "Park Soline" u 2019. godini bilježi rast prihoda. Ostvareni prihodi iznose 32.036.373,30 kuna i veći su za 5% u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, s rastom prihoda od agencija za 5% kao rezultat povećanja broja zakupljenih parcela. Rast poslovnih prihoda realiziran je i kod gostiju u paušalu sa rastom ugovorenih prihoda za 25%, što je rezultat većeg broja zakupljenih paušalnih parcela u odnosu na prethodnu godinu od čega se veći dio paušala odnosi na mobilne kućice koje donose veći prihod. Prihodi od mobilnih kućica ostvaruju porast od 5% dok su prihodi od individualaca manji za 14%. Jedan od čimbenika koji su utjecali na prihode od individualaca, svakako je supstitucija odlaznih s domaćim putovanjima njemačkih i nizozemskih gostiju, ključnim emitivnim tržištima hrvatskog kampinga, koji su odmore odlučili provoditi u svojim domaćim kampovima.

	2018.				2019.
Tržišni segment	Ostvareno 2018			Ugovoreno do 31.12.2018.		Plan za 2019.			Ugovoreno do 31.12.2019.
	Broj	parcela Noćenja	Prihod	Ostvarena noćenja	Prihod	Broj	parcela Noćenja	Prihod	Broj parcela	Ostvarena noćenja	Ugovoren prihod
Mobilne kućice	184	71.896	12.501.103,72 kn	71.896	12.501.103,72 kn	200	78.560	14.407.639,52 kn	200	71.669	13.080.977,08 kn
Agencije	264	90.751	4.723.061,00 kn	90.751	4.723.061,00 kn	268	92.290	4.957.213,45 kn	270	84.853	4.961.578,20 kn
Individualci	562	80.710	7.412.227,01 kn	80.710	7.412.227,01 kn	522	80.625	7.500.270,17 kn	508	63.976	6.409.705,47 kn
Paušalci	210	59.488	4.419.277,04 kn	59.488	4.419.277,04 kn	230	64.830	5.081.372,00 kn	242	69.989	5.534.344,91 kn
Ostale usluge	-	-	1.471.105,42 kn	-	1.471.105,42 kn	-	-	1.588.553,98 kn	0		2.049.767,64 kn
Ukupno			1220 302.845 30.526.774,19 kn		302.845 30.526.774,19 kn			1220 316.305 33.535.049,12 kn	1220		290.487 32.036.373,30 kn

KAMP "PARK SOLINE" - STANJE PRODAJE U 2019. GODINI I USPOREDBA S 2018. GODINOM

	Indeks
Tržišni segment	2019./2018.		Ostvarenja plana
	Noćenja	Prihod	Noćenja	Prihod
Mobilne kućice	100	105	91	91
Agencije	94	105	92	100
Individualci	79	86	79	85
Paušalci	118	125	108	109
Ostale usluge		139		129
Ukupno	96	105	92	96

Ključni financijski pokazatelji sektora kampinga ILIRIJE d.d. u 2019. godini

Cijeli kamping sektor ILIRIJE d.d., kojeg čine kamp "Park Soline" i restoran "Park Soline", ostvario je značajan rast ključnih operativno financijskih pokazatelja poslovanja. Ostvaren je poslovni prihod u iznosu 35.305.818,53 kuna, što je za 5,26% više u odnosu na prethodnu 2018. godinu. Ostvarena je visoka stopa rasta prihoda kod paušalnih gostiju (stopa rasta 25%), te značajan porast prihoda kod vlastitih mobilnih kućica (stopa rasta 5%) dok je u isto vrijeme porastao i prihod restorana za 8,43%.

Povećanje operativnih troškova na razini cijelog kampa iznosi 16,05%, kao posljedica rasta troškova rada za 10%, uslijed ranijeg otvaranja odnosno kasnijeg zatvaranja kampa a posljedično time i potrebe ranijeg angažiranja i dužeg zadržavanja sezonskih zaposlenika. Također, na rast troškova kamping sektora značajno je utjecao i rast zakupnine za 19% i komunalnih usluga za 50% što je unatoč rastu prihoda s naslova smještaja i usluga ugostiteljstva sektora kampinga u izvještajnom razdoblju utjecalo na ostvarenje bruto operativne dobiti cijelog sektora koja je realizirana u iznosu od 16.771.049,80 kuna. U 2019. godini izvršeno je 14.745.262,56 kuna kapitalnih ulaganja u unapređenje konkurentnosti i kvalitetu usluga.

KLJUČNI FINANCIJSKI POKAZATELJI SEKTORA KAMPINGA ILIRIJE d.d.

	2019.	2018.	2019./ 2018.
KAMPING UKUPNO
Poslovni prihodi	35.305.818,53 kn	33.542.041,42 kn	5,26%
TRevPAR *	28.939,20 kn	27.493,48 kn	5,26%
Operativni troškovi poslovanja **	18.534.768,73 kn	15.970.871,05 kn	16,05%

Bruto operativna dobit (GOP) ***	16.771.049,80 kn	17.571.170,37 kn	-4,55%
GOP po smještajnoj jedinici	13.746,76 kn	14.402,60 kn	-4,55%
GOP marža ****	47,5%	52,4%	-9,32%
Kapitalna ulaganja	14.745.262,56 kn	16.035.642,84 kn	-8,05%
KAMP PARK SOLINE
Poslovni prihodi	32.036.373,30 kn	30.526.774,19 kn	4,95%
TRevPAR *	26.259,32 kn	25.021,95 kn	4,95%
Operativni troškovi poslovanja **	14.952.932,18 kn	12.799.798,25 kn	16,82%
Bruto operativna dobit (GOP) ***	17.083.441,12 kn	17.726.975,94 kn	-3,63%
GOP po smještajnoj jedinici	14.002,82 kn	14.530,31 kn	-3,63%
GOP marža ****	53,3%	58,1%	-8,17%
RESTORAN KAMPA PARK SOLINE
Poslovni prihodi	3.269.445,23 kn	3.015.267,23 kn	8,43%
Operativni troškovi poslovanja **	3.581.836,55 kn	3.171.072,80 kn	12,95%
Bruto operativna dobit (GOP) ***	-312.391,32 kn	-155.805,57 kn	100,50%
GOP marža ****	-9,6%	-5,2%	84,91%

Napomene:

Kamping uključuje smještaj te restoran u kampu Park Soline.

* TRevPAR Ukupni prihod po kamp jedinici označava ukupni poslovni prihod kampinga (odnosno kampa) podijeljen sa brojem fizičkih kamp jedinica.
** Operativni troškovi poslovanja uključuju troškove sirovina i materijala, troškove usluga, bruto plaće i ostale troškove poslovanja, a ne uključuju amortizaciju, financijske rashode i izvanredne rashode.
*** GOP (eng. Gross Operating Profit) označava bruto operativnu dobit kampinga / kampa / restorana prije alokacije troškova zajedničkih službi, te se izračunava na sljedeći način: poslovni prihodi - poslovni rashodi (prije alokacije, bez amortizacije i fiksnih troškova).
**** GOP marža se izračunava stavljanjem u odnos iznosa GOP-a kampinga /kampa / restorana prije alokacije troškova zajedničkih službi i poslovnog prihoda.

* TRevPAR označava ukupni poslovni prihod kampinga podijeljen sa brojem fizičkih kamp jedinica. GOP označava bruto operativnu dobit kampinga prije alokacije troškova zajedničkih službi, te se izračunava na sljedeći način: poslovni prihodi - poslovni rashodi (prije alokacije, bez amortizacije i fiksnih troškova).

Financijsko poslovanje kamping sektora (nakon alokacije-preraspodjele zajedničkih prihoda i zajedničkih troškova) u 2019. godini prema međunarodnim USALI standardima izvještavanja

Poduzeće: ILIRIJA D.D. Izvještaj: RDG Izvještaj Operativni odjel: Kamping	2019 (HRK)	2018 (HRK)	Indeks 2019./2018.
UKUPAN NETO PRIHOD (operativni)	35.297.744,43	33.526.002,42	105,28
Ukupni direktni troškovi	1.209.698,37	1.117.763,39	108,22
Ukupna plaća i troškovi rada	3.255.513,92	2.947.110,10	110,46
Ukupni ostali odjelni troškovi	2.647.969,16 2.155.890,09		122,82
UKUPNI DOPRINOS 28.184.562,98		27.305.238,84	103,22
Ukupni troškovi do GOP-a	19.904.048,07	17.931.662,10	111,00
GOP	15.393.696,36	15.594.340,32	98,71
Sveukupni neto prihodi	35.439.900,30	33.995.009,30	104,25
Sveukupni troškovi	28.573.274,31	24.838.936,86	115,03
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA	6.866.625,98	9.156.072,45	75,00
18% Porez na dobit	1.235.992,68	1.648.093,04	75,00
NETO DOBIT	5.630.633,31	7.507.979,40	75,00
EBITDA	12.245.624,81	13.708.494,84	89,33
EBIT	8.004.824,87	10.263.754,36	77,99

3.8. Društveno-ekonomski učinci poslovanja kampa

Metodologija

Kako bi se identificirali društveno-ekonomski učinci kampa "Park Soline" koristi se standardna metodologija za procjenu izravnih i neizravnih ekonomskih učinaka turističkih objekata. Stoga analiza društveno-ekonomskih učinaka kampa "Park Soline" uključuje učinke projekta na lokalno stanovništvo i na proračun, i to na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini, kako slijedi:

ⁿ utjecaj kampa na pozicioniranje destinacije u kojem je kamp lociran, a time posredno i na:
- opće blagostanje stanovništva temeljem podizanja vrijednosti područja u kojem se kamp nalazi;
- opće blagostanje koje proizlazi iz posrednih poticaja koji kamp "Park Soline" ima na razvoj raznovrsnih djelatnosti (proizvodnih i uslužnih) na širem području;
ⁿ utjecaj kampa na zaposlenost, i to:
- putem izravnog zapošljavanja u kampu "Park Soline" i
- putem neizravne zaposlenosti koju kamp "Park Soline" generira u okolnom području i gospodarstvu Hrvatske;
ⁿ financijski učinci kampa na punjenje javnih proračuna na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini, koji uključuju fiskalna i parafiskalna davanja projekta, kao što su:
- ⁿ POREZI I DOPRINOSI
  - porez na dohodak
  - prirez
  - doprinosi iz i na plaće
  - porez na dodanu vrijednost
  - porez na potrošnju
  - porez na dobit

ⁿ KOMUNALNE I SLIČNE NAKNADE
- komunalna naknada
- naknada za uređenje voda
- naknada za otpadne vode zaštita voda
ⁿ ZAKUPNINE / KONCESIJE
- zakupnina Gradu Biogradu
- zakupnina Hrvatskim šumama
ⁿ BORAVIŠNA PRISTOJBA I DOPRINOSI UDRUŽENJIMA
- boravišna pristojba
- doprinos turističkoj zajednici
- doprinos Hrvatskoj gospodarskoj komori
- doprinos za šume.

U nastavku se analiziraju navedeni aspekti društveno-ekonomskih učinaka kampa "Park Soline".

Utjecaj kampa "Park Soline" na pozicioniranje Biograda na Moru

Biograd na Moru je etablirana turistička destinacija i nautički centar Sjeverne Dalmacije. Biograd na Moru je treći po veličini grad Zadarske županije (iza Zadra i Benkovca) te treća po redu turistička destinacija Županije (iza Zadra i Nina) po smještajnim kapacitetima i ostvarenom fizičkom turističkom prometu.

Atributi Biograda na Moru koji omogućuju turističko pozicioniranje su središnji zemljopisni položaj na obali Jadrana, položaj u okružju više nacionalnih parkova i parkova prirode, dugogodišnja turistička tradicija, te bogata turistička, kulturna, sportska i ugostiteljska ponuda.

Smještajna ponuda Biograda na Moru raznovrsna je, te uključuje hotele, kampove i privatni smještaj. Marine čine značajan dio turističke ponude grada.

Destinacija ima povoljan položaj na turističkom tržištu i razvojnu perspektivu, s obzirom na sljedeće aspekte:

ⁿ Ključan faktor koji omogućuje budući razvoj destinacije je snažno turističko poduzeće (Ilirija d.d.) koje upravlja s velikim udjelom hotela u destinaciji, najboljim i najvećim kampom u destinaciji i kvalitetnom marinom, te posjeduje ambiciozne razvojne planove;
ⁿ Biograd na Moru destinacija je prvog pravog zabavnog parka na hrvatskoj obali (Fun park Biograd na Moru);
ⁿ Grad je jedna od ulaznih točaka prema NP Kornati što je konkurentska prednost za dalji razvoj nautike;
ⁿ U neposrednom zaleđu grada jača ruralno područje Ravnih Kotara u kojemu se polako izgrađuje lanac vrijednosti tipičan za zaleđa mediteranskih primorskih regija, u čemu su Ravni Kotari uz Središnju Istru regija koja je u takvom razvoju najdalje odmakla u Hrvatskoj.

Kamp "Park Soline" najveći je kamp u Biogradu na Moru i jedini visokokvalitetni kamp s 4 zvjezdice, koji čini 77% ukupnih smještajnih kamping kapaciteta u gradu Biogradu na Moru i postavlja najviše standarde opremanja i hortikulturnog uređenja u destinaciji. Ostalih 6 kampova u gradu Biogradu na Moru su manjeg kapaciteta i niske kategorije (2* ili 3*), znatno lošije opremljeni, privatno vođeni te nisu hortikulturno uređeni.

Proizlazi dakle da je kamp "Park Soline" najvrjedniji dio kamping ponude u gradu Biogradu na Moru, koji izravno utječe na imidž ove destinacije i njeno pozicioniranje na domaćem i inozemnom turističkom tržištu.

Utjecaj kampa "Park Soline" na zaposlenost

Kamp "Park Soline" (zajedno s restoranom u kampu) ima značajan utjecaj na generiranje zaposlenosti, budući da u tržišno normaliziranim godinama zapošljava:

ⁿ Izravna zaposlenost: 16 stalno zaposlenih i 48 sezonskih radnika u vrhu sezone;
ⁿ Neizravna zaposlenost procjenjuje se na razini oko 120 zaposlenih, temeljem koeficijenta neizravne zaposlenosti od 2,3 primjenjenog na prosječni broj zaposlenih u kampu s restoranom (53 zaposlena), a koeficijent je utvrđen istraživanjem Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (Travel & Tourism Economic Impact Croatia 2018, WTTC).

Financijski (fiskalni i parafiskalni) učinci kampa "Park Soline" na proračun

Kamp "Park Soline" je ukupno godišnje, prema rezultatima 2019. godine, ostvario fiskalne i parafiskalne društveno-ekonomske učinke u iznosu 9,96 milijuna kuna, a prethodne 2018. godine 11,56 milijuna kuna.

Navedeni se iznos ukupno odnosi na poreze i doprinose, komunalne i slične naknade, zakupnine, te boravišnu pristojbu i doprinose udruženjima, na način kako je prikazano sljedećom tablicom.

ILIRIJA d.d.

DRUŠTVENO-EKONOMSKI UČINCI KAMPINGA

Stavka u kunama	2018.	2019.
Porez na dohodak	376.895,76	452.610,96
Prirez	38.400,93	45.789,04
Doprinosi iz plaće	951.059,89	1.045.283,32
Doprinosi na plaću	817.911,79	862.258,82
Porez ugovor o djelu	15.249,09	17.302,72
Doprinos za zdravstvo ugovor o djelu	4.812,46	8.010,53
Doprinos za MIO ugovor o djelu	6.416,53	6.007,83
Porezi na dohodak i doprinosi – plaće	2.210.746,45	2.437.263,22
Porez na dodanu vrijednost	3.960.628,98	4.154.161,48
Porez na potrošnju	31.708,74	24.728,81
Porez na dobit	2.460.144,95	0,00
PDV i porez na potrošnju	6.452.482,67	4.178.890,29
Komunalna naknada	184.998,74	542.063,73
Naknada za uređenje voda	63.089,70	50.345,93
Naknada za otpadne vode - zaštita voda	60.986,34	72.780,48
Komunalne i slične naknade	309.074,78	665.190,14
Zakupnina Gradu Biogradu	220.258,97	226.187,64
Zakupnina Hrvatskim šumama	558.336,19	733.309,00
Zakupnina / koncesija	778.595,16	959.496,64
Boravišna pristojba	1.724.952,34	1.625.653,35
Doprinos turističkoj zajednici	60.897,38	67.369,31
Doprinos HGK	11.165,72	11.918,98
Doprinos za šume	9.992,44	11.054,40
Boravišna pristojba i doprinosi udruženjima	1.807.007,88	1.715.996,04
SVEUKUPNO	11.557.906,94	9.956.836,33

4. BUDUĆI GOSPODARSKI UČINCI POSLOVANJA I RAZVOJA KAMPA

4.1. Program razvoja kampa u kontekstu razvoja ILIRIJE d.d. i razvoja turizma Grada Biograda na Moru

Ciljevi razvojne strategije kampa "Park Soline"

Razvojno-investicijska strategija ILIRIJE d.d. u kampu "Park Soline" je usmjerena ka jačanju konkurentskog položaja kampa "Park Soline" putem podizanja kategorije kampa s postojećih 4**** na kamp 5***** kao vodećeg kamping sadržaja u destinaciji Biograd na Moru i u regiji, putem:

ⁿ povećanja smještajnog kapaciteta, putem proširenja Family Village Park Soline (86 mobilnih kućica) i Family glamping Park Soline (20 glamping šatora);
ⁿ poboljšanja i proširenja ponude, putem uređenja 287 parcela i izgradnjom aqua parka s rekreacijskim i ugostiteljskim sadržajima;
ⁿ poboljšanja infrastrukturne opremljenosti i uštede energije, putem plinifikacije kampa, izgradnje trafo stanice i uređenje ograde;
ⁿ razvoja sadržaja za djecu;
ⁿ osuvremenjivanja smještajnih kapaciteta putem zamjene mobilnih kućica;
ⁿ proširenje restorana u kampu.

Program razvoja kampa "Park Soline"

Program ulaganja u kamp "Park Soline" u razdoblju od 2018. do 2021. godine:

A. proširenje smještajnog kapaciteta:

1. Priprema i uređenje zone Family Village "Park Soline" (naselje od 36 mobilnih kućica),
1. Proširenje, priprema i uređenje zone Family Village "Park Soline" (2 planirana naselja, svako od 25 mobilnih kućica, jedno u 2018. godini a jedno u 2019. godini)
1. Priprema i uređenje zone Family glamping "Park Soline" (planirano naselje s 20 glamping šatora)

B. poboljšanje i proširenje ponude:

1. Uređenje zone 4 (uređenje 287 parcela)
1. Izgradnja aqua parka unutar zone 3 kampa

C. poboljšanje infrastrukturne opremljenosti i uštede energije:

1. Plinifikacija kampa Park Soline
1. Trafo stanica
1. Uređenje ograde kampa

Okvirni plan ulaganja u kamp "Park Soline" u razdoblju 2021.-2025. uključuje:

razvoj sadržaja za djecu u 2022. godini,
izgradnju bazenskog kompleksa s rekreacijskim i ugostiteljskim sadržajima,
nabavku 50 glamping mobilnih kućica,
zamjenu mobilnih kućica u 2023. godini,
proširenje restorana u kampu u 2025. godini,
plinifikaciju kampa,
uređenje okoliša i hortikulture kampa,
rekonstrukciju recepcija kampa.

4.2. Obavljena i planirana ulaganja u razvoj kampa u desetgodišnjem razdoblju

Društvo ILIRIJA d.d. kontinuirano ulaže u unaprjeđenje konkurentnosti i razvoj proizvoda kampa "Park Soline". U nastavku se prezentiraju ulaganja u razvoj kampa "Park Soline" od 2018. do lipnja 2020. godine.

2018. godina

Ukupna ulaganja obavljena u kamping segment Društva u 2018. godini iznose 15,65 milijuna kuna, kako slijedi:

Priprema i uređenje zone Family Village "Park Soline" (36 kamp kućica)	7.790.519,50 kn
Uređenje zone 4 (uređenje 287 parcela)	2.770. 000,00 kn
Proširenje, priprema i uređenje zone Family Village "Park Soline" (25 kamp kućica)	5.085.562,50 kn

2019. godina

Najznačajniji dio investicijskih ulaganja Društva u 2019. godini usmjeren je u sektor kampinga s ciljem povećanja smještajnih kapaciteta, poboljšanja same infrastrukture kampa i unapređenja postojećih usluga kroz nabavku novih mobilnih kućica površine 32 m2 i njihovo kompletno infrastrukturno opremanje i uređenje, uređenje i dodatno opremanje ostalih mobilnih kućica Društva, rekonstrukcija i adaptacija najvećeg sanitarnog čvora u kampu, izgradnje nove trafostanice, elektrifikacije i izgradnje hidrantske mreže u IV. zoni kampa, izgradnja dodatne WiFi mreže, asfaltiranja prometnica, izrade staza i parkirališta unutar kamp, njegove daljnja plinifikacija i hortikulturnog uređenja.

Ukupna ulaganja obavljena u kamping segment Društva u 2019. godini iznose 12,19 milijuna kuna, kako slijedi:

GRAĐEVINSKA ULAGANJA
1.	Sanitarni čvor kod recepcije	841.344,71
2.	Projektna dokumentacija	302.447,50
3.	Pristupna cesta sa ogradom	77.660,00	zona IV
4.	Hidrantska mreža	147.311,00	zona IV
5.	Elektrifikacija	112.952,06	zona IV
6.	Prometnice - ceste	138.811,58	zona IV
7.	Sportski tereni	30.590,00	zona IV
8.	Vodovod i kanalizacija	168.297,72	zona IV
9.	Trafostanica	23.180,88	zona IV
10.	Vodovod i kanalizacija	57.527,00	fam.village 36
11.	Parkiralište i prostor oko mob.kućica	257.205,00	fam.village 36
12.	Sustav navodnjavanja	38.606,00	fam.village 36
13.	Plinska mreža	154.580,41	fam.village 36
14.	Vodovod I kanalizacija	171.749,89	fam.village II zona
15.	Prometnice - ceste	959.465,42	fam.village II zona
16.	Parkiralište i prostor oko mob.kućica	1.007.848,76	fam.village II zona
	ukupno:	4.489.577,93

ULAGANJA U OPREMU
1.	Mobilne kamp kućice + montaža	3.873.596,25
2.	Terase za mob.kamp kućice	2.229.659,36
3.	Garnitura umj.ratan (dvosjed+stolić+2 fot.)	440.609,01
4.	Maske (impreg.platno) za mob.kućice	28.600,00
5.	Wi-fi sustav	210.333,50
6.	Satelitski sustav	50.150,00
7.	lzmjena namještaja u mob.kućicama	83.333,10
8.	Ormari za struju	180.880,00
9.	Skladišni kontejner za posteljinu	88.401,19
10.	Kontejneri za smeće (press i hidraulični)	125.196,00
11.	Klima uredaji za mob.kućice	105.196,00
12.	TV prijemnici za mob.kućice	48.665,00
13.	Perilice, sušilice rublja,hiadnjaci za mob.k.	15.738,40
14.	Komp.oprema, dost.vozilo za posteljinu	219.564,00
	ukupno:	7.699.921,81

2020. godina

Ukupna ulaganja obavljena u kamping segment Društva u razdoblju 1.1. do 03.06.2020. godini iznose 5,9 milijuna kuna, kako slijedi:

GRAĐEVINSKA ULAGANJA
1.	Prometnice-ceste	1.172.605,50	zona I
2.	Sanitarni Nor KPSS1	163.559,42	zona I
3.	Novi sanitarni čvor	359.161,82	zona I
4.	Sanitarni čvor kod restorana	108.527,86	zona I
5.	Rekonstrukcija starih sanit.čvorova	520.490,66
6.	Ulaz, parkiralište - zapad	150.849,75	zona I
7.	Kameni zid, stepenište - izlaz zapad	193.492,40	zona I
8.	Projektna dokumentacija	58.000,00
9.	Dječije igralište - animacija	72.453,00	family village 36
10.	Sustav navodnjavanja	6.294,50	family village 36
11.	Prik1jučak za struju	67.500,00	zona IV
12.	Prometnice-ceste	241.682,16	zona IV
13.	Prometnice-ceste	153.581,17	family vill. II
14.	Parkiralište i prostor oko mob.kućica	88.350,00	family vill. II
15.	Vodovod i kanalizacija	11.994,73	family vill. II
	ukupno:	3.368.542,97

ULAGANJE U OPREMU
1.	Kontejner za sanitarni čvor	1.574.194,00
2.	Garnitura umj.ratan (trosjed, fotelja i stol)	341.373,48
3.	Mini sef	28.750,00
4.	Drvene terase	57.315,00
5.	Wi-fi sustav	316.721,77
6.	Maske (tenda) za mob.kkice	27.337,50
7.	Dopuna i izmjena namještaja u mob.kuć.	159.655,27
8.	Pumpa grundfos (hidrofor-navodnjavanje)	11.197,80
9.	Vrata željezna - ulaz zapad	23.400,00
	ukupno:	2.539.944,82

Razdoblje 2021. - 2025. godine

U idućem petogodišnjem razdoblju (2021.-2025.) u kamping segment ILIRIJE d.d. je planirano ulaganje od ukupno 56 milijuna kuna, kako slijedi:

R.br.	Svrha ulaganja	Iznos ulaganja	Godina ulaganja
1	Bazenski centar (aqua park unutar zone 3)	20.500.000,00 kn	2022./2023.
2	Glamping	11.250.000,00 kn	2021./2022.
3	Plinifikacija	1.750.000,00 kn	2022./2023.
4	Razvoj sadržaja za djecu	5.000.000,00 kn	2022./2023.
5	Zamjena mobilnih kućica	5.000.000,00 kn	2023./2024.
6	Proširenje restorana	5.000.000,00 kn	2025.
7	Uređenje okoliša i hortikulture kampa	5.000.000,00 kn	2021./2025.
8	Rekonstrukcija recepcija	2.500.000,00 kn	2022./2023.

4.3. Tržišne i ekonomske projekcije budućeg poslovanja kampa za razdoblje idućih 10 godina

Tržišne projekcije poslovanja kampa "Park Soline" 2020.-2029.

Prilagodba rezultata 2020. i 2021. KAMP 5* - CIJENE

Tržišne projekcije poslovanja kampa "Park Soline" polaze od plana ulaganja u daljnje unaprjeđenje kvalitete i atraktivnosti kamping proizvoda te uvažavaju tržišni položaj kampa kao i repozicioniranje kampa Park Soline u kategoriju 5*****.

S tim u skladu, tržišne projekcije za iduće desetgodišnje razdoblje pokazuju održiv i postupan porast fizičkih pokazatelja (broja noćenja i zauzetosti kapaciteta), kao i postupan porast prosječne ostvarene cijene smještajnih jedinica, koji se usklađuje s cjenovnim razredom kampova sa 5****. Analiza cijena odabranih kampova s 5***** u Hrvatskoj dana je u prilogu.

<-- PDF CHUNK SEPARATOR -->

PROJEKCIJA PRIHODA SMJEŠTAJA KAMPA PARK SOLINE

	2019	2020	2021	2022	2023	2024	2025	2026	2027	2028	2029
MOBILNE KUĆICE
Noćenja	71.569	36.319	36.767	47.797	54.967	60.463	62.882	64.768	66.711	68.713	70.774
Prihod (kn)	13.059.081	7.627.520		7.634.579 10.222.702	12.108.790		13.719.259 14.696.070 15.439.692 16.220.940			17.041.720	17.904.031
Prosj. cijena po noćenju (kn)	182	210	208	214	220	227	234	238	243	248	253

AGENCIJE (FIKSNI ZAKUP)
Noćenja	84.849	31.762	25.160	32.708	37.614	41.376	43.031	44.322	45.651	47.021	48.431
Prihod (kn)	4.961.578	3.449.021	3.702.046	4.957.040	5.871.614	6.652.538	7.126.199	7.486.785	7.865.616	8.263.616	8.681.755
Prosj. cijena po noćenju (kn)	58	109	147	152	156	161	166	169	172	176	179

INDIVIDUALCI
Noćenja	63.919	19.733	19.820	25.766	29.631	32.594	33.898	34.915	35.962	37.041	38.152
Prihod (kn)	6.398.536	1.959.167	1.964.961	2.631.083	3.116.518	3.531.015	3.782.423	3.973.814	4.174.889	4.386.138	4.608.077
Prosj. cijena po noćenju (kn)	100	99	99	102	105	108	112	114	116	118	121

PAUŠALCI
Noćenja	69.989	51.238	55.900	72.670	83.571	91.928	95.605	98.473	101.427	104.470	107.604
Prihod (kn)	5.501.577	5.648.920	6.848.167	9.169.696		10.861.505 12.306.085		13.182.278 13.849.301 14.550.076		15.286.310	16.059.797
Prosj. cijena po noćenju (kn)	79	110	123	126	130	134	138	141	143	146	149

OSTALE USLUGE
Prihod (kn)	1.559.089	888.660	890.000	916.700	944.201	972.527	1.001.703	1.021.737	1.042.172	1.063.015	1.084.275
UKUPNO
Noćenja	290.326	139.052	137.647	178.941	205.782	226.360	235.415	242.477	249.752	257.244	264.962
Prihod (kn)					31.479.862 19.573.287 21.039.754 27.897.221 32.902.628 37.181.424 39.788.674 41.771.328 43.853.692 46.040.799 48.337.935
Prosj. cijena po noćenju (kn)	108	141	153	156	160	164	169	172	176	179	182

Tržišne, kao i financijske projekcije poslovanja kampa "Park Soline" u 2020. godini pod utjecajem su krize povezane s pandemijom Covid-19, što znatno utječe na iskorištenost kapaciteta, a time i na ukupne rezultate kampa. Procjenjuje se da će se oporavak tržišnih performansi odvijati kroz dvije godine, te da će se 2023. ostvariti prihodi nešto veći od prihoda realiziranih u posljednjoj tržišno normalnoj godini (2019.).

Financijske projekcije poslovanja kampa "Park Soline" 2020.-2029.

Financijske projekcije računa dobiti i gubitka kampa "Park Soline" za razdoblje 2020. do 2029. prema Uniform System of Accounts for Lodging Industry, jednoobraznom izvještajnom sustavu specijaliziranom za turističku industriju, polaze od tržišnih projekcija te uključuju postupno podizanje prihoda i održanje razine profitabilnosti poslovanja, na način kako je prikazano sljedećom tablicom.

KAMP PARK SOLINE FINANCIJSKE PROJEKCIJE

										iznosi u kunama
	2019	2020	2021	2022	2023	2024	2025	2026	2027	2028	2029
Prihodi odjela smještaja	31.826.679	19.579.969	21.039.754		27.897.221 32.902.628	37.181.424	39.788.674		41.771.328 43.853.692 46.040.799		48.337.935
Prihodi odjela hrane i pića	3.250.245	1.581.083	2.213.517	3.010.383	3.251.213	3.413.774	3.584.462	3.727.841	3.802.398	3.878.446	3.956.015
Najam i ostali prihodi	220.820	150.000	180.000	220.820	223.028	225.258	227.511	229.786	232.084	234.405	236.749
UKUPAN NETO PRIHOD (operativni)	35.297.744					21.311.052 23.433.271 31.128.423 36.376.869 40.820.456 43.600.647 45.728.955 47.888.174 50.153.649 52.530.699
Direktni troškovi odjela hrane i pića	1.209.698	605.638	841.136	1.083.738	1.105.412	1.126.545	1.182.873	1.230.188	1.254.791	1.279.887	1.305.485
Ukupni direktni troškovi	1.209.698	605.638	841.136	1.083.738	1.105.412	1.126.545	1.182.873	1.230.188	1.254.791	1.279.887	1.305.485
Ukupne plaće i trošk. rada smještaja	1.434.703	1.162.109	1.219.497	1.115.889	1.316.105	1.487.257	1.591.547	1.670.853	1.754.148	1.841.632	1.933.517
Ukupne plaće i trošk. rada hrane i pića	1.820.811	1.474.857	1.547.690	1.625.607	1.690.631	1.706.887	1.792.231	1.863.920	1.901.199	1.939.223	1.978.007
Ukupna plaća i troškovi rada	3.255.514	2.636.966	2.767.187	2.741.495	3.006.736	3.194.144	3.383.778	3.534.774	3.655.347	3.780.855	3.911.525
Ostali odjelni troškovi odjela smještaja	2.383.891	1.930.952	1.577.982	1.952.805	2.138.671	2.416.793	2.586.264	2.715.136	2.850.490	2.992.652	3.141.966
Ostali odjelni troškovi odjela hrane i pića	264.078	213.903	177.081	225.779	243.841	256.033	268.835	279.588	285.180	290.883	296.701
Ukupni ostali odjelni troškovi	2.647.969	2.144.855	1.755.063	2.178.584	2.382.512	2.672.826	2.855.098	2.994.724	3.135.670	3.283.535	3.438.667
Doprinos odjela smještaja				28.008.086 16.486.908 18.242.275 24.828.526 29.447.852		33.277.375	35.610.863		37.385.339 39.249.055		41.206.515 43.262.452
Doprinos odjela hrane i pića	-44.343	-713.315	-352.391	75.260	211.329	324.309	340.524	354.145	361.228	368.452	375.821
Doprinos najma i ostalih prihoda	220.820	150.000	180.000	220.820	223.028	225.258	227.511	229.786	232.084	234.405	236.749
UKUPNI DOPRINOS				28.184.563 15.923.593 18.069.885 25.124.606 29.882.209 33.826.942			36.178.898			37.969.270 39.842.366 41.809.372 43.875.022
Plaće i troškovi rada administracije	1.858.154	1.505.105	1.640.329	1.597.872	1.867.283	2.095.380	2.238.091	2.347.341	2.458.177	2.574.467	2.696.485
Plaće i troškovi rada marketinga i prodaje	1.194.839	967.820	1.054.497	906.857	1.059.759	1.189.213	1.270.208	1.332.211	1.395.115	1.461.115	1.530.365
Plaće i troškovi rada tehničke službe	2.942.355	2.383.308	1.991.828	2.204.624	2.576.337	2.891.048	3.087.951	3.238.685	3.391.609	3.552.057	3.720.408
Ukupne neraspoređene plaće	5.995.349	4.856.232	4.686.654	4.709.353	5.503.380	6.175.641	6.596.250	6.918.237	7.244.901	7.587.640	7.947.258
Izdaci administracije	1.939.851	1.416.091	1.283.819	1.705.407	1.992.949	2.236.396	2.388.712	2.505.314	2.623.609	2.747.726	2.877.955
Izdaci marketinga i prodaje	1.454.364	1.061.686	1.171.664	1.089.495	1.273.190	1.428.716	1.308.019	1.371.869	1.436.645	1.504.609	1.575.921
Izdaci tehničke službe	1.198.213	874.696	890.464	933.853	1.091.306	1.224.614	1.308.019	1.371.869	1.436.645	1.504.609	1.575.921
Troškovi energije	2.203.090	1.432.008	1.640.329	1.400.779	1.636.959	1.836.921	1.962.029	2.057.803	2.154.968	2.256.914	2.363.881
Ukupni neraspoređeni izdaci	6.795.518	4.784.481	4.986.276	5.129.533	5.994.404	6.726.646	6.966.780	7.306.854	7.651.867	8.013.859	8.393.679
Ukupni troškovi do GOP-a	19.904.048	15.028.173		15.036.316 15.842.704 17.992.444		19.895.802	20.984.779		21.984.777 22.942.576 23.945.776		24.996.613
Bruto operativna dobit (GOP)	15.393.696	6.282.880	8.396.955			15.285.719 18.384.425 20.924.655 22.615.868				23.744.179 24.945.598 26.207.873 27.534.085
EBITDA	12.245.625	2.014.361	4.692.316		11.896.321 14.995.026		17.535.256 19.856.950 20.985.260 22.186.680 23.448.955				24.798.169

4.4. Projekcije budućih društveno-ekonomskih učinaka poslovanja kampa za razdoblje idućih 10 godina

Kamp "Park Soline" će u razdoblju od 2020. do 2029. godine ostvariti značajne fiskalne i parafiskalne društveno-ekonomske učinke u sveukupnom predvidivom iznosu 101,7 milijun kuna, odnosno prosječno godišnje u iznosu od 10,2 milijuna kuna.

Navedeni se iznos odnosi na poreze i doprinose, komunalne i slične naknade, zakupnine, te boravišnu pristojbu i doprinose udruženjima, na način kako je prikazano razradom u sljedećoj tablici.

										iznosi u kunama
	2019.	2020.	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	2028.	2029.
Porez na dohodak	452.611	361.785	359.884	359.740	410.883	452.389	481.853	504.689	526.283	548.891	572.563
Prirez	45.789	361.785	359.884	359.740	410.883	452.389	481.853	504.689	526.283	548.891	572.563
Doprinosi iz plaće	1.045.283	36.861	36.668	36.653	41.864	46.093	49.095	51.421	53.622	55.925	58.337
Doprinosi na plaću	862.259	912.928	908.133	907.769	1.036.824	1.141.561	1.215.909	1.273.535	1.328.024	1.385.072	1.444.806
Porez ugovor o djelu	17.303	17.822	18.356	18.907	19.474	20.059	20.660	21.280	21.919	22.576	23.253
Doprinos za zdravstvo ugovor o djelu	8.011	8.251	8.498	8.753	9.016	9.286	9.565	9.852	10.147	10.452	10.765
Doprinos za MIO ugovor o djelu	6.008	6.188	6.374	6.565	6.762	6.965	7.174	7.389	7.611	7.839	8.074
Porezi na dohodak i doprinosi - plaće	2.437.263	1.705.620	1.697.798	1.698.127	1.935.706	2.128.742	2.266.109	2.372.856	2.473.887	2.579.645	2.690.361
Porez na dodanu vrijednost	4.154.161	2.508.080	2.757.842	3.663.478	4.281.163	4.804.125	5.131.323	5.381.802	5.635.918	5.902.540	6.182.293
Porez na potrošnju	24.729	14.930	16.417	21.808	25.485	28.598	30.546	32.037	33.549	35.137	36.802
Porez na dobit	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
PDV i porez na potrošnju	4.178.890	2.523.010	2.774.258	3.685.285 4.306.648		4.832.723	5.161.869	5.413.839	5.669.468	5.937.677	6.219.095
Komunalna naknada	542.064	542.064	542.064	542.064	542.064	542.064	542.064	542.064	542.064	542.064	542.064
Naknada za uređenje voda	50.346	50.346	50.346	50.346	50.346	50.346	50.346	50.346	50.346	50.346	50.346
Naknada za otpadne vode - zaštita voda	72.780	74.236	75.721	77.235	78.780	80.356	81.963	83.602	85.274	86.979	88.719
Komunalne i slične naknade	665.190	666.646	668.130	669.645	671.190	672.765	674.372	676.012	677.684	679.389	681.129
Zakupnina Gradu Biogradu	226.188	157.297	167.863	206.177	232.309	254.434	268.277	278.873	289.624	300.904	312.739
Zakupnina Hrvatskim šumama	733.309	242.961	267.156	354.887	414.723	465.383	497.079	521.343	545.960	571.788	598.888
Koncesija turističko zemljište	0	0	351.499	466.926	545.653	612.307	654.010	685.934	718.323	752.305	525.307
Zakupnina / koncesija	959.497	400.258	786.518	1.027.990	1.192.685	1.332.124	1.419.365	1.486.151	1.553.907	1.624.997	1.436.934
Boravišna pristojba	1.625.653	833.773	955.365	1.389.622	1.431.310	1.452.780	1.474.572	1.496.690	1.519.141	1.541.928	1.565.057
Doprinos turističkoj zajednici	67.369	38.219	42.025	55.825	65.238	73.207	78.192	82.009	85.882	89.945	94.207
Doprinos HGK	11.919	7.008	7.705	10.236	11.961	13.423	14.337	15.037	15.747	16.492	17.273
Doprinos za šume	11.054	6.271	6.896	9.160	10.705	12.012	12.830	13.457	14.092	14.759	15.458
Boravišna pristojba i doprinosi udruženjima	1.715.996	885.270	1.011.991	1.464.843	1.519.214	1.551.421	1.579.931	1.607.193	1.634.861	1.663.122	1.691.995

SVEUKUPNO 9.956.836 6.180.804 6.938.696 8.545.890 9.625.442 10.517.775 11.101.647 11.556.050 12.009.806 12.484.830 12.719.515

DRUŠTVENO-EKONOMSKI UČINCI KAMPA "PARK SOLINE"

4.5. Dinamička procjena ekonomske vrijednosti kampa

Dinamička procjena ekonomske vrijednosti kampa izrađena je temeljem financijskih projekcija poslovanja i plana ulaganja u kamp Park Soline, uz korištenje metode diskontiranog novčanog toka.

Metoda diskontiranog novčanog toka je pristup vrednovanju koji omogućava da se utvrdi ne samo ukupna tržišna poslovna vrijednost određenog objekta (tj. vrijednost njegovih poslovnih operacija), već i tržišna vrijednost njegovog kapitala (equity-a).

Poslovna vrijednost objekta jednaka je diskontiranoj vrijednosti njegovog očekivanog budućeg slobodnog novčanog toka. Slobodni novčani tok jednak je oporezovanoj operativnoj dobiti, uvećanoj za amortizaciju i druge eventualne nenovčane izdatke, te umanjenoj za investicije u radni kapital, te ulaganja u trajni kapital (građevinski objekti, strojevi, oprema i druga imovina). Slobodni novčani tok ne sadrži bilo kakve novčane tokove povezane s financiranjem (npr. kamate ili dividende). Diskontna stopa kojom se očekivani budući slobodni novčani tok svodi na današnju vrijednost odražava oportunitetni trošak svim predujmiteljima kapitala, ponderirano na temelju njihovog relativnog udjela u ukupnom kapitalu projekta. Takva diskontna stopa predstavlja vagani prosječni trošak kapitala (eng. WACC ili "weighted average cost of capital"). Za određivanje vrijednosti projekta na kraju analiziranog razdoblja koristi se standardna "perpetuity" formula2 kako bi se odredio iznos ostatka vrijednosti projekta. Zbrajanjem diskontiranih vrijednosti u razmatranom razdoblju, dolazi se do poslovne vrijednosti objekta.

Diskontna stopa kojom se očekivani budući slobodni novčani tok svodi na današnju vrijednost treba reflektirati oportunitetni trošak svim predujmiteljima kapitala, ponderirano na temelju njihovog relativnog udjela u ukupnom kapitalu. Takva diskontna stopa predstavlja WACC (ili "weighted average cost of capital").

Formula za utvrđivanje WACC-a je sljedeća:

WACC = alpha * Kd + (1- t) + beta * (1 - alpha) * Ke

gdje je

ⁿ alpha = dugoročne obveze/(dugoročne obveze + kapital) omjer koji proizlazi iz konkretnih podataka sadržanih u bilanci poduzeća
ⁿ (1- alpha) = kapital/(dugoročne obveze + kapital) omjer koji proizlazi iz konkretnih podataka sadržanih u bilanci poduzeća
ⁿ Kd = trošak dugoročnog zaduživanja
ⁿ Ke = trošak kapitala
ⁿ t = stopa poreza na dobit

Konačno, uslijed činjenice da smo za kamp Park Soline izradili financijske projekcije za razdoblje 10 godina poslovanja, za aproksimaciju očekivanih financijskih performansi kampa nakon ovog razdoblja, koristili smo jednostavnu "perpetuity" formulu za ostatak vrijednosti tzv. "continuing value" ili CV, tj:

CV = FCFF u 10. godini poslovanja / WACC

Kako bismo odredili ispravnu diskontnu stopu (WACC) za diskontiranje budućih slobodnih novčanih tokova, koristili smo sljedeće inpute:

ⁿ Alpha je procijenjen na temelju zaduženosti Ilirije d.d. u godini 2019. (razina zaduženosti od 20,3% koja iskazuje odnos dugoročnih obveza i ukupnih sredstava);
ⁿ Kamatna stopa predstavlja prosječnu kamatnu stopu u Hrvatskoj za dugoročne kredite dane poduzetnicima u 2019., koja je objavljena u Narodnim novinama;
ⁿ Prinosi na 15-godišnje kunske obveznice Republike Hrvatske od 1,1%;
ⁿ Ukupna premija rizika za Hrvatsku u visini od 5,50% (prema NYU Stern Damodaranovoj bazi podataka za 2020.);
ⁿ Budući da tržište dionica u Hrvatskoj ne iskazuje preveliki stupanj korelacije sa svjetskim burzama, beta koeficijent smo aproksimirali kao 1.

² Ostatak vrijednosti = Slobodni novčani tok u godini nakon analiziranog razdoblja / Stopa kapitalizacije. Primijenjena stopa kapitalizacije jednaka je diskontnoj stopi korigiranoj za 1,5% predvidivog tržišnog rasta u budućem razdoblju.

Izračun diskontne stope (WACC)
WACC = alpha x Kd+(1-alpha) x Ke alpha = obveze / (obveze + kapital) 1-alpha = kapital/(obveze + kapital) Kd= kamatna stopa x (1 - stopa poreza na dobit) Ke = risk free rate + (HR premija * beta)
alpha =	20,30%
1-alpha =	79,70%
kamatna stopa =	3,30%
risk free rate =	1,10%
stopa poreza na dobit =	18,0%
Kd =	2,71%
HR tržišna premija =	5,50%
beta (sektor) =	1,00
Ke =	6,60%
WACC	5,81%

Prema prethodno obrazloženoj metodologiji, neto sadašnja poslovna vrijednost kampa Park Soline u Biogradu na Moru iznosi 299,68 milijuna kuna.

tis. kuna	2020.	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	2028.	2029.
EBITDA minus porez na dobit	2.014	3.848	9.755	12.296	14.379	16.283	17.208	18.193	19.228	20.334
- Investicija	-5.909	-12.250	-13.250	-16.000	-6.000	-6.000
Neto novčani tok	-3.894	-8.402	-3.495	-3.704	8.379	10.283	17.208	18.193	19.228	20.334
- Ostatak vrijednosti										422.797
Ukupno	-3.894	-8.402	-3.495	-3.704	8.379	10.283	17.208	18.193	19.228	443.132
Diskontna stopa	1,000	0,945	0,893	0,844	0,798	0,754	0,713	0,673	0,637	0,602
	-3.894	-7.941	-3.122	-3.127	6.685	7.753	12.263	12.253		12.239 266.569
Neto sadašnja vrijednost	299.678

NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST KAMP PARK SOLINE

5. PRILOG

5.1. Analiza odabranih cijena kampova s 5* u Hrvatskoj

PREGLED CIJENA PARCELA U

ODABRANIM KAMPOVIMA S 5* U HRVATSKOJ

Dnevne cijene za parcelu	Kapacitet kampa (osobe)	Top sezona	Pred i posezona	Niska sezona
ZATON HOLIDAY RESORT
Parcela 1. red do mora		65,00 €	37,00 €	29,00 €
Standard parcela	4.950	43,50 €	27,60 €	16,80 €
PREMIUM CAMPING ZADAR
Parcela Diamond		98,00 €	72,00 €	58,00 €
Parcela Blue	720	48,00 €	30,00 €	22,00 €
KRK PREMIUM CAMPING RESORT
Parcela Luxury Mare		n/a	n/a	54,31 €
Parcela Comfort Mare	1.425	76,93 €	45,79 €	28,02 €
Parcela Comfort		65,49 €	42,16 €	25,82 €

Izvor: web stranice analiziranih kampova, 22.12.2020. Napomena: n/a = nije raspoloživo u odabranim sezonama

Prikazane su Best Available Rates.

PREGLED CIJENA MOBILNIH KUĆICA U ODABRANIM KAMPOVIMA S 5* U HRVATSKOJ

Dnevne cijene za mobilnu kućicu	Top sezona	Pred i posezona	Niska sezona
ZATON HOLIDAY RESORT
MK Premium (34,4 m2 )	268,00 €	114,00 €	74,00 €
MK Comfort (30-32 m2 )	220,00 €	94,00 €	61,00 €
PREMIUM CAMPING ZADAR
Camping family home + (40 m2 )	355,00 €	180,00 €	122,40 €
Camping cozy home (30 m2 )	205,00 €	120,00 €	81,60 €
KRK PREMIUM CAMPING RESORT
Bella Vista Premium Camping Home sa spektakularnim pogledom (32 m2 )	341,00 €	191,00 €	71,33 €
Bella Vista Premium Romantic Camping Chalet (18 m2 )	240,00 €	135,00 €	51,17 €

Izvor: web stranice analiziranih kampova, 22.12.2020.

Napomena: n/a = nije raspoloživo u odabranim sezonama Prikazane su Best Available Rates.

PREGLED CIJENA GLAMPING SMJEŠTAJNIH JEDINICA U ODABRANIM KAMPOVIMA S 5* U HRVATSKOJ

Dnevne cijene za mobilnu kućicu	Top sezona	Pred i posezona	Niska sezona
ZATON HOLIDAY RESORT
Glamping šator (41,25 m2 )	201,00 €	86,00 €	56,00 €
PREMIUM CAMPING ZADAR
Glamping premium home (50 m2 )	335,00 €	189,00 €	126,65 €
Glamping home (23 m2 )	195,00 €	110,00 €	74,80 €
KRK PREMIUM CAMPING RESORT
Glamping šator (38 m2 )	n/a	n/a	n/a

Izvor: web stranice analiziranih kampova, 22.12.2020.

Napomena: n/a = nije raspoloživo u odabranim sezonama

Prikazane su Best Available Rates.

V. PROCJENA VRIJEDNOSTI ULAGANJA U KAMP SOLINE

Mirko Čačić dipl.ing.građ.

stalni sudski vještak građevinske struke i procjenitelj nekretnina Franje Fanceva 49. 23000 ZADAR | Tel/fax: 023/ 221 111, Mob: 098 272 960 | e-mail: [email protected]

S ADRŽAJ

0.	UVOD . .	198
	RJEŠENJE O IMENOVANJU STALNIM SUDSKIM VJEŠTAKOM. .	198
NALAZ	. .	200
	Geodetska karta Kampa Soline.	201
	LOKACIJA . .	201
	OPĆENITO O PROCJENI . .	202
	ODABIR METODE PROCJENJIVANJA . . Procjena tržišne vrijednosti troškovnom metodom. Procjena tržišne vrijednosti prihodovnom metodom . . Procjena tržišne vrijednosti poredbenom metodom.	202 202 203 203
	PROCJENA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINA U FUNKCIJI KAMPA . .	204
1.	RECEPCIJA KAMPA. . Tehnički opis . . Površina zemljišta koja služi za redovitu uporabu zgrade. Iskaz geometrijskih podataka zgrade. Procjena vrijednosti zgrade temeljem troškova gradnje. Umanjenje vrijednosti zbog starosti građevina . . Privremena vrijednost recepcije kampa . . Prilagodba privremene vrijednosti recepcije kampa . . Nacrt recepcije . .	205 205 205 206 206 207 209 209 210
2.	SANITARNI OBJEKT BROJ -1 . . Tehnički opis . . Površina zemljišta koja služi za redovitu uporabu zgrade. Iskaz geometrijskih podataka zgrade. Procjena vrijednosti građevina temeljem troškova gradnje. Umanjenje vrijednosti zbog starosti građevina . . Privremena vrijednost sanitarnog objekta broj – 1. Prilagodba privremene vrijednosti tržišnoj . . Nacrt sanitarnog objekta br.1.	213 213 213 213 214 215 215 215 216
3.	UREĐENI TERENI ZA REKREACIJU I PROSTOR ZA ROŠTILJ. 218 Tehnički opis . . Procjena vrijednosti objekata za rekreaciju i roštilj. . .	218 218
4.	SANITARNI OBJEKT BR. – 2. . Tehnički opis . . Površina zemljišta koja služi za redovitu uporabu zgrade. Iskaz geometrijskih podataka zgrade. Procjena vrijednosti građevina temeljem troškova gradnje. Privremena vrijednost sanitarnog objekta broj – 2 . . Prilagodba privremene vrijednosti tržišnoj . . Nacrti sanitarnog objekta br. 2.	218 218 219 219 220 221 221 222

5.	INVALIDSKI I KEMIJSKI SANITARNI OBJEKT . .	225
	Tehnički opis . .	225
	Površina zemljišta koja služi za redovitu uporabu zgrade.	225
	Iskaz geometrijskih podataka zgrade.	225
	Procjena vrijednosti građevina temeljem troškova gradnje.	226
	Umanjenje vrijednosti zbog starosti građevina . .	227
	Privremena vrijednost kemijskog sanitarnog objekta . .	227
	Prilagodba privremene vrijednosti tržišnoj . .	227
	Nacrti invalidskog i kemijskog WC-a.	228
6.	SANITARNI OBJEKT BROJ 3. .	231
	Tehnički opis . .	231
	Površina zemljišta koja služi za redovitu uporabu zgrade.	231
	Iskaz geometrijskih podataka zgrade.	231
	Procjena vrijednosti građevina temeljem troškova gradnje.	232
	Umanjenje vrijednosti zbog starosti građevina . .	233
	Privremena vrijednost sanitarnog čvora 3.	233
	Prilagodba privremene vrijednosti tržišnoj . .	233
	Nacrti sanitarnog objekta br. 3.	234
7.	RESTORAN SA TERASAMA I AMFITEATROM . .	236
	Tehnički opis . .	236
	Površina zemljišta koja služi za redovitu uporabu zgrade.	236
	Iskaz geometrijskih podataka zgrade.	236
	Procjena vrijednosti građevina temeljem troškova gradnje.	236
	Umanjenje vrijednosti zbog starosti građevina . .	238
	Privremena vrijednost restorana . .	239
	Prilagodba privremene vrijednosti tržišnoj . .	239
	Nacrti restorana sa terasama . .	240
	8. SANITARNI OBJEKT BROJ – 4. .	243
	Tehnički opis	243
	. . Površina zemljišta koja služi za redovitu uporabu zgrade.	243
	Iskaz geometrijskih podataka zgrade.	243
	Procjena vrijednosti građevina temeljem troškova gradnje.	244
	Umanjenje vrijednosti zbog starosti građevina	245
	. . Privremena vrijednost sanitarnog objekta broj – 4	245
	. . Prilagodba privremene vrijednosti tržišnoj	245
	. . Nacrt sanitarnog objekta br. 4 . .	246

	9. SANITARNI OBJEKT BROJ - 5 . .	249
	Tehnički opis . .	249
	Površina zemljišta koja služi za redovitu uporabu zgrade.	249
	Iskaz geometrijskih podataka zgrade.	249
	Procjena vrijednosti građevina temeljem troškova gradnje.	250
	Umanjenje vrijednosti zbog starosti građevina . .	251
	Privremena vrijednost sanitarnog objekta broj – 5 . .	251
	Prilagodba privremene vrijednosti tržišnoj . .	251
	Nacrti sanitarnog objekta br. 5.	252

10.	SANITARNI OBJEKT broj – 6. .	255
	Tehnički opis . .	255
	Površina zemljišta koja služi za redovitu uporabu zgrade.	255
	Iskaz geometrijskih podataka zgrade.	255
	Procjena vrijednosti građevina temeljem troškova gradnje.	256
	Umanjenje vrijednosti zbog starosti građevina . .	257
	Privremena vrijednost sanitarnog objekta broj – 6 . .	257
	Prilagodba privremene vrijednosti tržišnoj . .	257
	Nacrt sanitarnog objekta br. 6 . 258
11	PARCELE ZA KAMP KUĆICE U OBUHVATU KAMPA SOLINE . .	261
	11.1. Procjena vrijednosti parcela sa kamp kućicama u obuhvatu kampa Soline . .	261
	11.2. Procjena vrijednosti parcela za kamp kućice u obuhvatu kampa Soline
	- iznajmljene drugim vlasnicima . .	261
	11.3. Procjena vrijednosti parcela za prihvat kampera u obuhvat kampa Soline . .	262
	Plan rasporeda uređenih parcela u kampu Soline . .	263
12.	IZGRADNJA INFRASTRUKTURE I UREĐENJE GRAĐEVINSKE PARCELE ZA
	SAMOPOSLUGU U KAMPU SOLINE . .	263
	Općenito.	263
	Površina zemljišta koja služi za redovitu uporabu zgrade.	263
	Nacrt tlocrta samoposluge u kampu.	264
13.	SUFINANCIRANJE TRAFOSTANICE - TS1 I TS1 – KAMP SOLINE . .	266
14.	PROCJENA VRIJEDNOSTI PROMETICA I PARKIRALIŠTA U OBUHVATU KAMPA SOLINE. .	266
15.	PROCJENA VIJEDNOSTI OGRADE U OBUHVATU KAMPA SOLINE . .	266
	Nacrt ograde u obuhvatu kampa Soline.	267
16.	PROCJENA VRIJEDNOSTI INSTALACIJA. .	267
	16.1. Vodovoda i hidrantske mreže, navodnjavanja, kanalizacije, plinske instalacije
	i tehničkih usluga.	267
	Nacrt vodovodne mreže. 268
	16.2.Hidrantska mreža.	271
	Nacrt hidrantske mreže.	272
	16.3. Kanalizacijska mreža . .	275
	Nacrt kanalizacijske mreže . .	276
	16.4. Plinska instalacija . .	279
	Nacrt plinske instalacije . .	280
	16.5. Mreža za navodnjavanje . .	283
	Nacrt mreže za navodnjavanje . .	284
	16.6. Procjena tehničkih usluga.	287
17.	PROCJENA VRIJEDNOSTI ELEKTROINSTALACIJA I INTERNET INSTALACIJA. .	287
	Nacrti mreža elektroinstalacija . .	288
18.	PROCJENA VRIJEDNOSTI POVRŠINSKOG UREĐENJA KONFIGURACIJE TERENA, U OBUHVATU KAMPA SOLINE (PREMA POSTOJEĆEM STANJU) U SVRHU NAMJENE KAMPIRANJA. .	292

	REKAPITULACIJA ULAGANJA U KAMP SOLINE BIOGRAD NA MORU . .	292

Republika Hrvatska Zupanijski sud u Zadru Zadar, Ulica plemića Borelli 9 Predsjednik suda Broj: 4. Su-588/16 Zadar, 23. siječnja 2017.

RIESENIE

Na temelju čl. 126. st. 4. Zakona o sudovima («Narodne novine» br. 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16), te čl. 12. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima («Narodne novine» br. 38/14, 123/15 i 29/16) predsjednik Zupanijskog suda u Zadru, Boris Babić

riješio je

Mirko Čačić, dipl. ing. grad., iz Zadra, Franje Franceva 49, rođen 1. ožujka 1951. u Nadinu (općina Benkovac), ponovno se imenuje stalnim sudskim vještakom za graditeljsku struku i procjenu nekretnina.
Imenovani se ponovno imenuje stalnim sudskim vještakom s danom 23. siječnja 2017. na rok od 4 ( četiri ) godine.

Obrazloženje

Dana 26. listopada 2016. Mirko Čačić, dipl. ing. grad., iz Zadra, podnio je zamolbu da se ponovno imenuje stalnim sudskim vještakom za graditeljsku struku, te zatražio i proširenje djelatnosti na procjenu nekretnina.

Imenovani je uz zamolbu dostavio: potvrde o stručnom usavršavanju, popis izvršenih vještačenja, uvjerenje o nekažnjavanju, policu osiguranja Allianz Zagreb d.d. broj: 1500-172702734, preslik rješenja Zupanijskog suda u Zadru broj: 4. Su: 50/13 od 21. siječnja 2013.

Uvidom u rješenje Zupanijskog suda u Zadru, broj: 4. Su: 50/13, utvrđeno je da je Mirko Cačić, dipl. ing. grad., iz Zadra, ponovno imenovan stalnim sudskim vještakom graditeljske struke s danom 21. siječnja 2013. na rok od četiri godine.

Prije donošenja odluke o proširenju područja djelatnosti na procjenu nekretnina zatraženo je mišljenje Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja koji su dopisom, broj: To 230/2016 od 3. studenog 2016. dali pozitivno mišljenje za Mirka Čačića, dipl.ing.građ., da ispunjava uvjete za proširenje djelatnosti na procjenu nekretnina.

Dostavljenom policom osiguranja Allianz Zagreb d.d. broj1500-172702734 utvrđeno je da je osiguranik Mirko Čačić osiguran od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještaka za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 1. siječnja 2017. na iznos od 200.000,00 kn.

Nakon provedenog postupka i prikupljenih dokaza utvrđeno je da imenovani ispunjava uvjete propisane čl. 2., 12. i 12 a. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima pa je odlučeno kao u izreci.

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba.

Dostaviti:

1) Mirko Cačić, dipl. ing. grad., Zadar, Franje Franceva 49,
1. Ministarstvo pravosuđa Zagreb,
1. Općinski sud u Zadru,
1. Arhiva

camping park soline

Temeljem ZAHTJEVA ILIRIJE d.d. iz BIOGRADA, ulica Tina Ujevića kbr.7., radi PROCJENE ULAGANJA U KAMP SOLINE u Biogradu na moru, izvršen je uviđaj na licu mjesta od 01. rujna 2019 godine, u svrhu uvida u zatečeno stanje KAMPA SOLINE i stupnja izgrađenosti.

Građevinskom vještaku je naloženo, da u svom nalazu i mišljenju PROCIJENI VRIJEDNOST ULAGANJA U KAMP SOLINE, koje se odnosi na uređenje zemljišta u obuhvatu kampa te izgradnju svih objekata u kampu, kao i izgradnju prateće infrastrukture (vodovoda, kanalizacije, plinovoda, struje, Ht-instalacije, cesta, staza i drugih uređenih površina, koje se nalaze unutar kampa, a služe svrsi istog), sve u skladu sa metodama propisanim Uredbom o načinu i postupku procjene vrijednosti turističkog zemljišta, odnosno građevina u kampovima, (NN 12/11).

NALAZ

Za vrijeme očevida pregledan je kamp i građevine koje su u funkciji kampa, a nalaze se na predmetnom zemljištu.

Zemljište kampa čine ove katastarske čestice u k.o. Biograd na moru:

-	dio č.z. 3766/6,	površine	540 m2
-	dio č.z. 3766/1,	površine	1595 m2 ,
-	č.z. 3391,	površine	50 m2 ,
-	dio č.z. 3388/1,	površine	2968 m2 ,
-	dio č.z. 3387,	površine	503 m2 ,
-	č.z. 3384,	površine	6 m2 ,
-	č.z. 3383,	površine	14 m2 ,
-	č.z. 3382,	površine	28 m2 ,
-	č.z. 3380,	površine	33 m2 ,
-	dio č.z. 3381/33,	površine	54 m2 ,
-	dio č.z. 3381/27,	površine	1871 m2 ,
-	dio č.z. 3381/1,	površine	42794 m2 ,
-	dio č.z. 3379,	površine	186 m2 ,
-	dio č.z. 3378/12,	površine	5981 m2 ,
-	dio č.z. 3378/1,	površine	17532 m2 ,
-	č.z. 3243,	površine	51 m2 ,
-	č.z. 3242,	površine	31 m2 ,
-	dio č.z. 3241/43,	površine	488 m2 ,
-	dio č.z. 3241/42,	površine	37190 m2 ,
-	dio č.z. 3241/41,	površine	47195 m2 ,
-	dio č.z. 3241/31,	površine	77 m2 ,
-	dio č.z. 3241/10,	površine	38 m2 ,
-	dio č.z. 3241/1,	površine	41505 m2 ,

UKUPNO: 200730 m2 – vidi geodetsku podlogu k.o.Biograd na moru D.L.32.

GEODETSKA PODLOGA

K.O. Biograd D.L. 32

M 1:2500

Popis katastarskih čestica unutar kampa dodjeljenog SO Biograd ukupne površine 200730m2 na katastarskom planu iz 2019.g.

dio 3241/1	41505 m2
dio 3241/10	77 m2
dio 3241/31	38 m2
dio 3241/41	47195 m2
dio 3241/42	37190 m2
dio 3241/43	488 m2
3242	31 m2
3243	51 m2
dio 3378/1	17532 m2
dio 3378/12	5981 m2
dio 3379	186 m2
dio 3381/1	42794 m2
dio 3381/27	1871 m2
dio 3381/33	54 m2
3380	33 m2
3382	28 m2
3383	14 m2
3384	6 m2
dio 3387	503 m2
dio 3388/1	2968 m2
3391	50 m2
dio 3766/1	1595 m2
dio 3766/6	540 m2
UKUPNO	200730 m2

lk.č.

1 11 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

LEGENDA:

Oblik kampa dodjeljen SO Biograd ukupne površine 200730m2

Domagoj Kujundžio
Ing.good. inije 的分子 Goo Boo Kujundžić Domagoj, ing.geod.

U Biogradu, 09.10.2019.

Građevine i infrastruktura, izgrađene na predmetnom zemljištu, a u funkciji kampa Soline su:

1. Recepcija kampa
1. Sanitarni čvor br. 1.
1. Uređeni tereni za rekreaciju i prostor za roštilj
1. Sanitarni čvor br.2
1. Invalidski wc, kemijski wc
1. Saniratni čvor br.3
1. Restoran sa terasama i amfiteatrom
1. Sanitarni čvor br.4
1. Sanitarni čvor br.5.
1. Sanitarni čvor br.6.
1. Mobilne kućice
11.1.). Uređene parcele i kućice- ILIRIJA d.d.
11.2). Uređene parcele za kamp kućice-najam
11.3). Uređene parcele sa prihvat kampera
- 1. Uređenje građevne parcele za samoposlugu-najam
- 1. Sufinanciranje dviju trafostanica
- 1. Procjena vrijednosti prometnica i parkirališta
- 1. Izrada ograde oko kampa
16.1. Procjena Izrada instaalcija, vodovoda,
16.2. Procjena hidranske mreže,
16.3. Procjena navodnjavanja
16.4. Procjena kanalizacije
16.5. Procjena plinske instalacije
16.6. Procjena tehničkih usluga
1. Izgradnja elektroinstaalcija i internet instalacija
1. Izvedeni radovi površinskog uređenja na čitavoj površini unutar kampa

LOKACIJA

Predmetne nekretnine nalze se u KAMPU SOLINE u Biogradu na moru. Lokacija je vrlo dobra za turističku namjenu (T3) i kampiranje.

OPĆENITO O PROCJENI

Datum kakvoće: 01. rujna 2019. godine Datum vrednovanja: 01. rujna 2019. godine

Procjenjuje se tržišna vrijednost predmetne nekretnine na dan vrednovanja od strane procjenitelja, u viđenom stanju.

Nalaz i mišljenje izrađeni su u skladu sa pozitivnim zakonskim napucima i normama koje reguliraju područje izračuna procjene vrijednosti nekretnina i to osobito:

Građevinski propisi:

Zakon o prostornom uređenju (N.N. 153/13)
Zakon o gradnji (N.N. 153/13)
Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (N.N. 86/12, 143/13)

Propisi o vrednovanju:

Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (N.N. 78/2015)
Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (N.N. 105/2015)
Podatak o etalonskoj cijeni građenja (N.N. 100/12)
Podatak o prosječnim troškovima gradnje 1 m; etalonske građevine (N.N. 59/10)
Uredbu o načinu i postupku procjene vrijednosti turističkog zemljišta, odnosno građevina u kampovima, načinu isplate kod civilne diobe, načinu utvrđivanja tržišne cijene ostalog građevinskog zemljišta za koje je na temelju posebnog propisa utvrđeno da služi za redovitu uporabu građevine (N.N. 12/11)

Propisi o vlasništvu:

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 146/08)
Zakon o zemljišnim knjigama (N.N. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13)

Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (N.N. 48/14)

Uredba o visini vodnog doprinosa (N.N. 78/10, 76/11, 18/12, 151/13)

Posebni propisi jedinica lokalne samouprave

ODABIR METODE PROCJENJIVANJA

Danas korištene metode za procjenu vrijednosti nekretnina su:

1. Poredbena metoda
1. Prihodovna metoda
1. Troškovna metoda

PROCJENA TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI TROŠKOVNOM METODOM

Nova građevinska vrijednost

Jedinična cijena obuhvaća sve troškove izgradnje:

Vrijednost građevinskog zemljišta određuje se iz procjenitelju poznatih podataka o prometu nekretnina, te usporedno s aktualno objavljenom ponudom zemljišta na istoj ili sličnim lokacijama,
Troškovi komunalnog doprinosa određuje se sukladno donesenim odlukama jedinica lokalne samouoprave i određenim jediničnim cijenama po m; sagrađene građevine,
Troškovi vodnog doprinosa određuje se sukladno Uredbi o visini vodnog doprinosa,
Troškovi izrade tehničke dokumentacije i troškova nadzora,
Troškovi ishođenja dozvola te sva ostala administrativna davanja i takse,
Troškovi gradnje nekretnine, odnosno izvedbe građevinskih, obrtničkih i instalaterskih radova i opreme, te uređenja okoliša (prometnice i hortikultura), određuje se temeljem podataka o troškovima građenja na području RH koji se tromjesečno objavljuju u biltenu "Standardna kalkulacija cijena radova u visokogradnji" u izdanju Instituta Građevinarstva Hrvatske, te temeljem drugih procjenitelju dostupnih podataka,
Troškovi priključaka na objekte i uređaje komunalne infrastrukture određuje se temeljem odluka jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća koja isporučuju komunalne usluge.

Sadašnja građevinska vrijednost

PROCJENA TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI PRIHODOVNOM METODOM

Prihodovna vrijednost izgrađenih zemljišta obuhvaća vrijednost zemljišta, vrijednost građevine i vrijednost uređaja, odnosno ugrađene funkcijonalne opreme.

Vrijednost zemljišta i vrijednost građevine zajedno daju prihodovnu vrijednost izgrađene građevne čestice.

PROCJENA TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI POREDBENOM METODOM

Ova metoda koristi se uglavnom za utvrđivanje vrijednosti neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, apartmana, stambenih jedinica, obiteljskih kuća, garaža, parkirnih mjesta i poslovnih prostora.

U slučaju izgrađenih čestica, poredbena metoda se koristi za određivanje vrijednosti zemljišta kod troškovne i prihodovne metode.

Kod poredbene metode, vrijednost nekretnine određuje se uspoređivanjem stvarno postignutih otkupnih cijena usporedivih nekretnina u fer transakcijama. To zahtjeva detaljnu analizu tržišta.

Poredbenom metodom se tržišna vrijednost određuje iz najmanje tri kupoprodajne cijene (transakcije) poredbenih nekretnina.

Korištenje poredbene cijene, približne vrijednosti zemljišta i poredbeni pokazatelji izgrađenih katastarskih čestica, svojim obilježjima dokazuju dovoljnu podudarnost s obilježjima procjenjivane katastarske čestice, ako razlike u vrijednosti korištenih dodataka i odbitaka za interkvalitativno izjednačenje ne prelazi 40% izlazne vrijednosti.

Zaključak:

Obzirom na vrstu nekretnine vrijednost predmetnih građevina, izgrađene infrastrukture, te drugih ulaganja u kamp Soline, odredit ću TROŠKOVNOM METODOM.

Tržišna vrijednost zemljišta nije predmet procjene.

Namjena zemljišta

Namjena zemljišta definirana je Izmjenama UPU KAMP SOLINE u Biogradu na moru Zona UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE (T3). (Službeni glasnik Grada Biograda)

Izvod iz UPU - Korištenje i namjena površina:

PROCJENA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINA U FUNKCIJI KAMPA

Građevine u funkciji kampa koje su predmet procjene u ovom nalazu i mišljenju su:

1. Recepcija kampa
1. Sanitarni čvor br. 1.
1. Uređeni tereni za rekreaciju i prostor za roštilj
1. Sanitarni čvor br. 2
1. Invalidski wc, kemijski wc
1. Sanitarni čvor br. 3
1. Restoran sa terasama i amfiteatrom
1. Sanitarni čvor br. 4
1. Sanitarni čvor br. 5.
1. Sanitarni čvor br. 6.
11.a). Izgradnja parcela za prihvat kampera u kapu Soline
11.b). parcele za kamp kućice NAJAM
11.c). parcele i mobilne kućice ILIRIJA
- 1. Uređenje parcele za samoposlugu- najam
- 1. Sufinanciranje dviju trafostanica
- 1. Procjena vrijednosti prometnica i parkirališta
- 1. Procjena ograde oko kampa Soline
- 1. Procjena vrijednosti: -vodovoda; -hidrantske mreže, -mreže navodnjavanja; -kanalizacije i –plinske instalaciije
- 1. Procjena elektroinstalacija i internet instalacija
- 1. Procjena ulaganja u površinsko uređenje čitavog kampa (razbijanje stijenske mase, nasipavanje sa tucanikom i zemljom, krčenje grmlja i drugo).

Osim građevina u funkciji kampa zemljište je uređeno je za potrebe kampa i svom potrebnom infrastrukturom.

Na tom zemljištu izgrađena su ovi objekti komunalne infrastrukture:

asfaltirane ceste po kampu
javna rasvjeta po kampu
razvod struje po kamperskim parcelama
razvod vodovoda, hidrantske mreže, navodnjavanja, kanalizacije i plinske instalacije, po Parcelama kampa SOLINE.
razvod satelitske TV
priključak interneta na kamperske parcele

1. RECEPCIJA KAMPA

TEHNIČKI OPIS

Zgrada recepcije kampa Soline, izgrađena je na k.č. zemlje 3381/1 i 3382 k.o.Biograd na moru.

OPĆENITO

Godina rekonstrukcije: 2011. g.
Katnost: Prizemlje

KONSTRUKCIJA

Temelji: Armirano-betonski
Nosiva konstrukcija: Armirano-betonska sa zidovima od blokopeke
Pregradni zidovi: Šuplja opeka
Krovište i pokrov: Drveno, dvostrešno, pokrov crijep

ZAVRŠNI RADOVI I ZATVARANJA

Pročelje: Ožbukano i obojeno
Obrada podova: Keramičke pločice
Obrada zidova: Ožbukani i obojeni ili obloženi keramičkim pločicama
Unutarnja stolarija: Drvena, obojena
Vanjska stolarija: PVC

INSTALACIJE I PRIKLJUČCI

Vodovod: Instalacije razvedene i priključene na vodoopskrbni sustav Kampa Soline
Kanalizacija: Instalacije razvedene i priključene na kanalizaciju Kampa Soline
Struja: Instalacije razvedene i priključene na TS Kampa Soline
Telefon Iinternet

STANJE - ODRŽAVANJE

Tehničko stanje dobro, održavanje je redovito i dobro.

VANJSKO UREĐENJE

Troškovi vanjskog uređenja uključeni su u ukupnu cijenu građevine

INFRASTRUKTURA

Objekti u Kampu Soline su izgrađeni na komunalno opremljenoj lokaciji. Prometna povezanost je vrlo dobra.

POVRŠINA ZEMLJIŠTA KOJA SLUŽI ZA REDOVITU UPORABU ZGRADE

Zemljište koje služi za redovitu uporabu zgrade recepcije kampa k.č. 3381/1 i 3382 k.o. Biograd na moru, površine sukladno prostorno planskim odredbama.

ISKAZ GEOMETRIJSKIH PODATAKA ZGRADE

Površine prostorija i visine istih uzete su iz Arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (Arhitekting-Zadar d.o.o iz Zadra - prosinac 2013. godine) u svrhu legalizacije.

NETO KORISNA POVRŠINA (NKP)

Naziv i oznaka prostorija		Površina	Koeficijent	Neto korisna površina
1.	ured	20,82 m2	1,00	20,82 m2
2.	ured	10,66 m2	1,00	10,66 m2
3.	recepcija	50,26 m2	1,00	50,26 m2
4.	sanitarni čvor	3,57 m2	1,00	3,57 m2
5.	terasa	10,96 m2	0,50	5,48 m2
	UKUPNO:			90,79 m2

BRUTO RAZVIJENA POVRŠINA (BRP) Bruto razvijena površina = 113,00 m2

BRUTO VOLUMEN ZGRADE (BV) Bruto volumen zgrade = 508,50 m³ ;

PROCJENA VRIJEDNOSTI ZGRADE TEMELJEM TROŠKOVA GRADNJE

Etalonska vrijednost utvrđena je u kolovozu 2012. godine (N.N. 100/2012) 6.000,00 kn/m2 standard/etalon

S obzirom na opisana obilježja i odnosa procjenjivanja građevina/etalon procjenjuje se na vrijednost:

R. br.	Vrsta radova	Etalon	Zgrada
1	KONSTRUKCIJA ZGRADE	35,57	33,65
11	Temelji i podrum	9,62	9,62
12	Zidovi	9,95	9,95
13	Stropovi i balkoni	11,17	11,17
14	Krovna konstrukcija	2,91	2,91
15	Stubište	1,92	0,00
2	ZAVRŠNI RADOVI	41,50	42,50
21	Krov	1,93	1,93
22	Fasada	3,67	3,67
23	Prozori, vrata, zastakljenja i zaštita vanjskih otvora	13,26	13,26
24	Podovi	10,41	10,41
25	Obrada zidova i stropova	7,60	8,60
26	Razni završni radovi	4,63	4,63
3	INSTALATERSKI RADOVI	22,93	22,93
31	Vodovod, kanalizacija i sanitarna oprema	7,47	7,47

32	Grijanje i prozračivanje	9,86	9,86
33	Električna instalacija	5,60	5,60
UKUPNO %		100,00	99,08
UKUPNO kn/m2		7.000,00	6.935,60

Recepcija kampa	(kn/m2 )	6.935,60	113,00
NOVA VRIJEDNOST UKUPNO	(kn)		783. 722,80

PRIVOĐENJE SVRSI
Komunalni doprinos	(kn/m3 ;	50.,00	25.425,00
Vodni doprinos	(kn/m;)	uključen u etalon	0,00
Priključci	(kn)	150.000,00	150.000,00
Projektiranje, nadzor, konzalting,	(kn)	5,00 % NV	39.186.14
Ostali troškovi	(kn)	15% % NV	117.558,42
PRIVOĐENJE SVRSI	(kn)		332.169,56

Komunalni doprinos predstavlja financijska sredstva kojima vlasnici građevinskih čestica sudjeluju u financiranju gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Biograda sukladno Odluci o komunalnom doprinosu.

Vodni doprinos predstavlja financijska sredstva kojima vlasnici građevinskih čestica sudjeluju u financiranju gradnje objekata i uređaja vodnog gospodarstva, a obračunava se temeljem Uredbe o visini vodnog doprinosa (N.N. 151/13). Vodni doprinos se ne obračunava zasebno ukoliko uzimamo etalonsku vrijednost jer je sadržan u cijeni etalona.

UMANJENJE VRIJEDNOSTI ZBOG STAROSTI GRAĐEVINA

Procjenu predvidivog ostatka održivog vijeka korištenja (OOVK) moguće je provesti prema faktoru korištenja (FK) kao stupnja uporabljivosti koji navodi u kojoj mjeri zgrada odgovara i dalje može odgovarati zahtjevima za suvremenim uvjetima stanovanja i rada, tj. u kojoj mjeri trajno i ekonomično može ispunjavati svrhu korištenja zgrade.

Postupak se provodi u dva koraka pomoću FK matrice (Prilog 10. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina N.N. 105/2015) i pripadajuće tabele s predvidivim ostatkom održivog vijeka korištenja (OOVK).

FK Matrica	A - lokacija/tržište	B - Zgrada općenito	C - Stanje zgrade
1 Uporabivost u potpunosti i dugoročno dana / osigurana	izvrsna lokacija* - velika potražnja za vrstom zgrade - skoro nema/nema ponude	vrlo dobra infrastruktura - vrlo dobro oblikovanje - dobra prostorna organizacija - visoka fleksibilnost	nema oštećenja - puna stabilnost - puna uporabivost - daljnje korištenje nije smanjeno
2 Uporabivost dovoljna i dugoročnije dana / osigurana	vrlo dobra lokacija* - redovita potražnja za vrstom zgrade - mala ponuda	vrlo dobra infrastruktura - dobro oblikovanje - dobra prostorna organizacija - dovoljna fleksibilnost	mala oštećenja - puna stabilnost - još dobra uporabivost - daljnje korištenje smanjeno

ODABIR KLASIFIKACIJE

3 Uporabivost smanjena, ali srednjoročno dana / osigu rana	dobra lokacija* - još postoji potražnja za vrstom zgrade - dovoljna ponuda	dovoljna infrastruktura - prosječno oblikovanje - prosječna prostorna organizacija - umjerena fleksibilnost	jasna oštećenja - smanjena stabilnost - prosječna uporabivost - daljnje korištenje nije smanjeno
4 Uporabivost ograničeno dana / osigurana	umjerena lokacija* - mala potražnja za vrstom zgrade - bogata ponuda	dovoljna infrastruktura - umjereno oblikovanje - umjerena prostorna organizacija - mala fleksibilnost	jasna oštećenja - smanjena stabilnost - smanjena uporabivost - daljnje korištenje jasno smanjeno
5 Uporabivost kratkoročno dana / osigurana	loša lokacija* - jedva postoji / ne postoji potražnja za vrstom zgrade - velika ponuda	nedovoljna infrastruktura - umjereno oblikovanje - nedovoljna prostorna organizacija - bez fleksibilnosti	znatna oštećenja - smanjena stabilnost - nedovoljna uporabivost - daljnje korištenje samo kratkoročno
Odabir klasifikacije	1	1	1
Odabir faktora korištenja zgrade (FK)	1,0

*... lokacija - označava kvalitetu bitnih (mekih) faktora lokacije tipičnih za zgradu

Za odabrani FK vrijedi najlošija klasifikacija prema svim kriterijima iz matrice.

Ovaj faktor korištenja zgrade (FK) vrijedi za ove građevine:

1. Recepcija kampa
1. Sanitarni čvor br. 1.
1. Uređeni tereni za rekreaciju i prostor za roštilj
1. Sanitarni čvor br.2
1. Invalidski wc, kemijski wc
1. Saniratni čvor br.3
1. Restoran sa terasama i amfiteatrom
1. Sanitarni čvor br.4
1. Sanitarni čvor br.5.
1. Sanitarni čvor br.6.
1. Mobilne kućice 528 komada (Ilirija 231 kom.+ ostali 297 kom- najam)

Izračun postotka umanjenja vrijednosti građevine

Starost građevine G - prosječno	god.	8
Održivi vijek korištenja OVK - Prilog 9	god.	80
Faktor korištenja - odabran iz FK matrice	FK	1,0
Relativna starost (G/OVK)	%	10
Ostatak održivog vijeka (OOVK) Prilog 10 - 91%	god.	73
Zamjenska starost (OVK - OOVK)	god.	7
Linearni otpis (zamjenska starost/OVK)	%/100	0,09
TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE (NV x linearni otpis) kn		713.187,75

PRIVREMENA VRIJEDNOST RECEPCIJE KAMPA

R.br.	Vrsta vrijednosti	Ukupno (kn)
1	PRIVOĐENJE SVRSI	332.169,56
2	TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE	713.187,75
PRIVREMENA VRIJEDNOST (kn)		1.045.357,30

PRILAGODBA PRIVREMENE VRIJEDNOSTI TRŽIŠNOJ

Budući da ne postoji uređena baza podataka s koeficijentima za prilagodbu za koje Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina propisuju, prilikom prilagodbe privremene vrijednosti tržišnoj koristit će se iskustveno poznati tržišni pokazatelji.

Obzirom na lokaciju i stanje nekretnine, te na ponudu i potražnju takve vrste nekretnina na tržištu određuje se koeficient prilagodbe privremene vrijednosti tržišnoj u iznosu: Kt =1,10

R.br.	Vrsta vrijednosti		Ukupno
1	PRIVREMENA VRIJEDNOST NEKRETNINE	kn	1.045.357,30
2	KOEFICIJENT PRILAGODBE TRŽIŠTU (Kt =1,30)	kn	1.358.964,40
3	DODACI – OPREMA	kn	370.000,00
4	ODBICI	kn	0,00
	TRŽIŠNA VRIJEDNOST RECEPCIJE KAMPA SOLINE 1.728.964,40

SJEVEROZAPADNO PROČELJE

jugozapadno pročelje

ﺍﻟﻤﺴﺎﻋﺔ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺎﺣﺔ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘ	ring and the man and service and services and the comments of 1000 1000	ﺍﻟﻤﺴﺎﻋﺪ ﺍﻟﻤﺴﺎﺣﺔ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺎﺣﺔ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺎﺣﺔ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘﻮﻯ ﺍﻟﻤﺴﺘ and the may be

2. SANITARNI OBJEKT BROJ- 1.

TEHNIČKI OPIS

Zgrada sanitarnog objekta broj-1. Rekonstruirana je u cjelosti 2019 godine. Radi se o posve novouređenom sanitarnom objektu BROJ -1.

OPĆENITO

Godina rekonstrukcije: 2019. g.
Katnost: Prizemlje

KONSTRUKCIJA

Temelji: Armirano-betonski
Nosiva konstrukcija: Armirano-betonski stupovi i grede sa zidovima od blok opreke
Pregradni zidovi: Šuplja opeka
Krovište i pokrov: Lexan kupola na metalnim profilima

ZAVRŠNI RADOVI I ZATVARANJA

Pročelje: Ožbukano i obojeno
Obrada podova: Keramičke pločice
Obrada zidova: obloženi keramičkim pločicama
Unutarnja vrata: Od compact materijala
Vanjska vrata: metalne rešetke

INSTALACIJE I PRIKLJUČCI

Vodovod: Instalacije razvedena i priključena na vodoopskrbni sustav Kampa Soline
Kanalizacija: Instalacije razvedene i priključene na kanalizaciju kampa Soline
Struja: Instalacije razvedene i priključene na TS kampa Soline

STANJE - ODRŽAVANJE

Tehničko stanje dobro, održavanje je redovito i dobro.

VANJSKO UREĐENJE

Troškovi vanjskog uređenja uključeni su u ukupnu cijenu građevine

INFRASTRUKTURA

Zgrada je izgrađena na komunalno opremljenoj lokaciji. Prometna povezanost je vrlo dobra.

POVRŠINA ZEMLJIŠTA KOJA SLUŽI ZA REDOVITU UPORABU ZGRADE

Zemljište koje služi za redeovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj- 1. nije katastarski definirano. Prema važećim prostornim planovima za ovu lokaciju koeficient iskoristivosti grđevinskih parcela iznosi 0,30, tako da ću na osnovu toga koeficienta odrediti veličinu zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu zgrade sanitarnog čvora 1.

Bruto razvijena površine zgrade sanitarnog objekta broj -1., iznosi 531 m2 , a maksimalni koeficient iskoristivosti građevinske parcele iznosi 0,30 iz čega proizlazi da površina zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu zgrade iznosi minimalno 1770 m2 .

Na osnovu toga podatka zemljište potrebno za redovitu uporabu zgrade sanitarnog čvora 1, čini dio k.č. 3381/1 k.o. Biograd na moru, površine 1770 m2 .

ISKAZ GEOMETRIJSKIH PODATAKA ZGRADE

Površine prostorija i visine istih uzete su iz Arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (factorstudio d.o.o. iz Zagreba – srpanj 2012. godine) –rađeno za legalizaciju.

NETO KORISNA POVRŠINA (NKP) sanitarnog objekta broj -1. (NKP= 265,05 m2 .)
BRUTO TLOCRTNA POVRŠINA (BTP=531,00 m2 )
BRUTO VOLUMEN ZGRADE (BV)

Bruto volumen zgrade = 1.856,00 m;

PROCJENA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINA TEMELJEM TROŠKOšVA GRADNJE

Etalonska vrijednost utvrđena je u kolovozu 2012. godine (N.N. 100/2012) 6.000,00 kn/m2 standard/etalon

S obzirom na opisana obilježja i odnosa procjenjivanja građevina/etalon procjenjuje se na vrijednost:

R.br.	Vrsta radova	Etalon	Zgrada
1	KONSTRUKCIJA ZGRADE	35,57	33,07
11	Temelji i podrum	9,62	9,62
12	Zidovi	9,95	9,95
13	Stropovi i balkoni	11,17	8,50
14	Krovna konstrukcija	2,91	5,00
15	Stubište	1,92	0,00
2	ZAVRŠNI RADOVI	41,50	42,46
21	Krov	1,93	3,20
22	Fasada	3,67	4,50
23	Prozori, vrata, zastakljenja i zaštita vanjskih otvora	13,26	8,26
24	Podovi	10,41	13,40
25	Obrada zidova i stropova	7,60	8,60
26	Razni završni radovi	4,63	4,50
3	INSTALATERSKI RADOVI	22,93	30,70
31	Vodovod, kanalizacija i sanitarna oprema	7,47	15,00
32	Grijanje i prozračivanje	9,86	8,20
33	Električna instalacija	5,60 7,50
UKUPNO %		100,00	106,23
	UKUPNO kn/m2	6.000,00	6.373,80

TROŠKOVI
VANJSKO UREĐENJE	1.239,00 m2	619.500,00

NOVA VRIJEDNOST (NV)
Sanitarni čvor 1	(kn/m2 )	6.373,80	1.695.749,40
NOVA VRIJEDNOST UKUPNO	(kn)		2.315.249,40

PRIVOĐENJE SVRSI
Komunalni doprinos	(kn/m;)	50,00	92.800,00
Vodni doprinos	(kn/m;)	uključen u etalon	0,00
Priključci	(kn)	80.000,00	80.000,00
Projektiranje, nadzor, konzalting,	(kn)	3,00 % NV	69.457,48
Ostali troškovi	(kn)	0,00 % NV	0,00
PRIVOĐENJE SVRSI	(kn)		162.257,48

UMANJENJE VRIJEDNOSTI ZBOG STAROSTI GRAĐEVINA

Izračun postotka umanjenja vrijednosti građevine

Starost građevine G - prosječno	god.	0
Održivi vijek korištenja OVK - Prilog 9	god.	80
Faktor korištenja - odabran iz FK matrice	FK	1
Relativna starost (G/OVK)	%	0
Ostatak održivog vijeka (OOVK) Prilog 10 - 91 %	god.	80
Zamjenska starost (OVK - OOVK)	god	0
Linearni otpis (zamjenska starost/OVK)	%/100	1,0
TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE (NV x linearni otpis) kn	2.315.249,40.

PRIVREMENA VRIJEDNOST SANITARNOG OBJEKTA BROJ - 1.

R.br.	Vrsta vrijednosti	Ukupno (kn)
2	VANJSKO UREĐENJE	619.500,00
3	PRIVOĐENJE SVRSI	162.257,48
4	TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE	2.315.249,40
PRIVREMENA VRIJEDNOST (kn)		3.097.007,00

PRILAGODBA PRIVREMENE VRIJEDNOSTI TRŽIŠNOJ

R.br.	Vrsta vrijednosti	Ukupno
1	PRIVREMENA VRIJEDNOST NEKRETNINE	kn	3.097.007,00
2	KOEFICIENT PRILAGODBE TRŽIŠTU (Kt =1,10)	3.406.707,00
3	DODACI - nema	kn	0,00
4	ODBICI kn		0,00
	TRŽIŠNA VRIJEDNOST NEKRETNINE –SANITARNI OBJEKT, br.-1.	3.406.707,00

JUGOISTOČNO PROČELJE

SJEVEROZAPADNO PROČELJE

JUGOZAPADNO PROČELJE

SJEVEROISTOČNO PROČELJE

ILIRIJA D.D. Kamp Soline sanitarni čvor Br.1 1:200

3. UREĐENI TERENI ZA REKREACIJU I PROSTOR ZA ROŠTILJ

TEHNIČKI OPIS

1. Prostor za roštilj površine 19,91 m2
2.Tereni za košarku 130 m2
3.Tereni za stolni tenis 86,00 m2
4.Zog za balote 228 m2 (2 x po 114 m2 )
5.Uređene staze i puteljci oko pojedinih sadržaja 466 m2 .

Ukupno zemljište pod navedenim sadržajima je površine 1148 m2 .

Navedeni sadržaji su građeni oko 2010 godine

PROCJENA VRIJEDNOSTI OBJEKATA ZA REKREACIJU I ROŠTILJ

R.br.	Vrsta radova	Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Prostor za roštilj	m2	19,91	4.000,00	79.640,00	0,10	71.676,00
2	Tereni za košarku	m2	130	3.000,00	390.000,00	0,10	351.000,00
3	Tereni za stolni tenis	m2	86,00	2.500,00	215.000,00	0,10	193.500,00
4.	Zogi za balote	m2	228,00	2000,00	456.000,00	0,10	410.400,00
5.	Izgradnja i uređenje staza i puteljaka	m2	466	1500,00	699.000,00	0,10	629.100,00
6.	Vanjsko uređenje	m2	218,00	1000.000,00	218.000,00	0,10	196.200,00
UKUPNO (Kn)				2.057.640,00		1.851.876,00

4. SANITARNI OBJEKT BROJ-2.

TEHNIČKI OPIS

Zgrada Sanitarnog OBJEKTA BROJ -2. je izgrađen po projektau factor studio d.o. iz Zagreba – srpanj 2012 godine.

OPĆENITO

Godina izgradnje: 2012. g.
Katnost: Prizemlje

KONSTRUKCIJA

Temelji: Armirano-betonski temeljne trake i samci
Nosiva konstrukcija: Armirano-betonski stupovi i armiranobetonski zidovi povezani armiranobetonskom pločom, zidovi ispune od blok opeke
Pregradni zidovi: Šuplja opeka
Krovište i pokrov: Drveni, dvostrešno, pokrov

ZAVRŠNI RADOVI I ZATVARANJA

Pročelje: Ožbukano i obojeno
Obrada podova: Keramičke pločice
Obrada zidova: Ožbukani i obojeni ili obloženi keramičkim pločicama
Unutarnja stolarija: Od toplo laminiranog čelika
Vanjska stolarija: Od toplo laminiranog čelika

INSTALACIJE I PRIKLJUČCI

Vodovod: Instalacije razvedena i priključena na vodoopskrbni sustav kampa Soline
Kanalizacija: Instalacije razvedene i priključene na kanalizaciju kampa Soline
Struja: Instalacije razvedene i priključene na TS kampa Soline

STANJE - ODRŽAVANJE

Tehničko stanje vrlo dobro, održavanje je redovito i dobro.

VANJSKO UREĐENJE

Troškovi vanjskog uređenja uključeni su u ukupnu cijenu građevine

INFRASTRUKTURA

Zgrada je izgrađena na komunalno opremljenoj lokaciji. Prometna povezanost je vrlo dobra.

POVRŠINA ZEMLJIŠTA KOJA SLUŽI ZA REDOVITU UPORABU ZGRADE

Zemljište koje služi za redeovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj 2. nije katastarski definirano. Prema važećim prostornim planovima za ovu lokaciju koeficient iskoristivosti grđevinskih parcela iznosi 0,30, tako da ću na osnovu toga koeficienta odrediti veličinu zemljišta potrebnog za zgrade sanitarnog čvora 2.

Bruto razvijena površine građevine, sanitarnog objekta broj 2, iznosi 227,00 m2 , a maksimalni koeficient iskoristivosti građevinske parcele iznosi 0,30, iz čega proizlazi da površina zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu zgrade iznosi minimalno 756,00 m2 .

Na osnovu toga podatka zemljište potrebno za redovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj 2. Dio k.č. 3381/1 k.o. Biograd na moru je površine 756,00 m2 .

ISKAZ GEOMETRIJSKIH PODATAKA ZGRADE

Površine prostorija i visine istih uzete su iz Glavnog arhitektonskog projekta za građevinsku dozvolu (Ured ovlaštenog arhitekta Krešimira Zmijanovića –factor studio -Zagreb).

R.br.	Prostorija	Površina (m2 )	Koef	NKP (m2 )
	SANITARNI SANITARNI OBJEKT BROJ 2.
1	Wc muški	15,20	1,00	15,20
2	pisoari	3,30	1,00	3,30
3	tuševi za muške	7,20	1,00	7,20
4	Muški dio hodnika	14,40	1,00	14,40
5	Muški dio sa umivaonicima, pod nadstrešnicom	18,20	0,50	9,10
6	kotlovnica	14,00	1,00	14,00
7	wc – za ženske	21,20	1,00	21,20
8	Tuš kabine – za ženske	7,04	1,00	7,04
9	Ženski dio sa umivaonicima pod nadstrešnicom	19,92	0,50	9,96
10	Popločani plato	132,00	025	33,00
	UKUPNO neto korisna površina SANITARNI OBJEKT BROJ 2.			129,92

NETO KORISNA POVRŠINA (NKP)

BRUTO RAZVIJENA POVRŠINA (BRP) Bruto razvijena površina = 227,00 m2

;

BRUTO VOLUMEN ZGRADE (BV)

Bruto volumen zgrade = 795 m³

PROCJENA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINA TEMELJEM TROŠKOVA GRADNJE

Etalonska vrijednost utvrđena je u kolovozu 2012. godine (N.N. 100/2012)

6.000,00 kn/m2 standard/etalon

S obzirom na opisana obilježja i odnosa procjenjivanja građevina/etalon procjenjuje se na vrijednost:

R.br.	Vrsta radova	Etalon	Zgrada
1	KONSTRUKCIJA ZGRADE	35,57	40,57
11	Temelji i podrum	9,62	11,62
12	Zidovi	9,95	12,50
13	Stropovi i balkoni	11,17	10,20
14	Krovna konstrukcija	2,91	6,25
15	Stubište	1,92	0,00
2	ZAVRŠNI RADOVI	41,50	64,60
21	Krov	1,93	4,50
22	Fasada	3,67	5,20
23	Prozori, vrata, zastakljenja i zaštita vanjskih otvora	13,26	18,80
24	Podovi	10,41	17,60
25	Obrada zidova i stropova	7,60	12,50
26	Razni završni radovi	4,63	6,00
3	INSTALATERSKI RADOVI	22,93	43,10
31	Vodovod, kanalizacija i sanitarna oprema	7,47	22,00
32	Grijanje i prozračivanje	9,86	11,50
33	Električna instalacija	5,60	9,60
UKUPNO %		100,00	148,27
	UKUPNO kn/m2	6.000,00	8.896,20

TROŠKOVI
VANJSKO UREĐENJE	529 m2	264.500,00

NOVA VRIJEDNOST (NV)
Sanitarni čvor 2	(kn/m2)	8.896,20	1.155794,30
NOVA VRIJEDNOST UKUPNO	(kn)	1.155.794,30
PRIVOĐENJE SVRSI
Komunalni doprinos	(kn/m;)	50,00	39.750,00
Vodni doprinos	(kn/m;)	uključen u etalon	0,00
Priključci	(kn)	100.000,00	100.000,00
Projektiranje, nadzor, konzalting,	(kn)	3,00 % NV	34.674,00
Ostali troškovi	(kn)	0,00 % NV	0,00
PRIVOĐENJE SVRSI	(kn)		174.424,00

PRIVREMENA VRIJEDNOST SANITARNOG OBJEKTA – 2.

R.br.	Vrsta vrijednosti	Ukupno (kn)
2	VANJSKO UREĐENJE	264.500,00
3	PRIVOĐENJE SVRSI	174.424,00
4	TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE	1.155.794,30
PRIVREMENA VRIJEDNOST (kn) 1.594.718,00

PRILAGODBA PRIVREMENE VRIJEDNOSTI TRŽIŠNOJ

R.br.	Vrsta vrijednosti		Ukupno
1	PRIVREMENA VRIJEDNOST NEKRETNINE	kn	1.594.718,00
2	KOEFICIENT PRILAGODBE TRŽIŠTU (Kt =1,10)	kn	1754.189.80
3	DODACI - nema	kn	0,00
4	ODBICI	kn	0,00
TRŽIŠNA VRIJEDNOST NEKRETNINE –SANITARNI OBJEKAT BR.- 2.			1.754.189,80

JUGOISTOČNO PROČELJE

ILIRIJA D.D.

Kamp Soline

sanitarni čvor Br.2 1:100

5. INVALIDSKI I KEMIJSKI SANITARNI OBJEKT

TEHNIČKI OPIS

Zgrada kemijskog i invalidskog wc-a, izgrađena je na k.č. zemlje 3381/1, prema Arhitektonskom projektu izrađenom po factor studio d.o.o. iz Zagreba, za Legalizaciju-travanj 2008.

OPĆENITO

Godina izgradnje: 2012. g.
Katnost: Prizemlje

KONSTRUKCIJA

Temelji: Armirano-betonski
Nosiva konstrukcija: Armirano-betonski stupovi i grede sa zidovima od blok opreke
Pregradni zidovi: Šuplja opeka
Krovište i pokrov: Drveni, dvostrešni, pokrov crijep, ravni neprohodan ili ostakljeni krov od aluminijskih profila

ZAVRŠNI RADOVI I ZATVARANJA

Pročelje: Ožbukano i obojeno ili obloženo u kamen
Obrada podova: Keramičke pločice
Obrada zidova: Ožbukani i obojeni ili obloženi keramičkim pločicama
Unutarnja stolarija: Od aluminijskih profila i limova
Vanjska stolarija: Od aluminijskih profila i limova

INSTALACIJE I PRIKLJUČCI

Vodovod: Instalacije razvedena i priključena na vodoopskrbni sustav kampa Soline
Kanalizacija: Instalacije razvedene i priključene na kanalizaciju kampa Soline
Struja: Instalacije razvedene i priključene na TS kampa Soline

STANJE - ODRŽAVANJE

Tehničko stanje vrlo dobro, održavanje je redovito i dobro.

VANJSKO UREĐENJE

Troškovi vanjskog uređenja uključeni su u ukupnu cijenu građevine

INFRASTRUKTURA

Zgrada je izgrađena na komunalno opremljenoj lokaciji. Prometna povezanost je vrlo dobra.

POVRŠINA ZEMLJIŠTA KOJA SLUŽI ZA REDOVITU UPORABU ZGRADE

Zemljište koje služi za redeovitu uporabu zgrade Kemijskog i invalidskog objekta broj - nije katastarski definirano. Prema važećim prostornim planovima za ovu lokaciju koeficient iskoristivosti grđevinskih parcela iznosi 0,30, tako da ću na osnovu toga koeficienta odrediti veličinu zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu zgrade kemijskog sanitarnog objekta.

Bruto razvijena površine zgrade kemijskog sanitarnog objekta. Iznosi 323,00 m2 , a maksimalni koeficient iskoristivosti građevinske parcele iznosi 0,30 iz čega proizlazi da površina zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu upotrebu zgrade iznosi minimalno 1076,00 m2 .

Na osnovu toga podatka zemljište potrebno za redovitu uporabu zgrade kemijskog sanitarnog objekta na dio k.č. 3381/1 k.o. Biograd na moru, površine 1076,00 m2 .

ISKAZ GEOMETRIJSKIH PODATAKA ZGRADE

Površine prostorija i visine istih uzete su iz Arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (factor studio d.o.o. iz Zagreba- travanj 2008 godine.

Bruto razvijena površina = 323,00 m2 Bruto volumen zgrade = 1.130,50 m³ ;

PROCJENA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINA TEMELJEM TROŠKOVA GRADNJE

Etalonska vrijednost utvrđena je u kolovozu 2012. godine (N.N. 100/2012) 6.000,00 kn/m5 standard/etalon

S obzirom na opisana obilježja i odnosa procjenjivanja građevina/etalon procjenjuje se na vrijednost:

R.br.	Vrsta radova	Etalon	Zgrada
1	KONSTRUKCIJA ZGRADE	35,57	29,97
11	Temelji i podrum	9,62	9,62
12	Zidovi	9,95	8,95
13	Stropovi i balkoni	11,17	6,50
14	Krovna konstrukcija	2,91	4,90
15	Stubište	1,92	0,00
2	ZAVRŠNI RADOVI	41,50	40,93
21	Krov	1,93	2,50
22	Fasada	3,67	3,67
23	Prozori, vrata, zastakljenja i zaštita vanjskih otvora	13,26	8,26
24	Podovi	10,41	13,40
25	Obrada zidova i stropova	7,60	8,60
26	Razni završni radovi	4,63	4,50
3	INSTALATERSKI RADOVI	22,93	30,36
31	Vodovod, kanalizacija i sanitarna oprema	7,47	15,00
32	Grijanje i prozračivanje	9,86	7,86
33	Električna instalacija	5,60	7,50
UKUPNO %		100,00	101,26
	UKUPNO kn/m2	6.000,00	6.075,60

TROŠKOVI
VANJSKO UREĐENJE	753,00 m2 x 500,00 kn/m5		376.500,00

NOVA VRIJEDNOST (NV)
Kemijski Sanitarni objekt	(kn/m2 )	6.075,60	1.569.935,00
NOVA VRIJEDNOST UKUPNO	(kn)		1.579.935,00

PRIVOĐENJE SVRSI
Komunalni doprinos	(kn/m3 )	50,00	56.525,00
Vodni doprinos	(kn/m;)	uključen u etalon	0,00
Priključci	(kn)	80.000,00	80.000,00
Projektiranje, nadzor, konzalting,	(kn)	3,00 % NV	47.393,40
Ostali troškovi	(kn)	0,00 % NV	0,00
PRIVOĐENJE SVRSI	(kn)		183.918,40

UMANJENJE VRIJEDNOSTI ZBOG STAROSTI GRAĐEVINA

Izračun postotka umanjenja vrijednosti građevine

Starost građevine G - prosječno	god.	11
Održivi vijek korištenja OVK - Prilog 9	god.	80
Faktor korištenja - odabran iz FK matrice	FK	1,0
Relativna starost (G/OVK)	%	11
Ostatak održivog vijeka (OOVK) Prilog 10 - 91 %	god.	73
Zamjenska starost (OVK - OOVK)	god.	11
Linearni otpis (zamjenska starost/OVK)	%	0,09
TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE (NV x linearni otpis) kn	1.737.758,00

PRIVREMENA VRIJEDNOST KEMIJSKOG SANITARNOG OBJEKTA

R.br.	Vrsta vrijednosti	Ukupno (kn)
2	VANJSKO UREĐENJE	193.920,00
3	PRIVOĐENJE SVRSI	141.625,25
4	TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE	735.257,25
PRIVREMENA VRIJEDNOST (kn)		1.070802,50

PRILAGODBA PRIVREMENE VRIJEDNOSTI TRŽIŠNOJ

R.br.	Vrsta vrijednosti		Ukupno
1	PRIVREMENA VRIJEDNOST NEKRETNINE	kn	1.070.802,50
2	KOEFICIENT PRILAGODBE TRŽIŠTU (Kt =1,10)	kn	1.177.882,70
3	DODACI - nema	kn	0,00
4	ODBICI	kn	0,00
TRŽIŠNA VRIJEDNOST -INVALIDSKI I KEMIJSKI WC			1.177.882,70

ZAPADNO PROČELJE

ISTOČNO PROČELJE

južno pročelje

SJEVERNO PROČELJE

ILIRIJA D.D. Kamp Soline kemijski sanitarni čvor 1:200

6. SANITARNI OBJEKT BROJ 3

TEHNIČKI OPIS

Zgrada sanitarnog objekta broj 3. Izgrađena je prema arhitektonskom projektu koji je izradio fakor studio d.o.o. iz Zagreba-kolovoz 2012 godine.

OPĆENITO

Godina izgradnje: 2012 g.
Katnost: Prizemlje

KONSTRUKCIJA

Temelji: Armirano-betonski
Nosiva konstrukcija: Armirano-betonski stupovi i grede sa zidovima od blok opreke
Pregradni zidovi: Šuplja opeka
Krovište i pokrov: Drveni, dvostrešno, pokrov crijep ili ostakljeni krov od aluminijskih profila

ZAVRŠNI RADOVI I ZATVARANJA

Pročelje: Ožbukano i obojeno ili obloženo u kamen
Obrada podova: Keramičke pločice
Obrada zidova: Ožbukani i obojeni ili obloženi keramičkim pločicama
Unutarnja stolarija: Od aluminijskih profila i limova
Vanjska stolarija: Od aluminijskih profila i limova

INSTALACIJE I PRIKLJUČCI

Vodovod: Instalacije razvedena i priključena na vodoopskrbni sustav kampa Soline
Kanalizacija: Instalacije razvedene i priključene na kanalizaciju kampa Soline
Struja: Instalacije razvedene i priključene na TS kampa Soline

STANJE - ODRŽAVANJE

Tehničko stanje dobro, održavanje je redovito i dobro.

VANJSKO UREĐENJE

Troškovi vanjskog uređenja uključeni su u ukupnu cijenu građevine

INFRASTRUKTURA

Zgrada je izgrađena na komunalno opremljenoj lokaciji. Prometna povezanost je vrlo dobra.

POVRŠINA ZEMLJIŠTA KOJA SLUŽI ZA REDOVITU UPORABU ZGRADE

Zemljište koje služi za redeovitu uporabu zgrade sanitarnog čvora 3 nije katastarski definirano. Prema važećim prostornim planovima za ovu lokaciju koeficient iskoristivosti grđevinskih parcela iznosi 0,30, tako da ću na osnovu toga koeficienta odrediti veličinu zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj- 3.

Bruto razvijena površina zgrade sanitarnog objekta broj-3 iznosi 147,60 m5, a maksimalni koeficient iskoristivosti građevinske parcele iznosi 0,30 iz čega proizlazi da površina zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu upotrebu zgrade iznosi minimalno 492,00 m2.

Na osnovu toga podatka zemljište potrebno za redovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj -3., čini dio k.č. 3393 k.o. Biograd na moru je 492 m2 .

ISKAZ GEOMETRIJSKIH PODATAKA GRADE

Površine prostorija i visine istih uzete su iz Arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (factor studio d.o.o. iz Zagreba – kolovoz 2012. godine) – za Legalizaciju.

NETO KORISNA POVRŠINA (NKP) = 58,86 m2 BRUTO RAZVIJENA POVRŠINA (BRP) =147,60 m2 BRUTO VOLUMEN ZGRADE (BV) = 516,00 m³ .

PROCJENA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINA TEMELJEM TROŠKOVA GRADNJE

Etalonska vrijednost utvrđena je u kolovozu 2012. godine (N.N. 100/2012)

6.000,00 kn/m5 standard/etalon

S obzirom na opisana obilježja i odnosa procjenjivanja građevina/etalon procjenjuje se na vrijednost:

R.br.	Vrsta radova	Etalon	Zgrada
1	KONSTRUKCIJA ZGRADE	35,57	29,97
11	Temelji i podrum	9,62	9,62
12	Zidovi	9,95	8,95
13	Stropovi i balkoni	11,17	6,50
14	Krovna konstrukcija	2,91	4,90
15	Stubište	1,92	0,00
2	ZAVRŠNI RADOVI	41,50	40,93
21	Krov	1,93	2,50
22	Fasada	3,67	3,67
23	Prozori, vrata, zastakljenja i zaštita vanjskih otvora	13,26	8,26
24	Podovi	10,41	13,40
25	Obrada zidova i stropova	7,60	8,60
26	Razni završni radovi	4,63	4,50
3	INSTALATERSKI RADOVI	22,93	30,36
31	Vodovod, kanalizacija i sanitarna oprema	7,47	15,00
32	Grijanje i prozračivanje	9,86	7,86
33	Električna instalacija	5,60	7,50
UKUPNO %		100,00	101,26
	UKUPNO kn/m2	6.000,00	6.075,60

TROŠKOVI
VANJSKO UREĐENJE	492,00 x 500,00 kn/m2		246.000,00

NOVA VRIJEDNOST (NV)
Sanitarni čvor 3	(kn/m2 )	6.075,60
NOVA VRIJEDNOST UKUPNO	(kn)	357.574,50

PRIVOĐENJE SVRSI
Komunalni doprinos	(kn/m;)	50,00	25.800,00
Vodni doprinos	(kn/m;)	uključen u etalon	0,00
Priključci	(kn)	40.000,00	40.000,00
Projektiranje, nadzor, konzalting,	(kn)	3,00 % NV	10.727,24
Ostali troškovi	(kn)	0,00 % NV	0,00
PRIVOĐENJE SVRSI	(kn)		76.527,35

UMANJENJE VRIJEDNOSTI ZBOG STAROSTI GRAĐEVINA

Izračun postotka umanjenja vrijednosti građevine

Starost građevine G - prosječno	god.	8
Održivi vijek korištenja OVK - Prilog 9	god.	80
Faktor korištenja - odabran iz FK matrice	FK	1,0
Relativna starost (G/OVK)	%	10
Ostatak održivog vijeka (OOVK) Prilog 10 - 91%	god.	73
Zamjenska starost (OVK - OOVK)	god.	7
Linearni otpis (zamjenska starost/OVK)	%	0,09
TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE (NV x linearni otpis) kn		325.392,80

PRIVREMENA VRIJEDNOST SANITARNOG ČVORA 3

R.br.	Vrsta vrijednosti	Ukupno (kn)
2	VANJSKO UREĐENJE	246.000,00
3	PRIVOĐENJE SVRSI	76.527,35
4	TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE	325.392,80
PRIVREMENA VRIJEDNOST (kn)		647.920,15

PRILAGODBA PRIVREMENE VRIJEDNOSTI TRŽIŠNOJ

R.br.	Vrsta vrijednosti		Ukupno
1	PRIVREMENA VRIJEDNOST NEKRETNINE	kn	647.920,15
2	KOEFICIENT PRILAGODBE TRŽIŠTU (Kt =1,10)	kn	712.712,16
3	DODACI - nema	kn	0,00
4	ODBICI	kn	0,00
TRŽIŠNA VRIJEDNOST NEKRETNINE SANITARNI OBJEKT-3.			712.712,16

ILIRIJA D.D. Kamp Soline sanitarni čvor Br.3 1:100

7. RESTORAN SA TERESAMA I AMFITEATROM

TEHNIČKI OPIS

Zgrada Restorana sa terasama i amfiteatrom u kampu Soline je građen 2016 godine na katastarskoj čestici zemlje 3395 i 3393 k.o.Biograd na Moru.

OPĆENITO

- Godina izgradnje:	2016. g.
- Katnost:	Prizemlje
KONSTRUKCIJA
- Temelji:	Armirano-betonski
- Nosiva konstrukcija:	Armirano-betonska skeletna konstrukcija sa zidovima od opeke
- Pregradni zidovi:	Šuplja opeka
- Krovište i pokrov:	AB grede na koje su pričvršćene drvene grede, toplinska izolacija i pokrov od Mediteran crijepa

ZAVRŠNI RADOVI I ZATVARANJA

Pročelje: Ožbukano i obojeno
Obrada podova: Keramičke pločice, tepih
Obrada zidova: Ožbukani i obojeni ili obloženi keramičkim pločicama
Unutarnja stolarija: Drvena, obojena
Vanjska stolarija: Drvena ostakljena i obojena

INSTALACIJE I PRIKLJUČCI

Vodovod: Instalacije razvedena i priključena na vodoopskrbni sustav TN kampa Sopline
Kanalizacija: Instalacije razvedene i priključene na kanalizaciju kampa Soline
Struja: Instalacije razvedene i priključene na TS kampa Sopline

STANJE - ODRŽAVANJE

Tehničko stanje zadovoljavajuće, održavanje je redovito i dobro.

VANJSKO UREĐENJE

Troškovi vanjskog uređenja uključeni su u ukupnu cijenu građevine

INFRASTRUKTURA

Zgrada je izgrađena na komunalno opremljenoj lokaciji. Prometna povezanost je vrlo dobra.

POVRŠINA ZEMLJIŠTA KOJA SLUŽI ZA REDOVITU UPORABU ZGRADE

Zemljište koje služi za redovitu uporabu zgrade trgovačko opskrbnog centra čini k.č. 3395 k.o. Biograd na moru, površine 3.795,80 m2 .

ISKAZ GEOMETRIJSKIH PODATAKA ZGRADE

Površine prostorija i visine istih uzete su iz projekta (facror studio md.o.o.iz zagreba za Legalizaciju.e.

NETO KORISNA POVRŠINA (NKP=484,04 m2 )

BRUTO RAZVIJENA POVRŠINA (BRP =516,34 m2 )

BRUTO VOLUMEN ZGRADE (BV =2422,45 m³ )

PROCJENA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINA TEMELJEM TROŠKOVA GRADNJE

Etalonska vrijednost utvrđena je u kolovozu 2012. godine (N.N. 100/2012) 6.600,00 kn/m³ standard/etalon

R.br.	Vrsta radova	Etalon	Zgrada
1	KONSTRUKCIJA ZGRADE	35,57	36,56
11	Temelji	9,62	9,62
12	Zidovi	9,95	9,95
13	Stropovi i balkoni	11,17	11,17
14	Krovna konstrukcija	2,91	5,82
15	Stubište	1,92	0,00
2	ZAVRŠNI RADOVI	41,50	42,47
21	Krov	1,93	2,90
22	Fasada	3,67	3,67
23	Prozori, vrata, zastakljenja i zaštita vanjskih otvora	13,26	13,26
24	Podovi	10,41	10,41
25	Obrada zidova i stropova	7,60	7,60
26	Razni završni radovi	4,63	4,63
3	INSTALATERSKI RADOVI	22,93	20,93
31	Vodovod, kanalizacija i sanitarna oprema	7,47	5,47
32	Grijanje i prozračivanje	9,86	9,86
33	Električna instalacija	5,60	5,60
UKUPNO %		100,00	99,96
	UKUPNO kn/m2	6.600,00	6.597.36

S obzirom na opisana obilježja i odnosa procjenjivanja građevina/etalon procjenjuje se na vrijednost:

TROŠKOVI
VANJSKO UREĐENJE	2.657,00 m2 x 500,00 kn/m2		1.328.530,00

NOVA VRIJEDNOST (NV)
Restoran	(kn/m2 )	6.597,36	3.193.386,10
NOVA VRIJEDNOST UKUPNO	(kn)		4.521.916,10

PRIVOĐENJE SVRSI
Komunalni doprinos	(kn/m;)	50,00	121.122,50
Vodni doprinos	(kn/m;)	uključen u etalon	0,00
Priključci	(kn)	150.000,00	150.000,00
Projektiranje, nadzor, konzalting,	(kn)	3,00 % NV	79.799,90
Ostali troškovi	(kn)	0,00 % NV	0,00
PRIVOĐENJE SVRSI	(kn)		350.922,40

UMANJENJE VRIJEDNOSTI ZBOG STAROSTI GRAĐEVINA

ODABIR KLASIFIKACIJE

FK Matrica	A - lokacija/tržište	B - Zgrada općenito	C - Stanje zgrade
1 Uporabivost u potpunosti i dugoročno dana / osigurana	izvrsna lokacija* - velika potražnja za vrstom zgrade - skoro nema / nema ponude	vrlo dobra infrastruktura - vrlo dobro oblikovanje - dobra prostorna organizacija - visoka fleksibilnost	nema oštećenja - puna stabilnost - puna uporabivost - daljnje korištenje nije smanjeno
2 Uporabivost dovoljna i dugo ročnije dana / osigurana	vrlo dobra lokacija* - redovita potražnja za vrstom zgrade - mala ponuda	vrlo dobra infrastruktura - dobro oblikovanje - dobra prostorna organizacija - dovoljna fleksibilnost	mala oštećenja - puna stabilnost - još dobra uporabivost - daljnje korištenje smanjeno
3 Uporabivost smanjena, ali srednjoročno dana / osigu rana	dobra lokacija* - još postoji potražnja za vrstom zgrade - dovoljna ponuda	dovoljna infrastruktura - prosječno oblikovanje - prosječna prostorna organizacija - umjerena fleksibilnost	jasna oštećenja - smanjena stabilnost - prosječna uporabivost - daljnje korištenje nije smanjeno
4 Uporabivost ograničeno dana / osigurana	umjerena lokacija* - mala potražnja za vrstom zgrade - bogata ponuda	dovoljna infrastruktura - umjereno oblikovanje - umjerena prostorna organizacija - mala fleksibilnost	jasna oštećenja - smanjena stabilnost - smanjena uporabivost - daljnje korištenje jasno smanjeno
loša lokacija* 5 - jedva postoji / ne postoji Uporabivost kratkoročno potražnja za vrstom zgrade dana / osigurana - velika ponuda		nedovoljna infrastruktura - umjereno oblikovanje - nedovoljna prostorna organizacija - bez fleksibilnosti	znatna oštećenja - smanjena stabilnost - nedovoljna uporabivost - daljnje korištenje samo kratkoročno
Odabir klasifikacije	1	1	2
Odabir faktora korištenja zgrade (FK)	1,5

Ovaj faktor korištenja zgrade (FK) vrijedi za ove građevine:

- 2. Restoran

Izračun postotka umanjenja vrijednosti građevine

Starost građevine G - prosječno	god.	3
Održivi vijek korištenja OVK - Prilog 9	god.	80
Faktor korištenja - odabran iz FK matrice	FK	1,5
Relativna starost (G/OVK)	%	3
Ostatak održivog vijeka (OOVK) Prilog 10 - 71 %	god.	57
Zamjenska starost (OVK - OOVK)	god.	23
Linearni otpis (zamjenska starost/OVK)	%/100	0,09
TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE (NV x linearni otpis) kn	4.114.943,70

PRIVREMENA VRIJEDNOST RESTORANA

R.br.	Vrsta vrijednosti	Ukupno (kn)
1	VANJSKO UREĐENJE	1.328.530,00
2	PRIVOĐENJE SVRSI	350.922,40
3	TROŠKOVNA VRIJEDNOST	4.114.943,70
PRIVREMENA VRIJEDNOST (kn)		5.794.396,10

PRILAGODBA PRIVREMENE VRIJEDNOSTI TRŽIŠNOJ

R.br.	Vrsta vrijednosti		Ukupno
1	PRIVREMENA VRIJEDNOST NEKRETNINE	kn	5.794.396,10
2	KOEFICIENT PRILAGODBE TRŽIŠTU (Kt =1,20)	kn	6.953.275,30
3	DODACI - nema	kn	0,00
4	ODBICI	kn	0,00
TRŽIŠNA VRIJEDNOST RESTORANA SA TERASAMA			6.953.275,30

Kamp Soline Restoran Kampa Soline 1:200

8. SANITARNI OBJEKT BROJ - 4.

TEHNIČKI OPIS

Zgrada sanitarnog objekta broj 4 izgrgrađena je prema Arhitektonskom snimku izvedenog stanja za ishođenje Rješenja o izvedenom stanju prema članku 12.Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama –NN 86/2012 god. U Arhitektingu Zadar d.o.o. –studeni 2012 godine.

OPĆENITO

- Godina izgradnje: 2012. g.
------------------------------------	--

Katnost: Prizemlje

KONSTRUKCIJA

Temelji: Armirano-betonski
Nosiva konstrukcija: Armirano-betonski stupovi i grede sa zidovima od blok opreke
Pregradni zidovi: Šuplja opeka
Krovište i pokrov: Drveni, dvostrešno, pokrov crijep ili ostakljeni krov od aluminijskih profila

ZAVRŠNI RADOVI I ZATVARANJA

Pročelje: Ožbukano i obojeno ili obloženo u kamen
Obrada podova: Keramičke pločice
Obrada zidova: Ožbukani i obojeni ili obloženi keramičkim pločicama
Unutarnja stolarija: Od aluminijskih profila i limova
Vanjska stolarija: Od aluminijskih profila i limova

INSTALACIJE I PRIKLJUČCI

Vodovod: Instalacije razvedena i priključena na vodoopskrbni sustav kampa Soline
Kanalizacija: Instalacije razvedene i priključene na kanalizaciju kampa Soline
Struja: Instalacije razvedene i priključene na TS kampa Soline

STANJE - ODRŽAVANJE

Tehničko stanje dobro, održavanje je redovito i dobro.

VANJSKO UREĐENJE

Troškovi vanjskog uređenja uključeni su u ukupnu cijenu građevine

INFRASTRUKTURA

Zgrada je izgrađena na komunalno opremljenoj lokaciji. Prometna povezanost je vrlo dobra.

POVRŠINA ZEMLJIŠTA KOJA SLUŽI ZA REDOVITU UPORABU ZGRADE

Zemljište koje služi za redeovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj -4. nije katastarski definirano. Prema važećim prostornim planovima za ovu lokaciju koeficient iskoristivosti grđevinskih parcela iznosi 0,30, tako da ću na osnovu toga koeficienta odrediti veličinu zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj -4.

Bruto razvijena površine zgrade sanitarnog čvora 4 iznosi 167,00 m2 , a maksimalni koeficient iskoristivosti građevinske parcele iznosi 0,30 iz čega proizlazi da površina zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu zgrade iznosi minimalno 557,00 m2 .

Na osnovu toga podatka zemljište potrebno za redovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj -4.4, čini dio k.č. 3378/1 k.o. Biograd površine 557 m2 .

ISKAZ GEOMETRIJSKIH PODATAKA ZGRADE

Površine prostorija i visine istih uzete su iz Arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (Arhitekting-zadar d.o.o.-studeni 2013. godine) u svrhu legalizacije.

NETO KORISNA POVRŠINA (NKP)

	Naziv i oznaka prostorije	Površina	Koeficijent	Neto korisna površina
	Sanitarni čvor
1.	kupaona /wc ženski	30,60 m2	1,00	30,60 m2
2.	kupaona /wc muški	30,49 m2	1,00	30,49 m2
3.	popločani plato	68,96 m2	0,25	17,24 m2
		18,96 m2	0,50	9,48 m2
			ukupno	87,81 m2
	UKUPNO PRIZEMLJE:			87,81 m2

BRUTO TLOCERNA POVRŠINA (BRP) Bruto tlocrtna površina = 167,00 m2

BRUTO VOLUMEN ZGRADE (BV) Bruto volumen zgrade = 701,0 m³ ;

PROCJENA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINA TEMELJEM TROŠKOVA GRADNJE

Etalonska vrijednost utvrđena je u kolovozu 2012. godine (N.N. 100/2012) 6.000,00 kn/m5 standard/etalon

S obzirom na opisana obilježja i odnosa procjenjivanja građevina/etalon procjenjuje se na vrijednost:

R.br.	Vrsta radova	Etalon	Zgrada
1	KONSTRUKCIJA ZGRADE	35,57	29,97
11	Temelji i podrum	9,62	9,62
12	Zidovi	9,95	8,95
13	Stropovi i balkoni	11,17	6,50
14	Krovna konstrukcija	2,91	4,90
15	Stubište	1,92	0,00
2	ZAVRŠNI RADOVI	41,50	40,93
21	Krov	1,93	2,50
22	Fasada	3,67	3,67
23	Prozori, vrata, zastakljenja i zaštita vanjskih otvora	13,26	8,26
24	Podovi	10,41	13,40
25	Obrada zidova i stropova	7,60	8,60
26	Razni završni radovi	4,63	4,50
3	INSTALATERSKI RADOVI	22,93	30,36
31	Vodovod, kanalizacija i sanitarna oprema	7,47	15,00
32	Grijanje i prozračivanje	9,86	7,86
33	Električna instalacija	5,60	7,50
UKUPNO %		100,00	101,26
UKUPNO kn/m2		6.000,00	6.075,60

TROŠKOVI
VANJSKO UREĐENJE	390,00 m2 x 500,00 kn/m5		195.000,00

NOVA VRIJEDNOST (NV)
Sanitarni čvor 4	(kn/m)	6.075,60	533.498.43
NOVA VRIJEDNOST UKUPNO	(kn)		533.498,43

PRIVOĐENJE SVRSI
Komunalni doprinos	(kn/m;)	50,00	35.070,00
Vodni doprinos	(kn/m;)	uključen u etalon	0,00
Priključci	(kn)	40.000,00	40.000,00
Projektiranje, nadzor, konzalting,	(kn)	3,00 % NV	16.004,95
Ostali troškovi	(kn)	0,00 % NV	0,00
PRIVOĐENJE SVRSI	(kn)		91.074,95

UMANJENJE VRIJEDNOSTI ZBOG STAROSTI GRAĐEVINA

Izračun postotka umanjenja vrijednosti građevine

Starost građevine G - prosječno	god.	9
Održivi vijek korištenja OVK - Prilog 9	god.	80
Faktor korištenja - odabran iz FK matrice	FK	1,0
Relativna starost (G/OVK)	%	11
Ostatak održivog vijeka (OOVK) Prilog 10 - 91%	god.	73
Zamjenska starost (OVK - OOVK)	god.	7
Linearni otpis (zamjenska starost/OVK)	%/100	0,09
TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE (NV x linearni otpis) kn	485.483,50

PRIVREMENA VRIJEDNOST SANITARNOG OBJEKTA BROJ- 4.

R.br.	Vrsta vrijednosti	Ukupno (kn)
2	VANJSKO UREĐENJE	195.000,00
3	PRIVOĐENJE SVRSI	91.074,95
4	TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE	485.483,50
PRIVREMENA VRIJEDNOST (kn) 771.558,45

PRILAGODBA PRIVREMENE VRIJEDNOSTI TRŽIŠNOJ

R.br.	Vrsta vrijednosti		Ukupno
1	PRIVREMENA VRIJEDNOST NEKRETNINE	kn	771.558,45
2	KOEFICIENT PRILAGODBE TRŽIŠTU (Kt =1,10)	kn	848.714,29
3	DODACI - nema	kn	0,00
4	ODBICI	kn	0,00
TRŽIŠNA VRIJEDNOST NEKRETNINE SANITARNI OBJEKT broj-4.			848.714,29

JUGOZAPADNO PROČELJE

ILIRIJA D.D.

Kamp Soline sanjtarni čvor Br.4 1:100

9. SANITARNI OBJEKT BROJ – 5.

TEHNIČKI OPIS

Zgrada sanitarnog objekta broj - 5. izgrađena je na k.č. zemlje 3393 i k.č. zemlje 3395 k.o.Biograd na moru, prema građevinskoj Arhitektonskom snimku izrađenom po factor studio d.o.o. iz Zagreba – travanj 2008 godine.

OPĆENITO

Godina izgradnje: 2008. g.

-	Katnost:	Prizemlje
---	----------	-----------

KONSTRUKCIJA

Temelji: Armirano-betonski
Nosiva konstrukcija: Armirano-betonski stupovi i grede sa zidovima od blok opreke
Pregradni zidovi: Šuplja opeka
Krovište i pokrov: ravni krov ili ostakljeni krov od aluminijskih profila

ZAVRŠNI RADOVI I ZATVARANJA

Pročelje: Ožbukano i obojeno ili obloženo u kamen
Obrada podova: Keramičke pločice
Obrada zidova: Ožbukani i obojeni ili obloženi keramičkim pločicama
Unutarnja stolarija: Od aluminijskih profila i limova
Vanjska stolarija: Od aluminijskih profila i limova

INSTALACIJE I PRIKLJUČCI

Vodovod: Instalacije razvedena i priključena na vodoopskrbni sustav kampa Soline
Kanalizacija: Instalacije razvedene i priključene na kanalizaciju kampa Soline
Struja: Instalacije razvedene i priključene na TS kampa Soline

STANJE - ODRŽAVANJE

Tehničko stanje vrlo dobro, održavanje je redovito i dobro.

VANJSKO UREĐENJE

Troškovi vanjskog uređenja uključeni su u ukupnu cijenu građevine

INFRASTRUKTURA

Zgrada je izgrađena na komunalno opremljenoj lokaciji. Prometna povezanost je vrlo dobra.

POVRŠINA ZEMLJIŠTA KOJA SLUŽI ZA REDOVITU UPORABU ZGRADE

Zemljište koje služi za redeovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj- 5 nije katastarski definirano. Prema važećim prostornim planovima za ovu lokaciju koeficient iskoristivosti grđevinskih parcela iznosi 0,30, tako da ću na osnovu toga koeficienta odrediti veličinu zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj -5.

Bruto razvijena površine zgrade sanitarnog čvora 5 iznosi 212,50 m2 , a maksimalni koeficient iskoristivosti građevinske parcele iznosi 0,30 iz čega proizlazi da površina zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu zgrade iznosi minimalno 708,00 m2 .

Na osnovu toga podatka zemljište potrebno za redovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj -5., čini dio k.č. zemlje 3393 i k.č. zemlje 3385 k.o. Biograd na moru, površine 708,00 m2 .

ISKAZ GEOMETRIJSKIH PODATAKA ZGRADE

Površine prostorija i visine istih uzete su iz Arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (factorstudio d.o.o. iz Zagreba –travanj 2008 godine za legalizaciju.

NETO KORISNA POVRŠINA (NKP) sanitarnog objekta broj -5. Je 170,00 m2 .

BRUTO RAZVIJENA POVRŠINA (BRP)

Bruto razvijena površina = 212,50 m2

BRUTO VOLUMEN ZGRADE (BV) Bruto volumen zgrade = 956,25 m2 ;

PROCJENA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINA TEMELJEM TROŠKOVA GRADNJE

Etalonska vrijednost utvrđena je u kolovozu 2012. godine (N.N. 100/2012) 6.000,00 kn/m2 standard/etalon

S obzirom na opisana obilježja i odnosa procjenjivanja građevina/etalon procjenjuje se na vrijednost:

R.br.	Vrsta radova	Etalon	Zgrada
1	KONSTRUKCIJA ZGRADE	35,57	32,77
11	Temelji i podrum	9,62	9,62
12	Zidovi	9,95	9,95
13	Stropovi i balkoni	11,17	8,20
14	Krovna konstrukcija	2,91	5,00
15	Stubište	1,92	0,00
2	ZAVRŠNI RADOVI	41,50	52,56
21	Krov	1,93	4,00
22	Fasada	3,67	5,50
23	Prozori, vrata, zastakljenja i zaštita vanjskih otvora	13,26	13,26
24	Podovi	10,41	15,00
25	Obrada zidova i stropova	7,60	9,80
26	Razni završni radovi	4,63	5,00
3	INSTALATERSKI RADOVI	22,93	32,36
31	Vodovod, kanalizacija i sanitarna oprema	7,47	15,00
32	Grijanje i prozračivanje	9,86	9,86
33	Električna instalacija	5,60	7,50
UKUPNO %		100,00	117,69
UKUPNO kn/m5		6.000,00	7.061,40

TROŠKOVI
VANJSKO UREĐENJE 495,50 m5 x 500,00 kn/m2		247.750,00

NOVA VRIJEDNOST (NV)
Sanitarni čvor 5	(kn/m2 )		7.061,40
NOVA VRIJEDNOST UKUPNO (kn) 1200.438,00

PRIVOĐENJE SVRSI
Komunalni doprinos	(kn/m;)	50,00	47.812,50
Vodni doprinos	(kn/m;)	uključen u etalon	0,00
Priključci	(kn)	80.000,00	80.000,00
Projektiranje, nadzor, konzalting,	(kn)	3,00 % NV	36.013,14
Ostali troškovi	(kn)	0,00 % NV	0,00
PRIVOĐENJE SVRSI	(kn)		163.825,64

UMANJENJE VRIJEDNOSTI ZBOG STAROSTI GRAĐEVINA

Izračun postotka umanjenja vrijednosti građevine

Starost građevine G - prosječno	god.	6
Održivi vijek korištenja OVK - Prilog 9	god.	80
Faktor korištenja - odabran iz FK matrice	FK	1,0
Relativna starost (G/OVK)	%	7
Ostatak održivog vijeka (OOVK) Prilog 10 - 95%	god.	76
Zamjenska starost (OVK - OOVK)	god.	4
Linearni otpis (zamjenska starost/OVK) %/100		0,05
TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE (NV x linearni otpis) kn	1.140.416,00

PRIVREMENA VRIJEDNOST SANITARNOG OBJEKTA broj -5.

R.br.	Vrsta vrijednosti	Ukupno (kn)
2	VANJSKO UREĐENJE	247.750,00
3	PRIVOĐENJE SVRSI	163.825,64
4	TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE	1.140.416,00
PRIVREMENA VRIJEDNOST (kn)		1.551.991,60

PRILAGODBA PRIVREMENE VRIJEDNOSTI TRŽIŠNOJ

R.br.	Vrsta vrijednosti		Ukupno
1	PRIVREMENA VRIJEDNOST NEKRETNINE	kn	1,551.991,60
2	KOEFICIENT PRILAGODBE TRŽIŠTU (Kt =1,10)	kn	1.707.190,70
3	DODACI - nema	kn	0,00
4	ODBICI	kn	0,00
TRŽIŠNA VRIJEDNOST NEKRETNINE SANITARNI OBJEKT -5.			1.707.190,70

SJEVEROISTOČNO PROČELJE

jugoistočno pročelje

SJEVEROZAPADNO PROČELJE

jugozapadno pročelje

ILIRIJA D.D.

Kamp Soline sanitarni čvor Br.5 1:100

10. SANITARNI OBJEKT broj- 6.

TEHNIČKI OPIS

Zgrada sanitarnog objekta broj - 6. izgrađena je na k.č. zemlje 3241/42 k.o.Biograd na moru, prema građevinskoj Arhitektonskom snimku izrađenom od Factor studio d.o.o. iz Zagreba – travanj 2018 godine.

OPĆENITO

-	Godina izgradnje:	2018. g.
-	Katnost:	Prizemlje

KONSTRUKCIJA

Temelji: Armirano-betonski
Nosiva konstrukcija: Armirano-betonski stupovi i grede sa zidovima od blok opreke
Pregradni zidovi: Šuplja opeka
Krovište i pokrov: ravni krov ili ostakljeni krov od aluminijskih profila

ZAVRŠNI RADOVI I ZATVARANJA

Pročelje: Ožbukano i obojeno ili obloženo u kamen
Obrada podova: Keramičke pločice
Obrada zidova: Ožbukani i obojeni ili obloženi keramičkim pločicama
Unutarnja stolarija: Od aluminijskih profila i limova
Vanjska stolarija: Od aluminijskih profila i limova

INSTALACIJE I PRIKLJUČCI

Vodovod: Instalacije razvedene i priključene na vodoopskrbni sustav kampa Soline
Kanalizacija: Instalacije razvedene i priključene na kanalizaciju kampa Soline
Struja: Instalacije razvedene i priključene na TS kampa Soline

STANJE - ODRŽAVANJE

Tehničko stanje vrlo dobro, održavanje je redovito i dobro.

VANJSKO UREĐENJE

Troškovi vanjskog uređenja uključeni su u ukupnu cijenu građevine

INFRASTRUKTURA

Zgrada je izgrađena na komunalno opremljenoj lokaciji. Prometna povezanost je vrlo dobra.

POVRŠINA ZEMLJIŠTA KOJA SLUŽI ZA REDOVITU UPORABU ZGRADE

Zemljište koje služi za redovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj- 6 nije katastarski definirano. Prema važećim prostornim planovima za ovu lokaciju koeficijent iskoristivosti građevinskih parcela iznosi 0,30, tako da ću na osnovu toga koeficijenta odrediti veličinu zemljišta potrebnog za redovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj -6.

Bruto razvijena površine zgrade sanitarnog čvora 5 iznosi 220,00 m2 , a maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske parcele iznosi 0,30 iz čega proizlazi da površina zemljišta potrebnog za redovitu uporabu zgrade iznosi minimalno 733,00 m2 .

Na osnovu toga podatka zemljište potrebno za redovitu uporabu zgrade sanitarnog objekta broj - 6., čini dio k.č. zemlje 3241/42 k.o. Biograd na moru, površine 733,00 m2 .

ISKAZ GEOMETRIJSKIH PODATAKA ZGRADE

Površine prostorija i visine istih uzete su iz Arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (factorstudio d.o.o. iz Zagreba –travanj 2018 godine za legalizaciju.

NETO KORISNA POVRŠINA (NKP) sanitarnog objekta broj -6. Je 170,00 m2 .

BRUTO RAZVIJENA POVRŠINA (BRP) Bruto razvijena površina = 220,00 m2

BRUTO VOLUMEN ZGRADE (BV) Bruto volumen zgrade = 770,00 m2 ;

PROCJENA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINA TEMELJEM TROŠKOVA GRADNJE

Etalonska vrijednost utvrđena je u kolovozu 2012. godine (N.N. 100/2012) 6.000,00 kn/m2 standard/etalon

S obzirom na opisana obilježja i odnosa procjenjivanja građevina/etalon procjenjuje se na vrijednost:

R.br.	Vrsta radova	Etalon	Zgrada
1	KONSTRUKCIJA ZGRADE	35,57	32,77
11	Temelji i podrum	9,62	9,62
12	Zidovi	9,95	9,95
13	Stropovi i balkoni	11,17	8,20
14	Krovna konstrukcija	2,91	5,00
15	Stubište	1,92	0,00
2	ZAVRŠNI RADOVI	41,50	52,56
21	Krov	1,93	4,00
22	Fasada	3,67	5,50
23	Prozori, vrata, zastakljenja i zaštita vanjskih otvora	13,26	13,26
24	Podovi	10,41	15,00
25	Obrada zidova i stropova	7,60	9,80
26	Razni završni radovi	4,63	5,00
3	INSTALATERSKI RADOVI	22,93	32,36
31	Vodovod, kanalizacija i sanitarna oprema	7,47	15,00
32	Grijanje i prozračivanje	9,86	9,86
33	Električna instalacija	5,60	7,50
UKUPNO %		100,00	117,69
	UKUPNO kn/m2	6.000,00	7.061,40

TROŠKOVI
VANJSKO UREĐENJE	550 m5 x 500,00 kn/m2	275.000,00

NOVA VRIJEDNOST (NV)
Sanitarni objekt broj 6	(kn/m2 )	7.061,40
NOVA VRIJEDNOST UKUPNO	(kn)	1.200.438,00

PRIVOĐENJE SVRSI
Komunalni doprinos	(kn/m;)	50,00	38.500,00
Vodni doprinos	(kn/m;)	uključen u etalon	0,00
Priključci	(kn)	80.000,00	80.000,00
Projektiranje, nadzor, konzalting,	(kn)	3,00 % NV	36.013,14
Ostali troškovi	(kn)	0,00 % NV	0,00
PRIVOĐENJE SVRSI	(kn)		154.513,14

UMANJENJE VRIJEDNOSTI ZBOG STAROSTI GRAĐEVINA

Izračun postotka umanjenja vrijednosti građevine

Starost građevine G - prosječno	god.	1
Održivi vijek korištenja OVK - Prilog 9	god.	80
Faktor korištenja - odabran iz FK matrice	FK	1,0
Relativna starost (G/OVK)	%	7
Ostatak održivog vijeka (OOVK) Prilog 10 - 95%	god.	76
Zamjenska starost (OVK - OOVK)	god.	4
Linearni otpis (zamjenska starost/OVK)	%/100	0,05
TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE (NV x linearni otpis) kn	1.140.416,00

PRIVREMENA VRIJEDNOST SANITARNOG OBJEKTA broj -6.

R.br.	Vrsta vrijednosti	Ukupno (kn)
2	VANJSKO UREĐENJE	275.000,00
3	PRIVOĐENJE SVRSI	154.013,14
4	TROŠKOVNA VRIJEDNOST GRAĐEVINE	1.140.416,00
PRIVREMENA VRIJEDNOST (kn) 1.569.429,10

PRILAGODBA PRIVREMENE VRIJEDNOSTI TRŽIŠNOJ

R.br.	Vrsta vrijednosti		Ukupno
1	PRIVREMENA VRIJEDNOST NEKRETNINE	kn	1,569.429,10
2	KOEFICIENT PRILAGODBE TRŽIŠTU (Kt =1,10)		1.726.372,00
3	DODACI - nema		0,00
4	ODBICI		0,00
	TRŽIŠNA VRIJEDNOST NEKRETNINE SANITARNI OBJEKT - 6.	1.726.372,00

SJEVEROISTOČNO PROČELJE

jugozapadno pročelje

JUGOISTOČNO PROČELJE

ILIRIJA D.D.

Kamp Soline sanitarni čvor Br.6 1:100

11. PARCELE ZA KAMP KUĆICE U OBUHVATU KAMPA SOLINE

Kamp Soline površine 200730 m2 zemljišta ima ukupno uređenih 1220 parcela za kampiranje sa i bez kućica za kampiranje.

Prema podacima Ilirije d.d. iz Biograda ista ima 231 kamp kućicu sa svom opremom i komunalnim instalacijama, a isto tako opremljenih parcela u najmu ima 297, što ukupno iznosi 528 uređenih parcela na kojima su postavljene kamp kućice.

Ostale parcele od 1220 komada (692), otpada na uređene parcele sa svom infrastrukturom (voda, navodnjavanje, struja, plin, telefon, internet, a koje služe za prihvat gostiju KAMPERA, koji traže takvu namjenu.

11.1. PROCJENA VRIJEDNOSTI PARCELA SA KAMP KUĆICAMA U OBUHVATU KAMPA SOLINE - ILIRIJA d.o.o. Biograd na moru, ul Tina Ujevića br.7.

Procijenom tržišne vrijednosti Kamp kućica (231), sa svom komunalnom infrastrukturom, u vlasništvu Ilirije d.o.o. iz Biograda na moru u obuhvatu Kampa Soline procijenjuje se:

R.br. Vrsta radova		Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Dobava i postavljanje kamp kućica sa terasama	kom	231	259.000,0	59.829.000,00	0,10	53.846.100,00
2	Kompletna infrastruktura i uređenje na parceli-opis ispod stavke	kom	231	88.000,0	20.790.000,00	01,0	18.711.000.,00
UKUPNO (Kn)					80.157.000,00		72.557.100,00

Parcele za kamp kućice imaju svoju infrastrukturu-priključke i mrežu: -vodovodnu, -kanalizavijsku, -razvod struje i rasvjete, - razvod interneta, -mrežu za navodnjavanje, -uređenost u smislu konfiguracije u okolišu (izrada kamenih zidića, staza i betonskih opločnika), -uređena parkirališta.

11.2. PROCJENA VRIJEDNOSTI PARCELA ZA KAMP KUĆICE U OBUHVATU KAMPA SOLINE – IZNAJMLJENE DRUGIM VLASNICIMA.

Procijenom tržišne vrijednosti Parcela za Kamp kućice (297), sa svomm komunalnom infrastrukturom, u vlasništvu drgih iznajmljivača, obuhvatu Kampa Soline procijenjuje se:

R.br. Vrsta radova		Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Uređenje parcele za kamp kućicu sa svom infrastrukturom u Kampu Soline za iznajmljene vlasnike, kao u točci 11.1.	kom	297	88.000,0	26.136.000,00	0,10	23.522.400,00
UKUPNO (Kn) Parcele u vlasništvu drugih vlasnika-NAJAM					26.136.000,00		23. 522. 000,00

11.3. PROCJENA VRIJEDNOSTI PARCELA ZA PRIHVAT KAMPERA U OBUHVATU KAMPA SOLINE

Procijenom tržišne vrijednosti Parcela za PRIHVAT KAMPERA (692), sa svomm komunalnom infrastrukturom, u vlasništvu drgih iznajmljivača, obuhvatu Kampa Soline procijenjuje se:

R.br.	Vrsta radova		Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Uređenje parcele za kampiranje sa svom potrebnom infrastrukturom u Kampu Soline za prihvat kampera, kao u točkama 11.1. i 11.2.	kom	692	88.000,0	60.896.000,00	0,10	54.806.400,00
UKUPNO (Kn) Parcele za uslugu kampera					60.896.000,00		54.806.400,00

Parcele za prihvat kampera imaju svoju infrastrukturu-priključke i mrežu: -vodovodnu, -kanalizavijsku, -razvod struje i rasvjete, - razvod interneta, -mrežu za navodnjavanje, -uređenost u smislu konfiguracije u okolišu (izrada kamenih zidića, staza i betonskih opločnika), -uređena parkirališta.

12. IZGRADNJA INFRASTRUKTURE I UREĐENJE GRAĐEVINSKE PARCELE ZA SAMOPOSLUGU U KAMPU SOLINE

OPĆENITO

Godina izgradnje: 2018. g.
Katnost: Prizemlje

INSTALACIJE I PRIKLJUČCI

Struja: Instalacije razvedene i priključene na TS kampa Soline

STANJE - ODRŽAVANJE

Tehničko stanje zadovoljavajuće, održavanje je redovito i dobro.

VANJSKO UREĐENJE

Troškovi vanjskog uređenja uključeni su u ukupnu cijenu građevine

INFRASTRUKTURA

Zgrada je izgrađena na komunalno opremljenoj lokaciji. Prometna povezanost je vrlo dobra.

Vrijednost same zgrade nije predmet procjene.

POVRŠINA ZEMLJIŠTA KOJA SLUŽI ZA REDOVITU UPORABU ZGRADE

Zemljište koje služi za redeovitu uporabu zgrade samoposluge nije katastarski definirano. Prema važećim prostornim planovima za ovu lokaciju koeficient iskoristivosti grđevinskih parcela iznosi 0,30, tako da ću na osnovu toga koeficienta odrediti veličinu zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu zgrade samoposluge.

Bruto tlocrtna površine zgrade samoposluge iznosi 94,08 m2 , a maksimalni koeficient iskoristivosti građevinske parcele iznosi 0,30 iz čega proizlazi da površina zemljišta potrebnog za redeovitu uporabu upotrebu zgrade samoposluge iznosi minimalno 314 m2 .

Na osnovu toga podatka zemljište potrebno za redovitu uporabu zgrade hidrostanice čini dio k.č. 3388/1 i 3390 k.o. Biograd na moru, površine 314 m2 .

TROŠKOVI
VANJSKO UREĐENJE	110.000,00
Infrastruktura – struja, voda, odvod	250.000,00
PRIVOĐENJE SVRSI građevne parcele za samoposlugu	(kn)	360.000,00

PRESJEK

			lskaz građevinske (bruto) površine (GBP)
--	--	--	--------------------------------------------	--	--	--	--

Prizemlje:

1. Zidani dio građevine		91.00 m²
2. Ul. tnjem	3.02 m² x 0.75 = 2.25 m²

Sveukupno GBP 93.25m² Prizemlje

Bruto tlocrtna površina

Zemljište pod objektom

ul. trijem 3.02 m² x 0.75 = 2.26 m²

lskaz neto korisne površine (NKP)

Trgovina

neto korisne površine

(NKP) Zatvoreni prostor

85.83 m²

neto korisne površine (NKP) Ukupno 88.09 m²

*Prema Članku 8 pravilnika o načinu obračuna površina i obujma NN90/10,111/10,55/12

94.06 m²

Razvijena građevinska (bruto) površina prema Pravilniku o kontroli projekata (NN 89/00) obračunava se kao građevinska (bruto) površina prema ovom Pravilniku

(2,36 x 1,30) =3,02 m² 3,02 m² x 1 m = 3,02 m³

POMOĆNI OBJEKT -SANITARNI ČVOR AUTOKAMP SOLINE: Prizemlje :
BRUTTO POVRŠINE :	VOLUMEN :
Zatvoreni dio građevine ಿದ್ದಾರೆ. ಇದರಿ (15,42 x 6,10) - (2,36 x 1,30) = 91,00 m²	Zatvoreni dio građevine ಿ ಕೊಡಿಸಿದ (15,42 x 6,10) - (2,36 x 1,30) = 91,00 m² 91,00 m² x 3,25 m = 295,75 m³
dio građevine pod nadstrešnicom (2,36 x 1,30) =3,02 m²	dio građevine pod nadstrešnicom (2,36 x 1,30) =3,02 m² 3,02 m² x 1 m = 3,02 m³
	UKUPNO VOLUMEN : 298,77 m³

	Građevina : na k.č. 3288 i 3390 K.O. Biograd , 23 210 Biograd na moru		Projektant : Krešimir Zmijanović d.i.a.
	Investitor : Ilirija d.d. Tina Ujevića 7 , 23 210 Biograd na moru OB 05951496767
Autor elaborata : Krešimir Zmijanović d.i.a.
Arhitektonski snimak izvedenog stanja			Nacrt: Tlocrt prizemlja A.I.M	TZVEDENO STANJE
nezakonito izgrađene zgrade
Tehnički dnevnik:	Datum: travanj, 2016.	Mjerilo: 1:100	factorstudio d.o.o. Boškovićeva 16 , Zagreb tel/fax, 01/3703324
188-16			098/ 9730104	Nacrt broj

13. SUFINANCIRANJE TRAFOSTANICE -TS1 I TS2 – KAMP SOLINE

TEHNIČKI OPIS

Transformatorse stanice 20 (10) / 0,4 kV, 1 x 630, TS 1 i TS 2, koje opskrbljuju i područje Kampa SOLINE, su sufinancirane od strane ILIRIJE d.d. Biograd, u iznosu od 1.500.000,00 kn (prema podacima iz Ilirije d.d. – Biograd.

TV Ulaganja u TS1 i TS2 –Kampa Soline od Ilirije d.d. Biograd = 1.500.000,00kn

14. PROCJENA VRIJEDNOSTI PROMETNICA I PARKIRALIŠTA U OBUHVATU KAMPA SOLINE

R.br.	Vrsta radova	Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Asfaltirane prometne površine unutar kampa (širine 5 m)	m2	16.450,00	500 00,00	8.225.000,00	0,10	7.402.500,00
2	Popločane prometne površine kamenom unutar kampa	m2	4.600,00	600,00	2.760.000,00	0,10	2.484000,00
3	Popločavanje površine kockama-betonski opločnjaci	m2	2.300,00	550,00	1.265.000,00	0,10	1.138.500,00
UKUPNO (Kn)					12.250.000,00		11.025.000,00

15. PROCJENA VRIJEDNOSTI OGRADE U OBUHVATU KAMPA SOLINE

R.br.	Vrsta radova	Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Izrada ograde oko Kampa Soline – betonski zid sa okapnikom + žičano pletivo	m1	1435,00	400,00	574.000,00	0,10	516.600,00
UKUPNO (Kn)							516.600,00

legenda

1- recepcija
2- sanitarni objekt br 1
3- uređeni tereni i prostor za roštilj
4- sanitarni objekt br 2
5- invalidski wc,kemijski wc
6- sanitarni objekt br 3
7- restoran sa terasama i amfiteatrom
8- sanitarni objekt br 4
9- sanitarni objekt br 5
10- sanitarni objekt br 6

16. PROCJENA VRIJEDNOSTI INSTALACIJA

16.1. VODOVODA I HIDRANTSKE MREŽE, NAVODNJAVANJA, KANALIZACIJE, PLINSKE INSTALACIJE I TEHNIČKIH USLUGA

R.br.	Vrsta radova	Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Izgradnja VODOVODNE MREŽE i instalacija vodovoda, unutar kampa SOLINE, prema troškovniku "Termoprojekt BOTICA" d.o.o. iz Zada –srpanj 2019 god.	komplet	Komplet - postojeće stanje	komplet	4.409.266,20 kn	0,00	4.409.266,20 kn
UKUPNO instalacije VODOVODA u Kampu Soline					4.409.266,20 kn		4.409.266,20 kn

camping park soline

16.2. HIDRANTSKA MREŽA

R.br.	Vrsta radova	Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Izgradnja HIDRANTSKE MREŽE i instalacija Hidrantske mreže, unutar kampa SOLINE, prema troškovniku "Termoprojekt BOTICA" d.o.o. iz Zada –srpanj 2019 god.	komplet	Komplet - postojeće stanje	komplet	2.105.425,00 kn	0,00	2.105.425,00 kn
UKUPNO instalacije HIDRANTSKE MREŽE u Kampu Soline					2.105.425,00 kn		2.105.425,00 kn

16.3. KANALIZACIJSKA MREŽA

R.br.	Vrsta radova	Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Izgradnja KANALIZACIJSKE MREŽE i instalacija kanaliza cijske mreže, unutar kampa SOLINE, prema troškovniku "Termoprojekt BOTICA" d.o.o. iz Zada – srpanj 2019 god.	komplet	Komplet - postojeće stanje	komplet	7.245.493,70 kn	0,00	7.245.493,70 kn
UKUPNO instalacije KANALIZACIJSKA MREŽA u Kampu Soline					7.245.493,70 kn		7.245.493,70 kn

NACRT KANALIZACIJSKE MREŽE

16.4. PLINSKA INSTALACIJA

R.br.	Vrsta radova	Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Izgradnja PLINSKE INSTALACIJE, unutar kampa SOLINE, prema troškovniku "Termoprojekt BOTICA" d.o.o. iz Zada –srpanj 2019 god.	komplet	Komplet - postojeće stanje	komplet	3.212.581,20 kn	0,00	3.212.581,20 kn
UKUPNO PLINSKA INSTALACIJA u Kampu Soline					3.212.581,20 kn		3.212.581,20 kn

NACRT PLINSKE INSTALACIJE

<-- PDF CHUNK SEPARATOR -->

camping park soline

16.5. MREŽA ZA NAVODNJAVANJE

R.br.	Vrsta radova	Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Izgradnja MREŽE ZA NAVODNJA VANJE, unutar kampa SOLINE, prema troškovniku "Termoprojekt BOTICA" d.o.o. iz Zada –srpanj 2019 god.	komplet	Komplet - postojeće stanje	komplet	1.441.340,00 kn	0,00	1.441.340,00 kn
UKUPNO MREŽA ZA NAVODNJAVANJE u Kampu Soline					1.441.340,00 kn		1.441.340,00 kn

NACRT MREŽE ZA NAVODNJAVANJE

camping park soline

16.6. PROCJENA TEHNIČKIH USLUGA,

R.br.	Vrsta radova	Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Izrada projekatne dokumenta cije, nadzor, usluge u domenu navedenih stavki,unutar kampa SOLINE, prema troškovniku "Termoprojekt BOTICA" d.o.o. iz Zada –srpanj 2019 god.	komplet	Komplet - postojeće stanje	komplet	3.682.821,20 kn	0,00	3.682.821,20 kn
	UKUPNO PROCJENA TEHNIČKIH USLUGA (1.1.-17.6) u Kampu Soline	3.682.821,20 kn		3.682.821,20 kn

17. PROCJENA VRIJEDNOSTI ELEKTROINSTALACIJA I INTERNET INSTALACIJA

R.br.	Vrsta radova	Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Izgradnja elektroinstalcija u obuhvatu kampa Soline, sa svim tehničkim uslugama po MEGALUX d.o.o. iz Zadra, koji je bio projektant i nadzor na navedenim radovima iznosi	komplet	Komplet - postojeće stanje	komplet	5.800.000,00 kn	0,0	5.800.000,00
	UKUPNO elektroinstalacije, rasvjeta i internet sa razvodom po parcelama Kampa Soline	5.800.000,00		5.800.000,00

NACRTI MREŽA ELEKTROINSTALACIJA

camping park soline

18. PROCJENA VRIJEDNOSTI POVRŠINSKOG UREĐENJA KONFIGURACIJE TERENA, U OBUHVATU KAMPA SOLINE (PREMA POSTOJEĆEM STANJU) U SVRHU NAMJENE KAMPIRANJA

R.br.	Vrsta radova	Jed. mj.	Količina	Jed.cijena kn	Nova vrijednost kn.	Uma. %	Sadašnja vrijednost
1	Izravnavanje reljefa površine unutar čitave površine kampa, od samoniklog "ljutog krša" do namjene kampiranja krčenje stjena, šiblja, drveća.	m2	200.730	200,00	60.219.000,00	0,00	40.2146.000,00
2	Nasipavanje tucanikom i zemljom, te ravnanje u postojećim kotama reljefa kampa.	m2	200.730	100,00	60.219.000,00	0,00	20.073.000,00
	UKUPNO (Kn)	60.219.000,00		60.219.000,00

REKAPITULACIJA ULAGANJA U KAMP SOLINE BIOGRAD NA MORU
1.	recepcija kampa	1.728.964,40 kn
2.	sanitarni objekat br. 1	3.406.707,00 kn
3.	uređeni tereni za rekreaciju i prostor za roštilj	1.851.876,00 kn
4.	sanitarni objekat br. 2	1.754.189,80 kn
5.	invalidski i kemijski wc	1.177.882,70 kn
6.	sanitarni objekat br. 3	712.712,16 kn
7.	restoran sa terasama i amfiteatrom	6.953.275,30 kn
8.	sanitarni objekat br. 4	848.714,29 kn
9.	sanitarni objekat br. 5	1.707.190,70 kn
10.	sanitarni objekat br. 6	1.726.372,00 kn
11.1.	parcele i mobilne kućice –ILIRIJA	72.557.100,00 kn
11.2.	parcele za kamp kućice- NAJAM	23.522.000,00 kn
11.3.	parcele za prihvat kampera	54.806.400,00 kn
12.	uređenje parcele za samoposlugu-NAJAM	360.000,00 kn
13.	sufinanciranje trafostanica	1.500.000,00 kn
14.	procjena vrijednosti prometnica i parkirališta	11.025.000,00 kn
15.	ograda oko kampa	516.600,00 kn
16.	Procjena instalacija vodovoda, hidrantske mreže, navodnjavanja, kanalizacije, plinske instalacije i Procjena tehničkih usluga	22.096.927,50 kn
17.	procjena elektroinstalacija i internet	5.800.000,00 kn
18.	površinsko uređenje - privođenje namjeni reljefa, unutar kampa	60.219.000,00 kn
	SVEUKUPNA ULAGANJA U KAMP SOLINE:	274.270.912,00 kn

U Zadru, 10. Prosinca 2019. godine Vještak graditeljske struke i

procjenitelj nekretnina MIRKO ČAČIĆ dipl. ing. gard.

VI. ZAKLJUČNO

ZAKLJUČNO

1. Sadašnji kamp "Park Soline", u poslovnom sustavu ILIRIJE d.d., je visokokategoriziran kamp s četiri (4) zvjezdice smješten u Biogradu na Moru u naravi ugostiteljsko-turistički objekt površine 20,08 ha, kapaciteta 1.220. smještajnih jedinica (parcela) za 3.660 gostiju. Djelatnost kampa "Park Soline" u kontinuitetu datira od početka 1963. godine pa na ovamo, dakle već preko 57 godina.
1. Skupština općine Biograd na Moru 1985. godine dodijelila je ILIRIJI d.d. odnosno njenom pravnom predniku na trajno korištenje neizgrađeno građevinsko zemljište autokampa Soline u površini od 20,08 ha. Temeljem Provedbenog urbanističkog plana, donesenog od strane Skupština općine Biograd na Moru 1981. godine (Službeni vjesnik Općine Benkovac, Biograd na Moru, Obrovac i Zadar, broj 6/81), i dodijeljenog građevinskog zemljišta na trajno korištenje pravnom predniku ILIRIJE d.d. zemljište kampa odnosno Autokamp Soline od strane ILIRIJE d.d. je proširen, izgrađen i uređeno na sadašnju ukupnu površinu od 20,08 ha.
3. Današnji kamp "Park Soline" čini jedinstvenu prostorno-urbanističku, poslovno-ekonomsku i funkcionalno- tehnološku cjelinu, infrastrukturno-građevinski uređen i jedinstven ugostiteljsko-turistički objekt odnosno prema građevinskim standardima složenu građevinsku cjelinu kampa na prostoru površine od 20,08 ha.
1. U procesu pretvorbe sva ulaganja u kamp "Park Soline" izvršena od strane ILIRIJE d.d. uredno su procijenjena i unesena u temeljni kapital Društva. Zemljište kampa nije bilo predmet procjene, sukladno pravilima i odluci Hrvatskog fonda za privatizaciju, slijedom čega se nije procijenilo i unijelo u njegov temeljni kapital. Proces pretvorbe ILIRIJE d.d. u cijelosti je proveden uredno i zakonito, što je potvrđeno revizijom pretvorbe od strane Državnog ureda za reviziju.
5. U međuvremenu, od procesa privatizacije 2000. godine do danas, ILIRIJA d.d. u kamp "Park Soline" uložila je vlastitih sredstava preko 200 milijuna kuna, čime je kamp svojom uređenošću, opremljenošću, infrastrukturom, pratećim sadržajima, hortikulturnim uređenjem do razine arboretuma uz snažnu opredjeljenost poštivanja principa održivosti i ekološki odgovornog poslovanja, postao jedinstven turistički objekt u hrvatskom kamping turizmu. Također, u kampu "Park Soline" u ukupna ulaganja potrebno je navesti i ulaganja u iznos od 75 milijuna kuna s naslova poslone suradnje odnosno ulaganja agencija i individualaca u vlastite smještajne jedinice u kampu, čime sveukupna ulaganja u kamp iznose preko 275 milijuna kuna.
1. ILIRIJA d.d., u čijem poslovnom sustavu posluje kamp "Park Soline", je dioničko društvo i javna kompanija čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi. Društvo je u dva navrata dobilo priznanje za društvenoodgovorno poslovanje. ILIRIJA d.d. osigurava radna mjesta za preko 550 zaposlenika tijekom glavne turističke sezone od čega je 260 zaposlenika ima stalni radni odnos, dok ukupno u svojim objektima, uključujući i zaposlenike s naslova poslovne suradnje, osigurava posao za preko 1000 osoba. Društvo je jedno od tri najveće turističke kompanije u Zadarskoj županiji, sedam najvećih u Dalmaciji i među petnaestak najboljih u Hrvatskoj. Također, ILIRIJA d.d. nalazi se među "200 Pokretača desetljeća" odnosno najboljih kompanija u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2010.-2019. godine prema kriteriju novostvorene vrijednosti. Društvo na vrijeme i uredno izvršava sve svoje zakonske obveze prema svim sudionicima poslovnog procesa i to prema državi s naslova poreza, zaposlenicima s naslova plaća, dobavljačima i bankama.
7. Kamp "Park Soline" zapošljava 70 zaposlenika i ostvaruje preko 300.000 noćenja odnosno preko 40.000 gostiju te čini 82% kamping noćenja grada Biograda na Moru odnosno 21% ukupnih noćenja ostvarenih u gradu Biogradu na Moru.
8. Kamp "Park Soline" kategoriziran je sa četiri (4) zvjezdice i nalazi se među 20-tak vodećih kampova u Republici Hrvatskoj i tri vodeća kampa u Dalmaciji.
9. Društvo ILIRIJA d.d. temeljem podnesenog zahtjeva od dana 05. ožujka 2021. godine drži da u cijelosti ispunjava sve zakonom predviđene uvjete za ostvarenje prava na zakup građevinskog zemljišta kampa na 50 godina godina temeljem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (NN 50/2020) bez obzira na sadašnja složena imovinsko-pravna i vlasnička pitanja. Upravo su ta pitanja po mišljenju ILIRIJE d.d. i razriješena novim Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.
1. Društvo ILIRIJA d.d. po zaključenju Ugovora o zakupu nastavit će daljnja intezivna ulaganja u kamp "Park Soline" sa ciljem da u vrlo kratkom roku bude kamp na razini kvalitete od pet (5) zvjezdica. Predmetnim ulaganjima kamp "Park Soline" svrstao bi se među 10-tak najboljih kampova u Republici Hrvatskoj, a samim time i među vodeće kampove u Europi.

ILIRIJA d.d. Biograd na Moru Uprava: Goran Ražnjević

Fotografije: ILIRIJA d.d., Boris Kačan, Milan Lakić, Žarko Piljak i Croatia Live.

AI assistant

Ilirija d.d. — Audit Report / Information 2021

2092_rns_2021-08-10_96e51359-6f37-48f8-b57a-da1159c5994c.pdf

STUDIJA

SPORT I REKREACIJA

ZONA UGOSTITELISKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) KAMP SOLINE

STUDIJA

JEDINSTVENOSTI I ODRŽIVOSTI, GOSPODARSKE I FUNKCIONALNO-TEHNOLOŠKE CJELINE KAMPA "PARK SOLINE" BIOGRAD NA MORU U POSLOVNOM SUSTAVU ILIRIJE d.d.

S ADRŽAJ

Poštovani,

-

-

Tel: Centrala ++385 23 383 165; Fax: ++385 23 384 564; Prodaja: ++385 23 383 556; [email protected]; www.ilirijabiograd.com

Ukupna površina navedenih nekretnina iznosi 207 731 m2.

Tel: Centrala ++385 23 383 165; Fax: ++385 23 384 564 556; [email protected]; www.ilirijabiograd.com

Obvezni prilozi uz zahtjev:

Dodatni prilozi uz zahtjev:

Tel: Centrala ++385 23 383 165; Fax: ++385 23 384 564; Prodaja: ++385 23 383 556; [email protected]

Kontakt:

I. UVODNI DIO

1.1. STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE KAMP SOLINE (T3) 2020.

SAŽETAK

STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE KAMPA SOLINE (T3)

1.1.2. REGULIRANJE PROSTORNO-PLANSKOG STATUSA KAMPOVA IZGRAĐENIH NA TURISTIČKOM ZEMLJIŠTU, UKLJUČUJUĆI I KAMP PARK SOLINE, SUKLADNO ZAKONU O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU (NN 50/20)

1.2. IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI NEPROCIJENJENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U POSTUPKU PRETVORBE ZA KAMP PARK SOLINE (20,08 HEKTARA) KOJI POSLUJE U SASTAVU ILIRIJE D.D. BIOGRAD NA MORU

S AŽETAK

1.3. POSLOVNO-EKONOMSKI SEGMENT STUDIJE JEDINSTVENOSTI I ODRŽIVOSTI KAMPA "PARK SOLINE" U BIOGRADU NA MORU

SAŽETAK

POSLOVNO-EKONOMSKI SEGMENT STUDIJE JEDINSTVENOSTI I ODRŽIVOSTI KAMPA "PARK SOLINE" U BIOGRADU NA MORU

1.4. PROCJENA VRIJEDNOSTI IZVRŠENIH ULAGANJA U KAMP PARK SOLINE

SAŽETAK

PROCJENA VRIJEDNOSTI IZVRŠENIH ULAGANJA U KAMP "PARK SOLINE"

LOKACIJA

OPĆENITO O PROCJENI

Građevinski propisi:

Propisi o vrednovanju:

Propisi o vlasništvu:

Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (N.N. 48/14)

Uredba o visini vodnog doprinosa (N.N. 78/10, 76/11, 18/12, 151/13)

Posebni propisi jedinica lokalne samouprave

ODABIR METODE PROCJENJIVANJA

PROCJENA TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI TROŠKOVNOM METODOM

Nova građevinska vrijednost

Sadašnja građevinska vrijednost

PROCJENA TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI PRIHODOVNOM METODOM

PROCJENA TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI POREDBENOM METODOM

Zaključak:

Namjena zemljišta

PROCJENA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINA U FUNKCIJI KAMPA

II. 2.1. STRUČNO RJEŠENJE ZA NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE KAMP SOLINE (T3) 2019.

urbanistički studio rijeka d.o.o.

S ADRŽAJ

B. GRAFIČKI DIO PLANA

C. PRILOZI PLANA

REPUBLIKA HRVATSKA

RJESENJE

Obrazloženje

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o.

TATJANU RAKOVAC, dipl.ing.arh.

RJESENJE

Obrazloženje

A.TEKSTUALNI DIO

I. TEMELJNE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)

1.2. Sportsko-rekreacijska namjena - uređena plaža (R3)

1.3. Privezište u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR)

Članak 5.

1.4. Obalni put

Članak 6.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava – trafostanica (TS)

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH DJELATNOSTI

ZONA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE (T3) KAMP SOLINE

2.1. Uvjeti smještaja unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3)

oblik i veličina građevne čestice

namjena građevina

Članak 10.

Članak 11.

Ilirija d.d. Audit Report / Information 2021